1. Kulturnonauna znanost o knjievnosti uobiajeno se definira kao metadiskurs. Koje je osnovno usmjerenje kulturnonaune postavke?

Kulturnoznanstvena razlika o knjievnosti moe se utemeljiti na spoju teorija iz

razliitih podruja iz filozofije i psihoanalize, iz etnologije i lingvistike. Prema tome
osnovno usmjerenje kulturnonaune postavke je interdisciplinarno zahvaljujui
importu teorija, ali unato tome ona trai prikljuenje na pojedine discipline.
Kulturnonauna-interdisciplinarna postavka inicira kulturnonaunu dijaloginost.
2. Kulturne nauke imaju drugaiju genealogiju od cultural studies. U emu
se ogleda razlika izmeu njih?Kulturne nauke kao akademska struka niti imaju
jasno razgranien predmet, niti jedinstven oblik, jer su se razvile iz posve razliith
orijentacija: kao takve one imaju genealogiju od britanskih cultural studies .
Cultural studies su nastale iz krize humanities (humanistike nauke), na
engleskim univerzitetima u okviru kojih Raimond Williams, Edvard Thompson, Start
Hall razvijaju novi pojam kulture kao protivnost elitistikom konceptu graanske
visoke kulture. Oni se okreu studiju industrijske masovne kulture, smatrajui da
kultura nije balzamirana batina nacionalne tradicije nego pozornica borbi za
novac i mo. Za razliku od kulturalnih studija, koje su se institucionalizirale u
Engleskoj i USA, kulturne nauke su se institucionalizirale u Njemakoj, gdje se
preorijentacija tradicionalnih duhovnih nauka u kulturne nauke dogaa u zamjeni
kljunog pojma duh novim pojmovima vodiljama , kao to su simbol,
mediji, i kultura. Paradigma duhovnih nauka poivala je na opozicijama kao
to su duh i materija, subjekt i objekt, povijest i priroda itd. Kulturne nauke nemaju
zadau da orijentacije i stabilne vrijednosti ubrajaju u normativni vakum drutva, ve je njihova
kompetencija da budu kritiki reflektirajui i eksploraktivne (istraivake), a za razliku od cultural
studies, koje kulturu shvataju kao borbeno poprite vrednovanja, prevrednovanja i politike identiteta,
kulturne nauke kulturu ine primarno predmetom prouavanja, one kontekstualiziraju i kanonizirane
tekstove i artefakte smjetaju u to vee kulturne sklopove, te su stoga refleksivne i kritike.
3.ta ini zajedniku tendenciju kulturnonaunih postavki?Na radijusu
interdisciplinarne kulturalne znanosti ocrtava se zajednika tendencija kulturnoznanstvene postavke
koja se ispoljava u tome da ona radikalno prekida s predodbom autonomnom umjetnikom djelu s one
strane socijalnog konteksta to znai da se knjievnost povratno vee sa socijalne procese, da se
kulturnoznanstvena perspektiva fokusira na kulturalne mehanizme ukljuivanja i iskljuivanja na
hijerarhizirajue simbolizacije te reflektira povezanost kulturalnih reprezentacija sa interesima moi
izraenim u literarnim tekstovima, ime se kulturnoznanstvena nauka o knjievnosti unapreuje u
kritiku culture historijskih poredaka. Precizniji pogled na tekst kulturnoznanstvene postavke bavi se, u
smislu science of particular (znanost detalja), pojedinanim pozicijama i tekstovima i nije primarna
hronoloki organiziran, nego je ustrojen kao topografija korespondirajuih argumentacija i tema.
4.Na koji nain se manifestira kulturnonauni fokus?Kulturnoznanstveni
fokus tendencijski kontekstualizira knjievni tekst, i pozicionira ga u izvanliterarno
podruje (medicina, ekonomija, pravo). On donosi deprivilegiranje literarnog a s
druge strane neliterarnih tekstova, koji vrijede kao tekstovi, percipiraju se kao
narativno retoriki organizirani konstrukti, ime se dovodi u opasnost poseban
status knjievnosti.
5.Jedan broj kulturnih naunika knjievnu znanost vidi kao specifian
ansambl kulturnonaunih koncepata. Navedite neke od njih.
a)kulturalne studije, sociohistorijski i socioteorijski model, teorija kulturalnog polja,
tzv. Historijske teorije kulture, ali i :
b)simbolika tumaenja, kolektivne rituale, umjetniki stil ili socijalna usmjerenja,
kao i svijet nastao iz sreza tehnike i medija kako pie savremeni filozof Bernard
Waldehaus
6.Drugi, pak, kulturni naunici kulturnu znanost o knjievnosti, vide kao
pomono sredstvo za prouavanje veze izmeu knjievnosti vanih
osnovnih pitanja kulture. Na ovaj nain se ele posredovati osnovne

spoznaje o knjievnosti i izotriti fundamentalni pojmovi.O kojim

pojmovima i spoznajama je rije? (1) znak se tretira kao najmanja jedinica kulturalne
semantike na kojoj poivaju svi procesi simbolizacije sporazumijevanja i tumaenja, (2) tijelo se tretira
kao materijalna forma prezentacije kojom se znakovi komuniciraju, (3) mediji imaju konstruktivno
znaenje za forme umjetnike dimenzije prostor i vrijeme tvore fizike temelje ljudske egzistencije i
odreuju forme ljudskog ivota i djelovanja, (4) pojam pamenje ukljuuje razliite forme strategije
odnosa prema prolosti iz individualne kao i kolektivne perspektive te se pomou njega odsutno dovodi
i vraa u sadanjost, (5) pod temom identitet razumijevamo forme individualnog i kolektivnog
tumaenja i prikazivanja ropstva i u zavisnosti od kulturnih pretpostavki identitet ima znaenje
jedinstva u promjeni mnogostrukog raznovrsnog ropstva ili etniko-kulturne osobenosti drugog i
stranog.
7.Navedite osnovne kulturnonaune koncepte pamenja?
8.Koji su aspekti ili modusi sjeanja pisutni u Hamletu W.Sheakespearea?
9.ta je predmet knjievnonaune didaktike postavke? Za didaktiku i nastavu
jezika i knjievnosti od velikog je znaaja fenomen umnogostruenja i diverzifikacije
jezikih i kulturnih susreta u globaliziranju viestrukokulturalnim drutvima, a prostor za
komunikaciju uveden tekstualnim i medijskim reprezentacijama. Ona polazi od
parcitipatorskog zahtjeva grupe, tj. Kulturna participacija svih u odgoju i obrazovanju, te
njeno izvrenje u nastavi, kao i identifikacija dva glavna drutvena razvoja.
10.Naznaite osnovne crte kulturne i literarne kompetencije u prii Uglasta
zemlja (1993) Irene Ulitzke?Dva scenarija na izobrazbi literarne komunikativne kompetencije na
bazi literarnog teksta
Rounding Corners (zaobljavanje uglova) . Knjiga za djecu njemakih autora Irene Ulitka i Gerkorda Geppa Das
Land der Ecken (Uglasta zemlja, 1993), s veoma malo teksta i s izraajnim slikama, opisuje zemlju u kojoj je
sve uglasto do trenutka, kad jedan mlada iznenada otkrije okruglu loptu. Ovaj fenomen vodi do preispitivanja
vlastite kulture i traganja za ostalim okruglastim stvarima, koje protogoniste, konacno, vode do djeteta sa
okrlugim licem i okruglim zranim balonom, kojeg, na kraju knjige, na otkrivalakom putovanju, nose u zemlju
okruglih stvari. Knjiga tako pokazuje, na jednoznaan nain, kulturalne razlike, ali i zajednika svojstva i
oblijeja, kao radost u igri, radost u otkrivanju novog i zadovoljstvo u pustolovini.
11.Objansite u nekoliko rijei odnos izmeu lireranog teksta i umjetnike slike
na primjeru prie Svjedokinja Lise Blaushild? Kombinacijom uljane slike Djevojka batina
dijete Isusa pred tri svjedoka: Andre Bretor, Paul Eluard i slikarem (1926) Maxa Einsta sa postmodernom
kratkom priom Witness (Svjedokinja) Lise Blauskild predstavlja na vie razina izvjestan izazov. Djela
obrauju zahtjevne teme zlostavljanja djece i izostanak pomoi sa smrtnim ishodom; kratka pria se odrice
nastavnih prijelata i umjesto toga spaja fragmente prekacuci prostor i vrijeme, te lektira kratke prie mijenja
recepciju slike. U pre-reading activity studenti, kao centralnu temu slike, oznaavaju child abuse (zloupotreba
djece), accusation of christianity (optuba kranstva), i being a witness to a crime (postojanje svjedoka za
zloin). Pogrena oekivanja dodaju lektire teksta ostale dimenzija: u slici je fokus na zlostavljanje djeteta,
marginalizira se voajer i postaje kvazi supoinitelj, te iz toga proisteklo djelovanje sike prenosi se na djelovanje
teksta i pojaava ga. Dalja prednost ovog specifinog para slika - tekst jeste kombinacija nemirno djelujueg
teksta sa veoma statino napravljenom slikom.Radnja kratke prie nije kronoloki izgraena, nego u nizanju se
paratnih scena odrava miosane skokove protogonista. Tome nasuprot stoji mirna kompozicija uljane slike sa
tipinom formom trougla (prikaz Bogorodice s mrtvim Kristom na krilu). Jedino jasan dinamian prikaz su
udaren ispruene Marijine ruke. Kompozicija moe nemir kratke prie da suzbije, s razlogom to se u recepciji
trai senzibiliziran i usporen stil opaanja.12.to obuhvaa viedimenzionalni model TV
literacy?Viedimenzionalni model TV literacy obuhvaa Produkcionoestetika dimenzija
Behind the Scenes: analiza produkcionih uvjeta i njihovo djelovanje na estetiku
medijalnih formata. Zatim, Kulturnodidaktika dimenzija Media-Created Reality: Analiza
medijalnog posredovanja kulturnih i drutvenih datosti referentne kulture, Semiotika

dimenzija Learning to view: analiza formi i funkcija medijalnih formata i etvrtu dimenziju
TV literacy predstavlja suoavanje sa specifinim TV-jezikom, koji se moe oznaiti natuknicom
Understanding TV (Razumljiva TV). Ali i drugi aspekti televizijskog jezika, primjerice prouavanje
televizijskih asopisa ili rad na leksici na osnovi intermedijalnih odnosa u predstavljanju TV-formata na internetu
ili u asopisima za mlade, spada u ovo podruje TV-literacy.etiri dimenzije TV-literacy (model 1)
razjanjavaju, da televizijski formati ne samo da predstavljaju medijalne produkte, iji jezik valja analizirati,
nego da oni obiljeavaju, kao najpopularniji kulturni artefakt, danas vana drutvena podruja i kultune obrasce
opaanja.