SAMIRA NUKI, prof.

razredne nastave
JU O Mehmedalija Mak Dizdar
rtava faizma 14, Sarajevo
Line kontakt informacije:
Tel.061/243-173
Adresa: Mutije Dabia 10, Sarajevo

METODIKI PRISTUP USMJEREN NA DIJETE SA EVIDENTIRANOM

GOVORNOM POTEKOOM
DISLALIJA
U NASTAVI POETNOG ITANJA I PISANJA

SARAJEVO, april, 2011. godine

Cilj ovog rada jeste navesti samo jedan primjer iz prakse, koji e barem pokuati
objasniti kako i na koji nain je identificirana i opservirana potekoa, koji specifini
metodiki pristupi su koriteni u nastavi poetnog itanja i pisanja bhs jezika i knjievnosti,
da bi krajnji rezultat bio to bolji, uitelj zadovoljniji, a dijete sretnije i spremnije za daljne
korake u svom obrazovanju.

II

STUDIJA SLUAJA-PRIMJER IZ PRAKSE

1. Opi podaci
Osnovna kola: Mehmedalija Mak Dizdar
Ime i prezime: H. E.
Godina roenja: 2003.
Razred: I
Prilikom polaska u kolu dijete upueno na ispitivanje u Centar za mentalno zdravlje radi
potekoa sa govorom i procjene intelektualnog funkcionisanja.
1.1. Iz line anamneze

Drugo dijete iz druge trudnoe;

Trudnoa protekla uredno;

Porod na vrijeme i bez komplikacija, po roenju odmah zaplakala;

Prosjedila sa 6-7 mjeseci, prohodala oko prve godine starosti ;

Djeije bolesti majka negira;

Pojava prve rijei oko druge godine, nakon ega roditelji primjeuju regresiju u
govorno-jezikoj komunikaciji;

1.2. Obiteljska anamneza

-

Porodica ivi u Sarajevu;

Majka ima zavrenu Osnovnu kolu, otac policajac;

U uoj porodici nema nasljea po pitanju oboljenja;

Procijenjeni kao funkcionalna porodica s podijeljenim ulogama i podjednakim

autoritetom oba roditelja;

U porodici je jo starija sestra i jedan mlai sin;

Primjeen hiperprotektivni stav prema djevojici u krugu porodice zbog kojeg nije
posebno motivirana za usvajanje znanja primjerenih njenoj starosnoj dobi, te
nepotpunog edukativnog tretmana;

Izraena pretjerana posesivnost majke i oca to je dovelo do teeg odvajanja od njih,

straha od nepoznatog i nesamostalnosti.

1.3. Zdravstvena anamneza

-

Primljena na kliniko ispitivanje zbog potekoa sa govorom, procjene intelektualnog

funcionisanja i sumnje na usporen psihomotorni razvoj;

Neuroloki nalaz:nedovoljno razvijena fina koordinacija pokreta, ostali nalazi bez

uoljivog deficita;

ORL NALAZ:Tonsillopharyngitis chr.;Ima uredan sluh;

MRI KRANIUMA: Uputna dg:Susp. Disharmonian razvoj,

ZAKLJUAK:MRI u granicama normale;

1.4. Psiholoki nalaz i miljenje

-

Koriten razvojni test iji rezultati pretpostavljaju usporen razvoj;

Obrada intelektualnog statusa ukazuju na prisustvo kognitivnig deficita;

Intelektualne sposobnosti se procjenjuju u rasponu blizu donje granice prosjeka;

Prema opservaciji i primjenjenim psihodijagnostikim tehnikama smatra se da su

intelektualne sposobnosti ispitanice orjentaciono na nivou djateta od 5 godina;

Znanja koja zahtijevaju verbalni odgovor se teko ili nikako ne uspijevaju utvrditi;

Sposobnost odravanja koncetracije znaajno reducirana;

Izraene su smetnje socijalnih interakcija, socijalna deprivacija, emocionalna

preosjetljivost i stidljivost uz prisustvo straha i strepnje;

Sarajevo, 28.04.2009,
Psiholog:
Emina Belagi

1.5. Miljenje logopeda

Govorni status:
Sa djevojicom se lako uspostavlja emocionalni i socijalni kontakt. Emotivno topla
djevojica. Verbalni kontakt se uspostavlja, ali je otean nerazumljivou djevojicinog
govora. Fond steenih pojmova nije u skladu sa kronolokim uzrastom. U spontanom govoru
prisutne su artikulacijske pogreke sva tri tipa: DISTORZIJE, SUPSTITUCIJE I OMISIJE.
Po primjenjenom artikulacijskom testu TA ( Vuleti, 1990) oteeno je vie od 70 % glasova
maternjeg jezika. U odgovorima se najee koristi jednom distorzovanom rijei.
Preporuka:
Nastaviti logopedski tretman. Neophodno je ukljuiti dijete u radionice kreativnosocijalizacijskog karaktera, defektoloki tretman i psiholoki tretman zbog predstojeeg
ukljuivanja u odgojno-obrazovni proces.
DG. Dyslalia
Sarajevo, 29.04. 2009.
Logoped:
Sanja Matkovi

2. Poduzete inicijalne aktivnosti i opservacija

U septembru, 2009. godine, pored 27 uenika, dobila sam, mada dobrovoljno, i
jednu djevojicu s posebnim potrebama. Jasno nam je da je svako dijete individua za sebe, te
se shodno njihovim potrebama i sposobnostima trebaju diferencirati i planirati aktivnosti.
Meutum, rad sa djetetom s posebnim potrebama je uvijek izazov za svakog nastavnika, te
sam se i ja pitala hou li uspjeti pomoi djevoji
Smatram, a moje miljenje dijele i ostali nastavnici vjerovatno, da je nae znanje potrebno u
radu s djecom s posebnim potrebama ipak skromno, a i pomo od strane strunjaka jo uvijek
nedovoljna, te smo prinueni da sami istraujemo, itamo, uimo, traimo strunu pono i
budemo sretni ako moemo prisustvovati pojedinim vidovima strunog usavravanja na ovu
temu. Pored svega reenog mogu istai nau elju da pomognemo, koja naalost moe da
blijedi ako nemamo dovoljno znanja, a to je najbitnije, strune pomoi.
Imala sam sreu da je pedagog kole bila spremna na suradnju i pomo, te mi
ponudila nalaze i miljenje strunjaka (psiholog, logoped ), a ti dokumenti su mi bili i
stanovita pomo za poetak, a osim toga podijelila je sa mnom i strunu literaturu koja joj je
bila dostupna.
Prije nego sam se uopte susrela sa djevojicom, detaljno sam prouila nalaze i
miljena strunjaka, zatim sam se pozabavila prouavanjem evidentirane govorne potekoedislalija, a sve to sa jednim ciljem; pronai najadekvatnije metodike pristupe koje e pomoi
uenici da kontinuirano prevazilazi potekoe, te koji je to pedagoki i ljudski pristup
neophodan da dijete bude prihvaeno, socijalizirano i to je najbitnije, sretno.
Prvi susret sa djevojicom me obradovao jer sam zakljuila da je veoma topla i mila,
te da se lako uspostavlja emocionalni i socijalni kontakt. Veoma vano je bilo kako e
reagovati mali drugari kad ona na sebi svojstven i nerazumljiv nain kae ime, prezime ili ta
ve eli. Bila sam svjesna da je tad najvanija bila moja reakcija, jer tako mala djeca kopiraju
uiteljice. I zaista, kada je E. kroz svoj lijepi osmjeh rekla to je eljela, djeca su je prvo sa
nevjericom pogledala, pa zatim mene, kao da pitaju: Da li ste vi ita razumjeli?, a ja sam se
nasmijeila kao da sam sve razumjela, zagrlila je i rekla glasno BRAVO! ; pohvalila je za
trud, a drugarima rekla da drugarici moraju dati vremena, poljivo je sluati i sporije joj se
obraati da bi ih razumjela, a najvie e joj pomoi onaj ko joj se ni sluajno ne budu smijali,
jer ni oni sigurno ne ele da im se smiju drugi. Svaki put sam je, dok je govorila svoje kratke
rijei, hvalila, posmatrala sa puno topline i razumijevanja, a uenike poticala na aplauze

podrke. Stalno sam joj upuivala verbalnu i neverbalnu podrku i uvijek potvrivala
napredak.
Prvi teak korak je proao i sada je bilo neophodno opservirati uenicu, okriti
njene sposobnosti, inicijalna znanja, interesovanja, ta moe i eli, i gdje joj je potrebna
podrka.

2.1. Inicijalni nivo razvoja i dostignua iz bhs jezika i knievnosti

S obzirom da e se rad bazirati na metodikom pristupu konkretno vezanom za bhs
jezik i knjievnost, odredila sam inicijalni nivo dostignua u ovom nastavnom predmetu, jer
se zbog govorne potekoe i sistematinog rada u ovoj oblasti moe nainiti najvei pomak i
napredak kod djevojice. To naravno ne znai da treba zanemariti ostale predmete, ve raditi
kontinuirano u realizaciji postavljenih prilagoenih i individuliziranih ciljeva u svakom
predmetu pojedinano.

Ne poznaje tampana slova;

Ne uspijeva prepoznati glas na poetku rijei;

Broj glasova u rijei joj je teko odrediti;

Imenuje tano slike poznatih predmeta i bia;

Sporo, ali uredno prepisuje kratki zapis sa table, voli crtati ilustracije;

Rijei i reenice ne razlikuje;

Uz poticaj moe uestvovati u analizi prie;

Govor slab i tih, uz smetnje u normalnoj fluentnosti u smislu pojave razlomljenih

rijei,zamjene jednog glasa drugim;

Verbalizacija oskudna, na pitanja odgovara kratko, ali uz poticaj veoma eljno i uz

osmijeh;

Evidentne su i smetnje panje i koncetracije uz izraeno ometanje vanjskim

podraajem;

2.2. Primjenjeni metodiki pristup u nastavi poetnog itanja i pisanja

Prvi planirani korak je Priprema za poetno itanje i pisanje i ona sa uvoenjem

reforme traje cijelo 1. polugodite. Priprema za usvajanje itanja i pisanja je istovremeno i
priprema za usvajanje sadraja drugih nastavnih predmeta jer je poznavanje pisma
pretpostavka za sve vidove komunikacije s pisanim sadrajima. U toj pripremi su uoljive
dvije karakteristine etape: Prva, koju uslovno moemo nazvati adaptacionom jer u prvi plan
izranjaju pitanja prilagoavanja djeteta novim okolnostima. Drugu etapu moemo nazvati
informativno-formativnom.1
Prvi korak u informativno-formativnoj etapi je nainjen, jer je uenica opservirana,
ustanovljen je nivo govorne razvijenosti, stepen poznavanja slova, opta sposobnost, njena
interesovanja i sve je to navedeno u njenom funkcionalnom profilu i u inicijalnom nivou
dostignua.
Slijede primjeri vezani za realizaciju programskih sadraja specifine pripreme za
itanje i pisanje. U informativno-formativnoj fazi treba realizirati specifine zahtjeve
pripreme za poetno itanje i pisanje. Ti zahtjevi podrazumijevaju:
1. Vjebe posmatranja, zapaanja i imenovanja sadraja predstavljenih slikom;
2. Vjebe vizuelne diferencijacije sadraja (predmet-bie-znak);
3. Vjebe sluanja tueg govora (uitelja, glumca), razvijanje sposobnosti usmenog
izraavanja;
4. Globalno itanje rijei;
5. Razumijevanje strukturnih elemenata govora: reenica, rije, slog, glas, slovo;
6. Analitiko- sintetike vjebe;
7. Aktivnosti koje su u funkciji razvoja preciznih motorikih radnji, a prije svega
pokretljivosti i spretnosti ake i prstiju (priprema za pisanje)
Ovi zahtjevi e konkretno u naem primjeru biti prilagoeni evidentiranoj potekoi
uenice, proireni korektivnim vjebama, vjebama za razvoj auditivne percepcije, taktilno
kinestetske percepcije, vjebama vizuelnog opaanja.(Napomena: Praktini primjeri nisu
navedeni zbog ogranienosti brojem stranica, ali postoje i mogu biti prikazani u
eventualnoj prezentaciji.)

Dr Zehra Hubija, Usvajanje simbolike i strukturnih elemenata usmenog i pisanog govora, Sarajevo 1997.

2.3. Usvajanje tampanih slova , itavanja i itanja

Ovo je druga faza u procesu usvajanja elementarne pismenosti. Ako je priprema

izvrena u skladu sa navedenim zahtjevima, djeca ne bi trebala nailaziti na vee tekoe. Ova
faza poinje u drugom polugoditu, a od koncepcije udbenika ovisi za koji i kakav raspored
nastavnih sadraja e se uitelj opredijeliti.
U periodu poetnog itanja i pisanja velikih i malih tampanih u radu sa djecom sa
posebnim potrebama preporuuje se upotreba sljedeih metoda (prema prijedlogu Strunog
tima H.O. Duga, Prirunik za inkluzivnu nastavu), naravno u kombinaciji sa ve usvojenim
metodama preporuenim od nae profesorice u toku dodiplomskog kolovanja.
- Glasovno - analitiko - sintetika metoda polazi od ivog govora i analizom rijei dolazi
do slogova, odnosno do glasova i slova kao njihovih znakova. Kad se usvoje elementi koji su
rezultat analize, glasovi se sintetiziraju u slogove odnosno u rijei.
- Globalna metoda polazite je itanje rijei kao cjeline, a ne slova, pri emu uenik
prepoznaje rije kao ukupnu optiku sliku od koje se direktno polazi na znaenje rijei, njen
smisao i pojam. Slova se ne ue zasebno ve se odjednom ita cijela rije. itanje je zapravo
spajanje vizuelno-grafike slike s rijeju.
- Metoda prirodnih glasova polazi se od normalnih glasova ljudi, od glasova ivotinja do
zvukova stvari. Metoda je zanimljiva djeci, aktivira ih, a oponaajui prirodne glasove
uspijeno ih usvajaju.
- Fonomimika metoda polazi se od kratke i zanimljive prie u kojoj se odreeni glas uje
kao uzvik interjekcija, pa se esto naziva interjekciskom metodom. Uzvik se vee za
odgovarajui pokret kako bi se olakalo povezivanje glasa sa slovom. Kada uenici usvoje
nekoliko slova tj. glasova, slau ih u cjelinu, odnosno rijei. Preporuljiva je jer aktivira djecu
i omoguuje im da nove glasove i slova oponaaju gestovima i pokretima.
- Fonografika metoda trai vezu izmeu oblika predmeta i oblika slova. Vrlo je zahvalna u
obradi velikih tampanih slova. Preporuljiva je kao poticajna metoda i uinkovita je u
kombinaciji sa drugim metodama poetnog itanja i pisanja.
- Fonetika metoda trai vezu izmeu glasa i slova, a zatim sintezu glasova u rijei
fonetikim vjebama (fotografije sa poloajem usta koje uenici posmatraju i oponaaju).
Preporuuje se u radu sa djecom koja tee i neispravno izgovaraju pojedine glasove.
Vjebe u toku poetnog pisanja su slijedee:
- Pisanje velikih tampanih slova;
- Prepisivanje rijei i reenica;
7

- Dopunjavanje nepotpunih rijei i reenica uz slike;

- Krai diktati rijei i reenica.
2.4. Finalni rezultati na kraju prvog razreda
-Uenica prepoznaje i samostalno pie sva tampana slova abecede;
-Veoma lijepo,ali sporije prepisuje rijei i reenice sa ploe ili iz udbenika;
-Uz motivaciju uspijeva rei nekoliko vezanih reenica na osnovu jedne ili vie slika;
-Ponekad uspijeva razlikovati pojmove: rije-reenica;
-Prepoznaje prvi glas u rijei;
-Kod kraih rijei uspijeva odrediti broj glasova;
-Veoma rado uestvuje u svim aktivnostima, koristi vie rijei u reenici, daje smislene
odgovore;
-Sama ponekad memorie krae pjesmice koje joj se dopadaju i recituje uz moju pomo;
Na kraju veoma sretno i ponosno elim istai; uspijeva biti sretna i razdragana, govoriti bez
straha pred drugima, vjerovati i voljeti uiteljicu, znati da je dio razreda i da ne moemo bez
nje.
Postignuti uspjeh treba sluiti uitelju kao motivacija za daljni kontinuirani nastavak rada, ali
isto tako mali napredak ili ak neuspjeh ne treba da nas demotiviraju i umanje nau elju za
uspjehom.Bitno je postaviti zahtjeve u skladu sa mogunostima i sposobnostima uenika, te
koraati naprijed malim, ali sigurnim koracima.

LITERATURA

1. Brajovi C.,Brajovi Lj. Leenje poremeaja funkcije govora, Nauna knjiga,

Beograd, 1974.
2. Golubovi S. Klinika logopedija I , Beograd,1997.
3. Hubijar Z. Usvajanje simbolike i strukturnih elemenata usmenog i pisanog govora,
Sarajevo, 1997.
4. Herljevi I. Progovori 1, Progovori 2, kolska knjiga, Zagreb, 1996.
5. Humanitarna organizacija Duga; Prirunik za inkluzivnu nastavu , Sarajevo
6. Juri-imuni A. Djeca s tekoama u uenju i vladanju, kolska knjiga,
Zagreb,1978.
7. Mustafi V.,Vici M. Rad s uenicima s tekoama u razvoju u osnovnoj koli,
Zagreb,1996.
8. Mati R. Metodika razvoja govora dece, Nova prosveta, Beograd
9. Stani V. Djeca s tekoama u razvoju u redovnoj koli, Fakultet za defektologiju
Sveuilita u Zagrebu, 1985.
10. Stojakovi P. Psihologija za nastavnike, Banja Luka, 2002.
11. kari I. Govorne potekoe i njihovo uklanjanje, Zagreb,1988.
12. Terhart E. Metode pouavanja i uenja, Zagreb, 2001.
13. Zei S.,Jeina Z. Nastavnik u inkluzivnom okruenju , Fojnica, 2006.
14. Zbornik radova Individualizacija i inkluzija u obrazovanju, Sarajevo, 2006.
15. Model dokumenta DJECA S POSEBNIM POTREBAMA U MLAIM RAZREDIMA
OSNOVNE KOLE, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Sarajevo, 2005.