Professional Documents
Culture Documents
Skripta 1
Skripta 1
ZNACAJ
-Pravni poredak cine: materijalnopravne I procesnopravne norme.
-U oblasti gradjanskog prava, materijalnopravne norme uredjuju nastanak, promenu I prestanak
gradjanskopravnih odnosa (subjektivnih gradjanskih prava I obaveza).
Po pravilu subjektivno pravo ili pak, gradj.pravna obaveza nastaju kada se steknu sve cinjenice
koje su nuzne za ostvarenje dispozicije materijalnopravne norme.
npr. Kupac I prodavac zakljucuju ugovor o prodaji kompjutera.Kupac prema prodavcu ima pravo
da zahteva predaju kupljene stvari, a prodavac prema kupcu ima pravo da zahteva placanje
kupoprodajner cene.
-U praksi se cesto desava da pravni subjekti ne udovolje obavezama koje im namece
materijalno pravo.(npr.iz razloga sto osporavaju postojanje prava drugog, ili tvrde da je ono
prestalo Prodavac nece da preda stvar kupcu,jer osporava njegovo pravo da potrazuje predaju
stvari)
-U ovakvoj situaciji civilizovani pravni poreci nacelno ne dozvoljavaju samopomoc.
-Pravni subject koji smatra da mu pripada kakvo subjektivno pravo ne moze, osim u izuzetnim
slucajevima predvidjenim zakonom (npr.nuzna odbrana, krajnja nuzda, dozvoljena
samopomoc), das am ostvari ono subjektivno pravo za koje smatra da mu pripada.
-Primena samopomoci imala bi za posledicu primenu zakona jaceg, odn. primenu
nekontrolisane sile pojedinca, pa samim tim I stanje narausavanja drustvenog mira I nastupanje
haosa.
-S obzirom da je samopomoc zabranjena pravni poredak mora da sadrzi norme kojima pravnim
subjektima omogucava da ostvare svoje subjektivno pravo.Subjektima prava mora da se
obezbedi pravna zastita, tj.pravo da nma odredjeni nacin izdejstvuju da se njihova subjektivna
prava postuju I ostvaruju.
-Taj dr.nacin za postovanje I ostvarivanje subjektivnih prava jeste gradjanski sudski postupakzakonom uredjen postupak pred redovnim sudovima pred kojima se odlucuje o postojanju I
ostvarivanju subjektivnih prava I pravnih ovlascenja in concreto.
-Dakle, pravnu zastitu subjektima prava pruza sud.
Npr.Kupac tuzbom moze da se obrati sudu I zahteva da sud obaveze prodavca da mu preda
stvar u drzavinu.
-Dakle, pravni subjekat koji smatra da je njegovo subjektivno pravo povredjeno ili, pak, da
prema drugom pravnom subjektu ima pravno ovlascenje moze pred redovnim sudom podici
tuzbu I zahtvati da mu pravni poredak pruzi pravnu zastitu.Tada je zadatak redovnih sudova da
u gradjanskom sudskom postupku odluce da li je tvrdnja navedena u tuzbi osnovana.
-Najcesce se pravna zastita zahteva zbog povrede prava, ali je moguce da postoje I stanja u
kojima nema povrede prava,ali je ugrozen pravni interes,odn.imovinskopravna pozicija pravnog
subjekta.
Npr.Kupceva supruga trazi od suda da utvrdi da ugovor koji je kupac zakljucio sa prodavcem ne
proizvodi pravna dejstva I da je ne obavezuje.
-Krajem 19.veka, u vreme velikih kodifikacija gsp,gsp je shvacen primarno kao sredstvo za
zastitu gradjanskih subjektivnih prava, pri cemu je polozaj suda sveden na ulogu neutralnog
posmatraca.(ovo je primarni zadatak gsp I danas u ang.-saks.pravnim sistemima)
-Na suprotnoj strani su tzv. Socijana ucenjao gsp.Prema tim ucenjima primarni zadatak gsp je
ostvarivanje socijalnog mira I odrzavanje objektivnog privatnopravnog poretka.
-Pocetak 21. Veka obelezava povratak gsp na model I zadatke koji su bili primarni u 19.
veku.Odgovornos za tok postupka se stavlja primarno u ruke stranaka. Akcenat je stavljen na
brzom I efikasnom sprovodjenju postupka(pravosudje mora da bude efikasno I brzo, a ako je
moguce I pravicno)
-Ova poslednja tendencija u razvoju zadataka gsp nije rezultat uticaja doctrine, nego pravne
ppolitike I pritiska koji na drzave vrsi Evropski sud za ljudska prava u Strazburu, kaznjavajuci ih
zbog nenefikasnog rada I povrede garancija sadtzanih u ckanu 6Evropske konvencije o ljudskim
pravima I osnovnim slobodama, koje se odnose na donosenje odluke u razumnom roku.
-Tako,poslednje reforme gsp koje su vrsene u Evropi, vrsene su iskljucivo u cilju da se gsp
ubrza.Prisutna je I tendencija ka amerikanizaciji gsp.
-Ostaje da se vidi da li ce ovakve reforme postici svoj cilj ili ce proizvesti suprotan efekat.
2.vanparnicni postupak i
3.izvrsni postupak
-Parnicni postupak jeste kognicioni postupak.U njemu se raspravlja I utvrdjuje da li je istinita
tvrdnja subjekta prava da je njegovo privatno subjektivno pravo povredjeno ili ugrozeno.
-U parnicnom postupku sud je duzan da raspravi I utvri sva cinjenicna I pravna pitanja, ted a
donese odluku o tome da li je tvrdnja jednog ucesnika u postupku osnovana I da li mu je
pripadajuce subjektivno pravo povredjeno ili ugrozeno.
-U vanparnicnom postupku sudovi najcesce uredjuju tzv. gradjanska stanja tj. uredjuju
gradjanskopravni status fizickih lica, staraju se o uprvljanju I likvidaciji imovinske mase,kao sto
je to zaostavstina I sl.
-Dakle vanparnicni postupak nije homogeny s obzirom na zadatke I ciljeve.Radi se zapravo o
skupu razlicitih postupaka od kojih svaki ponaosob ima svoj cilj I zadatak.Svim vanparnicnim
postupcima je medjutiom zajednicko da se u njima uredjuju gradjanskopravna stanja pred
redovnim sudovima.
-Lice koje je obavezano odlukom suda ne mora dobrovoljno da izvrsi obavezu koja je sadrzana
u toj odluci.u toj situaciji poverilac koji je oznacen u pravnosnaznoj I izvrsnoj odluci suda moze
da inicira tzv. izvrsni postupak ,od.postupak u kome ce se uz upotrebu monopola drzavne sile
duznik prinuditi da postupi po odluci suda donetoj u kognicionom, parnicnom postupku.
2.Spor I parnica
- Gradjansko procesno pravo sluzi zastiti i realizaciji subjektivnih gradjanskih prava, ali, u
odnosu na gradjansko pravo, predstavlja posebnu granu prava I to javnog prava.
- Ove dve grane prava stoje u medjusobnoj interakciji.
- Gradjansko pravo priznaje pravnim subjektima svojim materijalnopravnim normama odredjena
subjektivna prava, ali nacin njihove zastite i realizacije, pa i prinudnog izvrsenja, spada u
zadatak gradjanskog procesnog prava.
-Prilikom odlucivanja sud je vezan za primenu gradjanskog materijalnog prava, tako da se I
pojmovi gradjanskog materijalnog prava koriste u gradjanskom procesnom pravu.Medjutim, oni
imaju sasvim razlicito znacenje I sasvim razlicito dejstvo.
- Treba istaci da povrede prinudnih normi u materijalnom pravu i gradjanskom procesnom pravu
proizvode drugacije pravne posledice ( npr. povreda kogentnih propisa u pogledu
materijalnopravne izjave volje povlaci njenu nistavost ili rusljivost, dok to nije slucaj i sa
izjavama volje datim u gradjanskom sudskom postupku-one ce biti nistav jedino ako su
suprotne javnom poretku ).
- Posto gpp sluzi ostvarenju I zastiti subjektivnih gradjanskih prava, sasvim je logicno da princip
autonomije volje stranaka iz gradjanskog prava ima svoj korelat u gradjanskom procesnom
pravu, i to u vidu vladavine principa dispozicije stranaka.
- U gradjanskom procesnom pravu ovaj princip se sastoji od toga da parnicni postupak ne moze
da se odvija po sluzbenoj duznosti.
-Ako tuzilac povuce tuzbu ili se odrekne tuzbenog zahteva, tada parnica vise ne moze da se
odvija mimo njega I protivno njegovoj volji.Takodje kada stranke u postupku zakljuce
poravnanje, okoncava se parnica.Kada tuzeni prizna tuzbeni zahtev, sud po pravilu to uvazava I
donosi odluku u korist tuzioca.
SPOR I PARNICA
-Kada ZPP u clanu 1. govori o sporu (sudovi resavaju gradjanskopravne sporove, pruzaju
pravnu zastitu titularima gradjanskih subjektivnih prava),pod tim smatra takav zivotni odnos u
kome jedan pravni subjekt smatra i tvrdi da u prema drugom pravnom subjektu pripada
odredjeno subjektivno pravo, dok drugi osporava bilo postojanje samog subjektivnog prava, bilo
postojanje pravnog ovlascenja da se to subjektivno pravo vrsi.
- Spor je kategorija materijalnog, a ne procesnog prava.
-S obzirom da je samopomoc zabranjena, titular subjektivnog prava mora da se obrati sudu I
zatrazi pravnu zastitu zastitu za nacvodnu povredu svog subjektivnog prava koja je dala povod
za spor.Sud daje konacno matrijalnopravno resenje za sporni odnos.
- Sporovi se resavaju u parnici, dakle u postupku pred sudom.
- Parnica predstavlja skup aktivnosti sva tri procesnopravna subjekta ( tuzilac, tuzeni i sud )
koje su usmerene na ostvarivanje jednog cilja: donosenju sudske udluke o osnovanosti zahteva
subjekta prava da mu sud pruzi pravnu zastitu.
- Dakle, neophodno je razlikovati spor, materijalnopravni odnos izmedju pravnih subjekata, i
parnicu, procesnopravni odnos ozmedju parnicnih subjekata, u kojoj se spor konacno
razresava.
- Moguce je da se parnica vodi, a da njen predmet nije resenje spora u iznetom smislu ( npr.
takav je slucaj sa parnicom koju pokrecu supruznici predlogom za sporazumni razvod braka-u
tom sl. izmedju supruznika ne postoji spor, ali se ipak o zahtevu za pruzanje pravne zastite vodi
parnica sa ciljem da sud donese odgovarajucu odluku. )
-Predajom zahteva za pruzanje pravne zastite (tuzbe) sudu jos uvek se nije uspostavila
parnica.U ovom momentu uspostavljen je samo pravni odnos izmedju tuzioca I suda I poceo je
da tece postupak.Sud je duzan da dostavi tuzbu tuzenom.
-Tek u momentu kada sud dostavi tuzbu tuzenom, pocinje da tece parnica, tacnije osim
inicijalnog odnosa (izmedju tuzioca I suda) uspostavlja se I procesnopravni odnos izmedju
tuzioca I tuzenog I izmedju suda I tuzenog.
-Tako parnica predstavlja trojni procesnopravni odnos, za razliku od parnicnog postupka koji
nastaje u momentu predaje tuzbe sudu i u kome se zasniva samo procesnopravni odnos
izmedju tuzioca i suda.
- Procesnopravni odnosi koji se uspostavljaju izmedju parnicnih subjekata u momentu
pocetka parnice su javnopravne prirode.
- Parnica je tripartitni odnos izmedju suda i stranaka, te izmedju samih stranaka.
- Parnica pocinje da tece u momentu kada sud dostavi tuzbu tuzenom,a okoncava se u
momentu kada sud donese odluku o sporu, koja vise ne moze da se pobija ili u nekom
-Ucenje o parnici kao razvoju jos vise naglasava da je parnica niz sukcesivnih polozaja I
stanja.S obzirom da se parnicne radnje preduzimaju u vremenu, to je I parnica konstantan,
sukcesivan razvoj I preobrazaj procesnih radnji u procesna stanja.
-Razlikuje se spoljasnji I unutrasnji razvoj parnice.Spoljasnji razvoj se odnosi na preduzimanje
pojedinih parnicnih radnji u vremenu I ogleda se u njenim stadijumima.Unutrasnji razvoj se
ogleda u sdrzini pojedinih procesnih radnji procesnih subjekata.
- Sva ucenja, osim vidjenja parnice kao gradjanskopravnog odnosa, nemaju veci znacaj ni
teorijski ni prakticni.
- Ovo moderno shvatanje o pravu na pravnu zastitu odgovara najvise principima pravne
drzave.
- Pravo na pravnu zastitu je javnopravni odnos izmedju gradjanina i drzave, odnosno suda, u
kome gradjanin, subjekt prava, ima ovlascenje u odnosu na drzavu da mu pruzi pravnu zastitu.
- Obaveza iz ovog pravnog odnosa se ogleda u tome da sud ne sme da odbije da uzme u
razmatranje bilo koji zahtev za pravnu zastitu koji mu je podneo bilo koji pravni subjekt.(zbog
toga I naziv teorija o apstraktnom pravu na pravnu zastitu.)
-Ranije je ovom ucenju prebacivano da izjednacava pravo sa obicnom mogucnoscu, s obzirom
da svaki pravni subjejkt nezavisno od materijalnopravnog ovlascenja, moze da aktivira
delkatnost suda.
-Savremeno gledano pravo na pravnu zastitu ima status ljudskog prava. Pa se zbog toga pravo
na pravnu zastitu ne iscrpljuje samo vrsenjem ovlascenja pojedinca prema drzavi.Ono sluzi I
ostvarenju visih pravnih principa,pre svega principa vladavine prava.
- Zato ponekada pravo na pravnu zastitu nije samo stvar pojedinca.Pojedinac ne moze da se, a
priori, voljnim aktom odrekne vrsenja ovog prava.S druge strane odricanje od vrsenja pojedinih
modaliteta ovog prava je dopusteno, ali pod strogo odredjenim uslovima.
-Medjutim,u poslednjoj deceniji je I teorija o pravu na pravosudje dovedena u pitanje.Jer se
postavlja pitanje kakav benefit ima gradjanin, ako mu sud odbaci tuzbu zbog nepostojanja neke
od procesnih predpostavki.U tom smislu, teorija I sudska praksa, sve vise shvata pravo na
tuzbu kao pravo na presudu- apstraktno pravo na pravnu zastitu.
-U Evropi monisticka shvatanja o pravu na pravnu zastitu pocivala sun a shvatanjima rimskog
prava o identitetu ius I action .Na osnovu toga, procesnopravni pojmovi su se objasnjavali
kategorijama gradjanskog materijalnog prava..U tom smislu, pravo na pravnu zastitu je
predstavljalo samo jedan vid subjektivnog materijalnog prava.
-Dakle, prema ovim shvatanjima pravo na pravnu zastitu je pripadalo samo titular subjektivnog
materijalnog prava ili pravnog ovlascenja.
-U anglosaksonskim pravnim poretcima, sistem zastite gradjanskih subjektivnih prava I danas
pociva na jedinstvu ius I action, tako da zapravo nema subjektivnog prava ili pravnog ovlascenja
ako iz tog prava ne izvire pravo na tuzbu.
5. Gradjanski sudski postupak i upravni postupak
KRITERIJUMI ZA RAZGRANICENJE
- Problem razgranicavanja nadleznosti upravnih organa i gradjanskih sudova lezi u tome da
ZOUP ne odredjuje izricito sta treba smatrati upravnom stvari.
-Prema clanu 1. ZOUP ,drzavni organ resave o subjektivnom pravu ili obavezi ili interesu
fizickog ili pravnog lica u upravnim stvarima.S toga jedno subjektivno pravo ili obaveza moze,
po svojoj pravnoj prirodi da bude gradjanskopravnog karaktera, ali da se organ uprave oglasi
nadleznim za njegovo resavanje u upravnom postupku, I obrnuto.
-Jedini pouzdani nacin za odredjene nadleznosti jednog ili drugog drzavnog organa jested a
zakon sam predvidi vrstu postupka u kome ce se resavati o jednoj pravnoj stvari.
- Ako nema izricite zapovesti zakonodavca, za razgranicenje nadleznosti mogu posluziti
teoretski pristupi o odredjenju gradjanskopravne i upravne stvari.
- Gradjanskopravna stvar postoji kada se tuzbeni zahtev neposredno zasniva na pravnoj
posledici iz materijalnopravne norme gradjanskog prava.
- Dakle, ovde je odlucujuca pravna priroda spornog odnosa.
- Pravna priroda se odredjuje po tome da li su stranke u pravnom odnosu ravnopravne
( gradjanskopravni odnos ), ili je jedna od njih u odnosu subordinacije prema organu javne
vlasti ( upravnopravni odnos ).
- Medjutim, ova teorija moze samo delimicno da pomogne prilikom razgranicavanja nadleznosti,
jer je moguce da nosioci javne vlasti zakljucuju ugovore privatnog prava, pri cemu su obe strane
u ovom pravnom odnosu ravnopravne, ali se ipak radi o pravnom odnosu javnog prava.
- S druge strane, moguce je da se ugovor izmedju dva pravna lica tice kupovine gradjevinskog
zemljista, kada je u pitanju pravni odnos privatnog prava.
- Dalja dopuna ovakvom teorijskom razgranicenju jeste stavljanje akcenta na subjekte
ovlascenja, odnosno obaveze iz pravnog odnosa.
- Ako se pravni odnos temelji na normi koja nije podobna da obaveze, odnosno da ovlasti svako
lice, vec samo nosioca javne vlasti, radi se o javnopravnom odnosu, odnosno o upravnoj stvari.
- Nasuprot tome, ako nosilac javne vlasti preduzima one pravne poslove i radnje koje moze da
preduzima i svako drugo lice privatnog prava, radi se o privatnopravnom, odnosno
gradjanskopravnom odnosu ( npr. opstina kupuje kancelarijski materijal ).
- U situacijama kada nije moguce razgraniciti nadleznost upravnih organa i sudova, o
pozitivnom i negativnom sukobu nadleznosti odlucuje Ustavni sud Republike Srbije.
- Treba napomenuti da za razgranicenje upravne i gradjanske pravne stvari nije odlucujuce
sledece:
1) da li je drzava ili drzavni organ ucesnik u pravnom odnosu o kome se resava, jer i drzava
moze da bude subjekt pravitanopravnih odnosa.
2) da li se radi o imovinskopravnom odnosu, jer se o pravima i obavezama iz takvih odnosa
resava u oba postupka ( placanje poreza i kupoprodajne cene ).
3) kako strane kvalifikuju svoj pravni odnos.
- Ako i pored ovih pokusaja razgranicenja, upravni organ resi gradjanskopravnu stvar koja
spada u nadleznost suda, takav upravni akt je nepostojeci.
- Obrnuto, kada gradjanski sud resi upravnu stvar, odluka suda moze da se pobija zalbom.
- U gradjanskom sudskom postupku moze da se, kao prethodno pitanje, javi upravna stvar, i
obrnuto.
- U ovakvoj situaciji vazi princip da su gradjanski sudovi i upravni organi medjusobno
nezavisni i da o prethodnim pitanjima odlucuju nezavisno od toga da li se radi o
gradjanskopravnoj ili, pak, upravnoj stvari.
- Upravni organ moze da odlucuje nezavisno o prethodnom pitanju koje je gradjanskopravna
stvar, ali samo dok o tome nije pravosnazno odluceno u gradjanskom sudskom postupku.
- Jedini izuzetak od ovog pravila postoji u slucaju da se prethodno pitanje odnosi na utvrdjivanje
postojanja braka, ocinstva i materinstva.
- Pravosnazne odluke gradjanskih sudova obavezuju upravne organe u granicama njihove
pravnosnaznosti.
- Medjutim poseban problem nastaje kada je upravni organ vec doneo svoju odluku o
predhodnom pitanju kao o glavnoj stvari.
-Dominira shvatanje da je gradjanski sud vezan odlukom upravnog organa u granicama
njene pravosnaznosti, a to proizlazi a contrario iz clana 12. ZPP koji dopusta nezavisno
odlucivanje o prethodnom pitanju kao o glavnoj stvari u okvirima svoje nadleznosti.
-osim toga interna harmonija odlucivanja zahteva da gradjanski sud I upravni organ medjusobno
uvazavaju sudske odluke I upravne akte koje su ovi organi doneli, svaki u u okviru svoje
nadleznosti.
-Tako,organ uprave obavezuje preobrazajna odluka suda o razvodu braka,kada odlucuje o
razrezu poreza,dok je s druge strane gradjanski sud vezan preobrazajnim aktima upravnog
organa.
- Tako,kada se pred sudom u postupku za naknadu stete zbog nezakonitog vrsenja javnih
ovlascenja ustanovi da je organ uprave utvrdio da takav upravni akt nije nikada bio donet,
ovakva odluka organa uprave obavezuje gradjanski sud.
- Vladajuce shvatanje o vezanosti gradjanskog suda pravosnaznom odlukom upravnog
organa ne treba prihvatati i nuzno je da se ono promeni usled primene clana 6. EKLJP.
- Prema praksi suda u Strazburu, obavezujuce dejstvo upravnog akta u gradjanskom sudskom
postupku je moguce samo ako je o zakonitosti upravnog akta odlucivao i sud u odgovarajucem
postupku, dakle samo ako je sud odlucivao u postupku za ponistaj upravnog akta u sporu pune
jurisdikcije.
5.3 Upravni postupak kao pretpostavka za podnosenje tuzbe pred gradjanskim sudom
Uopste
-Razgranicenje gradjanskosudskog I krivicnog postupka ne nailazi na vece teskoce,jer su
predmet I ciljevi oba postupka bitno razliciti.
- Gradjanski sudovi pruzaju pravnu zastitu licima privatnog prava u vezi sa sporovima koji su
enumerisani u clanu 1. ZPP.
- Krivicni sud postupa po optuznici ovlascenog tuzioca zbog ucinjenog krivicnog dela.
-Ova razlika se ne zamagljuje cak ni kada oba postupka pocivaju na istom zivotnom dogadjaju.
- Kada krivicni sud donese presudu kojom optuzenog oslobadja od optuzbe ili odbije optuzbu
ili iz drugog razloga dodje do prekida krivicnog postupka, sud ce ostecenog uputiti da
zahtev za zastitu prava iznese pred gradjanski sud.
-Takodje, k.sud moze I samo delimicno da usvoji tuzbeni zahtev ostecenog, a da ga uputi da
visak zahteva ostvaruje pred grajanskim sudom.
-Osudjeni ima pravo na zalbu protiv presude k.suda donete u adhezionom postupku.Takodje,
osudjeni pa I njegovi naslednici, mogu da pobiju pravnosnaznu odluku k.suda u ovom delu
vandrednim p.sredstvima.
- Osteceni nema pravo zalbe na odluku krivicnog suda kojom se upucuje da svoj
imovinskopravni zahtev realizuje u parnici.
-K rivicni I gradjanski sudovi premda cine deo jedinstvenog pravosudnog sistema, nezavisni su
da odluce o svim pravnim pitanjima koja se javljaju u postupku pred jednim,odn. drugim
sudomTakodje videli smo da se ta nzavisnodt prostire I na resavanje tzv.predhodnih pitanja za
cije resavanje bi , po redovnom toku stvari, bio nadlezan drugi sud.
- Medjutim, jedinstvo pravnog sistema i potreba da se odrzi unutrasnja harmonija odlucivanja
nalazu odstupanje od principa nezavisnosti, kada je o jednoj pravnoj stvari vec pravosnazno
odluceno u bilo kojoj vrsti sudskog postupka .
Npr.Optuzeni O je pravnosnazno osudjen u krivicnom postupku zbog toga sto je s naneo teske
telesne povrede.Nakon toga S podnosi gradjanskom sudu tuzbu i u parnici zahteva naknadu
stete od O.Medjutim, O se brani I istice da nije izvrsilac k.dela.
- Dakle,tuzilac iz istog cinjenicnog stanja ( zivotnog dogadjaja ) koji je bio osnov za donosenje
presude krivicnog suda izvodi svoje zahteve u parnici pred gradjanskim sudom ( npr. trazi
naknadu stete zbog ucinjenih telesnih povreda ).
-O tome, da li je gradjanski sud u ovakvim situacijama vezan odlukom k.suda postoje razlicita
resenja u uporednom pravu.
-U nasem pravu preuzeto je austrijsko resenje, tako da se cini razlika izmedju situacije kada je
k.sud doneo osudjujucu I oslobadjajucu presudu.
- Prema clanu 13. ZPP, gradjanski sud je vezan samo osudjujucom pravosnaznom
presudom krivicnog suda i to dvojako:
1.vezan je u pogledu postojanja k.dela
2.vezan je u pogledu postojanja k.odgovornosti ucinioca
-Dakle, u gornjem primeru posto je O (tuzeni), posto je osudjen u k.postupku, ne moze u parnici
da osporava da nije pocinio k.delo za koje je osudjen, niti pak moze da osporava da nije vin.
-Obrnuto,ako je k. sud doneo oslobadjajucu presudu,tada gradjanski sud nije vezan ovom
presudom kada sudi o gradjanskopravnim zahtevima koji se izvode iz istih cinjenica koje su bile
osnov za utvrdjivanje postojanja k.dela I vinosti ucinioca pred k.sudom.
1. u pogledu postojanja krivicnog dela.
- U primeru krivicnog dela nanosenja teske telesne povrede, osudjeni ne bi mogao da u
gradjanskom sudskom postupku osporava svojstvo izvrsioca, postojanje protivpravnosti,
postojanje kauzalne veze izmedju radnje i posledice, kao i nastupanje same posledice koja
podpada pod bice krivicnog dela.
- Parnicni sud ne bi mogao da utvrdjuje postojanje manje stete od one koja cini bice krivicnog
dela za cije izvrsenje postoji osudjujuca presuda.
- Obrnuto, gradjanski sud moze da raspravlja o svim cinjenicama i okolnostima koje ne cine bice
krivicnog dela.
- On je vezan konstatacijom krivicnog suda da je steta pricinjena, ali ne i njenom visinom,
ako ona ne cini obelezje krivicnog dela.
2. u pogledu postojanja krivicne odgovornosti ucinioca.
- Buduci da neka krivicna dela mogu da se ucine samo umisljajno, gradjanski sud je vezan
utvrdjenjem krivicnog suda o postojanju umisljaja kod osudjenog.
- Takodje, ako odgovornost osudjenog postoji po oba oblika krivice, trebalo bi uzeti da je
gradjanski sud vezan utvrdjenjem krivicnog suda, narocito u situacijama kada mogucnost i
obim naknade stete zavise od vrste krivice.
-Gradjanski sud je vezan konstatacijama k.suda, samo onda kada su one sadrzane u tenoru
osudjujuce presude.
-Za razliku od situacioje(predhodne) kada se zahtev za zastitu subjektivnog prava izvodi iz istih
cinjenica koje ujedno predstavljaju I krivicno delo, moguce je da materijalno pravo vezuje
nastanak, promenu ili gubitak odredjenog subjektivnog prava ili ovlascenja za postojanje
odredjenog krivicnog dela.
- Najcesce se odnos uticaja postojanja krivicnog dela na gradjanskosudski postupak razmatra u
slucajevima iskljucenja naslednika iz prava na nuzni deo do kog dolazi, izmedju ostalog, i onda
kada naslednik sa umisljajem ucini teze krivicno delo prema ostaviocu, njegovom detetu
- Ako presude krivicnog suda nema, gradjanski sud moze sam da resi o postojanju
krivicnog dela kao o prethodnom pitanju.
- Ako je krivicni sud presudio ( osudjujuce pa cak I oslobadjajuce ), gradjanski sud je vazan
tom odlukom.
- To narocito vazi kod preobrazajnih presuda ( presuda o razvodu braka ) kao i u pogledu
statusnih odluka sa preobrazajnim dejstvom ( utvrdjivanje ocinstva i materinstva ).
-Npr.Krivicni sud je vezan presudom gradjanskog suda o postojanju ocinstva,kada odlucuje o k.
Odgovornosti putativnog oca zbog k.dela neplacanja alimentacije.
- Npr. Ako krivicni sud odlucuje o krivicnoj odgovornosti nekog lica zbog krivicnog dela kradje,
on je vezan odlukom gradjanskog suda o tome ko je vlasnik stvari.
-Obrnuto,ako u gradjansko sudskom postupku nije pravnosnazno odluceno o pitanju koje se
javlja kao predhodno u krivicnom postupku, krivicni sud moze sam da donese odluku o pitanju
gradjanskopravne prirode.
UOPSTE
-Jos su Rimljani razlikovali u okviru gradjanskog sudskog postupka parnicni i vanparnicni
postupak.
-I zaista predmet gradjanskog sudskog postupka ne mora uvek da bude spor,jer je gradjanski
sud duzan da pravnim subjektima pruzi pomoc konkretnom resenjyu njihovih statusnih stvari, da
uredi druge pravne odnose izmedju pravnih subjekata koji se tice zastite njihovih licnih i
imovinskih interesa, ali i interesa uspostavljanaja pravne sigurnosti i zastite nekih opstih
vrednosti.
- U vanparnicnom postupku ne resavaju se sporovi, vec se on pokrece, u prvom redu, radi
zastite licnih i imovinskih interesa pravnih subjekata.
- Kada se u praksi radi o pravoj vanparnicnoj stvari, onda je sigurno da ce se ona raspravljati
u vanparnicnom postupku, posto nema spora, tj. suprotstavljenih interesa ucesnika u
postupku.
- Kada se radi o nepravoj vanparnicnoj stvari, kada postoje suprotstavljeni interesi ucesnika,
kao merila za razgranicenje ove dve vrste postupka mogu da posluze i drugi teoretski kriterijumi
za razgranicenje.
- Kod nepravih vanparnicnih stvari zakonodavac ponekad izricito odredjuje da one treba da
se rasprave u vanparnicnom postupku, a ponekad to cini sudska praksa, kao sto je to slucaj
kod egzekvature (postupka priznanja i izvrsenja stranih sudskih i arbitraznih odluka).
-Inace neprave vanparnicne stvari mogu da se rasprave i po pravilima pranicnog postupka,jer
iako ne postoji spor, postoje suprotstavljeni interesi ucesnika u postupku.
- Kao dopuna razlikovanju parnicnog i vanparnicnog postupka mogu se koristiti razlicita
teoretska merila.
- Najcelishodnije je poci od distinkcija koju je ucinilo rimsko pravo, gde se parnicni postupak
nazivao spornim, jer se pokretao protivno volji tuzenog, dok se vanparnicni nazivao
voljnim,jer su ucesnici voljno istupali pred sud da bi uredili medjusobne pravne odnose.
- Najvise se za razgranicenje parnicnog i vanaprnicnog postupka koristi teorija spora: ako sud
resava o sporu, resava primenom pravila parnicnog postupka i obrnuto.
- Ova teorija nija sasvim konsekventna, jer parnica moze da se pokrene, a da spor ne postoji;
-Takodje u nepravim vanparnicnim postupcima spor postoji, ali je zakonodavac iz razloga
celishodnosti odredio da se treba raspraviti po pravilima vanparnicnog postupka.
- Teorija spora moze da se dopuni i dvostranackim karakterom parnicnog postupka.
-Za razliku od parnicnog u vanparnicnom postupku ucestvuje vise lica koja u pravim
vanparnicnim stvarima nemaju, a u nepravim vanparnicnim stvarima imaju suprotstavljen
interes.
-U Nemackoj pravnoj teoriji se prilikom teorijskog razlikovanja parnicnog ivanparnicnog
postupka akcenat stavlja na ciljeve i metode jednog i dr.postupka.
-Cilj vanparnicnog postupka je prevencija povrede subjektivnih prava, tako da u njima preteze
javni interes.
-S druge strane, cilj parnicnog postupka je u neku ruku represivni, jer se pokrece nakon sto je
doslo do povrede subjektivnog prava ili pravnog ovlascenja, te u prvom redu ima u vidu zastitu
privatnopravnih interesa.
-Sobzirom na nedostatke teoretskih pristupa, oni mogu da se koriste kao dopunski, ako
zakonodavac nije izricito klasifikovao jednu pravnu stvar u vanparnicni, odn. parnicni postupak.
-Po pravilu postojanje spora je argument da se za njegovo resenje oglasi nadleznim parnicni
sud, dok je postojanje potrebe prevencije povrede subj. Prava ili ovlascenja signal da se radi o
vanparnicnoj stvari.
-Takodje, u sumnji, treba uzeti da se o jednoj pravnoj stvari resava u parnicnom postupku.
- Ako je odluka suda o jednoj pravnoj stvari doneta u pogresnoj vrsti postupka, ona nije
nepostojeca, vec jedino moze da se pobija redovnim i vanrednim pravnim sredstvima.
-Sporno je kakav je odnos parnicnog i vanparnicnog suda u medjusobnom uvazavanju odluka
donetih u pravnim stvarima koje spadaju u okvire jedne, odn.druge vrste postupka.
- Principijelno bi trebalo poci od stava da odluke parnicnog suda obavezuju vanparnicni i
obrnuto.Ovo nije sporno kada se radi o odlukama donetim u parnicnom i vanparnicnom
postupku cije je dejstvo preobrazajno.
NPR: Vanparnicni sud koji odlucuje o raspodeli zaostavstine je vezan presudom parnicnog suda
o razvodu braka; Parnicni sud koji odlucuje o punovaznosti pravnog posla je vezan odlukom
vanparnicnog suda o lisenju poslovne sposobnosti.
- Problematicna je vezanost suda pravosnaznim odlukama donetim u jednoj, odnosno drugoj
vrsti postupka jer su drugaciji obim i granice pravosnaznosti odluka donetih u parnicnom od
onih donetih u vanparnicnom postupku.
- Pravilo je da je vanparnicni sud vezan pravosnaznim odlukama donetim u parnicnom postupku
( kada je parnicni sud odlucio o pravu svojine na nepokretnosti, ovakva odluka obavezuje
vanparnicni sud u zemljisno-knjiznom postupku ).
- Kada je slucaj obrnut, odluka doneta u vanparnicnom postupku obavezuje parnicni sud samo
ako postoji identitet stranaka i identitet predmeta spora, a takav slucaj ce biti u nepravim
vanparnicnim stvarima u kojima postoje suprotstavljeni interesi ucesnika u vanparnicnom
postupku.
UOPSTE
- Norme koje regulisu gradjanski sudski postupak nisu sadrzane u jednom vec u cetiri
pojedinacna zakona koja posebno uredjuju parnicni, vanaprnicni, izvrsni i stecajni postupak.
- Ali,primarni izvor gradjanskog procesnog prava prava nisu unutrasnji zakoni, vec Evropska
konvencija o ljudskim pravima i osnovnim slobodama iz 1950.
-Drzavna zajednica Srbija i Crna Gora je ratifikovala ovu konvenciju marta 2004. Godine, da bi
mesec dana kasnije stupila na snagu.
Ravnopravnost stranaka
-Ravnopravnost stranaka podrazumeva da sud ora svakoj stranci da jednako omoguci da
iznese sve cinjenice i pravne navode u postupku, i to tako da jednu stranku u odnosu na drugu
ne dovodi u bitno losiji procesnopravni polozaj.
-Princip ravnopravnosti je posebno narusen kada sud na isteokolnosti dopusti izvodjenje dokZa
koje je predlozila jedna stranka, a odbije dokazne predloge druge stranke.
Pravo na obrazlozenu sudsku odluku
-Sud je duzan da svoju meritornu odluku obrazlozi i cini povredu prava nma pravicno sudjenje
kada iz obrazlozenja ispusti bitne cinjenicne navode stranaka, ili pak kada svoju odluku
nedostatno obrazlozi.- Treba istaci da postoji povreda konvencije kada sud ne navede na kom
materijalnopravnom propisu zasniva svoju odluku.
Pravo na odluku u primerenom roku
-Osim prava na fer postupak, clan 6 EKLJP garantuje strankama i pravo na brz i efikasan
postupak.
-Pocetsak toka postupka se racuna od momenta podnosenja tuzbe sudu,a njegovo okoncanje
je vezano za momenat nastupanja formalne pravnosnaznosti odluke po unutrasnjem pravu
drzave clanice.
-konformitet duzine trajanja postupka sa cl.6 EKLJP se ceni u odnosu na 4 cinjenice:
1)obim i slozenost slucaja
2)odnos suda prema brzini resavanja slucaja
3)ponasanje stranaka i
4)zanacaju brzine okoncanja p. za stranke
Pravo na usmenu raspravu i objavljivanje presude
-Princip javnosti sudjenja i princip usmenosti je narocito ogranicen u postupcima po pravnim
lekovima, gde po pravilu nema usmene tasprave.
-Princip je da prvostepeni postupak i odluka prvostepenog suda moraju da pocivaju na usmenoj
raspravi.Medjutim ako je strankama poznato da se pojedine vrste postupka odvijaju
prvenstveno pismeno tada su suzne da se pozovu na EKLJP i da zahtevaju odrzavanje usmene
rasporave.U protivnom smatra se da su se stranke ovog prava odrekle.
-Javnost u sudjenju obuhvata i objavljivanje sudske presude.
V) Pravo na sudjenje pred nezavisnim i nepristrasnim sudom
-Gradjanski sudski postupak mora da se odvija pred sudom koji je zasnovan na zakonu i koji je
nezavisan i nepristrasan.
nezavisan sud
-Prema kriterijumima Konvencije, sud je nezavisan ako ispunjava sl. Uslove:
1.sudije se moraju imenovati i razresavati duznosti na nacin koji omogucava njihovu
nezavisnost.Imenovanje po pravilu mora biti na neodredjeno vreme.
2.ako je sud oslobodjen spoljnih uticaja,zakonodavne, izvrsne vlasti ili, pak uticaja koji se vrse
na drugi nacin (npr. putem medija, publike u sudijskoj sali i slicno)
3.sud mora svojim identitetom i pojavom da uliva strankama pouzdanje da je nezavisan
-Po pravilu sud nece biti nezavisan, ako njegove odluke mogu da ukidaju kakvi dr. organi. Koji
ne vrse funkciju pravosudja ili ako se na bilo koji dr. nacin vrsi pritisak na sud.
nepristrasan sud
-Nepristrasnost u sudjenju se ceni in concreto.Neophodno je da citav sastav veca bude
nepristrasan, kada se sudi kolektivno,a i svaki njegov pojedinacni clan.
-Za razliku od razloga za izuzece sudija i sudija porotnika i z ZPP, EKLJP stavlja akcenat na
subjektivno osecanje stranaka prema stavu sudije u odnosu na predmet spora, kao i na utisak
koji vece, odn.pojedinio clanoci veca ostavljaju u tom pogledu na stranke.
- Sudska praksa nije izvor prava ili se moze reci da jeste izvor prava, ali s veoma ogranicenim
dejstvom.Tako je kod nas, tako je i u germanskim pravnim sistemima,po cijem je uzoru
izgradjeno nase gpp.
- ZURS-om je predvidjeno da se prilikom utvrdjivanja stavova prema znacajnijim, spornijim
pravnim pitanjima odrzavaju se sednice odeljenja, kao i opsta sednica Vrhovnog
Kasacionog suda.
- Usvojena pravna shvatanja na sednici odeljenja obavezuju sva veca u sastavu odeljenja, a
pravna shvatanja usvojena na opstoj sednici obavezuju sva odeljenja i mogu da se izmene
samo na opstoj sednici.
-Kada izmedju razlicitih odeljenja nastane nesaglasnost o primeni propisa, odrzava se opsta
sednica VKS koja usvaja nacelne pravne stavove..Nacelni pravni stav obavezuje sva veca VKS.
-U prvom slucaju (sednica odeljenja) moze se reci da jer sudska praksa limitiranj izvor prava, sa
vaznoscu samo za pojedino odeljenje VKS.
-U drugom slucaju, kada VKS zauzima nacelni pravni stav na opstoj sednici, iz ZURS proizlazi
da usvojeni nacelni stav ne obavezuje i ostale sudove na teritoriji R. Srbijr.Time ZURS jos vise
limitira sudsku praksu kao izvor prava.
-Novi ZPP nije odklonio slabosti starog zakona u pogledu odnosa izmedju prvostepenog i
drugostepenog suda, koji u istoj pravnoj stvari resava po redovnim pravnim lekovima.I dalje
ostaje mogucnost da prvostepeni sud ostane veran svom pravnom shvatanju.
- Prvostepeni sud je duzan da u ponovljenom postupku izvede sve parnicne radnje i raspravi
sva sporna pitanja na koja je ukazao drugostepeni sud, ali prvostepeni sud i dalje nije u
obavezi da usvoji pravna shvatanja viseg suda.
-Zakon pokazuje i dalje nepoverenje u sudsku praksu kao izvor prava,kada normira postupak za
resavanje tzv.spornog pravnog pitanja.
-U evrokontinentalnim pravnim sistemima u kojima sudska praksa nije izvor prava nije
neuobicajno da nizestepeni sudovi zauzimaju razlicite stavove o istim pravnim pitanjima.
Medjutim ovakav problem se otklanja u postupcima po pravnim lekovima.
-U krajnjoj liniji najvisi sud u drzavi je duzan da, radi obezbedjenja pravne sigurnosti, primeni
mehanizme radi obezbedjenja jedinstva sudske prakse.U protivnom dolazi do povrede prava na
pravicno sudjenje.
UOPSTE
-Zakonodavac odlucuje u okviru suverenih f.ja drzave koje ce pravne stvari da poveri svojim
sudovima na resavanje.
-Shodno pravilima mpp-a drzava ne moze da pretenduje da resava o svim sporovima,o svim
gradjanskopravnim stvarima, vec samo o onim koje imaju veze sa njenom teritorijalnim i
personalnim suverenitetom.
-S toga, vrsenje f.je pravosudja jedne drzave je ograniceno samo na one pravne stvari koje su
povezane sa njenom teritorijom (teritorijalni princip) ili, pak, na one pravne stvari koje su vezanje
za gradjane RS koji zive u inostranstvu (personalni princip).
-Ako ovakva veza ne postoji, ne postoji ni procesna predpostavka za vodjenje spora.Gradjanski
sud ce se oglasiti nenadleznim i odbaciti tuzbu.
PRAVNA POMOC
-I u okviru jedinstvene pravosudne teritorije R.Srbije sudovi ne mogu da izvode parnicne radnje
po svom htenju, na svakom mestu na teritoriji R.Srbije.Sud moze da preduzima samo parnicne
radnje na svom podrucju,a samo izuzetno i na podrucju drugog suda ako postoji opasnost od
odlaganja.
-Kada ne postoji opasnost od odlaganja preduzimanja parnicne radnje, sudovi medjusobno
opste putem pravne pomoci , pri cemu su sudovi duzni da jedan drugom pruzaju pravnu
pomoc.
- Postupak za pruzanje pravne pomoci se pokrece zamolnicom (molbom), koji se sastavlja na
jeziku koji je u sl.upotrebi u sudu koji zahteva pomoc.A Ako je to jezik neke nacionalne manjine,
potreban je i prevod na srpski jezik.
-Zamolnica treba da sadrzi naziv i opis parnicne radnje cije se izvodjenje zahteva od
zamoljenog suda, okolnosti cije postojanje, odnosno nepostojanje treba utvrditi.
- Zamoljeni sud je duzan da izvrsi parnicnu radnju onako kako je to od njega zatrazeno.On ne
moze da ulazi u pitanje da li je izvodjenje zahtevane procesne radnje celishodno.
-ZPP 2011.
-Radi obezbedjenja pravne sigurnosti, najcesce se intertemporalni sukob zakona uredjuje u
prelaznim i zavrsnim odredbama novog Zakona.U njima se,po pravilu odstupa od principa
trenutnog vazenja procesnih normi.
-Tako, ako je postupak zapocet pre stupanja na snagu novog ZPP 2011 okoncace se po
pravilima ZPP 2004., ukljucujuci ovde i njegove norme o pravnim lekovima.
-Tek ako se prvostepena presuda ukine ili resenje kojim se okoncava postupak i predmet vrati
prvostepenom sudu na ponovno odlucivanje, na postupak se primenjuju odredbe novog zakona.
-Najveci problem prilikom odredjivanja vazenja novog i starog zakona javlja se u vezi sa
mogucnoscu ulaganja i postupku odlucivanja po vec ulozenim pravnim lekovima.
-Po pravilu, ovde razlikujemo situaciju u kojkoj je pravni lek ulozen po odredbama starog zakona
od situacije u kojoj novi zakon menja odredbe o vrstama i dopustenosti ulaganja pravnih lekova
u parnicama koje su u toku.
-U teoriji vlada stanoviste da se na postupak po ulozernim pravnim lekovima primenjuje stari
zakon, ako je pravni lek vec ulozen pre stupanja na snagu novog zakona.Ako pak nije ulozen,
mogucnost i dopustenost ulaganja pravnih lekova regulise novi zakon.
-U pogledu proteka rokova trebalo bi u tekucim parnicama primeniti stari zakon, jer se na taj
nacin obezbedjuje princip pravne sigurnosti.
-Stranke se naime pouzdaju u postovanje onih rokova koje zakonodavac normira u starom
zakonu.
-U pogledu vazenja parnicnih radnji, vazi princip da sve parnicne radnje koje su validno
preduzete u okviru vazenja starog zakona ostaju na snazi i vice versa.Parnicne radnje se nakon
stupanja na snagu bnovog zakona preduzimaju na nacin koji predvidja novi zakon.
-Isto vazi i u pogledu dokaznog postupka.
-Novi zakon se primenjuje na mogucnost upotrebe dokaznog sredstva, nacin njegovog
izvodjenja i njegovu dokaznu snagu, dok se pravila o teretu dokazivanja i zakonskim
predpostyavkama, kao materijalnopravna, cene u okviru onog matyerijalnopravnog zakona koji
se primenjuje na meritorno resenje slucaja.
-Sto se tice primene novih procesnih normi na nadleznost sudova, dosledno se primenjuje
princip o trenutnom vazenju procesnih zakona.
-Tako u momentu kada je na snagu stupio ZURS (1.1.2010.), VKS je preuzeo sve tekuce
predmete VSS.
-Dakle, kada zakonodavac ne predvidi drugacije, novi procesni zakon se primenjuje u celini
odmah, na sve parnice koje su u toku umomentu kada je stupio na snagu.
3.prekrsajni sudovi
4.Visi prekrsajni sud i
5.Upravni sud
-Osnovni sud se osniva za podrucije grada ili opstine ili vise opstina.Na teritoriji R.Srbije postoji
34 osnovnih sudova.
-Visi sud se osniva za podrucje jednog ili vise osnovnih sudova.
-U R.Srbiji postoji 26 visih sudova.
-Apelacioni sudovi se osnivaju za podrucje vise visih sudova.
ZSPS predvidja postojanje 4 apelaciona suda sa sedistima u Beogradu,Kragujevcu,Nisu i
Novom Sadu.
-Privredni sud se osniva za podrucje jednog ili vise gradova ili vise opstina.Na teritoriji R.Srbije
osnovano je 16 trgovinskih sudova.
-Privredni apelacioni sud je osnovan za teritoriju R.Srbije.Njegovo sediste se nalazi u
Beogradu.On olucuje o zalbama na odluke privrednih sudova,o sukobu nadleznosti izmedju
privrednih sudova, kao i o delegaciji (prenosenju) nadleznosti privrednih sudova i utvrdjuje
pravne stavove o jedinstvenoj primeni propisa iz nadleznosti privrednih sudova.
-Vrhovni Kasacioni sud je najvisi sud u Republici Srbiji u gradjanskopravnim i krivicnim
stvarima.Njegovo sediste je u Beogradu.
1.V isi sud je neposredno visi sud za osnovne sudove na svom podrucju u pogledu primene
Zakona o sudijama i pitanja unutrasnje organizacije sudova
2.Apelacioni sud je neposredno visi sud za vise i osnovne sudove sa svog podrucja
3.Privredni apelacioni sud je neposredno visi sud za sve privredne sudove
4.VKS je neposredno visi sud za Privredni apelacioni sud i za Apelacione sudove
-U prvom stepenu sude osnovni i visi sudovi, odn.privredni sudovi.
-Apelacioni sudovi i Apelacioni privredni sud sude u postupku po zalbama na odluke osnovnih i
visih sudova.
-VKS sudi samo u postupku po vandrednim pravnim lekovima.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- Ustav R.Srbije normira da su sudovi nazavisni, te da sude na osnovu Ustava i zakona.
- Nazavisnost suda podrazumeva tri aspekta:
1. sud mora da bude nazavisan od drzave
-To znaci da mora da bude nezavistan od legislativne i izvrsne vlasti.Ta nezavisnost znaci da
Parlament ili pak izvrsna vlast nemaju nikakvog uticaja na izricanje pojedinacnih pravnih akata
(presuda), te da legislativna ili izvrsna vlast nemaju nikakvog uticaja na sadrzinu pojedinacnih
pravnih akata suda.Oni ne mogu niti da ih menjaju, a jos manje ukidaju.
2.sud mora da bude nazavisan od stranaka i
-Nezavisnost sudova u odnosu na stranke podrazumeva da sud finansira drzava,a ne
stranke.Sudije od stranaka ne dobijaju nikakvu naknadu za rad..sudske takse se uplacuju za
racun drzave.
3.sud mora da bude nazavisan od drustva.
-Ova nezavisnost sudova je najspornija.Na rad suda vrsi se pritisak putem medija.Ovde
nezavisnost sudova kolizira sa pravom na slobodu stampe.Njih je veoma tesko uskladiti.
17.Nezavisnost sudije
----------------------------------------*PERSONALNI SASTAV SUDA(nema u isp.pitanjima)
-U personalni sastav suda spadaju:sudije i ostalo sudsko osoblje.
-Sudije su ona lica koja vrse sudijsku f.ju.Postoje:
1.profesionalne sudije i
2.sudije porotnici
-sudsko osoblje se bavi tehnickim i racunovodstvenim kao i drugim pratecim poslovima koji su
od znacaja za obavaljanje sudske f.je.
-Profesionalni sudija je lice koje sudsku f.ju obavlja kao svoju redovnu i stalnu delatnost.Sudija
ne sme da obavlja sluzbe i poslove koji su nespojivi sa f.jom sudije.
-------------------------------------------------Kao sto sud mora da bude nezavistan kao institucija i drzavni organ, isto vazi i za svakog
pojedinacnog sudiju i sudece telo.
-Pravilo je nauime da sud sudi u vecu,tako da se nezavisnost u sudjenju odnosi na sudece telo
u celini, kao i na svakog njegovog pojedinog clana.
-U praksi najvece probleme vezano za nezavisnost sudije izaziva nejasna linija razgranicenja
izmedju nezavisnosti sudije i prava nadzora koje nad radom sudije vrsi Ministarstvo pravde.
-Takodje,problematican je i rad narodnih poslanika koji u Skupstini Ministru pravde postavl;jaju
poslanicka pitanja vezana za status pojedinih sudskih predmeta.
-Nezavisnost sudija je ozbiljno dovedena u pitanje zbog mogucnosti njihovog reizbora nakon
isteka roka od 3 godine, kada je sudija prvi put izabran na tu f.ju.
-Ovde mogucnost ponovnog izbora, odn.reizbora zavisi prvenstveno od rasporeda politickih
snaga u parlamentu i javnom zivotu.
-Na nezavisnost sudije svakako utice i tzv.predsednicka oligarhija odn.mogucnost da
predsednik suda utice na dodelu predmeta pojedinom sudiji, cime se eliminise pravo na
prirodnog sudiju.
- Biraju se na sledeci nacin: kada se kandidat imenuje prvi put, bira se na period od 3 godine, i u
tom slucaju ga predlaze VSS a bira Skupstina.
- VSS je samostalan I nezavistan organ koji grantuje nezavisnost sudstva I sudija. VSS ima 11
clanova, a od toga 3 stalna clana ( predsednik VKS-a, ministar pravde i predsednik odbora za
pravosudje u Skupstini ),ostale clanove (osam) bira Skupstina .Njih 6 su sudije, 1 advokat i 1
profesor Pravnog fakulteta, i mandat im je 5 godina.
-VSS sudije bira za trajno obavljanje sudijske f.je I imenuje sudije porotnike.
-Ovaj organ odlucuje I o prestanku sudijske f.je I sl.
b) Stalnoscu i nepremestivoscu sudija.
- Sudijska funkcija je stalna, osim kada se sudija bira prvi put.On ne podleze reizboru.
-Stalnost sudijske f.je je nuzna predpostavka za njegovu nezavisnost.Reizbor bi otvorio
nesigurnost u polozaj sudijske f.je i stvorio bi situaciju u kojoj bi sudija bio zavistan od institucija
i pojedinaca koji odlucuju o njegovom reizboru.
v) Obezbedjem njihove materijalne nezavisnosti.
-Materijalna nezavisnost sudije se obezbedjuje njegovim pravom na platu cija je visina dovoljna
da odrzi njegovu nezavisnost i sigurnost njegove porodice.
g) Obezbenjem medjusobne nezavisnosti sudija.
------------------------------------------------------------------------------------------------------------*Nepremestivost sudije
-Nezavisnost sudije se garantuje i njegovom nepremestivoscu.On vrsi svoju duznost stalno u
sudu za koji je izabran.Niko ne moze bez njegove saglasnosti da ga premesti ili uputi u drugi
sud.
-Izuzeci od ovog principa vaze jedino u sl. Ukidanja nekog suda, smanjenja broja sudija ili
preuzimanja nadleznosti od strane drugog suda.
*Pravo na prirodnog sudiju
-Pravo naprirodnog sudiju podrazumeva pravo gradjana da o njegovoj konkretnoj pravnoj stvari
odlucuje sudija koji je izabran na osnovu neutralnih kriterijuma, ali i pravo sudije da unapredz
na u kojim ce konkretnim pravnim stvarima da postupa.
-Nezavisnost sudije i sudjenja je nezamuisliva bez ostvarenja prava na prirodnog sudiju.
-Tako,godisnji raspored u sudu ne moze da bude izmenjen.Od ovog pravila se moze odstupiti
izuzetno i to samo kada to predvidja zakon(npr.duze odsustvo sudije,upraznjeno sudijsko mesto
i sl.)
-Godisnji raspored poslova, za svaku narednu godinu, donosi predsednik suda u pismenoj
formi, posto predhodno pribavi misljenje sudija.
-Pravo na prirodnog sudiju, dalje podrazumeva da se predmeti raspodeljuju slucajem.
-Redosled kojim se predmeti rasporedjuju sudijama nezavistan je od licnosti sudije i dr.
okolnosti koje su vezane za taj predmet.
-Od ovog principa moze da se odstupi samo u zakonom predvidjenim slucajevima
(opterecenost ili sprecenost sudije da po tom predmetu postupa, postojanje razloga za izuzece
sudije po sili zakona, duze odsustvo sudije i sl.)
*Imunitet
-Sudija uziva i imunitet.
-Sudija ne moze da bude pozvan na odgovornost za misljenje koje je izrazio prilikom vrsenja
sudijske duznosti.Sem toga on ne moze da odgovara zbog nacina na koji je glasao prilikom
donosenja odluke.
-Tuzba protiv sudije radi nakanade stete zbog njegovog nezakonitog ili nepravilnog rada je
nedopustena,jer sudija uziva imunitet.
-Za nezakonit i nepravilan rad sudije odgovara R.Srbija.Ipak,od ovog pravikla postoji znacajan
izuzetak.Moguce je, naime da sudija u postupku krsi garantovana ljudska prava, narocito
procesna prava iz clana 6 EKLJP(odugovlacenje postupka i sl.).Ako u tom slucaju ESLJP
donese presudu protiv R.Srbije, tada R.Srbija moze da istakne regresni zahtev prema sudiji i
zahteva placanje onoga na sta je bila osudjena presudom ESLJP.Uslov za regresni zahtev j da
je sudija kriv,odn.da je postupao sa umisljajem ili krajnjom nepaznjom.
-Isti princip vazi i kada je sudija strankama prouzrokovao stetu, a to je utvrdjeno konacnom
odlukom Ustavnog suda Republike Srbije ili pravnosnaznom odlukom suda opste nadleznosti.
Kad god se jave okolnosti koje ukazuju da sudjenje nece biti nepristrasno, postupajuci
sudija moze biti iskljucen, odn. izuzet iz sudjenja.
ZPP razlikuje iskljucenje od izuzeca sudije.
Do iskljucenja dolazi kada postoji jedan od taksativno u zakonu navedenih razloga; Za
postojanje tih razloga se vezuje neoboriva pretpostavka da sudjenje nece biti
nepristrasno.
Kod izuzeca, radi se o tome da in concreto postoje okolnosti koje ne daju garancije
za postojanje nepristrasnog sudjenja.
-Vazno je naglasiti da se razlozi za iskljucenje i izuzece odnose na svakog clana
sudskog veca ponaosob.
Razlozi za iskljucenje
-ZPP taksativno navodi razloge u kojima sudija ne moze da vrsi sudijsku funkciju.Ovi razlozi se
mogu podeliti u tri grupe:
1.) Prvu grupu cine razlozi koji se zasnivaju na opstem pravnom principu da niko ne moze da
bude sudija u sopstvenoj pravnoj stvari; Sudija ne moze suditi:
a) ako je sam stranka, zastupnik ili punomocnik stranke.
b) ako je sa strankom u odnosu saovlascenika, saobveznika ili regresnog obveznika.
v) ako je clan ili akcionar pravnog lica sa vise od 3% ucesca u ukupnom kapitalu pravnog lica
(privrednog drustv, zadruge)koje je stranka u sporu,ako je jedna od stranaka u sporu njegov
poverilac ili duznik.
g) ako izmedju stranaka i sudije tece parnica
2.) Druga grupa razloga za iskljucenje se odnosi na postojanje srodstva izmedju sudije i
nekog ucesnika u postupku; Iskljucice se sudija:
a) ako mu je stranka, njen zakonski zastupnik ili punomocnik srodnik po krvi u pravoj liniji, ili
pobocni srodnik do cetvrtog stepena, ili mu je supruznik ili vanbracni partner (sadasnji ili bivsi),
srodnik po tazbini do drugog stepena, bez obzira da li je brak prestao ili nije
b) ako je staralac, usvojenik ili usvojilac stranke, zakonskog zastupnika ili punomocnika stranke,
ili ako izmedju sudije i stranke(ili zakonskog zastupnika ili punomocnika strranke) postoji
zajednicko domacinstvo.
3.) Treca grupa razloga se odnosi na inkompatibilnost funkcije sudjenja u konkretnom sporu sa
ucescem sudije u drugim postupcima u istoj ili povezanoj pravnoj stvari; Tako,iskljucenje je
nuzno:
a) ako je sudija u istom predmetu saslusan kao svedok ili vestak.
b) ako je u istom predmetu ucestvovao u postupku medijacijem,u donosenju odluke koja se
pobija ili je, pak ucestvovao u zakljucenju sudskog poravnanja koje se pobija u parnici ili je
ranije stranku zastupao kao advokat
v)ako je u stecajnom postupku, kao stecajni sudija ili clan stecajnog veca, doneo odluku
povodom koje je doslo do spora.
Razlozi za izuzece
- Razlog za izuzece sudije je postojanje okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristrasnost.
-Ovde se ne radi o tome da je sud duzan da utvrdi postojanje konkretnih, razumnih razloga koji
u datom slucaju ukazuju da bi sudija mogao da bude pristrasan.Naprotiv,za izuzece je dovoljno
-Ako se razlog za izuzece javi ili stranka za njih s azna nakon proteka navedenih procesnih
momenata,prvostepena presuda ce moci da se pobija u zalbi,drugostepena po reviziji, a svaka
pravnosnazna sudska odluka po predlogu za ponavljanje postupka.
-Ako zahtev za izuzece nije blagovremen,stranka je u daljem toku postupka (postupak po
p.lekovima) prekludirana da se poziva na razloge za izuzece na koje je mogla da se poziva u
prvostepenom postupku.-Prekluzija medjutim vazi samo za izuzece sudije,jer na razloge na
osnovu kojih se sudija iskljucuje sud pazi po sluzbenoj duznosti tokom citavog trajanja
postupka.
- Zahtev za izuzece ilio iskljucenje koji nema potrebnu sadrzinu je nepotpun i kao takav
nedopusten i odbacice ga sudija pred kojim se vodi postupak,pa cak i onaj cije je iskljucenje ili
izuzece zahtevano.
-Zahtev je posebno nedopusten ako:
1.ako se trazi pausalno izuzece svih sudija nekog suda ili svih sudija koji bi mogli da ucestvuju u
postupku
2.nije obrazlozen razlog za izuzece
3.ako je o zahtevu vec odluceno
4.ako se zahteva izuzece sudije koji uopste ne ucestvuje u predmetu
5.ako se zahteva izuzece predsednika suda koji ne postupa u konkretnom predmetu
-Protiv resenja o odbacivanju zahteva kao nedopustenog nije dozvoljena posebna zalba.
-Sudija na cijoj strani su se steklji uslovi za iskljucenje duzan je da odmah prekine rad na
predmetu,dok god postoje razlozi za njegovo izuzece ,zastaje sa postupkom,obavestava
Predsednika suda koji odlucuje o izuzecu,pri cemu do donosenja odluke moze da preduzima
samo one parnicne radnje koje ne trpe odlaganje
-Nakon toga prema ZPP sudija je duzan da dovrsi zapoceto rociste na kome sme da preduzima
samo one procesne radnje koje ne trpe odlaganje.
-Ako zahtev za iskljucenje sudije bude usvojen, tada sud ukida sve parnicne radnje koje je
preuzeo iskljuceni sudija
-S druge strane, ako se usvoji zahtev za izuzece sudije,sud ukida samo one parnicne radnje
koje je preuzeo izuzeti sudija od momenta kada je podnet zahtev za njegovo izuzece.Uz to,,
stranke mogu da se dogovore da se preduzete parnicne radnje ne ukidaju.
-Parnicne radnje koje su preduzele stranke u periodu dok Predsednik suda nije odlucio o
iskljucenju,odn.izuzecu sudije ostaju punovazne.
je sistematski suprotna sa normom ZPP koja nalaze da sudija koji se iskljucuje je duzan da
odmah prekine svaki rad na predmetu, pa i sa normom kojom se ponistavaju sve preduzezte
parnicne radnje od str. Iskljucenog sudije.
-Zakon predvidja da se sudija iskljucuje ako je vlasnik vise od 3% akcija u ukupnom kapitalu
p.lica,pod uslovom da je jedna od stranaka njegov poverilac ili duznik.Ova norma je direktno
suprotna principu da niko ne moze da budee sudija u sopstvenoju pravnoj stvari.
-ZPP sadrzi mogucnost da se stranke sporazumeju da radnje koje je preuzeo izuzeti sudija se
uopstene ukidaju.Ovo bi zapravo bio procesnopravni ugovor stranaka kojim se one odricu prava
na sudjenje pred nepristrasnim sudom.
-Najzad,odredba koja predvidja da stranke mogu da zahtevaju izuzece sudije u instancionom
postupku najkasnije u roku od 15 dana o9d dana kada je predmet prispeo u visi sud nema
nikakav procesni efekat,jer stranka o momentu prispeca predmeta u visi sud nema i ne moze da
ima nikakva saznanja,jer se radi o aktu sudske uprave.Takodje,i kod iskljucenja i kod
izuzeca,njoj je personalni sastav veca nepoznat.
-Poslednja slabost regulisanja izuzeca ili iskljucenja sudije odnosi se na nemogucnost da se
zahteva iskljucenje ili izuzece Predsednika suda,jer njegov uticaj na tok parnice je ponekad
odlucujuci zbog njegovog ovlascenja da raspodeljuje predmete postupajucim sudijama.
-Iz svih ovih razloga,citav institut iskljucenja i izuzeca sudije je bilo suprotan, bilo duboko ispod
standarda postavljenih u dugogodisnjoj praksi ESLJP.
-Ako stranka nije istakla zahtev za izuzece tokom postupka pred prvostepenim sudom, trebalo
bi smatraqti da je prekludirana da iz ovog razloga pobija sudsku odliku, osim ako je za razloge,
na kojima se temelji izuzece, saznala nakon okoncanja prvostepenog postupka.
-Javni tuzilac je ovlascen da podize tuzbe i vodi sporove o tudjem pravu.Ovo je narocito slucaj u
oblasti porodicnog prava.
-Ovde razlikujemo situacije u kojima je javni tuzilac duzan da pokrene postupak ili prosto ima
mogucnost da po svojoj diskrecionoj oceni takav postupak pokrene,pa je zaista i svojim aktom
pokrenuo postupak od situacija u kojima iniciranje gradj.suds. postupka spada u diskreciono
ovlascenje javnog tuzioca.
-U prvoju situaciji propust javnog tuzioca da pokrene postupak ili da nastavi vodjenje zapocetog
postupka predstavlja povredu prava na tuzbu onog lica o cijem pravu je javni tuzilac propustio
da povede postupak ili je odustao od vodjenja vec zapocetog postupka.
-U drugojn situaciji,kada pokretanje postupka zavisi iskljucivo od diskrecione ocene
j.tuzioca,odluka javnog tuzioca da ne pokrene postupak ne predstavlja povredu prava na tuzbu
titulara samog subjektivnog prava.
-Ista pravila vaze i u paternitetskim i maternitetskim parnicama, s tim sto je ovde polozaj javnog
tuzioca slozeniji jer on mora da vodi racuna i o pravu na postovanje licnog i porodicnog zivota
(EKLJP)
-Sledeci problem se javlja kada se juavni tuzilac mesa u tudju parnicu u javnom
intreresu.Povoljniji procesni polozaj javnog tuzioca u odnosu na stranke moze da ima za
posledicu povredu principa obostranog saslusanja stranaka i ravnopravnosti u koriscenju
procesnih sredstava.Isto vazi i za privilegovan polozaj javnog tuzioca prilikom naknade troskova
postupka.
-Takodje, intervencija javnog tuzioca na strani jedne od stranaka u postupku neminovno povlaci
za sobom povredu principa ravnopravnosti stranaka.
-Najzad,mogucnost da javni tuzilac vandrednim pravnim lekovima inicira ukidanje
pravnosnaznih sudskih odluka moze da znaci povredu principa pravne sigurnosti i povredu
postovanja principa res iudicata.
-S druge strane povrede principa ravnopravnosti nece biti ako nacionalno zakonodavstvo
dozvoli strankama da mogu da uloze istovetan vandredni pravni lek.
-isto vazi i za mogucnost da javni tuzilac zahteva odlaganje ili obustavu izvrsenja.
- Javni tuzilac moze da podigne tuzbu: za utvrdjenje nepostojanja, odnosno postojanja braka; za
ponistenje braka iz razloga apsolutne nistavosti; za ponistenje priznanja ocinstva; za zastitu
prava deteta; za lisenje roditeljskog prava,za ponistenje usvojenja kao i tuzbu za zastitu od
nasilja u porodici.
- ZOO priznaje javnom tuziocu pravo da zahteva utvrdjenje apsolutne nistavosti ugovora.
- JT moze da predlozi pokretanje nekih vanparnicnih postupaka na osnovu izricitih odredbi ZVP:
proglasenje nestalog lica za umrlo; predlog za utvrdjivanje smrti fizickog lica.
- O ulozi javnog tuzioca kao intervenijenta u javnom interesu govorimo kada ucestvuje u
parnici koja tece izmedju drugih lica.
-Pravo da ucestvuje u parnici koja tece izmedju drugih lica, javni tuzilac ce imati uvek kada je to
predvidjeno posebnim zakonom.
- Svoje ucesce u parnici moze da prijavi samoinicijativno,predajom podneska sudu pred kojim
se vodi parnica,ali i na poziv suda.
-Ukoliko sud smatra da su ispunjeni uslovi za ucesce javnog tuzioca i da je njegovo ucesce
potrebno,on ce ga o tome obavestiti i pozvati ga da u odredjenom roku prijavi svoje ucesce.Do
isteka tog roka sud ce zastati sa postupkom.Rok nema prekluzivni karakter jer javni tuzilac
moze prijaviti svoje ucesce i po njegovom isteku.
- Za razliku od slucaja kada je ovlascen da pokrene parnicni postupak gde ima polozaj
stranke,kada ucestvuje kao intervenijent, JT nije stranka(s obzirom da u tuzbenom zahtevu nije
oznacen ni kao tuzilac ni kao tuzeni).
-Polozaj javnog tuzioca u parnici koja tece izmedju trecih lica ne moze se izjednaciti sa
polozajem obicnog umesaca.Iako na prvi pogled postoje neke slicnosti,razlike izmedju JT kao
intervenijenta i obicnog umesaca su visestruke.
Pre svega umesac stupa uparnicu koja tece medju srugim licima,jer ima interes da jedna od
stranaka uspe u parnici.Zbog toga se on u parnici pridruzuje toj stranci.
- JT se ne pridruzuje nijednoj stranci, vec u parnici ima samostalni polozaj,jer je cilj radi koga
stupa u parnicu zastita javnih interesa.
-Da bi JT mogao nda ostvari ulogu intervenijenta u javnom interesu,zakonodavac mu daje
odredjena ovlascenja u parnici.
- JT moze, u granicama tuzbenog zahteva, da predlozi da se utvrde cinjenice koje stranke nisu
navele, da se izvedu dokazi koje stranke nisu predlozile, a priznato mu je i pravo da izjavljuje
pravne lekove ( stranke ga ne mogu spreciti u tome ).
-Nasuprot tome,parnicne radnje umesaca imaju za stranku kojoj se pridruzio pravno dejstvo
samo ako nisu u suprotnosti sa njenim radnjama.
-Sud je duzan da JT koji ucestvuje kao intervenijent u javnom interesu, poziva na rocista i da
mu dostavlja sve odluke protiv kojih je dozvoljen pravni lek.
-Intervencija JT u parnici nema uticaja na pravni polozaj stranaka.Tako javni tuzilac nema
mogucnost da odredjuje koje parnicne radnje ce stranke preduzeti, niti se njegovo ucesce
odrazava na punovaznost parnicnih radnji koje su stranke preduzele.
lica ne pokazuje potrebnu paznju u zastupanju, zastace sa postupkom i o tome obavestiti organ
starateljstva.
-Neke postupke zakonski zastupnici ne mogu pokrenuti bez predhodne saglasnosti organa
starateljstva.To je izricito predvidjeno kada zakonski zastupnik maloletnog (odn.poslovno
nesposobnog) supruznika podnosi: tuzbu za ponistenje braka,tuzbu za razvod braka, i tuzbu za
utvrdivanje i osporavanje roditeljskog statusa.U ovim slucajevima predhodna saglasnost organa
starateljstva predstavl;ja procesnu predpostavku.
-U svim postupcima koji se odnose na prava deteta organ starateljstva i sud su duzni da paze
da li izmedju deteta i njegovog zakonslkog zastupnika postoje suprotni interesi.Tada je organ
starateljstva u obavezi da detetu postavi kolizijskog staraoca.
-Kada sud u vanparnicnom postupku odlucuje o pravima i interesima lica pod posebnom
zastitom, tada cxe on o pokretanju postupka obavestiti organ starateljstva i pozvati ga da
ucestvuje u postupku.
-Sud ce odrediti rok u kome organ starateljstva noze prijaviti svoje ucesce.
-Ako organ starateljstva ucestvuje u vanparnicnom postupku,on je ovlascen da radi zastite
interesa lica pod posebnom zastitom iznosi cinjenice, predlaze izvodjenje dokaza i da izjavljuje
pravne lekove.
-Organ starateljstva ima u vanparnicnom postupku polozaj umesaca sui generis.ima prijaviti
svoje ucesce,a do isteka tog roka on ce zastati sa postupkom.
-Organ starateljstva ima ulogu pomocnog sudskog tela i onda kada pomaze sudu prilikom
preduzimanja nekih procesnih radnji8.U parnici za zastitu od nasilja u porodici, organ
staraateljstva je duzan da pruzi sudu pomoc u prikupljanju potrebnih dokaza.
-Sprovodjenje izvrsenja oduzimanja deteta sud obavlja u saradnji sa organom starateljstva.
2) ako je bio advokatski pripravnik u advokatskoj kancelariji u kojoj se zastupa suprotna strana.
3) ako je clan ili je bio clan zajednicke advokatske kancelarije u kojoj se u istoj pravnoj stvari
zastupa suprotna strana.
4) ako je u istoj pravnoj stvari postupao kao nosilac pravosudne funkcije ili sluzbeno lice u
drzavnom organu.
5)ako su interesi stranke koja trazi pravnu pomoc suprotni njegovim interesima ili interesima
njegovih bliskih srodnika i prijatelja,saradnika i sl.
6) u drugim slucajevima utvrdjenim zakonom, Statutom i Kodeksom.
B) Organizacija advokature
- Advokatura se obavlja kao nezavisno i samostalno zanimanje radi pruzanja pravne pomoci.
Po pravilu advokati obavljaju svoju profesiju samostalno, ali se mogu udruzivati u zajednicku
advokatsku kancelarijuili u advokatsko ortacko drustvo.
-Advokat ne sme da se bavi poslovima koji su nespojivi sa ugledom i nezavisnoscu advokature,
niti da obavlja bilo koju drugu registrovanu delatnost.
-Pravo na obavljanje advokature stice se tek nakon upisa kandidata za advokata u7 imenik
advokata i danom polaganja zakletve.
-Zakonodavac propisuje posebne uslove za bavljenje advokaturom.
-U registar advokata R.Srbije mogu se upisati i advokati stranci.U upisnik A mogu se upisati
advokati stranci cije su granice na bavljenje advokaturom u R.Srbiji limitiranje na davanje
pismenih I usmenih pravnih saveta vezano za primenu prava njegove maticne drzave.Suprotno
tome, u upisnik B upisuju se advokati stranci kojima je nostrifikovana diploma pravnog fakulteta
i koji imaju polozen pravosudni ispit u R.Srbiji.Njihova ovlascenja nisu limitirana,osim u tome da
u periodu od 3 godine od dana upisa mogu da postupaju samo zajedno sa domacim
advokatom.
-Upisom u jedan od imenika advokata, advokat stice pravo da obavlja svoju delatnost na citavoj
teritoriji R.Srbije.
-Svi advokati se udruzuju u advokatske komore koje imaju pravni polozaj p.lica javnog
prava.Njihov je zadatak da organizuju i upravljaju unutrasnjom strukturom advokature.
- Pravo upisa u imenik advokata ima kandidat koji ispunjava sledece uslove: diploma pravnog
fakulteta; polozen pravosudni i advokatski ispit; drzavljanin Srbije; potpuna poslovna
sposobnost; nije u radnom odnosu; nema drugu registrovanu delatnost; da nije osudjivan za
krivicno delo koje ga cini nedostojnim; da je dostojan poverenja...
b) preduzimanje nekorisnih parnicnih radnju ili preduzimanje parnicnih radnju protivno volji
stranke.
v) javno samoreklamiranje i nudjenje svojih usluga.
g) kontaktiranje sa protivnom stranom.(moguce je da advokat kontaktira samo zastupnika ili
punomocnika protivne strane)
d) uopste postupanje koje je protivno interesima stranke koju zastupa.
-U poslednje vreme narocito je moderna medijaizacija postupka.Rec je o specificnom vidu
samoreklamiranja advokata, koji se vrsi tako sto advokati daju izjave medijima u toku trajanja
sudskog postupka.Ovakve radnje advokata su protivne etickom kodeksu advokata i povlace za
sobom disciplinsku odgovornost.
-S druge strane advokat je duzan da brani svog klijenta od eventualnih napada izrazenih u
javnosti.Isto vazi i kada bi se sam advokat nasao izlozen kritici medija.
25.Javno beleznistvo
-Konferencija notarijata EU je donela Kodeks notarijalnog prava koja sadrzi sledecu definiciju
notara:Notar je nosilac javne f.je.Njemu drzava prenosi ovlascenje da sastavlja javne
isprave.Na ovaj nacin se obezbedjuje povo9ljnija dokazna snaga i mogucnost izvrsenja ovakvih
isprava.
-Da bi se obezbedila neophodna nezavisnost njegove f.je, notar vrsi sve one f.je koje bi po
redovnom toku stvari trebalo da obavlja sud u vanparnicnom postupku.
-Notar savetuje ucesnike na nepristrasan nacin.Takodje nepristrasan je i u sastavljanju isprava,
sto svim ucesnicima u notarijalnom postupku obezbedjuje izvesnost i sigurnost.
-Delatnost notara sluzi sprecavanju nastajanja sporova i ona predstavlja neophodni i nuzni
uslov za nesmetano i pravicno funkcionisanje pravosudnog sistema.
-Javni beleznik:
1.sastavlja overava i izdaje javne isprave o p.poslovima i cinjenicama na kojima se zasnivaju
subjektivnas prava
2.overava privatne isprave
3.preuzima na cuvanje isprave, novac, hartije od vrednosti i druge predmete
4.vrsi pravne radnje kojemu delegira sud u vanparnicnim postupcima
5.vrsi dostavljanje strankama i dr. Ucesnicima u parnicnom postupku
-Notar ne sme da odbije da preduzme radnju cije se izvrsenje od njega zahteva.Ali ukoliko
ucesnici u postupku teze da postignu neki nezakonit ili nemoralan cilj, ili da nanesu stetu trecim
licima on je duzan da odbije izvrenje radnje koja se zahteva od njega.
-Kao takvi oni mkogu da se izvrsavaju u skracenom izvrsnom [postupku koji se vodi na osnovu
verodostojne isprave.
-ZIO predvidja da u verodostojne isprave spadaju i javne isprave koje konstituisu novcanu
obavezu i overene izjave izvrsnog duznioka koje poverioca ovlascuju na prenos potrazivanja.
-Dakle, notarijalni akt, u zavisnosti od svoje sadrzine, moze da ima tretman bilo verodostojne
isprave bilo izvrsne isprave.
-Da bi notarijalni akt stekao svojstvo izvrsne isprave, ucesnici u notarijalnom postupku moraju
ovakvo dejstvo isprave da ugovore-tj.duznik mora da pristane na izvrsenje.
-Takodje, u javnobeleznickoj ispravi mora da bude naveden pravni osnov za nastanak obaveze
duznika, tacnije cinidba na cije se izvrsenje duznik obavezuje.
-Potvrdu izvrsnosti na notarijalni akt stavlja sam notar.
-Treba napomenuti da notar moze da sacini izvrsnu ispravu, ali ne moze nikada da donese
resenje o izvrsenju ili resenje o sprovodjenju izvrsenja.To ostaje u iskljucivoj nadleznosti suda.
1.PODNOSENJE TUZBE
-Parnicni postupak nikada ne pocinje po sluzbenoj duznosti.Naprotiv, ovaj postupak se pokrece
uvek na inicijativu onog lica koje smatra da mu pripada pravo na pravnu zastitu.
-Postupak za zastitu prava se pokrece podnosenjem tuzbe sudu.Podnosenjem tuzbe se ujedno
odredjuju i strane u postupku-tuzilac i tuzeni,kao i treci subjekt parnicnog postupka-sud.
-Podnosenjem tuzbe sudu nastupa pocetak toka parnicnog postupka, a u momentu kada sud
dostavi tuzbu tuzenom nastupa litispendencija,odnosno zasniva se parnica.
-U oba ova procesna momenta nastupaju vazne procesnopravne i materijalnopravne posledice.
2.PRIPREMANJE GL.RASPRAVE
-Po prijemu tuzbe sud treba da utvrdi da li je ona dopustena, tj.da li su ispunjene sve procesne
predpostavke za raspravljanje i odlucivanje o predmetu spora.Ovome je namenjen stadijum
pripremanja glavne rasprave.
-Pored toga,sud ce u stadijumu pripremanja gl.rasprave srediti procesnu gradju, kako bi glavna
rasprava mogla da se obavi u sto kracem roku.
3.GLAVNA RASPRAVA
-Glavna rasprava pred prvostepenim sudom cini srz samog parnicnog postupka.Ona se obavlja
na rocistu.
-Usmenost je u parnicnom postupku pravilo,a pismenost izuzetak.
-Na rocistu za glavnu raspravu sud utvrdjuje cinjenice koje ce biti osnov za njegovu meritornu
odluku.
-Najvaznija aktivnost u stadijumu gl.rasprave je izvodjene dokaza.Sud odredjuje izvodjenje
dokaznog postupka u vezi sa onim cinjenicama koje su medju strankama sporne.
-Odluku o izvodjenju dokaza sud po pravilu donosi onda kada same stranke to predloze.Sud
retko odredjuje izvodjenje dokaza po sl.duznosti.
-Nesporne cinjenice se ne dokazuju kao ni one cinjenice koje su irelevantne za donosenje
meritorne odluke.
-Kada ceni dokaze sud to cini po svom sopstvenom slobodnom uverenju.
4.PRESUDA
-Kada se okonca dokazni postupak i kada stvar bude zrela za odlucivanje, sud donosi i
objavljuje presudu.
-Presuda ima zakonom predvidjenu sadrzinu, a u bitnome mora da sadrzi odluku o tuzbenom
zahtevu, kao i odluku o troskovima spora.
-U postupku presudjivanja sud najpre utvrdjuje cinjenicno stanje na osnovu rezultata dokaznog
postupka, a zatim na tako utvrdjeno cinjenicno stanje primenjuje pravne posledice iz
odgovaraj.materijalnopravnih normi.
-Sledstveno tome donosenje sudske odluke predstavlja silogisticku operaciju.
-Donju premisu sudskog silogizma (premissa minor) cine cinjenice koje je sud utvrdio na
osnovu glavne rasprave.Gornju premisu (premissa maior)cini pravna norma, koja sadrzi pravnu
posledicu, cije se nastupanje trazi tuzbenim zahtevom.
-Prilikom donosenja odluke sud uporedjuje konkretno cinjenicno stanje, utvdjeno na gl.raspravi
sa pravnim cinjenicama koje su sadrzane u dispoziciji p.norme i za cije postojanje zakonodavac
vezuje nastupanje pravne posledice iz tuzbenog zahteva.Ako postoji podudarnost, sud usvaja
tuzbeni zahtev, a ako ne postoji, donece odbijajucu presudu.
-Sud je duzan da donetu presudu objavi i da je, po objavljivanju, dostavi strankama.
6.PRAVNOSNAZNOST
-Sudske odluke, a najpre sudske presude, imaju razlicita svojstva i proizvode razlicita dejstva od
kojih je najznacajnije dejstvo pravnosnaznosti.
7.IZVRSENJE
-Drugo vazno dejstvo sudskih odluka jeste njihova izvrsnost.
-Izvrsnost sudske odluke znaci da njen titular moze da trazi da se ona i prinudno izvrsi
upotrebom mera drzavne prinude protiv lica koje je naznaceno kao duznik u sudskoj odluci.
-STRUKTURA ZPP-a
-ZPP je podeljen na 4 dela odn.na 36 glave.
-Prvi deo koji nosi naziv opste odredbe sadzi:
1.odredbe o nacelima postupka
2.odredbe o nadleznosti suda
3.iskljucenju i izuzecu sudija
4.odredbe o strankama i njihovim zastupnicima
5.kao i o osnovnim pitanjima vezanim za postupak,kao sto su oblik i vrsenje pranicnih radnji,
donosenje sudskih odluka i dostavljanje.
-Drugi deo ZPP-a odnosi se na sam tok parnicnog postupka i to:
1.postupak pred prvostepenim sudom
2.postupak po pravnim lekovima
-Postupak pred prvostepenim sudom obuhvata:podnosenje tuzbe,suparnicare i ucesce trecih
lica u parnici, dokazivanje, pripremu i sam tok glavne rasprave.U drugom delu je normirano
okoncanje postupka sudskim poravnanjem i presudom.
- Npr, sud ne moze tuziocu da dosudi visi iznos nematerijalne stete od zahtevanog, cak i ako bi,
na osnovu utvrdjenih cinjenica, dosao do zakljucka da bi tuziocu pripadao visi iznos.
- Sud moze da dosudi tuziocu manje od onoga sto je trazio u tuzbenom zahtevu, tako da
tuzilac, u svakom slucaju, snosi inicijalni rizik prilikom odredjenja vrste i visine tuzbenog
zahteva.
-U slucaju da tuzilac zahteva vise, snosi rizik da bude odbijen u delu tuzbenog zahteva, tako da
na njega pada obaveza da snosi barem deo parnicnih troskova.s druge strane ako zahteva
manje, morace naknadno da podnese tuzbu I da povede novi parnicni postupak.
- Da bi se ublazile negativne strane resenja, po kome tuzilac snosi inicijalni rizik, zakonodavac
mu je priznao pravo da i u toku postupka disponira svojim tuzbenom zahtevom ( a to se naziva
preinacenje tuzbe ).
- Npr. ako je prvostepeni sud doneo presudu u kojoj obavezuje tuzenog da plati tuziocu 500000
na ime materijalne stete i 300000 na ime nematerijalne stete, pa se na tu presudu tuzeni zali ali
samo na iznos nematerijalne stete, onda drugostepeni sud moze da eventualno ukine samo deo
presude koji se odnosi na nematerijalnu stetu.
- Stranka koja je izgubila parnicu moze potupno da se odrekne mogucnosti da ulozi pravni
lek, a moze i da povuce vec ulozeni pravni lek.
-S obzirom da se pocetak parnicnog postupka zasniva na volji tuzioca, tako I parnica moze da
se okonca voljom stranaka.
-Iz prava na tuzbu izvire I obaveza suda da donese o sporu stranaka sudsku odluku.Medjutim,
stranke mogu da se odreknu I ovog prava, tako sto ce inicirati okoncanje parnice bez donosenja
odluke suda.
- Tuzilac moze, u principu, da povuce tuzbu, onako kako ju je i podneo, i nakon povlacenja, sud
ne moze vise da odlucuje po sopstvenoj inicijativi o tuzbenom zahtevu, pa je parnica
okoncana.
- Tuzilac moze odmah nakon sto je povukao tuzbu da podnese novu sa istim tuzbenim
zahtevom.
- Tuzenom koji se vec upustio u spor je, ponekad, u interesu da dobije konacno resenje za svoj
sporni odnos s tuziocem, te zakon predvidja da je za povlacenje tuzbe, od momenta upustanja
tuzenog u raspravu, tuziocu potrebna saglasnost tuzenog.
- Stranke mogu tokom postupka da se nagode o predmetu spora, te da zakljuce sudsko
poravnanje.
- Ovakvo zakljuceno poravnanje pred sudom proizvodi dejstvo materijalnopravnog ugovora, ali i
okoncava parnicu i ima dejstvo izvrsne isprave.
- Ako duznik koji je naveden u sudskom poravnanju ne izvrsi dobrovoljno obavezu, poverilac ne
mora vise da vodi novu parnicu protiv njega, vec moze neposredno da zahteva prinudno
izvrsenje sudskog poravnanja.
- Tokom trajanja postupka za obe stranke dalje vodjenje postupka moze da se pokaze kao
besmisleno.Tuzilac moze iz samog toka postupka da zakljuci da mu ne pripada pravo ciju je
zastitu trazio u tuzbenom zahtevu, i tada moze da se odrekne tuzbenog zahteva.
- I tuzenom moze da se ucini da je njegova dalja odbrana izlisna, te mu zakonodavac ostavlja
mogucnost da prizna tuzbeni zahtev.
1.Uvodna razmatranja
-Nacelo dispozicije daje odgovor na sledeca pitanja:
1.ko pokrece parnicni postupak
2.koji je obim raspravljanja pred sudom I
3.kako se postupak razvija I okoncava.
-S obzirom da se svaki zahtev u parnici zasniva na cinjenicama, sledece pitanje koje se nuzno
postavlja u svakom postupku tice se nacina na koji sud saznaje cinjenice I na osnovu cijih
dokaznih predloga utvrdjuje njihovo postojanje .
-Odgovor na ovo pitanje zavisi od toga u kojoj meri je u odredjenom procesnom sistemu
zastupljeno raspravno ili istrazno nacelo.
-Da li u parnicnom postupku treba primeniti jedno ili drugo nacelo je pravno-politicko pitanje.
-Parnicni postupak moze da ostvari svoje zadatke bilo primenom jednog ili drugog nacela..
-Primenom istraznog nacela akcenat se stavlja na ostvarenje materijalno-pravne
pravicnosti,odn.donosenju sudskih odluka koje se temelje na tacno utvrdjenim cinjenicama I
tacnoj primeni materijalnog prava.
-S druge strane,pak, primena raspravnog nacela odgovornost za tacnost sudske odsluke stavlja
u ruke stranaka.Primarni cilj njegove primene jeste ostvarenje efikasnosti u postupku.
-Cilj svakog pa I parnicnog postupka jeste pravilna primena materijalnog prava na tacno
utvrdjeno cinjenicno stanje.U tom smisli primena cistog raspr4avnog nacela koriguje se
uvodjenjem inkvizicionih ovlascenja sudije u parnici,tj.njegovim ovlascenjem I duznoscu da
upravlja parnicom.
2. Saznavanje cinjenica
- Buduci da sud ne moze unapred znati za cinjenice na kojima se tuzbeni zahtev zasniva,
postavlja se pitanje na koji nacin ih on saznaje.
- Posto stranke po svojoj volji pokrecu parnicni postupak, logicno je da nacelo dispozicije
obuhvati i obavezu stranaka da pravno relevantne cinjenice u postupku iznesu pred sud.
- U principu, sud moze da zasnuje svoju odluku samo na onim cinjenicama koje su stranke
saopstile sudu u toku postupka.
- Ovakav nacin saznanja cinjenica pociva na raspravnom nacelu koje nije nista drugo do
derivat dispozicione maksime.
-U drugim vrstama gradjansko sudskog postupka vlada tzv.inkviziciono nacelo,a njegova
sustina je u tome da sud utvrdjuje cinjenice nezavisno od volje stranaka.
-Ideja tvorca ZPP je da se parnicni postupak u Srbiji odvija po cistom raspravnom nacelu.Sud
dobija cinjenicni material samo od stranaka.One su duzne dap red sud iznesu sve cinjenice na
kojima zasnivaju svoje zahteve.Takodje, sud je duzan da razmotri I utvrdi samo one cinjenice
koje su stranke iznele pred sud.
-Ponekad je u postupku nuzno razlikovati cinjenice, stavove iskustva I pravne norme.Sud nije
vezan dispozicijom stranaka o pravnim normama I stavovima iskustva I njih utvrdjuje nezavisno
od toga da li se stranke na njih pozivaju.
2.) Dokazivanje
-Kada je rec o dokazivanju postavljaju se dva principijalna pitanja.Prvo pitanje se tice cinjenica o
kojima sud treba da izvodi dokaze.Da li sud treba da dokazuje sve cinjenice ili neke moze bez
dokazivanja uneti u cinjenicnu podlogu svoje odluke?Drugo pitanje se odnosi na vezanost suda
dokaznim predlozima stranaka.
- Npr. tuzilac predlozi saslusanje tri svedoka, ali sud moze da utvrdi da je dovoljno da se
saslusaju samo dva svedoka po njegovom izboru.
- U vezi sa trecim pitanjem doslo je do znacajnih promena u vazecem zakonodavstvu.Prema
ZPP iz 76 sudu je bilo dato ovlascenje da u pogledu izvodjenja dokaza postupa ex officio, tj.da
izvede I dokaze koje stranke nisu predlozile, ako su ti dokazi od znacaja za odlucivanje.
-Prema vazecem ZPP-u ( za razliku od starog zakona ) sud moze izvoditi samo one dokaze
koje su stranke predlozile.
- Npr. Sud ne moze da pozove na saslusanje nekog cevrtog svedoka za kojeg smatra da je
bitan, ako nijedna stranka nije to predlozila.
- Tuzilac ne bi morao da ponavlja u postupku kao svoje one cinjenicne navode koje je izneo
tuzeni, a iz kojih proizlazi da je tuzbeni zahtev osnovan.
-Takodje,sud bi bio duzan da prilikom donosenja odluke, uzme u obzir I one cinjenice koje niti
jedna stranka nije iznela, ali je za njih saznao u dokaznom postupku (npr.saslusanjem
svedoka).Pri tome nije nuzno da ih jedna od stranaka u postupku ponovo iznese kao svoje.
- Tuzbeni zahtev moze biti odbijen I na temelju cinjenica koje je izneo tuzilac.Sud ce odbiti
tuzbeni zahtev kada tuzilac iznese cinjenice koje govore u prilog njegovoj neosnovanosti,
uprkos tome sto je tuzeni propustio sam da iznese takve cinjenice.
-UOPSTE
-Dispoziciona maksima I raspravno nacelo, kao osnovni principi parnicnog postupka su pretrpeli
sustinske izmene koje je tesko da vise mozemo da nazivamo izuzecima.
-Ovde se ne radi o socijalizaciji parnicnog postupka, kao sto je to slucaj sa socijalizacijom
gradjanskih subjektivnih prava, vec o tenziji izmedju ova dva nacela I sve izrazenijoj zastiti
nacela obostranog saslusanja I ravnopravnosti stranaka u postupku.ova dva poslednja nacela
imaju status ljudskih prava-clan 6.EKLJP
-vazno je napomenuti da se odstupanja od raspravnog nacela ponekad kose sa obavezom suda
da ostane nepristrasan u odnosu na stranke, kao I sa njegovom duznoscu da strankama
obezbedi potpunu ravnopravnost u postupku.
-sud je, naime, duzan da aktivno ucestvuje u postupku-vec prilikom predhodnog ispitivanja
tuzbe, zatim nakon toga, na pripremnom rocistu za glavnu raspravu,nakon sto je tuzilac izlozio
tuzbu, a tuzeni odgovor na tuzbu,kao I u fazi glavne rasprave,ted a svojim sugestijama I
predlozima podstakne stranke da doprinesu raspravljanju cinjenicnog stanja.
-Izmedju ove obaveze sa jedne strane I duznosti suda da ostane nepristrasan I da garantuje
strankama punu ravnopravnost, s druge strane, grenica je veoma nejasna.
-Od nacela dispozicije se u parnicnom postupku odstupa samo retko I to u sl.slucajevima:
1.u porodicnim parnicnim postupcima moguce je da sud odluci ex office I o pravnim
posledicama koje nisu trazene tuzbenim zahtevom
Npr.U postupku za zastitu od nasilja u porodici sud moze da odredi meru zastite koja nije
trazena, ako oceni da je ona potrebna u konkretnom slucaju
2.u sporovima cijim predmetom stranke ne mogu slobodno da raspolazu
-RASVETLJAVANJE CINJENICA
-Iako je namera zakonodavca bila da se parnicni postupak sprovede primenom cistog
raspravnog nacela,Zakon na nekoliko mesta nalaze sudu da aktivno ucestvuje u parnbici radi
tacnog odredjenja predmeta spora, utvrdjivanja cinjenica koje se ticu osnovanosti tuzbenog
zahteva, utvrdjivanja cinjenica koje se ticu dr. zahteva stranaka.Jer cilj parnicnog postupka nije
da do povoljne presude dodje vestija stranka, vec stranka cija je tvrdnja tacna da joj pripada
neko subjektivno pravo ili pravno ovlascenje.
-ovlascenje suda je ograniceno na iniciranje iznosenja cinjenica ne I pravnih stavova stranaka.
-Medjutim sud moze stranci da ukase na pravne nedostatke tuzbe.Ovo mnarocito vazi za slucaj
da je tuzba nerazumljiva, pri cemu se misli I na nedostatak u samom tuzbenom zahtevu.
Pr.T tuzi A I zahteva naknadu stete u visini od 1000 dinara, jer je ugovor o kupoprodaji zakljucio
pod pretnjom pre 2 godine
-Ovakav tuzbeni zahtev je nerazumljiv I sud je duzan da pouci tuzioca da uredi tuzbeni
zahtev.Medjutim sud ne sme da poucava tuzioca o pravnom osnovu za tuzbu.Ali bi bilo
dopusteno da sud uputi tuzioca da lid a zahteva I kamatu uz glavni tuzbeni zahtev.
-sud moze da utvrdjuje I postojanje cinjenica koje u postupku nije iznela nijedna stranka, pod
uslovom da je utvrdjenje tih cinjenica bitno za osnovanost tuzbenog zahteva
-smisao ovakvog ovlascenja suda je u tome da se stara da stranke u potpunosti iznesu sve
relevasntne cinjenice, kako ne bi doslo do odbijanja ili pak, usvajanja tuzbenog zahteva, zbog
nedostatka relevantnih cinjenica.
-Premda ZPP govori samo o obavezi suda da se stara da se u toku rasprave pruze objasnjenja
kako bi se utvrdile cinjnenice koje se odnose na osnovanost tuzbenog zahteva, ova obaveza se
prostire I na cinjenice na kojima se zasnivaju idr.zahtevi stranaka kao sto su to zahtev iz protiv
tuzbe, prigovor kompenzacije tuzenog, kao I drugi materijalnopravni prigovori tuzenog kojima on
pokusava da uveri sud u neosnovanost tuzbenog zahteva .
-Naravno sud ne moze tuzenom da ukase na cinjenicu da je nastupila zastarelost potrazivanja
npr.
-Takodje, sud moze postavljanjem pitanja da stranku podstakne da iznese cinjenice kada se u
svom zahtevu pozivs na apstraktne pravne pojmove, kao sto su ugovor o prodaji, docnja,
nepaznja isl.
-Takodje, sud bi u okviru svoje duznosti da se predmet spora svestrano raspravi, mogao da
podstakne tuzioca da preinaci tuzbu nkada oceni da je to celishodno,odn. Kada se time otklanja
situacija u kojoj bi tuzilac morao da podnosi novu tuzbu protiv tuzenog.
-Obaveza suda da rasvetli cinjenice postoji bez obzira da li stranke u postupku zastupa advokat
ili ne.
-Takodje,u skladu je sa obavezom suda da rasvetli cinjenicno stranje,kada ukazuje strankama
da predloze izvodjenje odredjenih dokaznih sredstava, ako to nisu same ucinile.ali to ne zanci d
ace sud ex officio predloziti izvodjenje odredjenih dokaza, ako to same stranke nisu predlozile.
-Dakle, izuzetaka od pravila da se dokazi izvode samo po predlogu stranaka nema.Odstupanje
postoji samo u7 jednom slucaju.Naime, sud moze resenjem da odredi da se izvede dokaz
citanjem pisane izjave svedoka, kao I dap o sluzbenoj duznosti odredi, da se takav svedok
saslusa putem video linka.
Ova obaveza proizalazi I iz clana 426 ZPP prema kojoj moze da se zahteva ponavljanje
postupka, ako je do odluke doslo usled k.dela stranke,njenog zakonskog zastupnika,
punomocnika ili treceg lica.
-Vazno je napomenuti da se ova obaveza stranke ne prostire na obavezu otkrivanja sudu svih
cinjenica, pa I onih koje ne idu u prilog stranci,vec je ogranicena samo na obavezu otkrivanja I
saopstavanja onih cinjenica na kojima stranka bazira svoj zahtev.
-s druge strane, stranka nije duzna, odn.ne postupna protivno nacelu savesnog parnicenja,
kada precuti postojanje cinjenica iz kojih njen protivnik moze da izvede kakav zahtev u
postupku.
-OCENA
-Primena cistog raspravnog nacela ne doprinosi efikasnosti postupka.Upravo suprotno.Stranke
nisu cesto u mogucnosti da u potpunosti iznesu sve cinjenice od kojih zavisi osnovanost
njihovog zahteva, a jos manje mogu da budu sposobne da predloze izvodjenje dokaza radi
utvrdjivanja bitnih cinjenica.
-prema cistom raspravnom nacelu npr.sud ne bi smeo da uzme u podlogu svoje odluke bitnu
cinjenicu, vaznu za donosenje odluken koju je u svom iskazu izneo svedok,pri cemu se niti
jedna od stranaka na tu cinjenicu nije pozvala.Dakle sud bi svesno morao da donese odluku
koja je zasnovana na pogresno utvredjenom cinjenicnom stanju.
-Pogresno u7tvrdjeno cinjenicno stanje povlaci sa sobom pogresnu primenu materijalnog
prava.Medjutim prvostepena pa I drugostepena odluka se uvek ukida, te se predmet vraca
prvostepenom sudu na ponovno odlucivanje kada je zbog pogresne primene materijalnog prava
cinjenicno stanje bilo nepotpuno utvrdjeno.
-Za sudiju nije predvidjena nikakva sankcija ako postupa protivno ZPP odn.ako utvrdjuje I one
cinjenice koje stranke nisu iznele u postupku.Isto vazi I za izvodjenje dokaza.
-Sud sam odredjuje koje ce dokaze izvesti radi utvrdjivanja bitnih cinjenica.Suprotno, ako je sud
neku bitnu cinjenicu pogresno ili nepotpuno utvrdio, odluka suda bice nistava,jer je cinjenicno
stanje pogresno nili nepotpuno utvrdjeno.
- Presuda bez odrzavanja rasprave moze se doneti ako se ispune sledeci, kumulativno
postavljeni uslovi:
a) da je tuzeni podneo odgovor na tuzbu.
b) da medju strankama nisu sporne cinjenice.
v) da su ispunjene kako opste tako i posebne procesne pretpostavke.
-Pripremno rociste za glavnu raspravu je obavezno.Sud je duzan dag a zakaze I odrzi, osim u7
sl.kada je moguce da se donese presuda bez odrzavanja rasprave ili pak, kada je spor
jednostavan ili hitan.
-Takodje, obavezno je zakazivanje I odrzavanje barem jednog rocista za glavnu raspravu.
-Od obaveznog odrzavanja rocista za glavnu raspravu treba razlikovati fakultativnu usmenu
raspravu koju sud nije duzan da zakaze
-Tako u postupku po predlogu za povracaj u predjasnje stanje, u postupku po zalbi ,sud
odlucuje, po pravilu, bez usmene rasprave, ali moze da je odrzi ,kada je potrebno da se pravilno
utvrdi cinjenicno stanje.
-Nacelo usmenosti ne znaci I iskljucenje pismenih parnicnih radnji stranaka
(podnesaka).Naprotiv,ovo znaci da sud ne sme da donese odluku van onih cinjenica I zahteva
stranaka koje nisu bile iznete na usmenom rocistu za gl.raspravu I o kojima na takvom rocistu
nije raspravljano.Naime, kako tuzbu, tako I ostale navode a narocito dokazne predloge, stranke
su duzne da iznesu I da o njima izlazu I raspravljaju nag l.rocistuS druge strane, pismene
parnicne radnje stranaka sluze, po pravilu, za pripremu usmenog raspravljanja na rocistu.
- Tuzba, odgovor na tuzbu i pravni lekovi moraju da se podnesu pismeno, u formi podneska.
-Dakle I pismene parnicne radnje stranaka moraju biti dopunjene usmenim parnicnim radnjama
koje se preduzimaju na rocistu.
-Medjutim u praksi se olako prelazi preko zahteva da se postupak zasniva na usmenom
izlaganju stranaka.Po pravilu tuzba I navodi tuzenog trebalo bi da se izlazu usmeno,ali umesto
toga predsednik veca iznese jednu recenicu:Tuzilac I tuzeni ostaju pri svojim navodima iz
tuzbe.Na ovaj nacin parnicni postupak gubi na transparentnosti.
-Podnesci koje bi stranke uputile sudu nakon zakljucenja rocista za glavnu raspeavu ne uzimaju
se u razmatranje I ne cine podlogu meritorne odluke suda.Sud naime ne moze da odlucuje na
bazi cinjenica I predloga o kojima nije dao mogucnost drugoj stranci da se izjasni.On medjutim,
moze ponovo da otvori glavnu raspravu, ako smatra da je to neophodno radi razjasnjenja
vaznih pitanja.
B) Nacelo pismenosti
-Dok su se ranije rasprave odvijale iza zatvorenih vrata, danas je pravilo da se sudjenje vrsi
javno.
-Javnost sudjenja, odn.mogucnost da sudjenju prisustvujun I pravno nezainteresovana lica je
tekovina demokratskog drustva I predstavlja jedan od osnova za izgradnju pravne drzave.Otuda
je nacelo javnosti visoko kotirano I u EKLJP.
- Ovo nacelo obuhvata dve stvari:
-U nasem pravu povreda nacela usmenosti ne predstavlja apsolutno bitnu povredu odredaba
parnicnog postupka.
-Drugacije je sa povredom nacela neposrednosti I javnosti.
-Ako je presudu doneo sudija koji nije ucestvovao na gl.raspravi, ili ako je protivno zakonu bila
iskljucena javnost na gl.raspravi, presuda ce moci sa uspehom da se pobija kako u postupku po
zalbi, tako I u postupku po reviziji.
-Ostale povrede nacela neposrednosti I javnosti imaju karakter relativno bitnih povreda pravila
par.postupka.Stranke mogu da se pozivaju na njih u postupku po pravnim lekovima, ali uspeh
pravnog leka zavisi u prvom redu, od toga kakav je bio uticaj povrede ovih nacela na pravilnost I
zakonitost sudske odluke.
-Nacelo obostranog saslusanja normirano u ZPP-u znaci d ace sud svakoj stranci pruziti
mogucnost da se izjasni o zahtevima, predlozima i navodima njenog protivnika.
-Sud po pravilu ne moze odluciti o zahtevu stranke, ako njenom protivniku nije pruzio
mogucnost da se o tom zahtevu izjasni.
-Nacelo obostranog saslusanja predstavlja osnov za sprovodjenje fer postupka.
-U nasem pravu ovom nacelu je posveceno daleko manje paznje nego sto bi to bilo potrebno, s
obzirom na zahtev iz clana 6. EKLJp.
-Videli smo da ZPP daje opsti nalog sudu da svakoj stranci pruzi mogucnost da se izjasni o
zahtevima, predlozima I navodima protivne strane, te zabranjuje sudu da donese odluku o
zahtevu o kome protivnoj strain nije dao mogucnost da se izjasni.
-Medjutim domasaj ovog nacela je daleko siri.Prava koja proizlaze iz ovog nacela uzivaju i
umesaci, kao i sva treca lica koja ucestvuju u parnici, te lica na koja se prostire tzv.
materijalna pravosnaznost presude.
- Ovo nacelo obuhvata sledece duznosti suda, odnosno sledeca prava stranaka:
a) sud je duzan da stranci omoguci da iznese svoje cinjenicne navode, zahteve i predloge
(narocito dokazne predloge).
b) sud je duzan da stranci omoguci da se izjasni o navodima, zahtevima i predlozima protivne
strane.
v) sud mora da uzme u obzir navode, zahteve i predloge stranka, ma kakvi oni sadrzinski bili.
g) sud je duzan da razmotri svaki od navoda, zahteva ili predloga stranka, ma kakvi oni bili i da
o tome donese odluku.
d) sud je duzan da uzme u razmatranje i pravna shvatanja stranaka.
-Zakon konkretizuje nacelo obostranog saslusanja stranaka tokom citavog trajanja postupka.
-Tako, kad je rec o pismenim podnescima stranaka ili parnicnim radnjama suda, tuzba se
obavezno dostavlja tuzenom na odgovor, presuda obema stranama, a zalba protivnoj strani na
odgovor.
-Kada stranke usmeno raspravljaju na rocistu, tada svaka od njih moze da iznosi svoje
cinjenicne navode, da stavlje svoje dokazne predloge, a sud je duzan da protivnoj stranci
omoguci da se izjasni na svaki navod I predlog koji je iznet u parnici.
-Stranke imaju pravo da se koriste pravima koja sppadaju u okvire nacela obostranog
saslusanja. Dakle, stranke mogu, ali nisu duzne da se izjasnjavaju na navode i predloge
protivne strane.To ne utice na povredu nacela obostranog saslusanja.Dovoljno je da je sud
omogucio strankama da se svojim pravima sluze, pa da se smatra da je nacelu obostranog
saslusanja udovoljeno.
- Medjutim, cim je takva odluka doneta, protivnoj strani mora da se obezbedi mogucnost da u
postupku ospori donosenje takve odluke.
- Donosenje presude zbog propustanja nije protivno nacelu obostranog saslusanja, jer je
stranka propustila da se u odgovoru na tuzbu izjasni o navodima tuzioca.
- Takodje, ako jedna stranka ne dodje na rociste, sud moze da raspravlja samo s prisutnom
strankom.
- Medjutim, u ovoj situaciji sud ne bi mogao da donese odluku na stetu odsutne strane, ako bi
se ona bazirala na cinjenicama i dokazima koji su izvedeni na rocistu.
- Sud bi bio duzan da takvoj stranci dostavi zapisnik sa rocista i ostavi joj mogucnost da se
izjasni o rezultatima koji su nastali nakon odrzanog rocista.
-Savremeno procesno pravo ne poznaje obaveze u smislu materijalnog prava koje bi mogle da
budu prinudno izvrsene.
- Stranka u parnici moze da dela, tj. da aktivno ucestvuje u postupku, ali to nije duzna da ucini.
- Zapravo, u parnici je rec o procesnim teretima, a ne o obavezi u materijalnopravnom smislu.
- Svako koriscenje procesnog prava protivno cilju radi cijeg ostvarenja je ono ustanovljeno
zakonom, predstavlja zloupotrebu prava.
-Npr.Ako tuzilac podnosi tuzbu u drugu svrhu, a ne da bi mu bula pruzena pravna zastita
a) Prevarno stvaranje procesnih stanja ( fraus legis )
- Fraus legis u parnicnom postupku se sastoji od stvaranja ili iznosenja laznih cinjenica kako
bi se proizvela odredjena procesna posledica koje ne bi bilo da se stranka nije posluzila
prevarom.
- Npr. Tuzilac podeli tuzbeni zahtev na vise manjih iznosa i pokrene parnicu pred raznim
sudovima, kako bi tuzenog izlozio sikani i troskovima.
- Poseban vid fraus legis-a je prividna parnica, koja se vodi u sasvim drugom cilju, a ne zbog
toga sto tuzilac ima pravnozastitnu potrebu ( u nasoj praksi cesto su vodjene prividne parnice za
razvod braka radi ostvarenja uslova za sticanje stanarskog prava ).
37.Eventualna maksima
-Zbog teskih posledica koje nastaju za stranke,ali I za pravni poredak uopste, primenom
eventualne maksime,odnosno nastupanja prekluzije, neophodno je da zakonodavac pravilno
raspodeli teret saznanja cinjenica I izvodjenja dokaza na sud I stranke.U tom smislu,aktivna
uloga suda je nuzna.Jer prekluzija koja kao sankcija pogadja stranke moze da bude pravicna
samo onda kada stranka nesavesno koristi svoja procesna prava
-U modernism evropskim kodifikacijama izrazito je naglasena aktivna uloga sudije I njegova
duznost da materijalno upravlja parnicom, kako pre tako I tokom glavne rasprave.
-U razvijenim pravnim sistemima (Austrija, Nemacka,Svajcarska) koji se zasnivaju na vladavini
prava,primena eventualne maksime je pazljivo odvagana,tako da se njome ne ugroze osnovna
procesna prava stranaka na kojima se zasniva pravicno sudjenje.
-Po pravilu prekljuzija iznosenja novih cinjenica I novih dokaza pogadja samo onu stranku koja
skrivljeno povredi svoju obavezu da savesno preduzima svoje parnicne radnje, dakle
blagovremeno u rokovima koje odredi sud.
-Takodje, do prekluzije ne dolazi ex lege, a zakoni ostavljaju sudiji siroku mogucnost da ipak
dopusti strankama da u parnicu sa zakasnjenjem unesu novi procesni material.Takodje, u sva tri
navedena pravna poretka nove cinjenice I novi dokazi mogu da se iznose, nacelno, sve do
momenta zakljucenja glavne rasprave.
ZPP
-Za razliku od gore navedenih pravnih sistema, ZPP svojim nejasnim odredbama ne pruza
garancije d ace se parnicni postupak odvijati na postulatima koji spadaju u korpus prava na
pravicno sudjenje.
-U nasem pravu, rok za odgovor na tuzbu je fiksiran na 30 dana bez obzira na kompleksnost
predmeta spora.Mogucnost da sud produzi ovaj zakonski rok ne postoji.
-Sud zakazuje pripremno rociste za glavnu raspravu najkasnije u roku od 30 dana od momenta
kada je tuziocu dostavljen odgovor na tuzbu.
-Prema ZPP stranke su duzne da u toku pripreme glavne rasprave, jedna drugoj blagovremeno
upucuju podneske u kojima bi trebalo da navedu cinjenice na kojima zasnivaju svoje zahteve,
kao I da navedu dokaze koji potkrepljuju njihove cinjenicne tvrdnje, dolazimo do zakljucka da
stranke nisu u mogucnosti da u ovom kratkom roku od 30 dana razmene repliku I dupliku.Jer
podnesci se predaju sudu iskljucivo van rocista, I to najkasnije 15 dana pre dana njegovog
odrzavanja.
-Uz sudiju koji je neaktivan u pripremi glavne rtasprave, tesko je ocekivati d ace stranke uspeti
da do pripremnog rocista za glavnu raspravu iznesu svu procesnu gradju pred sud.
-Medjutim, to je poslednji moment u kome one mogu da iznesu cinjenice I predlazu dokaze.
-dakloe, stranke su vec na pripremnom rocistu za gl.raspravu, koja se odrzava samo 30 dana
nakon sto je tuziocu dostavljen odgovor na tuzbu, ili pak na prvom rocistu za glavnu raspravu,
ako pripremno nije odrzano, duzne da iznesu sve cinjenice potrebne za obrazlozenje svojih
predloga, da predloze sve dokaze kojima potkrepljuju postojanje iznetih cinjenica, ted a se jos I
izjasne o cinjenicnim navodima I dokaznim predlozima protivne stranke.
-Ako stranke to ne ucine, prekludirane su da ih iznesu docnije.
-prekluzija ne nastupa samo kada stranke ucine verovatnim da bez svoje krivice nisu mogle da
ih iznesu na pripremnom rocistu,odn.prvom rocistu za glavnu raspravu.U ovom poslednjem
sl.stranke mogu da iznose nove cinjenice I nove dokaze sve do momenta zakljucenja
gl.rasprave.
UVOD
-Ubrzanje parnicnog postupka nije procesni pojam,vec pravnopoliticka ideja zakonodavca kojim
bi trebalo da se savesnim preduzimanjem parnicnih radnji obezbedi sudjenje u razumnom roku.
-Treba istaci da ESLJP shvata sudjenje u razumnom roku kao subjektivno procesno pravo zbog
cije povrede moze da se izjavi predstavka ovom sudu.Medjutim, ono je ipak sekundarno u
odnosu na ostala prava koja su obuhvacena pravom na pravicno sudjenje.Sledstveno
tome,svako ogranicenje ostalih procesnih prava radi ostvarenja prava na pravicno sudjenje,
narocito onih kojih stranke ne mogu da se odreknu, je nedopusteno.
-ZPP koristi sledece metode za ubrzanje postupka.
MONOKTRATNO SUDJENJE
-U parnicnom postupku u prvom stepenu sudi uvek sudija pojedinac, osim ako zakonom nije
propisano da u prvom stepenu sudi vece.Ova norma ZPP je direktno suprotna principu zbornog
sudjenja,odn.Ustavu, koji propisuje da sud sudi u vecu, pri cemu zakonom moze da se predvidi
da u odredjenim sl. Sudi sudija pojedinac.
DOSTAVLJANJE
-Glavni razlog zbog kojeg dolazi do odugovlacenja postupka, dostavljanje, zakonodavac je
pokusao da resi izmenom metoda I nacina dostavljanja.Tako, dostavljanje moze da se vrsi I
elektronskim putem, stranke mogu jedna drugoj neposredno da upucuju podneske,advokatima I
pravnim licima moze da se dostavlja I polaganjem pismena u njihov pregradak u sudu I sl.
-Znatno je prosirena mogucnost fiktivnog dostavljanja,I to bilo deponovanjem pismena u sud I
njegovim pribijanjem na oglasnu tablu suda, bilo pribijanjem pismena na vrata adresata.
-Ovakav nacin dostavljanja je poznat u evropskim kodifikacijama, ali se vrlo retko koristi, jer je
protivno nacelu obostranog saslusanja stranaka I EKLJP(clanu 6).
PUNOMOCNIK
-ZPP nije uveo obavezno zastupanje putem advokata.Medjutim, ako parnicna stranka optira da
preduzme parnicne radnje putem punomocnikia, punomocnik moze da bude samo advokat.
PRAVNI LEKOVI
-Prilikom izjavljivanja zalbe, beneficio novorum, je iskljucen.Takodje, iskljucena je I mogucnost
da se u zalbi isticu bilo kakvi materijalnopravni prigovori.
-Ako drugostepeni sud I ukine prvostepenu presudu I varti je prvostepenom sudu na ponovno
sudjenje, u ponovljenom postupku isklucen je kako beneficio novorum, tako I mogucnost
preinacenja tuzbe.
-Sto se tice vrednih pravnih lekova, moze se konstatovati da je revizija prakticno izbacena iz
parnicnog postupka.
-Limit za izjavljivanje revizije u imovinskopravnim stvarima iznosi 100 000 evra,odn.300 000
evra u privrednim sporovima,tako da se na ovaj nacin parnicni postupak ubrzava.
-EKLJP ne garantuje pravo na zalbu niti,pak, pravo na ulaganje vandrednih pravnih lekova
protiv pravnosnazne presude.Ipak, ako su ovi p.lekovi predvidjeni u nacionalnom
zakonodavstvu, postupak po njima mora da bude u skladu sa garancijama koje predvidja
EKLJP.S toga svako ogranicenje u pogledu ulaganja pravnih lekova (npr.rokovi I sl.) predstavlja
povredu prava na pravicno sudjenje.
- Sudija po slobodnom uverenju ceni da li je postojanje odredjene cinjenice dokazano ili ne,
odnosno da li je ona istinita ili ne ( za razliku od sturog nacela zakonske ocene dokaza ).
-Npr.U postupku za naknadu stete koju je svojim vozilom prouzrokovao S,svedoci X I Y tvrde da
je S vozio 100km/h, a supruga S tvrdi da S nije prekoracio brzinu od 60 km/h.
- Sud je vezan zakonskim pravilima ocene dokaza samo u pogledu dokazne snage javnih
isprava I stranih javnih isprava.
- Sudija nije npr. duzan da pokloni veru iskazu veceg broja svedoka.U nasem primeru
X,Y.Naprotiv, sudija mora da ceni jednako sva tri iskaza I da,po svom uverenju,odluci koji je od
njih istinit, ili pak najblizi istini.
-Prilikom ocene dokaza nije iskljuceno ni da sudija ne moze da stekne uverenje o dokazanosti
postojanja odredjene sporne cinjenice.Takve situacije se resavaju prema pravilima o podeli
tereta dokazivanja.
- Sistem slobodnog sudijskog uverenja podrazumeva i jednaku vrednost svih dokaznih
sredstva upotrebljenih u parnicnom postupku ( svedok, vestak...).
- Ovo nacelo ne sme biti povod za arbitrarnost u odlucivanju.
- Sud je duzan da oceni vrednost svakog dokaza posebno, te oceni vrednost svih dokaznih
sredstava zajedno, da uzme u obzir rezultat citavog postupka i da obrazlozi zbog cega smatra
da je jedna cinjenica istinita, odn.neistinita.
- Arbitrarna ocena predstavlja povredu prava na fer sudjenje iz clana 6.EKLJP.
40.Pojam stranke
41.Stranka po duznosti
- Prema teoriji zastupanja, takvi organi nemaju svojstvo stranke u parnici, vec samo
zakonskog zastupnika pravnog subjekta kojeg u parnici zastupaju ( stecajni duznik,
naslednici..).
- Jedna varijanta ove teorije je i organska teorija.
- Prema njoj takva lica ( stecajni upravnik, staralac zaostavstine ) imaju polozaj organa
imovinske mase u cije ime i za ciji racun ucestvuju u parnici.
-Parnica je procesni system dve stranke,te nema parnice bez ucesca tuzioca I tuzenog.U
parnici mora da postoji spor, dakle suprotstavljeni interesi izmedju tuzioca I tuzenog.Kada to
nestane I parnica prestaje da tece.Tako, ako u toku postupka dodje do konfuzije-sjedinjavanja
svojstva tuzioca i tuzenog (bilo usled univerzalne ili singularne sukcesije) sud ce resenjem da
odbaci tuzbu.
-povreda ovog principa ima za posledicu nistavost presude.
- Tuzilac stice svojstvo u momentu kada podnese sudu tuzbu, a tuzeni stice svojstvo kada je
tuzba podneta sudu.
-Dakle, za sticanje svojstva obe parnicne stranke relevantan je moment podnosenja tuzbe
sudu.To je vazno je rod tog momenta pa do dostavljanja tuzbe tuzenome mogu da se jave
teskoce koje se ticu nemogucnosti utvrdjivanja tacnog identiteta tuzenog.
- Da bi se steklo svojstvo stranke u parnicnom postupku, neophodno je ispuniti nekoliko
uslova:
a) Stranka mora da postoji, jer tuzba protiv nepostojeceg lica fizickog (umrlo ili nepostojace) I
pravnog (stecaj, likvidacija) nije dopustena.
b) Stranka mora biti poznata, jer tuzba protiv nepoznatog lica nije dopustena.
v) Stranka mora da je odredjena.
-Tuzilac u tuzbi odredjuje ko ce biti parnicne stranke.Odredjenje fizickog lica vrsi se oznacenjem
licnog imena, zanimanja, prebivalista, odn.boravista.
-Za odredjenje pravnog lica potrebno je da budu oznaceni poslovno ime (firma) I njegovo
sediste.
- Ako je odredjenje stranaka nejasno ili neprecizno ili ako se tuzba dostavi pogresnom licu javlja
se problem utvrdjenja identiteta stranaka, odnosno tuzenog.
- Pravilo je da nije stranka ono lice koje je oznaceno u rubrumu tuzbe, vec ono kome takav
procesni polozaj pripada iz tumacenja navoda i zahteva tuzbe.
- Do diskrepancije izmedju stvarne volje tuzioca u pogledu oznacenja stranke i identiteta lica
navedenog u rubrumu tuzbe dolazi zbog nepreciznog oznacenja stranaka, zbog omaske u
odredjenju tuzenog ili zbog propusta u dostavljanju ii zbog zablude tuzioca u pogledu identiteta
tuzenog.
1.) Neprecizno oznacenje stranaka
- Kada je stranka neprecizno oznacena, sud ce tuzbu vratiti tuziocu radi ispravke ili dopune.
-Ovde vazi pravilo da kada iz rubruma I citavog sadrzaja tuzbe sa sigurnoscu moze da se utvrdi
identitet stranaka, sud moze u svakoj fazi postupka, sve do donosenje presude da zahteva da
se otklone nedostaci u vezi sa preciznim odredjenjem identiteta stranaka.
-Isto vazi I za otklanjanje nedostataka u samoj presudi.
- S druge strane, ispravke u odredjenju identiteta stranaka ne smeju da budu takve da se,
nakon zasnivanja parnice ( litispendencija ), menja identitet stranaka.
2.) Omaskom odredjen tuzeni
- Ako je identitet tuzenog u rubrumu tuzbe omaskom odredjen ( npr. lice A umesto B ), ali se iz
tuzbenog predloga vidi da je tuzilac hteo kao tuzenog da odredi drugo lice ( B ), moguce je da
se ova omaska otkloni ispravkom u svakom stadijumu postupka, pa i u postupku po
pravnim lekovima.
-Da bi B postao stranka u postupku neophodno je da mu je tuzba zaista I dostavljena.
- Za ispravku identiteta tuzenog vazi pravilo da ispravka ne moze da ima za posledicu
promenu pravnog subjekta: on mora da bude isti u momentu podnosenja tuzbe, ali i nakon
ispravke.
3.) Dostavljanje tuzbe pogresnom licu
- Kod dostavljanja tuzbe pogresnom licu postavlja se pitanje ko postaje stranka u parnici: da li
lice oznaceno u rubrumu tuzbe ili ono kome je tuzba dostavljena.
- Npr. tuzba se dostavi licu koje ima isto licno ima kao i zeljeni tuzeni.
- Shodno procesnom pojmu stranke, u ovakvim situacijama lice kome je tuzba dostavljena
postaje stranka u parnici.
- Lice kome je tuzba pogresno dostavljena mora da odgovori na tuzbu i istakne prigovor
nedostatka pasivne legitimacije.
- Ako to ne ucini, rizikuje da se protiv njega donese presuda zbog propustanja koju moze da
pobija redovnim i vanrednim pravnim lekovima.
- Medjutim, drugacije je ako se tuzba dostavi licu koje prema sadrzini tuzbe ni u
najekstenzivnijem tumacenju ne moze da bude stranka. Tada on i ne postaje stranka.
- Ovo lice nije duzno da preduzima nikakve procesne radnje ( odgovor na tuzbu ) i nece zbog
toga snositi nikakve stetne procesne posledice.
4.) Error in personam
- Ako tuzilac u zabludi oznaci kao tuzenog pogresno lice i tuzba bude dostavljena upravo tom
licu koje je oznaceno u tuzbi, ono postaje stranka u postupku.
- Npr. tuzilac smatra da mu je stetu pricinilo lice A, a u stvarnosti stetu mu je pricinilo lice B. Sud
ce odbiti tuzbeni zahtev prema A kao neosnovan.
-Stranka moze da bude samo onaj subjekt koji postoji u momentu podnosenja tuzbe sudu.Sud
ce odbaciti tuzbu ako, u bilo kom stadijumu postupka, utvrdi da jedna od stranaka nije postojala
ili nije bila ziva u trenutku podnosenja tuzbe sudu.
-Ovo pravilo vazi I u sl. Kada jedno lice ovlasti punomocnika da podnese tuzbu, ali umre pre
nego sto je punomocnik to ucinio.
-Ovo pitanje se narocito postavlja kada su naslednici fizickog lica ovlasceni da nastave
postupak koji je zapoceo ostavilac, ali nemaju pravo da sami podnosenjem tuzbe posle
ostavioceve smrti iniciraju pokretanje parnicnog postupka, kao sto je to slucaj sa tuzbom za
ponistaj braka.Tako, ako punomocnik jednog od supruznika nije podneo tuzbu za ponistaj braka
pre njegove smrti, naslednici nemaju pravo da pokrenu parnicu.
-Isto vazi I kada tuzilac podnese neurednu tuzbu, ali je umro pre nego sto je otklonio
nedostatak.I u ovoj situaciji naslednici ne mogu da otklone nedostatke tuzbe,vec ce je sud
odbaciti resenjem.
-Od procesne sukcesije treba strogo razlikovati ucesce trecih lica u parnici koja nemaju svojstvo
stranke, kao sto su to umesaci.
- Saglasnost tuzenog se zahteva i u slucaju promene identiteta tuzioca, jer tuzeni ima interes
da se parnica okonca odbijanjem tuzbenog zahteva prema inicijalnom tuziocu.
-Do ukcesije moze da dodje I u slucaju tzv.imenovanja predhodnika, kada u parnicu na mesto
tuzenog stupid lice u cije ime tuzeni drzi neku stvar ili vrsi neko drugo pravo, kao I u sl. Kada
umesac stupi u procesni polozaj stranke kojoj bi se pridruzio u parnici.
-Od slucajeva procesne sukcesije treba strogo razlikovati slucajeve u kojima je tuzilac u zabludi
podneo tuzbu protiv pogresnog lica.
44.Stranacka sposobnost
-POJAM
-Odredjenhje pojma stranke nam daje odg. na pitanje kako se postaje stranka u parnici,a
problem stranacke sposobnosti tice se odgovora na pitanje ko sve moze da bude stranka.
-Osnovno je pravilo da stranka moze da bude svako fizicko i pravno lice ( dakle svako ko ima
pravnu ima i stranacku sposobnost ).
-To je razumljivo, jer svaki titular subjektivnog prava je ujedno i titular ovlascenja da zahteva
zastitu svog povredjenog ili ugrozenog subjektivnog prava od suda.
-Stranacka sposobnost je sire priznata subjektima prava od pravne sposobnosti, pa dok pravno
sposobna mogu da budu samo fizicka i pravna lica, stranacka sposobnost moze da se prizna i
organizacijama, udruzenjima i drzavnim organima koji nisu subjekti prava.
A) Stranacka sposobnost fizickih lica
- Svakom fizickom licu je priznata pravna sposobnost, te ono moze da bude stranka u parnici.
-Stranacku sposobnost fizicko lice stice okoncanjem rodjenja, a gubi smrcu.
- Stranacka sposobnost se priznaje i zacetom a nerodjenom detetu-nasciturus-u ( ako se ne
rodi zivo, tuzba se odbacuje, a parnicne radnje ostaju bez dejstva,jer nedostaje stranka u
postupku). Ako je vec doneta presuda ona je nepostojaca.
Pojam
- Parnicna sposobnost je sposobnost parnicne stranke da sama ili preko punomocnika
punovazno preduzima parnicne radnje u parnici.
- Ona predstavlja procesnopravni pandan poslovnoj sposobnosti.
- Stoga, pravilo je da su sva potpuno poslovno sposobna lica i parnicno sposobna.
-Ograniceno posl. sposobna lica su ona koja su delimicno lisena poslovne sposobnosti. U
resenju vanparnicnog suda odredjuje se koju vrstu pravnih poslova to lice moze da preduzima
samostalno.S toga, kada se predmet spora tice pravnog posla koji je lice delimicno liseno posl.
sposobnosti samo preduzelo, ono je tada u toj parnici parnicno sposobno.
-Npr.Maloletnik star 15 godina moze punovazno da zakljuci ugovor o radu, te moze i da povede
parnicu ciji se predmet spora tice tog ugovora.
- U sporovima iz pravnih poslova kojima je maloletnik raspolagao svojom zaradom on je,
takodje, parnicno sposoban.
47.Postulaciona sposobnost
A) Stvarna legitimacija
- Ako parnicne stranke nisu ujedno i ucesnici materijalnopravnog odnosa koji je bio povod
za spor, kaze se da nisu stvarno legitimisane, da im nedostaje stvarna legitimacija.
- Stranka moze da postoji, da bude odredjena, da ima stranacku i parnicnu sposobnost, ali da
nije stvarno legitimisana u parnici.
- Dok su prvi kvaliteti iskljucivo procesnog karaktera, stvarna legitimacija je stvar
materijalnog prava.
- Stvarna legitimacija moze biti aktivna i pasivna.
- Aktivno legitimisan je tuzilac, ako je titular spornog prava ili ovlascenja iz odredjenog
gradjanskopravnog odnosa s tuzenim.
- Pasivno je legitimisan tuzeni, ako je i subjekt obaveze u materijalnopravnom odnosu iz koga
je nastao spor.
- Npr: T tuzi K i zahteva placanje kupoprodajne cene. Za meritornu odluku je neophodno da se
utvrdi da li su T i K stranke iz ugovora u prodaji.
- T je aktivno legitimisan, ako je prodavac, a K pasivno legitimisan, ako je kupac u ugovoru o
prodaji.
- U slucaju da strankama nedstaje stranacka legitimacija, sud odlucuje meritorno i odbija
tuzbeni zahtev kao neosnovan.
- S toga stvarna legitimacija nije procesna pretpostavka.
- Na postojanje stvarne legitimacije sud ne pazi po sluzbenoj duznosti, vec u praksi ovo
uglavnom istice tuzeni i tvrdi da tuzilac nije imalac spornog prava, odnosno da on ( tuzeni )
nikad nije bio subjekt obaveze ( prigovor nedostatka aktivne ili pasivne legitimacije ).
-S druge strane, zakon pak daje mogucnost odredjenim udruzenjima I organizacijama, kao I
savezima koji imaju svojstvo pravnog lica da vode parnicu o tudjem pravu.Radi se o parnicama
koje se vode radi zastite kolektivnih prava ili interesa gradjana.
-Ovakva pravna lica mogu da povedu parnicu o tudjem pravu kada je takva mogucnost
predvidjena kao njihova registrovana delatnost ili, ako to nije slucaj,ako je to predvidjeno
propisima koji uredjuju njihovu delatnost,odn.kada se cilj njihovog udruzivanja I delovanja
odnosi na zajednicke interese I prava veceg broja gradjana.
2.) Procesna legitimacija na osnovu volje stranaka (na osnovu pravnog posla)
a) Singularna materijalnopravna sukcesija
- Npr: T tuzi P i zahteva da mu kao prodavac preda stvar. Nakon pocetka parnice,P proda stvar
K.
- Npr: T tuzi Z i zahteva povracaj zajma od 100000din. Nakon sto je parnica zapoceta, T cedira
potrazivanje iz ugovora o zajmu na C.
-Kada tokom trajanja parnice tuzeni ili tuzilac na ovaj nacin izgube stvarnu legitimaciju, oni ipak
zadrzavaju procesnu legitimaciju.
Zakon to izricito predvidja za slucajeve kada stranka otudji stvar ili pravo o kome tece parnica,
ali to vazi I za sve sl. Singularne sukcesije I to bez obzira na nacin na koji je do nje doslo.Bitno
je da otudjenjem stvari ili prava jedna od stranaka gubi stvarnu legitimaciju.
-Pod spornom stvari podrazumeva se svaka telesna ili bestelesna stvar o kojoj postoji kakav
spor stvarnopravne prirode.
- S obzirom na diskrepancu izmedju stvarne i procesne legitimacije nakon otudjenja spornog
prava ili stvari, postavlja se pitanje da li je tuzilac duzan da izmeni tuzbeni zahtev, te da u
tuzbenom predlogu zahteva da se na cinudbu obaveze sticalac prava ili stvari.
- O tome postoje dva stava uoblicena u okvire teorije irelevancije i teorije relevancije:
--> Prema teoriji irelevancije, otudjenje spornog prava ili stvari nema nikakav procesnopravni
niti mateorijalnopravni znacaj. Presuda i dalje glasi na inicijalnog tuzioca, ali se dejstvo njene
materijalne pravosnaznosti prostire i na sticaoca.
-Dakle postupak se nastavlja kao da singularne materijalnopravne sukcesije nije bilo.
--> Prema vazecoj teoriji relevancije, otudjenje spornog prava ili stvari nema procesni, ali ima
i te kako materijalnopravni znacaj.Razlikujemo situacije u kojima je tuzilac otudjio sporno pravo9
ili stvar u toku parnice od onih u kojima je to ucinio tuzeni.
-S obzirom na gubitak stvarne legitimacije, tuzilac je duzan da izmeni predlog tuzbe, tako da
glasi na sticaoca.U protivnom,on gubi parnicu zbog nedostatka stvarne legitimacije. U drugom
- Navedena pravila ne vaze kada je u pitanju originarno sticanje prava svojine ( npr. od
nevlasnika ), jer se ova pravila primenjuju samo na singularnu sukcesiju ( prvi primer
gore ).
-Iz ZPP stice se utisak da nase pravo prihvata teoriju irelevancije.Gubitak stvarne legitimacije
nema nikakvog uticaja na procesni polozaj stranaka u parnici.Parnica se dovrsava onako kako
je pocela: sa inicijalnim tuziocem I tuzenim.Sticalac moze da stupid u parnicu kao stranka samo
ako na to pristanu obe inicijalne parnicne stranke.Takodje, subjektivne granice pravnosnaznosti
presude se prosiruju I na sticaoca, za slucaj da stranka, tokom parnice, otudji sporno pravo ili
stvar.
b) Procesna legitimacija bez materijalnopravne sukcesije
- Sporno je da li je dopusteno da stranka vodi spor u svoje ime o tudjem pravu, ako joj samo
materijalno pravo nije preneto kakvim pravnim poslom ( cesija ).
- U Nemackoj, mogucnost prenosa procesne legitimacije postoji, ako stranka koja vodi parnicu o
tudjem pravu ima neki pravom zasticen interes.Ovaj intreres ne mora da bude pravni, vec je
dovoljno da se odluka suda tice I pravnog polozaja lica koje se spori o tudjem pravu.
- Prenos procesne legitimacije nije dopusten kada se to cini u cilju zloupotrebe procesnih pravanpr. radi sticanja povoljnijeg procesnopravnog polozaja.
- Zastupnik vodi parnicu u ime stranke i preduzima parnicne radnje u ime i za racun stranke.
-Zastupnistvo je pravnovaljano kada je zastupnik ovlascen za zastupanje.
- U zavisnosti od pravnog osnova zastupnistva, postoje tri vrste zastupnika:
a) zakonski zastupnik.
b) punomocnik.
v) zastupnik pravnog lica.
- Zakonski zastupnik je onak cije ovlascenje za zastupanje proizlazi neposredno iz zakona.
- Zakonski zastupnik se postavlja parnicno nesposobnim strankama, a moze se postaviti i
parnicno sposobnim licima koja nisu u mogucnosti da se pojave pred sudom ili nemaju
punomocnika.
- Punomocnik je zastupnik cije se ovlascenje za zastupanje temelji na pravnom poslu.
-Zastupnik pravnog lica je fizicko lice koje je upisano u registar pri APR.
-AKO JE STRANKA U POSTUPKU r.Srbija,jedinica autonomne ili lokalne samouprave, takve
stranke u postupku zastupa po sili zakona odgovarajuce javno pravobranilastvo.Na zastupanje
pravnog lica mutatis mutandis se primenjuju odredbe ZPP o zakonskom zastupanju.
- POLOZAJ ZASTUPNIKA
- Zastupnik nije stranka u postupku.Ali kako on preduzima parnicne radnje u ime I za racun
stranke, potrebno je da poseduje odredjene kvalitete koji garantuju punovaznost parnicnih
radnji, te one koje garantuju d ace zastupnik bona fide da zastupa stranku u parnici.
- Tako, radi ostvarenja prvog cilja,zastupnik mora da ima stranacku i parnicnu sposobnost, a
radi ostvarenja drugog cilja ne moze zastupnik jedne strane da bude druga stranka u istoj
parnici.Takodje, isto lice ne moze da bude zastupnik obe stranke u parnici.Takodje, sudija ne
moze da bude zastupnik u parnici u kojoj sudi.u tom slucaju ex lege dolazi do iskljucenja sudije.
- Zastupnik je duzan da vodi racuna o interesima stranke i da se njima rukovodi.
- Medjutim, zastupnik ne odgovara za neuspeh u parnici, stranka ne moze da zahteva od
zastupnika naknadu stetesamo zato sto parnica nije presudjena u njenu korist ( to je moguce
samo ako je stetu prouzrokovao nepazljivim i nepravilnim radom ).
A) Pojam
- Zakonski zastupnik vodi parnicu u ime lica koje je parnicno nesposobno ili iz nekog razloga
nije u stanju da samo vodi parnicu ili da sebi postavi punomocnika.Ko je zakonski zastupnik
fizickih I pravnih lica odredjuje se na osnovu odredbi materijalnog prava.
- Maloletnu decu zastupaju roditelji, sticenike zastupaju njihovi staraoci, a postoji jos i
kolizijski staralac ( staralac odsutnom licu ili strancu ) i staralac nasciturus-a, a zastupnik
moze biti i organ starateljstva.
51.Punomocnik
A) Pojam
- Punomocnik zastupa stranku i vodi spor u njeno ime na osnovu punomocja- ovlascenja koje
je od nje dobio.
- Punomocstvo je oblik voljnog, a ne zakonskog zastupanja.
- U nasem pravu, stranka moze sama da punovazno preduzima parnicne radnje(postulaciona
sposobnost), tj. punomocnik nije neophodan, osim kod podnosenja revizije ( tu mora
stranku da zastupa advokat, osim ako stranka sama nije advokat ).
- Kada se stranka odluci da void parnicu putem punomocnika, nuzno ja da punomocnik bude
advokat.
-Punomocnik pravnog lica moze da bude I diplomirani pravnik sa polozenim pravosudnim
ispitom koji je stalno zaposlen u pravnom licu koje je stranka u parnici.
-Pravila o obaveznom zastupanju putem punomocnika jednako se primenjuju I na ostale
ucesnike u parnici (umesaci I slicno)
52.Punomocje
a) Pojam
- Punomocje je jednostrana parnicna radnje koju vlastodavac vrsi prema sudu.
- Za punomocje se zahteva pismena forma, te se kao isprava predaje sudu, I to kad
punomocnik vrsi prvu parnicnu radnju u postupku.
- Sud ne sme odbaciti tuzbu koju je podneo punomocnik tuzioca, ako posumnja u istinitost
punomocja, vec je duzan najpre da otkloni sve nedoumice u vezi sa pravilnoscu zastupanja.
b) Zasnivanje i dejstvo
-s ozirom da je punomocje jednostrana parnicna radnja- Ono proizvodi dejstvo od momenta
kada je podneto sudu, a prema protivnoj strani od momenta kada je ona saznala za
postojanje punomocja.Samo lice kome se daje mandate za zastupanje postaje punomocnik u
momentu kada se upoznao sa sadrzinom punomocja.
-Procesno punomocje ima dejstvo samo prema spolja, odn.prema sudu I ostalim subjektima u
postupku.
- Od punomocja treba razlikovati materijalnopravni odnos izmedju nalogodavca i
punomocnika koji je pravni odnos izdavanja punomocja.
- Ovaj unutrasnji odnos nije procesne prirode, vec materijalnopravne prirode i njima se regulisu
prava i obaveze nalogodavca i punomocnika shodno odredbama ugovora o nalogu.
- Procesno punomocje je u pogledu punovaznosti, trajanja i dejstva nezavisno od ugovora o
nalogu.
v) Obim punomocja
- Obim punomocja odredjuje sama stranka ili punomocnik i nalogodavac svojim sporazumom.
Stranka moze ovlastiti punomocnika da preduzima sve radnje u postupku ili samo pojedine
radnje.
- Ako nalogodavac nije odredio obim punomocja, obim punomocnikovih ovlascenja odredjen je
zakonom.
- Punomocnik moze, ako u punomocju nije drugacije odredjeno, da preduzme sve radnje u
postupku.
- Punomocje dato advokatu je prenosivo i bez saglasnosti stranke.advokat moze da punomocje
prenese na drugog advokata ili dag a pak, ovlasti da preduzima pojedine radnje u postupku.
- Punomocnik je duzan da se pridrzava naloga stranke, a od toga moze da odstupi samo ako
je nalog protivan njegovim procesnim obavezama ( npr. da kazuje istinu ).
-Vlastodavac je dominus litis, jer moze da izmeni ili opozove radnju svog punomocnika.s toga
bi trebalo da vazi pravilo da vazi samo ona parnicna radnja koju je on preduzeo.Medjutim,
problem se javlja u tome sto radnje koje je punomocnik preduzeo dejstvuju u kotist I protiv
stranke, isto kao da ih je sama preduzela.U vezi sa tim treba istaci da neke parnicne radnje
dejstvuju neposredno na postupak, ted a su one po pravilu neopozive.
- Kod diskrepance izmedju preduzetih parnicnih radnju punomocnika i vlastodavca treba praviti
razliku izmedju cinjenicnih tvrdnji i ostalih parnicnih radnji.
- Kada su u pitanju cinjenicne tvrdnje ( priznanje i osporavanje cinjenica ), stranka moze na
rocistu odmah da opozove takvu cinjenicnu tvrdnju punomocnika, dok suprotno nije
moguce.Ako stranka nije prisutna na rocistu, moze da je opozove I kasnije (npr. Na sl.rocistu ili
podneskom) a sud ce po svom uverenju ceniti da l ice ovu cinjenicu uzeti kao priznatu ili kao
osporenu u okvirima slobodne ocene dokaza.
- Ako punomocnik preduzme neku drugu parnicnu radnju koja se ne tice cinjenica, vaze
sledeca pravila: stranka moze da opozove procesne predloge ( predlog za izvodjenje dokaza )
samo dok je sama radnja opoziva, odnosno dok sud o predlogu ne donese odluku.
- Ako se radi o radnjama od neposrednog dejstva na postupak ( priznanje ili odricanje od
tuzbenog zahteva ), stranka ne moze vise da opozove parnicnu radnju svog punomocnika,
jer je ona vec proizvela dejstvo u korist ili protiv stranke.
- Stranka koja ima punomocnika ne mora da ucestvuje u postupku, medjutim, moze da je
pozove sud da se licno izjasni o cinjenicama koje treba utvrditi u parnici.
e) Supstitucija
- Punomocje dato advokatu je prenosivo na zamenika ( supstituta ).Advokatski pripravnik
zaposlen kod advokata, ne moze dag a zamenjuje, osim ako stranka u punomocju nije
predvidela takvu mogucnost.U postupku po pravnim lekovima je medjutim takva supstitucija
iskljucena.Za rad advokatskogpripravnika odgovara advokat.
- Supstitut zastupa stranku a ne punomocnika, jer radnje koje preduzima u parnici imaju
dejstvo prema stranci.Takodje, supstitut odgovara za stetu stranci, koju joj je prouzrokovao
losim zastupanjem.Supstitut ne moze da ima veca ovlascenja u parnici od samog punomocnika.
-Prestankom punomocja prestaju I ovlascenja zamenika.Vazno je poimenuti da resenje
Advokatske komore kojim se sprecenom advokatu postavlja zamenik ne proizvodi dejstvo
supstitucije u punomocju.
z) Prestanak punomocja
-Punomocje prestaje:
- Ako je tuzbu podnelo lice koje nema punomocje, ista ce se odbaciti resenjem kao
nedopustena.
-Ako je ipak doneta prvostepena presuda, tada sud nece da odbaci zalbu lica koje nema
punomocje kao nedopustenu, vec ce je uzeti u razmatranje I ukinuti prvostepenu presudu I
odbaciti tuzbu.
- Lice koje zastupa u parnici bez urednog punomocja je falsus procurator, i njemu je sud duzan
da uskrati zastupanje.
- U parnici je moguce da se javi i negotiorum gestor, odnosno lice koje nema uredno
punomocje, ali zahteva od suda da mu dozvoli zastupanje i tvrdi da ce mu stranka dati
punomocje.
- Sud je duzan da ovakvom licu zabrani da vodi parnicu.
- Nedostatak urednog ovlascenja za zastupanje je apsolutno bitna povreda odredaba
parnicnog postupka.Iz tog razloga moze se izjaviti zalba, pri cemu zalbeni sud na ovaj
nedostatak pazi ex officio.Takodje, zbog ove povrede moze se podnetii predlog za ponavljanje
postupka.
A) Pojam
- Parnicna radnja je svako ponasanje procesnog subjekta koje u parnici proizvodi zakonom
predvidjena procesnopravna dejstva.
-Kako su osnovni procesni subjekti stranke I sud, tako I razlikujemo parnicne radnje suda I
stranaka.
- Parnicne radnje suda su po svojom pravnoj prirodi akti drzavnog organa.
- Za njihovu punovaznost je odlucujuce da li ih je sud preduzeo u granicima svojih zakonom
propisanih ovlascenja.
B) Vrate parnicnih radnji
-Parnicne radnje se klasifikuju prema razlicitim kriterijumima.
- Osnovna podela parnicnih radnju vrsi se prema kriterijumu subjekta koji ih preduzimaju, pa
stoga zalikujemo:
a) Parnicne radnje stranaka.
b) Parnicne radnje suda.
A) Pojam
-Kako je stranacka sposobnost pandan pravnoj, tako je I parnicna sposobnost pandan
poslovnoj.Isto vazi I za parnicne radnje stranaka.NJihov korelativ su materijalnopravne izjave
volja I pravni poslovi.
-Problem sa odredjenjem parnicnih radnji stranaka nastaje otuda sto ih procesno pravo ne
regulise, onako kako to materijalno pravo cini sa izjavama volje I pravnim poslovima.
-Otuda I nesaglasnost u teoriji u vezi sa odredjenjem parnicnih radnji stranaka.
- Prema cistom procesnom ucenju, parnicna radnja je svako ponasanje stranke u parnici koje
je uredjeno procesnim pravom i cije su posledice uredjene procesnim pravom.
- Suprotno tome, prema vladajucem funkcionalnom ucenju, za odredjene parnicne radnje, pa i
njeno razgranicenje od materijalnopravne izjave volje nije odlucujuce da li je ponasanje
stranaka uredjeno procesnim pravom, vec samo da li to ponasanje prevashodno proizvodi
dejstvo na terenu procesnog prava, odnosno u parnici.
- Prema prvom shvatanju, izdavanje punomocja ili zakljucenje sporazuma o izboru mesne
nadleznosti ne bi bile parnicne radnje, ako bi u celosti bile uredjene u materijalnom pravu.
- Prema drugom, funkcionalnom shvatanju, radi se o parnicnim radnjama, jer se njihovo dejstvo
ispoljava prevashodno u parnici.
- Sporno je da li je parnicna radnja svesni i voljni akt stranke.
- Razlikujemo unutrasnji i spoljasnji element volje: prvi se ogleda u formiranju volje koja se
tice sadrzine radnje, a njen spoljasnji element se ogleda u formiranju volje da se parnicna
radnja preduzme.
- Za postojanje parnicne radnje je dovoljno da postoji spoljasnji element volje, odnosno
htenje da se parnicna radnja preduzme.
- Nedostaci u formiranju volje ( unutrasnji element ) koja se tice njene sadrzine ne utucu na
postojanje niti na punovaznost parnicne radnje.
- Npr: T u parnici zeli da povuce tuzbu, ali izjavi da se odrice tuzbenog zahteva.
- Kako je postojanje spoljnog elementa volje nuzan preduslov za postojanje parnicne radnje,
parnicnu radnju ne predstavlja radnja koja je preduzeta mimo ili protivno volji stranke.
- Npr: T je sastavio tuzbu, al je nije podneo sudu, jer se nada da ce se spor resiti mirnim putem
sa A. Supruga T podnese tuzbu sudu.
b) Drugo koje smatra da je parnicna radnja jedinstvena, ali da ima dvostruku funkciju.
- Prema ovom shvatanju, radi se o jedinstvenoj pravnoj radnji koja cini dispoziciju
materijalnopravne i procesne norme.
-U odnosu na prvo shvatanje, razlika je u tome da se f.je ovakve parnicne radnje posmatraju
odvojeno.
- Materijalnopravna nepunovaznost ne povlaci automatski i nepunovaznost na terenu
procesnog prava.
- Procesna dejstva se odredjuju prema procesnom, a materijalnopravna prema materijalnom
pravu.
-Tako ako priznanje tuzbenog zahteva ili priznanje cinjenica u postupku, nema dejstva prema
procesnim normama, ono jos uvek moze da predstavlja neki pravni posao izmedju stranaka,
ako su se stekli uslovi iz materijalnog prava.
-Tako tuzba proizvodi dejstvo cim je podneta sudu.Isto vazi I za odricanje od tuzbenog
zahteva,priznanje tuzbenog zahteva I za ulaganje pravnih lekova.
- Samo izuzetno su parnicne radnje dvostrane, a to vazi npr. za razne oblike pristanka tuzenog
na parnicne radnje koje je preduzeo tuzilac: pristanak tuzenog je potreban za preinacenje tuzbe,
povlacenje tuzbe..
- Stvarni predlozi su npr: tuzba- predlog tuzioca da se usvoji tuzbeni zahtev i predlog tuzenog
da se odbije tuzbeni zahtev; pravni lek- predlog podnosioca pravnog leka da se izmeni sudska
odluka o tuzbenom zahtevu I predlog protivnika podnosioca pravnog leka da se odbije ulozeni
pravni lek
-Procesnim predlozima stranka trazi od suda da donese odluku koja se ne tice neposredno
tuzbenog zahteva, vec nekog drugog pitanja koje se moze pojaviti u toku parnice.
- Procesni predlozi su npr: zahtev za vracanje u predjasnje stanje; zahtev za oslobodjenje od
placanja parnicnih troskova..
b) Tvrdnje
- Tvrdnje su izjave stranaka o cinjenicnim ili pravnim pitanjima koja se javljau povodom
konkretne parnice.
-osnovna razlika izmedju predloga I tvrdnji sastoji se u tome sto tvrdnja nije neposredno
usmerena na donosenje odredjene sudske odluke.
- Povodom tvrdnju koje iznose stranke sud ne donosi nikakvu odluku, vec ih samo prima k
znanju.
-Tvrdnje mogu biti cinjenicne I pravne.
v) Ponude dokaza
- Ponudom dokaza stranka oznacava dokazno sredstvo cija bi upotreba trebalo da uveri sud u
istinitost njenih cinjenicnih tvrdnji.
4.) Postoje opozive i neopozive, i odbrambene i napadacke parnicne radnje
-Saznanje izvrsnih parnicnih radnji nije problematicno kada se vrse usmeno na rocistu.Ako je
pismena parnicna radnja uperene ka sudu, smatra se da ju je sud primio, kada je dospela u
domen njegovog pritezenja (npr.ubacivanje tuzbe u sanduce u sudu).
-Za punovazno preduzimanje parnicnih radnji je karakteristicno da one ne trpe uslove I rokove
koji bi se odnosili na vanprocesne dogadjaje.
-S druge strane pak dopusteno je da parnicna radnja u toku parnice uslovljava ili da bude
vezana za rok koji je cisto procesnog karaktera, odn. vezan za neki procesni dogadjaj u parnici.
-Parnicne radnje koje se vrse uz nastupanje procesnog uslova se nazivaju eventualnim
parnicnim radnjama.One su dopustene ako se time ne dira u izvesnosti normalno odvijanje
postupka
-Opozivi su, na primer, svi procesni predlozi (predlog za izvodjenje dokaza),cinjenicne tvrdnje I
sl.Sve ove radnje su oopozive dok sud o njima ne donese svoju odluku (npr. Donese resenje o
izvodjenju kakvog dokaza)
-Posebna pravila vaze za priznanje I odricanje od tuzbenog zahteva.Tako, sve do donosenja
presude tuzeni moze opozvati priznanje tuzbenog zahteva.Isto vazi I za odricanje od tuzbenog
zahteva.
-Parnicne raddnje od neposrednog dejstva na postupak su neopozive.
-To vazi npr.,izricito za odricanje I odustanak od pravnog leka, ali se pravilo primenjuje I na
ostale parnicne radnje te vrste, kada je protivnik u parnici stekao kakvu novu procesnu poziciju.
59.Procesnopravni ugovori
UOPSTE
-Strane preduzimaju parnicne radnje usmeno ili pismeno.Usmeno na rocistu, a pismeno u obliku
podneska.
-S obzirom da u nasem pravu vazi nacelo kombinacije usmenosti I pismenosti, parnicne radnje
se preduzimaju bilo pismeno van rocista, bilo usmenbo na rocistu.Samo neke parnicne radnje
moraju se preduzeti pismeno (podnesci)
-Pismena forma podnesaka zadovoljena je I kada je podnesak upucen sudu bilo telegramom ili
elektronskom postom.Sadrzinu I nacin izrade ovakvih podnesaka uredjuju Zakon o
el.dokumentu i Zakon o el. Potpisu.
-Zakon o rel. dokumentu sadrzi niz autonomnih pojmova od kojih je najznacajniji informacioni
posrednik-server.To je fizicko ili pravno lice koje u ime posiljaoca ili primaoca vrsi prijem,
prenos, dostavljanje I cuvanje el.dokumenata.
-Pod el.dokumentom se podrazumeva document koji sadrzi elektronski izradjene podatke, te
koji je digitalizovan,poslat, primljen I sacuvan na elektronskom mediju.
-Sigurnost u el.saobracaju se postize tako sto je drzavni oregan ili drugi adresat duzan da
posiljaocu potvrdi prijem podnesaka.Potvrdu o prijemu podneska moze da izda I informacioni
posrednik.
-Elektronski document mora da sadrzi I kvalifikovani elektronski potpis.Uslove za sadzinu,
formiranje I njegovo cuvanje regulise Zakon o el. Potpisu.
-Takodje, pravilo je da podnesak ne moze da zameni usmena izjava stranke data pred sudom
na zapisnik.
61.Podnesci
A) Pojam i vrste
- Podnesak je pismena parnicna radnja stranaka koja se preduzima iskljucivo vac rocista.
-Podnesak mora da bude predate sudu najkasnije u roku od 15 dana pre dana odrzavanja
rocista.
- Zakon predvidja da sledece parnicne radnje moraju biti preduzete u formi podneska:
a) punomocje.
b) tuzba i protivtuzba.
v) odgovor na tuzbu.
g) svaki pravni lek ( redovni i vanredni ).
Prema sadrzini i cilju parnicne radnje preduzete podneskom, oni se dele na:
Odredjujuci ( dispozitivni ) podnesci sadrze odredjeni procesni ili stvarni predlog.
( npr. tuzba, pravni lekovi, odricanje od tuzbenog zahteva...)
Pripremnim podneskom stranka nagovestava cinjenice koje namerava da iznese na
rocistu za glavnu raspravu, kao i dokaze cije izvodjenje namerava na da predlozi. ( npr.
obavestenje o novom dokazu cije izvodjenje stranka namerava da predlozi ).
U obicnom podnesku stranka saopstava sudu ili drugoj strani razne cinjenice koje
mogu da budu relevantne za tok postupka.(npr. Da obavesti sud stranka o otkazu
punomocja punomocniku)
B) Sadrzina i podnosenje podneska
- Uredan podnesak mora da bude sacinjen u zakonom predvidjenoj formi, i sa zakonom
predvidjenom sadrzinom.Ovako sacinjen podnesak je uredan, au protivnom je neuredan.
- Obavezni sastojci podneska su:
* naziv suda.
* oznacenje stranaka.
* oznacenje predmeta spora.
- Ovi sastojci spadaju u rubrum ( zaglavlje podneska ).
- Nakon sto je postupak otpoceo, svaki predmet dobija svoj broj na koji se poziva u svakom
docnijem podnesku.
- Odredjujuci podnesci sadrze: predlog stranke, cinjenice na kojima stranka zasniva svoj
predlog, dokaze...
- Obavezni sadrzaj podneska je i svojerucni potpis podnosioca.
- Podnesak se podnosi u dovoljnom bruju primeraka za sud i stranke ( dakle najmanje 2 ).
-Uz podnesak se obavezno prilazu I dokazi (najcesce isprave) koji sluze da se potkrepe
cinjenicni navcodi iz podneska.
- Isprave se prilazu u originalu ili u prepisu.
-u podnesku ne sme da se vredja sud ili dr. ucesnik u postupku.Za podnosioca podneska
predvidjene su novcane kazne, ako je podnesak uvredljiv.
-Ako je uvredljiv podnesak podneo zakonski zastupnikstranke ili punomocnikstranke, kazna se
izrice njima a ne stranci.Resenje okaznjavanju se izvrsava prema pravilima koja vaze za
izvrsenje krivicnih sankcija.
V) Neuredan podnesak
- Podnesak je neuredan ako je nerazumljiv ili ako ne sadrzi sve sto je potrebno da bi se po
njemu moglo postupati.
- Ako je neuredan podnesak predao advokat,javni pravobranilac ili javni tuzilkac sud ce ga
odbaciti.
-Ako je pak, sama stranka podnela podnesak, sud ce odrediti rok od 8 dana u kome je stranke
duzna da podnese uredan podnesak.
-Ako stranka ispravi podnesak o roku, smatra se da je uredan podnesak predate sudu onog
dana kada je bio prvi put podnesen.Obrnuto,nepostupanje po nalogu suda ima za posledicu
da se smatra da je podnesak povucen.
2.potrebno je da je I jezik nacionalne manjine u sluzbenoj upotrebi u sudu pred kojim tece
parnica.
-Sluzbeni jezik koji je u upotrebi u sudu na teritorijama gde zive nacionalne manjine odredjuje se
Statutom opstine.
3.stranka mora da bude pripadnik nacionalne manjine I duzna je da podnese zahtev da se
postupak vodi na njenom maternjem jezziku.Po pravilu ona ce to uciniti vec u tuzbi
-problemi nastaju kada su u sluzbenoj upotrebi u sudu jezici dve ili vise nacionalnih
manjina.Stranke tada mogu da se dogovore o jeziku na kojem ce se voditi postupak.Bez
sporazuma,jezik postupka ce odrediti sud.Dok se to ne dogodi, parnica se vodi na srpskom.
-Na jeziku nac. manjine se vodi I zapisnik I izradjuje prvostepena presuda.
MESTO
-Parnicne radnje se vrse po pravilu u zgradi suda.Izuzeci su moguci, ali samo tada kada to
zakon predvidja.Takav je slucaj sa dostavljanjem, vrsenjem uvidjaja I sl.
-Cak I sud moze da odredi da se rociste odrzi van sudske zgrade, ako je to nuzno ili ako sud
proceni da ce se na takav nacin ustedeti u vremenu ili u troskovima postupka.
-protiv resenja o odrzavanju rocista van sudske zgrade nije dopustena zalba.
VREME
-Parnicne radnje (sudske) se preduzimaju radnim danom I u radon vreme.
-Izuzeci vaze samo za hitne predmete, kao sto su radni I zemljisno-knjizni predmeti, drzavinske
parnice, alimentacione parnice I sporovi o cuvanju I vaspitavanju dece, postupanje po predlogu
za obezbedjenje dokaza I sl.
-Stranke preduzimaju parnicne radnje u rokovima I na rocistima.
63.1.Rokovi I rocista
ROKOVI
A) Pojam
- Rok je vremenski period u kome stranka moze ili je duzna da preduzme odredjenu parnicnu
radnju.
- Pod rokom se smatra i vremenski period cijim istekom nastupa dejstvo parnicne radnje.
-Pravila o rokovima, njihovom trajanju, racunanju I odrzanju su imperativne prirode.
- Procesni rokovi se razlikuju u racunanju od rokova u materijalnom pravu.
B) Vrste rokova
-Rokovi se mogunklasifikovati prema razlicitim kriterijumima.
- Najvanizja je podela na:
a) Zakonski- npr: rok za odgovor na tuzbu, rokovi za podnosenje predloga za povracaj u
predjasnje stanje, rok za zalbu
-Zakonski rokovi su odredjeni u ZPP.
b) Sudski- npr: rok za uklanjanje nedostataka koji se ticu sposobnosti i pravilnog zastupanja,
rok za izvodjenje dokaza...
-Sudske rokove odredjuje sud.Kada odredjuje duzinu trajanja roka sud je duzan da vodi racuna
o okolnostima konkretnog slucaja I vremenskim okvirima parnice.
v) Instrukcioni su mesavina zakonskih I sudskih ( jer ovde zakonodavac odredjuje samo
minimalno i maksimalno trejanje roka, dok sam rok u datim okvirima odredjuje sud )- npr: rok za
pismenu izradu presude je 8 dana. Sud ga moze produziti u slozenim stvarima, ali ne duze od
15 dana.
- U pogledu dejstva, rokovi mogu da budu:
a) Peremtorni- njihovim istekom subjekt gubi pravo da preduzme neku parnicnu radnju
( nastupa prekluzija ). Npr: rok za zalbu..
b) Dilatoni- njihovim istekom subjekt stice mogucnost da preduzme neku procesnu radnju, tj.
dok traje, subjekti nemaju pravo da preduzimaju parnicne radnje. Npr. prekid postupka.
- S obzirom na momenat od kojeg se tok roka racuna, rokovi mogu biti:
a) Subjektivni- se racunaju od momenta od kojeg je sama stranka saznala za neku cinjenicu.
G) Odrzanje roka
- Odrzati rok znaci preduzeti parnicnu radnju blagovremeno, pre isteka roka.Podnesak je
blagovremen ako je pre isteka roka predate sudskoj pisarnici ili prijemnoj kancelariji.
- Izuzetak od ovog pravila je fikcija odrzanja roka.
- Smatrace se da je rok odrzan, iako nije u roku predat sudskoj pisarnici, a to se desava u
sledecim slucajevima:
a) ako je podnesak upucen sudu postom, preporucenom posiljkom ili telegrafskim putem, kao
dan predaje podneska uzima se dan kada podnesak predat posti.
b) kada podnesak upucuju lica koja se nalaze na obaveznoj vojnoj sluzbi, kao i lica lisena
slobode, kao dan predaje se uzima dan kada je podnesak predat vojnoj ili komandi zavoda.
v) ako je podnesak predat nenadleznom sudu pre isteka roka, a u nadlezni sud stigne po isteku
roka, uzece se da je rok odrzan ukoliko se podnosenje podneska nenadleznom sudu moze
pripisati neznanju ili ociglednoj omasci podnosioca.
g) ako je podnesak upucen sudu elektronskom postom, smatrace se da je podnet sudu u vreme
koje je oznaceno u potvrdi o prijemu el. Poste
-Fikcija odrzanja roka vazi samo ako podnesak zaista stigne u sud.U suprotnom, rok nije odrzan
I moze se zahtevati povracaj u predjasnje stanje.
ROCISTA
A) Pojam i vrste
- Rociste je odredjeni vremenski period koji sluzi za preduzimanje parnicnih radnji suda i
stranaka, i njega odredjuje sud.
-Rocista mogu da budu:obavezna I fakultativna
- Obavezna su rocista za koja je zakonom propisano da ih sud mora zakazati.
- Fakultativno rociste sud zakazuje kada oceni da to zahtevaju potrebe postupka.
- Jedino rociste koje je obavezno je rociste za raspravljanje o predlogu za ponavljanje postupka.
-Pripremno rociste,kao centralni deo parnice, je u principu obavezno.Medjutim, njegovo
odrzavanje moze da izostane ako medju strankama nema spornih cinjenica ili ako je spor
jednostavan ili hitan.
-Ako se parnica ne okonca u toku pripremanja gl.rasprave, sud je obavezan da zakaze rociste
za gl.raspravu.
B) Zakazivanje rocista
- Rociste zakazuje sud, a protiv resenja o odredjivanju rocista zalba nije dozvoljena.
- O odrzavanju rocista sud je duzan da obavesti stranke i eventualno ostale ucesnike u
postupku, ako je njihovo ucesce potrebno.
-poziv za rociste sadrzi:
1.podatke o mestu, prostoriji I vremenu odrzavanja rocista
2.upozorenje o zakonskim posledicama izostanka sa rocista
-Ako se uz rociste ne dostavlja podnesak, sud ce u pozivu na rociste navesti :
1.stranke
2.predmet spora
3.radnje koje ce se preduzeti na rocistu
-U slucaju da se uz poziv za rociste dostavlja podnesak koji je rocistu dao povoda, ovi podaci su
vec sadrzani u podnesku.
-Sadrzina poziva za rociste je istovetna za sve ucesnike u postupku.
-Poziv za pripremno rociste i rociste za glavnu raspravu dostavlja se najkasnije 8 dana pre
odrzavalja rocista.
-Sud moze ucesnicima da uputi poziv za rociste ili pak, da ih obavesti da je rociste otkazano I
na drugi nacin npr. Elekronskom postom,telegramom, sms-om, pod uslovom da je na ovaj nacin
moguce da sud primi povratni podatak da je adresat primio poziv ili obavestenje.
V) Odlaganje rocista
- Rociste se moze odloziti kada je to potrebno radi izvodjenja dokaza ili zbog sprecenosti
sudije.druga mogucnost za odlaganje rocista, tacnije za njegovo otkazivanje ne postoji.
-Zakon vise ne razlikuje obavezno I fakultativno odlaganje rocista.Naprotiv samo predvidja da
sud moze iz gore navedenih razloga da odlozi rociste.Medjutim sud je zapravo duzan da u
zakonom predvidjenim uslovima odlozi rociste.
-Ovo je jasno kada je u pitanju sprecenost sudije ili kada stranci nije blagovremeno dostavljen
poziv na rociste, ili kada se zbog nedolaska svedokaili vestaka, ne mogu izvesti dokaziradi cijeg
izvodjenja je rociste zakazano.
-Takodje, sud je duzan da odlozi raspravu kada god dodje do objektivnog preinacenjatuzbe, jer
sud rtada mora tuzenom da ostavi dovoljno vremena da pripremi odbranu po preinacenojtuzbi.
-Najzad,rociste se obavezno odlaze I kada su stranke ili jedna od njih uredno opravdale svoj
izostanak
- Sud odlaze rociste resenjem i saopstava strankama mesto i vreme odrzavanja novog rocista, i
protiv ovog resenja nije dozvoljena zalba.
- Troskove do kojih je doslo usled odlaganja rocista, nezavisno od ishoda spora, snosi
stranka koja je prouzrokovala odlaganje svojom krivicom ili slucajem koji ju je pogodio.
POSLEDICE PROPUSTANJA
- Pravilo je da propustanje parnicne radnje povlaci za sobom prekluziju, gubitak prava.
- Bila kriva ili ne, ukoliko stranka ne odrzi rok za preduzimanje pismene radnje ili izostane s
rocista, gubi pravo da tu radnju naknadno preduzme ( to vazi bez izuzetka za zakonske rokove
koji su neproduzivi )
.NPR.Rok za izjavljivanje pravnih lekova
-Takodje, stranka je prekludirana da iznosi nove cinjenice I nove dokaze nakon sto je zakljuceno
pripremno rociste za gl.raspravu, osim ako ne ucini verovatnim da za to ne snosi krivicu.
- Ponekad propustanje stranke da preduzme parnicnu radnju povlaci za sobom nastupanje
fikcije.
A) Pojam
- Predlog za vracanje u predjasnje stanje je pravno sredstvo kojim stranka trazi da se otklone
posledice prekluzije, te da se parnica vrati u stanju u kome je bila pre nego sto je prekluzija
nastupila.
- Dakle, zahtevom za vracanje u predjasnje stanje trazi se ukidanje posledica koje je
prekluzija proizvela.
-Npr.Tuzeni nije odgovorio na tuzbu u rokuy od 30 dana.nastupila je prekluzija.usled toga sud je
doneo presudu zbog propustanja.Zahtevom za vracanje u predjasnje stanje, tuzeni trazi da se
parnica vrati u fazu odgovora na tuzbu, ted a se ukinu posledice prekluzije.(presuda na osnovu
propustanja)
-Vracanje u predjasnje stanje ne moze da se zahteva zbog propusta stranke da na pripremnom
rocistu za gl.raspravu iznese sve cinjeniuce na kojima zasniva svoj zahtev, sve dokazne
predloge I sl.Jer se tu ne radi o propustanju rocista ili roka,sto bi za posledicu imalo gubitak
prava da se propustena radnja naknadno preduzme.
B) Uslovi za vracanje
-Da bi stranka mogla da izdejstvuje vracanje u predjasnje stanje, neophodno je da se ispuni
samo jedan zakonom predvidjen uslov. Naime, restitucija moze da se zahteva samo onda kada
su postojali opravdani razlozi za propustanje.
- Pod opravdanim razlozima se smatraju samo oni dogadjaji koje stranka nije mogla da
predvidi ( saobracajni udes ) ili cije nastupanje nije mogla da otkloni ( pad ledene kise- visa
sila ).
- Svaki oblik krivice na strani stranke, osim lake nepaznje, iskljucuje mogucnost da sud
honorise vracanje u predjanje stanje.Sto vazi za stranku, vazi I za njenog zastupnika.
- Predlog za vracanje u predjasnje stanje nije dopusten kada stranka ima ili je imala
mogucnost da propustenu parnicnu radnju naknadno preduzme ili kada je mogla da
zahteva produzenje roka za preduzimanje parnicne radnje, a to nije ucinila.
-Isto vazi I kada je stranka zahtevala produzenje roka iz istih onih razloga iz kojih predlaze
vracanje u predjasnje stanje, ali je sud to vec odbio.
- Predlog za vracanje u predjasnje stanje nema izgleda za uspeh, ako stranka svoju
nepovoljnu procesnopravnu situaciju moze da otkloni drugim redovnim
procesnopravnim sredstvom.
- Vracanje u predjasnje stanje ne moze da se zahteva kada su propusteni materijalnopravni
rokovi ili rokovi u izvrsnom i stecajnom postupku.
Npr.Propustanje roka od 30 dana za podnosenje tuzbe za smetanje drzavine ili roka od 30 dana
za izvrsenje resenja o smetanju drzavine.
G) Postupak
- Predlog za vracanje u predjasnje stanje u obliku podneska podnosi stranka koja je
pogodjena prekluzijom.
-Predlog za vracanje u predjasnje stanje mora biti podnesen u zakonom propisanom roku.
- Subjektivni rok iznosi 8 dana i racuna se od dana kada je prestao razlog koji je
prouzrokovao propustanje.Ako je stranka tek kasnije saznala za propustanje, subjektivni rok se
racuna od dana kada je stranka za to saznala.
- Objektivni rok iznosi 60 dana i racuna se od dana propustanja ( u privrednim sporovima ovaj
rok je 30 dana ).Kao dan propustanja se uzima dan kada je odrzano rociste na koje stranka nije
dosla,odn.dan kada je istekao rok koji stranka nije ispostovala.
- Uz predlog za restituciju, stranka je duzna da preduzme i propustenu procesnu radnju, kao i
dokaze o tome da je opravdano propustila da preduzme parnicnu radnju.
-Nepodnosenje dokaza ili nepreduzimanje propustene parnicne radnje ima za posledicu da je
predlog neuredan I sud ga zbog toga odbacuje.
-Restitucija nije dozvoljena kada stranka propusti da blagovremeno podnese predlog za
povracaj u predjasnje stanje,kao i u sl. kada propusti rociste zakazano povodom predloga za
vracanje u predjasnje stanje.U prevodu ZPP zabranjuje restituciju rocista zakazanog povodom
predloga za vracanje u predjasnje stanje, kada predlagac nije pristupio samom rocistu.uprkos
nedolasku, njegov predlog za restituciju moze da se pokaze kao osnovan.
D) Odluke suda
-Pradlog za restituciju se podnosi onom sudu prad kojim je trebalo preduzeti propustenu
parnicnu radnju.
-Ovaj predlog nema nikakvog uticaja na tok parnice, ali sud moze doneti odluku da se zastane
sa postupkom, sve dok resenje o predlogu za vracanje u predjasnje stanje ne bude
pravnosnazno.
- Sud odbacuje predlog koji je neblagovremen, nedozvoljen ( ako predlog podnese stranka
koja nema pravni interes ) i neuredan (predlog uz koji nisu prilozeni odgovarajuci dokazi).
- Pravilo je da sud o osnovanosti predloga za vracanje u predjasnje stanje odlucuje bez
rasprave.
- Rasprava se zakazuje samo ako sud smatra da je potrebno radi pravilnog utvrdjivanja
cinjenicnog stanja da se izvedu odredjeni dokazi, a nedolazak predlagaca na rociste nema eo
ispo za posledicu da se predlog za vracanje u predjasnje stanje odbije.
- Da bi sud doneo resenje kojim se parnica vraca u predjasnje stanje, dovoljno je da ga
predlagac uveri da su razlozi na koje se u predlogu poziva verovatni.
- O predlogu se odlucuje resenjem, a protiv negativnog resenja po predlagaca moguca je
zalba, a ako sud usvoji predlog, protivnik predlagaca moze da izjavi zalbu iz dva razloga:
* kada je sud usvojio neblagovremen predlog.
* kada je sud usvojio nedozvoljen predlog.
-Sudske parnicne radnje su pravni akti koje parnicni sud preduzima kao subjekt u parnici.
-I oblik I dejstva ovih radnji su iskljucivo procesnopravni.
-Od momenta podnosenja tuzbe, pa sve do momenta pravnosnaznog okoncanja parnice, sud je
duzan da preduzima razlicite parnicne radnje.
-Najznacajnije su one parnicne radnje suda kojima on odlucuje o zahtevima stranka ( presude i
resenja ).
-Sve druge parnicne radnje imaju za cilj da kanalisu parnicu i parnicne radnje stranaka prema
merotornoj odluci, te da pripreme pravnu stvar za merotorno odlucivanje.
-Tako, elementarno je da sud dostavlja poneske strankama.
-Takodje,on odlucuje i o obrazovanju procesnog gradiva tako sto odredjuje dokazna sredstva...
( u tom smislu se kaze da sud upravlja parnicom ).
-Sudska odluka je pojedinacni pravni akt kojim sud na autoritativan i nesumnjiv nacin izrice da
je nastupila, odnosno da nije nastupila odredjena pravna posledica i kojim se strankama nalaze
odredjeno ponasanje.
-Sudskim odlukama mogu da se uredjuju procesnopravna i materijalnopravna pitanja.
1.) Presuda
Pojam i vrste
- Presuda je sudska odluka kojom sud odlucuje o osnovanosti tuzbenog zahteva.
-Zakon propisuje posebnu formu I sadrzinu presude.
-Presude mogu da se klasifikuju na razlicite nacine: kakva je njihova sadrzina,kakvu vrstu
pojedinacnog pravnog akta u sebi sadrze,u kom obimu resavaju predmet spora,u kakvoj vrsti
postupka su donete.
- Prema sadrzini, presude mogu da budu samo meritorne.
- Merotornom presudom sud resava o osnovanosti tuzbenog zahteva.S druge strane,pak, kada
instancioni sud po pravnim lekovima ukida presudu nizeg suda I vraca predmet nizem sudu na
ponovno raspravljanje,tada on odlucuje resenjem.
- S obzirom na sadrzinu pojedinacnog pravnog akta, presude mogu da budu:
a) Kondemnatorne- Njom sud strankama nalaze izvrsenje odredjene cinidbe.
b) Deklaratorne- Njom utvrdjuje da li postoji ili ne postoji neki pravni odnos.
v) Konstitutivne- Njom se zasniva novi, odnosno ukida ili modifikuje postojeci pravni odnos ili
subjektivno pravo.
- Konacnom presudom resava se predmet spora u celini, dok je delimicnom presudom
obuhvacena samo odluka o delu tuzbenog zahteva ( delimicna je i madjupresuda jer se njom
konacno ne resava o predmetu spora ).
- Ako je presuda doneta nakon raspravljanja, radi se o kontradiktornoj presudi.
- Ako raspravljanja nije bilo, presuda se moze doneti na osnovu dispozitivnih parnicnih radnji
stranka: presuda na osnovu propustanja, na osnovu priznanja, na osnovu odricanja i presuda
bez odrzavanja rasprave.
Nastanak presude
-Presuda nastaje tako sto sud preduzima citav jedan sklop parnicnih radni koje mogu da se
svedu na donosenje I objavljivanje presude I izradu pismenog otpravka presude.
Dejstvo presude
- Presuda je pojedinacni pravni akt suda i proizvodi destvo prema:
a) sudu.
b) strankama.
v) izuzetno i prema trecim licima.
g) izuzetno i prema drugim sudovima u drugim postupcima.
- Presuda proizvodi dejstvo samo ako je doneta uz postovanje svih procesnih normi.Ako je
presuda doneta uz povredu bitnih procesnih normi, ona je nistava.
- Medjutim, nistava presuda proizvodi dejstva, ako u parnici postoji mogucnost da se
nedostaci u postupku donosenja presude otklone ulaganjem radovnih i vanrednih pravnih
lekova.
2.) Resenje
-Nase pravo ne razlikuje izmedju raznih vrsta resenja, pa se sve odluke suda koje nisu presude
nazivaju resenjima.Ove odluke pokrivaju odlucivanje u svim pitanjima, pocev od meritornih, pa
sve do pitanja koja se ticu upravljanja parnicom.
- Dakle, resenja mogu biti procesna i merotorna (jer kad sud ne odlucuje presudom, onda
odlucuje resenjem ).
- Meritorno, o glavnoj stvari, sud odlucuje resenjem u:
a) posesornim parnicama- sporovi zbog smetanja drzavine
b) u postupku za izdavanje platnog naloga
-jer, odluka kojom se usvaja tuzbeni zahtev se donosi u formi platnog naloga.Platni nalog se
smatra resenjem.
v) o troskovima postupka ( kao sporednom trazenju ) kada je odluka sadrzana u presudi.
- Radnje koje spadaju u materijalno upravjanje postupkom imaju za cilj da se prikupi, razvrsta i
pretrese procesni materijal ( cinjenicni navodi i dokazni predlozi stranaka ).
- Kogniciono ovlascenje suda se prostire samo do granica tuzbenog zahteva: sud je duzan da
utvrdi sve cinjenice od kojih zavisi osnovanost tuzbenog zahteva.
- Sud ce ovo kogniciono ovlascenje da vrsi, pre svega, u rukovodjenju glavnom raspravom, jer
je duzan da se stara da se predmet spora svestrano pretrese.
- To cini tako sto na rocistu za glavnu raspravu postavlja pitanja strankama i stara se da one
iznesu sve bitne cinjenice, da se dopune navodi stranaka o vazni cinjenicama, da se oznace
ili dopune dokazna sredstva i da se pruze sva razjasnjenja koja su potrebna.
- Pri tome sud ne sme da savetuje stranke, da formulise njihove procesne predloge niti da
formulise njihove cinjenicne tvrdnje, jer bi time narusio nacelo ravnopravnosti stranaka.
- Materijalnopravno upravljanje parnicom obuhvata i obavezu suda da razvrsta procesni
materijal, a razvrstavanje se vrsi na pravno relevantne i nerelevantne cinjenice, a dokazi se
razvrstavaju na podobne i nepodobne za utvrdjivanje bitnih cinjenica.
- U upravljanje parnicom spadaju i parnicne radnje suda kojima on, doduse vremenski uoblicava
parnicu, ali se I stara o ekonomicnosti postupka.Ovde spadaju odluke suda o spajanju i
razdvajanju parnica, odluke o tome da li ce sud sam odluciti o prethodnom pitanju ili ce prekinuti
postupak.
-Poslednja vrsta parnicnih radnji suda pokazuje da razlikovanje izmedju formalnog I
materijalnog upravljanja parnicom nema nikakvog znacaja, jer se spoljasnji I unutrasnji razvoj
parnice medjusobno preplicu.
- Za parnicne radnje suda kojima se upravlja parnicom vaze sledeca zajednicka pravila:
a) sud ih preduzima ex officio.
b) sud nije vezan sopstvenim odlukama kojima upravlja postupkom.
v) resenja koja sud donosi u upravljanju parnicom ne mogu se pobijati posebnom zalbom, vec
samo zalbom protiv presude.
POJAM I ZNACAJ
PRAVNA PRIRODA
-Zakonodavac je propustio da preciznije uredi nacin odredjenja vremenskog okvira
parnice.Medjutim, dileme nema da sud u krajnjoj liniji, resenjem odredjuje vremenski okvir
parnice, ted a se sledstveno tome radi o parnicnoj radnji suda.Protiv ovog resenja posebna
zalba nije dopustena, jer se radi o resenju koje je provizornog karaktera I moze da se menja
resenjem suda.
-Resenje o vremenskom okviru parnice sadrzi:broj rocista, vreme odrzavanja rocista,raspored
izvodjenja dokaza na rocistima, raspored preduzimanja drugih parnicnih radnji, sudske
rokove,kao I ukupno vreme trajanja glavne rasprave.
-Prvo resenje o odredjenju vremenskog okvira za sprovodjenje parnice sud donosi na osnovu
procesnog materijala koji je iznet do zakljucenja pripremnog rocista za glavnu raspravu.
-Sud je u principu duzan da postuje vremenski plan I da stim u vezi sankcionise svaku povredu
ili zloupotrebu procesnih prava ili procesne discipline.
-Medjutim, vremenski okvir parnice nije I ne moze da bude nepromenljiv.Do obavezne korekcije
vremenskog okvira moze da dodje iz vise razloga.Najbitnija su tri:
1.odlaganje rocista
2.preduzimanje dispozitivnih radnji stranaka i
3.dopustanje iznosenja novota nakon zakljucenja pripremnog rocista za gl.raspr.
-Kada se rociste odlozi, nuzno je da se odredi novi vremenski okvir parnice, koji ne moze da
bude duzi od jedne trecine prvobitno odredjenog vremenskog okvira.U tom sl. sud odmah
zakazuje vreme I mesto odrzavanja rocista cije je odrzavanje bilo otkazano.
-Kada po bilo kom osnovu,uz pristanak ili bez pristanka tuzenog, tuzilac objektivno preinaci
tuzbu, odredjuje se novi vremenski okvir za sprovodjenje postupka.
-Isto vazi I za slucaj da tuzeni nakon sto je zakljuceno rociste za gl. Raspravu podnese
protivtuzbu.
-Najzad,neophodno je da sud izmeni svoje prvobitno resenje o vremenskom okviru parnice
kada dopusti da stranke iznesu novi procesni material nakon sto je zakljuceno pripremno rociste
za gl.raspravu.
OCENA
-Kada se uzme u obzir duzina pripreme za izlaganje stranaka na pripremnom rocistu za glavnu
raspravu, mogucnost promene vremenskog okvira parnice, te nerealno ocekivanje zakonodavca
da se parnica okonca u inicijalno odredjenom vremenskom okviru, sposobnost ikapacitet sudija
za uredno sprovodjenje ovog institute, sam institute odredjenja vremenskog okvira parnice mora
da se oceni izuzetno negativno.
-Sta vise, cini se da ovaj institute nema prvenstveno za cilj ubrzanje parnicnog postupka, vec
naprotiv, disciplinovanje I mogucnost vrsenja pritiska na sudije. Jer prekoracenje vremenskog
okvira parnice ne povlaci za sobom nikakve pravne posledice na punovaznost sudske
odluyke.Suprotno tome, ovaj institute ima prvenstveno za cilj da zastrasi sudije, jer ZPP
predvidja da je jedina sankcija za nepostupanje po resenju o odredjenju vremenskog okvira
parnice pokretanje disciplinskog postupka protiv sudije.
70. Dostavljanje
Pojam i znacaj
- Dostavljanje pismena je parnicna radnja koju sud preduzima sa ciljem da se odredjenom licu
na zakonom predvidjen nacin preda (uruci)pismeno kako bi se ono upoznalo s njegovom
sadrzinom.
- Dostavljanje je parnicna radnja suda koju on uvek vrsi po sluzbenoj duznosti.
- Dostavljanje se vrsi adresatima prijema pismena, a to su pre svega stranke i njihovi
zastupnici.
-Dostavljanje se vrsi I procesnim subjektima koji nemaju svojstvo stranke (umesaci I sl.,svedoci,
vestaci)
- Uredno dostavljanje podnesaka vezuje se za nastupanje vaznih procesnih dejstava: parnica
pocinje da tece od momenta kada sud dostavi tuzenom tuzbu; rociste moze da se odrzi tek ako
je strankama poziv dostavljen, rok za zalbu pocinje da tece od momenta kada je prepis presude
dostavljen stranci...
- Da bi nastupila pravne posledice dostavljanja, ono mora da bude uredno, tj. u skladu sa
zakonom ( moraju da se postuju nacin, mesto i vreme dostavljanja ).
- Ako dostavljanje nije izvrseno u skladu sa zakonom, smatra se da je neuredno i parnica nece
moze da se razvija ka merotornoj odluci.
- Ako se postupak ipak nastavi, uprkos neurednom dostavljanju, sve docnije parnicne radnje,
pa i odluka nece imati nikakav efekat.
- Dostavljanje je temelj prava na odbranu, odnosno nacela kontradiktornosti.S toga povreda
pravila o dostavljanju povlaci za sobom nistavost presude.Ona moze iz tog razloga da se pobija
zalbom.
-Protiv presude kojoj nije predhodilo uredno dostavljanje mogu da se izjave I vandredni pravni
lekovi, narocito da se zahteva ponavljanje postupka.
-Najzad, odluka suda koja je doneta uz povredu pravila o dostavljanju nece nikada moci da se
prizna I izvrsi u inostranstvu.
-Izmedju drzava clanica EU stupila je na snagu nova Regulativa o dostavljanjuni gradjanskim I
trgovackim stvarima ciji je cilj da se olaksa I ubrza dostavljanje strankama, cije je prebivaliste,
odn. sediste na teritoriji drzava clanica EU.
-Razlikujemo:
1.licno
2.posredno
3.fiktivno dostavljanje
- ZPP predvidja da se najvazniji podnesci i akti suda moraju licno dostaviti adresatu, a to vazi
za:
--> Tuzbu.
--> Platni nalog.
--> Vanredni pravni lek.
--> Presudu.
--> Resenje protiv kojeg je dozvoljena posebna zalba.
-Za licno dostavljanje su karakteristicne dve stvari:
1. da dostavljanje, po pravilu, vrse samo zaposleni u sudu
2.da se dostavljanje vrsi fizickom predajom pismena adresatu
- Pravilo je da se adresatu pismeno urucuje u njegovom stanu ili na njegovom radnom mestu, a
moguce je i u sudu.
- Ako se adresat ne zatekne u stanu ili radnom mestu,dostavljac je duzan da adresatu ostavi
obavestenje (u stanu ili pribijanjem na vrata stana) da adresat moze da podigne pismeno u roku
od 30 dana od dana pokusanog dostavljanja.Istovremeno dostavljac pribija pismeno i8 na
oglasnu tablu suda.
-Po ZPP kada istekne rok od 30 dana,smatra se da je dostavljanje uredno izvrseno.
- U parnicnom postupku vazi pravilo da se pismena ne dostavljaju licno, vec posredno ( preko
poste, moze se dati clanu domacinstva, kolegi na poslu...).Dakle, obicno dostavljanje ne
podrazumeva obavezu da se pismeno bezuslovno fizicki preda adresatu.
-Ako adresat nije u stanu, dostava se moze izvrsiti I odraslom clanu njegovog domacinstva, a
ovaj je duzan da primi pismeno.
-Takodje, dostava se moze izvrsiti I susedu adresata ili licu koje radi zajedno sa adresatom, ali
samo ako ova lica na to pristanu.
-Clan domacinstva, u smislu pravila o dostavljanju je svako ono lice koje zivi u stanu sa
adresatom u zajednici.
-Sva ova lica moraju da budu odrasla, dakle ne I poslovno sposobna, tako da se dostavljanje
moze izvrsiti I maloletnom licu, ako je ono prema oceni dostavljaca dovoljno zrelo da shvati
stvarni znacaj dostavljanja.
- Dostavljanje pismena licima koja nisu adresat nije dopusteno ako primalac pismena ucestvuje
u parnici kao adresatov protivnik.
-Vaznon je istaci da I obicno dostavljanje podrazumeva da je adresat mogao blagovremeno da
se upozna sa sadrzinom pismena.
-Kao moment dostavljanja adresatu uzima se moment predaje pismena primaocu, a ne moment
kada je pismeno prosledjeno adresatu.
-Medjutim od ovog pravila zakon odstupa.Naime, ako posredno dostavljanje nije moglo da se
izvrsi predajom pismena odraslom clanu domacinstva ili kolegi adresata, dostavljanje se obavlja
fiktivno, pribijanjem pismena na vrata adresata bilo fizickog bilo pravnog lica.Time se smatra da
je dostavljanje uredno izvrseno.
- Fiktivno dostavljanje se vrsi stavljanjem pismena na oglasnu tablu suda ili mesta na kome
dostavljanje treba da se izvrsi.
-Dostavljanje se smatra izvrsenim bilo istekom zakonom predvidjenog roka (licno dostavljanje)
bilo samim pribijanjem pismena (posredno dostavljanje)
- Fiktivno dostavljanje je dopusteno u nekoliko slucaja:
* Ukoliko se pismeno tokom parnice nije moglo uruciti na obican nacin ( bezuspesno
dostavljanje )ono ce se dostaviti fiktivno, pribijanjem na vrata stana odn.posl.prostorija
adresata. Na taj nacin se ne moze dostaviti tuzba, platni nalog, vanredni pravni lek, presuda i
resenje protiv kojeg je dopustena poseba zalba ).
* Drugi slucaj se odnosi n avec pomenuto fiktivno dostavljanje tuzbe, resenja o platnom nalogu,
presude I sl.
-Fiktivno dostavljanje se vrsi kada se adresat ne zatekna na mestu gde bi dostavljanje moglo da
se izvrsi.
-Ono se vrsi tako sto se adresatu ostavlja obavestenje da akt koji mu se dostavlja moze da
preuzme u sudu u roku od 30 dana.Obavestenje se moze ostaviti bilo kom odraslom clanu
domacinstva adresata, a moze se I pribiti na vrata njegovog stana.Istovremeno akt koji se
dostavlja se pribija I na oglasnu tablu suda.
-Istekom roka od 30 dana nastupa fikcija da je dostavljanje uredno izvrseno.
-Fiktivno dostavljanje moze da se vrsi samo ako je tacna adresa stranke ili drugog ucesnika u
postupku kome se dostavljanje ima izvrsiti.
* Treci slucaj se odnosi na dostavljanje advokatu I zastupniku pravnog lica polaganjem pismena
u njihov pregradak u sudu.
-ako advokat ili zastupnuk pravnog lica ne podigne pismeno iz pregradka u roku od 8 dana, tada
se dostavljanje vrsi pribijanjem pismena na oglasnu tablu suda.
-Protekom troka od 8 dana nastupa fikcija da je dostavljanje uredno izvrseno.
*Cetvrti slucaj fiktivnog dostavljanja vrsi se povodom promene adrese adresata.
-Naime, ako adresat ili njegov zakonski zastupnik promene adresu pre dostavljanja
drugostepene odluke kojom se postupak okoncava, u obavezi su da o promeni adrese obaveste
sud.
-Ako to ne urade, sud cxe odrediti da se sva dalja dostavljanja vrse stavljanjem pismena na
oglasnu tablu suda.
-Istekom roka od 8 dana od pribijanja pismena na oglasnu tablu suda smatra se da je
dostavljanje uredno izvrseno.
*Peta I poslednja grupa slucajeva fiktivnog dostavljanja tice se slucajeva u kojima punomocnik
za prijem pismena menja adresu, ili pak stranka opozove punomocnika za prijem pismena.
-U prvom slucaju punomocnik za prijem pismena je duzan da obavesti sud o promeni adrese,
kada promena nastupi do pravnosnaznog okoncanja parnice.Ako to ne ucini, dostavljanje se
vrsi kao da punomocnik za prijem pismena nije ni postavljen.
-U drugom slucaju, kada sama stranka opozove punomocnika za prijem pismena, duzna je da
odmah odredi drugog punomocnikaa.U sl. da to ne ucini, sud vrsi dostavljanje pribijanjem na
oglasnu tablu suda.
-Poslednji razlog za fiktivno dostavljanje je potpuno besmislen, jer ako tuzilac ima prebivaliste I
boraviste u inostranstvu,a u tuzbi ne imenuje punomocnika za priujem pismena, tuzba se
odbacuje.
-Ako bi postavljeni punomocnik promenio adresu a o tome ne obavesti sud,ili je stranka nakon
podnosenja tuzbe opozvala punomocnika, sud bi trebalo da tuzbu odbaci.
-Ako bi se ovakve okolnosti stekle na strain tuzenog, sud bi bio duzan da postavi zastupnika za
prijem pismena.
-Dakle, u obe situacije nema valjanog razloga da se dostavljanje vrsi fiktivno, vec bi u obe
situacije sud bio duza da stranci ili njenom zakonskom zastupniku odredi privremenog
zastupnika za prijem pismena.
71.Nacin dostavljanja
- Predaja pismena adresatu ili primaocu pismena vrsi se preko poste, preko lica koje je
zaposleno u sudu (pozivar), drugih drzavnih organa , lica sa javnim ovlascenjima, pravnog lica
koje je registrovano za obavljanje poslova dostavljanja.Osim toga, dostavljanje se moze izvrsiti I
neposredno u sudu.
-Nadlezni organ policije duzan je da na zahtev suda, asistira prilikom svih vidova dostavljanja.
-Dostavljanje moze da se vrsi I el. postom u skladu sa Zakonom o el.dokumentu I el.potpisu.
-ZPP predvidja da stranke mogu I jedna drugoj neposredno da upucuju podneske.Pri tome su
duzne da podnesak zajedno sa dokazom o izvrsenom dostavljanju podnesu sudu.
-Prakticni znacaj ove odredbe kao I odredbe o el. dostavljanju je mali jer se odredba ne
primenjuje na podnosenje tuzbe, dostavljanje tuzbe tuzenom na odgovor, odgovor na tuzbu, vec
eventualno na repliku, dupliku kao I na obicne podneske stranaka ili drugih ucesnika u
postupku.
-Jer u sustini broj podnesaka I nacin njihovog dostavljanja odredjuje sud u resenju u kome
regulise vremenski okvir parnice.
- Kada se tuzba dostavlja tuzenom cije je prebivaliste ili uobicajeno boraviste u inostranstvu,
sud ce pozvati tuzenog da u odredjenom roku imenuje punomocnika za prijem pismena, sto bi
tuzeni trebao da ucini vec u odgovoru na tuzbu.
- Ako tuzeni propusti da to ucini, punomocnika za prijem pismena imenuje sud resenjem, i protiv
tog resenja zalba nije dopustena.ali je sud duzan da o postavljenom punomocniku obavesti
tuzenog.To moze da bude svako potpuno posl.sposobno fizicko lice sa prebivalistem ili
uobicajnim boravistem u R.Srbiji.Ako ovakvog punomocnika odredjuje sud, on ce po pravilu biti
iz reda advokata.
- Ovlascenja punomocnika za prijem pismena se sastoje samo od duznosti da prima pismena u
ime i za racun adresata ( ako ga sud postavi, on je privremeni zastupnik stranke ).
-Dostavljanje se smatra izvrsenim kada je pismeno dostavljeno punomocniku za prijem
pismena.
-Sud moze da nalozi suparnicarima da postave jednog punomocnika za prijem pismena.
Odbijanje prijema
- Adresat je duzan da primi pismeno, ako se dostavljanje vrsi u mestu, u vreme i na nacin
regulisan zakonom.
- Urucenje pismena ne mogu da odbiju odrasli clanovi njegovog domacinstva, pravna lica niti
drzavni organi.
- Ako neko od njih odbije da primi pismeno, dostavlja ce se izvrsiti tako sto ce dostavljac ostaviti
pismeno u adresatovom stanu, odnosno poslovnim prostorijama ili ce pismeno pribiti na vrata
stana.
- Na dostavnici ce zabeleziti dan, cas i razlog odbijanja prijema, kao i mesto gde je pismeno
dostavljeno ( i time se smatra da je pismeno uredno dostavljeno ).
72.Dostavnica
3.dan prijema
4.potpis primaoca I dostavljaca
-Dostavnica sadzi I podatke koji se ticu nacina dostavljanja (odbijanje prijema pismena,
urucenje susedu I sl.)
- Dostavnica ima dokaznu snagu javnih isprava i ona stvara oborivu zakonsku
pretpostavku.Adresat moze da dokazuje I suprotno, doduse sa mao izgleda za uspeh.Takodje,
ako je dostavnica izgubljena I drugim dokaznim sredstvima moze da se dokazuje da je
dostavljanje izvrseno.
-Ako je u dostavnici netacno upisan datum dostavljanja, smatrace se da je dostavljanje izvrseno
onog dana kada je pismeno predato.
73. Zapisnici
- Zapisnik je javna isprava koja sadrzi podatke o parnicnim radnjama koje su preduzeli sud,
stranke i drugi ucesnici u postupku na rocistu ili van rocista.
-Omanje vaznim parnicnim radnjama se ne sastavlja zapisnik, vec samo sluzbena beleska na
spisu.
A) Sadrzina i vodjenje zapisnika
- Zapisnik sadrzi ( formalna sadrzina zapisnika ):
a) Zaglavlje- tu se unisi: nazi i sastav suda, mesto, vreme kada se vrsi radnja, naznacenje
predmeta spora i imena prisutnih stranaka i njihovih zastupnika.
b) Opis preduzete radnje- Unose se samo bitni podaci o sadrzini preduzete radnje-npr. Ako se
u zapisnik unosi iskaz svedoka, njegov iskaz se ne unosi doslovce ( sto je u sustini protivno
svrsi zapisnika... ).Kada se po pravnim lekovima,citav predmet sa zapisnicima dostavlja visem
sudu, tesko je ocekivati d ace on moci da oceni da li je tok postupka bio zakonit samo na
osnovu unosa bitnog toka preduzetih radnji.
-U drugim pravnim sistemima stranke mogu da se odreknu ovakvog vodjenja zapisnika kao I da
zahtevaju da se citav tok postupka zvucno zapise.
-Zapisnik, takodje,obavezno sadrzi I;
1.pouke suda o nacinu na koji su stranke I dr. ucesnici u postupku duzni da vrse parnicne radnje
2.zapisnik o gl.raspravi mora da sadrzi konstataciju o tome da li je rasprava bila javna ili je
javnost bila iskljucena, sadrzinu izjava stranaka, predloge stranaka, dokaze koje su one
ponudile, dokaze koji su izvedeni, uz navodjenje sadrzine iskaza svedoks I vestaka kao I odluke
suda donete na rocistu
3.potpis predsednika veca, zapisnicara, stranaka,odn.njihovih zakonskih zastupnika ili
punomocnika, tumaca I sl.
-Zapisnik pise zapisnicar I to ono sto mu predsednik veca diktira.sudija moze da poveri vodjenje
zapisnika sudskom pomocniku ili pripravniku.
-Takodje, zapisnik moze da se izradi I na osnovu stenografskih bvelezaka ili audio-vizualnog
zapisnika.
-Sud moze pos l.duznosti ili na zahtev stranke da snima rociste opticki i/ili tonski.protiv ovog
resenja nije dopustena posebna zalba.
-Stranke imaju pravo na kopiju ovog snimka,a druga lica samo ako za to imaju opravdan
interes.
-Tonski I opticki snimak cine sastavni deo sudskog spisa.
-Sud je duzan da ovakavtonski ili vizualni zapis prenese u pisani oblik u roku od 8 dana od dana
kada je snimanje obavljeno.
-Zapisnik mora da bude uredan, u njemu ne sme nista da se brise, dodaje ili menja.
v) Potpis parnicnih subjekata-Kljucna faza u izradi zapisnika je njegovo potpisivanje.zapisnik
potpisuju predsednik veca I zapisnicar, zatim stranke,njihovi zastupnici I punomocnici,kao I
tumaci I prevodioci. Ukoliko neka stranka nece da potpise zapisnik, sud u zapisniku to belezi a
navodi i razlog tome ).
B) Prigovor na zapisnik
-Zapisnik mora da se vodi tacno I uredno. Moguce je da opis preduzete radnje koji je unet u
zapisnik ne odgovara njegovoj stvarnoj sadrzini, i tada parnicni subjekti imaju pravo da
stavljaju prigovore na zapisnik.
-Prasvo da stave prigovor na citavu sadrzinu zapisnika imaju samo stranke, odn. njihovi
zakonski zastupnici ili punomocnici, kao I umesaci.Sekundarni parnicni subjekti (svedoci,
vestaci) mogu da stavljaju prigovore samo u pogledu opisa one radnje u cijem vrsenju su sami
ucestvovali.
- Svrha prigovora na zapisnik je dvostruka: da se zapisnik ispravi ili dopuni, tako da se opis
preduzetih radnji verodostojno unese.Ili da, ako se to ne desi,za visi sud obezbedi mogucnost
da stekne saznanje o pravom nacinu na koji su se vrsile parnicne radnje na rocistima.
- Ispravka zapisnika moze da se vrsi i tokom rasprave kada stranka primeti da je predsednik
veca netacno protumacio kakvu cinjenicnu tvrdnju ili procesni predlog stranke, te ih tako
netacno izdiktirao u zapisnik.
-Primedba stranke ili drugog parnicnog subjekta na zapisnik moze da zahteva I dopunu
zapisnika.Dopuna ce se izvrsiti kada nije moguce da se zapisnik ispravlja bez brisanja ili
menjanja sadrzine zapisnika.
- Sud moze i da odbije prigovore na zapisnik, ali je duzan da unese u zapisnik i prigovore koje
je odbio.
- I sud moze da, po sluzbenoj duznosti, izvrsi izmene i dopune zapisnika, ako uoci greske u
njegovom vodjenju ili sadrzaju.
- Stranka nije u daljem toku postupka prekludirana da istice svoje prigovore koje nije istakla
u vidu primedbi na zapisnik.
-O vecanju I glasanju se uvek vodi zapisnik.Izuzetak je predvidjen onda kada vece viseg suda u
postupku po pravnom leku jednoglasno odnese odluku.Tada se ne sastavlja zapisnik,vec se na
izvornik odluke stavlja beleska o vecanju I glasanja.
- Tu se unosi tok glasanja i odluka koja je doneta, a konstatuje se i izdvojeno misljenje
nekog clana veca ( ali i ne mora ).
- Zapisnik o glasanju potpisuju svi clanovi veca i zapisnicar, a ako ne potpisu, to predstavlja
apsolutno bitnu povredu pravila postupka, zbog koje drugostepeni sud ukida presudu i vraca
predmet na ponovno sudjenje.
- Zapisnik o vecanju i glasanju predstavlja sluzbenu tajnu,zato se zatvara u poseban omot i
njega moze razgledati samo visi sud kada resave o pravnom leku.Po razgledanju, visi sud ce ga
ponovo zatvoriti u poseban omot I na omotu naznaciti da je zapisnik razgledan.
A) Pojam
- Tuzba je parnicna radnja kojom se inicira parnicni postupak.S obzirom da u parnicnom
postupku vazi dispoziciona maksima,nema parnicnog postupka bez tuzbe.
-S obzirom da je pravo na tuzbu javnopravno ovlascenje gradjana prema drzavi, tuzba je u
prvom redu upravljena prema sudu, kao drzavnom organu.
- Tuzilac od suda tuzbom trazi da mu pruzi pravnu zastitu za ugrozeno ili povredjeno subjektivno
pravo ili pravno ovlascenje.
- Tuzba ima tri funkcije:
a) Tuzbom tuzilac odredjuje sud koji ce da odlucuje o tuzbenom zahtevu.
-Odredjenje suda vrsi se samim njegovim navodjenjem u tuzbi.Ali to ne znaci da je nadleznost
tog suda predvidjena zakonom,pa stoga sud moze da se oglasi nenadleznim I da tuzbu dostavi
nadleznom sudu.
b) Tuzbom tuzilac odredjuje i stranke u parnici.
-I to sebe kao tuzioca I tuzenog.u nacelu svako moze da bude tuzeni u parnicnom postupku.Ako
se tuzeni ne brani, smatrajuci da je pogresno oznacen u tuzbi, sud moze protiv njega da donese
presudu zbog propustanja.
v) Tuzbom tuzilac odredjuje i predmet spora.
-Predmet spora predstavlja zahtev tuzioca koji je istaknut u tuzbi.
-Iz nacela dispozicije proizlazi da je sud duzan da odlucuje o zahtevu za koji je nadlezan,ma
kako taj zahtev izgledao(neosnovan ili nedopusten)
B) Vrste
- Tuzbe mogu da budu, prema kriterijumima materijalnog prava: petitorne, posesorne,
naslednopravne I sl.
- Prema vrsti pravne zastite koja se tuzbom trazi razlikujemo: kondemnatorne ( osudjujuce ),
deklaratorne ( utvrdjujuce ) i preobrazajne ( konstitutivne ) tuzbe.
-Ova tripartitna podela tuzbi je dominantna u kontinentalnim pravnim sistemima.
-Ovakvom sistemu tuzbi odgovara I system presuda, koje takodje mogu da
budu:kondemnatorne, deklaratorne I preobrazajne.
-Postojanje pravnog interesa za tuzbu je procesna predpostavka na koju sud pazi ex officio.s
toga u svim sl. kada nedostaje pravni interes za tuzbu sud je duzan da je odbaci kao
nedopustenu.
-u principu pravni interes za tuzbu nece da postoji, ako trazena pravna zastita moze da se
ostvari efikasnije na drugi nacin u parnicnom postupku.Ovakav rezultat proizlazi iz identifikacije
prava na tuzbu sa pravom na pravosudje:Tuziocu pripada pravo na tuzbu samo ako ima pravni
interes vredan zastite, da bi drzava bila duzna da mu takvu zastitun pruzi.
- Pod pravnim interesom za tuzbu podrazumevamo postojanje pravnozastitne potrebe na
strani tuzioca.
- Pravonozastitna potreba postoji kada se tuziocevo subjektivno pravo ili pravno ovlascenje
nalazi u stanju neizvesnosti ili ugrozenosti, a moze da se otkloni samo intervencijom suda.
Npr. Nema potrebe da vlasnik nepokretnosti upisan u zemljisne knjige podnosi tuzbu za
utvrdjivanje da je vlasnik.Jer u tom sl. nema pravnozastitnu potrebu.Iz ovoga proizlazi da
pravnozastitna potreba mora da postoji in concreto-odn.uvezi sa konkretnim ugrozavanjem ili
neizvesnoscu stvorenom oko konkretnog tuziocevog subjektivnog prava ili ovlascenja.
-ZPP pominje postojanje pravnog uinteresa za tuzbu samo kod deklaratornih tuzbenih
zahteva.Naravno nesporno je da ova procesna predpostavka mora da postoji prilikom podizanja
svake tuzbe,ali se iz toga vidi da pravni interes nije isti kod sve tri vrste tuzbe.
-Kod kondemnatornih zahteva, postojanje p.interesa za tuzbu se predpostavlja.
-On se sastoji u nuznosti tuzioca da izdejstvuje kondemnatornu sudsku odluku u svoju korist I
time stekne izvrsnu ispravu kojom bi primorao tuzenog da nesto ispuni.
-Kod deklaratorne tuzbe pravni interes tuzioca se sastoji u tome da okonca neizvesnost koja
postoji u vezi sa postojanjem nekog subjektivnog prava ili pravnog odnosa, I to donosenjem
deklaratorne presude.
-Kod preobrazajne tuzbe pravni interes za tuzbu, takodje nije sporran.Naime cilj koji zeli da
postigne tuzilac u tuzbi moze da se postigne samo ako sud donese preobrazajnu presudu sa
istim sadrzajem koji tuzilac zahteva u tuzbi.
Npr.Brak moze da se razvede samo na osnovu pravnosnazne odluke suda.
A) Dospelost potrazivanja
- Pretpostavka kod kondemnatornih tuzbenih zahteva jeste da se oni isticu radi ostvarenja
potrazivanja koja su, po odredbama materijalnog prava, vec dospela.
- Ako potrazivanje nije dospelo, sud ce odbiti tuzbeni zahtev kao neosnovan.
- Potrazivanje ne mora da bude dospelo u momentu podnosenja tuzbe sudu.
- Dovoljno je za uspeh kondemnatorne tuzbe da ono dospe do momenta zakljucenja glavne
rasprave pred prvostepenim sudom.
- Ako potrazivanje ne dospe do zakljucenja glavne rasprave, tuzbeni zahtev se odbija kao
preuranjen.
- Nakon sto potrazivanje dospe, tuzilac moze da podnese novi tuzbeni zahtev, tj. nece
postojati identitet predmeta spora, jer se tuzbeni zahtev zasniva na drugacijim cinjenicama.
- ZPP predvidja sledece izuzetke u kojima tuzbeni zahtev moze da se istakne i kada
potrazivanje nije dospelo do zakljucenja glavne rasprave:
a) Prvi izuzetak se odnosi na obligacije dugorocnim izvrsenjem prestacija:
--> kada sud nadje da je tuzbeni zahtev osnovan koji se tice izdrzavanja.
--> kada sud nadje da je osnovan tuzbeni zahtev za naknadu stete u vidu rente zbog izgubljene
zarade ili drugih prihoda na osnovu zarade ili izgubljenog izdrzavanja.
- U ovim situacijama, sud moze da obaveze tuzenog na placanje i onih obroka izdrzavanja ili
rente koji nisu dospeli u momentu zakljucenja glavne rasprave.
- Ovim resenjem se stiti pravnozastitna potreba tuzioca da obezbedi osudjujucu presudu u svoju
korist, kada postoji opasnost da bi tuzeni mogao da izbegne izvrsenje svojih sukcesivnih
obaveza.A I za tuzioca bi postojao nesrazmerno tezak procesni teret kada bi morao da podnosi
tuzbu po dospecu svakog pojedinacnog obroka izdrzavanja ili rente.
b) Drugi izuzetak odnosi se na tuzbu za povracaj stvari datih u zakup, pri cemu
kondemnatorna tuzba moze da se podnese i pre isteka zakupodavnog odnosa.
v) Treci izuzetak odnosi se na zahtev tuzioca da mu sud dosudi i naknadu buduce
nematerijalne stete koju je izvesno da ce da trpi i u buducnosti.
- U deklaratornoj tuzbi, tuzilac ne tvrdi da je doslo do povrede njegovog subjektivnog prava ili
pravnog ovlascenja.
- Smisao ove tuzbe jeste da se takva povreda spreci, te da se ucini kraj jednoj neizvesnoj
pravnoj situaciji.
- Deklaratornom tuzbom se od suda trazi da utvrdi povredu prava licnosti,postojanje ili
nepostojanje nekog spornog prava ili pravnog odnosa ili istinitost, odnosno neistinitost neke
isprave.
- Cilj ove tuzbe jeste da izmedju parnicnih stranaka stvori izvesnost i pravnu sigurnost kako
bi one mogle da odrede svoje buduce ponasanje.
- Prema tome da li se deklaratornom tuzbom zahteva utvrdjenje postojanja prava ili pravnog
odnosa ili utvrdjenje nepostojanja istih, ona moze da bude pozitivna i negativna.
- Najzad, pravni odnos cije se utvrdjenje tuzbom trazi mora biti postojeci ( tj. ne moze se traziti
utvrdjenje buducih i nepostojecih pravnih odnosa ). Npr. utvrdjenje naslednog prava na
zaostavstini lica koje je jos zivo.
- S druge strane, nema smetnji da se zahteva utvrdjenje postojanja pravnih odnosa zasnovanih
pod odloznim ili raskidnim uslovom ili rokom.
- Pravni odnos je postojeci, ako su se stekle sve cinjenice iz dispozicije materijalnopravne
norme za njegovo zasnivanje.
Npr.tako, ako je stetni dogadjaj vec nastupio, moguce je podnosenje deklaratorne tuzbe sa
zahtevom da postoji obaveza stetnika I na naknadu buducih steta.
- Ovom tuzbom moze da se zahteva da se utvrdi autenticnost isprave (ali ne i istinitost
sadrzaja).
- Tuzilac moze tokom trajanja parnice da istakne prejudicijalni ( incidentni ) zahtev za utvrdjenje
da jedan pravni odnos postoji, odnosno ne postoji.
- Radi se o tome da prethodno pitanje postaje predmet posebnog tuzbenog zahteva.
- Primer: A, vlasnik zahteva tuzbom da mu B, drzalac, preda pokretnu stvar. B odbija jer spori da
je A vlasnik. A podize deklaratorni zahtev za utvrdjenje da je vlasnik stvari.
- Ako sud usvoji kondemnatorni zahtev A i obaveze B da preda stvar, odluka suda o takvom
tuzbenom zahtevu obuhvacena je pravnom snagom presude koje je ogranicena i u subjektivno
( na stranke ) i u objektivnom smislu ( na predmet spora ).
- Dakle, tuzeni B moze i nakon donosenja kondemnatorne sudske odluke da osporava pravo
svojine A.
- Medjutim, ako A, pored kondemnatornog, istakne i zahtev da sud utvrdi da je A vlasnik stvari, i
takva odluka suda ce biti obuhvacena pravnom snagom presude. Stoga, B u eventualnim
kasnijim parnicama nece moci da osporava pravo svojine A.
USLOVI ZA PODNOSENJE
- Dopustenost isticanja incidentnog zahteva za utvrdjenje je vezana za ispunjenje niza uslova:
a) Incidentni zahtev moze da se podnese samo ako parnica vec tece i to do zakljucenja
glavne rasprave.
-To ujedno znaci, da je podnosenje ovakvog zahteva moguce sve dok sud nije odlucio o
glavnom tuzbenom zahtevu
b) Prejudicijalni pravni odnos mora da postane sporan u toku trajanja parnice, te da ostane
sporan do zakljucenja glavne rasprave; medjutim, nije iskljuceno da je postojanje pravnog
odnosa bilo sporno izmedju stranaka i pre pocetka toka postupka.
v) Pravni odnos cije je postojanje, odnosno nepostojanje predmet prejudicijalne tuzbe za
utvrdjenje mora da bude prejudicijalan za merotorno resenje glavnog pitanja; od njegovog
resenja mora da zavisi i ishod spora.
g) Sud mora da bude stvarno nadlezan i za resenje prejudicijalnog zahteva za utvrdjenje.
- Sud o prejudicijalnom zahtevu odlucuje zajedno s glavnim tuzbenim zahtevom, tako da
odluka o postojanju, odnosno nepostojanju prejudicijalnog odnosa ulazi u izreku (tenor)
presude. Nije moguce da sud odluci najpre o prejudicijalnom zahtevu, i to medjupresudom.
- Isticanje prejudicijalnog tuzbenog zahteva uz glavni bi trebalo da se smatra preinacenjem
tuzbe prema opstim pravilima GPP-a.
- Medjutim, zakon izricito napominje da njeno podnosenje ne znaci i preinacenje tuzbe.
- Razlog za ovakvo resenje je celishodnost, odn.ekonomicnost postupka kao i organaska
vezanost incidentnog zahteva za utvrdjenje s glavnim kondemnatornim zahtevom.
A) Pojam i smisao
- Preobrazajna tuzba je procesnopravni pandan materijalnim preobrazajnim ovlascenjima.
- Zakon predvidja da preobrazajna ovlascenja u nekim osetljivim pravnim odnosima ( porodicni
odnosi, status privrednog drustva..) koji imaju i uticaj na pravni polozaj trecih lica mogu da se
vrse samo u parnicnom postupku ( npr. razvod braka ).
- Preobrazajna tuzba je upravljena ka stvaranju, promeni ili gasenju pravnih odnosa izmedju
parnicnih stranaka.
- Njen cilj je da autoritetom sudskog judikata stvori promenu u pravnom polozaju izmedju
parnicnih stranaka.
- Za razliku od deklaratorne, preobrazajna tuzba koja prodje u postupku stvara jedno novo
pravno stanje,te se zbog toga I naziva konstitutivnoim tuzbom ( tuzba za utvrdjenje samo
konstatuje postojanje nekog pravnog stanja,tako da ima samo deklaratoran karakter ).
B) Vrste
- S obzirom na sadrzinu tuzbenog zahteva razlikujemo:
a) tuzbe u kojima se zahteva konstituisanje jednog pravnog stanja ili pravnog odnosa.
b) tuzbe u kojima se zahteva promena u jednom pravnom odnosu.(nprtuzba za smanjenje
ugovorne kazne)
v) tuzbe u kojima se zahteva da sud izrekne prestanak jednog pravnog odnosa ( npr. tuzba za
ponistenje ili razvod braka...).
- Konstitutivne tuzbe mogu da budu upravljene da odluka po njima proizvodi dejstvo ex tunc
( to su tuzbe upravljene na ponistaj odluke skupstine akcionara ) ili ex nunc ( takvo dejstvo
imaju osnovani konstitutivni zahtevi koji su upravljeni na razvod braka ).
- Za konstitutivne tuzbe vazi princip numerus calusus, tj. dopustene su samo one tuzbe s
preobrazajnim karaterom koje zakon izricito predvidja.
- Za dopustenost ove tuzbe ne zahteva se posebno postojanje pravnog interesa
tuzioca.Preobrazaj u pravu nastaje tek nastupom pravnosnaznosti preobrazajne sudske
odluke, tako da tuzilac ne moze na drugi nacin da ostvari zeljenu pravnu zastitu.
- Presude kojima se resava o konstitutivnoj tuzbi deluju erga omnes.
- Ako sud odbije preobrazajni tuzbeni zahtev kao neosnovan, takva odluka suda je u
dejstvima jednaka s deklaratornom sudskom odlukom kojom se utvrdjuje nepostojanje
odredjenog pravnog odnosa.
80.Sadrzina tuzbe
-Sadrzinu tuzbe direktno uredjuje zakon, tako sto propisuje njene nuzne sastojke.Osim nuznih
sastojaka, tuzba moze da sadrzi I fakultativne elemente.
- Sastojci tuzbe su nuzni i fakultativni.
- Nuzni sastojci tuzbe su:
* podaci koje mora da sadrzi svaki podnesak.
* tuzbeni zahtev.
* cinjenicni navodi.
* dokazni predlozi.
* oznaka vrednosti predmeta spora.
* tuzbeni predlog.
- Iako se to zakonom izricito ne navodi, nuzan sastojak tuzbe bi morale da budu i cinjenice na
osnovu kojih sud zasniva svoju direktnu medjunarodnu, stvarnu i mesnu nadleznost.
3.) Dokazi
- Tuzilac je duzan da navede i dokaze kojima potrkepljuje svoje cinjenicne navode.
- Pod dokazima se podrazumevaju dokazna sredstva cije izvodjenje tuzilac predlaze tokom
postupka.Dokazna sredstva moraju tacno da se oznace (npr.ime I adresa svedoka)
- Pismeni dokazi podnose se uz tuzbu.
-OSTALO
-ZPP predvidja jednu specificnost u pogledu vodjenja parnicnog postupka sa elementom
inostranosti.Naime,ako se tuzilac ne nalazi u R.Srbiji,na primer, nema na njenoj teritoriji
prebivaliste ili ima prebivaliste, ali mu je boraviste u inostranstvu, duzan je vec u tuzbi da
imenuje punomocnika za prijem pismena.
-Norma ima za cilj da ubrza odvijanje parnicnog postupka.
-Da li tuzilac ima prebivaliste ili boraviste u inostranstvu, tumaci se po lex fori.
-Najzad,u kondemnatornim tuzbenim zahtevima koji ne glase na novac,te u deklaratornoj I
preobrazajnoj tuzbi, tuzilac je duzan da navede I vrednost predmeta spora, ako od te vrednosti
zavisi sastav suda ili mogucnost da se izjavi revizija.
- U fakultativne sastojke tuzbe, pre svega, spada navodjenje njenog pravnog osnova tuzbe.
-Pravni osnov tuzbenog zahteva ne sme se mesati sa osnovom tuzbe koji,obuhvata izlaganje
tuzioca o cinjenicama iz kojih on smatra da sud moze da izvede trazenu pravnu posledicu.
- Pravni osnov tuzbenog zahteva se odnosi na izbor materijalnopravne norme pod ciju
dispoziciju tuzilac podvodi cinjenice koje je naveo u tuzbi.
- Sud postupa po tuzbi i kada tuzilac navodi ili ne navodi pravni osnov svog zahteva.
- U sustini, tuziocu je sve jedno po kom pravnom osnovu je sud usvojio njegov tuzbeni
zahtev.
- Nesto je drugacija situacija s deklaratornim i preobrazajnim tuzbenim zahtevima.
- Sama konkretizacija tuzbenog zahteva nalaze da tuzilac izvrsi odabir materijalnopravne norme
na kojoj zasniva svoj pravnozastitni zahtev.
- Ako tuzilac zahteva da sud utvrdi da je vlasnik stvari, sud ne moze da udovolji zahtevu tuzioca
za pravnu zastitu, ako bi utvrdio da tuzilac na stvari ima pravo zaloge.
- Tuzba moze da sadrzi i sledece fakultativne sastojke:
-zahtev za oslobodjenje placanja troskova postupka;
- zahtev za obezbedjenje dokaza;
-zahtev da tuzeni podnese sudu ispravu;
-predlog za odredjenje privremenih mera;
- NEUREDNA TUZBA
- Neuredna je tuzba koja ne sadrzi sve zakonom propisane sastojke (npr.Tuzba predate u
fotokopiji se odbacuje,jer ne sadrzi potpis tuzioca).
- S obzirom na to da je urednost tuzbe procesna pretpostavka, sud ex officio pazi da li je
tuzba uredna vec prilikom predhodnog ispitivanja tuzbe.
-Najcesci problem u praksi vezani za urednost tuzbe javljaju se u vezi sa tacnim odredjenjem
tuzenog.Pravilo je da se tuzba odbacuje kada tuzilac nije uopste naveo adresu (prebivaliste)
tuzenog(kada jen tuzbu podneo advokat).
-S druge strane, tuzba nije neuredna ako se iz navoda tuzbe pouzdano moze utvrditi
prebivaliste, odn.sediste tuzenog.
-Ako su podaci o prebivalistu, odn. sedistu tuzenog sa nedostacima, tuzba se vraca tuziocu na
uredjenje.Uz to moguce je da sud zatrazi asistenciju policije radi utvrdjivanja prebivalista,
odn.boravista tuzenog.
-treba istaci da ESLJP ne tolerise olako odbacivanje tuzbe zbog formalnih nedostataka, jer se
odbacivanjem tuzbe uskracuje pravo na pravnu zastitu.
- Ako je neurednu tuzbu podnela stranka koju ne zastupa advokat, sud ce joj naloziti da
nedostatke otkloni u odredjenom roku; a ako ako tako ne postupi, sud ce odbaciti tuzbu;
-Ako tuzilac uredi tuzbu, smatrace se da je otklonio njene nedostatke ex tunc.
- Ukoliko je advokat podneo neurednu tuzbu, sud ce je odmah odbaciti.
-Moguce je da sud previdi da tuzbi nedostaje neki od njenih nuznih sastojaka,tada treba uzeti
da tuzilac moze da otkloni ove nedostatke I u toku postupka.Ako ni tada nedostaci ne budu
otklonjeni, sud moze uvek resenjem da odbaci tuzbu.Otklanjanje nedostataka u sadrzini tuzbe
ima dejstvo ex nunc.
- Takodje,smatra se da su nedostaci u sadrzini tuzbe otklonjeni, ako se tuzeni upusti u
raspravljanje u meritumu, a ne istakne nekakav prigovor u vezi s nedostacima u nuznim
sastojcima tuzbe.
POJAM I ZNACAJ
-Predmet spora je zapravo tuzbeni zahtev tuzioca.U ZPP ovi termini se koriste kao sinonimi.
-U svakom postupku mora da bude odredjeno o cemu se odlucuje.U parnicnom postupku mora
ne samo da se zna o cemu se odlucuje, vec I o cemuy se raspravlja.Za odredjenje o cemu se u
parnicnom postupku raspravlja I odlucuje kao kriterijum sluzi tuzbeni zahtev, odn. predmet
spora.
-Odredjenje predmeta spora je vazno da se konkretan tuzbeni zahtev u jednoj parnici razgranici
od drugih tuzbenih zahteva u drugim parnicama.
-Ako je u vise parnica istaknut isti tuzbeni zahtev, kazemo da postoji identitet spora,odn.
identitet predmeta spora.
-Odredjenje identiteta predmeta spora je vazno I iz sl.razloga:
1.PROCESNOPRAVNE TEORIJE
-Postoje dve osnovne procesne teorije o predmetu spora:
1.prva, o dvoclanom pojmu predmeta spora i
2.druga,o jednoclanom,cisto procesnom pojmu predmeta spora
Npr.Zahteva placanje 10 000 dinara jednom po ugovoru o zajmu iz 2004., a drugiput placanje
10 000 dinara po ugovoru o zajmu iz 20005.
STAV ZAKONODAVCA
-ZPP usvaja upravo dvoclanu procesnu teoriju.
-Ovo je jasno vec iz samih nuznih sastojaka tuzbe(cinjenice I pravna posledica),iz odredbi o
preinacenju tuzbe, te odredbi o litispendenciji, kao I iz razloga za pobijanje prvostepene
presude.
-Naime, u ovim odredbama se pravni osnov tuzbenog zahteva izricito iskljucuje kao nuzan
sastojak tuzbe I kao modus za njegovo preinacenje.
-Drua,cista procesna teorija(jednoclana procesna teorija) predmet spora svodi samo na
pravnu posledicu koju tuzilac trazi.Dakle, cinjenice ne cine deo predmeta spora.Cinjenice koje
se navode u tuzbi ne sluze identifikaciji tuzbenog zahteva, vec samo njegovom tumacenju.
-Jasno je da ova teorija potpuno zakazuje kada su u pitanju kondemnatorni tuzbeni zahtevi,
pogotovu oni koji su upravljeni na placanje.Tako ako bi tuzilac postavio kondemnatorni zahtev
na placanje 10 000 dinara, jednom po osnovu ugovora o zajmu iz 2004.god., a drugi put po
osnovu kupoprodajnog ugovora iz 2005. God., tesko je da se moze govoriti da postoji identitet
predmeta spora u obe parnice.
-Relativna procesna teorija : u novije vreme primena ove dve gore navedene teorije se
prilagodjava prema tome u kom procesnom kontekstu se postavlja pitanje identiteta predmeta
spora.
-Tako ne moze da postoji jedinstveni pojam predmeta spora, vec on varira u zavisnosti da li se
radi o kondemnatornom, deklaratornom ili konstitutivnom tuzbenom zahtevu, ili da li se pitanje
javlja u kontekstu prigovora litispendencije, preinacenja tuzbe ili prigovora presudjene stvari.
-Tako, jednoclana procesna teorija je pogodna da se primeni na pitanje litispendencije, kao I
pitanje mnozine tuzbenih zahteva.
-S druge strane, kada je u pitanju prigovor res judicata, celishodnije je koristiti dvoclanu
procesnu teoriju, jer ona uze poima predmet spora, tako da je u skladu sa tuziocevim pravom
na tuzbu.
-Takodje, kada su u pitanju deklaratorne tuzbe ciji su predmet apsolutna prava (svojina), za
odredjenje predmeta spora je dovoljno samo navodjenje pravne posledice.
-Teorija cilja pravne norme: ova teorija polazi od dvoclane procesne teorije, ali smatra da se radi
odredjenja identiteta cinjenica koriste I materijalne norme.
-Medjutim, radi odredjenja identiteta cinjenica nije odlucujuce da li se one mogu podvesti pod
jednu te istu pravnu normu.Naprotiv, postojace njihov identitet, pa I identitet predmeta spora,
ako one zahvataju dispozicije vise materijalnih normi,ali sve one imaju isti cilj.
-Kod prve konkurencije pravnih naslova cinjenice zahvataju dispozicije razlicitih materijalnih
normi, ali svaka od njih proizvodi istu pravnu posledicu.Tako, postoji samo jedan tuzbeni zahtev.
Npr. Zahtev za placanje 10 000 dinara moze da se zasniva I na ugovornoj I na vanugovornoj
odgovornosti.Pravne posledice obe norme su iste.
-Kod realne konkurencije pravnih naslova iz vise zivotnih dogadjaja proizlazi vise pravnih
posledica, ali se svakom od njih ostvaruje isti cilj.
-Tako, ako je prvim tuzbenim zahtevom, tuzilac ostvario svoju pravnozastitnu potrebu, druga
pravna posledica (potrazivanje) se gasi.Ako tuzilac ne uspe u prvoj parnici, moze da istakne istu
pravnu posledicu u drugoj.
-Kod idealne konkurencije pravnih poslova iz jednog zivotnog dogadjaja proizlaze razlicite
pravne posledice, ali se svima njima ostvaruje isti cilj.
-S obzirom da se na pravnu posledicu poziva iz istog zivotnog dogadjaja, postoji samo jedan
predmet spora.
82.Preinacenje tuzbe
UOPSTE I POJAM
-Princip je da kada parnica jednom pocne da tece (kada se tuzba dostavi tuzenom) da ona u
tom obliku I treba da se okonca: sa inicijalnim strankama I istim predmetom spora.
-S druge strane, pak u igri su I interesi ekonomicnosti postupka.Moguce je naime, da tuzilac
prilikom sastava tuzbe previdi visinu tuzbenog zahteva, te ga oznaci nizim ili visim, nego sto on
realno jeste ili pak ima pogresnu predstavu o tome protiv kog lica, zapravo zeli da zahteva
pravnu zastitu.Tako, ne bi bilo celishodno da tuzilac bude duzan da u svakom slucaju podnese
novu tuzbu.ovo bi predstavljalo I tesko breme za pravosudne organe.
-Korekcija gornjeg princiopa da se zapoceta parnica okoncava izmedju inicijalnih sytranaka I po
istom predmetu spora vrsi se instituto preinacenja tuzbe.
-Preinacenje tuzbe moze da bude: objektivno I subjektivno.
-Tako,ako tuzilac zahteva da sud utvrdi da je vlasnik stvari koju je stekao derivativno, postojace
preinacenje tuzbe, kada tuzilac promeni cinjenicne navode tuzbe I tvrdi da je postao vlasnik na
osnovu odrzaja.
-Takodje, postojace preinacenje tuzbe kada tuzilac zahteva tuzbom da mu tuzeni plati 10 000
dinara, navodeci da mu je tu sumu pozajmio, pa u toku postupka izjavi da se ne radi o ugovoru
o zajmu,nego da tu sumu potrazuje na osnovu ranije zakljucenog ugovora o prodaji.
- Moguce je da se zamisli i preinacenje tuzbe kada tuzilac zeli samo da dopuni cinjenicne
navode, ali iznosenjem novih cinjenica obuhvati dispoziciju druge materijalnopravne norme.
-Takodje, preinacenje tuzbe predstavlja smanjenje tuzbenog zahteva uz istovremenu promenu
osnova tuzbe.
2.) Povecanje inicijalnog tuzbenog zahteva.
- Svako povecanje tuzbenog zahteva, cak i bez promene osnova tuzbe, predstavlja njeno
preinacenje ( tuzilac sad umesto 10 zahteva 15 hiljada kao naknadu stete ).
-U sudskoj praksi se ovaj nacin preinacenja tuzbe naziva jos I prosirenje tuzbe
3.) Isticanje drugog zahteva uz postojeci.
- Zakon smatra da je svako dodavanje novih tuzbenih zahteva uz inicijalni preinacenje tuzbe.
-Stricto sensu, ovaj slucaj preinacenja tuzbe predstavlja kumulaciju tuzbenih zahteva.
- Medjutim, ZPP isticanje drugog tuzbenog zahteva uz postojeci smatra preinacenjem tuzbe,
kako bi mogucnost ovakvog nacina kumulacije tuzbenih zahteva podvrgao blazem rezimu koji
vazi za preinacenje tuzbe.
4.) Poseban vid preinacenja tuzbe ( kada se ne zahteva pristanak tuzenog )
- Zakon dopusta preinacenje tuzbe u prva dva vida ( promena istovetnosti zahteva i povecanje
postojeceg tuzbenog zahteva ) kada, nakon podizanja tuzbe, nastupe nove okolnosti koje
opravdavaju da se tuzbeni zahtev izmeni.
5.) Sta se ne smatra preinacenjem tuzbe
- Preinacenjem tuzbe se ne smatra promena pravnog osnova tuzbenog zahteva, njegovo
smanjenje, kao i slucaj kada je tuzilac samo promenio, dopunio ili ispravio pojedine
navode, cime ne dira u sam tuzbeni zahtev.
- S obzirom na to da odredjenje predmeta spora ne obuhvata i pravnu kvalifikaciju cinjenica koju
tuzilac moze, ali i ne mora da navede u tuzbi, pozivanje na drugi pravni osnov u tuzbi ne
znaci i njeno preinacenje.
- Npr: A, verenica, tuzi B, verenika, i zahteva povracaj poklona koji je ucinila zbog predstojeceg,
ali neodrzanog vencanja. Nebitno je za predmet spora da li se A u tuzbi poziva na
neblagodarnost poklonoprimca ili istice kondikcijski zahtev.
- Smanjenje tuzbenog zahteva nece predstavljati preinacenje tuzbe, ako se time istovremeno ne
menja i njen osnov ( npr. tuzilac trazi 5 umesto 10 hiljada ).
- Nece postojati preinacenje ni kada tuzilac s kondemnatornog zahteva prelazi na deklaratorni
niti ako tuzilac umesto povracaja stvari, zatrazi od suda da utvrdi njegovo vlasnistvo.
-Kod smanjenja tuzbenog zahteva postavlja se I pitanje odnosa ove procesne situacije sa
institutom povlacenja tuzbe.Nesumnjivo je da ZPP dopusta neograniceno smanjenje tuzbenog
zahteva.Takodje, nema sumnje da je smanjenje tuzbenog zahteva delimicno povlacenje tuzbe.
-Preinacenje tuzbe ne predstavlja ni situacija u kojoj tuzilac dopunjava, ispravlja ili menja
pojedine navcode iz tuzbe, pod uslovom da time ne dira u predmet spora.
-Kada tuzilac menja pojedinacne cinjenice u tuzbi, bitno je da one ne ukazuju na postojanje
sasvim drugog zivotnog dogadjaja.
-Takodje, pod preinacenjem tuzbe ne podrazumeva se niti isticanje incidentnog zahteva za
utvrdjenje, niti isticanje zahteva koji spadaju u fakultativne sastojke tuzbe, kao sto je predloga
za obezbedjenje dokaza, predlog za odredjenje privremenih mera I sl.
-Takodje,pod preinacenjem tuzbe ne smatra se ni istricanje zahteva za naknadu stete,
prouzrokovane nesavesnim vodjenjem parnice.Ako tuzilac istakne ovakav zahtev u parnici, sud
ce iz razloga celishodnosti da razdvoji takav postupak.
- Npr: A podnese tuzbu protiv B iz ugovora o delu. Tokom parnice shvati da je B, prilikom
zakljucenja ugovora, bio sam zastupnik X doo. Smatra da bi umesto B trebalo sada da tuzi X
doo.
- Do subjektivnog preinacenja tuzbe moze da dodje kada tuzilac iz zablude osnaci kao
tuzenog drugo lice, a ne ono prema kome zeli da ostvari pravnu zastitu.
-Subjektivno preinacenje tuzbe treba razlikovati od promene identiteta tuzioca do kojeg dolazi,
tako sto inicijalni tuzilac istupi iz parnice, dok umesto njega u parnicu stupid novi tuzilac
- Ako tuzilac zeli da tuzi drugo lice umesto inicijalnog tuzenog, neophodan je pristanak novog,
ali i inicijalno tuzenog, ako se on vec upustio da raspravlja u meritumu ( ista je stvari i kada se
menja tuzilac ).
- Subjektivnom preinacenju tuzbe ne moze da se protivi nuzni suparnicar na kojeg se tuzba
prosiruje tokom parnice.
- Ne radi se o preinacenju tuzbe kada se samo zeli ispraviti greska u navodjenju identiteta
tuzenog.
- Druga je situacija kada postoji error in personam u pogledu odredjenja identiteta tuzenog, pa
npr: A bude povredjen na pesackom prelazu, Smatra da ga je udarilo vozilo ciji je vlasnik P. U
parnici za naknadu stete ispostavi se da je P bio na odmoru u vreme stetnog dogadjaja, te da je
stetu pricinio C. A zeli da umesto P tuzi C.
- U ovom slucaju, stranke u parnici su A i P. Do subjektivnog preiznacenja tuzbe moze doci
samo uz pristanak P i C. Ako on izostane, sud je duzan da merotorno resi spor i odbije tuzbeni
zahtev kao neosnovan. Interes je tuzenog da sud konacno odluci o spornom odnosu s tuziocem
i da ga obaveze da snosi troskove postupka.
-Situaciju koja nastaje subjektivnim preinacenjem tuzbe treba razlikovati od slucaja kada tuzilac
tacno oznaci tuzenog u tuzbi,aliona bude dostavljena pogresnom licu.
-Pogresnom dostavom tuzbe ne postaje se stranka u postupku, jer tuzilac ne zahteva pravnu
zastitu prema licu kome je tuzba dostavljena, vec prema drugom licu.
-Tuzilac moze da nakon podnosenja tuzbe, pa sve do njenog dostavljanja tuzenom preinaci
tuzbu po svom nahodjenju.
- Medjutim, preinacenje tuzbe je dopusteno ako se stekne jedan od dva alternativna uslova:
A) Uopste
- Tuzba se po pravilu podnosi tako sto se podnosi pisarnici suda.Takodje, moguce ju je poslati
i postom na adresu suda.
-U momentu kada je tuzba podneta, odn.prispela u sud nastupaju vazne procesne I
materijalnopravne posledice.Da bi te posledice, medjutim nastupile neophodno je da rtuzba
sadrzi sve podatke naosnovu kojih moze da se sa sigurnoscu utvrdi identitet stranaka.
- Sud moze, ako tuzbu nije podneo advokat, da je vrati tuziocu da je u za to ostavljenom roku
uredi, da otkloni njene formalne i sadrzinske nedostatke.Ako tuzilac tako postupi, smatrace se
da je tuzba podneta onog dana kada je prvi put podneta sa nedostacima.
-ista dejstva kao I podnosenje tuzbe sudu Ima I podnosenje predloga za izdavanje platnog
naloga.
B) Procesna dejstva
- Podnosenjem tuzbe sudu nastupaju sledece procesne posledice:
a) Parnicni postupak pocinje da tece.
b) Perpetuatio fori: po prijemu tuzbe sud ocenjuje, po sluzbenoj duznosti, da li je nadlezan i u
kom sastavu ce voditi parnicu i odlucivati. Stoga, ako se u medjuvremenu promene okolnosti
koje mogu uticati na nadleznost suda, one nece imati uticaja na vec jednom zasnovanu stvarnu
i mesnu nadleznost suda-okamenjivanje nadleznosti
v) U slucaju elektivne nadleznosti, smatra se da je tuzilac ovo pravo iskoristio. Naime, izbor
suda koji je tuzilac ucinio u tuzbi je neopoziv.
- Pravilo o ustaljuvanju nadleznosti nema dejstva u odnosu na:
* postojanje, odnosno nepostojanje apsolutne nenadleznosti redovnih sudova.
* postojanje, odnosno nepostojanje direktne medjunarodne nadleznosti suda RS ( ona se
ustaljuje tek kad tuzba bude dostavljena tuzenom-momenat kada parnica pocne da tece ).
* pravila medjunarodnog prava o izuzecu od jurisdijcije (imunitet) domacih sudova do kojeg je
doslo nakon sto je postupak poceo da tece.
-U momentu podnosenja tuzbe odredjuje se I vrednost predmeta spora.
- Podnosenjem tuzbe prekidaju se i materijalnopravni rokovi za podnosenje tuzbe od cijeg
odrzanja zavisi dopustenost tuzbe.Takav je slucaj sa jednogodisnjim rokom za ponistaj
zelenaskog ugovora, ponistaj ugovora zbog mana volje,30- o dnevnim rokom za podnosenje
tuzbe zbog smetanja drzavine.
- Od momenta podnosenja tuzbe, stranka i njeni zastupnici su duzni da obaveste sud o
promeni adrese.U protivnom, pismena ce se takvoj stranci dostavljati pribijanjem na oglasnu
tablu suda.
V) Materijalnopravna dejstva
- Podnosenje tuzbe povlaci za sobom I mnoge materijalnopravne posledice.
- Prema duznosti suda da pazi na procesne pretpostavke razlikuju se: apsolutne i relativne.
- Apsolutne su one na koje sud pazi ex oficio, do pravosnaznosti okoncanja parnice, dok
relativne sud uzima u obzir samo po prigovoru stranke i po pravilu, samo do odredjenog
momenta u parnici.
-Vecina procesnih predpostavki su apsolutne.Izuzetak su recimo, predpostavke koje se ticu
mesne nadleznosti suda.
-Tako, ako je tuzba neuredna, sud ce je vratiti tuziocu da je uredi I ponovo podnese u
odredjenom roku.
-Ako se nedostatak postojanja stranke moze otkloniti, sud ce pozvati tuzioca da izvrsi potrebne
ispravke u tuzbi.
-Kada parnicno nesposobna stranka nema zakonskog zastupnika sud ce zatraziti od organa
strarateljstva da joj postravi staraoca ili ce preduzeti neke druge mere da bi obezbedio uredno
zastupanje.
-Stvarno ili mesno nenadlezni sud kome je podneta tuzba nece doneti resenje o njenom
odbacivanju, vec donosi resenje kojim se oglasava nenadleznim I po pravnosnaznosti tog
resenja predmet ustupa nadleznom sudu.
- Ako je sud odlucio meritorno i pored toga sto su postojale procesne smetnje, takva odluka je
nistava i moze da se pobija redovnim i vanrednim pravnim lekovima.
- Kada se radi o neotklonjivim procesnim smetnjama, tuzba ce se odbaciti i u postupku po
zalbi na provostepenu presudu.
- Kada su u pitanju otklonjive procesne smetnje, tuzba se ne odbacuje, vec se prvostepena
presuda ukida, a predmet vraca prvostepenom sudu kako bi se u novom postupku otklonili svi
procesni nedostaci.
-O postojanju odn.nepostojanju procesnih predpostavki se raspravlja I o njima se sprovodi
dokazivanje.Postavlja se pitanje koliko je celishodno, sa stanovista procesne ekonomije, izvoditi
dokazivanje o postojanju procesnih predpostavki, kada je ocigledno da je tuzbeni zahtev
neosnovan.Pitanje je dakle, moze li sud da odluci meritorno I kada postoje procesne smetnje?
-O tome postoje razna shvatanja,ali ispravno je medjutim da je sud duzan da prethodno odluci
o postojanju procesnih pretpostavki, pre nego sto se upusti u raspravljanje o glavnoj stvari.
- Naime, meritornom odlukom protiv stranke koja nije parnicno sporobna, doslo bi do povrede
osnovnih nacela postupka zbog kojih bi presuda bila nistava.
- Npr: T tuzi list A zbog navodne povrede prava licnosti za naknadu stete. Na pripremnom
rocistu, sud posumnja da je T parnicno sposoban, dok je vec prilikom prethodnog ispitivanja
tuzbe utvrdio da se navodi izneti u listu uopste ne odnose na T. ( dakle, iako je slucaj
jednostavan, tj. odmah se vidi da je zahtev neosnovan, sud bi ipak morao prvo da odlucuje o
procesnoj smetnji i da se prodje dokazni postupak za parnicnu sposobnost lica T ).
-Izuzeci bi mogli da postoje jedino u pogledu predpostavki koje se ticu tuzivosti subjektivnog
prava I postojanja pravnog interesa za tuzbu, kao I kod odredjenja mesne nadleznosti suda
kada bi njihovo utvrdjenje imalo za posledicu nesrazmerno angazovanje suda, a jasno je da bi
tuzbeni zahtev trebalo odbiti kao neosnovan.
1. urednost tuzbe.
2.apsolutna nadleznost suda opste nadleznosti.
3. postojanje derektne medjunarodne nadleznosti.
4.odsustvo imuniteta tuzenog.
5.postojanje stvarne i mesne nadleznosti.
6. postojanje stranke.
7.stranacka i parnicna sposobnost.
8.procesna legitimacija.
9.tuzivost subjektivnog prava.
10.prigovor zabrane dvostruke litispendencije.
11.postojanje pravnog interesa za tuzbu.
12.nepostojanje ostalih procesnih smetnji, kao sto je sporazum o arbitrazi...
1.) Pojam
- Nadleznost sudova je uredjena zakonom, i ona znaci krug poslova koji vrsi sud.
- Kad je sud nadlezan, o nje i duzan da postupa u odredjenoj pravnoj stvari.
-Za razliku od anglosaksonskih pravnih sistema, nadlezan sud ne sme da odbije da postupa u
odredjenoj pravnoj stvari, jer bi to bilo suprotno pravu na pravnu zastitu.
2.) Vrste nadleznosti
-Razlikujemo:
1.apsolutnu
2.medjunarodnu i
3.relativnu nadleznost
- Nadleznost privrednog suda postoji i kada se spor tice prava svojine i drugih stvarnih
prava, kada je spor vezan za medjusobne privredne odnose.
- Privredni sud je stvarno nadlezan da sudi i sporove o autorskom pravu, kao i o pravu
industrijske svojine pod uslovom da svojstvo stranaka imaju privredni subjekti.
- Privredni sud je nadlezan da postupa po tuzbama za ponistaj arbitraznih odluka, ako je
istovremeno ispunjen i subjektivni kriterijum.
- NADLEZNOST PRIVREDNOG SUDA RATIONE CAUSAE
- Privredni sud odlucuje o svim sporovima koji proizlaze iz primene Zakona o privrednim
drustvima i drugih propisa o organizaciji i statusu privrednih subjekata, bez obzira na svojstvo
stranke u parnici, kao i o sporovima koji proizlaze iz primene propisa o privatizaciji i stranih
ulaganja.
- U sledecim pravnim stvarima visi sud je uvek nadlezan bez obzira na vrednost predmeta
spora: sporovi iz autorskog prava ili iz prava industrijske svojine; sporovi nastali povodom
povrede i zastite prava licnosti; sporovi radi ispravke informacija objavljenih u sredstvima javnih
informisanja; paternitetski i maternitetski sporovi; sporovi povodom strajka, obaveznog
socijalnog osiguranja...
3.) Funkcionalna nadleznost
- Institutom funkcionalne nadleznosti regulise se sudjenje po instancama u istoj pravnoj
stvari.
- Dakle, kada su pravila o stvarnoj nadleznosti resila pitanje koji sud u konkretnoj pravnoj stvari
odlucuje u prvom stepenu, pravila o funkcionalnoj nadleznosti odredjuju koji ce sud u toj istoj
stvari postupati u drugom stepenu, a koji u postupku po vanrednim pravnim lekovima.
- Kada je osnovni sud nadlezan u prvom stepenu u vanparnicnom i izvrsnom postupku, u
drugom je nadlezan visi sud.
- Kada osnovni sud resava sporove,tada visi sud odlucuje po zalbi na odluku osnovnog
suda, ali samo u sporovima male vrednosti.
-Takodje, resenja osnovnog suda protiv kojih je dozvoljena posebna zalba, pobvijaju se pred
visim sudom.
- Kada je visi sud nadlezan u prvom stepenu, u drugom stepenu je nadlezan Apelacioni sud
( Apelacioni sud odlucuje i po zalbama na presude osnovnih sudova ).
- Kada je privredni sud nadlezan u prvom stepenu, u drugom je nadlezan Privredni
apelacioni sud.
- U postupcima po reviziji i zahtevu za zastitu zakonitosti odlucuje uvek Vrhovni kasacioni sud.
-Iz uredjenja funkcionalne nadleznosti vidan je znacaj apelacionih sudova.Principijelno, sve
presude koje donose osnovni I visi sudovi se pobijaju zalbom u postupku pred Apelacionim
sudom.
1.) Pojam
- Pravilima o mesnoj nadleznosti odredjuje se duznost stvarno nadleznog suda da postupa u
odredjenoj pravnoj stvari teritorijalno.
- Ponekad se terotorijalno razgranicenje nadleznosti vrsi na osnovu veze koje parnicne stranke
imaju s teritorijom suda ( subjektivni kriterijum ), a ponekad na osnovu veze koje predmet
spora ima s teritorijom suda ( objektivni kriterijum ).
- Opredeljenje zakonodavca za objektivni ili subjektivni kriterijum temelji se na vrednovanju
interesa stranaka.
- Ako se radi o interesima pravne sigurnosti, mesna nadleznost se radije odredjuje na osnovu
veze predmeta spora sa teritorijom suda, jer se na taj nacin obezbedjuje da se spor resava pred
subjektivno neutralnim forumom.
- Ako se npr. radi o porodicnim sporovima, mesna nadleznost se odredjuje na osnovu
subjektivnog kriterijuma.
2.) Vrste
- Mesna nadleznost se uredjuje zakonom ( po pravilu ), ali moze i ugovorom, a moze I sam
sud da odredi mesno nadlezan sud.
- Mesna nadleznost se deli na:
a) Opstu- Pred sudom opsteg foruma se moze voditi svaka parnica, osim kada je to zakonom
izricito iskljuceno.
b) Posebnu- Pred posebne forume mogu se izneti samo zakonom predvidjene parnice,
odredjene prema predmetu spora.
- Za mnostvo parnica, otvara se pored opsteg i poseban forum. Ovakvi forumi se nazivaju
elektivni, jer tuzilac moze da bira da li ce tuzbu podneti sudu opsteg ili posebnog foruma.
- Opsta mesna nadleznost se zasniva prema tome gde se nalazi prebivaliste, odnosno
sediste tuzenog.
-Gde se nalazi prebivaliste odn. sediste tuzenog uredjeno je materijalnopravnim propisima
(Zakon o prebivalistu I boravisrtu gradjana I Zakon o privrednim drustvima).Predpostavlja se
medjutim da je sediste pravnog lica u mestu koje je upisano kao mesto sedista pravnog lica U
APR.
- Tuzba moze da se podnese i sudu gde tuzeni ima redovno ( trajno ) boraviste.
-U takvoj situacijhi, pored suda na cijem podrucju tuzeni ima prebivaliste, opste mesno nadlezan
je I sud na cijoj teritoriji se nalazi njegovo redovno boraviste.Nadleznost je, dakle, iz ugla
gledanja tuzioca, elektivna.
- Redovno boraviste je mesto koje je centar zivotnih interesa jednog lica.
-Uobicajno boraviste razlikuje se I od prebivalista I od obicnog boravista.- Uobicajeno
boraviste se razlikuje od prebivalista po odsustvu subjektivnog elementa ( namera da se u
odredjenom mestu stalno zivi ), dok se od obicnog boravista razlikuje po tome sto je lice vezano
za odredjeno mesto time sto se u njemu nalazi centar njegovih aktivnosti ( npr. studira ).
- Nece postojati opsta mesna nadleznost suda na cijem podrucju tuzeni ima redovno boraviste,
ako se moze uzeti da ce tuzeni u kratkom vremenskom periodu to mesto napustiti.
- Izuzetno, opsta mesna nadleznost se moze zasnovati i na boravistu tuzenog fizickog lica, ako
tuzeni nema prebivaliste ( npr. beskucnik ).
-Posebno pravilo za uspostavljanje opste mesne nadleznosti vazi za drzavljane R.Srbije koji
zive u inostranstvu, gde ih je na sluzbu ili na rad uputio drzavni organ ili pravno lice.Tada se
opsti forum zasniva na poslednjem prebivalistu tuzenog u R.Srbiji.
- Opsti forum se primenjuje i za zasnivanje nadleznosti kada u parnici ucestvuju materijalni
suparnicari.
- To su lica koja se nalaze u pogledu predmeta spora u pravnoj zajednici ( suvlasnici ), odnosno
cija prava i obaveze proisticu iz istog cinjenicnog i pravnog osnova- vise stetnika pricini stetu
ostecenom na osnovu istih cinjenica.
- Tuzba protiv materijalnih suparnicara se moze podneti onom sudu koji je mesno nadlezan
samo za jednog od njih.
- Iskljuciva mesna nadleznost uklanja mogucnost da se parnica vodi pred bilo kojim drugim
stvarno nadleznim sudom.
- Tuzilac ne moze da podnese tuzbu sudu opsteg foruma, vec samo sudu koji je iskljucivo
nadlezan.
-ZPP predvidja svega nekoliko slucajeva iskljucive mesne nadleznosti:
a) Sporovi o nepokretnostima
- Za sporove ciji su predmet pravo svojine ili druga stvarna prava na nepokretnostima, smetanje
drzavine ili zakup na nepokretnosti, iskljucivo je mesno nadlezan sud na cijem podrucju se ta
nepokretnost nalazi- forum rei sitae.
-Ako se nepokretnost prostira na podrucju dva ili vise suda, svaki od njih moze da bude mesno
nadlezan.
-Ako se parnica vodi povodom stvarnih sluzbenosti iskljucivo mesno nadlezan ce biti sud na
cijem podrucju se nalazi posluzno dobro.
- Za parnice koje se vode povodom sticanja stvarnog prava na nepokrtnosti ne postoji iskljuciva
mesna nadleznost suda.
b) Sporovi o vazduhoplovu i brodu
- Ovde je iskljucivo mesno nadlezan sud na cijem se podrucju vodi upisnik u koji je vaduhoplov,
odnosno brod upisan.
v) Sporovi iz odnosa s vojnim jedinicama i vojnim ustanovama
- Kada se parnica vodi protiv R.Srbije, a spor je nastao iz odnosa tuzioca sa vojnom jedinicom,
ili vojnom ustanovom, iskljucivo je mesno nadlezan sud na cijem se podrucju nalazi sediste
komande vojne jedinice, odnosno ustanove.Za uspostavljanje ove nadleznosti irelevantan je
predmet spora (delikt, radni odnos I sl.)
g) Sporovi u izvrsnom i stecajnom postupku
- Kada je spor nastao u toku ili povodom sudskog ili administrativnog izvrsnog postupka, odn u
toku I povodom stecajnog postupka, postoji iskljuciva mesna nadleznost suda na cijem se
podrucju nalazi sud koji sprovodi izvrsni, odnosno stecajni postupak, odn. gde se sprovodi
administrativno izvrsenje.
d)Naslednopravni sporovi tokom trajanja ostavinskog postupka
-Ostavinski sud je iskljucivo nadlezan da resava sporove iz naslednopravnih odnosa, sporove
izmedju samih naslednika, ali I sporove poverioca protiv naslednika za dugove ostavioca.
-Iskljuciva mesna nadleznost vazi sve do pravnosnaznog okoncanja ostavinskog postupka.
1.) Delegacija
- U izvesnim slucajevima, inace mesno nadlezan sud ne moze fakticki da postupa u
konkretnoj pravnoj stvari ili to nije celishodno, te tada dolazi do delegacije nadleznosti.
- Nadleznost se prenosi sa inace mesno nadleznog na drugi sud.
- Delegaciju nadleznosti vrsi neposredno visi sud.Dakle,Apelacioni sudovi za nize sudove cija
su sedista na teritoriji tog suda,odn Privredni Apelacioni sud.
-Ako zadatakdelegacije nadleznosti nije dodeljen svim sudovima Zakonom, tada delegaciju
nadleznosti vrsi Vrhovni Kasacioni sud.
POSTUPAK
-Postupak za delegaciju nadleznosti pokrece sam sud I to zahtevom koji upucuje najvisem sudu
iste vrste.Ovaj zahtev se ne dostavlja strankama.
-Zahtev moze da se podnese kako u prvostepenom tako I udrugostepenom postupku.
-Sud moze, ako je podneo zahtev za delegaciju da zastane sa postupkom.
-O zahtevu za delegaciju odlucuje najvisi sud iste vrste u Republici,u vecu.
-Predlog za delegaciju nadleznosti mogu da podnesu I stranke postupajucem sudu.Predlog se
podnosi najkasnije do okoncanja pripremnog rocista za glavnu raspravu, a kasnije samo ako je
sytranka sa zakasnjenjem saznala za razloge koji opravdaju delegaciju nadleznosti ili su , pak, ti
razlozi nastali nakon okoncanja pripremnog rocista za glavnu raspravu.
-Predlog koji je sudu uputila jedna stranka dostavlja se drugoj na izjasnjenje (rok je 3 dana)
-Predsednik veca postupajuceg suda (bilo prvostepenog ili drugostepenog) odbacuje predlog
stranaka za delegaciju nadleznosti kada:
1.je stranka vec jednom podnela istovetan predlog
2.predlog nije obrazlozen
3.se delegacija nadleznosti zhteva iz razloga koji se odnose na iskljucenje ili izuzec sudije
4. je predlog neblagovremen
-Resenje o odbacivanju predloga za delegaciju stranke donosi se u roku od 8 dana.Protiv
takvog resenja nije dopustena zalba.
-Kada su stranke podnele predlog za delegaciju,ZPP sadrzi oprecna resenja.Najpre se
predvidja da se predlog za delegaciju nadleznosti podnosi najvisem sudu odredjene vrste
(npr.Privrednom Apelacionom sudu)n kako bi on odredio drugi stvarno nadlezan sud
(npr.Privredni sud u Pancevu, a ne u Beogradu)
-Zatim nalaze se da o predlogu za delegaciju odluci prvostepeni sud cije se izmestanje trazi, I to
resenjem koje se donosi u roku od 8 dana I protiv kojeg zalba nije dopustena.
-Ovakvim resenjem potpuno je obesmisljen institute delegacije nadleznosti kada postupak za
delegaciju pokrecu stranke svojim predlogom.
-Na odluku suda da l ice dopustiti delegaciju ili ne nema uticaja cinjenica da li je predlog
podnela samo jedna stranka ili su to, pak, zajednicki ucinile obe stranke.
2.) Ordinacija
- Ordinaciju nadleznosti vrsi VKS, kada je sigurno da postoji direktna medjunarodna nadleznost
sudova u Srbiji, ali iz okolnosti slucaja ne moze da se utvrdi koji bi sud bio mesno nadlezan.
- Tada VKS sam, na predlog stranke, odredjuje mesno nadlezni sud.
A) Pojam
-U izvesnim slucajevima moze da dodje I do tzv.atrakcije (privlacenja) nadleznosti. Nadleznost
suda u odredjenoj pravnoj stvari se tada zasniva na njenoj povezanosti s nekim drugim
postupkom ( parnicnim, izvrsnim, vanparnicnim ili stecajnim ), koji se vodi pred tim sodom ili na
njegovom podrucju.
- Zasnivanje ovakve vrste nadlenoznosti lezi u razlozima procesne ekonomije.