VD

PRAVILNO UENJE KUR-ANA

Sarajevo, 1980.

IZDAVA:
Starjeinstvo Islamske zajednice
za Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i Sloveniju

ZA IZDAVAA:
Abdurahman

Huki

TIRA:
4.000 primjeraka

TAMPA:

N l P "Osloboenje" -Sarajevo

ZA TAMPARIJU:
graf. in. Petar Skert

"

TEDZVID

PRAVILNO UENJE KUR-ANA

Sarajevo, 1980.

O TEDVIDU

Jasno izgovorena
glasove od kojih je

rije

rije

pretpostavlja i jasno i razgovjetno izgovorene

sastavljena. Ako je

da se moramo potruditi da

tano nauimo

rije

ili

reenica

stranog jezika on

izgovarati i one glasove tog jezika

kojih, moda, nema u naem jeziku. Inae moemo dobiti drugi, a izgubiti e
ljeni smisao tih

rijei.

Ako elimo npr. pravilno izgovarati

mo
a to

nauiti

su:~

rijei

arapskog jezika onda mora

pravilno izgovarati osam glasova kojih nema nikako u naem jeziku,

''[. '

~ '~

razlikovati arapske glasove:

c_jo ..b ~ J:; t, Moramo takoe nauiti

l: . J , ~ i 'od naih glasova g, h, k,v,

'

t,

koji imaju neku meusobnu slinost, ali i veu razl.iku nego to je npr. kod nas
izmeu

glasova

i d.

Koliko god vjebe i panje treba posvetiti posve novim glasovima, isto
. toliko pa i vie treba posvetiti panje razlikovanju nekih naih i arapskih glaso-
va upravo zato to imaju neku

slinost

pa ih se lako poistovjeuje u izgovoru.

Na glas "s" npr. odgovara arapskom '(~" ali bez dovoljno panje esto se
poistovjeuje

sa glasovima ~ i

<...P koji

imaju druga svoistva i ishodita1 ali i

bliskost u izgovoru. Tako i nai glasovi "t'~ i "d" odgovaraju arapskim ~ ~

2- Tedvid

.)

ali se

naroito

ako stoji jedan do

,,
~~t L

se i
an,

poistovjeuju sa arapskim

-"'..

~rugog.

it_):>. Izjednauju se i glasovi

Na primjer, u

rijei

t,

3_j f . Ui

euzu

~"L:,..

mjesto ~~ itd. Na glas "h" npr. blizak je, ali nije identi

..

sa arapskim glasom " p!' ali ga

skim glasovima

r,

poistovjeujemo

sa mnogo grlenijim arap

i ~

Za ovladavanje posebnih glasova u arapskom i razlikovanje u izgovoru

slinih

uitelja

naim, potrebno je pored

i stalna panja, vjeba i samokontro

la, kako ne bi dolazilo do pogrenog izgovaranja, a time i neeljenog pa i sup

rotnog

znaenja

izgovorenih

rijei.

Prema tome, pravilno

uenje

Kur'ana a.

., iziskuje prvenstveno pravilno izgovaranje posebnih arapskih glasova i strogo

luenje

razlika u izgovoru izmeu naih i naim slinih arapskih glasova. To zna

,,.

i poznavati i znati razlikovati svojstva glasova sifatul-huruf

J;)\
...
,~ ~
,..
wJ ,J1~J t;;

i mjesta ishodilta i nastajanja tih glasova, meharidul-huruf

~ ~ ~"

ta znai pogreno izgovaranje ovih glasova u arapskom jeziku openito. a u uenju Kur'ana a.. posebno, pokazae nam analiza jednog primjera.
Uzmimo
dva kratka ajeta iz sure El-feleq koju esto uimo i sluamo :
";
. ~ l : ll ... ." ,.. !J ."
~ '-'~ ..) ~1 1: Glasove "~" zamjenjujemo esto sa naim dugim vo

z.

"

....

...T

kalom "u" a da se pri tome i ne uje glas " ~ ". Glas "

J "' zamjenjujemo sa

'

""

glasom " ) " jer je identian naem "z". Dakle, umjesto " ~l " to znai
'

.J ,..

"sauvaj me" izgovaramo " .).) ll

"

to, po svoj prilici, ne znai nita. U jed

noj rijei smo pogreno izgovarali dva glasa, a pokvarili bi njeno znaenje isa
pogreno izgovorenim samo jednim glasom. Presluajmo se, kako izgovaramo

..

glas " (..) " kad izgovaramo rije i

".".

J)JJ' ~:,
"

....~'

~~

sa kesretom kao da je napisano ~ \ ~ ~ , a rijei el-feleq

lek

",..,,..

~1

~
6

",."
dliJf
.....

i el-fe
.
.
Jazliite su i po znaenju. Glas " (.," krupni i grleni arapski
~

",.

g~~ ,u n jei

izgovaramo ga najee, jer je

,.. "..

"

../;,

zamjenjujemo naje~ ....sa.... glasom "

meutim, znai "stvorio je" a

e:, " (bez take).

~ "obrijao je".

Iz izloenog se vidi da je izgovor glasova presudan u uenju Kur'ana

a.. Nauka o pravilnom uenju Kur'ana a.. zove se tadfvid. Meutim, kod nas
u praksi, a najee i u pisanim pravilima tedvida ne tretiramo i malo vodimo
rauna

o pravilnom izgovoru glasova, na ta smo ukazali u gornjem primjeru.

Vie se zanimamo i u uenju Kur'ana i u pisanju tedvida drugim dijelom ted

vidskih pravila, koja se uglavnom bave meusobnim odnosima glasova: meddo
vi, ihfai, idgami, izhari ili naknadni svojstvima samo nekih glasova (sifatul

,. ' '\1c kao hukmur-rai, kal kale, lafzatullah. Skoro nikako se

,.

'aridah) ~)\:.}\v
"

,.

l ,

ne tretiraju pravila meharidul-hurufi ve sifatuha

u pisanim tedvidima.

Meutim,

ako uzmemo nate

zu gdje nam je jedan od farzova (kiraet)

emo

da je teite pravilnog

va glasova kur'anskih

rijei.

uenja

.. l ..
o~

",.

,..

~~ ~
uenje

~'j\

'7'-'.?

, -; ""
}~

Kur'ana a.. u nama

uenje u Kur'anu a.., vidje

upravo u samom izgovoru osnovnih svojsta

Obzirom da u namazu

uimo

ubrzano i tiho, toli

ko da samo sebe moemo uti, izostavljamo praktino sva druga pravila (ihfae,
idgame i dr.) a drimo. se (uz meddi tabi'iju) samo pravilnog izgovora suglasni
ka. Ostaje nam dakle da smo duni nauiti kao minimum bar sure "Fatihu"i
.

jo jedno kratko sure potpuno pravilno u gornjem smislu izgovora glasova ka

ko ne bismo dovodili u pitanje nae pravilno uenje Kur'ana a.. u namazu.
l pored svih gornjih napomena u vezi pravilnog uenja Kur'ana a..
izvjesni neskladi, prenaglaavanje, pretje_rivanje u primjeni nekih pravila mogu
takoe

utjecati negativno na pravilno

uenje

Kur'ana a.., zavisno od stepena

nedotjeranost i il i pretjerivanja.
Nesklad npr. u meddovima i njihovim produivanjima mimo pravila i
tempa kojim se ui, takoe ne prilii lijepom uenju ako ga i ne kvari. ujemo
neki puta npr. nejednako otezanje meditabi'ija. Naroito to dolazi
-

ako su negdje pri kraju ajeta, gdje se prekida

~

pa se zavri, drugi meditabi'i u

do

"..

izraaja,
,.~

uenje. Npr. ako se ui~

l./..:.-.
rw>
':

~
e se due otegnuti nego onaj u 1~
.-:
~

l~
../of.~

2*

a trei e jo! due nego drugi i tako e se 11a tri otegnuti nejednako. Ponalamo
se u tom

sluaju

kao da je obavezno na kraju ajeta Ito due otegnuti pa makar

to bilo mimo svih pravila.

Lijepo i skladno uenje ini i ujednaeno zadravanje na ihfaima i id
gamima sa gunnom i na te!didu na glasovima "m" i "n" /
vanje na tedidima drugih glasova, vi!e nego Ito treba za

udvostrueni

nesklad. Pravilno je npr. da se uju glasovi kal kale / ..!> ,

da su sakin, jer bi se

inae

mogli zagubiti u izgovoru.

i O dok zadra
glas,

ini

~ , j, J

Meutim

ka

prave se suvilni

glasovi i kvari lijepo uenje ako odskau kod drugih glasova kad su sakin.

li

svim drugim glasovima sa su kunom treba da glas zamre na svom ishoditu, pri

.,.

je nego se otvore usta za drugi glas. ujemo npr. kada se proui "Minhum"

da odskae i "n" i "m."

kale glasove.
Ubrzano (tedvir)

i "'
jer su sakin, iako ne spadaju u kal
l

"',.

..-':L'~\

i brzo uenje (hadr

..""

.)~1

au

isto doba i pravilno, mogu uiti samo oni koji _mnogo vjebaju uenje Kur'ana
Najbolje i najpravilnije uenje zove se "tertil"

.).

,.,.

Jr)t

jer je taj termin je

dino zastupljen u Kur'anu a.. na dva mjesta u vezi sa uenjem Kur'ana. Vidi
"Ahkamut-tedvid od

Silajdia

iri uvid i detaljniji opis pravila o

i Trebinjca, str. 13-14, koja knjiga nam daje

uenju

Kur'ana.

Sa puno panje i ljubavi prema Kur'anu a.. sluajui i druge, a i sebe,

stalno emo napredovati u lijepom uenju.
Silajdi

hfz. Kamil

1. MUTEHARRIK, SAKIN, TENVIN

~ ( l -:: / \~ / wl
Primjer:

J C:.,~

\l...-!'>'

Kakvi su harfovi u navedenim primjerima:

Pravilo: Mutehefrik je onaj harf, koji je napisan sa kratkim vokalima:

"e"-~~~), "i"- (~ili "u"- ( ~ ).

Sakin je onaj harf, koji je napisan bez_kratkih vokala, a iznad njega ima
znak u obliku malog kruia ( o) - ( 0 > > ).

<""'

uo.A-w

T.envin je podvostruenje kratkog vokala. To znai da se uz kratki vo

kal (e, i, u) izgovori jo glas "n" (

CJ ).

Tenvin je uvijek napisan na kraju

Kai, koji su harfovi u
imakojitenvin:

rijei,

a izgovara se kratko: en, in, un.

slijedeim rijeima

~,... 1 /~-' (\1

/~
A
~~ ., .
~

~/
...
~
0

lo

.L
2

muteharrik, koji sakin i da li

,o

.
.
. .

/~

10

~t>//
"
..

2. HARFI-MEDO

e/

~ l~

Primjer:

Koji se harf

ui

duim glasom u navedenim primjerima?

Pravilo: Hart koji se

Kakav je

ui

duim glasom zove se harfi-med.

"'t" , kakvo je't5",kakav je "~"u navedenim primjerima?

Kakvi su harfovi prije harfi-medova?

r" e

hart

~arfi-medd

Pravilo: "
biti
kad bude "
sa kratkim vokalom "e" - (fethatom).

" (5 "e biti harfi-medd

t "sakin, a prije njega,

kad bude "(5" sakin, a prije njega harf sa kratkim

vokalom "i"- (kesretom).

"'"e biti harfi-medd kad bude " )

"sakin, a prije njega harf sa kratkim

vokalom "u"- (dammetom).

Kai ima li koji harfi-med u

slijedeim rijeima

i zato je harfi-med:

11

//

3. SEBEBI-MEDp

..

.....~

l
/

Primjer:

~l'.
lF; '
."

Koji su harfi-meddovi u navedenim primjerima?

Kako se ovi harfi-meddovi ue?

Zato se ue duim glasom?

Koliko ima sebebi-meddova?

Kakvo moe biti hemze?

U kojoj je rijei krivo hemze?

U kojoj je rijei pravo hemze?

U kojoj je rijei sebebi-med sukun?

Pravilo: Rije u kojoj se poslije harfi-medda

nae

sebebi-medd hemze ili

sebebi-medd su ku n, u toj .se rijei harfi-medd ui duim glasom.

Sebebi-medda imaju dva, i to: sebebi-medd hemze i sebebi-medd sukun.

Sebebi-medd hemze moe biti: krivo hemze i pravo h emze.
Sebebi-medd sukun je sakin harf poslije harfi-medda.
Ponavljanje:
Koji se harf zove muteharrik i kai jedan primjer?

Koji se hart zove sakin i kai jedan primjer?

ta je tenvin i proui jedan tenvin?

Koliko ima harfi-meddova i koji su?

12

Kada e biti

"l" harfi-medd i kai jedan primjer?

Kada e biti

:.J" harfi-medd i kai jedan primjer?

Koliko ima sebebi-meddova?

Kai jednu

rije

u kojoj ima sebebi-medd hemze: krivo, pravo?

Kai jednu rije u kojoj ima sebebi-medd sukun?

4. MEDDI-TABII

Primjer:

Ima li u navedenim primjerima harfi-medd i kolika je duina glasa?

Pravilo: Meddi-tabii e biti kad bude harfi-med, a poslije njega ne bude

sebebi-medda.
Duina glasa kod meddi-tabia je
pu t " "f " - (e).

obina,

to jest koliko bi rekao

jedan

Kai gdje je u slijedeim rijeima meddi-tabii:

3- Tedvid

13

5. MEDDI-MUTTASI L

Primjer:

Ima li harfi-medd u navedenim primjerima?

ta vidi poslije harfi-medda?

Kakvo je hemze u tim rijeima?

Pravilo: Meddi-muttasil e biti kad bude harfi-med, a poslije harfi-med

da sebebi-medd~oje u jednoj rijei.

Meddi-~ttasl se ui duinom koliko bi rekao etiri puta "e" -

Meddi-muttasil se mora uiti ovom duina;", jer su ga svi kurrai 1 ) tako

Proui slijedee rijei
i

od pravila koje smo

t).

uili.

duinom kojom treba i kai ta ima u kojoj rije

uili:

l) Kurf8i- uenjaci koji su najpravilnije uili Kur'an.

14

6. MEDDI-MUNFASIL

'
Ima li u navedenim primjerima harfi-medd?

ta vidi poslije harfi-medda?

Pravilo: Meddi-munfasil e biti kad bude harfi-medd, a poslije njega se

bebi-medd hemze u drugoj rijei.
",
Meddi-munfasil se moe uiti duinom koliko bi rekao etiri puta "e"
( \ ) , a moe se uiti i kraom duinom, jer ga nisu svi kurrai ui li istom
dui
nom glasa.
Proui sljjedee rijei

duinom kojom treba i kai ukojoj

meddi-munfasil, meddi-muttasil, meddi-tabii:

Proui

3*

rijei

ima

i ove rijei:

15

ta se ui poslije harfa

",b" a ne pie se?

Kako se zove takav~~, ili

Ima li zamiljeni vav- (

t~kvo

" lS"?

,Y l ili je - { (.3) = (vavi-mukaddereh ili jai

mukcrddereh) u slijedeim rijeima:

l

7. MEDDI-LAZIM

(J'9J_:

Ima li harfi-medd u navedenim primjerima?

ta vidi poslije harfi-medda?

Kakav je to sukun?

ta znai sukuni-lazim?

16

. Pravilo: Meddi-lazim e biti kad bude harfi-medd, a poslije harfi-medda

sebebi-medd sukuni-lazim, to jest stalni sukun.
.,.,
Meddi-lazim se ui duinom koliko bi rekao etiri puta "e"- (t).
Meddi-lazim se mora

uiti

Proui slijedee rijei

i

tom _
d uinom, jer su ga svi kurrai tako

uili .

duinom kojom treba i kai ta ima u svakoj rije-,

od pravila tedvida:

,_,

17

8. MEDDIARID

~t J.:
/

Primjer:

Ima li u navedenim primjerima harfi-medd?

Kakav je "U" poslije harfi-medda ako se na njemu stane?
ta je takav sukun?
Pravilo: Meddi-arid e biti
ni-arid, to jest ne~talni sukun.
Meddi-arid se moe

kad bude harfi-medd, a poslije njega suku

uiti duinom koliko bi

Meddi-arid nisu svi kurrai jednako

Kakva je razlika

izmeu

rekao

etiri

puta "e"-(

uili.

meddi-arida i meddi-lazima?

Kakav je sukun kod meddi-arida, a kakav kod meddi-lazima?

ta je rei sukuni-arid, a ta sukuni-lazim?

Proui slijedee rijei

18

kako treba i kai ima li u njima meddi-arid:

b.

9. MEDDI-LIN

Primjer:

t
Ui li se due ijedan harfu navedenim primjerima?

')"i 'LS" harfi-medd?

Jesu li
Kakva je razlika

izmeu

harfi-medda i harfi-lina?

"lS" bie harfi-lin kad budu saki n, a prije njih hart sa

Pravilo: " / " i

kratkim vokalom "e"-fethatom.

Meddi-lin e biti kad bude harfi-lin, a poslije njega sebebi-medd

ni-arid ili sebebi-medd sukuni-lazim.

suku

Meddi-lin sa sukuni-aridom moe se uiti duinom koliko bi rekao dva

puta "e"- ( " a med'!llin sa sukuni-lazimom treba uiti duinom koliko bi
rekao dva puta "e" - (

t),

p.

Proui slijedee rijei

duinom kojom treba i kai: koji je meddi-lin sa

sukuni-aridom, a koji sa sukuni-lazimom:

19

..

Ponavljanje:

1.

Koliko ima harfi-meddova?

2.

Koliko ima harfi-linova?

3.
4.
5.

Kakva je razlika

U kojim je rijeima harfi-medd, a u kojim harfi-lin?

6.

U kojim je

,. 7.
8.
9.

izmeu

harfi-medda

harfi-lina?

Koliko ima sebebi-meddova?

rijeima

sebebi-med?

Kakvo moe biti hemze?

Kakav moe biti sebebi-medd?
Gdje je sebebi-medd hemze krivo, a gdje hemze pravo?

10. Kojom se duinom mora

11. Kojom se duinom

ui

uiti

meddi -muttasil?

meddi-rnunfasil?

12. Koliko ima sebebi-medd sukuna?

13. Gdje je sebebi-medd sukuni-lazim?

14. Gdje je sebebi-medd sukuni-arid?
15. Kojom se duinom ui meddi-lazim i zato?
16. Kojom se duinom

ui

meddi-arid i zato?

17. ta je sukuni-lazim, a ta su kuni-arid?

18. Koji je sebebi-medd u meddi-lina?
19. Kad bude meddi-lin sa sukuni-aridom kojom se duinom ui?
19. Kad bude meddi-lin sa sukuni-aridom kojom se duinom

ui?

20. Kad bude meddi-lin sa sukuni-lazimom kojom se duinom

ui

21. Kai po jednu

rije

u kojoj ima: meddi-tabii, meddi-muttasil,me

ddi-munfasil, meddi-lazim, meddi-arid i meddi-lin?

20

10. IDGAMI MEAL-GUNNEH

o
~ \ / \ \ -- ~
J ~ cr;
/<t)j cr'~
Jt"
~
rijei
~ '-!.) ~

Primjer:

; ,

Kakav je harf nun (U) u

"

ta ima prije mima (

.CU ~ :

l u primjeru "
/

Proui slijedee rijei

"?
~

~ "?

i kai koji su harfovi poslije nun-sakina ili tenvi

na :

Koji su harfovi u navedenim primjerima bili poslije nun-sakina ili posli

je tenvina?
Pravilo: ldgami meal-ounneh e biti kad nun-sakin ili tenvin

l5 '

budu

is

'

t>.""
harfova, to jest:
~ C) ' .)
pred jednog harfa od
harfova .
~
l
ldgami meal-gunneh znai da nun-sakin ili tenvin uklopimo u neki hart
prouc1mo k roz nos.
d J" / har f ova 1
o~
ll

-".

ll

~r

'"'=' ') ~
Kai ta ima u

se

ui kao da je napisano:

slijedeim rijeima

proui

svaku kako treba:

21

Zato se u ovim rijeima ne uklapa nun-sakin u vav ( , , ili u je (lS)' 1

.,. tl,.

Pravilo: Kad bude nun-sakin i ~ harfovi u jednoj rijei

..
nije idgami meal-gunneh.

onda

11. IDGAMI BILA GUNNEH

Primjer~

Koji su harfovi u navedenim primjerima poslije nun-sakina ili tenvina?

Pravilo: ldgami bila gunneh je kad nun-sakin ili tenvin budu ispred jed

nog harfa od

22

harfova, to jest:

j ,)

harfova.

/ ldgami bila gunneh

znai

da nun-saki n ili tenvin uklopimo u jedan harf

o~ harfova, ali ne treba uiti kroz nos.

/

(""

a~

~cr

,/

se

ui

kao da je napisano:

Proui slijedee rijei kako treba:

//

~ >J ~

(;l ~

l _)"'~ \J.
oo / /
...._...
~~

Kakva je razlika izmeu idgami bila gunneh i idgami meal-gunneh?

12. IHFA

Primjer:

Koji su harfovi u gornjim primjerima poslije nun-sakina i tenvina?

Pravilo: l h fa je kad nun-sak in il i tenvin budu ispred jednog
petnaest ihfaovih harfova.

harfa od

lhfaovi harfovi su:

23

d' -

~
"""",
/

'

'

.,

.1 .

418 . )

(_f

-~

"
-~

.""
(j- Jj
o ,/

J-~

~-

.........

~- :>~
(f-

- t~ '
.."..
:.

'

LP

4~

' .....
)'

-~

lhfa znai ne uklopiti nun-sakin ili tenvin sasvim u ihfaov hart, nego ga
polako kroz nos prouiti.
Proui slijedee primjere kako treba:

24

13. IKLAB

~t

4." :

Primjer:

Koji je harf poslije nun-sakina i tenvina u navedenim primjerima?

Pravilo: l klab je kad nun-saki n ili tenvin budu ispred harfa " ~ ~'

l klab

znai pretvoriti nun-saki n ili ten vin u harf " ("

o/

~J ~

se

\,.,."..~ /

ui

Proui sli,iedee rijei

J.

~/

. ,..,t

kao da je napisano:

kako treba:

. ..

-.
/

14. IZHAR

Primjer:

Koji su harfovi poslije nun-sa kina i tenvina u navedenim primjerima?

25

Pravilo: lzhar je kad nun-sakin ili tenvin budu ispred jednog harfa
est lzharovih harfova.
tzhar

znai

nun-sakin i tenvin

od

isto prouiti .

...,."....

e-~,

lzharovi harfovi su:

t-~~ t- :J~ 't-~'

-~~;~~
~

Proui slijedee rijei kako treba: ~ ..-

:.\:tt ' .;

-'J\\Ui> J J~ r_
t

Ponavljanje:
Kai ta je u tedvidu kad nun-sakin ili tenvin budu ispred
harfova od dvadeset i osam arapskih ha rtova?

pojedinih

Napii sve harfove u dva reda i zabiljei kod svakog harfa ta je u ted
vidu, ako ispred njega bude nun-sakin ili tenvin.

26

15. IDGAMI MISLEJN

Primjer:

Pravilo: Kad bude harf sakin ispred istog harfa to je idgami-mislejn. Pr

vi harf se uklapa u drugi, a izgovara se ovako:'

Pravilo: Kad bude mim-sakin ispred mima to se zove idgami-mislejn me

algunneh, jer se ui kroz nos.

se

ui

kao da je napisano:

Pravilo: Kad bude mim-sakin ispred harfa "~",to se zove "ihfa

efe

vi", naprimjer:

Kad bude mim-sakin ispred drugih harfova onda je to izhar, naprimjer:

27

Koliko ima pravila za mim-sakin i kako se koje zove?

Kai ta su slijedei primjeri u tedvidu:

. ~.-:-~ ~ " $J
(?x. ~

X~

rtr

w""'
/

j~~f.

"

pt~
.

ll

~~~.) ~

16. IDGAMI MUTEDANISEJN

Primjeri:

Izgovori navedene primjere ovako:

U koje su se harfove pretvorili harfovi: " ~ " i "

Pravilo: Kad bude jedan harf sakin
onda idgami-mutedanisejn.

28

'-:" "?

ispred drugog srodnog harfa to Je

Prvi se harf uklopi u drugi harf.

Takvih srodnih harfova ima osam i to:

1.

__b ~
4

(.;:..J , na primjer:

, na primjer:

3.

l'~

na primjer:

17. IDGAMI MUTEKARIBEJN

Primjeri:

~~~- .-~~'

~rr 1

o::u~

. //J
J

'

~ ~~
\Cv'

--;:_;j;
l.J3
_

Izgovori navedene primjere ovako:

29

Gdje su harfovi:

Pravilo: Kad bude jedan harf sakin ispred drugog harfa, koji m.u je bli
zak u izgovoru to je onda idgami-mutekaribejn.
Takvih bliskih harfova u izgovoru ima etiri i to:

1.

2.

J _)

, na primjer:

, na primjer:

r-'.r~~~~rr
"""-"\:>0J
~./
~~t t ~~~~J'./
\.AJ

18. IDGAMI EMSIJJEH

Primjer:

Koji je harf napisan u navedenim primjerima, a da se ne

ui?

Kako se zove elif-lam?

Pravilo: Kad bude lami-tarif (elif-l~m) pred jednim od
mi-emsijeh harfova onda je to idgami-emsijjeh.
e .J
ldgami-emsijjeh harfovi su: '-.:..J -

..

'---J

30

etrnaest

idga

'

o /

~-t~

'

...

cP

ldgami-emsijjeh znai uklopiti lemi-tarif u hart poslije !ami-tarifa

Pravilo: Ako !ami-tarif bude ispred nuna (U), onda je idgami-emsijjeh

meal-gunneh, jer se

ui

kroz nos, kao:

. L{

\~ ~

d[

\.:.J t

//

Pravilo: Kada bude !ami-tarif ispred drugih harfova, osim

idgami-emsijjeh .harfova to je onda "izhari-kamerijjeh", kao :

spomenutih

Kai koje je idgami-emsijjeh, a koje izhari-kamerijjeh u slijedeim primjerima:

31

19.DAMIR . . /rL__..~.
..-~
/

'

Primjer:

Kako se zove.okruglo "h" ( 6

Kada se damir

ui

) u navedenim primjerima?

dugo, a kada kratko?

Pravilo: Kad je prije damira harf mutehauik onda se damir ui dugo, a

kad je prije damira hart sakin, onda se damir ui kratko.
1
_ ' ~ ~,.. .
Izuzetak je damir u surei-Furkan u rijeima:

f\

4r" / .. /

Proui damire kako treba u slijedeim primjerima:

'

~'Lo'
4..::-v ",t

20. KAL KALEH

Primjer:

(.

Koji se harfovi dobro uju kad uimo navedene primjere?

32

.:.)
~

)'~,
v
/

uju li se bolje neki harfovi i kad uimo ove rijei:

Pravilo: Kalkaleh ie kada u sredini ili na kraju rijei bude sakin

harf od

/'

~.\

-/
~

.J"

1~

~~
~

. .

neki

harfova .

harfovisu :

J~ ..b,

1 .)

Kalkaleh znai prouiti harf o~trim glasom.

Proui slijedee rijei kak() treba:

/' ~ ~ ~

6 "

oy~~

'~'

'

'
21. LAFZATUL-tAH

Primjer:
Kad se lafzatul-lah ui krupno, a kad se ui tanko?

33

Pravilo: Kada je prije lafzatul-laha hart sa kratkim vokalom "e" ili krat
kim vokalom "u" onda se lafzatul-lah ui krupno, a kada bude prije lafzatul-la
ha hart sa kratkim vokalom "i", onda se lafzatul-lah ui tanko .
Proui slijedee

.A~\'~

lafzatul-lahe kako treba: ~G

'

'

22. HUKMUR-RAI

'

Primjer:
Koji je hart na

poetku

Pravilo: Kad u jednoj

-rai.

navedenih primjera?

rijei ima harf ')",takva rije se zove

hukmur

Harf ::)"moe da se ui krupno, a moe se uiti i tanko (tvrdo i me

ko):
1. Kad bude;)" sa vokalom "e" ili vokalom "u"

ui se krupno, kao:

ifl'V: 'y~l;~ ,j~1.

2. Kad bude )" saki n, a prije njega hart sa vokalom "e" ili

"u", takoer se ui krupno, kao: _;~ ~

)\ ~
"/ /

3. Kad bude " )

"sa vokalom "i"

ui se tanko kao:

34

vokalom

4. Kad bude ")" sakin a prije njega harf sa vokalom "i" takoer se
tanko, kao:

r"' ",

ui

~')
/

5. Kad bude:;)"' sakin a prije njega harf sa vokalom "i", ali poslije.;:)"

V "

bude neki harf

od~' harfova, tada~ ~" ui krupno, kao:

/

'

~
tl

l't ....

' "-1 ~~
//

~~
/

, J.

d''~~

harfova ima sedam i to:

-1
/

. ...

~ t har

6. Kad bude ")" sakin, a poslije njega jedan_hart od

/
fova sa vokalom "i'-'; onda se;)~" moe da ui i krupno i tanko, kao:

)~:;t
7. Kad bude':)," sakin, a prije njega harf sa nestalnim vokalom "i", on

da se")" ui krupno, kao:

"'

~l

IQ; .~bl!
,/

/ ,/ / y,://

8. Kad bude,;)" saki n, a prije njega t)arf saki n, a prije toga harf sa vo

kalom "e" ili vokalom "u" onda se"

"ui krupno, kao:

::f $ ~

-4

/
35

9. Kad bude

11
)"

sakih, a prije njega harf sakin, a prije toga harf sa vo

kalom "i", onda se')" ui tanko, kao:

_,.

~~

~ '~/
1O. Kad bude

kao:

""l) '

ll)" saki n, a prije njega harfi -l in, tada se ") ll ui tanko

23.SEKTEH

...

"

;;

~
"....
/

Sekteh ima u Kur'anu na etiri mjesta:

1. U su retu l'Kehf:

t,

2. U suretuiKijameh:

// ,/
~~_)

eJ],>
,

3. U suretu Vejlun lil-mutaffifine:

4 . U suretu JASIN:

~ J:
~,.~/ )t)
~l/
0 ~
l :.

). / \~ / o/
t~ Cv\;fc.~~
/

~/

Sekteh -znai malo stati, a ne predahnuti. Prema tome navedene primjere

uiti

ovako:

.
31~;/l
.
~
~- h~
'.-/,/ ~ '-"' v-::: .
0~ -J~~~~l

36

treba

24. KAKO SE STAJE PRI UENJU KUR'ANA?

1. Kad se stane na jednoj

rijei,

se taj krajnji harf proui S:Jkin, kao: t

u koje je krajnji harf muteharrik, onda

/

~l

(.~~ l
~~~~ ~~~
"-

\ .JJ-~

."
q
./

'/

J""'

~/ '

2. Ako je na krajnjem harfu tenvin "en" onda se na krajnjem harfu sta-:

t' /
~ ~

ne kao da poslije toga harfa ima barfimedd elif, kao: ( .

(C~f

"

~~

...

,Y 4

..

3. Kad je krajnji harf okruglo " () ", onda se to "~" ui kao

,.~.

kao!

-: l :

,; ,;

":.

~ ,; 0

~ \ ~ '.t

,;

okruglo

~ ~....UC.:YJ ~~~....u~

lC.. "t .

4. Ako je krajnji harf sakin i ostaje sakin, kao:

25. GDJE SE STAJE KAD SE UI KUR'AN?

1. Na kraju svakog ajeta moe se stati.

2.. Gdje ima znak" (

3. Gdje ima znak '

r o~J ":

/
.,"
'
",
("'.J9 ~~~

' tu se mora stati, kao:

'
.J:,
~'tu treba stati, kao:-

j,

"

",.

/'IL/

'

'Y
37

4. Gdje ima znak

"

ra --

/-

moe se preti, ali je bolje stati, kaO:.: ~~~~

5. Gdje ima znak~" treba prei, kad: 1

6. Gdje ima znak " ) r' bolje je prei nego stati, kao:_

"..,
-'J!)r 0,
~

rv 1

.,~~1':\"\
'1; ~~fi\

Primjedba: Ako se mora stati na jednoj rijei gdje nema znaka z.a staja
nje,-onda treba ponoviti rije na kojoj smo zastali, kao kad uimo ajet:

j,~~.",, :.l' {111~-:' ~~/ ~

W1~~LoJ/)'O.J..)

pa da. stanemo.. na

. i nastaviti

rijei:,

0t' 0/ Y_;

. f

,.,

onda treba ponoviti rije .

,.; ~~ /
j0
J_)
f

:tt t; ~L J $,9~

~: ~fi ()j
\'

"l malu"

uiti do znaka za stajanje:

Primjed~a:

:. ~ ~ ~~

""

"" ) t,

..

'lr0/

i skriveni "vav" - f

r )'

;> )

J" /

urijei:,)..)

..) , te elite, koji se piu, a ne

ue se u rijeima~ 1 ~

r~~
,/

itd., kao i u

rijei: 10~
/ ..-/

u suretuiKehf treb;objasniti, pri

/_.

./!/

pouavanju uenja Kur' ana.

~
38

~ 'J_:' ~ { ')'

l"..

(j\4- / / ~_!..9

AJENIK ARABIZAMA

Damir, spojena (nenaglaena) lina zamjenica za 3. l~ce jednme (iJ',~l

koja se izgovara nekad kratko (hu, hi), a nekad dugo (hu, hi).
Dammeh, kratki vokal "u" (.!.. ).
Fethah, kratki vokal.!.. (e, a).
Harf, slovo, glas.
Harfi-medd, Jedan od tri duga vokala (harfovi: f ,

i ~ ).

Hukmur-ra: nain izgovora glasa "./" (r).

ldgami bila gunneh, slivanje jednog glasa u drugi, bez proputanja sli
venog glasa kroz nos.
ldgami meal-gunneh, sl ivanje jednog glasa u drugi, uz proputanje sli
venog glasa kroz nos.
ldgami mislejn, sl ivanje dvaju istovjetnih glasova u jedan, pa zal;im iz
govaranje toga glasa udvostrueno.
ldgami mislejn meal-gunneh sl ivanje dvaju istovjetnih glasova u jedan,
pa zatim izgovaranje toga glasa udvostrueno, ali kroz nos.
ldgami mutedanisejn, sl ivanje dvaju srodnih glasova u jedan, i to pr
vog u drugi, a zatim izgovaranje drugog glasa udvostrueno.
ldgami muteltaribejn, slivanje dvaju bliskih glasova (obzirom na isho
dite), i to prvog u drugi, pa zatim izgovaranje drugog glasa udvostrueno.
ldgami lemsijjeh, podvostruenje jednog od 14 idgami emsijjeh har
fova iza l~mi ta'rifa uz neizgovaranje glasa l ( J ).
lhfa', izostavljanje ("sakrivanje) ishodita glasa O (n ) kojj je sakin is
pred odreenih glasova, proputajui ostatak glasa kroz nos.

39

lhfaun lefevijj, zadrlavanje na usnama glasa

kroz nos. .
glasa '-eJ, preputajui

lkiBb, uklapanje
glasa

o , kada

t'

~a

je sakin ispred

je sakin, u glas ~.

l maleh, izgovaranje glasa izmeu dugog ''i" i dugog "i''.

lzhar, odvajanje glasa eJ tneslivanje, .neuklapanje) ispred izvjesmn
harfova.
lzhari kamerijjeh, izgovaranje bez podvostruenja jednog od 14 idQt
mi kamerijeh harfova iza lami ta'rifa uz izgovaranje glasa J (l ).
Kalkaleh, odskakanje (malo praskanje) nekih glasova pri svrletku nji
hova izgovora.
Kesreh, kratki vokal -, (i).
Lafzatullah, rije "Allah".
L'mi-ta'rif, odreeni arapski lan

JI"

(el).

Meddi-arid, neobina duina glasa koja nastaje zastajanjem na

zbog nestalnog sakina iza dugog vokala.

rijei

Meddi-lazim, neobina, ali obavezna duina glasa koja nastaje zbog

stalnog sakina iza dugog vokala.
L

1\

Meddi-Jin, neznatno produenje glasova ' i J kad su u nekoj rijei

sakin, a prije njih harf sa fethom; nastaje kada iza ovakvih glasova bude stalni
ili nestalni sakin.
Meddi munfasil,
dolazi hemze.
rijei

Meddi-muttasil,
dolazi hemze.
Meddi-tabi'ijj,

neobina

neobina,

obina

duina vokala iza koga u

slijedeoj rijei

ali obavezna duina vokala iza koga u istoj

duina glasa.

Muteharrik, harf s kratkim vokalom.

Sakin, ha rf s malom krunicom .!.

iznad sebe to znai da je be1

vokala.
Sebebi-medd, glas koji prouzrokuje poveanje duine dugog vokala.
Sekteh, presijecanje glasova uz istodobno zadravanje daha.
Tenvin, dvostruki kratki vokali na kraju
se: "en", "in" i "un").

40

rijei (.!., -

i.

i ,

itaju

-----------

---

... ...