Jure Radi¢ i suradnici BETONSKE KONSTRUKCIJE « PRIRUCNIK « I, POGLAVLJE UvOD 01.1 POCETCI PRIMJENE BETONA U SVIJETU I U NAS Med gradivima koja su kroz povjest kristen, ii se danas koriste u graditelstvuy, hyetonu pripada jedna od najznacajnijih uloga, Po funkcionalnosti, jednostavnosty Imunjene, ekonomiénosti i Konstruktivnim dometima znatno nadmasuje usporedne mogunosti drugih gradiva Vovijest razvoja betona kao gradiva, a usporedno s time, i razvoja konstrukeija w ‘ojima je Koristen velo je zanimljva i lustrativna, Ocrtana je, kao wostalom i povijest vunogity drugity dostignuéa, valovitom razvojnom linijom, prema kojoj su neke, a tarome vijeku poznate éinjenice postupno nestajale da’ bi usliénom ili ponesto ‘aaijenjenom obliku ponovno osvanule u postrenesansnome razdoblju, Ihuduéi da je beton gradivo koje je od svojih poéetaka u vtlo sirokoj, masovnoj }inyjeni, vrlo je vjerojatno da brojna iznasaSéa i dostignuéa znagajna za njegov razvoj, * esobito ona uw daljnjoj proslost, imaju paralelna i neovisna ishodista u raznim \ijclovima svijeta. Potrebno je krititno odvagnuti decidirane tvrdnje koje susreéemo u ‘weraturama pojedinih jeziénih podrugja, a u kojima zasluge 2a odredena iznasasca i \Jomete pripisujuiskljuéivim zastugama njihovih graditelja, makar i bezimenih, Seton - danainih svojstava i suemenog natina proizvodnje i primjene ~ relativno je ‘uw mates, ali mje povijest vo, gotovo nevjerojatno da animijva, Cesto se (e (ivom?) trai da sa ga Ijudi otk tek w XIX st, 5 druge pak sane, arbvoloshe ‘azivanja nedvojbeno pokazuj da je bio poznat i iroko primjenjvan & Rinskona arse, Najnovija istrazvanja, medutim dokazuju njegova prisuinost u grcitelpira ck eivilizacja Kamenoga doba, (tito je dau tome, gotovo osam tisuéljeca dugom razdoblju, koliko dugo ves traje ‘ualstarji poznati beton na nagem planeta, mozemo uogavati betone posve raaliitih wujstava, posve razlititih kvaliteta, porijeKla i naéina primjene. Najvedi dio toga ‘uzdoblja beton je ipak bio sporedan, osnovnim gradivima dodatii materjal, s 'wnkeijom da povezuje dijelove w cjetinu ii zatvara rupe i praznine, a tek posljednjih Stoljeéa posta je osnovno gradivo za gradnju fascinantnih struktura, pa tsko i lstova, Velike i razvijene civilizacie staroga svijeta, osobito one w porjegjima Nila, Eufrata, Hiurisa, Inda i Jtanga donijele su svaka za sebe velik napredak u razvoju graditelstwa Poatizane su gradevine, is danasnjega gledista izuzetnih dimenzija: piramide, hramovi, ‘lide, grobnice, nasipi, kanali,ceste itd, iznalazeni su i razvjani novi tipovi nexivih teuktura (svod, luk itd), otkriveni su i masovno proiavodeni neki gradevinski \wsaterjali (posebno exijep i opeka), koristena su raalicta veziva (zemlja, bitume vlovo), nevjerojatno precizno obradivani su i ugradivani kameni blokovi, yraden wbjckti takvih karakteristika i dimenaija za koje je bila potrebna i do danas »vedokugena, fascinantna organizacija proces izgradnyje. I te su kulture bile u svojem sttuoi i utjeeajima prostorne ogranigene i nisu ~ koliko je do danas poznato — evauivale materijale identigne ili sliéne danaénjem beton Mealutinstjckom prvog tisudljeca prije Krista u graditeljstvu se ponovno pojavijnje jeslan now materijal: “kamen koji se dobiva iz praha koji je nastao od kamena” i koji je ‘Gerojitno neosisno pronaden i proiavoden v raznim dijelovima svijeta, Nedvojbeno je «da su beton poznavalistari Hebrejii Etruséani (sredinom I tisuéljeéa pe. Krista. Najvise podataka o primjeni betona u starome vijeku potjede iz Rimskoga Carstva w lajom je primjena ovoga gradiva verojatno i dosegnula najsie razmjere. Buduéi da su radi krajevi bili znacajan dio Rimskog Carstva, i u njima je izgradeno nebrojeno Imnosivo gradevina po svim principima rimskogs graditeljstva i ue primjenu tada uuobitajenih gradiva, Do podataks o graditeljstva Rimskoga Carstva, nosivim strukturama i materijalima od. ojih su sagradene, znanost dotazi na temelju proucavanja do danas sagwvanih sgradevina ili njibovih ostataka, ali‘ pisanih dokumenata, osobito velikoga rimskoga ‘graditelja Vitruvija, koji je pisao w I. st. prane, On u svojem djelu “De Architectura” “opisujuci prirodni cement koji se kopao na padinama Vezuva, govori o “eudnom praku Koji sleplinje kamenje tako da se njime mogu teyradivatizidovi« u samome mon”, On nadale opisuje beton, tj, urajetni kamen, koji sa Rimljani proizvodili i korstli pod hnazivom “opus signinun’, Tako se saznaje da su Rimljant vrlo organizirano pekli vapno i koristili vapneni mort u zidanju_mnogih kamenih gradevina, Uoéili st medutim da se taj vapneni mort ne stvrdnjuje pod vodom, ali su anali da su stari Hebreji taj problem na svojim podvodnim gradnjama rjeSavali dodavanjem mljevene ‘opeke vapnenomy morta dime su postizali podvodno stvrdnjavanje Po weoru na nijih i Rimljani su proizvodili hidraulicka veziva (dakle ona Koja se stvrdnjuju i pod vodom) dodavanjem braina od mljevene opeke proivedene od peéene gline, vapnenomy mortu. Medutim, oko 200, god. prince. tehnologiia proizvodnje betona bilje#i znadajan napredak. Rimljani su w to vrijeme pajvjerojatnje na temelju slugajnog otkriéa ~ spoznali da dobiveni beton ima jos bolja Svojstva ako se toj smjesi doda jo® i vulkanski pepeo, Aktivni silici i spojevi aluminija ja vulkanskoga pepela i pesene gline kombinirani su s vapnom pa je nastao “pucolanski Cement” ~ koji je is danainjega gledista bio vrlo kvalitetan i trajan ~ a koji je dobio faiv prema mjestu Puteoli (danas Puzzuoli) na padinama Verwva u blizini Kojeg se kkopao spomenut vulkanski prah Zanimljiv je podatak o isptivanju svojstava betona ugradenog u stupove Trajanova rmosta na Dunava, koji se kao jedini ostaci ovoga glasovitoga mosta ~ sto ga je 103. do 104, godine u vrijeme Trajanova pohoda na Daciju sagradio Apolodor iz Damaska ~ nalaze na obje obale Dunava, oko 6 km nizvodno od Kladova, Prilikom ispitivanja, koje fe proveo Svicarski istraZivaé Voellmy taj je beton imao Exrstocu koja odgovara {anaSnjoj MB 30, Sotjede rimskoga sraditeljstva wu poznavanjy betona _nakon propasti Rimskous (Costva zidslo je jo8 poneSto u bizantsku umjetnost gradenja, ali se moze reci da je jpotent proteklo citavo jedno tisuéjeée u kojem nije bilo hidravli¢kih veziva, dakle ni ‘woristenja betona u podvodnim radovima. ck u vaudobliu od XV. do XVI. st staritalijanski graditelji, o&ito po uzore na stare rinuske gradevine, proizvode hidraulicke vezivo i beton Koji je imao sposobnost ~avndnivanja pod vodom. Neavisno 0 tome, engleski graditelj John Smeaton (1724.~1792.), prilikom izgradnje remelja jednog svetionika v Eddystoneu 1756. godine podigao je zidove oblozene ‘amcnom i ispunjene nekom vrstom betona, Taj je beton bio pripremsljen tako da je timenome morta dodavan tras iz delte rijeke Rajne jer je graditelj uotio da beton Inia svojstva postojanosti u vodi ako se vapnu dodaju glinoviti materijali LR. Perronet (1708.-1794,) u drugoj je polovini XVII. st. prilikom gradaie svojih amnenih mostova velike smjelosti (male strelice u odnosu na raspon) koristio w stinbnicama beton dosta lose kvalitete pa su mu, nakon otpustanja skela, neki svodovi Jhnali dosta velike progibe (Cak i do 1/70 otvora svoda), Sto je rezultitalo boljom i yivilaijom obradom svodnih kamenova tako da vezivni materijal nije ni bio potreban. Protkraj XVIIL & pogetkom XIX. st. pronadone su i druge wrste hidraulickih vezivas hncku su se u primjeni zadrdala i dulje vrijeme. No tek u izravnoj sprezi s razvojem ‘emije dolaei do novih spoznaja 2nacajnih za razvoj betona, temeljenih na znanstvenoj Skotski zidar Jeste Aspdin proizveo je i 1824. godine patentirao material koji je u evslom stanju bojom odgovarao boji vrlo dabroga gradevinskoga kamena iz okolice ‘cuuda Portlanda, pa je materijalu sto ga je proizveo dao naziv “portlandski cement” koji wea edreden vest cementa i danas koristi, Zanimljivo je da svojstva eementa koji je jsizwo Aspdin danas ne bi odgovarala onima koja se traze od cementa koji nosi to ivi pronalazaé cementa koji po svojim svojstvima odgovara danaénjemu ywtlandskom cementu jest engleski industrijatac Isaac Charles Johnson HISH.-1911.}, kome je uspjelo taj proizvod dobitipriligno slucajno. Novi, kvalitetan, 2a primjenu jednostavan i ekonomican materijal, koji se proizvodio va jeltinih i dosta rasprostranjenih sirovina, u povetku je nalazio veliku primjenw “Anbito tamo guie druga veziva aisy mogla biti koristena, na primjer pri gradnji w tora (a t0 je upravo razdoblje izgradaje najvetih svjetskih Iuka), ali je ubre bio jwrinjenjivan u svim ostalim podeuéjima gradevinarstva Franeuzi Cointeraux i Lebrun sgradili su prvu poznatu stambenw zgradu od betona HMA7- godine. Takoder je zabiljezen podatak da je G.A. Ward 1837, godine sagratio seam hetonsku kucu u Americ.Istolobno zapotinje i povijest betona u gradaji mostova, preméa, zahvaljyjuci culredenin okolnostima, ne toliko uspje’no kao u drugim vrstama gradevina. Stoga je vrlo zaninaljva izgradnja prvoga vecega betonskoga mosta u svijetu: akvedukta preko line rijeke Yonne (Franeuska) Ovaj 1460 m dugagak most sa 156 otvora medu kojima najveGi ima raspon 40 m, ssraden je u razdoblju od 1870. do 1873, Gradnja srediajih otvora mosta uspje8no je zaviSena tek u Geivrtom pokuaju, nakon Sto je skela tiput otpustena i ponovno podizana jer su ili deformacie ili pukotine bile takve da nisu bile prikladne za koristenje mosta, pa je stedifni dio dovrien u Klcsancima, sto je dobrano poljuljlo tugled betona u izgradnji ovih konstrukelja, Proteklo je stoga dobrih desetak godina prije ponovnog povratka betona u mostogradnju, i to u Njemackoj gdje su otkuplieni Monieravi patenti, Tamo je za ‘gradnju Zeljeznigkih mostova, alti drugih umjesto klasitnih kamenih lukova zaposela primjena zanimjivih betonskih trozglobnih lukova, I pronalazak armiranog betona razltiti autori pripisuju razliitim isteazivatima, Uvrijezilo se stajaliste da je Joseph Monier, vrtlar iz Francuske, sa svojim posudama za cuijeée, koje je 1849. godine izradivao tako da je unutar betonskih elemenata postavljao Geliému Zicu, otac armiranoga betona, ‘On je Kasnije prijavio vise patenata vezanih za armirani beton, raalitite armirane cijevi, rezervoare i dr., analizom kojih je moguée uotiti da je autor shvacao da 2eljezo ojaéava betonske elemente, da za elemente izlozene vecim opterecenjima treba vise armature, ali dalje od toga nije i840. On je 1867. godine ~ kada je i prijavio prve patente ~ na svjetskoj izlozbi u Parizu izlozio svoje armiranobetonske proizvode koji su izazvali_veliko zanimanje javnosti, a 1879. godine njegovi patenti potinju se primjenjivati ij izvan Francuske, u Austiji i Njemacko}. Poznato je da je, takoder u Francusko), Joseph Lambot veé 1848. godine napravio jednu ladu s armaturom od Zeliéne mreze u cementnomu morta debelom nekoliko centimetara, koju je tek 1855, godine ilozio na syjetsko) izlodbi u Pariau. Unatoe tom nneSto zakasnjelom prikazu javnosti, Francuzi su 1950, godine prigodom stozodiinjice armiranog betona priznali da je on prvi pronasao to gradivo. Francois Coignet je 1852. godine izradivao prve zidove u stanogradnji ojagnne Zeljeznim ticama, a potom i plode, i prvi je u svojim radovima objavijenim 1861 godine iznio prve zametke prave teorije armiranog betona, Matias Koenen je 1866, godine u Njematkoj armirao betonske plove tako da je armaturu jasno postavio u viaénu zonu, i tni se da je tek on potpuno shvatio sustinu armiranog betona. Zaposeo je s jasnim diferenciranjem konstruktivnih elemenata zgradama i uotio je moguénost odstranjivanja suviénog betona iz viacnih dijelova struktura Noutland Wilkinson je 1854, godine u Englesko} patentirao svoj sistem gradenja sviniramobetonskih. stropova, a Wiliam E. Ward je u Americi u Port Chester (1873-16, sagradio armiranobetonsku kuéu nastojesi da podigne objekt siguran od Mou se nabrojiti i druga imena na rezlite nadine znatajna za pojavu, radlitu ponent razvoj armiranog betona. Ipak u toj povetnoj fazi razvoja najzasluznij je thor sumnnje veliki francuski Konstruktor i graditelj Francois Hennebique (1842.~1921.), (On je pravi zagetnik teorie i tehnike armiranog betona i armiranobetonskih onstrukeija, Hennebique je tjekom zadnjega desetliega 19, stoljeéa shvatio i definirao gotovo sve reimeline postavke armiranog betona. On je veé 1880. godine zapoteo primjeny ruil Zeljezne profile u armiranom betonu, a 1888. iveo je prvu medukatnu plot § pprmjenom okruglih profils, da bi 1892, patentirao primjenu vilica w_grednim nosavima, 1894. sagradio je prvi armiranobetonski most u Svicarskoj, a 1899, u usin. Ipak, njegov je najveéi doprinos u pronalasku rebrastih stropnih ploga kojima jc istisnuo iz upotrebe Gelitne nosace u stanogradnji. Shvatia je vaznost monolitnosti sriiranog betona i nastavio s izvedbom ne samo plota i greda nego i stupova, zidova pps Cak i armiranobetonskih pilots. Osim toga Hennebique je dao i prve priblizne Jotmule za proracun armiranobetonskih konstrukeij, a preko svojih poduzeca koja su ‘snivana diljem Europe neposredno je i lo intenzivno utjecao na razvo} i primjenu srmiranog betona. |v idlozenih je podataka vidljvo da prvi armiranobetonski objekti zapravo ni nis bi ssradevine nego plovni objekti, vrine posude i sl. Medutim, istrazivadi su ubrz0 uot \njednost i potencijale toga materijala u raznim podrudjima graditeljstva pa modemo i08 potkraj 19, stoljeéa uotiti primjenu armizanog betona u najrazlititjim podrugjima sadfovinarstva: stambenim i drugim zgradama, mostovima, industijskim objektima (hangar u Orliju) itd, au prvim desetljecima 20. stojeéa susrecemo i prve vrlo velike i ‘/wavajne armiranobetonske mostove kakav je Most Preporoda u Rim i dr. Pou utjecajem istrazivanja i pronalazaka u Europi, a osobito pod utjecajem Hennebiqueovih patenata i gradnji potkraj 19. stoljega, i u nagim krajevima dolazi do prvi primjena armiranog betona za razltite objekte. Struéni_tisak, koji w Hrvatsko} potkraj 19, stoljeéa ima vaznu ulogu u razvoju snaditeljstva Sireéi i propagirajuti najnovije domete u svijetu, biljedi i pojavu “irmiranog betona, ali ~ zanimljivo ~ ne kao neku veliku i znaéajnu novost nego gotovo ‘spat, pa npr. u Vijestima druztva inginira i athitekta (broj 1 od 1891) éitamo: *... da je J. Monier u Parizu gradio vodospreme tako da je oko Zeljeznih reketaka ovijao mort sli beton od najboljeg cementa i dobivao tijelo koje ima izvanrednu vesto€u, te moe toga upitai sistem od velike vaznosti za buduénost biti, ako se budu trajne pokazale llotiéne gradnje", 35Pot gouina kasnije M. Ursiny (1896, u istom Casopisu) objavjuje opSiran danak 0 ‘noucnosti primjene betona u gradenju mostova istiguéi: “Narocito kod mostogradnja nije zahvalnijega gradiva od betona, te nije dvojbe da ée koli starovieki monumentalni iostovi od kamena, toli i moderni od Zeljeza nati u mostu od betona pogibelinog lukmaca", Medutim, w istom clanku, veé kad piSe 0 armiranom beton, autor uzima desta ograda: “Svrha Zeljeznih ulozaka kod mostova od betona je ta da preuzmu natezanje ako se u svodu pojavi, te se beton i Zeljez0 wzajamno popunjavajy, prvi preuzima tlak cimgi natezanje O shodnost tih sustava 2a gradnju mostova (Monier, Melan, Wiinsch itd.) nije jo8 zadnja izreéena, jer manjka dosad najglavnija stvar, a to je praktiéno izkustvo". U ditavoj Austro-Ugarskoj Monarhiji nije sve do samoga kraja 19. stoljeéa bilo sire primjene armiranobetonskih konstrukeija, ‘A. inaée, kako je vee napomenuto, veéa i sveobuhvatnija primjena armiranog betona dlolazi tek nakon 1894, godine, kada su u Francuskoj izvedene prve vese konstrukeije Hennebiqucova sistema, s rasélanjenom plocom, koja je umjesto kuka na krajevima bila rasjeéena i razdvojena u obliku ribljega repa i bila povezana vilicama od. plosnatoga Zeljeza. Zadnjih godina 19. stoljeca izvodeni su mani objekti pretezno visokogradnje toga tipa, a prvi pravi veti i grandiozniji objekti kao sto sty mostovi Schwechat, Imphy, Risorgimento i dr. tek u prvom desetlecu 20, stoljeca, Utoliko je vredniji podatak da je prva prava armiranobetonsks gradevina u nas, izvedena upravo po sistemu Hennebique koliko je do danas poznato, podignuta vec 1900. godine. Rijeé je 0 jednom relativno malom most preko potoka Lomost u ‘Ogulinu, koncipiranoga i izvedenoga s armiranobetonskim rebrima i plogom w pravom Hennebiqueovu sustavu s rasponom 10 m i Sirinom 7 m, koji je dovrsen i predan prometu 25. listopada 1900. godine, pa je to datum dovrsetka prve_prave armiranobetonske gradnje u nas, Prema saéuvanim podacima poznato nam je da je beton za gradnju ovoga mosta pripreman od beotinskoga portlandskog cement, savskoga pijeska, koji je eljeznicom dopreman iz Zagreba, i kamena tuenca w volumnim omjerima 1:35, Armatura ugradena u most sastoji se od Zeljeznih Sipki profila 27 ili: manjeg, ‘obuhvacenib vilicama od plosnatoga Zeljeza, koje su bile raljasto zavrSene. Beton je pripravijan ruéno, a ditava je ploga bila izbetonirana u jednom dan wz sudjelovanje 30 radnika, [Nakon tog armiranobetonskog prijenca sagradeno je mnostvo betonskih gradevina, ‘Mote se reéi da je, isto kao i diljem svijeta, i u nas beton postao dominantno gradivo, Od njega su ve ili manje uspjeSno sazdane brojne gradevine sve do najvecega armiranobetouskog luks kojeg je Covjek sagradio onoga izmedu kopna i otogica Sv. Marka u sklopu Krckoga mosta. Taj luk s rasponom 390 m nad miorem a 420 pod. ‘morem jedan je od vehunckih dosega gradaji betonom wopée. ‘Ovilje ne opisujemo sve dosege izmedu Lomosta i Krékoga mosta, sva ostvarenja iz wa jednoga stoljeéa veé se samo uvodno u tematiku Pritucnika podsjecamo ‘orjenu svjetskim razmjerima i njihovih dodira sa zbivanjima u Hrvatskoj. 1 nus je dakle puno stoljeée armiranobetonskih gradnji na hrvatskome thu, U to Inoyate iskustve koje se digi i syjetskim dosezima usaduje se danas nov pristup ‘oskladen s europskim iz kojeg ée proizlaziti dobre podioge i za buduca ostvarenja. 1.2. USKLADIVANJE HRVATSKOG ZAKONODAYSTVA S. EUROPSKIM Uskladivanje zakonodavstwa RH sa zakonodavstvom EU mozemo podijeliti u dva ‘vadohlja, Jedno razdablje do 2003. godine i raadoblje nakon toga. Zajednicko je venom i drugom razdoblju da se prilagodba, a zatim i uskladivanje temel ma ‘nwcelima Novog i Opéeg pristupa i Direktivi za gradevne proigvode 89/106/EEZ.1. 1 prvom razdoblju koje je zaposelo 1992. godine na polju zakonodavstva, a ubr20 tim iw podrugju normizacije i akreditacije, u praksi poéinje primjena novih ‘sutopskib normi, @ u nastavne se programe uvode sadr2aji iz novih europskih norma, Zakonodavstvo ~ U Zakonu o gradenju (-Narodne novines br. 7/92) uvedeni se tna odredeni natin «bint zahijevi 2a gradevinue i dijelovi nagela eporvrdivania suukludnostis { «tehnickih dopustenia», sto. su magela Direktive 2a graderne proizvode 89/106IEEZ. U Zakonu o gradnji («Narodne novine» br. 52195) ‘nastavia se prilagodba Direktvi, a u sada vazecem Zakont o gradnji («Narodne ‘novines br. 17512003 ¢ 100/200) provedena je transpozicija.? Normizacija ~ Od 1993. w DrBavnom zavodu 2a normizacije i mjertelswo ‘snivajte sw prvi tehnicki odbori (DZNM'/TO), koji obuhvaéajte podrudja rada CENITC i ISOITC. U skladu sa Zakonom o normizaciji (wNarodne novines be 55196) primjena normi postaje neobvezna, Norme se isdaju s oznakom HRN EN lh HRN ISO ili HRN EN ISO, it imajueneku ding oznaku iza HRN. Akveditacija ~ 1996. godine unwtar DZNM potinje radom i ujelo za akreditacin? koje potvrduje osposoblienost, u proim godinama samo laboratorja, a kasnije i centfikaciskih ¢ nadzornth tela za rad prema normama niza HRN EN 45000, 3 pposlje i niza HRN EN ISOMTEC 17000. Obrazovanje ~ U nastavi, na svim gradevinskim fakultetima w nastavnim rogramima ved niz godina postoje veci ili manjt dijelovt sadréuja novi europskih narmi, posebno prednormi. za projektranje. FEZ. Ewopska shoncmska zed Uipozija ama pjenos wih mela i sada pjedinedektne uzakonsk ureden ssa dene ‘ida Hrvatih zavod za none (H2N) wa Hrvatska agoncya 2a arena (HAA)Pruksa ~ U veeint sluéajeva postojeée gradevinsko tehnicko zakonodaysivo 2astarjelo je i nepotpuno pa su sirucnjaci relativno brz0 poceli s primjenom ‘europskih prednormi za projektiranje (ENV)- eurokodova’, Upiona je zajednicka ‘uporaba oba sustava, Donogenjem Tehnickog propisa za betonske Konstrukcije ta Je moguénos posala i nedopustena’. 0d 2003. godine potinje razdoblie sustavnog uskladivanja gradevinskoga tehnickog zakonodavstva. Stvoreni su politi i gospodarski uvjeti Politik wvjet ~ 2001, godine potpisan je Sporacum o sabilizactit i pridruzivanju (SSP)’. RH 2003. godine podnosi Zahujev 2a Clansivo u EU, a iste godine donesena je Nacionalna strategia 2a uskladivanje tehnickog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU i pri Nacionalhi program RH za pridruzivanje BU. Gospodarski ~ Gospodarsivo mora prepoznatl svoje interese 1 nagelima nesmetanog provoka roba, usluga i kapitala na este Europskoga gospodarskog podrugia (EGP)." Gaspodarstvo treba pomoé kroz podizanie svjestio pravilima i naéinu djelovanja unwar ‘rt, (kroz prijenos informacija i zmanja 13 ZAKONODAYSTVO EU ‘Usjet da se kvalitetno pristupi uskladivanju dobro je poznavanje zakonodavstva EU, Gilj je EU osigurati slobodno kretanje roba, usluga i kapitala i sprijeciti wlazak nekvalitetne robe i usluga na trZiste EU, Da bi se postigli postavijeniciljevim, na razini EU postavljena su nagela Novog pristupa i Opéeg pristupa koje sve dr2ave élanice ‘moraju usvojiti i ugraditiu svoj zakonodavni susta. [Novi pristup (engl. New Approach, NA) ~ Rezoluciia Vijeéa 0 Novom pristupu tehnickom uskladivanju i normama (85)C 136i01).Tu su dana naéela i element 2a ublanjanje tehnickih zapreka argovini, dan je novi pristup tehnickoj hharmonizacijt 1 novmama, dan je priritet potvndivanju sukladnosti proizvoda, Novim pristupom dréave ¢lanice obvezuju se na zakonodavno uskladivanje sbitnih zahtjevas 2a pojedine skupine proizvoda kojima se osigurava zastta Zivot, zdravlja, okoliéa i potrosace, koji su dani u direktivama Novog pristupa, Opeipristup (eng. Global Approach, GA )~ Rezolueje Vila 0 opéem pristupa ocjen sukladnost (01C 10°01) i Odluke Vijeca w svezi s modulima za racine {faze postupaka ocjene suktadnosti i pravlima za stavianje‘ uporabu CE o2nake sukdadnost:namjenjenim uporabi u direktvama 0 telnickom uskladivanyn (93}405/EEZ). Dva glavna nacela jst 1 W zakonodavstru treba osigurati wvodenje modula 2a faze postupaka poturdivanja sukladnosti { powavlenje kriterja za mthoru primjent, te ‘id cok 3.3 * ook 33 "Posen je vatan anak 73 "EGP je Src gospodarshogpodruja EU ute dre clanice BFTE. 58 Arteria. 2a imenovanje prijavljenth tela za powrdivanje sukladnosti ¢ ‘uporabu CE oznake 2 U drdavama danicama weba promicati opée zakyjeve europskih normi za siguravanje kvaltete (EN 29000)" i zahtieve koje moraju zadovoliti Prijavlena tjela (EN 45000), 1 uspostavu sustava”ovlascivanja (imenovanja) th tela Direktiva za gradevne proizvode 89/106/EEZ (engl. Construction Product Directive, CPD) jedna je of direktiva novog pristupa. Prema njoj dreave dlanice jobvezne su osigurati projektranje gradevina tako da sigurnost lid, domacih Zivotinja i dobara ne bude ugrozena, te da se postuja ostal bitai zahtjevi koji su w interesu ‘opéeg dobra, Nacela dreitive moraju biti sadrZana u zakonima, pravnim odredbama i propisina, Podnuéje primjene direktive su gradevine, jer se na njih odnose bitni zahijevi koje w skladu s direktivom moraju zadovoliti. Gradevni proizvodi ujecu na bitne 2ahtjeve i mora bit tako protevedeni da se rabe 2a irajnu ugradnju u gradevine, 4 pri tome gradevine moras zadovoljti bitne zahijeve (sve il samo neke, ovisno ‘ namjeni gradevine) U skladus Novim pristupom sve direktive novog pristupa koje se odnose na proizvode, definiraju bitne zahtjeve, harmonizirane europske norme, potvrdivanje sukladnosti, prijavljena tijela, CE oznaku, EZ dokumente o sukladnosti i nadzor nad. trZistem. Ditektiva za gradevne proizvode dodatno definira temeljne dokumente i europsko tehnicko dopustenje. Bitni zahgjevi (engl. Essential Requirements, ER) nadredeni su i posebnikriteriji ojima gradevine, uz uobiéajeno odrSavanje, moraju udovobjiti s gospodarskog stanovista u primjerenom rok. Temelini dokumenti odreduju tehnicka svojstea koja mora imati pojedini _gradevni proizvod, kad je ugraden w gradevinu, da osigura da gradevina zadovoli bine zahtieve. Harmonizirane (uskladene) tchnivke specifikacie (engl Harmonized Technical Specification, HTS), prema direkuvi 2a gradevne protzvode su europske Jiarmonisirane norme (REN) | europska tehnicka dopuitenia (engl. European Technical Approval, ETA"). Osnova su sukladnast uporabljvostt_gradevnih proizvoda. Europsko tehni¢ko dopuitenieizdaje se ako nema hurmanizirane rnorme, ili ako proizved znaino odstupa od norme. Potvrdivanje sukladnosti (engl. Atestation of Conformity, AoC) ovisno je 0 2nagenju proizvoda w odnost na bitne zahijeve. Navedeni elementi kontrole sukladosti jesw moduli iz Opéeg pristpa. Sustavi potrrdivanja sukladnost, "Te nrme po sairajuodgovaraje me dunarodnim arama ita 150 900. Touma sno Dicktva SAEED. 9einirani w direktivi oznaéeni su brojevima 1+, 1, 24, 2, 314 i predstavtjain shup odredenih radnji koje provode proizvodaé ifili priavjeno tijelo. Prema slicktivi ovlastena tijela su cerufacjsko ijelo, nadzorno tijelo i. ‘spitnt luboraton, koja na razne nagine sudjeluiu u porvndivanju skladnos. Na urSave Clanice takvo tijelo zove se powwrdeno tijelo (engl Approved Bods), a na razini EU takvo tijelo z0ve se prijavljeno tjelo (engl. Notified Body, NB). Tijela rmonaju ispunjavati zahijeve u pogledu osoblja, sredstva i opreme. Za izdavanje tehniskih dopuitenja postoje peterdbena tjela (eng! Approval Rody) CE oznaka'" (engl. CE Marking) 1 CE znak (engl. CE Mark) predstavjaiu nacin oznagavanja proivoda i stailia se na proizvod za koji se izdaje Izjava 0 ssukladnost Ixjava 0 sukladnosti” (engl, Declaration of Conformity, DC) dokument je koji Prat proizvod koji je pozitivno zaurio procedure porvrdivanyja sukladnast Trilina inspekeija (engl. Market Surveillance, MS) predsiavtia povremeno uplitanje drdave u nadzor u postupku porerdivanja sukladnosti kroz ulogs Rupea ilk bez nie 14 NOVO ZAKONODAVSTVO RI Novo zakonodaystvo RH uskladuje se s europskim navelima Novog i Opéex pristupa vugradivanjem th nagela u zakone koji Cine infrastrukturu za kvalitetu, ‘wansponiranjem direktiva w zakone i na kraju implementacijom direktiva u zakonom ‘uredeno podruéje za samu primjenu. 1.4.1 Ugradnja nagela Novog pristupa i Opéeg pristupa ‘Ugradaja nagela provodi se postavjanjem infrastrukture za kvalitetu (engl. Quality Injasicacure, Qf} Sime se postavjaju nagela za tehnitko zakonodavsto. Inirastruktura 2a Kvalitetu ureden je sustav akreditacje, potvrdivanja sukladnosti normizacije, mjeritelisva i zastite potroSaéa (trina inspekcja) i stvara uvjete za razdvajanje zakonodavnog dijela, koji je obvezan za primjenu, od normirnog dijela, koji je neobvezan 2a primjenu. Taj sustav éesto se naziva i chorizontalno zakonodavstvor,a gine ga Sest zakona u koje su utkana nagela Novog i Opéeg pristupa i diektiva Novog pristupa”. Zakon o tehnickim svojstvima proizvoda i ogjenisukladnosti(«Narodne novine» br. 158/203)" krovni je zakon kojt weduje natin propisvania tehnickih svojstava 2a proizvode, postupke porrdivanja sukladnos, donoienjetehrickih propisa, prava i obveze osoba koje stavlaie proizvod na trite, prava i obveze "Ueki je defnirano so saat CE oma "=U dei detnivan saa ina ase nia ne govoriojamsva ouput a uporabu poi, 17a wsena atc Rezoucje Vita 88113601, Rezolucie Veta 0°10, Oduke Vieea "NAGS 1 DirektivePalanenta Veen SUEZ, Ijela za potvrdivanje, dokumente 2a proizvode, nacin oznativanja proizvoda, te ‘nadzor nad ispunjenjem zahijeva, Ne primjenjyje se 2a proizvode koji su wredeni posebnim zakonima”. Zakon 0 sigurnosti protzvoda ( “Brig Pravanikatabien © Prog 3 Pravin tables “Prog $16 Praia "Syakahaumonzran norma im ddtak ZA. 66 Tabllea 1.2 Sustav potvrdivanja subadnostt TNPRAVEO SUKLADNOSTI 7 GlGlafalm] | SUSTAV POPVRDIVANIA SUKLADNOSTI wilt fayefa ls [sonitatonnaipormaePOTON—_J= pepe pepe Te 1) © apiavanie pena atrdenom prontre [> [> p> |" F oketno epiivanje pa we : 2 pas TT “IN pote pregied protzvednie 1FPC ee 1) © amas ocenivanT wadnorae FRE Pep pp 1 ga anata TR pools pra ame Ge = Conia sklnost NB piano tel (ptodene tie) weda sana ) = Cemithat worn konto proizvodnje MS ¢kupac) dupa sana? FPC (engl. Factory Production Control) QC (engl. Quality Control) QA nel. Quality Assurance) ITP ~ Layjestajo poternom isptivanj tipa + obveznaradnia Sudionict u potvrdivanju sukladnosti Postoe tri strane u sustavu potvedivanja sukladnosti, Prva strana je proievodat, druga ana je kupac, a tea strana je pijavljeno (potvrdeno) telo. Proizvodaé, prva strana, uw svim sustavimna mora uspostavit i provediti womigku kontrol ipoizvodnje (engl. Factory Produetion Consol, FPC) koja predstavlja osiguravanje valitete za protzvod, mora provestt potemo ispitivanje tipa (sustavi 2+, 2 1 4), mora provodit isptivanja prema utvidenom programy (sustavi 1+ 112"), Za uspostavu i provedbu tvornicke kontole proizvodnje proizvodad mora izraditi Prirudnik za kvalitet (prema normi HRN ISO 10013). Priruénik kvalitete sadrsi opis ciljera ¢ organizaciisku sirukturu s jasno definiranim odgovornostima i ovlastenjima, upravtjanje dokumentaciiom, odgovornast uprave, upravianje resursima, realizaciju protzvoda, Sto ukljucyje nabavu, proizvodnju, Kontrol protzvoda i prodaju, te mjerenja, analize i poboljsanje. a sara vaje abi jedaka oni Pravin (NN 205) atin sii Prva ‘able nie oaatena agra logs eons povtena ae mani dln oU sim sustavima porendivanja sukladnosti, osim 2a sustay 3, proievodaé treba imati vlastiti aboratonj w Kojem provodi ispiivanja ur skladu s programom za nieino ispitivanje tipa il ispiivanja prema utvrdenom plan. Potrebno je hhapomenuti da do provedbe pogetnog ispitivanja tipa proizvodae provadi éitay init prethodnif ispitwanja 2a urvrdivanje sastava, soqstava ii nosivosti.® Prema ome. prethodno ispitivanje nije poceino isitivanje tipa. Posetno ispitivanje tpa ppotinje kad proizyodaé objavi (deklarira) svojstea proizvoda. Sijedom tose proisedad iu sustaru potvntivanja 3 trebao bi mati laborator Za sua Epitivania moze korstt i usluge drugik laboraiorija, prema Pravlnikx Proitvodas idaje jaw 0 sukladnosti u skladu sa Zakonom o graunji is odgovarajudom normom za proiavod. java se izdaje na kraju pozitivno zavsSene procedure potvrdivanja sukladnosti. Osim izjave, proizvodae mora dati jamstvo a proinvod u skladu $8 Zakonom 0 obveznim odnosima’ te uputu 2a uporabu proizvada I skladu sa Zakonom o sigurnosti proizvoda*. Ako se radi o proizvodu iz uvoza, sve te dokumente izdaje ovlasteni predstavnik proievodacs Osim th dokumenata proizvodaé prikuplia (dobavlja) é sam teraduje éiav niz rugih dokumenata. Proisvodaé o:naéuje proizvod u skladu s Pravilnikom o potvrdivanju sukladnosti i a skladu $ dodatkom ZA norme prema kojoj se provodi potvrdivane sukladnost Ovlastena tijela — (tijela za potvrdivanje (engl Certification Assesment Bodies, CABS) — (ovlastene pravne osobe), kao treéa strana ovlaStena su na razini dréave w sklada s Pravilaikom, Uloga tin tijela raaliita je i ovisi o propisanom sustavu potvrdivanja sukladnosti pa su radaje razligite 2a pojedine sustave potvrdivanja, a odnose se na posetni pregled proizwdnje i tvornicku kontrolu proizvodnie (sustavi 1+, 1, 24 12) pa poéetno ispitivane tipa (sustavi 1+, 113), stalni nadzor, ogjenjivanje i potvrdivanje twornitke kontrole proizvodaje (sustavi 1+, 1 i 2+), te ispitivanje slucajnih wzoraka uzetih u tvornici, na treist ii gradilistu (samo u sustavu 1+). Sposobnost pri ovlascivanju tijela mogu se sw odnosu na postavljene zahtjeve za fopremu, sredstva i osoblje, dokazati | potvrdom o akreditaciji. To je dokument na temcliu.kojeg se potvrduje osposoblienost za obavijanje odredenih poslova na podeugju potvrdivanja sukladnosti, Akseditacija se provodi primjenom normi niza HRN EN 45000 i HRN EN/SO/LEC 17000 i temeljé se na proyjeri svin zahtjeva ‘odgovarajuce norme od navedenih*: HRN EN ISONEC 17025:2000 ~ Opéi zalujevt 2a osposobljenost ispitnih 4 imjerteljskhlaboratoija ~akrediactia spin {wer laboratonja Kod betona urdu se vst betona, fod dodataka betons st udu smn f sata, a kod predsotovjenin betonskh prov nosh ofa tog 31 ei ook tsa sa Zakonom ogra Praiikom sie goto tai Prov (NN L105) cy IRN EN 450041998 ~ Opéi ujeti 2a rad razictih vista ustanova Koje provode naadzor ~ akredivacja nadzornih ijela HRN EN 45011-1998 ~ Oped zahijevi 2a wstanove koje provode powrdivanje proizvoda ~ akreditacija cerufkaciskih tjela HRN EN 450121998 ~ Opéi zahijevi 2a ustanove koje provode ocjenjivanie ¢ powvilivanje /upissustava kakvoce. 7a provedbu potvrdivanja sukladnosti u zakonom uredenom podrugju, tila morajy ‘nati ovlastenja Koyt se daju wv skladu § Praviluikom o potvrdivanju sukladnost™. COsiasteno tijelo je ovlastena pravna osoba koja ima ovlastenje za obavijanje postova potvedivanja sukladnosti. Ministarstvo zastite okoliss, prostornog. uredenja i ‘caditelisva (MZOPUG) dréavno je tijelo Koje izdaje ovlaitenja, a dokaz da su Pralovoljeni svi kriterij skladu s Pravilnikom jest Rjeienje o ovlastenju®. ‘Ovlasteno tijelo na temeliu pozitivno ocijenjenog provedenog postupka potvrdivanja Sukladnosti za odredeni gradevni proizvod irdaje dokumente: cetifikat 0 sukladnosti {proizvoda) (sustavi 1+, 1) ii eetfkat trornicke kontrole proizvodnje (sustavi 2+, 2) i ievjeitajo pocetnom ispitivanju tipa (sustav 3) Dodaini dokument koji se izdaj jesu izvjesta 0 prvom pregledu proievodnie i tnornicke kontole proizvodnie, tzvjesta(i) 0 pitanja, izyjestaj o vrednovanja ‘ukladnosti (ponvrda da se moze iedati cenifikat ili txjesay), ixjesaj(i) & hnadzorn. i jeveita(i) 0 spitivanja Kontrobuih uzoraka, goisryt esta) (poterda da odgovarajuaisprava ostaje valiana). Kupac, druga strana, dosad nema definiranu ulogu uw sustavu potvedivanja sukladnosti. Zastita kupaca, potrosata, definira se indirektno kroz traisnu inspekelju (emgl. Market Surveillance, MS), Koja na temelju prigovora kupaca (svi sustavi, osim istava 4) provodi odredene zadatke (ispitivanja, Kontrole i sl). U sluéaju sustava 4 trzisna inspekcija moze sama od proizvadaca zantijevati odredene dokument U tom smislu w RE podrucje nadzora nad wiistem nije rijeseno. Postoje, za sal, va sustava inspekoje, gospodarska, unwar Ministarsiva gospodarstva, koja (Geluje na trata gradevinska, unutar MZOPUG-a, koja djeluje na prada Za proiavod, u skladu sa Zakonom 0 obveznim odnosima i Zakonom 0 sigurnosti proizvoda, odgovoran je proiavodag, za sve proizvode neovisno o sustavu potvrdivana proizvoda, Prijavjeno (potvrdeno) tijelo odgovorno je za profesional gresku w {ijelu svojeg posta unutar sustava potvrdivanja sukladnosti (prema Novom i Opéer pristupu «the notified bodies are liable for their professional errors but not for the Safety of the product»), Ako se radio proizvodu iz woza onda je 2a proizvod ‘odgovoran ovlasteni predstavnik proizvodaca registriran u RH”. > vii oeka 32 nn pols utstene za ceria, nadaoriitvanye ementa ea somo IGH, dd = evident ins AS se toons na ve provtode provevedene ian RM aon ushaw EU to 6 9 admit amo proved kaso proavedens van EU, o‘ki propis za betonske konstrukei Implementaeyja je moguéa donosenjem tebnigkih propisa s obzirom da Zakon o sradnji ne daje ditektno pravo uporabe hrvatske norme u zakonom uredenom pealrag, Tehnicki propis 2a betonske konstrukeije («Narodne novines br, 1001/05) (TPBK) je propis snove generacije» u kojem su detaljno i kvantitativno razradeni bitni zahtjev, avedeni w Zakonu o gradnj, a njihova primjena je obvezna. Propisi upuéyju na svatske norme koje su pritvacene harmoniairane ili neharmonizirane europske hhorme, medunarodne ili nacionalne norme koje su datirane, znaéi navedena je godina izslanja, ili nedatirane, kada se primjenjuje posljednje izdanje odgovarajuée norme, a primjena norma nije obvezna (dragovolina primjena). To su norme za projektiranje, norme specifikacia (norme proizvoda), norme metoda isptivanja, norme za izvodenje J odrdavanje gradevina, Tebniki propis primjenjuje se na betonske konstrukcije, w skladu s podrugjem Drimjene europskib norma, za projektiranje na nearmirane, armitane ii prednapete Konstrukeje od laganog, obiénog ili teskog betona. Ureduje podrucje proyektirana | sgradenja, a to je ievodenje novingradevina, rckonszukcija, adaptacija | odréavanje" Tehnigki propis odnosi se na betonske Koastrukejezgrada i ingenjeiskihgradevina, Zerada je gradevina kojoj je glavna surha zastiva korsnika ili sadréaja; obigno je zatvorena i projektirana da bude stalno na jednome mijestu (HRN ISO 6707-1, Inéenjerska gradevina je gradevina koja se sastoji od Konstrukcije, kao brana, ‘most, cesta, Zeljeznica, pista, instalacije, cjevoved il sustav odvodnje il je nastala ‘radnjama kao sto su jaruéanje, zemljani radova, geotehnicki postupt, ali ‘skliucuje zeradu I radove koji su joj pridruéeni na gradiltu (HRN ISO 6707-1), TTehnitki propis zahtijeva ispunjenje bitnih zahtjeva mehanicke otpornost i stabilnosti § dijela sigurnosti u sluéaju pozara. Ovaj drugi bitni zahtjev takoder se odnost na ‘mehanigku otpornost i stabilnost, ali uljed djelovanja podara. U tehnitkom propisu hnavodi se da gradevina, projektirana i gradena u skladu s ovim propisom, mora ~zadovoljt i druge bitne zahtjeve, prema drugim propisima®, Tekst ‘Tehnigkog propisa za betonske Konstrukeije i ostali podaci bitni za primjenw propisa dani su u 8. poglaviju ovog priruénika hon jes Te sila s8 Z0G ‘pops cement 2 betonse konstuksje ara (NN S89, Zaono rt od buke (NN 2003), akon o gradi NN 17808) Teh propio wtettplinske enpietplinso} zat trodama NN 7905) Jure Radié i suradnict BETONSKE KONSTRUKCUJE « PRIRUCNIK © Tl. POGLAVLJE MATERIJALI 1