Professional Documents
Culture Documents
Lepi Zdravi Aktivni
Lepi Zdravi Aktivni
UVOD
Lepo vreme obeleava i poetak aktivnosti na otvorenom. Neki ljudi poinju da
se spremaju za leto, dok drugi samo neke od aktivnosti koje i inae obavljaju,
prebacuju u prirodu. Svaki ovek ima osnovni razlog zbog koga se bavi sportom i
vebanjem, ali je najvanije da se trening radi pravilno i bez suvinog
optereenja za telo i srce.
Najuobiajeniji treninzi u prirodi su tranje, vonja bicikla, vonja rolera, plivanje,
badminton i tenis Sa druge strane - najefikasniji treninzi su oni koje puls
dovode u zonu optimalnu za jaanje organizma i bre sagorevanje kalorija.
Takav trening moe se raditi samo ukoliko znate koliki je Va optimalni puls za
vreme treninga.
Efikasnost treninga zavisi i od ishrane. Vano je kada jedemo i ta jedemo,
kao i na koji nain kombinujemo razliite vrste namirnica. Zato vam u ovoj
elektronskoj knjizi savetujemo na koji nain optimalno moete kombinovati
trening sa pravilnom ishranom, kako biste postigli najbolje rezultate.
Koja vrsta hrane je dobra za srce, a istovremeno topi elije masti? Koje hranljive
materije ubrzavaju metabolizam i potpomau jaanje tela?
Sledi objanjenje nekih osnovnih pojmova, kao to su: glikemiki indeks,
ugljeni hidrati, insulin
Predstavljamo vam GI dijetu i namirnice koje e preovlaivati u vaim dnevnim
obrocima tokom nje.
Uivajte u itanju!
Formula koja je dole data pomoi e vam da izraunate individualnu ciljnu zonu
pulsa, koju bi trebalo da dostignete za vreme treninga. Mi emo vam dati ciljnu
zonu brzine rada srca u rangu od 60%, 70% i 80% od maksimalne
predviene brzine rada srca.
Korak 1: Izmerite puls u mirovanju
Pre svega morate izmeriti svoj puls pri mirovanju. To
ete uraditi tako to ete redovno meriti puls ujutro im
ustanete ili dok ste jo u krevetu. Merite puls jedan
minut, izbrojte otkucaje i zabeleite. Kad se vaa fizika
kondicija pobolja, broj otkucaja pri naporu u minuti e
se smanjitistoga je vano meriti puls redovno. Puls je
jedan od najboljih pokazatelja poboljanja fizikog
stanja.
Naravno, moete odluiti da pratite brzinu srca i bez monitora. Stavite kaiprst i
srednji prst na unutranji deo zgloba ruke ili na vrat, odmah ispod zadnjeg dela
vilice. Brojte otkucaje srca deset sekundi, a onda pomnoite taj broj sa est.
Na taj nain ete tano znati broj otkucaja u minuti. Precizno i kontinuirano
merenje pulsa pomae da ostanete u ciljnoj zoni i da ostvarite najbolje mogue
rezultate.
Korak 2: Odredite svoju ciljnu zonu pulsa:
9 Odredite maksimalnu brzinu pulsa:
220 (Godine) = (Maksimalna brzina pulsa)
Pomou RPE skale moi ete preciznije da opiete svoje opaanje napora
za vreme treninga i da bolje procenite koliko se napreete. Pored ovoga, RPE
skala odreuje koliko vam je prijatno, odnosno koliko dobro se oseate iznutra
za vreme treninga, a u skladu sa uobiajenim oseajem napora, ubrzanog
disanja ili ak neprijatnosti.
Opaen napor se procenjuje na skali od 0 do 10. On pomae da damo
precizniju procenu o tome koliko energije troimo tokom treninga i kakva
oseanja napor izaziva u nama. Za veinu ljudi preporueni nivo RPE nalazi se
izmeu 3 (umeren) i 5 (visok).
Svako od nas moe da koristi meru nivoa opaenog napora za efikasnu procenu
intenziteta treninga, bez obzira na nivo fizike spremnosti. Nema veze da li ste
samo poetnik u aerobnom treningu ili ste navueni na fitnes; koristite RPE
skalu i otkrijte kako vi opaate trening. RPE skala moe vam pomoi i da
procenite koliko naporno vebate, kao i da li ste uinili trening efikasnijim i
prijatnijim.
RPE 3
Veoma lagan trening Prianje tokom treninga ne zahteva nikakav trud .Jedva da
se napreete.
Lagan trening Priate skoro bez napora. Umeren napor.
RPE 4
RPE 5
RPE 6
RPE 7
RPE 8
RPE 1 2
RPE 9-10
Zona umerene brzine rada vaeg srca trebalo bi da odgovara RPE nivou
izmeu 2 i 3, a zona gornje ciljne brzine rada srca trebalo bi da odgovara
RPE nivou izmeu 3 i 5.
4. Trajanje treninga
Trajanje pojedinanog treninga je drugi faktor vaan za skidanje kilograma i
poboljanje aerobne izdrljivosti. Ukoliko elite da postignete najbolje mogue
rezultate, intenzitet treninga trebalo bi da vam omogui prijatno vebanje i
to u toku dueg vremenskog perioda. Sagorevaete masne naslage i odravajui
intenzitet treninga koji vam je prijatan, ukoliko je on unutar vae ciljne brzine
pulsa. Ako tek poinjete sa vebanjem ili ste nie fizike kondicije, ponite sporije
i koncentriete se pre svega na progresivno produavanje vremena
pojedinanih treninga. Taj metod treninga naziva se osnovni progresivni
program.
Najbolja zona intenziteta treninga za poetnike, koji ele sa smanje masne
naslage i mrave je izmeu 55% i 65% maksimalnog pulsa. Ovakav trening bi
trebalo da karakterie due trajanje, a nii intenzitet vebanja.
Postii ete najbolje rezultate ako budete postepeno produavali vreme trajanja
treninga. Ovakav program preporuuje se onima koji nisu vebali dui period,
kao i ljudima koji poinju sa novim i zahtevnijim programom treninga. Nizak
intenzitet vebanja prvenstveno omoguava da vebate laganije, a due.
etanje
- na ravnoj povrini od
16 do 21 sati;
- uzbrdo od 7 do 10 sati
Vonja rolera
od 500 do 600
od 7 do 8 sati
Vonja bicikla
od 600 do 900
od11 do 23 sata
Tenis
- od 11 do 13 sati jedan
na jedan;
- od 14 do 16 sati u
dublu
Plivanje
od 550 do 750
od 9 do 13 sati
Veslanje
od 400 do 600
od 11 do 17 sati
Prednosti
Ponite sa 10-minutnom
sporom etnjom da
zagrejete miie. Zatim
naizmenino etajte 5
minuta brzo pa 3 minuta
sporo. Vremenom ete
produavati intervale
brzog etanja. Uvek
zavravajte sa sporim
etanjem.
Vonja rolera je odlina
za dobijanje fizike
kondicije, fleksibilnosti i
ravnotee. Mi naroito
preporuujemo da
pripazite na bezbednost
(titnici, kaciga).
Ovo je zabavna
aktivnost u prirodi koja
ojaava miie vaih
nogu, zadnjice, ramena i
trbunih miia.
Tenis poboljava
koncentraciju,
koordinaciju i reflekse.
Ono ima povoljne efekte
na sve miie tela.
Opustiete vau kimu.
Lepo ete oblikovati
gornji deo tela. Ako je
vaa tehnika pravilna,
staviete i teret na
Badminton
od 30 do 490
od 15 do 17 sati
Odbojka na
pesku
od 490 do 570
od 13 do 15 sati
Bacanje frizbija
od 260 do 310
od 24 sata do 29 sati
10
Glikemiki indeks - GI
Glikemiki indeks (GI) je zapravo sistem rangiranja ugljenih hidrata. GI
pomae naem telu da funkcionie efikasnije. Pomou ovog indeksa moemo
rangirati hranu na osnovu efekta koji ona ima na nivo glukoze u krvi. Hrana sa
visokim GI isputa vie insulina, to rezultira opadanjem nivoa energije i
smanjenim sagorevanja masti. Hrana sa niskim Gl doprinosi oseanju
zadovoljstva i energije.
ta je visok GI
Hrana koja sadri visok GI sadri znaajne koliine eera ili rafinisanih i
industrijski obraenih sastojaka, to drastino ubrzava rast nivoa insulina u krvi.
11
ta je nizak GI?
Kad jedete hranu koja ne izaziva tako drastina poveanja insulina - hrana se
vari sporije i glukoza mnogo sporije ulazi u krv. Kao rezultat toga, ne oseate
umor i glad i postajete zadovoljniji i energiniji.
Kao krajnji rezultat ovakve ishrane - moete da vebate due i poveavate
razmak izmeu uzimanja obroka - to na kraju rezultira konzumiranjem manje
kalorija. Meu prednostima takve ishrane su:
Struktura obroka
Najbolje je da uzimate najmanje 3 - 5 obroka dnevno.
Nemojte uriti tokom jela. Ovo su neke od glavnih smernica
pravilne ishrane. Takoe, Vai obroci treba da se sastoje od
namirnica koje ne usporavaju sistem organa za varenje i u
isto vreme ne goje.
12
artioke
pargla
zelena i uta boranija
kineski kupus
prokelj
kelj
kupus
karfiol
celer
krastavci
patlidan
sve vrste trava
praziluk
sve vrste salate (endivija, zelena salata)
crni luk
paprike: zelene, crvene, ute i sve vrste ljute paprike
crvene rotkve
koren kupusa
slatki graak
spana
cvekla
paradajz
repa
uta bundeva
13
tikvice
sve vrste peurki
cvekla
argarepa
kukuruz
paradajz
bundeva
9 Voe
14
9 Govedina
Odrezak od buta, sredinji deo buta, peene govee slabine, gornji deo peenih
goveih slabina, gornji deo slabina, slabina, vrat
9 ivina (bez koe)
urei fileti, pilei fileti, mlade kokoke i petlovi, niskomasna uretina
9 Morska hrana
Sve vrste koljki. Tunjevina, losos, sardine, sardine i pastrmka bogate su masnim
kiselinama omega-3. Pokuajte da ih uvrstite u vau redovnu ishranu.
9 Svinjetina
Peeni svinjski but, nemasna slanina, nemasna unka
9 Teletina
But, telei kotleti.
9 Jagnjetina
But bez vidljive masti.
Gorepomenuta hrana trebalo bi da se konzumira u umerenim koliinama.
Takoe vodite rauna da unosite povre i voe svaki dan. Ako preferirate neku
od isprobanih dijeta sa unapred propisanim jelovnicima, ipak proitajte ostatak
teksta o osnovama i prednostima GI dijete, koja je dokazano mnogo naprednija
od ostalih dijeta.
7. GI Dijeta
Koncept GI dijete osmislio je dr Dejvid Denkings, nutricionista i profesor na
univerzitetu u Torontu. Presudan faktor ove dijete je brzina kojom se hrana u telu
pretvara u glukozu, koju telo onda koristi kao energiju. Hrana sa visokim
glikemikim indeksom GI - brzo se razlae i time pojaava apetit, a u
organizmu se, nakon obroka, brzo javlja oekivanje sledeeg.
15
Prednosti GI dijete
Ovu dijetu moete drati ceo ivot, poto ona nije
klasina dijeta koja se dri samo u jednom periodu.
Ne oseate glad. Oseate se bolje - GI dijeta
prvenstveno pojaava luenje serotonina,
neuroprenosnika koji regulie dobro raspoloenje.
Ne udite za eerom, poto je nivo eera u krvi
kontrolisan. Nauni testovi utvrdili su efikasnost i
bezbednost ove dijete.
GI dijeta se fokusira na izbor hrane na osnovu tri boje, po pravilu semafora:
Kako bismo vam pomogli da otkrijete da li vai recepti imaju zeleno svetlo,
morate da znate da je klju za odreivanje GI - sadraj vlakana u odreenoj
namirnici. Rastvorljiva i nerastvorljiva vlakna, su klju za odreivaje GI. Osnovno
pravilo glasi: to vie rastvorljivih vlakana to bolje. To znai da recepti moraju
sadravati sastojke iz zelene zone tj. sa dosta vlakana - kao to su ovas, mekinje
i mahunarke. Postarajte se i da recept po kome kuvate obrok - sadri malo ili ne
sadri uopte zasiene masti.
ta smem da jedem?
Ova ishrana bazira se na unosu ugljenih hidrata (voa, povra i itarica),
nemasnih proteina i nezasienih masti. Meutim, sutina GI dijete lei u injenici
da ona posebno ohrabruje unoenje ugljenih hidrata koji se sporo razlau (ugljeni
hidrati sa niskim glikemikim indeksom), kojih ima u smeem pirinu, ovasu i
testu.
Ove hranljive materije, obzirom na sporo razlaganje, postepeno i sporo
oslobaaju glukozu i doprinose padu glukoze u krvi. Za razliku od njih, kada
jedemo hranu koja sadri visok nivo eera ili ugljenih hidrata, organizam
doivljava naleta eera koji se brzo razlau, odnosno imaju visok glikemiki
indeks.
16
ta je to GI?
Glikemiki indeks predstavlja jedininu meru na skali koja izraava brzinu kojom
hrana i pie iz grupe ugljenih hidrata utiu na glukozu, odnosno nivo eera u
krvi. Skala glikemikog indeksa je raspona od 0 do 100. Hrana i pie koji
imaju visok glikemiki indeks izazivaju drastian skok eera u krvi i stoga se
smatraju loim, dok se namirnice sa niskim GI smatraju "dobrim".
17
18
hleba ili prepunu iniju makarona zamoenih u maslinovo ulje i pored niskog
GI, neete smrati. Kalorije su i dalje vane. Ali, ako svako jelo sadri ugljene
hidrate sa niskim GI, umerenu porciju nemasnih proteina (riba, piletina, crveno
meso i sl.), mnogo voa i povra - uspostaviete ravnoteu metabolizma koja
e vam pruiti oseaj sitosti i zadovoljstva.
Ishrana sa niskim GI nije dijeta koja se zavrava Ona e postepeno istopiti
viak teine, ali samo ako imate volje da odustanete od loeg mentaliteta
ishrane i dijeta jojo efekta i shvatite je kao dugoronu promenu navika u
ishrani, umesto samo kao jo jednu dijetu.
Zeleno:
Hrana sa niskim glikemikim indeksom
(55 ili manje) - jedite koliko elite.
uto:
Srednji glikemiki indeks
konzumirajte veoma ograniene
koliine
Crveno:
visok GI namirnice koje treba
izbegavati
integralni hleb
trenje
grejpfrut
integralne itarice
mekinje
ovsene pahuljice i kaa
nezaslaeni voni ele
obrano mleko
nemasna slanina
belance
raani hleb
urea unka
kuvani krompir
beli pirina
puter
poluobrano mleko
kroasani
ajni kolaii
beli hleb
torte
sve vrste sosova
slanina
hrskavi i slatki musli
dem i marmelada
punomasno mleko
cela jaja
19
20
21
22
23
Nemojte priti hranu, kuvajte je ili dinstajte. Uvek birajte kuvanu smeu
riu ili kuvani krompir.
Pazite koje ete grickalice jesti dok gledate TV. Mastan ips i okoladni
keks prava su propast za miie. Radije sebi priutite suve jabuke ili krike
argarepe i celera.
24
Nisu sve soli kodljive masti zapravo igraju vanu ulogu u pravilnom
funkcionisanju tela. Meutim, postoje neka pravila: izbegavajte ivotinjsku
mast i zamenite je biljnom. U ovom sluaju pazite se industrijski obraenih
masti koje mogu biti veoma tetne, jer sadre zasiene masne kiseline
koje utiu na pojavu gojaznosti i kardiovaskularnih oboljenja. One se
mogu nai u industrijski obraenoj hrani i hidrogenizovanim mastima, kao
to su margarin i mast od povra.
6. Masaa
Masaa ima povoljne efekte na celo telo jer:
Sve ovo rezultat je masae, ali obino nemamo privilegiju da nas masiraju svaki
dan... Meutim, trbune miie lako moemo masirati i sami.
25
7. Vebanje
Gimnastike vebe se sastoje od niza vebi za zagrevanje,
oputanje i vebi za razvoj motorikih sposobnosti.
Osnovne gimnastike vebe su:
Vebe snage,
Istezanja, i
Oputanje.
One se rade odreenim redosledom, prvo za gornji deo tela,
prema donjem (ramena, ruke, torzo, noge)
Brze gimnastike vebe za svakoga:
9 Glava i vrat: stanite sa rairenim stopalima i stavite ake na
kukove. Kruite glavom levo desno, napred nazad, gore dole.
9 Ramena i ruke: stanite sa rairenim stopalima, a ruke treba
slobodno da padaju niz telo. Ponite da diete ramena gore dole,
zatim kruite napred nazad. Ponovite isto sa rukama: naprednazad, gore dole. Onda ponite da talasate rukama: podignite
ruke koliko god moete i zamahujte levo desno.
9 Torzo: stopala su rairena, stavite ruke na pojas i kruite kukovima.
Pravite velike krugove na levo i na desno. Za sledeu vebu, savijte
se napred i prvo dodirnite levo, a onda desno stopalo. Zatim lezite i
uradite nekoliko trbunjaka. Sada se ispravite i sedite na podu.
Kima treba da bude ispravljena. Posegnite za prstima na nogama,
pokuajte da ih dodirnete.
26
9 Celo telo: ustanite i istegnite se. Isteite ruke visoko kao da berete
jabuke sa visokog drveta. Uzmite konopac i preskaite. Pokuajte
da uradite nekoliko sklekova.
9 Oputanje: istresite ruke, noge ili skoite nekoliko puta.
8. Aerobni trening
ta je aerobni trening?
Aerobni trening podstie va organizam da masti upotrebi za proizvodnju
energije. Ovaj proces stimulie trening koji ne zahteva previe napora u
miiima.
Kako? Prvo,- etanjem, tranjem, plivanjem, vonjom bicikla, veslanjem,
koraanjem, planinarenjem. Takva rekreacija sagoreva manje kalorija, ali
podstie telo da koristi vie masti.
Svakodnevni aerobni trening:
27
28
29
30
Miie nogu,
Miie ruku,
Miie torza.
31
32
SADRAJ
1. UVOD
2. PRAENJE RADA SRCA ZA VREME TRENINGA
ZATO JE VANO PRATITI RAD SRCA?
KAKO SE ODREUJE CILJNA BRZINA RADA SRCA?
GDE STAVITI MONITOR BRZINE RADA SRCA?
OPTIMALAN NIVO INTENZITETA
SMERNICE U VEZI ODREIVANJA CILJNE ZONE PULSA TOKOM TRENINGA
KADA MERITI BRZINU PULSA?
3. NIVO OPAENOG NAPORA (RPE)
BRZINA OPAENOG NAPORA (RPE) PRIANJE U TOKU TRENINGA
4. TRAJANJE TRENINGA
TABELA POTRONJE KALORIJA KOD RAZLIITIH SPORTOVA
5. TRENING I PRAVILNA ISHRANA
UGLJENI HIDRATI I INSULIN
GLIKEMIKI INDEKS - GI
TA JE VISOK GI
TA JE NIZAK GI?
6. JELOVNIK BRZIH REZULTATA
STRUKTURA OBROKA
PRAVITE SOPSTVENE RECEPTE KOMBINACIJOM SLEDEIH NAMIRNICA
7. GI DIJETA
PREDNOSTI GI DIJETE
TA SMEM DA JEDEM?
TA JE TO GI?
TA ODREUJE GLIKEMIKI INDEKS ODREENE NAMIRNICE?
DA LI GI DIJETA IMA I SLABOSTI?
KAKO OSLOBAANJE EERA U KRVI UTIE NA GUBITAK TEINE?
ZATO JE OVA DIJETA BOLJA OD OSTALIH?
KOLIKO JE ZDRAVA GI DIJETA?
KOLIKO JE TEKO DRATI GI DIJETU?
ZATO JE GI DIJETA TAKO POPULARNA?
2
3
3
3
3
4
4
6
7
8
8
9
10
10
11
11
12
12
12
13
15
16
16
17
17
17
17
18
18
18
18
20
21
21
22
22
24
25
26
27
27
28
32
33
34