1.

ASYCUDA (Automated SYstem for CUstoms Data - automatizirani sistem za obradu

carinskih podataka) je kompjuterizirani carinski upravljaki sistem. Software ASYCUDA je
razvio UNCTAD u enevi na osnovu zahtjeva zemalja lanica koje su eljele obezbijediti
odgovarajue statistike podatke o uvozu/izvozu. Sistem se trenutno koristi u vie od 80
zemalja i regija. U Bosni i Hercegovini koristi se ASYCUDA++ koja predstavlja treu verziju
sistema, a verzija u B&H specifina je po tome to funkcionira uz koritenje tri jezika
(bosanski, hrvatski i srpski) i dva pisma (latinica i irilica). Sistem je operativan u unutranjim
carinskim ispostavama i na graninim prijelazima od 2002. godine, a koriste ga interni
korisnici (slubenici UIO) kao i eksterni korisnici (pediteri, kontrolni i inspekcijski organi).
Konfiguracija sistema je prilagoena zahtjevima UINO te obezbjeuje primjenu vaeih
carinskih procedura, carinske tarife i ostalih zakonskih odredbi neophodnih za provedbu
odgovarajuih carinskih postupaka.
2. ALICE (A Logical Integrated Computerised Environment) predstavlja logiki integrirano
raunarsko okruenje ija je osnovna namjena obrada informacija o prikupljenim indirektnim
porezima unutar granica Bosne i Hercegovine (porez na dodatu vrijednost i akciza). ALICE
softver je razvijen od strane EU CAFAO (European Union - Customs and Fiscal Assistance
Office), dok je njegova daljnja nadogradnja nastavljena pod okriljem EU-TACTA (European
Union Technical Assistance to Customs and Tax Administrations). ALICE softver je u
upotrebi u UIO od 1. jula 2005. godine kada je krenula registracija obveznika domae akcize i
PDV-a za sve obveznike u BiH s pragom prometa preko 50. 000 KM godinje. Danom
uvoenja PDV-a u BiH poela je i automatska obrada PDV prijava u poreznom podsistemu, a
od 01.07.2007. je implementiran i Jedinstveni registar obveznika indirektnih poreza u BiH u
ovu aplikaciju.
3. Krivina djela iz oblasti kompjuterskog kriminala regulirana su entitetskim
zakonodavstvom Krivini zakon Federacije Bosne i Hercegovine i Krivini zakon
Republike Srpske.
4. Krivina djela sistema zakonske obrade podataka - koriste se zakoni:
Krivini zakon Federacije Bosne i Hercegovine
XXXII - GLAVA TRIDESET DRUGA
KRIVINA DJELA PROTIV SUSTAVA ELEKTRONSKE OBRADE PODATAKA
lan 393. Oteenje raunalnih podataka i programa
lan 394. Raunalno krivotvorenje
lan 395. Raunalna prijevara
lan 396. Ometanje rada sustava i mree elektronske obrade podataka
lan 397. Neovlateni pristup zatienom sustavu i mrei elektronske obrade podataka
lan 398. Raunalna sabotaa

5. Raunarske mree omoguavaju meusobno komuniciranje raunara pomou neke stalne

ili privremene veze. Za umreavanje vie raunara potreban je poseban hardver, ali i softver,
te poznavanje naina umreavanja. Umreavanje podrazumijeva ostvarivanje veze u cilju
razmjenjivanja resursa, ideja ili informacija izmeu dvije take. Povezivanje raunara se,
osim pomou kablova, moe ostvariti i beino preko radio tehnike.
6.
7.
8. Haker (eng. hacker) je pojam u raunarstvu koji moe znaiti nekoliko stvari. Hakeri su
osobe koje odlino poznaju raunala, softver i hardver. Kao pojam vee uz sebe mnoge
polemike u strunim krugovima. Poetak polemika je u pogrenoj uporabi pojma u medijima
gdje je esta slika o njima kao kriminalcima. esto ih se zamjenjuje s piscima virusa i
uljezima koji upadaju u informacijske sisteme. Hakeri su osobe koji vole kroz pozitivnu
znatielju istraivati granice onoga to je mogue, to esto ukljuuje prepravljanje postojeih
hardverskih i softverskih rjeenja kako bi dobili novu funkciju ili otkljuali neku skrivenu.
9. Softversko piratstvo je neovlateno umnoavanje ili distribucija softvera zatienog
autorskim pravom. To se moe initi umnoavanjem, preuzimanjem s Interneta, dijeljenjem,
prodajom ili instalacijom viestrukih kopija softvera na osobna ili poslovna raunara. Mnogi
korisnici ne shvataju - ili ne razmiljaju o tome - da, kada kupuju softver, zapravo plaaju
licencu za njegovo koritenje, a ne kupuju sam softver. Upravo ta licenca govori kako i koliko
puta taj softver moete instalirati, pa je valja paljivo proitati. Ako napravite vie kopija
softvera nego to licenca dozvoljava - piratizirate.
10. Preventivne mjere su specifine. One su usmjerene na preduzimanje aktivnosti u cilju
otklanjanja izvora. uslova, okolnosti ili propusta koji pogoduju neovlatenom koritenju ili
zloupotrebi kompjutera.
Preventivnim mjerama treba obezbijediti:
a) Identifnkaciju moguih napada na kompjuter i njihovu klasifikaciju s aspekta vjerovatnoe
realizacije, objekta napada, naina i posljedica realizacije;
b) Izbor i postavljanje odgovarajueg mehanizma zatite;
c) Odravanje, provjeru i unapreenje postavljenog mehanizma zatite.