Lorentzove transformacije

Transformacije u specijalnoj teoriji relativnosti kojima se

preraunavaju vrijeme i poloaj estice pri prijelazu iz mirnog
sustava u sustav koji se giba velikom brzinom.

Y=Y
Z=Z

Vremenski primjer

v= 0,999999C
= 707god.

t=1god.

Dilatacija vremenskog
intervala

Dilatacija= produljenje ( dilatacija u irem smislu znai promjenu,

razliku izmeu promatranih veliina)

O- izvor svjetlosti (arulja)

sa fotoelijom

U- prijemnik

Lorentzov faktor

Kontrakcije duljine
U sustavu S promatra
mjeri krajnje take tapa i
dobija vrijednosti x1 i x2.

Koordinate krajnih
taaka tapa su x1 i
x2, tako da je L0=
x2-x1

Ukoliko sada za transformacije koordinata uzmemo Lorentzove

transformacije, za duljinu tapa u sustavu S, dobit emo:

Brzinu promatraa u odnosu na tap koji miruje oznaili smo sa v.

Isti izraz vrijedi i ako promatra miruje a tap se u odnosu na
njega, u smjeru uzdune osi, giba brzinom v.

Lorentzove transformacije brzine

Poetne relacije u naem razmatranju su veze meu prostornovremenskim koordinatama (12.34) sada dobro poznate Lorentzove
transformacije.

Ako pratimo dogaaj u sustavu S od poetnih koordinata objekta:

(x,y,z,t), nakon vremenskog diferencijala dt, koordinate istog
objekta e imati iznose: (x+dx, y+dy, z+dz, t+dt).

Analogne su brzine u sustavu S:

Uzimajui dx i dt u relacijama (12.34) kao slobodne, nezavisne

diferencijale , moemo prema (12.34) napisati i odgovarajue
izraze za dx, dy, dz, dt:

Uvrtavanjem diferencijala iz (12.50) u izraze (12.48) dobivamo

izraze za pojedine komponente brzina: