V 1.2.

Uvod u tehniko crtanje

1. Pribor za tehniko crtanje

U pribor za tehniko crtanje spada tehnika olovka, trokuti, ravnala, kutomjeri, krivuljari , ablone i
estari.

Slika 1. Trokuti, ravnala, kutomjeri, krivuljari i ablone

Slika 2. estari

2. Osnovna pravila u tehnikom crtanju (norme ili standardi)

Osnovna pravila u tehnikom crtanju obuhvaaju: irinu crta, vrste crta, veliinu i oblik tehnikog
pisma, izgled i nain kotiranja, formate papira mjerila za crtanje i zaglavlje crtea. Navedena pravila i
druga pravila u tehnici vrijede u svim zemljama svijeta i nazivaju standardi ili norme. Hrvatske norme
imaju oznaku HRN, Europske norme imaju oznaku EN, a internacionalne norme imaju oznaku ISO 1.
Postoje i druge norme.

2.1. irine crta

irine crta se oznaavaju bojama, npr.: 0.7 plavom, 0.5 smeom, 0.35 utom, 0.25 bijelom itd..

Slika 3. irine crta

International Standard Organisation

Prema ISO sustavu na jednom se crteu primjenjuju tri irine crta npr:
-

0.7 mm, 0.5 mm i 0.35 mm

0.5 mm, 0.35 mm i 0.25 mm
0.35 mm, 0.25 mm i 0.18 mm

U biljenicama se najee crta tehnikom olovkom irinom crte 0.5 mm. Uz malu vjebu lako se
povlae ue crte 0.35 mm i jo ue 0.25 mm.
Za crtanje na raunalu kad je predvien ispis na formatu A4 lijepi se rezultati postiu skupinom crta
0.35, 0.25 i 0.18 mm.

2.2. Vrste crta

U tehnikom crtanju je pet vrsta crta:

Slika 4. Vrste crta

Prijedlog za crtanje crta 2

Prijedlog za crtanje crte (c): 4 mm crtica, 1 mm praznina
Prijedlog za crtanje crte (d): 8mm crtica, 1 mm praznina, toka, 1mm praznina
Prijedlog za crtanje crte (e): 15mm crtica, 2mm praznina, 1mm crtica, 2 mm praznina

Namjena crta:
Crtom (a) crtaju se bridovi koji se vide i sve druge glavne crte
Crtom (b) crtaju se pomone crte, kote i rafura
Crtom (c) crtaju se bridovi koji se ne vide
Crtom (d) crtaju tragovi ravnina presijecanja
Crtom (e) crtaju se sredinjice (simetrale)
Crtom (f) crtaju se prijelomi

Ponavljati do postizanja urednosti

2.3. Tehniko pismo

Svaki tehniar treba znati tehnike crtea opisivati tehnikim pismom. Tehniko pismo moe biti
iroko, srednje ili usko, a moe biti uspravno ili koso.
Visina i irina tehnikog pisma se izraava u irinama crte kojom se pie 3:
-

visina velikih slova i brojeva je 10 irina crte (a) (10 0.5 = 5 )

irina velikih slova je 6 irina crte (a) (6 0.5 = 3 )
visina malih slova je 7 irina crte (a) (7 0.5 = 3.5 )
irina malih slova i brojeva je 5 irina crte (a) (5 0.5 = 2.5 )
razmak izmeu slova je najmanje 2 irina crte (a) (2 0.5 = 1 )
razmak izmeu rijei je najmanje 5 irina crte (a) (5 0.5 = 2.5 )
razmak izmeu redova je 16 irina crte (a) (16 0.5 = 8 )

Slika 5. Osnovne karakteristike uspravnog tehnikog pisma srednje irine visine 5 mm

Slika 6. Oblik slova uspravnog tehnikog pisma srednje irine

Podaci se odnose na srednje uspravno tehniko pismo visine 5 mm prema

http://www.fonts101.com/fonts/view/Uncategorized/54147/DIN_6776.aspx

Slika 7. Pisanje uspravnog tehnikog pisma srednje irine (primjer za vjebu u biljenici)

2.4. Elementi kote

Elementi kote su: mjernica, pomone mjerne crte, strelice, brojevi i znakovi.

Slika 8. Elementi kote i prijedlog naina kotiranja

2.5. Formati papira

Osnovni format papira za tehniko crtanje je A0. Prvi manji format je A1, zatim A2, pa A3, A4, A5
Dimenzije formata A4 su 210 x 297 mm.
Format A3 ine dva formata A4 pa ima dimenzije 420 x 297 mm.
Format A2 ine dva formata A3 pa ima dimenzije 594 x 420mm itd..

2.6. Mjerilo crtanja

Ako se predmet ne moe nacrtati u prirodnoj veliini onda se crta umanjeno ili uveano.
Omjeri za umanjenje su: 1: 2, 1: 2.5, 1: 5, 1: 10, 1:20, 1: 50, 1: 100 itd..
Umanjenje 1: 10 znai da jedan centimetar na papiru predstavlja 10 cm u prirodi
Omjeri za uveanje su 2:1, 5: 1, 10:1 itd..
Uveanje 10:1 znai da 10 centimetar na papiru predstavlja 1 centimetar u prirodi.

2.7. Zaglavlje crtea (sastavnica)

Svaki crte ima okvir i sastavnicu. u sastavnicu se upisuju podaci o crteu i crtau.

Slika 9. Zaglavlje crtea

3. Osnovne geometrijske konstrukcije

3.1. Crtanje okomitih crta
Vjeba 1 - Nacrtati jednu vodoravnu crtu i jednu okomicu na tu crtu
Cilj: Nauiti crtati okomice pomou dva trokuta i olovke
Primjer: ANIMACIJA 1

3.2. Crtanje paralelnih crta

Vjeba 2 Crtom (b) nacrtati dvadeset paralelnih crta duljine priblino 50 mm koje su meusobno
udaljene priblino 5 mm (crtati bez pomonog dijeljenja)
Vjeba 3 Crtom (c) nacrtati dvadeset paralelnih crta duljine priblino 50 mm koje su meusobno
udaljene priblino 5 mm (crtati bez pomonog dijeljenja)
Vjeba 4 Crtom (e) nacrtati dvadeset paralelnih crta duljine priblino 50 mm koje su meusobno
udaljene priblino 5 mm (crtati bez pomonog dijeljenja)
Cilj: Nauiti crtati paralelne crte pomou dva trokuta i olovke
Primjer: ANIMACIJA 2

3.3. Crtanje simetrale duine

Vjeba 5 Crtom (a) nacrtaj duinu AB pribline duljine 80 mm, a zatim tu duljinu podijeli crtom (e)
na dva dijela
Cilj: Nauiti crtati simetralu duine pomou estara, trokuta i olovke
Primjer: ANIMACIJA 3
9

3.4. Crtanje simetrale kuta

Vjeba 6 Crtom (a) nacrtaj kut veliine priblino 60, a zatim taj kut podijeli crtom (e) na dva dijela
Cilj: Nauiti crtati simetralu kuta pomou estara, trokuta i olovke
Primjer: ANIMACIJA 4

3.5. Dijeljenje duine

Vjeba 7 Crtom (a) nacrtaj duinu AB pribline duljine 80 mm, a zatim tu duljinu podijeli crtom (b)
na etiri jednaka dijela
Cilj: Nauiti dijeliti duljinu pomou dva trokuta, estara i olovke
Primjer: ANIMACIJA 5

3.6. Konstrukcija trokuta ako su zadane stranice

Vjeba 8 Nacrtaj trokut ako su zadane njegove stranice: a=30 mm, b=40 mm i c= 50 mm
Cilj: Nauiti crtati trokut pomou trokuta, olovke i estara, ako su zadane duljine njegovih stranica
Primjer: ANIMACIJA 6

3.7 Konstrukcija krunice opisane oko trokuta

Vjeba 9 Nacrtaj trokut ako su zadane njegove stranice: a=30 mm, b=35 mm i c= 50 mm i nacrtaj
krunicu koja prolazi kroz njegove vrhove
Cilj: Nauiti konstruirati krunicu opisanu oko trokuta pomou trokuta, olovke i estara, ako su
zadane duljine njegovih stranica
Primjer: ANIMACIJA 7

3.8. Konstrukcija krunice upisane u trokut

Vjeba 10 Nacrtaj trokut ako su zadane njegove stranice: a=30 mm, b=35 mm i c= 50 mm i nacrtaj
krunicu koja dodiruje njegove stranice
Cilj: Nauiti konstruirati krunicu opisanu upisanu u trokut pomou trokuta, olovke i estara, ako su
zadane duljine njegovih stranica
Primjer: ANIMACIJA 8

3.9 Konstrukcija kvadrata

Vjeba 11 Pomou olovke, estara i dva trokuta nacrtaj kvadrat kojemu je duljina stranice 50 mm
Cilj: Nauiti konstruirati kvadrat pomou olovke, estara i dva trokuta
Primjer: ANIMACIJA 9

10

3.10. Konstrukcija peterokuta upisanog u krunicu

Vjeba 11 Pomou olovke, estara i dva trokuta nacrtaj peterokut upisan u krunicu polumjera 40
mm
Vjeba 12. Nacrtaj petokraku zvijezdu upisanu u krunicu promjera 80 mm
Cilj: Nauiti konstruirati peterokut upisan u krunicu pomou olovke, estara i dva trokuta
Primjer: ANIMACIJA 10

3.11. Konstrukcija esterokuta upisanog u krunicu

Vjeba 13 Pomou olovke, estara i dva trokuta nacrtaj esterokut upisan u krunicu polumjera 40
mm
Vjeba 14. Nacrtaj estokraku zvijezdu upisanu u krunicu promjera 80 mm
Cilj: Nauiti konstruirati esterokut upisan u krunicu pomou olovke, estara i dva trokuta
Primjer: ANIMACIJA 11

3.12. Konstrukcija krunog prijelaza iz pravca u pravac

Vjeba 15 Konstruiraj kruni prijelaz polumjera R=15 mm izmeu dva pravca koji se nalaze pod
kutom od 120
Vjeba 16 Konstruiraj kruni prijelaz polumjera R=10 mm izmeu dva pravca koji se nalaze pod
kutom od 60
Cilj: Nauiti konstruirati kruni prijelaz iz pravca u pravac pomou olovke, estara i dva trokuta
Primjer: ANIMACIJA 12

3.13. Konstrukcija krunog prijelaza iz luka u pravac

Vjeba 17 Konstruiraj konveksni prijelaz iz konveksnog luka u pravac. Polumjer velikog luka je R=80
mm, a njegovo sredite se nalazi 5 mm ispod vodoravnog pravca. Polumjer prijelaznog luka
(zaobljenja) je r=20 mm.
Cilj: Nauiti konstruirati kruni prijelaz iz luka u pravac pomou olovke, estara i dva trokuta
Primjer: ANIMACIJA 13
Vjeba 18 Konstruiraj konveksni prijelaz iz konkavnog luka u pravac. Polumjer velikog luka je R=60
mm, a njegovo sredite se nalazi 90 mm iznad vodoravnog pravca. Polumjer prijelaznog luka je r=20
mm.
Cilj: Nauiti konstruirati kruni prijelaz iz luka u pravac pomou olovke, estara i dva trokuta
Primjer: ANIMACIJA 14

11

3.14. Konstrukcija krunog prijelaza iz luka u luk

Vjeba 19 Konstruiraj konkavni prijelaz iz konveksnog luka u konveksni luk. Polumjer prvog luka je
R1=30 mm, polumjer drugog luka R2=60 mm. Udaljenost sredita dvaju lukova a=110 mm. Polumjer
prijelaznog luka je r=20 mm.
Cilj: Nauiti konstruirati kruni prijelaz iz luka u luk pomou olovke, estara i trokuta
Primjer: ANIMACIJA 15
Vjeba 20 Konstruiraj konkavni prijelaz iz konveksnog luka u konveksni luk. Polumjer prvog luka je
r1=25 mm, polumjer drugog luka r2=40 mm. Udaljenost sredita dvaju lukova a=110 mm. Polumjer
prijelaznog luka je R=100 mm.
Cilj: Nauiti konstruirati kruni prijelaz iz luka u luk pomou olovke, estara i trokuta
Primjer: ANIMACIJA 16
Vjeba 21 Konstruiraj konveksni prijelaz iz konveksnog luka u konkavni luk. Polumjer prvog luka je
r1=30 mm, polumjer drugog luka r2=45 mm. Sredite drugog luka nalazi se ispod sredita gornjeg luka
za 85 mm i desno za 10 mm. Polumjer prijelaznog luka je R=50 mm.
Cilj: Nauiti konstruirati kruni prijelaz iz luka u luk pomou olovke, estara i trokuta
Primjer: ANIMACIJA 17
Zadatak za vjebu:

Slika 10. Ruica

Vjeba 22 U mjerilu 1:1 nacrtaj ruicu sa slike 10

Cilj: Utvrditi znanja iz konstruiranja krunih prijelaza
Program

12

Projiciranje

1. Pravokutno projiciranje
1.1. Ravnine projiciranja
Animacija: PROJICIRANJE 1

Slika 1. Ravnine projiciranja i nazivi projekcija

1.2. Poloaj toke u prostoru i kotirana projekcija

Animacija: PROJICIRANJE 2

Slika 2. Poloaj toke u prostoru i kotirana projekcija

13

1.3. Projiciranje toke

Vjeba 23 Nacrtaj projekcije toke A(50,30,40)
Cilj: Nauiti pojam kotirane projekcije
Primjer - Animacija PROJICIRANJE 3

1.4. Projiciranje duine

Vjeba 24 Nacrtaj projekcije duine AB; A(60,40,50), B(20,30,10).
Cilj: Proiriti pojam kotirane projekcije
Primjer - Animacija PROJICIRANJE 4

1.5. Projiciranje lika

Vjeba 25 Nacrtaj projekcije trokuta ABC; A(40,20,30), B(10,10,15), C(30,40,10).
Cilj: Proiriti pojam kotirane projekcije
Primjer - Animacija PROJICIRANJE 5
Vjeba 26 Nacrtaj poloaj trokuta ABC u prostoru; A(40,20,30), B(10,10,15), C(30,40,10).
Cilj: Proiriti pojam kotirane projekcije
Primjer - Animacija PROJICIRANJE 2 - obrnuti postupak

1.6. Projiciranje tijela

Nacrtaj pravokutne projekcije tijela prema slikama 3, 4 i 5.
Vjeba 27 Tijelo s ravnim okomitim plohama (slika 3.)
Cilj: Shvatiti raspored projekcija
Primjer - Animacija PROJICIRANJE 6
Primjer - Animacija PROJICIRANJE 7
Vjeba 28 Tijelo s kosim plohama i provrtom (slika 4.)
Analiza bridova i ploha
- Za povrine upisati: prava veliina, prikraena povrina, duina;
- Za bridove upisati: prava veliina, prikraeni brid, toka
Ploha / brid
Nacrt
Tlocrt
A
B
a
b
c
d
Cilj: Shvatiti oblik i veliinu projekcija ploha i bridova
Primjer - Animacija PROJICIRANJE 7
14

Bokocrt

Vjeba 29 Odsjeeno valjkasto tijelo s prorezom (slika 5.)

Cilj: Nauiti konstruirati bridove u nacrtu iz bokocrta i tlocrta
Primjer - Animacija PROJICIRANJE 3, 4 i 5

Slika 3. Tijelo s ravnim okomitim plohama

Slika 4. Tijelo s kosim plohama i provrtom

Slika 5. Odsjeeno valjkasto tijelo s prorezom

Slika 6. Jednostavno tijelo s provrtom

15

1.7 Projiciranje tijela i kotiranje

Vjeba 30 Nacrtaj pravokutne projekcije tijela prema slici 6. bez pomonih crta i kotiraj
Cilj: Nauiti uredno kotirati tijelo u pravokutnoj projekciji
Primjer - Animacija PROJICIRANJE 7

2. Prostorno predoavanje tijela

Prostorno predoavanje tijela primjenjuje se samo kad se iz pravokutnih projekcija ne moe dobiti
jasna slika predmeta ili kad je to potrebno u komercijalne svrhe.
Naini prostornog predoavanja tijela su:
- perspektiva (sa jednim, dva ili tri nedogleda)
- kosa projekcija,
- dimetrija,
- trimetrija i
- izometrija.
U strojarskoj praksi najee se primjenjuje izometrija

2.1. Izometrija
U izometriji predmet se vidi sa tri strane, a svi bridovi se crtaju u pravoj veliini. Brid visine je
uspravan, a bridovi duljine i irine s horizontalom ine kutove od 30 (slika 7).

Slika 7. Izometrija

Nacrtaj izometriju tijela prema pravokutnim projekcijama na slikama 8, 9, 10 i 11

Vjeba 31 Tijelo s ravnim okomitim i kosim plohama (slika 8.)
Cilj: Nauiti prostorno predoiti tijelo
Primjer - Animacija PROJICIRANJE 6
Primjer - Animacija PROJICIRANJE 7
Rjeenje - Animacija PROJICIRANJE 8
Vjeba 32 Kocka s upisanim krunicama (slika 9.)
Cilj: Nauiti crtati elipse u izometriji
Rjeenje - Animacija PROJICIRANJE 9

16

Vjeba 33 Tijelo s provrtom kruno sjeeno (slika 10.)

Cilj: Primijeniti crtanje elipse u izometriji
Rjeenje - Animacija PROJICIRANJE 10
Vjeba 34 Valjkasto tijelo (slika 11.)
Cilj: Primijeniti crtanje elipse u izometriji
Rjeenje - Animacija PROJICIRANJE 11
Vjeba 35 Nacrtaj izometriju klizni leaj prema pravokutnim projekcijama na slici 12 i kotiraj ga.
Cilj: Primijeniti pravila kotiranja u izometriji
Rjeenje - Animacija PROJICIRANJE 12

Slika 8. Tijelo s ravnim okomitim i kosim plohama

Slika 9. Kocka s upisanim krunicama

Slika 10. Tijelo s provrtom kruno sjeeno

Slika 11. Valjkasto tijelo

17

Slika 12. Klizni leaj

Presjeci

1. Pravila za crtanje presjeka

Kad je predmet upalj i kad su upljine sloenog oblika onda se vjerna slika o njemu ne moe dobiti iz
prostorne predodbe i iz pravokutne projekcije. U tom sluaju predmet se crta presjeen odreenim
ravninama na nain da se u tim ravninama vide potrebni detalji. Ravnine presijecanja se u
pravokutnom projiciranju crtaju crtom (d) a prema potrebi pogled se naglaava strelicama. Presjeeni
dio predmeta oznaava se rafurom. rafuru ine usporedno povuene crte (b) preko cijele
presjeene povrine. Udaljenost izmeu crta ovisi o veliini povrine koju se rafira. Pri rafiranju
sklopova treba paziti da ue povrine imaju guu rafuru, a susjedne povrine nasuprotni kut
rafiranja. Takoer rafuru susjednih povrina treba pomaknuti da ne ine riblju kost. Kut rafiranja
je veinom 45, ali se od njega moe odstupiti kad se rafiraju sloeniji sklopovi. Jednostavne dijelove
koje se presjecima ne moe poblie objasniti se ne sijee (zupanici, vijci, kotai, navojna vretena
itd)

Slika 1. Presjek ventila

18

2. Vrste presjeka

Slika 2. Vrste presjeka

Vjeba 36 Predmete sa slike 2. nacrtati u mjerilu 1:1 i kotirati

Cilj: Nauiti oznaavati presjeke
Pojanjenje - Animacije PRESJECI 1, PRESJECI 2, PRESJECI 3, PRESJECI 4

Tehniki crtei
1. Vrste tehnikih crtea
Osnovne vrste tehnikih crtea su:
a) sklopni ili montani
b) radioniki
c) shematski.

2. Sastavni, sklopni ili

montani tehniki crte
Sastavni ili montani crte prikazuje
meusobni odnos dijelova u sklopu ili
proizvodu i nain njihovog zajednikog
funkcioniranja. Primjer sastavnog crtea je
na slici 1.
Slika 1. Sastavni, sklopni crte ili montani crte
ventila: 1 tijelo, 2 sjedite, 3 tanjur, 4
vreteno, 5 kolo, 6 ep (glava), 7- matica, 8
brtvenica, 9- brtva, 10 - brtva

19

Iz slike 1. se vidi kako ventil funkcionira i koja mu je prikljuna mjera. Na sastavnom crteu kotiraju se
samo vanjske, prikljune i funkcionalne mjere, a ako je sklop jednostavan, na sastavnom crteu mogu
se kotirati detalji, pa se tako izvedeni crtei mogu primjenjivati u proizvodnji.

3. Radioniki tehniki crte

Radioniki crte je crte jednog predmeta sa svim potrebnim podacima za proizvodnju. Ti podaci se
odnose na oblik, dimenzije, materijal, vrstu obrade, hrapavost i slino.

Slika 2. Radioniki
tehniki crte

20

3.1. Znakovi na tehnikom crteu

3.1.1. Znakovi za oblik
Neki znakovi za oblik nalaze se u tablici 1.
Tablica 1. Znakovi za oblik
Znak

D
R (r)
M
W

Opis
Znak za kruni presjek
Znak za kvadratni
presjek
Znak za esterokutni
presjek
Znak za promjer
Znak za polumjer
Znak za metriki navoj
Znak za withvortov navoj

0 Znak za okomitost

Primjer
20

Nain itanja
Fi 20

20

Kvadrat 20

20

esterokut 20

D20
R15
M10
W 36 x 1/6
1,2 0.1/300 mm

Znak za ravnost

0.1/300

Znak za paralelnost

1,2 0.1/300 mm

Znak za cilindrinost

1,2 0.1/300
mm

Znak za pravocrtnost

1 | 0.1/300 mm

Znak za poloaj

a,b

Znak za sredinji poloaj

Znak za centrinost

0.1

Znak za nagib
Znak za oblik povrine
Znak za oblik profila

0.1

Promjer 20
Polumjer 20
Em 10
Promjer 36 mm, korak 1/6 cola
Doputeno odstupanje od okomitosti
povrina a i b je 0.1 mm na 300 mm
Doputeno odstupanje od ravnosti povrine
a je 0.1 mm na 300 mm
Doputeno odstupanje od paralelnosti
povrina a i b je 0.1 mm na 300 mm)
Doputeno odstupanje od cilindrinosti
povrina a i b je 0.1 mm na 300 mm
Doputeno odstupanje od pravocrtnosti
povrine 1 je 0.1 mm na cijeloj duljini
Udaljenost sredita od povrina a i b je 5
mm
Doputeno odstupanje od sredinjeg
poloaja je 0.1 mm na cijeloj duljini
Doputeno odstupanje od centrinosti je 0.1
mm na cijeloj duljini
Nagib 7%

3.1.2. Znakovi za hrapavost i nain obrade

Obrada moe biti runa i strojna, a moe biti gruba, ista i fina. Svakom narednom obradom uklanjaju
se nedostaci prethodne obrade. Nedostaci prethodne obrade odnose se na oblik, dimenzije i
hrapavost povrine. Naini obrade upisuju se na posebna mjesta na tehnikom crteu zajedno sa
stupnjem ili klasom hrapavosti. Znakovi za hrapavost i nain obrade mogu biti zajedniki za sve
povrine ili mogu biti posebni kad se odnose samo na odreene povrine predmeta (slika 2.).

21

Slika 3. Primjer unoenja znakova za oblik, hrapavost i nain obrade na

tehniki crte

Na slici 3. N9 tokariti odnosi se na sve povrine predmeta osim na povrinu na kojoj je poseban
znak za obradu N3 brusiti.
Na slici 4. Vidi se razlika pojedinih stupnjeva hrapavosti, a na slici 5. Mogunosti pojedinih naina
obrade s obzirom na hrapavost.

Slika 4. Ploice razliite obraenosti za kontrolu hrapavosti

22

Slika 5. Veza izmeu vrste obrade i hrapavosti

23

3.1.3. Znakovi za tolerancije i dosjede

a) Tolerancija
Prilikom izrade vie jednakih predmeta teko je postii jednake dimenzije jer na tonost mjera utjee
istroenost alata, tonost mjerila, temperatura prilikom obrade i mjerenja i vie drugih imbenika.
Zbog toga je gotovo nemogue izraditi dva predmeta jednakih dimenzija, pa se u praksi doputa
odreena tolerancija mjera. Ta tolerancija naziva se doputeno odstupanje od nazivne mjere, a
elementi tolerancije vide se na slici 6.
Slika 6. Elementi tolerancije

30+0.020
0.015

D, d=30 nazivna mjera

Ag, ag = +0.020 gornje odstupanje od nazivne mjere
Ad, ad = - 0.015 gornje odstupanje od nazivne mjere

Na slici 6. znak F predstavlja kruni

presjek, a broj 30 je nazivni promjer.
Broj +0.020 znai da je najvea
doputena mjera za 0.020 mm vea
od 30 mm i naziva se gornje
odstupanje od nazivne mjere.

, = 30 0.015 = 29.985
, = 30 + 0.020 = 30.020

Broj -0.015 znai da je najmanja doputena mjera manja za 0.015 mm od 30 mm i naziva se donje
odstupanje od nazivne mjere.
Iz slike 6. vidi se da je najmanja doputena mjera 29.985 mm, a najvea doputena mjera 30.020 mm.
Svaka mjera izmeu 29.985 mm i 30.020 ukljuujui i te dvije mjere je dobra mjera.
Tolerancije se na tehnikim crteima najee predoavaju poljem tolerancije i kvalitetom tolerancije
npr. F30H7 ( slika 7.)
Slika 7. Najei nain oznaavana
tolerancija na tehnikim crteima

Na slici 7. znak F predstavlja kruni

presjek, broj 30 je nazivna mjera,
slovo
H
oznaava
poloaj
tolerancijskog polja, a broj 7
oznaava kvalitetu tolerancije.
Poloaj tolerancijskog polja za provrte oznaava se
velikim slovima abecede, a poloaj tolerancijskog polja
za rukavce (osovine) oznaava se malim slovima
abecede (slika 8.)

Slika 8. Poloaj tolerancijskih polja

Tolerancijsko polje moe se nalaziti iznad nulte crte, na nultoj crti i ispod nulte crte.

24

Polje tolerancije protee se od najmanje mjere (donje granine mjere) do najvee mjere (gornje
granine mjere. Veliina polja tolerancije oznaava kvalitetu tolerancije. Manje polje tolerancije
oznaava se manjim, a vee polje tolerancije veim brojem. Manje polje tolerancije, odnosno manji
broj kvaliteta tolerancije odnosi se na precizniju obradu koja je u pravilu skuplja jer ju je tee postii.
Stoga se strojni dijelovi uvijek izrauju s veim poljem tolerancije koje nee utjecati na funkcionalnost
proizvoda. Usporedba kvaliteta tolerancije vidi se na slici 9.

Slika 9. Usporedba kvaliteta tolerancije

b) Dosjedi
Dosjed je odnos mjera dvaju dijelova prije spajanja. Dosjed moe biti labavi ili vrsti. U nekim
sluajevima ne moe se unaprijed znati koji e dosjed nastupiti pa se takav dosjed naziva prijelazni
(slika 10.).

Slika 10. Primjeri spajanja dijelova dosjedima;

a) labavi dosjed (klizni leaj),
b) vrsti dosjed (zupani vijenac na zamanjaku),
c) prijelazni dosjed (kuglini leaj na vratilu)

U labavom dosjedu izmeu spojenih dijelova moe nastati samo zranost. Tipian spoj dvaju dijelova
u labavom dosjedu je spoj osovine i kliznog leaja.
U vrstom dosjedu izmeu spojenih dijelova moe nastati samo preklop. Kako je promjer osovine
vei od promjera provrta, prije spajanja je dio s provrtom potrebno ugrijati, a ponekad i osovinu
ohladiti. Grijanjem se provrtu povea promjer, a hlaenjem se osovini smanji promjer. Nakon
operacije grijanja i hlaenja osovina e bez problema ui u provrt. Kad se temperature izjednae spoj
se vie ne moe rastaviti. Tipian primjer spoja dvaju dijelova u vrstom dosjedu je spoj zamanjaka
motora SUI i zupanog vijenca na njemu.
U prijelaznom dosjedu moe nastati ili mala zranost ili mali preklop ovisno o stvarnim dimenzijama
dijelova prije spajanja. U prijelaznom dosjedu spajaju se dijelovi koje je
povremeno potrebno rastavljati. Spajanje i rastavljanje se najee
izvodi laganim udarcima ruke ili ekia.

Slika 11. Oznaavanje dosjeda na tehnikom crteu

25

Vjeba 37 U mjerilu 1:1 nacrtati osovinu sa slike 2

Cilj: Utvrditi znanja o elementima radionikog crtea
Program

4. Shematski tehniki crte

Shematski crtei na pojednostavljen nain predouju strojne dijelove dogovorenim znakovima
(simbolima). Shematski se najee crtaju cijevni i elektrini vodovi, ali se shematski crtaju cijeli
strojevi i njihovi sklopovi kad treba objasniti naela rada i funkcioniranje pojedinih sklopova. Na slici
12. su simboli esti simboli u strojarstvu, a na slici 13. primjeri shematskih tehnikih crtea

Slika 12. esti simboli u strojarstvu

26

Sustav za dovod goriva

Automatski mjenja
Spoj trofaznih elektromotora
Slika 13. Primjeri shematskih crtea

Vjeba 38 Nacrtati sliku naela rada zranih konica i opisati naelo rada
Cilj: Nauiti pravila shematskog crtanja
Vjeba
Vjeba 39 Nacrtati sustav za dovod goriva i opisati ga
Cilj: Nauiti pravila shematskog crtanja
Vjeba

27

5. Eksplozijski crte

Slika 14. Eksplozijski crte

Oploje tijela

1. Crtanje oploja jednostavnih geometrijskih tijela

1.1. Oploje kvadra

Vjeba 40 Nacrtaj pravokutne projekcije i oploje kvadra dimenzija xDxV 50x40x60

Cilj: Nauiti crtati oploje kvadra
Rjeenje - Animacija OPLOJE 1_1 i OPLOJE 1_2

1.2. Oploje valjka

Vjeba 41 Nacrtaj pravokutne projekcije i oploje valjka promjera osnovice 40 mm i visine 60 mm
Cilj: Nauiti crtati oploje valjka
Rjeenje - Animacija OPLOJE 2_1 i OPLOJE 2_2
Uputa: Osnovica valjka je krug promjera 40 mm, a plat je pravokutnik visine valjka i duljine opsega
kruga. Opseg kruga se izraunava po formuli:
=

28

1.3. Oploje stoca

Vjeba 42 Nacrtaj pravokutne projekcije i oploje stoca promjera osnovice 40 mm i visine 60 mm
Cilj: Nauiti crtati oploje piramide
Rjeenje - Animacija OPLOJE 3_1 i OPLOJE 3_2
Uputa: Duljina luka plata stoca odgovara opsegu kruga osnovice. Prenoenje opsega osnovice na
luk plata stoca naziva se rektifikacija krunog luka, a obavlja se prenoenjem luka na pravac, a zatim
s pravca na drugi luk.

1.4. Oploje piramide

Vjeba 43 Nacrtaj pravokutne projekcije i oploje piramide kojoj je osnovica kvadrat duljine
stranice 40 mm i visina 60 mm. Stranice osnovice su paralelne s osima X i Y.
Cilj: Nauiti crtati oploje stoca
Rjeenje - Animacija OPLOJE 4_1 i OPLOJE 4_2
Uputa: Bridovi stoca nisu paralelni s ravninama projiciranja pa su u ravninama projiciranja
prikraene slike ti bridova. Stoga je za crtanje oploja piramide prethodno potrebno odrediti pravu
veliinu bridova. Jedan od naina za odreivanje prave veliine duine je zakretanje duine u poloaj
koji je paralelan s nekom od ravnima projiciranja.

2. Crtanje oploja kosih geometrijskih tijela

2.1. Oploje kosog valjka
Vjeba 44 Nacrtaj pravokutne projekcije i oploje kosog valjka promjera 40 mm i visine 60 mm
koji je nagnut prema bokocrtnoj ravnini pod kutom od 60.
Cilj: Nauiti crtati oploje kosog valjka
Rjeenje - Animacija OPLOJE 5_1 i OPLOJE 5_1

2.2. Oploje kose piramide

Vjeba 45 Nacrtaj pravokutne projekcije i oploje trostrane kose piramide kojoj su koordinate
vrhova: A (70,20,10), B(40,40,10), C(30,10,10), V(10,30,70).
Cilj: Nauiti crtati oploje kose piramide
Rjeenje - Animacija OPLOJE 6_1 i OPLOJE 6_229

2.2. Oploje krnjeg kosog stoca

Vjeba 46 Nacrtaj oploje krnjeg kosog stoca promjera osnovice 40 mm, ako su koordinate
sredita S(50,30,10), a vrha V(10,30,70)
Cilj: Nauiti crtati oploje krnjeg stoca
Rjeenje - Animacija OPLOJE 7

3. Crtanje oploja tijela iz prakse

Vjeba 47 Nacrtaj zavretak izolacijskog plata prema slici 1.
Cilj: Nauiti crtati oploje kose piramide
Rjeenje - Animacija OPLOJE 8
Program

Slika 1. Zavretak izolacijskog plata

30