1.

UVOD
Elektroluno zavarivanje netaljivom elektrodom u zatitnoj atmosferi plinova (TIG

zavarivanje) je postupak zavarivanja taljenjem kod kojeg se energija, potrebna za zavarivanje

dobije od elektrinog luka koji se odrava izmeu radnog komada i netaljive elektrode.
Zavarivati se moe sa i bez dodatnog materijala. Prema stupnju mehanizacije ovaj postupak se
moe podijeliti na runo, poluautomatizirano i automatizirano TIG zavarivanje [1].
Kod runog TIG zavarivanja zavariva u jednoj ruci dri pitolj, a u drugoj dodatni
materijal icu. U talinu, koja nastaje zbog uspostavljanja elektrinog luka, zavariva
povremeno dodaje icu koja se tali u prednjem rubu taline osnovnog metala i zajedno s
talinom osnovnog metala sjedinjuje u zavareni spoj [1]. Na slici 1 prikazan je poloaj pitolja
i dodatnog materijala kod runog TIG zavarivanja.

Slika 1.

Poloaj pitolja i dodatnog materijala kod runog TIG zavarivanja [2]

TIG postupak ima mnogobrojne prednosti u odnosu na ostale postupke zavarivanja, a

neke od najvanijih prednosti su: primjenjiv za zavarivanje svih metala, primjenjiv za sve
poloaje i oblike radnog komada, nema prskanja kapljica metala, nema ienja troske, nema
dima ni tetnih plinova, zavar je vrlo gladak i ist [1].
Najvei nedostatak konvencionalnog TIG zavarivanja je produktivnost postupka i
mogunosti automatizacije [3]. Primijenjena tehnoloka rjeenja kod TIP TIG postupka
omoguavaju poveanje produktivnosti i integraciju u automatizirane sustave. U radu e biti
poblie prikazani strojevi i dodatni ureaji koriteni kod TIP TIG postupka zavarivanja, te
e biti opisane pojedine karakteristike strojeva koritenih kod ovog postupka zavarivanja.

2.

TIP TIG POSTUPAK ZAVARIVANJA

2.1.

Osnovni koncept TIP TIG zavarivanja

TIP TIG zavarivanje je modernizirana varijanta TIG postupka zavarivanja uz

primjenu automatskog dodavanja ice tj. dodatnog materijala koje se sastoji od dvije
komponente. ica za zavarivanje se primarno giba kontinuirano prema naprijed u smjeru
zavara (kao kod MIG/MAG postupka) te se na to gibanje integrira sekundarno linearno
gibanje naprijed nazad koje proizvodi dodava ice preko mehanikog sustava. Kinetika
energija tog dinamikog gibanja umanjuje utjecaj povrinske napetosti taline to omoguava
bolje spajanje i mijeanje osnovnog i dodatnog materijala dok neistoama i plinovima
omoguava izlaz iz rastaljenog metala. Depozit dodatnog materijala moe se poveati i do
50% kad se radi o varijanti s vruom tj. predgrijanom icom. Dinamiki efekti gibanja ice
osiguravaju stabilan i upravljiv zavarivaki proces. Brzina ice i oscilatorno gibanje naprijed
nazad su kontinuirano podesivi i njima je mogue nezavisno upravljati.
Primjenom TIP TIG postupka zavarivanja mogu se vrlo efikasno zavarivati
konstrukcijski elici, nehrajui elici (feritni, austenitni i austenitno feritni), aluminij i
njegove legure, titan itd. Primjenom TIP TIG postupka zavarivanja dobiva se sljedee:
-

u odnosu na klasini TIG znatno vei depozit,

visoka kvaliteta zavara,
dobar estetski izgled i geometrija zavara bez potrebe za naknadnom obradom,
smanjeni unos topline u radni komad to rezultira smanjenje deformacija radnog
komada te manji negativni utjecaj na mikrostrukturu.

TIP TIG postupak se zbog svojeg koncepta vrlo lako automatizira, a efikasnost mu
raste uporabom varijante s vruom icom. Zbog relativno nieg unosa topline minimalizirano
je i stvaranje metalnih para i plinova. Najee primjenjivana tehnika rada i sam shematski
prikaz TIP TIG zavarivanja prikazan je na slici 2. Pitolj za zavarivanje je nagnut unazad za
10 do 20, a dodatni materijal se dodaje u prednji rub taline [3].

Slika 2.

2.2.
2.2.1.

Koncept i tehnika rada kod TIP TIG zavarivanja [3]

Varijante TIP TIG postupka

TIP TIG postupak zavarivanja vruom icom (hot wire)
Osnovna razlika izmeu TIP TIG postupka s vruom icom i TIP TIG postupka sa

hladnom icom je u predgrijavanju ice dodatnog materijala. ica se predgrijava efektom

nastanka Joulesove topline elektrinom strujom koju proizvodi dopunski izvor energije. Kao
posljedica predgrijavanja ice koja ulazi u talinu zavara treba manje energije elektrinog luka
za taljenje. Tu se uvia znaajno poveanje depozicije (taloenja) materijala [4].
Temeljna je prednost ovog postupka u odnosu na postupke zavarivanja s taljivom
elektrodom mogunost odvojenog upravljanja unosom energije i unosom dodatnog materijala
u talinu zavara. Ova prednost se u praksi najvie oituje u potpunoj kontroli poetne i zavrne
faze zavarivanja. Neke znaajke TIP TIG postupka zavarivanja vruom icom [4]:
-

veoma mali unos energije i mali ZUT,

najmanja uneena energija pa jedinici duine zavara,
minimalne deformacije,
minimalno gubljenje legirnih elemenata,
velike brzine kod runog zavarivanja (> 80 cm/min za tanke materijale debljine

preko 0,8 mm),

depozit materijala do 4 (4,5) kg/h

2.2.2.

TIP TIG postupak zavarivanja hladnom icom (cold wire)

Ovo je jednostavnije varijanta TIP TIG postupka u odnosu na onu s vruom icom.

Zavarivaki sustav se sastoji od mikroprocesorom upravljanog dodavaa ice, cijevnog

paketa, zavarivakog pitolja i pretvaraa 230/28V. Podruje primjene ovog postupka isto je
kao i za varijantu sa vruom icom uz napomenu da je energija unosa u zavareni spoj nia pa
je i efikasnost i brzina postupka manja. Neke od znaajki TIP TIG postupka zavarivanja
hladnom icom [4]:
-

3.

nema smetnji u elektrinom luku kao kod impulsnog MIG a,

nema prskanja i naknadnog bruenja,
brzina zavarivanja kao kod impulsnog MIG a,
kompatibilan sa svim znaajnijim TIG izvorima,
neznatni investicijski trokovi

IZVORI STRUJE ZA TIP TIG ZAVARIVANJE

Kod elektrolunih postupaka, u koje spada i TIP TIG postupak zavarivanja, moraju
se koristiti posebno konstruirani izvori struje. Raspoloiva elektrina energija iz mree ne
moe se neposredno koristiti za snabdijevanje luka energijom zbog njegove karakteristike.
Elektrini luk za svoje odravanje treba relativno jaku struju (do nekoliko stotina A) pri
niskom naponu (nekoliko desetaka V), dok je u mrei obrnuti sluaj. Stoga su potrebni ureaji
koji e prilagoditi raspoloivu energiju u podesan oblik. Elektrini luk moemo odravati bilo
izmjeninom, bilo istosmjernom strujom, pa se prema tome izvori dijele na izvore izmjenine
i istosmjerne struje [5].
TIG postupak zavarivanja koristi i istosmjernu i izmjeninu struju, pa se kod ovog
postupka koriste generatori i ispravljai kao izvori istosmjerne struje i transformatori i
pretvarai frekvencije kao izvori izmjenine struje. Spomenuti izvori struje karakteriziraju se
svojim svojstvenim veliinama od kojih su najvaniji [5]:
-

nominalna i maksimalne snaga,

napon praznog hoda,
dozvoljena struja i napon uz odreenu intermitenciju (60, 80, 100%),
statika i dinamika karakteristika,
mreni napon napajanja,
cos,
masa i godina proizvodnje

U daljnjem tekstu biti e poblie objanjene pojedine svojstvene veliine na

primjerima konkretnih izvora struje za TIG zavarivanje koritenim u Laboratoriju za
zavarivanje Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. Vano je prije samog razmatranja
napomenuti kako je kao izvor struje za TIP TIG zavarivanje mogue koristiti bilo koji
ureaj za TIG zavarivanje [6].

3.1.

Opis svojstvenih veliina kod izvora struje za TIG zavarivanje

Svojstvene veliine biti e opisane uz pomo slikovnih prikaza indentifikacijskih

ploica koje se nalaze na svakom stroju za zavarivanje. Ploice prikazuju slike 3 i 4, a dana je
i slika samog ureaja. Slika 3 prikazuje ureaj za TIG zavarivanje koji je izvor samo

istosmjerne struje, dok slika 4 prikazuje ureaj za TIG zavarivanje na kojem je apliciran TIP
TIG postupak zavarivanja.

a)
Slika 3.

b)
a) ureaj za TIG zavarivanje INVERTEC V270
b) indentifikacijska ploica ureaja [7]

a)
Slika 4.

b)
a) ureaj za TIP TIG zavarivanje ESS SquareArc 506
b) indentifikacijska ploica ureaja [6]

Jedan od vanih podataka o nekom izvoru je njegova statika karakteristika. Statika

karakteristika je dijagramski prikaz ovisnosti napona na stezaljkama izvora o optereenju, tj.
struji koju izvor daje, U = f(I). Ovaj prikaz se daje za spore promjene struje optereenja, pa se
i zato zove statika karakteristika. Izvori struje za runo zavarivanje, u koje spada i TIP TIG
postupak, trebaju imati strmo padajuu karakteristiku da se osigura priblino konstantna struja

zavarivanja neovisno o promjenama duine elektrinog luka uslijed pomicanja ruke

zavarivaa. Na slici 5 dan je openiti prikaz padajue karakteristike [5].

Uo napon praznog hoda

Ik struja kratkog spoja
Slika 5.

Openiti prikaz padajue karakteristike [5]

Jedan i drugi ureaj prikljuuju se na trofazni izmjenini sustav napona i struja. Zatim
u elektrinoj shemi oba ureaja slijedi redom frekvencijski pretvara, transformator i
ispravljaki element.
Na frekvencijskom pretvarau izmjenina struja mree se ispravlja u pulzirajuu
istosmjernu struju koja se dovodi u oscilator koji ju pretvara u visokonaponsku izmjeninu
struju visoke frekvencije (5 do 30 kHz). Visokofrekventna izmjenina struja opet se u
transformatoru transformira na potreban napon za zavarivanje. Kod zavarivakih
transformatora se eli osigurati pad napona pri porastu optereenja odnosno struje zavarivanja
[5].
Nakon transformiranja na potreban napon izmjenina struja se ispravlja silicijskim diodama.
Silicijske diode su ispravljaki elementi koji proputaju struju samo u jednom smjeru, dok za
drugi smjer predstavljaju vrlo veliki otpor. Glatkoa tj. oblik izlazne ispravljene struje ovisi o
nainu spajanja ispravljakog sklopa te je poznato poluvalno ili punovalno ispravljanje, koje
se moe primijeniti na jednofaznu ili trofaznu mreu. Najpovoljniji su trofazni izvori s

punovalnim ispravljanjem jer daju gotovo konstantnu istosmjernu struju s jednolikim

optereenjem mree [5]. Ovakav nain ispravljanja koriste gore navedeni ureaji.
Kod ureaja INVERTEC V270 ispravljaki element je posljednji u elektronikoj
shemi i ovaj ureaj koristi istosmjernu struju za TIG zavarivanje. Elektronika shema ureaja
ESS SquareArc 506 nakon ispravljakog elementa grana su u dva smjera. Jedan daju
ispravljenu istosmjernu struju, a u drugom se opet ispravljena struja pretvara u izmjeninu
struju i kao takva slui za zavarivanje. Iz toga slijedi da je ureaj ESS SquareArc 506
pogodan za TIG i TIP TIG zavarivanje na istosmjernoj i izmjeninoj struji. eljenu struju
zavarivanja odabiremo na suelju stroja.
Neke od karakteristika stroja koje se takoer mogu pronai na indentifikacijskoj
ploici su sljedee: snaga stroja , intermitencija, napon praznog hoda i faktor snage tj. cos.
Snaga stroja INVERTEC V270 je od 5 do 270 A , dok je kod stroja ESS SquareArc
506 od 5 do 500 A. Intermitencija oznaava mogunost radnog optereenja stroja. Mjeri se u
vremenskom razdoblju od 10 min, a stroj se optereuje razliitim iznosima strujnog
optereenja. Maksimalna jakost struje kod koje stroj kontinuirano radi 10 min oznaava 100
% intermitenciju za taj stroj. Nie intermitencije od 60 i 80 % jednostavno se dobiju veim
optereenjem stroja kod kojih stroj moe kontinuirano raditi 6 ili 8 minuta. U sluaju stroja
INVERTEC V270 35% intermitencija iznosi 270 A dok 100% intermitencija iznosi 200 A.
Stroj ESS SquareArc 506 zbog svoje vee snage daje i vee iznose intermitencije, te one
iznose za 60% intermitencija iznosi 500 A dok 100% intermitencija iznosi 430 A. Iz iznosa
intermitencija zakljuuje se da oba stroja ne mogu kontinuirano raditi sa svojim maksimalno
definiranim snagama ve samo u odreenom periodu. Vrijednost Uo definira napon praznog
hoda koji kod ureaja INVERTEC V270 iznosi 48 V, a kod ureaja ESS SquareArc 506 100
V. Cos oznaava faktor snage ureaja. Poeljno je da taj faktor bude to vei jer to znai da
troimo manje jalove snage koja kod procesa zavarivanja nije korisna, ve je to ona snaga
koju ureaj troi za pokretanje svojih elemenata. Kod ureaja INVERTEC V270 cos iznosi
0,98 to je jako zadovoljavajue.

Slika 6 prikazuje upravljaku plou izvora struje za zavarivanje ESS SquareArc 506.
Na slici se vidi prednja ploa na kojoj je smjeten mikroprocesor za upravljanje ureajem. Na
prednjoj ploi smjetene komande za odabir i regulaciju pojedinog procesa TIG zavarivanja, a
s lijeve strane nalazi se kotai za podeavanje struje zavarivanja.

Slika 6.

Upravljaka ploa izvora struje ESS SquareArc 506 [6]

Ureaj ESS SquareArc 506 je prikladan za TIG AC/DC pulsno zavarivanje i za

zavarivanje elektrodom, to je rezultat razvoja ESS mti-Inverter standarda. Ovaj novitet u
razvoju ureaja za TIG zavarivanja omoguava zavarivanje AC lukom bez potpore HF (high
frequency) uspostavljanja elektrinog luka. Na taj nain se dobije mnogo vea kvaliteta
zavara kod zavarivanja aluminija. Kao i veina ureaja za zavarivanje koji se danas mogu
nai na tritu i ovaj ureaj ima vodeno hlaenje pitolja za zavarivanje, a takoer ima i
mogunost spajanja na robotsku jedinicu. Ovaj ureaj opremljen je IGBT (Isolated-GateBipolar-Transistor) inverterom to mu osigurava dugotrajan rad i eksploataciju [6]. IGBT je
punoupravljivi ventil novije generacije nastao integracijom BJT i MOSFET tranzistora. IGBT
se upravlja kao MOSFET, a podnosi jake struje kao BJT tranzistor. Danas je kod ureaja
veih snaga u potpunosti zamijenio tranzistore [8].
Jedna od vanijih karakteristika ovog izvora struje za zavarivanje jest njegova
robusnost tj. njegova mogunost primjene u tekim radnim uvjetima. To mu omoguuje
spremnik rashladne tekuine koja slui za hlaenje samog ureaja ime je ostvarena
mogunost njegove primjene u tri smjene ime se dodatno poveava proizvodnost i smanjuje
konana cijena proizvoda [6].

4.

UREAJ ZA TIP TIG ZAVARIVANJE

TIP TIG ureaj za zavarivanje sastoji se od mikroprocesorom upravljanog ureaja za

dodavanje dodatnog materijala, izvora struje za predgrijavanje dodatnog materijala

(predgrija ice), pitolja za zavarivanje s cijevnim paketom (poli kabel) i izvora struje za
zavarivanje [6]. Shematski prikaz komponenti i prikaz njihovog spajanja prikazuje slika 7.

Slika 7.

4.1.

Shematski prikaz komponenti i njihovog spajanja [3]

Ureaj za dodavanje dodatnog materijala

Sam naziv TIP TIG odnosi se na ureaj za dodavanje dodatnog materijala koji se moe

instalirati na bilo koji TIG izvor struje za zavarivanje. Ureaj ima mogunost pohranjivanja
25 programa za parametar brzine dobave dodatnog materijala, a koristi standardna pakiranja
ice od 15 kg. Unutar samog ureaja za dodavanje dodatnog materijala nalazi se elektronika
tiskana ploa s mikroprocesorom koja upravlja dodavanjem dodatnog materijala [6]. Na slici
8 prikazan je ureaj za dodavanje dodatnog materijala kod TIP TIG postupka zavarivanja.

Slika 8.

TIP TIG ureaj za dodavanje dodatnog materijala [4]

Unutranjost ureaja za dodavanje dodatnog materijala kod TIP TIG zavarivanja ne

razlikuje se mnogo od unutranjosti ureaja za dodavanje dodatnog materijala kod MIG/MAG
zavarivanja [6]. Sustav za dobavu dodatnog materijala sastoji se od etiri kotaia sa
zaobljenim utorima (oblik utora ovisi o vrsti dodatnog materijala), a razlika u odnosu na
dodava ice kod MIG/MAG zavarivanja jest u tome to ovaj sustav proizvodi dva razliita
gibanja iji zbor daje konano dinamiko gibanje ice. Unutranjost dodavaa ice, tj. sustav s
etiri kotaia prikazan je na slici 9, a elementarni prikaz gibanja prikazan je slikom 10 [3].

Slika 9.

Unutranjost dodavaa ice, sustav s etiri kotaia [3]

Slika 10.

Shematski prikaz gibanja koje ostvaruje dodava ice [3]

Primarno gibanje ini ica svojim kontinuiranim linearnim gibanjem prema naprijed.
Sekundarno gibanje ini dodava ice svojim oscilatornim gibanjem naprijed nazad.
Parametri gibanja tj. brzina dovoda ice kod primarnog i frekvencija osciliranja kod
sekundarnog pomaka mogu se podeavati neovisno jedno o drugome. Ovakvo dinamiko
gibanje dodatnog materijala omoguava smanjenje povrinske napetosti taline metala zavara,
uslijed ega je mogue izvoenje zavarivanja uz primjenu parametara nego to je to
uobiajeno primjenom postupka zavarivanja koji nema dinamiko dodavanje dodatnog
materijala. Takoer se dinamikim dodavanjem dodatnog materijala postie vei depozit
dodatnog materijala [3].
Ureaj za dodavanje dodatnog materijala za TIP TIG zavarivanje ima mogunost
podeavanja parametra preko upravljake ploe kako slijedi:
-

brzina dodavanja dodatnog materijala,

frekvencija osciliranja dodatnog materijala,
poetna brzina dodatnog materijala,
povrat dodatnog materijala.

Svaki od navedenih parametara utjee na oblik i geometriju zavara te na stabilnost procesa

[3]. Slika 11 prikazuje upravljaku plou dodavaa ice.

Slika 11.

4.2.

Upravljaka ploa dodavaa ice [6]

Izvor struje za predgrijavanje dodatnog materijala

Kako je ve ranije opisano postoje dvije varijante TIP TIG zavarivanja, zavarivanje s

hladnom icom i zavarivanje s vruom icom. Kod zavarivanja s vruom icom potrebno je
icu predgrijati na odreenu temperaturu, koja ovisi o poloaju zavarivanja, pripremi i vrsti
osnovnog materijala. Predgrijavanje dodatnog materijala provodi se pomou posebnog izvora
struje, odnosno ureaja za predgrijavanje dodatnog materijala za zavarivanje [3]. Slika 12
prikazuje ureaj za predgrijavanje dodatnog materijala Jckle G 16li.

Slika 12.

Ureaj za predgrijavanje dodatnog materijala [6]

Dodatni materijal zagrijava se primjenom Jouleovog efekta, odnosno Jouleove topline

ija se vrijednost izrauna prema sljedeoj formuli [3]:
QDM = IDM * RDM * tz

(1)

gdje je:
QDM toplina dodatnog materijala, J
IDM jakost struje predgrijavanja dodatnog materijala, A
RDM otpor dodatnog materijala,
tz vrijeme zavarivanja, s.
Princip rada ureaja za predgrijavanja dodatnog materijala je vrlo jednostavan. Kada
se ne izvodi zavarivanje ureaj za predgrijavanje je u stanju mirovanja tj. ne provodi struju na
dodatni materijal. Onog trenutka kada zavariva pritisne prekida na pitolju za zavarivanje
ureaj za dodavanje ice poalje preko zasebnog kabela (bijeli kabel na slici 12) signal
ureaju za predgrijavanje ice da propusti elektrinu struju potrebnu za predgrijavanje. Kada
zavariva prestane s zavarivanjem ureaj za dobavu ice poalje signal ureaju za
predgrijavanje ice te on ponovno prelazi u stanje mirovanja tj. ne proputa elektrinu struju
[6].
Bitno je jo napomenuti da ureaj za predgrijavanje dodatnog materijala ima ne sebi
prekida pomou kojega ga je mogue iskljuiti ukoliko se izvodi TIP TIG zavarivanje s
hladnom icom gdje nije potrebno predgrijavanje dodatnog materijala [6].

4.3.

Pitolj za TIP TIG zavarivanje

Pitolj za TIP TIG zavarivanje neznatno se razlikuje od klasinog pitolja za TIG

zavarivanje. Na pitolju za TIP TIG zavarivanje, s vanjske strane keramike sapnice za

zatitni plin, nalazi se jo i kontaktna cjevica kroz koju prolazi dodatni materijal za
zavarivanje. Osim kontaktne cjevice razlika, u odnosu na klasini pitolj za TIG zavarivanje,
jest i u prekidau za uspostavljanje elektrinog luka. Naime na pitolju za TIP TIG
zavarivanje postoje dva prekidaa, kako je vidljivo na slici 13.

Jedan prekida slui za putanje zatitnog plina i uspostavljanje elektrinog luka izmeu
volfram elektrode i radnog komada, dok drugi prekida slui za pokretanje dodatnog
materijala. Zavariva prvo pritiskom na prvi prekida puta zatitni plin u zonu zavarivanja i
uspostavlja elektrini luk kojim se grije radni komad. Nakon to je zona spoja ugrijana i njena
okolina zatiena zatitnim plinom, zavariva pritiskom na drugi prekida dovodi dodatni
materijal u zonu spoja i na taj nain zapoinje zavarivati. Prekidanje zavarivanja odvija se
suprotno od poetka zavarivanja, tj. zavariva prvo prekine dobavu dodatnog materijala,
zatim se gasi elektrini luk izmeu elektrode i radnog komada dok zatitni plin tee jo neko
vrijeme u zonu zavara i na taj nain titi zonu zavara od tetnog utjecaja okoline [6].
Kontaktna cjevica nainjena je od bakra radi to boljeg prijenosa elektrine struje,
koja slui za predgrijavanje, na dodatni materijal. Na slici 13 prikazan je pitolj za TIP TIG
zavarivanje, dok su na slici 14 prikazani njegovi sastavni dijelovi [6].

Slika 13.

Slika 14.

Pitolj za TIP TIG zavarivanje [6]

Sastavni dijelovi pitolja za TIP TIG zavarivanje [6]

Na slici 14 prikazan je nain uvrivanja vodilice i kontaktne cjevice na pitolj za

TIP TIG zavarivanje u emu je i osnovna razlika u odnosu na klasini TIG pitolj za
zavarivanje. Kontaktna cjevica je preko pozicionera kontaktne cjevice i prstenastog draa
uvrena na pitolj za zavarivanje. Na pozicioneru se nalaze dva vijka kojima je mogue
podeavati visinu i poloaj kontaktne cjevice, odnosno odreivati duljinu slobodnog kraja
dodatnog materijala. Vodilica za voenje ice ide kroz poli kabel sve do ureaja za
dodavanje dodatnog materijala. Bitno je napomenuti da je sve sastavne dijelove pitolja za
TIP TIG zavarivanje mogue zamijeniti dijelovima koji su drugaijih oblika i dimenzija. Na
taj nain mogue je sastaviti pitolj za zavarivanje koji se koristi u specijalnim sluajevima
[6].

5.

PRIMJERI PRIMJENE TIP TIG POSTUPKA U PRAKSI

U nastavku slijedi nekoliko primjera realnih konstrukcija koje su zavarivane TIP TIG

postupkom zavarivanja [4].

Slika 15.

Proizvodnja hidraulikih cilindara, eka Republika [4]

Slika 15 prikazuje proizvodnju hidraulikih cilindara postupkom TIP TIG naina

zavarivanja. Materijal koji se zavarivao bio je konstrukcijski elik debljine 5 mm, a promjer
ice iznosio je 1 mm kod struje zavarivanja 260 A u trajanju od 15 s [4].

Slika 16.

Proizvodnja kotlova, Velika Britanija [4]

Proizvodnja kotlova iz austenitno feritnog elika debljine 1,2 mm, icom promjera 1
mm. Struja zavarivanja iznosila je 190 A, a brzina zavarivanja bila je 870 mm/min to je
mnogo bre u odnosu da se zavarivalo klasinim TIG postupkom [4].

Slika 17.

Proizvodnja tlanih posuda, Njemaka [4]

Proizvodnja tlanih posuda iz konstrukcijskog elika debljine lima 1,5 mm. Promjer
ice bio je 1 mm, struja zavarivanja 190 A, a brzina zavarivanja je iznosila 450 mm/min [4].

Slika 18.

Proizvodi za prehrambenu industriju, Njemaka [4]

Proizvodi za prehrambenu industriju iz nehrajueg elika debljine lima 2,5 mm zavareni TIP
TIG postupkom zavarivanja. Promjer dodatnog materijala je bio 1 mm, struja zavarivanja 220
A, a brzina zavarivanja 450 mm/min [4].

6.

ZAKLJUAK