- INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE UITELJA (Neven Hrvati)

Polazita kola i uitelji prema novim kompetencijama

-poloaj uitelja- mijenja se, ujedno s internalizacijom obrazovanja dogaaju se i
kurikularne promjene i reorganiziranje obr.uitelja (struno i pedagoko usavravanje,
oblici poslijedipl.strunih i znanstvenih studija) postaje vana znaajka pri izradi
kurikuluma
-neke promjene zajednike bez obzira na specifinost obr.politika:

povijesni i tradicionalni razvoj izobrazbe uitelja;

kulturne i politike perspektive pouavanja i uenja;

stupaj profesionalne autonomije i

kurikularne promjene: selekcija, ustroj uiteljskog studija i proirene

profes.kompetencije uitelja, posebno interkulturalne.

-bitna odrednica suvrem.pristupa izobrazbi u.-vii nivo teorijskih znanja jer ona im daju
ire mogunosti za izgraivanje vlastitih modela praktinog djelovanje (s obzirom da je
kola aktivni inicijator, nositelj i imbenik drutva)
Kompetencije uitelja: nove paradigme
-promjene - zbog potrebe profesionalizacije obr.kao znaajnog faktora razvoja
-obr. uitelja - cjelovit, dinamian i trajan proces
-nastavne kompetencije - osnova i pretpostavka strunog razvoja u. tijekom karijere
-kontinuirani prof.razvoj (Continous Professional Development) - poinje jaanjem
osnovnog u.obr., sastoji se od: inicijalnog obr. (faks), uvoenja u posao, obrz. u.
tijekom rada i cjeloivotnog uenja
-posljednjih desetljea - izazovi u obr.sustavu (mobilnost stanovnitva, tehnologija,
gosp.globalizacija) -> redefiniranje ciljeva, sadraja i metoda pouavanja i uenja

-obr. uitelja kao jedan od prioriteta kako bi se moglo odgovoriti na sve potrebe
pojedinaca i drutva dosadanja predmetna, pedagoka, psiholoka i didaktikometodika kompetencija nije dovoljna za rad u multikult. Europi
-uit. kompetencija: a) predmetna znanja odreenog podruja
b) pedagoko-didaktiko-metodika znanja i vjetine posredovanja
znanst.spoznaja u nastavi odreenog predmeta
-ire se dijele na: 1. struno-predmetnu
2. pedagoku
3. komunikacijsko/reflektivnu
4. organizacijsku
Interkulturalna kompetencija uitelja
-sve vanije pitanje
-obuhvaa uspjenu komunikaciju, osjetljivost i samosvijest, t.j. razumijevanje ponaanja
drugih te njihova naina razmiljanja i gledanja na svijet
-kraj prolog st. istraivanja indikatora interkul.kompetencije
-Benson (1987) 10 dimenzija IK: govorne vjetine, komunikacijske vjetine,
interakcija, pojaane aktivnosti, prijateljstvo, drutveno odgovarajue ponaanje, posao,
stavovi, zadovoljstvo i mobilnost
-Spitzberg (1989) IK promatra sa stajalita interpersonalnih komunik.teorija: nosioci
razliitih kultura konstruiraju verbalne akte kako bi uspostavili nepristrane
interpersonalne odnose, a ti postupci otkrivaju karakteristike, vjetine i sposobnosti
pojedinaca, ali i miljenje koje imaju jedan o drugom
-interkulturno uenje ne znai svjesnost o razliitosti ve multikulturno drutvo u
okvirima interkul.podruja uenja u kojem e se kompetencije temeljiti na otvorenosti,
potivanju i prihvaenosti
IK -> sposobnost iskazivanja tih osobina u interakciji s drugaijima
-Byram (1997)- IK je sposob. zadovoljavajue interakcije i komunikacije s osobama
drugih kultura (znanje o dr.kulturi sposob. odgovarajue upotrebe jezika u odreenim
situacijama)
2

-Byram i Zarate (1997)- IK je sposob.usvajanja interkult.stavova, znanja i vjetina kako

bi bolje razumjeli i potivali razl.kulture tu je 5 kljunih elemenata:
1. interkulturalni stavovi
2. znanje
3. vjetine interpretiranja
4. vjetine otkrivanja i interakcije
5. kritika kulturna svjesnost i politika kultura.
-IK podrazumijeva i razvijanje odnosa meu kulturama, shvaanja vjerovanja i ponaanja
nekih dru. skupina, usvajanje vjetina za konstruktivno djelovanje i rjeavanje pitanja
meu kulturama unutar jednog drutva, usvajanje globalne perspektive prouavanjem
utjecaja dr.kultura na drutvo
IK KOMUNIKACIJSKA PONAAJNA DIMENZIJA (vjetine) +
EMOCIONALNA DIMENZIJA (stavovi) + KOGNITIVA DIMENZIJA (znanje)
-intrekul.kompetentna osoba - sposobna vidjeti odnos razl.kultura, ima spos.medijacije,
interpretacije, kritikog i analitikog razumijevanja svoje i tue kulture
-osobine interkul.kompetentnog uitelja (u suodnosu multikul.okruja i kole otvorene
prema razliitosti) :

(ne)verbalna komunikacijska kompetencija,

poznavanje svoje i dr.kultura

potivanje, razumijevanje i prihvaanje uenika koji pripadaju dr.kulturama,

interaktivan odnos drugim

kontinuirano nadograivanje saznanja o sebi, na individualnoj i razini

pripadajue skupine,

poveana otvorenost, fleksibilnost, kreativnost i kritinost,

shvaanje posljedica diskriminacije te sposob.razvoja nestereotipnog miljenja

i antipredrasudnih stavova.
-uitelj kao kreator novih odnosa prema stvarnom znanju i uspjenim interkul.odnosima,
te uloga osposobljavanja uenika za komunikaciju i prihvaenje drugaijih

-kako bi se to postiglo, potrebno je na studijima osvijestiti studente njihovoj individualnoj

kulturnoj perspektivi i mogunost razmiljanja o kulturnim razliitostima
-programi na UF trebali bi staviti naglasak na razvoj IK, i to prouavanjem:
a) prirode odnosa meu kulturama, njihovo mijenja tijekom vremena i utjecaj na
globalno drutvo;
b) meuodnosa izmeu dominantne i manjinske kulture unutra drutva;
c) znaajnih kult. iskustava/postignua, doprinosa pojedinaca koji se odlikuju
svojom razliitou s obzirom na domin.kulturu (kul.podrijetlo, klasna, spolna, seksualna
orij...)
-potivanje i prihvaanje razliitosti = gledanje svijeta kroz naoale koje omoguuju
drugaije vienje svijeta uz istovremeno zadravanje osobnih usvojenih vrijednosti