Devad Galijaevi

MOSEVAC
TO JE BILO
BILO JE

MOEVAC
TO JE BILO - BILO JE

- Beograd, 1989. god.

Dfevad Galijdevi:

MOSEVAC
to je bilo - bilo je

Recenzent:
'Kosta avoki

Stampa:
MULTIPRINT, Beograd, Ruzveltova 42

Graf. ureenje:
- S. Stefanovi

z. Sesti

- Ozbiljno shvaeni (mitoloki shvaeni) zakljuci 13. sjednice

. CK SKJ?!
- Kraa drutvene imovine, pljaka samodoprinosa
zajednici ?!

u Mjesnoj

- Milicijska okupacija sela, najvee poslijeratno hapenje u istoriji

SFRJ (za 15. dana 500 privedenih - 100 pretuenih) ?!

- Najmasovniji trajk glau u svjetu (750 ljudi trajkuje glau

3. dana)?!
- trajk seoskih lidera glau dug 25. dana ?!

. Falsifikovani nalazi Slube drutvenog knjigovodstva o pljaki

u Mjesnoj zajednici (Falsifikat otkrila - Sluba drutvenog knjigovodstva) ?!

- Sukob nadlenosti Jedinica Optenarodne

samozatite sa "narodnom" milicijom ?!

odbrane i drutvene

- Prebijanje nedunog stanovnitva po policijskim kazamatima .

izmiljanje neprijatelja svih boja idezena ... dokumentarni film .
Televizijska drama "Moevac nae mladosti" ... TeVe reije i
montae Smiljka agolja .,. Harisa Kulenovia ... izmiljanje
mrtvih u Moevakom sukobu ... javnost ... Forum za ljudska
prava ...

ZAPIS
O JEDNOM SLUAJU

KAKO JE CENTRALNI KOMITET SK BiH

STAO IZA SVOHH BUDALA
U jednom razgovoru sa novinarima iz redakcije omladinskog glasila
Bosne i Hercegovine, "NAI DANI", tadanji predsjednik CK SK BiH Milan
Uzelac govorei o jedino moguoj politiki prihvatljivoj ureivakoj politici
prema Moevcu, rekao je izmeu ostalog: "ujte, dole u tom selu, tom
Moevcu, staro rukovodstvo je zabrljalo. Napravili su more negativnosti,
izgleda da su i krali samodoprinos, ma svega je bilo, i nije ni udo to je
narod dole ogoren na njih. to se toga tie, mi bismo vrlo lako rasistili i sa
njima i sa tim negativnostima, pustili bi mi tom narodu na voljU, ali dole
postoje dva geliptera, dva mangupa, Deli i Galijaevi, koji od svega toga
prave medijsku senzaciju, atrakciju kojom hoe da pokau nekakav na
staljinizam. Oni idu dotle, da cijelo optinsko rukovodstvo proglaavaju
ne sposobnim budalama. Ovi moda i jesu budale, ali to su nae budale i mi
moramo stati iza njih".
Iz ovog ugla, dati ocijenu, zato i kako je nastao "Sluaj Moevac" ,
bio bi teak i uzaludan posao. Ne samo zbog nemogunosti da se kriterijumima ovog vremena (1988. godine) da objektivna ocijena tadanjeg vremena
(1985. godina); nego i zato to bi svako "zato" bilo bizarno u toj mjeri da bi
se obezvrijedilo sve ono pozitivno to je naa politika bujica izbacila na
povrinu, kao bit univerza1ne materije.
Sa prividno minimalnim povodom, na podruju jednog sela, svo ovo
vrijeme, vodila se; na momente udna, ,borba za osvajanje novog slobodnog
prostora.
.
Nije to bio nikakav zbroj nevinih nesporazuma, dvije svjesti. Bio je to
sukob, u pravom smislu te rjei. Sukob u kome su svi akteri koristili sva
raspoloiva sredstva.
Vlast svoja a narod svoja.
to je due trajalo i razlike su postajale sve vee, a mogunost nekakvog dogovora sve manja.

Uslovi

li

kojima je roena Moevaka "graanska desnica"!

Bilo bi pogreno tvrditi da je sve to poelo kao izraz nepovjerenja. Ja i

moji drugovi, imali smo, u to vrijeme, pedigre, najkvalitetnije omladinske
garniture. Bili smo primjer dobrih. omladinaca. Ili smo po akcijama, osvajali
udarnike znake, bili u tab ovima akcija, nakon prvih kosovskih demonstracija 1981. godine upueni smo u Pritinu (ORA "Ibar-Lepenac, Omladinsko naselje u Ajvaliji), mi smo komandovali brigadama, ulazili u Stabove
akcija ... Nai stariji drugovi bili su zadovoljni.
Znalo se da smo i u kolama bili meu najboljima, i u Armiji. Zato
kada sam napisao famozni materijal ,,samoupravijanje u organima i -organizacijama MZ ,,25.novembar" Moevac, Predsjednik "To su moji kadrovi",
esto bi kazao.
Nije lako objasniti taj poetak. Po prvi put Centralni komitet saveza
komunista Jugoslavije, na svojoj trinaestoj sjednici, je donijeo zakljuke,
koji su bili svojevrsni poziv na promijene. Poziv na borbu protiv negativnosti, kojima je po prvi put dato i pravo ime.
Nevatno je da. li je u Moevcu sve poelo 26.05.1985. godine, kada
sam izabran za Predsjednika omladinske organizacije, ili sedam dana kasnije
(02.06.1985.) kada je partijska organizacija uzela u razmatranje ponueni
materijal, koji je u stvari bio svojevrsna Analiza dostignu tog stepena razvoja
socijalistikih i samoupravnih odnosa u Mjesnoj zajednici. U to vrijeme nije
bilo govora o nekakvoj krai, mi smo raspravljali samo o neradu, ojavaluku, krenju statuta ...
Toj sjednici prisustvovao je i Predsjednik CK SK Maglaj Oelal Ibrakovi i bio je prvi iskutant, koji se pohvalno izrazio o mojoj inicijativi.
Bilo je, istina, i pomalo kritike, jer, Oelal Ibrakovi je smatrao, da je
materij~isan
sa izvjesnom dozom ui i gorine, te da slinu analizu treba
uraditi za cjelu Mjesnu zajednicu, dok je ovaj materijal orijentisan iskljuivo
na selo Moevac. Kao prednosti pomenutog materijala Otelal je istakao:
"Govori se o konkretnim slabostima, negativnostima i njihovim nosiocima.
ak su dati i prijedlozi za prevazil8enje zaista loeg stanja zato mislim da
taj materijal treba usvojiti".
Na toj sjednici zakljueno je da se pomenuti materijal, koji od tog
trenutka vie nije bio "moj materijal" nego dokumenat partijske organizacije, umnoi i dostavi svim lanovima partijske organizacije, kako bi se o
njemu izjasnili i oni lanovi koji nisu prisustvovali pomenutoj sjednici.
Na narednoj sjednici (13.06.1985.) nakon JEDNOGLASNE PODRSKE, formiran o je Drugarsko vijee, kome je stavljeno u zadatak da utvrdi
stepen idejno politike odgovornosti rukovodstva Mjesne zajednice, odnosno onih lanova statutarno povezanih u 00 SK Moevac. Razloga je bilo i
previe: suvie su se dugo braa, zetovi i kumovi (Muminovi Halid, Mumi-

novi Suljo, Omi Mumin, Brki Ibrahim i DEUC SULEJMAN) vrtili i

rotirali u organima Mjesne zajednice a da nita nisu korisno uradili. Novac
od samodoprinosa troen je nenamjenski, rasputen je organ samoupravne
drutvene kontrole.
I zbog toga, i zbog mnogo ega drugog, poslije samo tri dana (16.06.
1985.) sazvana je nova sjednica 00 SK i odlueno da se usvojenim dokumentom ide na javnu raspravu u sve organe i organizacije Mjesne zajednice.
Ve tada postalo je oito, da glavnu rije u ovoj akciji, vodi Sekretarijat partijske organizacije u kome smo se nalazili ba mi koji smo i bili
pokretai svega (MAIC MIRSAD, OMIC SEAD, DELIC HASAN i Ja).
Mai je u to vrijeme bio Sekretar partijske organizacije, Omi
predsjednik Zbora graana i Predsjednik Drugarskog vjea, Deli je bio
omladinski delegat u Optinskoj konferenciji a Ja omladinski predsjednik.
Iza nas su stojale te nekakve mjesne institucije i to nije bilo sporno.
Do toga trenutka naa aktivnost imala je podrku sa optinskog nivoa.
Prvi problemi javljaju se na sjednici 00 SK Moevac, kada smo pokuali sumirati provedenu javnu raspravu. Temperaturu je podigao prisutni
aktivista Optinskog komiteta, inae zaposlen u OSUP-u Maglaj, zahtijevima
da se ta aktivnost zaustavi, da je krajnje vrijeme i da je pogreno bilo to je
uopte i povedena. Bio je u pijanom stanju, mahao je rukama, udarao u sto,
govorio o nama kao o ne radnicima koji hoe da "uzmu mjeru vrijednim
ljudima", i na kraju kada smo odbili njegove sugestije i usvojili prvu od
mjera koju je predloilo Drugarsko vijee, opsovao nam je boga. Nije da se
nismo plaili, naprotiv plaili smo se, bilo je to nae prvo suprotstavljanje
organima vlasti. Pomenuti VUKADIN i njegov brat VUKADIN FABIJAN
bili su zla kob i nama iz Moevca ali i optinskoj irepublikoj
zvaninoj
politici. Suvie kasno smo toga postali svjesni.
Naime, na toj sjednici (05.07.1985.) nakon provedene javne rasprave,
bilo je oito, a na to su ukazali i Sekretar 00 SK Mai Mirsad i Predsjednik
Drugarskog vjea Omi Sead, da e se pristupiti utvrivanju politike
odgovornosti Omi Mumina, Brki Ibrahima i Deli Sulejmana.
Kao lanovi nae partijske organizacije, bili su najodgovorniji za loe
stanje i odnose u Mjesnoj zajednici. O tome koliko su odgovorni, drugarsko
vijee e dati ocijenu kada prikupi sve relevantne podatke i injenice.
"Naa greka" zvala se Deli Sulejman.
Bio je odgovoran, bio je as Predsjednik Savjeta, as zamjenik predsjednika, pa onda opet predsjednik. Sredstva moevakog samodoprinosa
davao je akom i kapom radnim organizacijama optine po kamati od 4%.
Pismenim rjeenjem ukinuo je svaki oblik kontrole u Mjesnoj zajednici, ali ...
Bio je lini prijatelj Vukadina Marka i njegovog brata Vukadina
Fabijana (koji je bio, i jo uvijek je Optinski sekretar za narodnu odbranu).

Nismo mi tome pridavali znaaj. Istina, mi nismo znali da su Vukadini prve

komije i stari drugovi Mate Andria (u to vrijeme Predsjednika Centralnog
komiteta SK BiH), jo iz Garevca, mjesta kod Modre, gdje su roeni i dugo
vremena ivjeli. Ni to nam nije nita znailo ni kada smo to saznali kao to
nam je bilo nevano i to to je Sulejman Deli Sekretar Optinske konferencije SSRN Maglaj i Sekretar SIZ-a za zapoljavanje u Maglaju. I tada su
krenuli problemi.
Kao predsjednik omladinske organizacije pokrenuo sam i omladinu.
Samo jedna od mnogih aktivnosti bila je oivljavanje naeg omladinskog
biltena, koji je izlazio jo od 1979.godine, a koji je ugaen naim odlaskom u
JNA. Potrefilo se tako.
Uzimano nam je za zlo to smo kroz rad u omladinskoj organizaciji
najvie panje posveivali idejnom izgraivanju samih sebe a vrlo malo
izgraivanju lanstva. Poslije kada smo zapoeli sa izgraivanjem i osposobljavanjem lanstva, optuili su nas za indoktriniranje omladine. injenica je,
da ta omladinska organizacija nije.radila ama ba nita dok smo bili u JNA.
Nije radila jer nije ni postojala. Izbaena je iz vlastitih prostorija na ulicu. U
njene prostorije uneen je kre i cement oblinje prodavaonice iji je poslovoa bio jedan od prozvanih, Orni Mumin. Teko je bilo iseliti taj graevinski materijal iz vlastitih prostorija.
Prvi bilten, poslije dvogodinje pauze, bavio se iskljuivo raspravom u
organizacijama i organima. Raspravom koju je otvorila i pokrenula partijska
organizacija.
Nita drugo, osim izvjetaja sa sjednica Skuptine, Savjeta, Zbora
graana, partijske i omladinske organizacije nije bilo napisano u tom biltenu.
Bile su objavljene i dvije pjesme grupe "AZRA", koje su od ranije snimljene
na plou.
Biltenje imao svega pet listova "A 4" formata, deset stranica i bio je
izvuen na getetneru u Optinskom komitetu SK Maglaj. Predsjedniku
komiteta dali smo da proita samo lanak o tome kako smo opisali nau
partijsku raspravu.. Dok je on (Delal Ibrakovi) itao taj lanak, mala i
simpatina sekretarica Mira, radila je na getetneru oko izvlaenje (umnoavanja) ostalih stranica biltena.
Autori biltena bili smo Deli Hasan i Ja. Sa nama je u Komitetu tada
bio i Mai Meho, ovjek koji nas je vlastitim automobilom i dovezao iz
Moevca u Maglaj, i koji e kasnije, u toku eskalacije problema pored Hasana
i mene, postati nezamjenjiva figura ovog sluaja.
Spakovali smo biltene i spremali se da idemo, kada nam je priao
Delal Ibrakovi i pozvao nas na razgovor.
U njegovoj kancelariji nalazili su se Abdulah Merdi, predsjednik
Optinske konferencije SSRN Maglaj i Jusuf Kapi, Sekretar Optinskog

SUP-a. Na razgovor smo doli samo Hasan i Ja, dok je Meho odnije o bilten u
kola i u kolima nas ekao.
Sutina razgovora koji smo vodili kod Predsjednika OK SK Maglaj
svodila se na to da je bilten "ilasovski", odnosno da je ,)ijevo liberalan"
kako je to mudro zakljuio Predsjednik OK SK, te da ga kao takvog trebamo pod hitno unititi. Bilo je to klasino politiko ribanje na koje mi nismo
nauili tako da smo se dobro posvaali, u pravom smislu rjei.
Otili smo kui, Ja sam ubrzo sazvao sjednicu Omladinske organizacije, na kojoj je bilten podjeljen lanovima iste, (bilten je izvuen 13.07.
1985. a sjednica na kojoj je podjeljen 14.07.). Bili smo efikasni ali nismo bili
jedini.
Sutradan, na drug Sekretar 00 SK Moevac Mai Mirsad (15.07.)
prvo je od strane direktora Zvonimira Matijevia odveden u OK SK na idejna
ribanja a onda su ga radnici SUP-a i Dravne bezbjednosti, odveli, odnosno
priveli na sasluanje.
Doznali smo to isto vee od etvrtog iz nae grupe Omi Seada i tada,
najozbiljnije, po prvi put ujemo da u naoj zemlji postoji nekakva Sluba
dravne bezbjednosti.
Rano ujutro, probudili smo Mehu Maia i uputili se u Sarajevo. Bili
smo u Centralnom komitetu, pisali albu, prilagali bilten i traili da nam se
kae je li taj bilten neprijateljsko djelo. Otili smo i u Republiku konferenciju omladine, upadali jedan drugom u rje i od Asima Metiljevia tadanjeg
koordinatora za idejni rad i informisanje "iznudili" miljenje (usmeno) daje
bilten simpatian.
U dogovoru sa lanom Predsjednitva RK SSO BiH Mile Gaom,
zakazana je sjednica nae omladinske organizacije za 20. 07.1988. godine.
Znali smo, da je sve to usmjereno, na zamagljivanje sutine moevakih problema i da je to birokratski manevar da se izbjegne odgovornost
mjesnih rukovodilaca, od kojih je jedan optinski funkcioner, ali mi smo
morali prihvatiti takva pravila igre. Prvo dokazati svoju ispravnost a onda
zahtijevati odgovornost.
Na toj sjednici branili smo i tukli se za na bilten. Kleli se u dobre
namjere, objanjavali da ona pjesma (Donija tulia) nije neprijateljska, da
eki internacionalac Pavel nije isto to i Paveli ...
Na tu sjednicu, po prvi put u Moevakoj istoriji, dolaze novinari.
Kasnije e to postati praksa za sve Moevake jedinice, svih foruma i organizacija.
Novinari Lista SSO Srbije "NON", bili su prvi iz svoje brane, koja je
za svo vrijeme trajanja Moevakog sluaja bila jedina izvjesna brana i
zatita, naroda i omladine, od najgrubljih vidova represije.

U nedjelju, 28.07. 1985.godine, izaao je u "NON-u" prvi lanak o

Moevcu, pod naslovom "Nije bilten za seljaka".
Bila je to svojevrsna kritika birokratskog i seljakog duha koji nije u
selu nego u ljudima na poloaju, uniformisane svijesti.
Tako je poeo "Sluaj Moevac".

Jo u toku naeg partijskog djelovanja Dravna bezbjednost iz Doboja,

vodila je iroku akciju na stvaranju jake pijunske mree u Moevcu. Ljudima
su razbijane linosti, slamana volja.
Bez sumnje, najvei uspjeh bezbjednjaka je bio osvajanje naih najboljih prijatelja. U to vrijeme, Delievi i Moji najbolji drugovi bili su Mai i
Mirsad (na partijski sekretar) i Omi Sead (predsjednik drugarskog vjea 00
SK). Bili su to strani momci. Dravna bezbjednost iz Doboja ih je slomila.
Postali su njihovi pijuni, radili su za njih, njukali oko nas izvjetavali ta
radimo a ta ne, ta govorimo ili planirama.,. kada emo za Beograd. Na
osnovu i njihovih obavjetenja organizovane su zasjede po eljeznikim
stanicama, hapenja i privoenja. To smo sluajno otkrili.
Sve su nam priznali. O sastancima, tajnim dogovorima, obilascima, o
spiskovima povjerljivih ljudi iz ,,naeg" tabora, o lozinkama. Ljudi za
odravanje veze iz Dravne bezbjednosti bili su Predrag Radulovi Pile a
ponekad i Zijad Deli. Dolazili bi uglavnom, nou u sitne sate, kucali na
prozor, i na pitanje: "KO JE", odgovarali "CRNI LEPTIR". Moj prijatelj bi
tada rekao: "RATIMANA MI JE GITARA", a "agenti" na to: "ZNAMO DOLI SMO DA JE UTIMAMO". Kada sam u martu mjesecu ove
godine, to ispriao Zgonjaninovim zamjenicima Bruni Soi i Mehi Bajriu,
rekli su da ne vjeruju u to i da e odmah dovesti moje drugove da se suoe sa
mnom. Doveli su Maia ali umjesto da razgovaramo oneovlatenom uhoenju, praenju i pijuniranju, traili su od Maia da potvrdi kako sam mu
ja, jednom prilikom, ispriao: " Da je drug Tito organizovao ubistvo Ive
Lole Ribara".
Mai je zaplakao ali to nije potvrdio.
Naa prva besana no, bila je ona uoi odlaska u Sarajevo. Sjedismo
kod mene, u sobi koju smo zvali "ledara" jer je u njoj uvijek bilo hladno i po
deseti i stoti put traili od Seada (Hasan i Ja), da nam ispria ta mu je to
Mirsad otkrio u povjerenju, o razgovoru u SUP-u, i zato je traio od njega
da to nama ne smije ispriati. Otkrivali smo iznova detalje o tajanstven om

ovjeku, koji eto brine o dravnoj bezbjednosti, koji je lan

za koju nikad nismo uli.
ta je rekao? Kako je obuen? Je li maskiran?
I veliko ZATO? Zato zbog nas?
Bili smo sigurni da Sarajevo (republiko rukovodstvo)
nita i krenuli smo, krili papire, zapisnike i bilten. Mislili
dokuili jednu tajnu, postajali smo bogatiji za jedno iskustvo
jednu iluziju.

nekakve Slube

o tome ne zna
smo, kako smo
a siromaniji za

Sad je jasno ko stoji iza Moevca ?!

(predstavnici "sedme sile" pred zgradom OK SK Magiaj)

Tako smo poeli gubiti ideale. Znali smo da nas varaju, ali teko je to
bilo drugima objasniti.
Neki na lini avo, gurao nas je sve dalje, na putu sa koga nema
povratka.
Nova sjednica partijske organizacije imala je duboke pripreme. Prvo je
na razgovor u Optinski komitet pozvan partijski sekretar Mirsad a onda ija.
Vodili smo razgovor sa tadanjim predsjednikom izvrnog odbora Skuptine
optine Tadijom upukoviem i Delalom Ibrakoviem, predsjednikom
Komiteta.
Trudili smo se da govorimo o problemima u Mjesnoj zajednici, pomenuli kako jo uvijek u omladinskim prostorijama nalazi se uskladiten
graevinski materijal prodavaonice.
"Je li to problem", pitao je upukovi.
Nazvao je telefonom direktora UPIja i obaVijestio ga <k.pod hitno
mora isprazniti ornladinske prostorije.
"Imate vremena do 15,00 asova", rekao je tada, a bilo je oko 13,00
sati u tom trenutku.
Priali smo o neopravdanoj hajci na nas zbog biltena.
"U redu, bilo je svega, i ja mislim da bilten nije lo".
Rekli smo da je opredjeljenje Drugarskog vjea da svi odgovorni
drugovi iz Mjesne zajednice podnesu neopozive ostavke na svoje dunosti u
Mjesnoj zajednici. Vidjeli smo da je upukovi glavni da ono to kae tako
mora biti, predsjednik komiteta je samo klimao glavom. Obeano nam je
kako e sve biti u redu i odgovorni e podnijeti ostavke, samo ostavke bi
trebali podnijeti i svi oni koji su se na bilo koji nain eksponirali. Rekli su
nam da je to opredjeljenje Komiteta. U toj atmosferi kabinetske prisnosti
ovjek je spreman mnogo toga obeati i Mi smo obeali da emo tako
uiniti, ali kasnije, dole u Moevcu, u sudaru dva svijeta, dvije svjesti shvatili
smo dubinu nepravde poistovijeivanja njih, koji su radili loe ili nisu nita
radili i nas, koji traimo zbog toga njihovu odgovornost. Svim krivcima je
sugerisano da moraju glasati za vlastite ostavke, reeno im je da emo to i mi
uiniti.
Nakon Mirsadovog ,,iskustva" sa nepoznatim "agentom" nismo imali
ba puno povjerenja. Nije to bila sumnja u njegove potene namjere, mi smo
samo znali da strah gui kreativnost, bili smo uvjereni da nee biti sposoban
voditi tu sjednicu. Pripremili smo protokol po kome bi sjednicom rukovodilo Radno predsjednitvo, to je bio presedan za nae sastanke. U radnom
Predsjdnitvu, pored Mirsada, logino, nali smo se Hasan i Ja.
Sjednici je prisustvovala Radna grupa OK SK Maglaj (Zvonimir Matijevi - bivi predsjednik OK SK Maglaj a tada Mirsadov direktor u Upravi
prihoda, Arza ehanovi - bivi predsjednik Skuptine optine Maglaj a tada

potpredsjednik Izvrnog odbora SO, i neizbjeni Vukadin Marko), kao i

Senija Ibrahimefendi, u to vrijeme lan Centralnog komiteta SK BiH.
est sati je trajala pomenuta sjednica. Pravljene su pauze, poku3vano
je izvriti usagla3vanje stavova Radnog predsjednitva sjednice i Radne
grupe iz Maglaja.
Na kraju je radno predsjednitvo predloilo zakljuke, jedan od njih je
bio, neopozivo podnoenje ostavki za sva odgovorna lica iju odgovornost
utvruje drugarsko vjee.
Odluka je doneena JEDNOGLASNO vjerovatno jer su odgovorni bili
uvjereni da je predlog zakljuaka bio rezultat zajednikog dogovora. Vukadin Marko se naljutio, traio je da se ponovo glasa jer on nije pobrojao
glasove. I mi smo glasali, on je brojao, i opet smo bili jednoglasni. Tek
poslije sjednice, kad se Marko izgalamio na njih "krivci" su shvatili da su
opet zabrljali.
Naravno, ostavke nikada nisu podnijeli a mi nismo znali kako da ih na
to prisilimo.
Ve tada javile su se prve prie da se tu radi i o nevien oj pljaki
sredstava samodoprinosa. Nalaz samoupravne drutvene kontrole je to i
potvrdio. Sluba drutvenog knjigovodstva iz Maglaja poslala je Inspektora
SDK Marka Uzunovia da pregleda knjigovodstvo i poslovanje Mjesne
zajednice.
Zbor radnih ljudi i graana je izrekao opoziv svojim delegatima u
Skuptini MZ, optina je uzela u zatitu svoje "pulene", od smjene nije bilo
nita tako da uopte nije bilo udno kada su graani jednoglasno odbacili
nalaze inspektora Uzunovia i ukazali povjerenje, nestrunijem ali potenijem organu kontrole.
Nakon partijske sjednice od 15.09.1985,godine, zakazana je nova tek
19. 10. iste godine ponovo zatraena ostavka, smjenjivanje i sa tri glasa
protiv odbijeni stavovi Predsjednitva optinskg komiteta Maglaj. Tada se ve
bilo nemogue zaustaviti.
Bili smo religiozni fanatici partije. Opsjednuti programom SKJ zakljucima Trinaeste sjednice CK SKJ. Bili smo idealisti nesposobni da se
nosimo sa realnou.
Sead Omi, predsjednik Drugarskog vjea sve vrijeme traio je politiku odgovornost od roenog oca, zahtijevao pred stotinama ljudi na zborovima, da mu otac, koji je bio blagajnik Mjesne zajednice poloi raune, o
tome gdje je novac od samodprinosa?!
Predsjednik Savjeta iz tog vremena, Brki Ibrahim, bio je ujak Seadov.
Partijskom sekretaru Mirsadu je Seadov otac Mumin, bio ujak. Halid iSuijo
Muminovi bili su ujaci Hasana Delia.

Sve se to nekako ispreplitalo. Mirsad je podnijeo ostavku i traio da se

i njemu izrekne mjera partijske odgovornosti jer je kao partijski sekretar
punu godinu dana okretao glavu od problema. Prvog decembra 1985.godine
Osnovna organizacija SK je JEDNOGLASNO iskljuila iz SKJ Brki Ibrahima i Sulejmana Delia (onog optinskog funkcionera), posljednjom opomenom kaznila Mumina Omia a opomenom i smjenom sa dunosti jednog od
inicijatora partijskog sekretara Mirsada.
Samo deset dana kasnije OK SK MaglaJje zasijedao i donijeo odluku o
rasputanju partijske organizacije u Moevcu.
Nas 14. lanova sakupilo je partijske knjiice i uputilo ih Centralnom
komitetu SKJ u Beograd.
Osmog februara Optinski komitet je iskljuio iz SKJ nas etvoricu
inicijatora a krivce vratio u SKJ.
/'
Sead Omi je podnijeo ostavku na dunost predsjednika Zbora graana, jer mu je otac rekao" daje vrag odnijeo alu i da e ga izbaciti iz kue
bude li se nastavio druiti sa nama ostalima.
Mirsadu Maiu je Direktor u upravi prihoda SO Maglaj, gdje je zaposlen ukazao na mogunost da ostane bez posla.
Tako smo Hasan i Ja zauvijek izgubili dobre drugove. U to vrijeme mi
to jo nismo znali a kada smo saznali bili smo u toj mjeri otvrdli i navikli na
iznenaenja da nas to nije ni zaudilo.
I omladinska organizacija i graani bili su bez rezerve uz nas. Ve tada
slovili smo kao jedini kandidati za mjesne rukovodioce, Ja za predsjednika
Skuptine, a Hasan Izvrnog Savjeta.
Proradio je inat. Ili smo u Beograd, alili se, nosali kompletnu dokumentaciju, dokazivali .. i tuno gledali koliko je dobrih ljudi, koji ele, ane
mogu pomoi.
Upoznali smo Dragoljuba Ackovia, biveg novinara, sekretara komisije za predstavke i albe Savezne konferencije SSRN J.
ovjek i po, taj Dragoljub.
Upoznao nas je sa stavovima Komisije za albe RK SSRN BiH, bili su
vrlo nepovoljni po nas.
Optinske strukture, krenule su da izvre odmazdu prema nama.
Prozvani rukovodioci MZ pravili su nam zasjede, napadali nas pitoljima,
prijetili, nosili milicijske palice ... mi smo se alili traili zatitu, koja nikad
nije dola.
Bilo je u nama jo uvijek more tabua, dogmi koje smo mi zvali idealima. Jedno od njih bila je tafeta mladosti.
Povezivali smo tu tafetu sa Titom, sa revolucijom, ona je bila neto
to je pripadalo samo nama mladima i Titu.
Naa i samo naa zajednika stvar.

Cetvrtog maja, na dan Titove smrti, dola je u Moevac. Prije nje u

Moevac je dolo dvadesetak milicionera. Jedan od njih, Boro Jovanovi
saoptio mi je, da Mi, moevaka omladina nismo zasluili da nosimo Titovu
tafetu, da e je nositi pioniri, i da ne pokuavamo ni da je dodirnemo, jer e
nas pohapsiti.
Taj dan nabrali smo mnogo ranog proljetnog cvijea, iskovali kako
smo najbolje znali i umijeli veliku i lijepu binu sa koje bi se proitalo pozdravno pismo tafeti mladosti, donijeli neto vlastitog a neto iznajmljenog
ozvuenja, mikrofona, pozvali cijelo selo, pripremili program, i ko djeca
plakali kada nam je zabranjeno da je dodirnemo.
Uvee su iz mag1ajske dvorane "Pobjeda", sa noenja Savezne tafete
udaljeni Mai Mirsad i Omi Sead. Bilo je to previe za nas, idealiste iz tog
vremena. Nakon to je zabranjeno Seadu i Mirsadu da budu to vee uopte u
Mag1aju, Sead je, iznerviran, automobilom naletio na saobraajni znak,
udario u metalnu ogradu pored puta, i zadobio mnotvo povreda.
Isto vee uputili smo pismo Predsjednitvu SSOJ-a, sa sjednice koju
sam sazvao hitno i koja je odrana tano u pola noi. Sutradan sam uhapen
i priveden u Optinski SUP zbog toga to sam "u namjeri da proitam
pozdravni govor uznemirio pri:mtne graane". Prvi put u ivotu, doivje o
sam psovke i uvrede, koje sam morao otrpiti. Izveden sam pred sudiju za
prekraje kome sam uspio dokazati da po naem omladinskom statutu
i pravilima doeka i ispraaja tafete mladosti, predsjednik omladinske
organizacije ita pozdravni govor. A ja sam tada bio predsjednik.
Morao sam isti dan donijeti tekst pozdravnog govora, koji je bio izvod
i prepis uvodnika Platforme za pripremu 12. kongresa SSOJ-a. Na kraju sam
ipak kanjen zbog okretanja stranjice tafeti mladosti, novanom kaznom
od 5000.- dinara.
Samo mjesec dana kasnije 05. juna Predsjednitvo Savezne konferencije omladine je na dnevni red postavilo pismo nae omladinske organizacije
(prva taka dnevnog reda).
Znali smo da je pomo krenula iz Komisije za albe SSRNJ, od druga
Ackovia.
Za nas je bio veliki doivljaj prisustvovati sjednici Predsjednitva
Savezne omladine. Bila je to naa generacija, koja je dosta nerazumljivo
govorila o onome to smo mi proivjeli.
Stipe Orekovi je tada rekao: "U pitanju je blokada sistema". Vremenom smo i sami uvidjeli sutinu i ivotnost toga zakljuka. Sama sjednica
i njeni zakljuci, bili su velika pomo ali i podstrek da idemo dalje.
Bila je to borba na "sve ili nita", circu1us vitiosus iz koga nema
izlaska.

Pisali smo molbe, alili smo se na odluku o iskljuenju iz SKJ, jer mi

smo prije iskljuenja vratili partijske knjiice, ali sve je bilo bez ikakvog
efekta. Ponosili smo se to smo u sedarnnaestoj primljeni u SKJ, diili se
sedmogodinjim partijskim staom, uvijek tvrdili da bi dali sebe za partiju, a
odbacili su nas, kao staru, iscijeenu krpu, nikom potrebnu. Izbacili su nas
oni, od kojih smo uili kako biti komunista. Mi smo dugo vremena vjerovali
njihovim rjeima i nikad nismo provjeravali njihovu ivotnost. I sada nakon
svega, kad pomislim, da sa zebnjom oekujemo Kongres SKJ i da bismo se
vratili u Savez komunista, ako nas htijednu, udno mi je to.
Mi smo, dodue, shvatili da je neformalna mo pojedinca, skrivenog
iza autoriteta foruma jedna uasna stvar, dio naslea i ostavtina staljinske
despotije. I Partija je tu nemona, ali ne zauvijek. Takvu svjest (nije nikakva
pojava u pitanju - nego svijest) mogue je promijeniti samo djelovanjem
unutar Saveza. Moda je to samo bjedan pokuaj pravdanja nae upomosti i
davanja naoj aktivnosti verbalni ton partijske principijelnosti, teko je rei.
Sredinom te, 1986.godine otpoela su privoenja u OSUP Maglaji Centar
slubi bezbjednosti Doboj (sektor Dravna bezbjednost). Ti razgovori u
poetku su bili praeni psovkama, uvredama i prijetnjama, a kako nismo
poputali, naa gotovo cijela partijska organizacija prodefI1ovalaje kroz
policijske zgrade i ake. Bili smo udarani u pravom smislu rjei prebijani.
Na nama su iivljavalise sadisti zatieni uniformom.
Bila je to najbolja stvar, najbolji nain za razbijanje naih iluzija, jer
ivjeli smo u vazduhu, u oblacima. Nas etrnaest krenulo je da promijeni
jedan svjet staljinistikih odnosa. Postali smo najbolji poznavaoci, pravi
eksperti, policijske psihologije i staljinistikih metoda. Na leima, duboko
urezani ostajali su tragovi teke kole i svjesti kojoj je pendrek najvri
argumenat.
Hapsili su nas na spavanju, upadali u nae kue bez naloga, vrili
pretrese, zaplijenili hiljade dokumenata, hiljade stranica rukopisa, presretali
su nas na putevima, uvozovima, zabranjivali nam putovanja ...
to smo vie bili ikanirani to je krug vrstih Moevakih boraca bivao
sve vei. Maglajskom SUP-u i Dobojskoj Dravnoj bezbjednosti stvorili smo
veliki problem, jer se odjednom pojavilo toliko "zabludjelih ovica" koje
treba prevaspitati. A akcija prevaspitavanja je shvaena tako bukvalno da su
cijelo selo dotierali u policijsku stanicu. Ono to se tada, u toj stanici deavalo toliko je nevjerovatno da podsjea na sekvence kakvog dobrog horor
filma.
Jednom momku, samo zato to je brat Hasana Delia (RAGIB DELIe) donijeli su sjeno da jede, pa kad nije prihvatio, premlatili su ga na
mrtvo ime, unakazili, oi su mu bile zatvorene potpuno, nije vidjeo nita

nekoliko dana, upali su mu kosu, a onda ga prosto izgazili nogama. ovjek

koji je to uradio (Slavko Tambi) zamjenik je Sekretara OSUP-a Maglaj, za
svoje djelo dobio je od Republikog ministra unutranjih poslova zlatni
medaljon sa Titovim likom i izabran za delegata u Drutveno politikom
vijeu Skuptine Bosne i Hercegovine (sad ima imunitet).
Ibrahima Muminovia su hvatali za muda i pretili da e ih iupati,
Hajdi Muhamedu obeavali da e ga politi benzinom i zapaliti, Jusi Rifatu,
pretili kolcem i batinom, "slali ga na mesec po mlijeko", prijetili pitoljima,
maltretirali starije ene, maloljetne, udarali amare (Husanovi Rami,
Husakovi Ramili, Mrvoljak Ibrahimu, Salki Sabini) sve ene su proglaavali
kurvama, vrijeali, amarali (Husanovi Amira, Kalabi Raska, kiljo Suada ...), nisu bili poteeni ni stariji ljudi, uesnici NOB-a (Husanovi Smajl,
Husakovi Beir, Deli aban, Mrvoljak Osman, Planki Mujo, Deli
Imir ...), lomili ljudima prste na ruci (Mai Meho), a meni su zabave radi
(tako se oni zabavljaju), stavljali lisice na ruke i noge i uivali vrijeajui
mene, mog mrtvog oca, i utali me noama, udarali "tamo gdje trune a
nijedan doktor ne moe to otkriti".
Nije bilo teko shvatiti poruku: premda sve to boli, oni nisu udarali
niti su to radili zbog boli, nego da ponize ovjeka, da mu zgaze i ponos i
volju i naprave od njega crva koji e po ovoj naoj politikoj vukojebini
samo grnizati i svima se sklanjati sa puta.
Bio je to ve januar 1987.godine.
Razlog je bio banalan .

U januaru mjesecu 1987. godine, dolo je, najvjerovatnije do najmasovnijeg poslije ratnog privoenja u Jugoslaviji. Privedeno je blizu 500. graana u roku od 12. dana.
Kada je tampa objavila prve napise o ovom monstruoznom demonstriranju sile, sredstvima policijske drave, u Skuptini SR BiH, Republiki
sekretar za unutranje poslove Bosne i Hercegovine, obavijestio je delegate,
da su u pitanju neistine, da je to ,,zaprka iz poznate kuhinje", "da to
graanska desnica vodi podzemni rat protiv Jugoslavije", i da je u Moevcu
privedeno samo 18.ljudi, odnosno da se ne radi ni o kakvom privoenju nego da je 8.ljudi pozvano na informativne razgovore alO. ih se javilo
samoinicijativno.
U tampi meutim su i dalje cirkulisale vjesti o fizikom maltretiranju
sljedeih graana Moevca: 1. Galijaevi Devad, 2. Deli Ragib, 3. Deli
Imir, 4. Deli aban, 5._Muminovi Sinan, 6. Husanovi Smail, 7. Husanovi

Amira, 8. Husanovi Saban, 9. Skula Ramiz, lo. Husakovi Beir, Il.

Husakovi Rami1a, 12. Deli Bego, 13. Mai Meho, 14. Mai Gizela, 15.
Heki Zaim, 16. Vehabovi Junuz, 17. Ruidov Raid, 18. Husakovi Alija,
19. Husakovi Mirsad, 20. Heki Zlata, 21. Deli Fata, 22. Deli Mujo, 23.
Avdi Mujo, 24. Deli ulaga, 25. Husanovi Senada, 26. Husanovi Suada,
27. Salki Juso, 28. Salki Sabina, 29. Bureji MUmin, 30. Vehabovi
Muhamed, 31. MrvoljakMehmed, 32. MaiMirsad, 33. Husakovi Mehmed,
34. Mui Mujo, 35. Mrvoljak Ibrahim, 36. Plani Mujo, 37. Memievi
Alija, 38. Hasanbai Jasmin, 39. kiljo Suada, 40. Hasanbai Hasija, 41.
Hasanbai Fahira, 42. Husanovi Ramo, 43. Muminovi Ibrahim, 44.
Kalabi Raska, 45. Kalabi Husejn, 46. Jusi Rifat, 47. Hajdi Sulja, 48.
Hajdi Muhamed, 49. Mutapi Muharem, 50. Mutapi Muhamed ...
Preko stotinu graana obratilo se Advokatu Aleksandru Lojpuru sa
molbom da pokrene krivini postupak protiv radnika organa i slubi bezbjednosti koji su ih tukli, vrijeali...
Ostalih oko 400 graana svoje proteste upuivalo je sa govornica
samoupravnih organa Mjesne zajednice, ili je utilo, svjesni da su mogli i
mnogo gore proi.
Zagonetkaje jo Uvijekna kojih 18. graana je Zgonjanin mislio?!
Za mene lino, hapenje nije predstavljalo nita udno, niti novo. Ve
do tada sam stotinjak puta bio "gost" ili OSUP-aMag1ajili Dravne bezbjednosti uDoboju.
I prije tog hapenja bilo je maltretiranja i specijalnog tretmana.
Prvi put, bilo je to 15. maja 1986. godine.
Bili smo izabrani za rukovodioce Mjesne zajednice (Deli Hasan za
predsjednika Zbora graana a Ja za Predsjednika Skuptine). Izabrali su nas
Zborovi graana sela Moevaci Orue. Optinska konferencija SSRN Mag1aj,
sazvala je Zbor graana za taj dan. Na taj Zbor doli su: Slavko Tambi
(zamjenik Optinskog sekretara SUP-a), Salem Krzi i Pero Lazarevi, kao
nekakvi aktivisti. Neposredno pred odravanje ovog Zbora, nisam bio
pripremljen za to, priu mi dva radnika Slube za suzbijanje kriminaliteta
OSUP-a Mag1aj,Hodi Islam iHasani I1ijas, i uhapse. Dokumentacija,
kojom sam mogao dokazati krau drutvene imovine a koju sam ponijeo sa
sobom na Zbor, oduzeta mi je. U pitanju je dvadeset dokumenata koji mi jo
nisu vraeni. U SUPU-u su mi prijetili, psovali ustaku familiju i povremeno
udarali "vrge". Rekli su mi da ih to zabavlja, i da imam stranu glavu,
roenu za udaranje vrgi. Bile su to prve vrge u ivotu koje sam morao
pretrpiti i prva progutana pljuvaka zbog nemoi. Kui su me pustili rano
pred zoru, oko 4,00 asova ujutro. Na zboru graana usprkos mome hapenju, nita nije bilo kako su planirali optinski monici. Planirano je bilo da
Zbor opozove Hasana i mene. Za predsjednika Zbora, optinski rukovodioci

su predlagali Muminovi Fadila, ovjeka koji je kao Predsjednik Vjerske

islamske zajednice Moevac bio glavni organizator doeka i ispraaja tafete
mladosti, nama zabranjene, i koji je tom prilikom uinio sve da se "zabranjena tafeta" doeka u etniki istom Moevcu. Djecu druge nacionalnosti,

Ko to kae, ko to lae, da je "MIB" lo?!

(sjednica 00 SSO Moevac - 14.07.1985. godine)

tj. iz mjeovitog braka Mehe i Gizele otjerao je sa manifestacije psujui mu

"majku vlaku". Tada, na tom Zboru, prvom Zboru koji je trajao do kasno u
no, izbaena je parola "talac za taoca". " Zarobljen", ako se tako moe
rei je bio Slavko Tambi zamjenih sekretara SUP-a a posebna radna grupa je

sa Zbora graana dola u OSUP Maglajsa zahtijevom da budem puten kui.

Saopteni su uslovi razmjene zarobljenika (talaca). Moevaki prijedlozi koje
su dali Plani Mujo, Mujakovi Selim, Mutapi Muhamed i Mrvoljak
Husejn svodili su se nazabtijev da pod hitno budem puten i izazvali su
pravu uzbunu u SUP-u. Radili su telefoni, u SUP su doli i rukovodioci
Centra Slubi bezbjednosti Doboj, ispijene su mnoge kafe a u Moevcu
preko petstotina graana spremalo se da poslije pola noi krene pjeaka do
SUP-a.Tako sam osloboen.
Drugi put 19. 11. 1986. godine, dobio sam telegrame Redakije
informativnog programa Televizije Beograd (u potpisu je bila Gordana Sua)
i iz ,,Borbe", od Dragana Bisenia, koji su sadrajem bili gotovo identini: \
"Galijaevi Devadu i Deli Hasanu": "Pod hitno doite u nau redakciju i
ponesite svu raspoloivu doumentaciju o vaem sluaju.". Telegrami su
nosili datum od prije dva dana i Mai Meho i Hasan su otili u Doboj da
telefonom provjere zato trebamo dolaziti. Bilo je ve 15,00 asova tako da
nikoga nisu dobili. Dok su oni jurili kolima prema Dobou, radnici dravne
bezbjednosti iz Doboja, od jednog naeg komije Avdi Muje, dobili su
informaciju da su Hasan i Meho otili prema Maglaju. Dok je neizbjeni
Predrag Radu10vi Pile (radnik SDB-a) bezglavo jurio ulicama Maglaja,
zavirivao po kafiima i kafanama, Hasan i Meho su se vratili iz Doboja
neobavljena posla. Taj dan i cjelu no Moevcom su kruili bjeli golfovi
(sa registarskim tablicama: 109-851 : 108-569 : 109-770 : 108-560 : 121987 : 108-529 : 121-806 : 108-000 : 124-406 : 140-439 : 112-121:) a
u njima nai (ve) stari znanci iz Dobojske Dravne bezbjednosti (predrag
Radulovi-Pile : Zijad Deli : Borislav Maksimovi : Devad Kadribai :
Milivoje Miuri : Omer Grabi : Milan Savi : i mnogo, mnogo nama
nepoznatih lica). Ljudima (naim iz Moevca) bilo je pomalo i zanimljivo
uhoditi uhode, pijunirati pijune. Biljeile su se registarske tablice, registrovani likovi, poneko je i fotografisao a za to vrijeme, radnici SDB-a su
brinuli kako da sauvaju dravu. To vee oko 22,30 doao sam Hasanu i
zaudio se kad sam vidjeo da je legao da spava. Ubjeivao sam ga da je
vrijeme da pod hitno krenemo za Beograd, i na alost, uspio ga ubijediti.
Imali smo autobus za Doboj u 23,30 asova. Na autobuskoj stanici u Moevcu parkiran je bio plavo-bijeli, klasini milicijski golf. U njemu, poznali
smo milicionera Mui Begu (on je inae sin jednog od naih lokalnih
mutivoda). Kada smo uli u autobus, milicionar je priao i par minuta
razgovarao sa oferom autobusa. Nismo pretpostvljali da to ima veze sa
nama. Kada smo doli u Doboj krenuli sm prema eljeznikoj stanici, iza
nas, lagano vozei, vukao se bijeli golf u kome su bili Zijad Deli i Borislav
Maksimovi. Poznali smo ih. Samo to smo uli u eljezniku stanicu, u
stvari tek smo ulazili, kao u dobrom starom krimiu, otvorila su se vra-

ta 5-6 vozila parkiranih pred zgradom eljeznike stanice. Dravna bezbjednost. Neke smo znali, mnoge ne. Treim korakom uputili su se prema
nama, i teko je bilo ne primjetiti tako karaktristian gr oko usana i pogled
zvjeri koja je ulovila dugo proganjanu divlja. Mi jonismo shvatali da smo
ulovljeni, i kada su mi prila dvojica nepoznatih i zatraila da poem sa
njima, zatraio sam njihovu legitimaciju, da vidim ko su oni. U tom je stigao
i "slavni" "Pile" pa me je sa lea'udario pesnicom u potiljak, opsovao majku
i udario jo jednom pesnicom u grudi. Vidjeo sam uplaene poglede sluajnih, pononih, putnika, koji su se razbjeali po okovima, i gledali. Nisam
vidjeo ta je bilo sa Hasanom. Priveli su nas u policijsku stanicu na eljeznikoj stanici, pretresli do gole koe, pomalo se zezali, pominjali nae
ustake veze preko Hasanove rodice iz Australije, Dajane, kako su je oni
zvali (inae djevojici, koja ima 13. godina, ime je Dalija).
U pet asova izjutra odveli su nas u zgradu Centra Slubi bezbjednosti
Doboj, trei sprat, sektor Dravna bezbjednost. RazdVOjilisu nas. Mene su
ispitivali Pile, Deli Zijad, Omer Grabi i jo neki koje nisam znao. Nikad
nisam tvrdio, da sam se u policiji ponaao kao moji "partizanski idoli".
Nisam utio. Pitali su me ta mislim ija sam im govorio. Zgraavali su se, Pile
mi je psovao majku, a onda su me opet pitali, i ja sam govorio. Pokuavao
sam objasniti zato sam u uvodnom izlaganju sa omladinskg sastanka republiku politiku nazvao staljinistikom a optinare gestapovcima. Ja sam
objanjavao, priao, Pile je donijeo lisice, "takav neprijatelj mora biti
vezan", rekao je. Njihova taktika bila je strana. Taktika "vrue-hladno".
Izlazili su i ulazili, smjenjivali se, povremeno ,jedan drugog ogovarali" u
stilu ,: "Najbolje reci sve to zna, prebie te,", za "Pileta" su govorili
da je gadne naravi, da ima crni pojas karatea, da kod njega nema cile-mile, a
onda bi se pojavljivaoPile, debeo, bikovskog vrata, buljavih i razrokih oiju,
iroko razmaknutih nogu. Bio je ruan. Uasno ruan i iskompleksiran i
vjerovatno zato je doao u Dravnu bezbjednost i lijeio svoje komplekse,
bio velik, bio jak, najjai najpametniji. Oaffiariome je, vezanog, nekoliko
puta. Psovao mi je majku i mrtvog ustakog oca (inae otac mi je imao etiri
godine kad je rat poeo, roen je 1937.godine, i umro je par mjeseci pre tog
dogaaja u Dravnoj bezbjednosti). Zatim mi je priao da ja ne znam ko je
Hasan Deli, da je on etnik, da mu je otac bio ustaa, da se kolovao u
Beogradu, da je stanovao u ulici Dorda Vaingtona br.lO da u toj zgradi
stanuje Momo Kapor i "ostala etnika bagra", da je preko puta te zgrade
ilasova vila.. traio da mu priznam ko mi je dao i zato telefon Rajka
Petova Noge, da priznam da je Nogo "Veliki ef' Moevakog sluaja.
Objanjavao sam, da ne znam Nogu, ali da sam u novinama proitao da je
formiran nekakav Odbor za zatitu graanskih prava i sloboda, i da mu je
Nogo predsjednik. U telefonskom imeniku pronaao sam broj BIGZ-a,znao

sam da je Nogo tu zaposlen ali nisam do tada ni pokuao da stupim sa njim u

kontakt. Nogu sam upoznao itavu godinu dana kasnije, ali tada nisam ih
moga uvjeriti, da tog knjievnika ne poznam. Poslije tih vruih razgovora,
dolazio bi Kadribai Devad, i priao tiho, govorio polako, persirao i poslije
sat-dva odlazio. Na razgovor su to vee doli i ljudi koji su predstavljali
policijski establiment regije: Bogdan Nikoli - naelnik Centra slubi bezbjednosti Doboj, Marko Brezonji - naelnik Slube dravne bezbjednosti i
elitni dobojski "agent" Milan Kmjaji, ovjek za specijalne zadatke. Jedino
zamjeniku naelnika CSB-a Doboj nisam zapamtio prezime, ne znam ni da li
ga je reako (zove se Duko). Provjeravali su mi rukopis, pisao sam Ijei i
brojeve bez ikakvog smisla, a oni su kao odlazili da neto provjere, tada bi
dolazio "Pile", i mahao tim besmislenim brojevima, pretio i vikao: "Sta e ti
ilasov telefon u depu". Govorio sam da su to brojevi, koje su mi oni rekli
da napiem, i smijali su mi se, nazivali idiotom i duevnim bolesnikom. To
vee, Dravna bezbjednost Doboja, dobila je jednog neprijatelja vie. Jednog
doivotnog protivnika. Nisu mi dali nita da jedem i bolio me je stomak.
22.11.l986.godine,
oko 22,00 asa, odveli su me u prizemlje iste zgrade i
rekli da sjednem i ekam dok zavre razgovor sa Hasanom. Tu u holu, dva
pijanca, i jedno dijete, pravili su galamu, svaali se sa milicionerima a zatim
sjeli do mene i priali mi, kakoje sve ovo trulo, kako su zreli uslovi "da se
mi muslimani dignemo na oruje", kako druge nacije trebamo protijerati iz
Bosne a ja sam utio. Pitali su me da li bih kupio dobar pitolj, podigao je
majcu Gedan od te dvojice, stariji, deblji, plavokos) i pokazao mi ga, rekao je
da je uo za mene, da sam gotov i da bi mi bolje bilo da bjeim. Znao sam i
tada da su provokatori u pitanju. Poslije sam ih vidjeo kako voze bjele
golfove, nama dobro poznatih registracija. Puteni smo oko 23,00 asa, 47.
asoa nakon hapenja. Nisam se mogao ni ispraviti, tako me je stomak bolio.
Na autobuskoj stanici saekali su nas Maih Meho i Hasanov brat ulaga.
Bili su uplaeni, pa zbunjeni, razoarani a onda bjesni i Meho bi zatim do
Moevca, neprestano u tiini psovao, psovkom roenom u njemu, znalo se da
je ta psovka njegova lina stvar: ,,Jebem im staru". Tako se irio krug neprijatelja. Kod kue nas je ekalo Rjeenje Optinskog sudije za prekraje
Adema Mehinagia, kojim se kanjavamo kaznama zatvora (Ja na 60. dana,
Meho 40. a Hasan 20.). Naredni dan kolima hitne pomoi odveen sam u
bolnicu. Ve tri dana krvario mi je ir na dvanaestopalanom crijevu. Do
tada nisam ni znao da imam ir.
Dakle, ja lino, imao sam iskustava, ne samo ovih koje sam izdvojio,
nego i mnogo drugih, ,,nezanimljivih", uz "obine uvrede"i "obine amare". Pitao sam se kako e to selo podnijeti. Plaiti su se i nema u tome
nita runo. I ja sam se bojao. Hasan se sklonio u Beogradu, na i meni
nepoznato mjesto. Ako i ja odem, bio sam siguran ostaemo bez biraa.

Dakle morao sam biti paradna rtva principijelnosti. Morao, jer glavni krivci
i bili smo, Hasan i Ja. Poelo je Zborom radnih ljudi i graana, od 25.
01.1987.godine. Prisustvovali su na tom Zboru i aktivisti OK SSRN Maglaj,
Demil Omerovi i astimir Buli. Zbor je dakle bi legalan. Ponovo smo
potvreni kao rukovodioci MZ, ali bez "portfelja". Bili smo nestrpljivi i
traili smo primopredaju na licu mjesta. Nisu nam je dali. Upravo Hasan i Ja,
ubjedili smo ljude u ispravnost nauma da obijemo vrata prostorije koja je
ranije bila kolska biblioteka a u koju su preneeni Ormari, stolovi i kompletan inventar, kao i knjigovodstvo Mjesne zajednice. Sve te stvari su i bile
preneene iz zgrade Mjesne zajednice u zgradu osnovne kole da nama ne
budu dostupne. Ali sada, Zbor su sazvai Optinski organi, u osnovnoj koli i
trebalo je otvoriti samo jedna vrata, i Mjesna zajednica bie naa. Odluka o
vraanju Mjesne zajednice u zgradu MZ doneena je jednoglasno. Sa jednom
grupom graana (Jusi Rifet, Hasanbai Jasmin i Ja) otili smo, od optinskih organa priznatom Predsjedniku Savjeta Salihu Mrvoljku. Sa nama je
poao i Salihov sin Senad. Traili smo da nam preda kljueve od prostorije i
kad je on to odbio, ,jer ne smije od komiteta", vratili smo se na Zbor i
izglasali, opet jednoglasno, da se vrata razvale.
Optinski rukovodi oci su otili za Maglaj a mi smo bili ne malo iznenaeni kad smo vidjeli da su ta vrata, koja smo htijeli na silu otvoriti, u
stvari otkljuana. Popisali smo sav inventar, pronali jednog komiju koji
ima zaprena kola (koja vuku konji) i sav inventar natovarili na kola i
krenuli put zgrade MZ, udaljene oko pola kilometra. Bilo nas je oko tri
stotine, ali dok smo preli stotinjak metara ljudi su izlazili iz kua, veselili se,
astli rakijom, sa harmonikama i ulazili u kolonu koja se udvostruila. Izali
smo na auto-put, zaustavili saobraaj, na elu kolone nosili Titovu sliku, u
sredini je sviralo nekoliko harmonika, na zaeniju se oglaavala vatrogasna
sirena. Niko nikog nije uo, niko nita nije vidjeo, ili smo, pjevali i nadvikivali se i bili ubjeeni da inimo, veliku, istorijsku stvar. Mi smo morali
otimati ono to nam pripada i oteli smo. Teko je bilo zaustaviti se u tom
momentu. Tada dok nose emocije i zavarava kolektivna svjest gomile beskrajno jaka i beskrajno slijepa. Stavili smo nove brave, novi katanac, igrali i
pjevali.
To vee, poslije pola noi, je poelo.
Prvi je odveden Husanovi aban, odmah za njim Muminovi Ibrahim,
Husejn Pridjeli, Husanovi Ramo, Deli aban ... Samo to vee privedeno
je tridesetak graana. Traili su i mene, izvrili pretres kue, bez naloga,
mislei da se krijem. Sutradan ujutro doao sam sam da vidim zato su me
traili. Odmah su me odveli uDoboj. Moevac je bio okupiran. Na svim
prilazima i raskrima stajala su milicijska kola, i privodila na "informativne
razgovore". U Doboju su me ispitivali na smjenu Vuli Mladen, Savi Milan,

Gagovi Dragan, i ostali iz Centra slubi bezbjednost, Slube Javne bezbjednosti. ak je i naelnik Javne bezbjednosti CSB-a lino doao da porazgovara sa mnom (Kmji Pejo). Gotovo da nije bilo ni uvreda, vrlo malo
galame, ali... ipak sam zadran 48 sati. U tih dva dana jeo sam dva puta,
"oni" su plaali, pustili su i majku da razgovara sa mnom. Bio sam neispavan
i umoran. Niko me nije udarao, ak su me i kui odvezli kolima.
U etvrtak 29.januara krenuo sam u obilazak sela, podizao borbeni
moral ljudima premda i sam demoralisan jer su organi bezbjednosti, i Dravne i Javne, zajedniki, dok sam ja ,,inforrnatino razgovarao" u Doboju, obili
vrata Mjesne zajednice i sav inventar ponovo vratili u zgradu Osnovne kole.
Znai, bilo je uzalud. Sutradan su ponovo doli po mene. Bio je to moj crni
petak i novi susret sa Predlagom Raduloviem - Piletom.
Ve na hodniku Optinskog supa u Maglaju, prili su mi Bogdan
Nikoli, naelnik CSB Doboj, Pejo Kmji, naelnik javne bezbjednosti u
CSB-u i Jusuf Kapi, Sekretar Optinskog SUP-a.
"Ti si se mislio sa nama igrati, sad emo mi tebi pokazati tvoga boga",
rekao mi je Nikoli.
I Kapi se javio: "Ako te sad udarim ovom rukom, glavu u ti probiti,
majmune jedan". ,,Konano si dolijao".
Nije mi to morao ni rei, i sam sam to shvatio.
Moji muitelji bili su Predrag Radulovi Pile, njegov kolega Miuri
Milivoje, Slavko Tambi zarnj.sekretara SUP-a Maglaj i uranovi Milenko
zamjenik komandira stanice milicije.
Dobro su se zabavljali.
Stavili su mi lisice prvo na ruke a zatim uz opti smjeh i na noge.
Traili su da stojim na jednoj nozi iako su na nogama bile lisice. to se
psovki tie, koijai su za njih amateri. Rekli su mi da mogu da sjednem, da
,,neprijatelju" moga kalibra na pristaje da stoji. Bukvalno sam doskakutao
do jedne stare iskrzane fotelje u uglu prostorije i sjeo. Pile je bio glavni
zabavlja, gestikulirao je rukama, galamio, objanjavao, i svo vrijeme etao
po kancelariji. U jednom momentu uhvatio me je rukama za kosu i svukao
sa fotelje na pod i udario dva-tri puta mojim elom o pod. "ta ti je", pitao
me je, "da nisi bolestan ili ti se ljulja fotelja". Ponovo sam sjeo i ponovo bio
uhvaen za kosu, oamario me je nekoliko puta, udario mojim potiljkom o
zid iza molih lea i ponovo me povukao na pod. Ovaj put udario me je
dv puta cokulom' u stomak, i ja sam kaljao i pljuvao krv. Bio sam u nesvjesti i ne sjeam se kako sam se naao ponovo u istoj fotelji, "Ima slabu
kosu", govorio mi je Pile, "jel primjeuje kako opada" i ponovo me uhvatio
za kosu, podigao i nekoliko puta udario pesnicama u pleksus. Ponovio je
svoju davno reenu maksimu: "Mi udaramo gdje truhne".

Ponovo je priao. etao kancelarijom, Miuri i uranovi su u meuvremenu izali napolje, uao je Vuli Mladen. "ta to znai", pitao je Pileta.
elo mi je bilo krvavo i Pile je uzeo papir i obrisao krv, skinuo lisice sa ruku
i nogu i izaao.
Mladen mi je rekao da upravo idu da pretresu moju kuu. Taj dan
pretresli su i kuu Hasana Delia, Mehe Maia i Bege Delia. Samo od mene
zaplijenili su stotine dokumenata i nekoliko knjiga, koje su sve bile u javnoj
prodaji. Isto su uradili i kod Hasana gdje su se meu zaplijenjenim stvarima
nale i knjige Marksa (Osamnaesti brimer Luja Bonaparte, Rajnske novine,
Pisma Kugelmanu) i knjiga Ernesta Fiera "ta je Marks stvarno rekao". (Do
dan danas nita nam nije vraeno, izgleda da je SDB otkrio najjeftiniji i
najefIkasniji nain samoobrazovanja. Pretrese kuu kakvog intelektualca i
doe besplatno do literature). Samo jednom na hodniku sam sreo Ragiba
Delia, sjedio je na klupi u hodniku, krvavog lica, oiju potpuno zatvorenih
od oteklina. Jedva sam ga prepoznao a on mene nije ni vidjeo. Poslije su me
premijestili u ekaonicu u kojoj su ve sjedili Deli Bego, Jusi Rifat,
Muminovi Sinan, Husanovi aban i jo neki.
Pile je povremeno ulazio, obeavao mi da e doktorirati na Moevakom sluaju, toliko je sabrao dokumentacije. Zatim jedonosio fotografIju na kojoj je bila unakrsno prekriana sto trideset trojka (misli se na
U33. KZ SFRJ) i govorio kako su te fotografIje djelo faista iz Slovenije,
kojima ovi zakoni ne odgovaraju. Ubrzo je elju, da sa mnom razgovara
izrazio i Milutin Blakovi oigledno glavni koordinator i organizator
masovnog privoenja. U to vrijeme bio je ,,zadueni aktivista" Republikog
SUP-a SR BiH za Dobojsku regiju /poslije je dogurao i do Komandanta
Odreda za specijalna dejstva, Zdruenog odreda SSUP-a, na Kosovu/. Pitao
me je, kako su tekli razgovori, da li su radnici organa bezbjednosti bili
korektni prema meni, te ako je neto bilo da mu slobodno sve ispriam.
Ja sam mu i ispriao.
Djelovao je iskreno iznenaen, prvo mi nije vjerovao a onda je rekao
da e to odmah ispitati i utvrditi istinu.
Nakon desetak minuta od njegovog izlaska iz kancelarije, u istu je uao
ponovo Pile, sa potpuno istom ekipom (Tambi, Miuri, uranovi). Traili
su da pruim ruke, a onda je Pile izvadio pitolj i prislonio ga meni na sijepoonicu. Pitao me je: "ta misli, da sad opalim, a?!"
Udario me je pesnicama nekoliko puta u stomak i kad sam pao,
podigao me i rekao: "Ovo sve mora zaboraviti",
Poslije sam na hodniku sreo Blakovia, dobro raspoloen og, rekao mi
je: "Ne brini, sredio sam ono."
U subotu poslije pola noi, milicijski golf, kome je upravljao milicioner Nihad, odvezao me je u Moevac.

Prije zore, jedan komija, odvezao me je kolima u Slavonski Brod i to

tako to sam preko livada i ume, doao do drugog sela gdje nije bilo milicije. U kolima su sjedile jo tri ene, takoer kominice. U nedjelju uveer bio
sam u Beogradu.
Pronaao sam i Delia. U utorak smo razgovarali sa Marjanom Roiem, koji je tada bio lan Predsjednitva SK SSRNJ i preko Gorana Kapetanovia (efa kabineta Branka Mikulia) pokuali i Druga Mikulia informisati o svemu.
U petak, 6. 02. 1987. godine, milicijske snage su povuene iz Moevca.
Poslije toga, sedam dana poslije, u taksi vozilu zelene boje, prije odravanja
jednog Zbora doli su milicioneri Hasi Kasim i Boro Jovanovi i na prepad
u taksi uvukli Mai Mehu, stakloresca i jednog od rijetkih koji nije bio
priveden. Mehu su u SUP-u zadrali dva dana amarali ga, donijeli mu gajtan
(njuru) od reoa, da se obijesi i polomili mu prst na jednoj ruci. Ipak, kada
je do javnosti doprlo sve ono to se u Moevcu dogodio tih dana, a u emu
najveu zaslugu imaju "Slobodna Dalmacija", "Politika", "Veernje novosti" i "NON" isaobraajna milicija je poelazaobilaziti Moevac.
Akciju policijskih snaga trebala je da zamijeni iroka politika akcija.
Da nikakve razlike, meu njima nema, brzo smo shvatili.

3000 DANA ZATVORA ZA MOEVLJANE

ILI
KAKO SUD ODREUJE SUDBINU

Tih dana, Moevac je bio eksperimentalni kuni mogunosti promocije

birokratske svjesti. Period dvovlaa, karakteristian je u novijoj istoriji
samo za ovu Mjesnu zajednicu. Prvi put u istoriji socijalistike Jugoslavije,
graani postaju "nelegalni" , omladinska organizacija je proglaena za "div1ju" i "partnersku"
prema Savezu komunista optine, istovremeno. Svi
organi i rukovodstva su ili "nelegalni" ili "samozvani". Paralelno sa silama
represije, u izvanrednoj koordinaciji, nastupa i pravosue. Za samo tri
godine trajanja sluaja presueno je oko 3000 dana zatvora za Moevljane,
po tri dana na svakog punoljetnog biraa. Za svaku godi.!1u po jedan dan.
Vie od 1500 dana zatvora ukinuto je potpuno na drugom stepenu, a o
ostalim kaznama jo uvijek se odluuje. Koliko je novanih kazni plaeno a
koliko je ukinuto, samo bog zna. Moje prve kazne bile su novane. PRVA:
zbog toga to omladinska organizacija iji sam predsjednik, tada bi, organizuje igranke, DRUGA: zato to sam, navodno, sa Hasanom pjevao pjesmu:

"NAS DVA BRATA OBA DELEGATA, KOMITETU RAZBI EMO VRATA", zatim je dola kazna, jer sam navodno na jednom omladinskom
sastanku pretukao Muminovi Ismeta (sin Fadila, tadanjeg predsjednika
vjerske islamske zajednice koji je bio organizator etniki istog doeka
tafete mladosti). Sve te kazne su ukinute nakon albe republikom sudu za
prekraje. Prva je ukinuta jer omladinska organizacija ima pravo da organizuje igranke (tako je pisalo u obrazloenju), druga jer nije dokazano da smo
pjevali tu pjesmu, a i da jesmo "zato bi time bio remeen javni red i mir?"
Trea kazna ukinuta je jer sam traio sasluanje Mome evarike, tadanjeg
predsjednika Republike omladine BiH, lanova Predsjednitva RK SSO
BiH, Nermina Ruvia i Mirsada Sinanovi8, kao i lanova Predsjednitva
Savezne omladine Sandi eka i Nijaza Skederagia,jer su sjednici o kojoj je
rije i oni prisustvovali, i niti sam se ja odvajao od njih, niti oni od mene.
Poslije je sa dva svjedoka "dokazano" da sam u Doboju pretukao Muminovi
Fadila i platio sam novanu kaznu od 600. dinara, te da sam u vrijeme
dolaska tafete u Moevac tafeti "okrenuo stranjicu" i uznemirio graane i
opet platio, ovaj put 500 dinara.
Tako je legalno pripreman teren za zatvorske kazne!
U Saveznoj konferenciji socijalistike omladine, u razgovoru sa
lanovima Predsjednitva, Sandi ekom, Milanom Janjiem i Nijazom
Skenderagiem, dogovorili smo (Hasan i Ja), zakazivanje jednog omladinskog sastanka kojem bi prisustvovali i oni i republiki omladinski funkcioneri. Taj sastanak zakazan je za 11. 10. 1986. godine. Sa drugovima iz
Predsjednitva SSOJ-a, dogovoreno je da obavezno pripremim za tu priliku
uvodno izlaganje, mada to nikada nismo radili za nae sastanke. Predloili su mi "da ne minimiziram problem", i da malo vie napadam starije
drugove, a manje omladinske organe.
Sjednica je zakazana i njoj su prisustvovali Sandi eko i Nijaz Skenderagi iz Savezne omladine, a iz Republike konferencije SSO BiH, prisustvovala su dva lana Predsjednitva Nermin Ruvi i Mirsad Sinanovi, te
lino, Momo evarika, predsjednik RK SSO BiH. I u selu je vladalo veliko
interesovanje za tu sjdnicu pa je na nju dolo i jo oko 300. graana koji nisu
lanovi SSOJ-a. Takva uarena atmosfera nije odgovarala salonskom politiaru Momi evariki, pa je od mene, kao predsjedavajueg, zatraio da svi
stariji graani napuste sjednicl,1 i da ostanu samo lanovi S80J-a. Proitao
sam svoje uvodno izlaganje, iokirao omladinske funkcionere. evarika je
traio da se prisutni omladinci izjasne da li prihvata ju to izlaganje, i ovi su ga
jednoglasno prihvatili. Zatim je evarika traio da u sali ostanu samo lanovi 00 SSO Moevac, njih 117, (a ne svi mladi sa mjesnog podruja), te da
se oni izjasne o mom izlaganju. Uslijedila je nova intervencija evarike i u
sali su ostali samo lanovi Predsjednitva 00 SSO Moevac, i radne grupe

optinskih, republikih i saveznih organa. Scena se ponovila. Izlaganje je

usvojeno jednoglasno, anapolju su ekali svi oni koji su napustili sjednicu
00 SSO Mo~vac, da se odri Zbor graana i da po ko zna koji put zahtijevaju potivanje birakog prava koje im i Ustav garantuje. Kao i uvijek
optinski i republiki funkcioneri su i tada priznali graanima pravo na
izbore, a poslije su nastavili po starom.
Zbog uvodnog izlaganja koje je usvojeno na toj sjednici od Optinskog
sudije za prekraje Adama Mehinagia dobio sam, svoju prvu kaznu zatvora
u ivotu, 60. dana. Dva mjeseca, to je i najvea kazna koju sud za prekraje
moe izrei. Uvodno izlaganje je u stvari predstavljalo istorijat i opis Moevakih zbivnja, prelomljen kroz aktivnost omladinske organizacije. Istina
bio je u tom izlaganju i kvalifikacija sa kojima se oficijelna politika nije
nikako mogla sloiti. Pisao sam o djelovanju "optinskog politikog Gestapoa", o tome da "smru Staljina nije umrla njegova ideologija, da je svoje
utoite nala u Maglaju", o "vrstorukakoj politici, vojnikoj-politikoj
disciplini i staljinistikim metodama u Bosni i Hercegovini", ali sveje to bila
interna stvar i ustavno pravo jedne drutveno verifikovane politike organizacije, pravo na vlastiti stav. S tim obrazloenjem republiki sud za prekraje
ukinuo ovu presudu. Stizale su, meutim, nove i nove. Optinski krivini
sud mi izrie zatvorsku kaznu od tri mjeseca, zbog jedne partijske diskusije
iz 1985. godine, problematine samo zbog toga to ja to stvarno nisam
rekao, premda se ne bih ni plaio to ustvrditi. Kanjen sam za krivino dijelo
"klevete" kaznom koju Jugoslovensko pravosue nije zabiljeilo. Bila
je to najvia kazna ikad izreena u Jugoslaviji za taj oblik kriVinogdjela. Na
Viem sudu u Doboju, "otkrili su", da se zbog partijske diskusije (na sjednici), ne moe krivino odgovarati, pa je i to palo. Poslije sam od Suda za
prekraje kanjen zatvorskm kaznom od SO dana, zbog, "dranja emisije
,,Radio Osloboeni Moevac", as na neprijavljenom radiu, a as je u pitanju
bila razglasna stanica. Optuba je bila sumanuta pa je kao takva i ona
ukinuta. Pale su i zatvorske kazne Hasanu Deliu (20.dana), Hasanbai
Jasminu (30. dana), Mai Mehi (40.dana), Deli Begi (50.dana), Husakovi
Aliji (30.dana), Mrvoljak Mirzetu (40. dana) i sve su ukinute. Jedino je Deli
Mujo, nesretni Deli Mujo, samo priveden u SUP, jedne subote uvee, u
nedjelju ujutro je osuen na 50.dana zatvora i odmah otiao na izdravanje
kazne. Izdrao je Mujo cjelu kaznu, ali njegova ena nije. Dobila je srani
udar i umrla u svojoj 27.godini. Iza nje, ostalo je maloljetno djete, Nermina
(od 6.godina). Druga je to pria, i duga. Sve su zainile kazne zatvora
Hasanu i meni (po sedam mjeseci dana zatvora), a naem drugu Hasanbai
Jasminu osam mjeseci.
Ali, mnogo je vode Drinom trebalo protei do toga. I to onom krivom
Drinom, koju je nemogue ispraviti.

Nakon masovnog hapenja i privoenja zvanini organi krenuli su u

politiku kampanju.
.
Odravane su vjeba jedinica teritorijalne odbrane, isticana ozbiljnost
situacije u Moevcu, po zvaninim stavovima OK SK Maglaj vreno je
praenje i nadziranje, lanova ovihjedinica iz Moevca.
U radnim organizacijama sugerisano je radnicima da su izmanipulisani
od ,,graanska desnice" iz sela Moevac, te da e se odrati jedan sastanak,
jedan masovni zbor, na kome e morati dii svoj glas protiv sebe samih.
Radnicima je reeno da e toj sjdnici prisustvovati i ONI "DIREKTORI" i
da e dobro zapamtii ko je bio i kako se ponaao.
Poto je planiran bio sastanak Podrunice SSRN, vreni su razgovori sa
srednjekolskom omladinom i uenicima sedmih i osmih razreda Osnovne
kole iz Moevca.
Predsjednik Sekcije SSRN za rad sa vjerskim zajednicama, Demil
Omerovi, posjetio je seoskog hodu i traio i od njega aktivno djelovanje,
meu vjernicima na liniji provoenja stavova Optinskog komiteta SK. Tako
je i damija provodila partijsku politiku. Sveje bilo pripremljeno za "veliku
priredbu", samo se jo nije znao datum. U Radnoj organizaciji "Natron",
kao najjaem klasnom upori~u Moevljana, a i u drugim radnim organizaciama, razgovore sa radnicima obavljali su lanovi poslovodnih struktura,
lanovi Optinskog komiteta SK i radnici Dravne bezbjednosti iz Doboja.
24. 02. 1987. godine bio sam kod advokata u Beogradu. Bio sam i sa
Hasanom koji je jo uvijek bio u "egzilu".
Vraao sam se pononim vozom iz Beograda, i prespavao Maglajsku
stanicu. Probudio sam se kad je voz izlazio sa stanice u Zavidoviima i
odluio tek tako, da "skoknem" do Sarajeva. Otiao sam u Republiku
konferenciju SSO BiH, i bio primljen kod Nermina Ruvia, lana Predsjednitva, jedinog koji je sa simpatijama gleda na to to radimo. Bila je
srijeda i obavijestio me je da je famozni "Zbor graana" zakazan za 28.02.,
dakle u subotu, u 17,00 asova, i da se taj podatak briljivo uva od naih
istomiljenika: dakle gotovo cijelog sela.
Vratio sam se kui, telefonom smo obavijestili Hasana, koji je na
predsjednik Zbora i krenuli u mobilizaciju sela. Pripreme su bile detaljne i
taj dan, prije poetka Zbora, po prvi put nakon masovnog hapenja, pojavio
se i Hasan, okruen desetoricom fiziki najspremnijih i najjaih drugova,
koji su imali zadatak po svaku cijenu spreiti njegovo hapenje. Bili smo
spremni na sve.
U tom momentu, shvatili smo, da je to tak prelomni trenutak, ko zna
koji po redu, ali da ne smijemo izgubiti.
A ispred zgrade osnovne kole nekoliko desetina slubenih vozila.

Unutra u sali tridesetak novinara, znali smo odlino ko ih je obavijestio i

pozvao.
Od republikih funkcionera Edina Reidovi, Smiljka Milojevi,Zoran
Udovii, Jerko BradvicaiNermin Ruvi.
Od optinskih: Amir Smajlagi, predsjednik Skuptine optine, Tihomir Lukes (ubjedljivo najomraenija linost u Moevcu) predsjednik OK
SSRN, Asima Mulamehi, predsjednik OK SSO, Demil Omerovi, Latif
Islamagi i drugi lanovi optinskih organa i organizacija. Skupili su se
mnogi direktori gotovo svih radnih organizacija sa podruja optine, direktori kola i kompletna ,)opovska opozicija", oni koji su krali drutvenu imovinu i njihova najblia rodbina (oko dvadesetak njih).
I cijelo selo, kao na kakvu zabavu, preko SOO.graana.
Zbor je mogao da pone. Na dnevnom redu bila je samo "Procijena
politiko-bezbjednosne situacije u Mjesnoj zajednici ,,2S.novembar" Moevac".
Zbor je otvorila Zorica Brki, i oito imala je namjeru da rukovodi
njegovim radom. Ko ju je izabrao? Pa ona je ena Ibrahima, jednog od
glavnihlopova u mjesnoj zajednici! Imamo mi svog predsjednika Zbora!
Tako se diskutovalo. Traili smo i prije oficijelnog dijela sjdnice da se
prisutni izjasne o povjerenju radnom Predsjednitvu. Ljutili su se optinski i
republiki oci: "Prvo rjeite ovo pitanje pa poslije birajte", govorili su.
Dva puna sata skandiralo se ,,hoemo Hasana", dva puna sata nai
povjerljivi (i jaki prije svega) ljudi blokirali su izlaz iz prostorije, tako da
niko nije mogao izai.
Stvarno smo bili spremni sve uraditi. Moda smo potajno i prieljkivali
da se nai zahtijevi ne ispune i da vratimo milo za drago, da estoko naplatimo, sve ono to nam se deavalo u SUP-u.
I sada kad razmiljam o tome, i kad se sjetim kako smo zaduili i
ovjeka koji bi na vrijeme iskljuio svjetlo u zgradi, i da onda na miru,
prebijemo i republike, i optinske funkcionere, i direktore ... Da ih pretuemo to smo prieljkivali, ba kao pravi neprijatelji. Ipak je nae Predsjednitvo Zbora (Hasan Deli, Skula Ramiz i Rami Senaid) zasjelo za sto i
sjednica je poela. itala se procijena, naim kominicama je pozlilo, nae
djevojke i drugarice su plakale... u toj procijeni bili smo neprijatelji, svih
boa i dezena te da je nae djelovanje u suprotnosti sa svim pravcima razvoja,
svega i svaega, na sve strane i u svakom smislu. Bili smo i "ilasovci" i
"Rankovievci", i "graanska desnica" i ,,seoski tribuni imeetari" , i
"ekstremna desnica", i "ekstremna ljevica"... Bili smo sve i svata, ono
najgore. Mnotvo etiketa ak i onih sa suprotnim politikim nabojem i
tvrdnja da smo lagali, i da je samo 18.ljudi privedeno, i to nije ni privedeno
nego "pozvano na informativne razgovore".

Javljali su se politiari, javljali su se direktori, pozivali su se na svjest

radnika i traili usvajanje te procijene.
Javljali su se direktori kola pozivali uenike, da im uju glas, direktor
doma zdravlja u Maglaju apelovao je na bive pacijente, hoda je pozivao
vjernike.
Diskutovalo je i nas pedesetak. Nas pedesetak pretuenih , ponienih i
uvreenih
Govorili smo o batinama ... ubjeivali da je Mjesna zajednica
pokradena
traili odgovornost ... kakva, bolan, graanska desnica, hoemo
birako pravo!
"Ne moe to tako", govorila je Edina Reeidovi, zamotavao je Jerko
Bradvica, situacija se naelektrisala.
"ta ne moe, majku li vam vau", tutnjalo je.
Moevaki partijski sekretar iskoio je kroz prozor,
dole ispod
prozora dovikival: "Cosi ... Cosi ...eelj".
Ibrina ruka, nikad nije bila blia prekidau.
"Znai sve je uzalud, dok se pare kradu, svi utite a kad se mi pobunimo, zbog svojih para, odmahujete rukom, kao da su pare vae ... majku li
vam vau", odjekivalo je uionicom.
Onda se za rije javila Smiljka Milojevi. Vidjelo se ko je glvni. "Birajte koga hoete", rekla je u sat vremena dugoj diskusiji, "birajte", rekla je ... i
otila.
Pred svima smo izabrali, u stvari samo potvrdili one ljude koje tri
godine biramo, meu kojima sam i sam bio.
Izabrana je Radna grupa da saini novu procijenu. Predsjednik te
radne grupa bio je Hasan. Ona procijena, koju su nam ponudili drugovi iz
optine i republike odbijena je. Samo sedam ih je glasalo za nju, ostali protiv
(oko 500). Dogovoren je termin za saziv novog Zbora graana, koga e
sazvati nae Predsjednitvo Zbora. Sjednica je zavrena oko 1,30 asova
poslije pola noi. Bila je to ista pobijeda.
Ostalo je trebalo da bude stvar tehnike.
14. 03. 1987. zakazan je Zbor radnih ljudi i graana kome su prisustvovali drugovi ii Radnih grupa Optine i Republike.
Nedostajala je samo Srniljka Milojevi.
Ponovo je Edina Reidovi podgrijala atmosferu: "Vi morate prvo
donijeti odluku o opozivu vaih delegata u Skuptini MZ. Ako Skuptina
prihvati opoziv, na narednom Zboru moi ete izabrati vae delegate. Uz
dosta polemike prihvaen je taj put izbora, mada nita drugo do tada nismo
radili nego samo opozivali i birali, i opet ponovo. Odmah sutradan 15.03.
zasijedala je ,,nenarodna Skuptina" i donijela odluku o opozivanju same
sebe i pokretanju inicijative za izbor novih delegata.

20.03.1987. zakazan je novi Zbor graana, iste radne grupe a onda...

kad je reeno da Hasan i Ja treba da budemo rukovodioci, ponovo su se
usprotivili i Edina Reidovi i Zoran Udovii. Masa se uskomeala i tadanji
predsjednik OK SSO Maglaj,izjurio je (kau da ga je neko i udario) i pozvao
policiju, koja je deurala pored zgrade i u takvoj zagrijanoj atmosferi, na
zbor "upada" Mirko Blaanovi, komandir stanice milicije. Propismo
izmarkan od tadanjeg predsjednika optine Amira Smailagia, na pitanje:
"Ko te zvao, medvjede jedan?", "medvjed" je podvijenog repa, kao kue,
bre izaao, nego to je uao.
Republiki i optinski funkcioneri, su savjetovali prvo narod, da nas
ne bira, a kada smo izabrani, apelovali su na nau "visoku svjest", da odustanemo od tih funkcija.
Nismo htijeli odustati i optinari i "republikanci" su napustili sjedniSutradan je odrana Skuptina MZ, koju je sazvao lino Mahmut
Kalabi, od optine priznat - od naroda ne, ali nakon to ga je Tihomir
Lukes, tadanji predsjednik maglajske fronte posjetio, nije doao na sjednicu, koju je sam sazvao.
Na sjednici Skuptine potvren je izbor Hasanov za predsjednika
Savjeta (Izvrni Savjet Skuptine MZ) i mene za predsjednika Skuptine MZ.
Utvren je rok za primopredaju materijalno-knjigovodstvene dokumentacije MZ... do koje nikad nije dolo.
POko zna koji put pria je poinjala iz poetka.
Ponovo nelegalni!

Tih dana, januara 1987, i narednih par mejseci u svim mjesnim zajednicama, radnim organizacijama, u drutveno-politikim organizacijama i
optine i republike, cirkulisala je famozna ,,Procijena politiko bezbjednosne situacije u Moevcu". O toj procijeni izjanjavali su se svi drutveno-politiki i dravni subjekti. "Moevaka kontrarevolucija" je gotovo
albanskom jednoglasnou, onom jednoglasnou koja plai, jer je izraz
straha, osuena. Idilinu sliku jednoglasja prvi je "pokvario" diplomirani
ekonomista Antonije uri. Na jednom sastanku njegove partijske organizacije, nesretni Anotnije "usudio se" apelovati na partijsku principijelnost i
izraziti neslaganje sa politikom fabrikovanja neprijatelja, prije nego to je
sud i uzeo u raspravu pitanje njihovog djelovanja. Podsjetio je da su u
pitanju mladi ljudi. Podrala su ga dva vozaa iz njegove radne jedinice,
Radan i Milivoje... i sada, svakog trenutka oekuju poziv za zatvor. Napakovana im je pljaka, nekakvih vrea, u vrednosti od pedeset dva stara miliona
ukupno. Antonije je dobio prvo tri godine, zatim je to nakon albe smanjeno na dvije, a njegovi drugovi, po dvije a sada jedan godinu i pol, drugi
godinu.
Njihovi isljednici i egzekutori bili su stari Moevaki znanci Grabi
Omer i Hasani I1ijas.Nakon pretresa i u toku njega, Grabi Omer tragao je
za novcem kojim uri "fmansira Moevaku desnicu".
Novac nije naen, Moevac nije pao, "desnica jo uvijek djeluje, samo
Antonije i drugovi odlaze zbog 52. stara miliona, a za Moevake milijarde
niti ko odgovara, niti e odgovarati.
Da li e nas iko, ikada, vie smijeti podrati?!
Na sjednici Optinskog komiteta SK Mag1aj, u februaru, te 1987.
godine, toj procijeni suprotstavio se i nastavnik Borislav urkovi. I on se
pozivao na principijelnu borbu Saveza komunista za mlade ljude - "ne
mogu se mladi ljudi tek tako, zbog verbalnog delikta proglaavati neprijateljima", rekao je. Rekao je i to da operativni zadaci Saveza komunista optine

Maglaj u smmvanju moevakog sluaja, ne dolikuju Savezu komunista

nego da bi najprimjerniji bili Albanskoj partiji rada.
Sabrija Pojski, tadanji lan Predsjednitva RK SSRN, a sada potpredsjednik republike vlade, udario je akom u stol, oduzeo urkoviu
rije i skrenu panju, da stavovi i operativni zadaci moraju biti usvojeni.

Ve etvrtu godinu, na svojim leima, oni nose teret

demokratizacije SR BiH, /sajednog Zbora graana Moevca/

Nakon sjednice pokrenuta je prava hajka protiv ovog nastavnika - optinska

politika ga je suspendovala sa svih konkursa na koje se javljao, javili su se
konflikti u porodici, i dan danas, ovjeku je ugroen brak do te mjere dal
se gotovo razveo sa suprugom sa kojom je u braku vie od 15. godina.

Mi nismo imali vremena, da se bavimo tim linim sudbinama ljudi koje

zaista u to vrijeme nismo ni poznavali, i traili smo nain kako sebi da
pomognemo. Pravi podzemni rat vodio se nakon martovskih sjednica u
Moevcu.
Poto od primopredaje "simbola vlasti" (peata, dokumentacije) nije
bilo nita, odluimo da uradimo nove peate.
Oni stari peati, nenarodnog rukovodstva, bili su napisani samo
latininim pismom i mi odluimo napraviti iste peate, sa istim tekstom ali
irilino-Iatininim pismom.
Naravno, sve smo to plaali vlastitim sredstvima.
Uputimo dopise Slubenom listu SFRJ i Slubenom listu SR BiH, i
ponitimo stare peate. Samo, kako niko u Maglaju nije itao te Slubene
listove, zvanina politika optine nije ni znala za ovaj na manevar.
U Slubi drutvenog knjigovodstva, lukavo (i pomalo nepoteno),
iarrniram slubenike, priama o urnirenom Moevakom sluaju i spremnosti da se radi, podignem obrasce za registrovanje potpisnika na iro
raunu MZ, i registrujem sve nae provjerene ljude. Prvi put zvanino, na
jednom dokumentu naao se udaren iri1ino-Iatinini peat ...
Nakon dva dana Direktor SDKiz Doboja izvrio je blokiranje iro
rauna Mjesne zajednice i podnijeo prijavu tuiocu. Kad je ustanovljeno da
je na peat registrovan u Slubenim listvima, optina nam je uzvratila na isti
nain, ponitila na peat, a ozakonila ponovo onaj stari.
Mogli smo se mi tako preganjati do besvjesti, ponitavati jedni drugima, pa su organi bezbjednosti u nekoliko navrata vrili pretrese mnogih kua
traei strane "iriline" peate, najvjerovatnije "uvezene direktno iz
Srbije". Nisu ih nali.
Hasan i Ja otili smo u Republiku centralu SDK i alili se, traili da
"oni" interveniu, naravno, bez efekta.
U vezi sa naim peatima, otvorena je krivina istraga protvi Hasana i
mene, zbog krivinih djela, falsifikovanja slubene isprave, unitenja peata i
protiv osnova sistema socijalistikog samoupravijanja.
U organizacijama udruenog rada protiv naj vrih pobornika naeg
"pokreta" iniciraju se disciplinski postupci. Veliki broj upornih boraca za
birako pravo i zatitu vlastitih sredstava samodoprinosa ili je izbaeno sa
posla, ili prerasporeeno na loija radna mjesta: Hasanbai Jasmin, Muminovi Ibrahim, Pridjeli Muhamed, Vehabovi Junuz, Jusi Rifat, Husanovi aban, Mrvoljak Mehemed ...
U kolama aci iz Moevca, sinovi i keri "narodnih poslanika",
dobijaju slabije ocjene, prema njima se poduzima poseban tretman ... Milicije
vie nema u selu, ak ni "legendarnog Pile ta" .

Da bismo izbjegli tu pat poziciju, Hasan i Ja odlazimo u Doboj i

putem narudbenica,
ovjerenih naim peatom naruujemo kompletnu
stolariju (vrata, prozore ...) za drutveni dom. Tadanja vrijednost bila je oko
320. starih miliona, (narueno kod "Lesnine" predst. Doboj). Zatim pravimo narudbu za 500 kubnih metara separisanog krenjaka (ija je ukupna
vrijednost tada bila, sa prevozom oko 450. starih miliona) i odmah po
isporuci robe vrimo posipanje po putevima kroz selo na kojima se nakupilo stogodinje blato.
U roku od nekoliko dana, gotovo svi putevi kroz selo bili su sreeni.
Teko je bilo prepoznati te puteve.
U javnosti je o Moevcu stvarana idealistika slika. Usprkos plemenitoj
borbi za optu stvar mnogo toga ostalo je samo fasada iza koje su se skrivali
godinama taloeni Moevaki problemi.
Jedan od njih bilo je vjeito blato na putevima, uskim i tjesnim
sokacima koji se nikako nisu uklapali u sliku avangardnog sela. I onda,
stalno odgaani centralni problem sela bio je preko noi (u stvari za samo
pet dana) zauvijek rijeen, i to peatom koji niko ne priznaje.
Ubrzo je isporuena i naruena stolarija. Smjestili smo je u zgradu
Mjesne zajednice na spratu i zakljuali sa nekoliko katanaca. I Hasan i Ja bili
smo svjesni da e problemi nastupiti kada budu ispostavljeni rauni za
plaanje. Bili smo sigurni da SDK nee htijeti, na osnovu naih potpisa i
"irilino-Iatininog" peata izvriti plaanje.
Nai prorauni ili su u jednom ekonomski i pravno loginom smjeru.
Kad istekne petnaest dana vremena za ispunjavanje obaveza iz dunikopovjerilakih odnosa, i radne organizacije kojima SDK Maglaj sigurno nee
isplatiti vrijednost robe, bili smo ubjeeni bie podneene nekakve prijave,
krivine ili bilo kakve druge sa zahtjevom da roba bude plaena. Neko e je
morati platiti. Na sudu e biti odlueno ko.
Naa ansa i bilo je to suenje. Tu bismo dokazali da smo legalno
izabrani, da je to podralo republiko rukovodstvo, ponudili bi zapisnik sa
sjednica, izjave funkcionera i ostvarili bi dvostruku korist: rauni bi bili
plaeni i na taj nain mi bismo legalizovali svoje djelovanje i preuzeli Mjesnu
zajednicu.
Bio je to na mali upad u platni sistem.
Sitna mala diverzija, protiv birokratskog zamotavanja imanipulisanja.
Bio je to uvod u na najvei poraz.
Sudski postupci nisu bili pokretani. Za nove akcije putem narudbenica bili smo onemogueni. O naoj aktivnosti ponovo su upoznavane radne
organizacije, privredni i politiki subjekti.
I vrijeme je teklo, protiv nas.

18. 11. 1987. godine pred zgradu Mjesne zajednice u Moevcu padtirala su se dva bijela golfa (registarske tablice DO: 109-770 i DO: 109-851),
zatim dva "Stojadina" (bjeli - DO: 583-92 i zeleni DO: 578-01). Golfovi su
pripadali Slubi dravne bezbjednosti Doboj a "Zastave 101" Maglajskom
OSUP-u.
Ubrzo su pred zgradu stigli Muminovi Safet, mjesni kafedija, roeni
brat dvojice najodgovornijih u MZ (Sulje i Halida) i brat kompromitovanog
organizatora doeka tafete mladosti, (Fadila Muminovia). Sa njim je bio i
njegov zet Mui Muharem. Da bi cirkus bio kompletan pojavilo se i nekoliko klasinih policijskih plavo-bjelib golfova koji su bili obezbjeenje jednom
kamionetu.
Provaljena su vrata zgrade Mjesne zajednice, prvo ulazna a zatim jo
dvoja i itava stolarija je natovarena na kamionet i sa ukljuenim rotacionim
svjetlima krenula prema Maglaju.
Hasan i Ja bili smo u to vrijeme uDoboju.
Pred zgradom Mjesne zajednice, pred razvaljenim vratima kao simbolom nae nemoi, stajali su graani, ogoreni to nisu bili na vrijeme stigli, da
brane ono to je samo nae.
Straan je taj osjeaj izgubljenosti u don-kihotovskom juri3nju na
vjetrenjae.
Nai najbolji prijatelji, nai jedini prijatelji, razbacani po redakcijama irom Jugoslavije, uvijek su nam govorili: "Sad ne smijete odustati".
Da li su ikada pomislili da i takva plemenita podrka moe biti naa kob. Tu
pred razvaljenim vratima nae zgrade, pred razvalinama nae sudbine, nismo
imali snage ni da opsujemo. Stajali smo, i to smo due gledali, sve smo se
manje udili.
To vee, bila je srijeda, u Mjesnoj kafani "Sedam brae", iji je vlasnik
Safet Muminovi, za istim stolom, u veselom raspoloenju zatekli su se:
Muminovi Safet, uranovi Milenko (zamjenik komandira stanice milicije u
Maglaju), izvjesni Anto (zaposlen u SIZ-u za zapoljavanje Maglaj kome je
ef Sulejman Deli), Mujakovi Selim iz Moevca, i Ramo Makovi, takoer
iz Moevca.
Slavilo se do kasno u no, prisustvovala su i braa Safetova i u jednom
momentu Safet i uranovi su napustili drutvo i vratili se poslije pola sata.
Sve kockice, u komplikovanom, dugo slaganom politikom i stravinom mozaiku, dolazile su na svoje mjesto.
Samo par dana prije toga sa kolevima i sjekirama u rukama, porodica
Brki (Ibrahim, Raid, Idriz, Mujo, Halima, Marica, DanijeL), porodica
lopovske provenijencije, u sred bijela dana napala je na Hasana i njegovog
brata ulagu. To vee, Hasan je odveen u Stanicu hitne pomoi u Maglaj,
jer je pored mnotva povreda, imao i razbijenu glavu.

Sluaj je prijavljen Organima unutranjih poslova Maglaj i podneena

je prijava ... ali protiv Hasana.
Optinski sud za prekraje Maglaj je pozvao Hasana na suenje 19.
Il. 1987. godine, samo dan nakon odlaska stolarije, i obijanja Mjesne
zajednice. Na suenje sa Hasanom otiao sam i Ja.
V Maglaju smo se zadrali do 12,00 asova, kada smo imali autobus
za Moevac.
Na autobuskoj stanici u Moevcu stotine ena, neto malo mukaraca,
mnogo djece, zaustavljen saobraaj, moja majka u nesvjesti, mlai brat sa
nogom u gipsu (ve nekoliko dana je nosi taj gips), pla do neba. "Nemoj,
Devade, nita da bi uradio!"
"ta bih ja to i mogao da uradim", mislio sam?
Desilo se! Znao sam neto se strano desilo ali teko je to bilo shvatiti
iz ne povezanih reenica usplahirenih ena. Iz povika djce, rjei umirivanja i
ohrabrenja mukaraca.
ta se, ustvari, desilo?
Negdje oko 11,00 asova, mjesni kafedija Muminovi Safet, u pratnji
dva milicionera maglajskog OSUPa (Kadi Hasib i Kurti Muhamed) i
bratia Muminovi Ismeta, sa sjekirom u rukama i pitoljem za pasom,
otiao je pred kuu Mai Mehe, inog ujaka, i polupao sve prozore, sjekirom
razvali o gotovo sva vrata i traio Mehu da ga ubije. V razbijanju Mehine kue
aktivno su uestvovali i milicioneri Kurti i Kadi.
Sa raspaljenim zvjerskim nagonima, pod pokroviteljstvom milicije,
upao je u mjesnu prodavaonicu uhvatio za vrat Deli Fadila, pretio mu da e
ga zaklati rjeima: "Sad u da vas koljem, dosta smo se mi alili sa vama!"
Zatim je, sa bratiem Ismetom, otiao do Optinskog SUP-a, vjerovatno po instrukcije, vratio se u Moevac i demolirao kuu moje majke u
kojoj su se u to vrijeme nalazili samo majka i brat Amir sa slomljenom
nogom u gipsu.
Majka i brat su mi ispriali da je bilo stravino: pucali su prozori,
lomilo se drvo ... anapolju, na ulazu u dvorite, dva milicionera sa pitoljima
u rukama, ,,zlu ne trebalo".
Milicioneri su ostali u Moevcu, a Safet i Ismet su ponovo otili do
SUP-a i u povratku, sjekirom potpuno unitili automobil jo jednog Moevljana, Ramiza Husanovia.
Mujakovi Sabrija, koja se pobunila protiv toga dobila je udarac
uicama od sjekire u lea i nekoliko udaraca nogom u trbuh. Ni milicija nije
stojala skrtenih ruku pa je nekoliko udaraca dobila Rahima Prieli,
potegnute su i palice i pocijepana b1uza ezdesetogodifijoj Hani Husanovi.
Tihi protest, umalo nije platio glavom i Rasim Mrvoljak.

Bilo je 12,30 asova.

Prilazi mi Husakovi Alija. Prije sedam dana dobio je Rjeenje Optinskog suda za prekraje, kojim se kanjava na 40. dana zatvora. Taj dan,
etvrtak, zadnji je dan za podnoenje albe. Ulazimo u moju kuu. Staklo je
na sve strane.
U mojoj sobi staklo po kauima, podu, na pisaoj maini.
Teko se u takvoj situaciji skoncentrisati na albu.
"Sve je to uzalud", mislim, ali kucam. Oko nas staklo.
Hasan je otiao kui, da vidi je li kod njega sve u redu.
Oko 14,00 zavravam pisanje albe (poslije dva mjeseca i ova alba je
usvojena. Alija je ostao na slobodi).
Majka je otila u SUP da se ali na ponaanje SUPovaca.
U 14,30 amida Hakija i amida Mehmed, dovoze je kolima kui i
nakon par savjeta vraaju se kui, u meku nasilja. U Maglaj. Samo to su
otili u bijelom "Fii" , pojavljuju se Hasan i brat mu, Edhem.
"Uskai", samo su rekli. Lina karta mi je bila u depu, nita vie
nisam ni imao.
Tek kad smo kod sela Karue skrenuli na putu prema Teslu i Tenju
upitao sam gdje u stvari idemo!
"Za Banjaluku, a iz Banja Luke za Beograd".
Nije trebalo puno objanjavati, sve to to se desilo, zaudaralo je na
dobro pripljemljenu zavjeru.
to prije stii u Beograd!
Preko Jefaha, Ku1aa, Vuijaka ... ak i po nekom makadamu, najmanje dvadeset kilometara dugom, oko 16,50 stie mo u Banja Luku. Vadimo
karte i sa perona deset u 17,00 kreemo za Beograd.
Cijelim putem komar.
Oko 23,00 smo u Beogradu.
Traimo Slavka Drinskog, u stanu. Dugo zvonimo i kucamo. Izlazi
komija i kae: "Otiao je za Francusku"!
Idemo na Vodovac, u Studentskom domu ,,4. ju1i" ima mjesta. Mi
smo tu stari znanci i moemo prespavati i kad Biseni Dragan nije tu.
Ustajemo rano ujutro. Iz glavne pote zovemo Hasanovog brata Edu,
takav je dogovor.
Saznajemo da je oko 16,30, kada su se radnici vratili iz prve smjene
selo napravilo odmazdu. Polupani su prozori na kafani pa je gostioniar i
kabadahija nekoliko puta pucao iz lovake puke, na okupljeni narod.
Uvee su demolirane kue Mui Muharema i ah man Hajrudina. Pria
se da su jedna mi1icijska kola unitena, da je milicija i jo poneki od lokalnih
lopova, da su zajedno pucali iz pitolja, na narod, u zrak ... ni on nije bio
siguran ta je tano, a ta su glasine.

I kazao nam je jo, da se pazimo, da je sve to pripremljeno, da se ne

vraamo u Moevac dok se sve ne sredi, i ponovo da se pazimo jer glavna
meta nije Moevac, nego Hasan i Ja.

,;ZA SAVEZNE ORGANE LEGALNI"

,;ZA REPUBLIKE - NELEGALNI"
udno je to u kojoj mjeri smo bili i ostali nesposobni da shvatimo
jednu tako prostu stvar - "vrana vrani oi ne vadi". Na optinsku birokratiju
alili smo se republikoj. Nema tog republikog organa u koji nismo dolazili, kome nismo pisali albe, od koga nismo traili rjeenje sluaja. Stotinama
puta dolazili smo u Sarajevo, uvijek mislei da je taj na dolazak, zadnji
dolazak, da vie nikad i nigdje neemo morati ii zbog albe ... a onda bismo se vraali razoarani. I u Sarajevu, dobro uvjeban, pjevao se stari
Maglajski refren, o nelegalnosti, o neprijateljskom djelovanju, o graanskog]
desnici.
Nije bilo lako odluiti se i krenuti za Beograd. Kao i u Sarajevu, kao i
u Maglaju govorili smo o negativnostima i o loem radu naeg lokalnog
rukovodstva.
Gotovo da nije bilo Saveznog funkcionera koji nas nije sa razumijevanjem primio, utjeio rjeima podrke i rekao da je Federacija tu nemona.
Nama je to bilo nezamislivo da FEDERACIJA ne moe da smijeni
jedno seosko rukovodstvo. Stvarno, nije mogla.
Kada smo shvatili da su korijeni drutvene opasnosti, ne u politikoj
prljavtini i bjedi moevakih avlija, ve u najluksuznijim vilama i rezidencijama republikih aga i begova, poeli smo prozivati irepubliko rukovodstvo, isprva vrlo stidljivo, ne zbog straha, nego zbog toga to je i nama bilo
teko povjerovati u to.
U drugoj godini Moevake raomonijade preko jezika je prelo:
STAUINIZAM. To jeste bio staljinizam, to jo uvijek jeste staljinizam ali
tada mi nismo ozbiljno shvatali ni teinu optube, ni dubinu njene opravdanosti.
Sve ee smo dolazili u Beograd. I "ONI" su bili nemoni kao i "MI",
ali bilo je razumijevanja. Nama je to bilo dovoljno.
I tu smo obili sve organe, pojedinano, kolektivno.
ezdeset i pet nas je primljeno u CK SKJ kod Ivana Brigia.

Poslije je i Sekretar SK SSRN Jugoslavije Stojan Dimovski, primio

jednu petolanu delegaciju iz Moevca kao zvanine predstvnike Mjesne
zajednice. U organima federacije mi smo imali status legitimnih i legalnih
rukovodilaca Mjesne zajednice, meutim, za Republiku smo ostali ,,nelegalni".
Samo jednu instituciju u Beogradu nismo nikad posjetili: SAVEZNI
SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA.
Dvadesetog novembra 1987. godine, usprkos najloijim iskustvima sa
pripadnicima organa i Slubi bezbjednosti, bili smo prinueni aliti se
Saveznom SUP-u.
A plaili smo se.
I prije poetka radnog vremena, ve u 7,30 asova, Hasan i Ja, doli
smo u zgradu drutveno-politikih
organizacija na Novom Beogradu. Traili
smo prijem kod Stojana Dimovskog Sekretara SK SSRN Jugoslavije. Bio je
slubeno odsutan, ini mi se u Australiji.
Skretar Komisije za albe Socijalistikog saveza imao je posla u
Sindikatu a Dragoljub Ackovi, na stari poznanik, otiao je na novu dunost u Savezno izvrno vjee.
U toj zgradi nije bilo nikoga kome bismo se mogli poaliti.
Poslije smo traili reisera Krstu kanatu, ni on nije bio tu.
Jedino poznato lice bio je Vasko Ivanovi.
Sve ono to smo mislili ispriati nekom saveznom rukovodiocu,
ispriali smo njemu. Vasko uvijek ima razumijevanja za tue probleme.
Posavjetovao nas je da, obavezno, odemo do Saveznog SUP-a. Plaili smo se,
SUP je SUP, mogu nas i uhapsiti, i to odmah.
U 10,00 asova bili smo pred zgradom Saveznog SUP-a.
Padala je kia, a mi nismo nikoga znali u Saveznom SUP-u.
Traili smo prijem kod Dobrosava Culafia.
Bio je na Kosovu. Primio nas je Mio Todovi, ef Culafievog kabineta.
Bili smo umorni, priali smo biljadu puta isprianu priu i prvi put
sam osjetio koliko smo se svo ovo vrijeme poniavali objanjavajui jednu
istinu onima kojima do nje nije ni stalo.
Kako smo malo drali do sebe.
Mi smo prosili politiku milostinju i razumijevanje i ve to, samo po
sebi, bilo je poniavajue. Kako je tek uasan osjeaj kad nam i to uskrate.
Dodue, Mio Todovi je imao i previe razumijevanja za nas. Bio je
dobar, toliko uljudan da bi moji Moevljani, kad bi ga upoznali, sigurno
rekli: "Dobar ovjek, kao da nije SUPovac ... !"
Razgovor smo zavrili u 13,00 asova.
ta sad?

U Beogradu nismo mogli ostati, kui nismo smijeli ii.

Ni Jug Grizelj nije bio u redakciji NIN-a.
Taj dan, nijedan na poznanik nije bio na svom mjestu.
U 16,00 asova idemo u kino, da ne budemo napolju, jer hladno je i
kia pada ... da se malo odmorimo.

Sve e to Zgonjanin srediti. Bez brige!

/Uoi jednog od mnogih Zborova graana/

Nismo mogli zaspati, igrao je "U ime naroda".

Nekad ovjeku treba tako malo da dokui "istinu", to vee, mi smo je
dokui1i ... i krenuli u susret sudbini.

Na jednoj benzinskoj stanici, iza Novog Beograda, oko 20,00 asova,

ustopirali smo kamion Ohridske registracije koji je iao za Sarajevo.
ofer je bio umoran i Mi smo obeali, im bude htio da spava, Mi
emo izai i stopirati drugo vozilo.
Vozio je brzo, i razgovarao puno, kao neko ko se boji da e odmah
zaspati im prestane priati.
Nismo odmakli ni pedesetak kilometara od Beograda, kada smo
ugledali kamion jedne radne organizacije iz Maglaja (OOUR "Borik"). Mislili
smo da je Selem, ili Musto, jednostavno da je neki na poznanik u pitanju.
Na voza je iza "Borikovog" vozila blicao uporno, dok ovaj nije zaustavio
vozilo.
Ni Hasan, nija, nismo znali vozae, ali oni su znali nas.
Primili su nas. Hasan je odmah zaspao, a Ja sam pojeo gotovo sve rezerve njihove hrane, popio koka-kolu i priao sa njima o svemu to se dan
prije desilo u Moevcu.
Oko pola noi bili smo u Moevcu, milicije nije bilo.
Moji su spavali kod strine Hanife, u naoj kui, to je bilo neizvodljivo.
Hasan je htio da ide kui, ali sam ga ubijedio (bolje da nisam) da ode
sa mnom u demoliranu kuu ida tu prespavamo.
Stavili smo ebad na prozore, oistili dva kaua.
Ujutru smo se probudili u sobi punoj milicije: Rade, Stipo, Sarajli,
Hasi, Niko, Vojo ...
Tako smo uhapeni.
U Optinskom SUP-u u Maglaju vanredno stanje.
Mobilisani su i pripadnici Rezervnog sastava milicije sa optine, deuraju
ispred zgrade i u zgradi.
Mnogo milicijskih automobila Republikog SUP-a.
Hasana i mene su po starom obiaju razdvojili ... ponovo oprobani
metodi, isljednici se poigravaju sa pitoljima, prijete: "Zbog jednog Safeta
Muminovia spremni smo stotinu takvih sravniti sa zemljom".
Iz Republjkog SUP-a, omalen i sitan ovjeuljak, Gavrilovi se zove.
Kae: "Galijaeviu, nemojte nita brinuti, niko Vas ne smije dirnuti"!
Poznata mi je ta pjesma.
Traim objanjenje zato sam priveden.
"im utvrdimo kakva je Vaa uloga u ovom dogaaju, oko lupanja,
pustiemo Vas kui".
Pitaju me hou li dajedem. "Tek kod kue", kaem.
"Znai nikad", misle i Oni i Ja.
Zaudo, niko me ne ispituje.
Kao potpuno zaboravljena stvar sjedim u uglu prostorije i razmiljam,

kako bi lako bilo iskoiti kroz prozor. .. pobjei preko pruge, doepati se
ume ... prosto.
Nismo mi spremni za takav jedan radikalan protest.
Na protest je strpljivo zauzimanje poloaja, nije pobuna, oduili su
nas. Toliko smo zatrovani tuim idealima, prihvatili smo ih kao svoje, borili
se protiv sebe u ime tuih ideala.
Znam da sam tada trebao pobjei, trebao sam pokuati jer znao sam
da je to taj trenutak kada se odlazi i nikada ne vraa.
Da li bi iko zbog, nekakvih ideala (i to tuih ideala) bio spreman
pobuniti se i rei: "Ne priznajem ovaj sud", ovu miliciju ... Da na pokazani
nalog za hapenje pljune i kae "NE". Da se bori za svoju slobodu, protiv
svih onih koji hoe da mu je uzmu, a ne da, kao rtva hipnotisana pogledom
delata, eka vlastiti kraj. Kao automati, "kerberi socijalizma", ulaze i
izlaze, svako kae poneto, vjerovatno su mi to bili duni rei. I zadovoljno trljanje ruku, kao poslije velikog posla.
Pred vee, oko 17,00 ulaze stari znanci iz Slube dravne bezbjednosti
iz Doboja: Kadribai Devad i Savi Milan. Kau mi, da poem sa njima.
NOVI PRETRES KUCE.
Iz OSUP-a Maglaj, sa nama ide operativac ("agent") Marjanovi Marko
i desetak milicionera.
Mrvoljek Adviju i Mui Haderu, na prevaru, uzimaju za svjedoke.
Jadne ene pomis1ile da treba svjedoiti o proteklim doaajima, niko im nije
rekao za nekakav pretres kue. Kasno je, nema povlaenja. Silom prilika
privedena je i Heki Melva.
Da sve bude po zakonu.
Na ulazu u moju sobu, zahtijevaju od mene da predam peate Mjesne
zajednice i sve zabranjene knjige koje imam, sve zapisnike i svu dokumentaciju o "Sluaju Moevac" i za pretres nee biti ni potrebe.
Predajem im peate, one iriline, i pitam: ,,Da nije neko razbio koji
prozor ,,nekakvim peatom" pa provjeravate moje?!
"Da nije neko neto razbio, kakvom zabranjenom knjigom ili zapisnikom"?!
U mojoj kui nema zabranjenih knjiga, nema ni oruja ... a nema ni
zapisnika, sami su ih ranije pokupili.
Ipak je tom prilikom zaplijenjeno hiljadu stranica rukopisa, knjiga,
dokumenata, sudskih rjeenja, peata ...
Nita nije vraeno, dan danas. Stara je to pria.
Poslije pretresa u SUP-u me eka otkucana izjava,,k.oju samo treba da
potpicm i da idem kui".
Odbijam da potpiem dok ne proitam.

"Mi imamo vremena", kau, stavljaju mi lisice na ruke, udaraju po

nosu, vuku za uho, amaraju. Nije dosadno.
Oko pola noi dobijam Rjeenje o trodnevnom pritvoru.
S lisicama na rukama, u land-roveru, voze nas u istrani zatvor u
Doboj.
Prva no u zatvoru je uasna.
Svaka no u zatvoru je uasna, i svaki dan.
Piem albu, poslije dva dana dolazi istrani sudija iz Maglaja Bakir
Ljubovi ... i produava pritvor za jo 30. dana.
I dalje odbijam hranu, obeavam uvarima da u trajkovati glau do
smrti.
Prolaze dani. U stomaku praznina kao bol. Tiha, ali uporna.
Tu, u zatvoru, u maloj sobici sa etiri kreveta, u drutvu dva deparoa
Gedan je u stvari obija trafika - Muratovi Mustafa, drugi falsifikator
tednih knjiica Antolovi Ivica) i jednog dvostrukog ubice (Hasani Alaga)
po prvi put pokuavam da otkrijem: zato sve ovo?!
U rjeenju istranog sudije stoji "zbog osnovane sumnje da je uinio
krivino djelo nasilnikog ponaanja i ometanja slubenih lica u vrenju
slubene radnje". Optuen sam, da sam uestvovao u demoliranju kafane i
napadu na milicijska kola. Optuen je i Hasan i Jasrnin Hasanbai.
Za krivino djelo nasilnikog ponaanja optuen je i Muminovi Safet,
milicijski provokator i razbija, lokalni kafedija. On je dobio samo osam
dana pritvora a mi 30.
Pod pritiskom javnosti i njegovih 8. dana, a i naih 30, preinaeno je u
dva mjeseca (toliko smo ostali u istranom zatvoru).
Ja sam shvatio da je pozadina naeg hapenja prevashodno politika.
Radnici organa i slubi bezbjednosti zanimali su se iskljuivo za nae rukopise, lina razmiljanja, za dokumentaciju vezanu za "Sluaj Moevac",
zapisnike organa i organizacija Mjesne zajednice. Radnici Dravne bezbjednosti su i Hasanu, i jo dvojici Moevljana koji nisu ni osumnjieni, pretresli
kue, i Hasanu su zaplijenili kompletnu dokumentaciju, knjige ...
Desetak dana, nakon naeg hapenja zaplijenili su i nae sjekire, tek
onako, zbog alibija, za bruku optunice koju su podigli.
.
(Kasnije po izlasku iz zatvora, zaplijenili su mi i dnevnik koji sam kao
zatvorenik vodio i u kome sam napisao sve ta su mi radili, naine muenja ...).
Tu, u zatvoru, shvatio sam i zato je napravljen "Sluaj Moevac", i
zato imamo sve ove probleme ... zato su oni svakim danom sve vei. Neu
pogreiti, ako kaem, da je u pitanju jedno perfidno provoenje anti-srbijanske politike. Perfidno i kontinuirano. Decenijama stvarano, kao proizvod
straha vlastodraca od gubljenja vlasti, odnosno od mogunosti da srpski

narod zahtijeva pripajanje matici zemlji, anti-srbijansko

raspoloenje, prikrivano je najviim stepen om ideolokog zaglupljivanja masa, priama o
"Bosni i Hercegovini kao o stabilizatoru meunacionalnih
odnosa." O
potencijalnoj opasnosti, od mogunosti da anti-srbijansko
raspoloenje u
narodu koji nije politiki verziran, pretvori se u anti-srpsko, i u mrnju
prema cijelom jednom narodu, niko nije vodio rauna. Prikrivan je progon
srpskih intelektualaca: Vase ubrilovia, Gojka oge, Boidara Jakia, Ljubomira Tadia, Vojislava Lubarde, Rajka Petrova Noge, Vojislava eelja ...
Istina, to je samo jedan od bitnih segmenata bosansko-hercegovake
politike, koja je na nau adresu upuivala etikete i uvrede, koje je do tada
upuivala iskljuivo na adresu beogradskih intelektualnih krugova. Moevac
je "tumaen" kao ,jo jedna srpska podvala". Za nas se govorilo da smo
prodali Moevac Beogradu.
To je samo jedan od segmenata, jer Bosansko hercegovaka politika je
u potpunosti ista bila i u odnosu prema Muslimanskim intelektualcima.
Tumaena iz ove dvije opcije, ova politika kvalifikovana je kao u biti antinacionalna politika. Kao politika rjeena po svaku cjenu da izvri nekakvu
sterilizaciju nacionalnih osjeanja dok je u stvari ova politika bila DUBOKO
ANTI-INTELEKTUALNA
POLITIKA.
Sve to je iskakalo iz prosjenosti, lokalne politike
abokreine,
svaki pokuaj irenja slobodnog prostora, slobode miljenja bilo je predmetom tekih progona, duhovne sirovosti i politike surovosti kao produkta
vizije odnosa u okvirima ,,staljinske despotije".
Protjeravani su i: Suljo dr. eki, Esad imi, Hamdija Demirovi,
Zuko Dumhur, Mehmed Mai, Muharem Pervi, Fadil Hadi, Alija
Narnetak ... Probleme i dan danas imaju: Abdulah Sidran, Alija Isakovi ...
Nikad neu povjerovati u tezu da bi Muslimanski narod poelio Bosnu
i Hercegovinu bez Srba i Hrvata. Najzad, mnogi protjerani i ikanirani
Muslimanski intelektualci svoje utoite nalazili su u Srbiji, Hrvatskoj,
Beogradu ili-Zagrebu.
Moda i sigurno u glavama nadobudnih politiara jednog, drugog ili
treeg naroda postoje snovi o "progonu itavog naroda" sa jedne strane ili o
nekakvoj nacionalnoj asimilaciji, s druge strane.
Suvina je ta nacionalna korespondencija, jer ona to nije, ONA JE U
STVARI KORESPONDENCIJA INTELEKTUALNOG EKSODUSA, silovanja duha ...
Moralo je to sve dobijati nacionalnu pozadinu, jer su i sudski postupci
bili usmjereni ka guenju nacionalnog identiteta ak i onda kada stvarni
razlozi nisu imali blage veze sa nacionalnim ispoljavanjem.
Pamtim suenje dvanaestorici muslimanskih intelektualaca (izreenih .
89. godina strogog zatvora), pamtim da je tada kao jedan od svjedoka

pojavio se DEDlC MUHAMED. U sudskim spisima ovaj "svjedok" bio je

zaveden kao potar a u stvari BIO JE I JO UVIJEK JE, RADNIK DRAVNE BEZBJEDNOSTI U REPUBLIKO SUP-u SR BiH. Tada u to vrijeme,
kada sam upoznao Dedi Muhameda, nisam imao pojma o njegovoj ulozi
u suenju muslimanskim intelektualcima (Aliji Izetbegovi, Omeru Behmenu, Meliki Salihbegovi, Spahi Mustafi ...). Upoznao sam ga u stanu
MUNEVERE GORDI, u Sarajevu (
. . . ) za koju znam da je bila
ljubavnica jednog od naih visokih politiara. Dao mi je i slubeni broj
telefona, na koji ga mogu pozvati. Zaboravio sam bio za njega, sasvim
sluajno itajui o POLITIKOJ KARIJERI Edine Reidovi, Predsjednice
RK SSRN BiH, proitam da je na tom suenju ONA bila zastupnik tube,
proitam listu svjedoka, izjave optuenih i kaem, samo jedno: STRANO!
Strano jer bjeali su iz Bosne i Hercegovine i Hrvati: Predrag Matvejevi, Ivo Andri, Karlo Milji, Ico Voljevica ... Jevreji: Ivan Foht, Erih Ko, i
lino mislim, da je pozivanje na naciju bilo samo paravan zvanine politike
iza koga se prikrivalo guenje slobode miljenja, izraavanja i opredeljenja.
Svaki pravi intelektualac mora biti inter-nacionalistike
orjentacije. Na
primjeru suenja Muslimanskim intelektualcima,
svoju demokratsku i
internacionalistiku
prirodu pokazala je srpska intelektualna elita, oliena u
Odboru za odbranu slobode misli i izraavanja. U dva navrata lanovi ovog
odbora ,,koji su i sami preivjeli optube da su nacionalisti - samo Srpski"
apelovali su Predstavkama na Predsjednitvo SR BiH i SFRJ napisali su: " ...
Zbog toga vam ponovo ukazujemo na pravnu i moralnu neodrivost ovih
tekih osuda sa molbom da dalje stradanje preostalih osuenika odmah
obustavite ..."
Sve je to trebalo prikriti jednim Moevcom, nevienim terorom prema
nedunim ljudima.
Tako su namirivani dogmatski rauni jedne politike: Progon srpskih
intelektualaca prikrivan je progonom Muslimanskih, progon Muslimanskih
progonom Hrvatskih ... itd. u beskraj, bez obzira na naciju zajednika crta
bila je ta da se radi o intelektualcima najvieg ranga.
U to famozno kolo, to politiko potkusurivanje uao je i Moevac, da
ne svojom voljom postane sredstvo zatakavanja Agrokomerca. Agrokomerc
je napravljen da se sakrije Neum, sada se Neumom sakriva Moevaka
"staljinijada" ... i tako u beskraj.
Jedna afera prikriva drugu ... jedna politika garnitura smjenjuje drugu,
a intelektualci stradaju ... i narod sa njima.
Shvatio sam i tada u zatvoru, da ni Moevac nije vie tako sitan, da je
postao simbolom otpora neljudskoj vlasti... simbolom otpora kome uz sva
nastojanja zvanine politike, nije uspjeloproturiti
,,nacionalne konotacije" ...

Tu se znalo JEDNI SU KRALI, DRUGI IH TITE a TREI TO SVE

RAVNODUNO POSMATRAJU.
udesno kolo u koje su se upleli svi oni nemoralni, prljavi, svi oni
primitivni. Opijeni vlau, postali su njeni robovi, i ruili ideje, ljude ...
I ne bi bilo nita novo da svo stradanje padne na nas trojicu uhapenih
a da narod odustane jer "ne moe ut sa rogatim", dok ne ostanu samo
rogovi kojima e njihovi nosioci kriti sebi put.
O tempora! O mores!

Jo dok su nas vozili prema zatvoru, u milicijskom land roveru rekao

sam Hasanu i Jasminu da sam otpoeo sa trajkom glau i eu.
Tako je pao dogovor da sva trojica trajkujemo.
11. 12. 1987. godine (21. dan trajka), usprkos infuzijama koje su mi
na silu davane, ujutro, za vrijeme etnje, pao sam u komu. Bilo je 8. asova
ujutro.
Osvjestio sam se u 18,00 na odjeljenju neuro psihijatrije uDoboju.
Poslije sam doznao da sam bio i na internom odijeljenju i na rentgenu.
Prilikom pada u nesvjest udario sam glavom u beton i razbio elo. Bilo
je mnogo krvi i oiljak koji je jo uvijek prepoznatljiv.
Vratili su me u zatvor.
Naelnik zatvora, Slavu1jica Mirko, prenijeo mi je Hasanovu poruku da
prekinem sa trajkom glau i da e i On i Jasmin prekinuti.
Smatrao sam to podvalom, zato sam naelniku obeao, da u trajkovati glau sve do smrti. Ili do konane slobode. Sutradan su novine objavile
da sam jedino ja produio sa trajkom.
Ubrzo sedam zatvorenika, iz drugih elija, stupa u trajk glau.
Upravnik Mustafa Alii i Predsjednik Vieg suda u Doboju Savi
Stevan donose odluku da budem prebaen u samicu. Naelnik mi je rekao
razlog: "Zbog negativnog djelovanja na zatvorenike. Ve ih je sedam stupilo
u trajk glau".
Samica je uasna stvar. Hladna i zamraena.
Lanac debeo kao ruka i bukagije.
etvrti dan sam puten iz samice.
Taj dan doao je moj advokat Risto Soevi i savjetovao me da preki.
nem sa trajkom glau, jer ovakav kakav sam, nisam sposoban za suenje, pa
e odgoditi raspravu.

Imao sam 62. kilograma teine, u zatvor sam doao sa 80. trajkujui,
izgubio sam neto vie od 18. kilograma.
Dvadeset esti dan prekinuo sam sa trajkom glau.
Moj prvi obrok bio je bokal mlijeka.
Oko 15,00 asova, tog dana, kada sam poeo sa uzimanjem hrane,
(sreda), doli su po mene uvari i odveli me u Centar slubi bezbjednosti,
sektor dravna bezbjednost, tako sam upoznao Milana Kmjajia. uo sam za
njega da je eelju esto puta krao aktovku u Bosna ekspresu i da je bio
eeljev isljednik.
Mada me po zakonu nisu smjeli izvesti iz zgrade istranog zatvora, tri
dana zaredom vodili su me kod Kmjajia.
Upamtio sam dobro to isleivanje.
Kmjaji, zavaljen u fotelji, popravlja prorijeenu kosu, gladi brkove i
kae: "Zdravo junae"! "I ovdje moe da bira: ili da te mi bacimo kroz
prozor, ili da sam skoi, ili da propijeva, sve to zna"!
Bio je uljudan, ku1turan, nije vrijeao.
Za drugim stolom sjedio je Duko zamjenik naelnika CSB Doboj. On
je i vrijeao i psovao, i neskriveno prijetio.
Poeo sam da priam o demoliranju kua, o tome kako sam bio na
putu za Beograd, kad se sve desilo ...
"Ne zanima me to. Priaj Mi o ilasu, Cosiu, Nogi ...".
Kod pretresa kue zaplijenjen je i moj lini lanak o ilasu, njegova
biografija, raena iskljuivo po zvaninim podacima. Poslije nekoliko dana
Televizija Sarajevo je objavila vjest kako sam uhvaen u trenutku dok sam
pisao roman o ilasu!
ta bih ja vie mogao rei o ilasu, osim onog to sam i napisao?
"Hou istinu, Galijaeviu! Samo istinu."
Priao je puno, valjda je uivao u svom glasu. Zbog sebe je priao.
Pokuao sam da ga uopte ne sluam.
Njegov govor mi je poslije postao nepovezan, ja vie nisam mogao ni
da ga pratim.
.
"ta ti i ilas ... TAAA .. ko ...rnislio time rei... kokoari, nismo mi
kokoari... Okaj svoje grijehe, grenie ... Rekoh i spasih duu ... sve mi
znamo ...".
Zatim su govorili obojica uglas.
"Zato o njemu, to nisi o nama pisao? Zato ilas?"
Traili su od "mene kontrarevolucionara"
da piem ,,njima revoluci
onarima". Obeao sam im da u to uraditi im izaem na slobodu. Ne bih u
ovom trenutku jednu prazninu mogao popuniti drugom prazninom.
Ja nisam znao kako se oni osjeaju, ali sam pretpostavljao, ali psihologija otpadnika, samotnjaka koji danas misli jedno sutra drugo, koji gubi

kriterijume, jer gubi prijatelje, ene, oboavaoce, gubi pravo na intimu, na

samou, pravo da brani sebe i svoj ivot. Taj ovjek, a vulkan poraza i
mrnje. Ne linost, ne pojedinac, nego miljenje ... proces ... psihologija, ne
poraen og ve odbaenog. Onog koji nikad nije sam, jer je sa svima-::.protiv
sebe! I zato njemu avo ne da mira, i dokle moe da traje ta iracionalnost,

Jo samo da nam vrate, ono to su pokrali!!!

IZbor radnih ljudi i graana od 15.05.1986./

to ne priznavanje omjera snaga, arsenala

moe da traje sukob psihologije vladara i
. "avola koji ne da mira, to ljudska priroda
ivota, dok snuje povratak koji ne postoji

upotrebljivih sredstava, koliko

psihologije otpadnika. Nema tu
trai spas ... noktima za slamku
i tone sve dublje i dublje. Sve

dalje ... to je to moj Krnjajiu, dokle moe ovjek izdrati ... pronai ovjeka
u otpadniku ... da bi ga pokazao svim zlodusima vlasti, ne da bi ga branio! Ne
treba njega braniti, on je sam sebi najvea odbrana, samo ga iupati i
pokazati kao opomenu. Da se zlo ne ponovi. Zato biljeim da se ne zaboravi,
opomena, ja sam svoje uinio. Za Vas je to igranje vatrom a ovjek je u
pitanju!"
"Nije ovjek, nego ilas", kae Krnjaji.
"Ion je ovjek", kaem.
"On je neprijatelj, kakav ovjek".
"Pa i ja sam neprijatelj, zato sam i pisao o njemu".
"To je tano", rekao je Krnjaji i time smo zavrili razgovor za taj
Sutradan, ponovo leerno zavaljen, ista poza ... i Duko je tu.
"Zato ti je toliko stalo da bude Predsjednik Mjesne zajednice?"
"Zato si toliko navalio", bilo je prvo pitanje.
Odgovarao sam frazama o narodu, o zatiti drutvene imovine.
"Kakva imovina? Kakav narod?! Ti misli da narod stoji iza tebe?!"
"Ti si sam", rekao je glasom ovjeka koji se izvrsno zabavlja.
Dalje je razgovor tekao, otprilike ovako:
"Je li Salili Mrvoljak narod?"
"Dobro, dio je tog naroda".
"Duko, daj mu izjavu Salih.a Mrvoljka"!
U izjavi optube, samo optube.
"Je li Junuz Vehabovi, ,,narod"?
"Ion je dio tog naroda"!
"Duko, dodaj mu Junuzovu izjavu"!
"Je li Selim Mujakovi dio naroda"?
"Daj i njegovu izjavu".
itao sam izjave Moevakih biraa (Husanovi Sabana, Skule Ramiza, Husanovi Amire, Heki Zaima, Muhameda Mutapia ... i desetina
drugih) datih u januaru 1987. godine.
"Je li ti sada jasno, da ti nema narod iza sebe".
Krnjaji nije znao da sam u vrijeme tih privoenja ja lino obiao sve
ljude i rekao im "da to vie svaljuju krivicu na mene, u stvari ne da svaljuju,
nego nek priznaju sve to se od njih trai", a ja nisam znao da su to falsifIkati, za tu priliku pripremljeni, i da Moevaki birai, tih januarskih dana su
bili heroji koji ne otkrivaju drugove. Zato su i bili pretueni. Zato ih je toliko privedeno. Krnjaji je meutim nastavljao sa svojom igrom.
"Ti nema ni drugove, svi su te napustili", i pokazao mi izjave mojih
najboljih drugova (Omi Seada, Mai Mirsada, Ferrni Hajrudina).
"A i tvoja djevojka je evo, potpisala ravno 19. izjava protiv tebe".

"Nikog ti nema iza sebe. Jo jedino tvoja braa nisu potpisivala izjave
protiv tebe, ali kad i njih stisnemo i oni e"!
Lagao je Krnjaji samo ja to nisam tada znao. Istina moji drugovi
(Omi i Mai) su mi priznali da su morali davati neke informacije o Hasanovom i mom kretanju ...ali nisu nikad potpisivali nikakve izjave. Ja sam im
povjerovao.
Tako su tekli moji zatvorski dani.
Moevljani, moji drugovi i komije, ili su po pravdu u Sarajevo, pa u
Beograd, pa opet u Sarajevo, i svjesni vlastite nemoi, dolazili na Zborove
graana koje niko nije priznavao.
Sve konce u selu u to vrijeme drao je Hasanov brat Edhem, jedan od
najsposobnijih i najsvestranijih ljudi koje sam upoznao.
Sedam dana trajalo je suenje.
Dole pred sudnicom, svaki dan od 300 - 500 Moevljana, pjevalo je
"Padaj sito inepravdo",
skandiaralo, uzvikivalo Ijei podrke Jasminu,
Hasanu i meni ... i plakalo svjesno uzaludnosti svog ina, a zatim su prijetili i
psovali... jedno staklo je razbijeno. Prvi dan suenja zatvorski uvar me
udara pesnicama. Tek da bi me opomenuo.
Osueni smo: Hasan i Ja, na, po sedam mejseci zatvora, Jasmin je
dobio osam mjeseci a provokator i lupe Safet Muminovi samo etiri
mjeseca.
Bio je utorak, 19.01.1988.godine, pala je presuda i puteni smo iz
pritvora.
Pred zatvorom nas eka desetak automobila. Doao je i advokat sa
svojim kolima. U 18,00 asova smo u Moevcu.
itav Moevac, i mlado i staro, i muko i ensko, bio je na autobuskoj
stanici.
Svi smo veseli, ali i svjesni, osim to smo puteni na slobodu do
pravosnanosti presude, nita nismo drugo uradili.
U 22,00 se dogovaramo da ne slavimo dalje, da se idemo odmoriti, a
sutradan, da se svi naemo na autobuskoj stanici u 7,00 asova i da krenemo
pjeaka do Maglaja i zatraimo ve jednom tu primo-predaju u Mjesnoj
zajednici.
Napravili smo prve demonstracije u Maglajskoj istoriji: sa transparentima i parolama ("dole lopovi", "dole faisti", ,,hoemo svoje pare", ,,za
slobodne izbore", "Lukes lopove", "faisti, faisti"). Bilo nas je oko tri
stotine ali poto je bila srijeda, pijani dan u Maglaju, mnotvo sluajnih
prolaznika ilo je za nama, a mi smo uzvikivali, vrijeali...
Zahtijevali smo slobodne izbore, da dou republiki rukovodioci, i sve
nam je bilo ispunjeno.

Dola je i predsjednica ("doivotna") MOK SK Doboj Vesna Seljubac,

pomonik drutvenog pravobranioca samoupravijanja Doboj, Branko Tomkovi. Iz republikih organa doli su: Kasim Falan, Sulejman Begovi
(Predsjednitvo RK SSRN BiH) i Nikola Selak (Skuptina BiH). O kako je
tada sve ilo glatko. Sve je moglo. Nije smetalo ni to to je protiv Hasana i
mene dignuta optunica za krivina djela protiv osnova sistema socijalistikog samoupravijanja, to smo, koliko jue bili osueni na viemjesene
kazne zatvora ...
. Republiki funkcioneri su se rukovali sa nama, servilno se osmjehivali,
televizija Sarajevo je obavijestila o "Moevakoj dostojanstven oj povorci" o
"principijelnim zahtijevima", slubeno vozilo Meuoptinske konferencije
SK Doboj, vraalo je starije i bolesne u Moevac ... reeno je: BIRAJTE
KOGA HOETE.
Ipak i poslije toga, optinski politiki gang, pokuao je da nas prevari,
oito bez znanja republike.
Poslije sedam dana, delegacija od 15. lanova (Deli Hasan, Mai
Meho, Husanovi Suada, Mui Badema, Deli Edhem, Jusi Rifat, Husakovi Muo, Vehabovi Muhamed, Muminovi Ibrahim, Deli Beog, Avdi
Mujo, Deli Ramo, Husanovi aban, Plani Mujo i Ja).
Poslije smo se ,,malko izgubili u Beogradu" traei jedni druge, pa je u
Skuptinu dospijelo samo njih sedam.
Poslije dva dana Optinski sekretarijat drutvenih djelatnosti je registrovao mene kao Predsjednika Skuptine MZ a Hasana kao Predsjednika
izvrnog Savjeta.
Primili smo gotovo kompletnu dokumentaciju i peate MZ.
Kaem, gotovo kompletnu, jer planovi odbrane, do dan danas nam
nisu povjereni.
Preuzimanjem dokumentacije i svih simbola vlasti krenuli smo u
akciju, da neto uradimo.
Izvrili smo rekonstrukciju putne mree u duini od oko 11. kilometara, uveli telefone u selo, podigli drutveni dom, uveli struju u njega, kUpili
kompletnu stolariju (vrata, prozore ...), jedinu neosvjetIjenu kuu u selu
osvjetlili (socijalni sluaj Mumin Bureji), napravili jedan most, za itavih
120 centimetara digli nivo puta u duini od preko 100 metara, u podrunicu Orue, po prvi put od osnivanja ovog sela proradio je autobuski prevoz ...
Radilo se onoliko, koliko je bilo novca.
Od odgovornosti za "Sluaj Moevac" nismo odustajali.
Slubi drutvenog knjigovodstva u Doboju smo uputili zahtijev za
reviziju ranijih nalaza inspektora Marka Uzunovia.
Iz Doboja dolazi Vii inspektor Ernko Dizdarevi i tada poinju nai
problemi!

Sve najbolje odluke po pravilu, pale su na brzinu, bez neke posebne

pripreme, bez nekih dubokih analiza. Tako je donesena i odluka da se
naprave prve demonstracije u istoriji Maglaja. Rano u sedam asova ujutro,
bili smo gotovo spremni za polazak. Bila je sreda, 20.januar 1988. godine.
Nas tri stotine, u koloni po dva, krenuli smo pjeaka prema MagIaju.
Taj dan, najomraeniji politiar, Tihomir Lukes, Predsjednik OK
SSRN zbrisao je iz Maglaja.
.
Kada su doli republiki funkcioneri i On je pronaen i bukvalno
doveden da prisustvuje razgovoru nezadovoljnih i onih, koji su i doveli,
svojom kratkovidom politikom do njihovog nezadovoljstva. Lukes je prisustvovao toj sjednici ali se nije javljao za rije. ,'posluno kue" staljinistike
svjesti i politike svoju odanost toj svjesti i politici dokazao je prisustvom
sjednici i ne-reagovanjem na stotine uvreda koje su mu izreene.
S druge strane, pripadnici republikog politikog vrha, "s razumijevanjem su k1imali glavom", prosipali obeanja i vjerovatno bi nas opiniti, da
ih nismo poznavali dobro.
Znali su i oni nas, ali su morali prihvatiti pravila igre koja smo mi u
tom momentu diktirali.
Prvi utisak koji se stie pri pogledu na "politiare" na silu skupljene u
sali Drutveno politikih organizacija Maglaja je da su djelovali uplaeno.
Mi smo tek IZALI IZ ZATVORA, puni mrnje, opasni i dok samo
priamo jer ne mjerimo rjei, a one nas nose i vuku sve dublje, sve dalje,
toliko daleko da same rjei obezvreuju sebe, pokazujui nemo, da ovjek
poeli da vie nita ne kae, nego utei da uradi svoj naum. Da naplati svoj
dug, a njih je bilo tako malo, koliko su nas zaduili. Zato su se plaili.
Zato nije bilo politike trgovine, niti pokuaja da se osporava, negira.
Iz Sarajeva je dola direktiva da se klima glavom, da se namiri nekako taj
broj ,,narodnih ovaca" a vukovi vlastodraca su se ve odavno zasitili.
Poznaje li, meutim, istorija, sluaj u kome su "ovce i vukovi" pravili
kompromise ?!

Vii inspektor SDK iz Doboja, Emko Dizdarevi, nakon trideset dana

provedenih u Moevcu, Maglaju, Zenici, Kaknju, Zavidoviima iDoboju
uspjeo je da odmrsi, komplikovano, materijalno fmansijsko "klupko Moevako".
U julu mjesecu, obznanio je svoje nalaze i potvrdio krau sredstava
samodoprinosa. Utvrdio je da Inspektor SDK iz Maglaja, Marko Uzunovi,
nije u pravu, da su njegovi nalazi jedan bjedan falsifikat, zvanine optinske
politike, kome je Marko, bio samo potpisnik.
Utvreni manjak iznosio je 25.924.535.- dinara a ne samo 36.600.kako je "Inspektor Marko" tvrdio.
Jedan takav nalaz, morao je probuditi, bar djeli, uspavane politike
savjesti u optini i republici. Ipak nije.
Organizuju se radio emisije sa Inspektorom Markom Uzunoviem,
republika glasila objavljuju njegova pisma, On se brani, izmilja razloge.
Optinski komitet SK Maglaj i OK SSRN Maglaj, preutno prelaze preko
nalaza Vieg inspektora iz Doboja, ipak niko nema petlje da objektivnost i
strunost tih nalaza (napisanih na 104. strane) dovede u pitanje. Lansira se
pria kako je Vii inspektor moj ujak, pa onda roak, brani se lopovluk kao
pojava. Pokuava se odbraniti pravo na skrivanje tog lopovluka ako je
taj lopovluk "politiki podoban".
titilo se pravo birokratije da neometano pljaka narod, "u ime viih
interesa".
Da se ne bi stvorio privid, kako je zvanina politika "dotjerana uza
zid", i kako mora da se brani, izmiljen je stari, dobri razlog ,,MIB".
Ponovo su sa zvaninih mjesta krenule optube na najnoviji broj
Mjesenog informativnog biltena 00 SSO Moevac.
Ponovo smo uhvaeni u mainu, ponovo smo dokazivali svoju nevinost
i politiku ispravnost a lopovi su uivali ..
Komplikovani politiki mehanizam se pokrenuo, uhvatio i nas u
zagrljaj i nastavio da melje.
Pokuavali smo da se izvuemo iz njegovog smrtonosnog zagrljaja, ali
nije ilo.
Skuptina MZ i svi samoupravni organi i Izvrni organi DPO, donose
odluku o suspendovanju partijske organizacije iz politikog ivota Mjesne
zajednice, iz razloga jer je leglo kriminalaca. U toj odluci otkrivena je naa
"antikomunistika orjentacija".
.
Doneena je i odluka o pokretanju javne rasprave za odvajanje od
Maglajske optine.
Nita se nije mjenjalo i najgori je taj sve-prisutni osjeaj nemoi.
Mi smo pratili, svakodnevno, u tampi, na radiju i televiziji, sve ono
to
deavalo na Kosovu i situaciju u vezi sa njim. Birokratski razdijeljena

se

Biva "urednica" "Studenta" Svetlana Vasovi i

Glavni urednik "MIB-a", utvruju principe saradnje!

na "paaluke" Jugoslavija se na nae oi, sve ee i sa jaim intenzitetom,

sukobljavala na nacionalnoj osnovi.
Nije to krenulo iz naroda. Dugo vremena tinjali su sukobi nacionalnih
birokratija, sa tendencijom da se to loe odrazi na ukupne meunacionalne
odnose u zemlji.
Zbog tih prepucavanja situacija na Kosovu je bila sve ozbiljnija,
kontrarevolucija je trajala, ene su silovane, ljudi ikanirani, rueni su
grobovi, iseljavanje se pojaavalo i narod je izaao na ulicu. Bio je to najbolji
pokazatelj, koliko je taj narod suspendovan iz politikog ivota. Trebalo je
shvatiti, da je, narod izaao na ulicu jer za njega nije bilo mjesta u institucijama sistema.
Vrhunac farse bila je kritika koja je iz birokratskih kabineta upuivana
na adresu naroda nad kojim se sprovodi genocid.
Packe je dobilo i kompletno partijsko rukovodstvo Srbije, jer je stalo u
zatitu svoga naroda.
Uvijek smo se deklarisali kao Jugosloveni, i zato smo pozvali ugroene
narode sa Kosova, Srbe i Crnogorce, na zajedniki miting solidarnosti,
bratstva i jedinstva u Moevac.
Iz Makedonije smo pozvali stanovnike MZ VEVANI na bratimljenje.
Mi smo odrali taj miting, i bez Vevanaca i bez Srba i Crnogoraca sa
Kosova i rekli smo ta mislimo, usprkos zabrani koju je Centralni komitet
SK Bosne i Hercegovine, uputio na adresu svih naroda i narodnosti Bosne i
Herce govine .
Opomene koje su dolazile iz Sarajeva i Maglaja nismo shvatali ozbiljno.
Pokualo se sa diverzijom u Skuptini Mjesne zajednice.
U optinskim organima dogovorena je sjednica Skuptine MZ. Na nju
su organizovano doli lanovi moevake zabranjene partijske organizacije.
Takvu organizaciju nismo priznavali i zato im nije dozvoljeno ni pravo glasa
na toj sjednici.
Odluka o odravanju mitinga donesena je jednoglasno ( sa jednim
uzdranim glasom).
Kao vid odmazde, pokrenuta je krivina istraga zbog neprihvatljivih
poruka u naem biltenu.
Dobili smo poziv za odluivanje u Viem sudu u Doboju, po naim
albama.
26. 09. 1988. godine, dva dana nakon odravanja rnitinga, potvrene
su kazne zatvora za JASMINA Hasanbaia 18.mjeseci/, Hasana Delia i
mene Ipo sedam mjesecil.
No prije, grupa od desetak graana podrunice Ravna izvrili su
napad sjekirama i noevima na treu linost politikog ivota Moevca,
Jasmina Hasanbaia.

Otac i brat su mu, vie mrtvi nego ivi, odvueni na odjeljenje Hirurgije u RMC Doboj. Jasmin je pritvoren.
Sino je republiki SUP Bosne i Hercegovine izdao zvanino saoptenje, koje je u stvari najava nove ,,hajke".
Nije pomogla nesebina briga i zalaganje sredstava javnog informisanja. Stvari su se kretale ka jedinom moguem epilogu. Mi smo previe dugo
igrali u ovoj igri.
Kao na filmskom platnu kanatinog dokumentarnog filma, koga je
dobri kanata uradio, zbog nas, ne zbog line promocije, svi likovi dobijaju
mjesto namjenjeno iskljuivo sebi, kao i u ivotu.
Radio je kanata dokumentarni film o najmasovnijem poslijeratnom
privoenju u zemlji. Iz te kolektivne sudbine jednog sela izvlaene su
pojedinane drame, kao opomena novom vremenu_ Da se ne ponovi.
Nije se ponovilo ba to i birokratija je pokazivala kreativnost u represiji. Smiljani su uvijek novi i novi recepti.
Sada, na kraju svih suhoparnih izvjetaja, praznih rjei i reenica,
nakon gotovo etiri godine jurianja na vjetrenjae, da li je uopte mogue
napraviti rekapitulaciju DOBIJENOG I IZGUBUENOG ?!
Dvadeset petog oktobra dobili smo poziv da se javimo na izdravanje
zatvorske kazne od po sedam mjeseci (Hasan i Ja) i osam mjeseci na drug
Jasmin Hasanbai.
Umjesto u zatvor, dvadeset drugog oktobra, u subotu, organizujemo
novi pohod na Maglaj. Iako je subota, u zgradi drutveno-politikih
organizacija u Maglaju nalazimo Predsjednika OK SSRN Maglaj Dragana Pivelju"
Sa negdje preko tri stotine graana zahtijevamo dolazak Republikih
funkcionera iz Sarajeva. Dobijamo obeanje da e doi tek sutradan. u
nedjelju, u 11,00 asova. Odluujemo da uopte ne idemo kui.
ekaemo ih u zgradi DPO, u sali za sjednice.
U sali ima"mjesta za sjedenje za svega stotinu lica, tako da ostali sjede i
spavaju i po podu ili po stolovima.
Oko pola noi Dolazi i Predsjednik Optinskog komiteta Nefun
Smajlagi, pijan kao letva, pria nepovezano, govori o nekoj utakmici na
kojoj je bio, pita ta sad hoemo, svaa se i prijeti. Ljudi zahtijevaju od njega
da se ponaa normalno, da ne lae.
Sukob pokuava da izgladi Predsjednik Izvrnog odbora Skuptine
optine Muhamed Brka. Predsjednik socijalistikog saveza Pivelja, po ko zna
koji put trai od nas da se vratimo u Moevac i da doemo sutradan u 11,00.
Na kraju prijeti da e iskljuiti grijanje u zgradi.
Poslije pola noi, Optinari odlaze. Ubrzo je i grijanje prestalo da radi.
Ujutro oko 6,00 asova Predsjednik Optinskog komiteta SK Dolazi sa
velikim loncem aja za nas. Ipak je to dobar momak, istina politiki nedora-

stao maglajskom politikom ,,nadzernlju", uhvaen u mainu, pokuava

ispraviti sinonju greku. I bez toga bila bi mu oprotena to se nas tie,
mada ne zaboravljamo ni to.
U 11,00 asova ispred Republike konferencije SSRN BiH dolaze nai
stari znanci KASIM F ALAN (bivi ef kabineta Predsjednika RK SSRN BiH
sada lan PredSjednitva i zadueni aktivista Republike za Dobojsku regiju),
zatim ABAN HODI (ef kabineta Edine Reidovi Predsjednice RK
SSRN BiH), a iz Skuptine SR BiH, dolazi Nikola Selak (u to vrijeme Predsjdnik Skuptinske komisije za albe i Predsjednik Vjea Optina).
Iznudili smo da se isto vee u 18,00 asova odri sjednica Predsjednitva OK SSRN. Ta sjednica je trebala donijeti odluku o sazivanju Vanredne sjednice konferencije o "Sluaju Moevac" , i to u roku od sedam dana
najkasnije.
Dogovoreno je da se konferencija odri 29. 10. 1988. godine, drugovi
iz Republikih organa su skrenuli panju meni i Hasanu, da se u zatvor ne
moramo javljati, i da emo ako bude trebalo dobiti novi poziv. Reeno je da
dok se ne provjeri rad Maglajskih pravosudnih i dravnih organa, neemo biti
pozivani u zatvor.
26. 10. 1988. godine, osmolana delegacija Skuptine MZ zajedno sa
Hasanom i sa mnom odlazi u Skuptinu SFRJ. Traimo obavezni dolazak
predstavnika Savezne Skuptine na zakazanu sjednicu Optinske konferencije. Predsjednik komisije za albe Hisen Ramadani, obeava da e u toku
sutranjeg dana znati hoe li itko moi prisustvovati iz Savezne Skuptine.
Obeava da e o svemu obavjestiti Predsjednika Predsjednitva SFRJ Raifa
Dizdarevia i Predsjednika SIV-a Branka Mikulia.
Puno smo oekivali od sjednice Optinske konferencije.
Sjednici su prisustvovali predstavnici Republikih organa Kasim Falan
(RK SSRN BiH) i Zoran Udovii (Izvrni sekretar CK SK BiH) te Savezne
Skuptine (Mirjana Medi i Dragomir Petkovi) i Savezne konferencije SSRN
Jugoslavije (Dragan Kljaki i Savo kundri).
Na toj sj~dnici upozoravali smo na legalizovanu kontrarevoluciju,
blokadu sistema, na teror i ugnjetavanje, skretali smo panju da smo izloeni
tiraniji gotovo etiri godine, traili preispitivanje rada pravosua u naem
sluaju, apelovali na predstavnike dravnih i politikih struktura optine i
republike, da pravni legitimitet ne dokazuju dravnim pravom na represiju
prema pojedincu, da na demokratskim orjentacijama i. demokratinijoj
politici izgrauju i dokazuju instituciju pravne drave u Maglaju, govorili o mogunosti da ako nastave sa insistiranjem na represiji, mi emo se
pobuniti...govorili smo, dokazivali ...
Naravno, uzalud.

Doneena je odluka da se u roku od trideset dana sazove nova sjednica

OK SSRN Maglaj a da se do tada pribave izvjetaji o radu Optinskog javnog
tuilatva, Osnovnog Suda, Optinskg suda za prekraje, OSUP-a ...
Umjesto preispitivanja rada sudskih organa dobili smo novi poziv da
se javimo u zatvor u Doboj (14. 11. 1988. godine dobili smo poziv da se
javimo 15. Il. 1988. dakle, sutradan, najkasnije do 15,00 asova). NISMO
SE JAVILI.
Od tada mi smo sa druge strane barikade. Istina, nije to bila nikakva
pobuna protiv pravnog sistema bila je to najavljena pobuna protiv bezakonja, protiv tiranije i ugnjetavanja. U preambuli Opte deklaracije o ljudskim
pravima nali smo odredbu koja daje legalitet naoj pobuni, legitimitet smo
ionako, sami sebi ranije pribavili za takav postupak. Organima bezbjednosti
(SUP-a Maglaja i Dravne bezbjednosti Doboja) suprotstavili smo nae jedinice za ONO i DSZ. Rjeili smo braniti svoju slobodu svim sredstvima.
Nadu nam je probudio novoformirani FORUM za ljudska prava pri SK
SSRNJ. Suvie je u tom Forumu potenih ljudi da bi tek tako se prelo
preko nae sudbine. O nama e se odluivati na prvoj narednoj sjednici a ona
e biti sredinom februara.
Milicija ponekad proleti kroz selo, pretrese par kua na brzinu i odlazi.
VELIKI JE MOEVAC ZA NJIH.
Uvijek znamo kada e doi, ONO i DSZ, funkcionie.
Insistiram jo uvijek na mirnom rjeavanju, govorim da je bolje skloniti
se nego praviti sukob sa izvriocima, koji su moda svjesno rtvovani a da to
i ne vide. Sloili smo se da je bolje izbjei sukob, mada ako ne bude drugog
naina da se sauva sloboda boriemo se.
Moevac je ovo, nije uta greda.
21. 12. 1988. godine zasijedalo je Predsjednitvo OK SSRN i donijelo
odluku o sazivu nove sjednice OK SSRN Maglaj 27.12.1988.
Pozvan sam i ja.
Organizujem stotinjak pripadnika jedinica za ONO i DSZ koji kao
prethodnica dolaze pred zgradu DPO uMaglaju.
U 10,15 asova dolazim i Ja pred zgradu, sjednica se otkazuje, kau
nema kvoruma. Jedan komija me autom prebacuje u Moevac, tu nema
Milicije. Ubrzo se vraaju i ostali, Moevac pripada Moevljanima.
29. 12. znai poslije samo dva dana, na svim vanijim objektima u
selu pojavljuju se plakate na kojima se pozivaju graani da prisustvuju Zboru
graana 30. 12. 1988. godine, u 17,00 asova.
Na dnevnom redu postavljena je bila samo jedna taka: "Izbor novog
rukovodstva Mjesne zajednice". Bili su to dani u kojima je za Hasanom i za
mnom bila raspisana potjernica. Mi smo se borili da pred Vrhovnim sudom
dokae mo svoju nevinost i oborimo presudu od sedam mjeseci zatvora. Tu

borbu je oteavao poziv da se javimo u zatvor i izdata potjernica. Sad smo

bili prisiljeni boriti se i za Mjesnu zajednicu.
Organizovao sam ljude u selu, bio je to velianstven Zbor, od milicije i
optinara nije bilo Iii traga ni glasa. Ja sam, naravno doao na Zbor, usmjeravao rad tog zbora i poslije Zbora nastavio sa nekakvom poluilegalom.
Dogovorili smo: se da ne biramo nikakvo novo rukovodstvo, nego da se
borimo da spasimo ovo svoje, tekom mukom izabrano, a u kojem sam ja i
bio, te da prvi radni dan u novoj godini jedna vea grupa od oko SO-tak
graana posjeti Republiku Skuptinu SR BiH i RK SSRN BiH te da zahtijeva ukidanje potjernice i preispitivanje presude kojom se aljemo u zatvor.
Iz taktikih razloga ja sam u Sarajevo otiao dan ranije. Sutradan su doli i
ostali Moevaki borci, sve po planu. Posjetili smo prvo Skuptinu SR BiH a
onda smo upueni u RepublikU konferenciju SSRN BiH gdje su nas primili:
Kemal Beganovi, Sekretar komisije za predstavke i albe Skuptine SR BiH,
Enver Filipovi, predsjednik Komisije za predstavke i albe RK SSRN BiH,
aban Hodi ef kabineta Edine Reidovi te jo neki iz Republikog
sekretarijata za pravosue i RK SSRN BiH. Zahtijevali smo samo jedno:
ukidanje potjernice .
Bila je to neobina situacija kojoj sitni birokratski rafovi nisu dorasli:
lice za kojim je raspisana potjernica dolazi lino u najvie republike organe
da se ali da bi ponovo nastavio po strom. Time su i republiki funkcioneri,
barem i kao moji Moevljani, postali odgovorni kao oni koji ne prijavljuju
bjegunca za kojim je i potjernica raspisana. Bili su duni pozvati miliciju,
a nisu. Tom priom o obaveznom prijavljivanju vie ne mogu nikoga uplaiti,
jer ni oni nisu htjeli prijaviti. Istina na ulasku na podruje Optine Maglaj
milicija je zaustavila autobus sa Moevljanima, ispreturala sva sjedita,
pregledala sve sumnjive otvore, bunkere za prtljag ... ali uzalud. Dok su oni
zaustavljali taj autobus ja sam iz drugog automobila posmatrao, uzbuenje
milicije u oekivanju nepoznatog i mimo proao svojim putem. A oni su
napravili novu greku.
Bilo je i neke druge praktine koristi od odlaska u Sarajevo: Dogovorio sam sa dva mlada potenjaka iz Studentskog odbora za zatitu prava
pojedinaca i grupa, organizovanje javne tribine o Moevcu. Ve su prihv'atili
uee i Jug Grizelj i Dragoljub Miunovi. Bilo je vrijeme da se i Sarajevo
suoi sa Moevakom istinom.
Sa istinom koja je ve odavno izala na vidjelo usprkos zabranjenim
televizijskim emisijama (ZIP i "Umjesto top liste"), usprkos zabranjenim
lancima u NIN-u (iz doba M. ekia).
Snimaju se i neki novi filmovi o Moevcu, knjievnik iz Sarajeva Alija
Isakovi uradio je i TV dramu "Moevac nae mladosti" a uz zvuke kamere i
kripu novinarskih i knjievnih pera, DRAMA u Moevcu se nastavlja: KO
PREIVI - PRIACE!!!

66

II
BOSANSKI LONAC

Nije problem sada nakon etiri godine, shvatiti razloge politike

histerije zbog prozivanja seoskih rukovodilaca i zahtjeva za odgovornost
zbog seoske krae.
Svi ti zahtjevi budili su asocijacije na moguu situaciju u kojoj bi se
vei lopovluci raiavali. Taj strah od prozivki bio je u stvari strah od
mogueg politikog obrasca po kome bi ,,neumski vilenjaci" mogli biti
prozivani, smjenjivani,kanjavani...
Zato je sluaj Moevacizazivao mnogo veu histeriju na Republikom
nivou, nego na lokalnom.
Mahom nepismeni i nemoralni politiari, branei svoje pravo na
pljaku koja ima peat partijske podobnosti , u nedostatku minimalne
argumentacije posezali su za tekim i neodmjerenim rjeima. Ako takve rjei
ne ostvare eljeni efekat u ,,igru" se ukljuuju pripadnici organa bezbjednosti, razni pijuni, seoski agenti i njuka1a.
Tamo gdje rje opomene nije bila dovoljna, potee se za batinom
opomene. Ko to preivi, eka ga tradicionalno poznato bosansko-hercegovako sudstvo, i izrie presudu davno presuenu.
Ta presuda je poslije najvri alibi i argument u daljoj promociji
feudalne politike.
U naem sluaju, sve je to bilo oigledno. Pljutale su politike
etikete, uvrede - nikad dokazane, nikad argumentovane, bi je to toliki stepen
neodmjerenosti da ak ni bosansko-hercegovako sudstvo nije bilo sposobno
niti je uspjeva10da okona ijedan postupak u skladu sa zahtijevima dnevne
politike.
Ipak, vrijeme je prolazilo, a mi smo stojali na istom mjestu, posmatrali
vrijeme kako neumitno istie, koje se kree i zavaravali se kako se u stvari
mi kreemo kroz vrijeme ne shvatajui da to vrijeme prolazi pored nas.

CTATYTAPHA
KOMHCHJA
CKJ
STATUTARNA
KOMISIJA
SKJ
STATUTARNA
KOMISIJA
ZKJ
CTATYTAPHA
KOMHCHJA
HA. CK]

;, ~~: ~ (~ 1: lli
Sl.

19.02.
&eorpllA

Beograd

.7..~~

198 .

6en"P

Statutarna komisija SKJ, na sednici od 19.11

1987. godine reavajui albu DELIC HASANA iz HOSEVCA - HAGLAJ na odluku Statutarne komisije SK BiH, kojom je potvrdjeno njegovo iskljuenje iz SKJ, donela je

o D LUK U
Odbija se alba Deli Hasana i potvrdjuje odluka Statutarne komisije BiH o njegovom iskljuenju iz Saveza komunista Jugoslavije.
O bra
zlo
e nj e
Statutarna komisija SKJ je, na osnovu celokupne
dokumentacije i rasprave na sednici po albi, utvrdila da je
pravilno doneta odluka da se Deli Hasanu izrekne idejno-politika mera iskljuenje iz SKJ.
Komisija je konstatovala da je Deli Hasan u
duem vremenskom periodu delovao i ponaao se sa pozicija nespojivih sa lanstvom u SKJ. Destruktivno delujui u drutveno-politikim i samoupravnim strukturama, kao i medju gradjanima,
doprineo je da u mesnoj zajednici dodje do neprihvatljive polarizacije gradjana. Ponaajui se liderski ~ sejui nepoverenje medju stanovnitvom prema stavovima i odlukama legalnih organa uzrokovao je da se poremeti politiki i samoupravni ivot
u mesnoj zajednici.
Imajui prednje u vidu, kao i injenicu da je
Deli Hasan i nakon donete odluke Predsednitva OKSK Maglaj o
iskljuenju iz SKJ nastavio da se ponaa i deluje suprotno naelima, programskim ciljevima i idejno-politikoj platformi
SKJ, Komisija za statutarna pitanja SKJ je odluila'da odbije
albu i potvrdi odluku o njegovom iskljuenju iz Saveza komunista Jugoslavije.

"Dravna bezbjednost me je hapsila i u vrijeme, dok sam bio

Partijski sekretar u Moevcu" ... Mirsad Mai
Scena iz dokumentarnog filma "Moevac" Krste kanate

CTATYTAPHA

KOMHCHJA

CKI

KOMISIJA
KOMISIJA

SKJ
ZKJ

STATUTARNA
STATUTARNA

CTATYTAPHA KOMHCHJA HA CKJ

l.

~p

2,lf\,C1'

.,/ Br: .'

_____
lieOtt>aA

St.
1_9_._0_2l'98.7.:~.
B_ad

0em1>aA

Statutarna komisija SKJ na sednici odranoj 19.11

1987. godine, odluujui po albi GALIJASEVIC D1EVADA iz MOSEVCA
- Maglaj na odluku Statutarne komisije SK Eosne i Hercegovine kojom je potvrdjeno njegovo iskljuenje iz SKJ, donela je

o D LUK U
Odbija se alba Galijaevi
odluka o njegovom iskljuenju iz SKJ.

Devada i potvrdjuje

O bra
zlo
e nj e
Statutarna komisija SKJ je na osnovu albe i celokupne dokumentacije nakon rasprave na sedniei, utvrdila da je
pravilno d6nata odluka o iskl1uenju iz SKJ Galijaevi Devada.
Komisija je zakljuila da je Galijaevi Devad
svojim destruktivnim miljenjem ~ ponaanjem u drutveno-politikim i samoupravnim strukturama i medju omladinom doprineo ozbiljnom razdoru u Mesnoj zajednici. Ponaajui se liderski, sejui nepoverfmje medj,u stanovnitvom prema svakoj legalnoj odluci ili stavu, primerijujui neprimerene metode u naem socijal1stikolll'"
samoupravnom sistemu, uzrokovao je da dodje do polarizacije gradjana 1 time blokira politiki i samoupravni ivot u
Mesnoj zajednici.
Komisija je konstatovala da je ,Galijaevi Devad i nakon donete odluke Predsednitva OKSK Maglaj o iskljuenju nastavio sa ponaanjem idelovanjem
neSpojivi. :sa lanstvom
u SKJ. Stoga je odluila da se odbije alba i potvrdi odluka o
iskljuenju Galijaevi Devada iz Saveza komunista Jugoslavije.

"Nijedan pripadnik organa i slubi unutranjih poslova nije prekoraio

ovlatenja" ... (Duko Zgonjanin) Znai, imali su ovlatenja da biju!!!
Insert iz Dokumentarnog filma "Moevac" Krste kanate

Savez komunista Jugoslavije

Savez komunista Bosne i Hercegovine

OPTINSKI KOMITET SAVEZA KOMUNISTA

MAGLAJ
OPERATIVNI ZADACI SAVEZA KOMUNISTA I LANOVA
SAVEZA KOMUNISTA U DRUGIM SUBJEIcrIVNIM SNAGAMA
NA NORMAUZOV ANJU DRUTVENOroLITIKOG
iVOTA I SAMOUPRAVLJANJA U MZ
,,25. NOVEMBAR" - MOEVAC
Optinski komitet Saveza komunista Maglaj je na sjednici odranoj 15.
11. 1986. godine u irem kontekstu sagledavao idejno-politiku
i akcionu
osposobljenost organa i organizacija Saveza komunista na utvrivanju daljih
pravaca akcije i usvojio Informaciju o aktivnostima Saveza komunista i
drugih subjektivnih snaga na norma1izovanju drutveno-politikog
ivota i
samoupravijanja u MZ ,,25 J1ovembar" Moevac. Iz ove Informacije proistiu
najkonkretniji zadaci lanstva. Saveza komunista optine i komunista u
drugim subjektivnim snagama kako bi se prevazilo stanje nagomilanih
problema u ovoj mjesnoj zajednici koje moe da ima ire posljedice i na
cjelokupno stanje u optini Maglaja. Sve rasprave u osnovnim organizacijama
Saveza komunista i na inicijativu komunista u drugim subjektivnim snagama,
organima, organizacijama i zajednicama treba voditi bazirajui ih na afirmaciji postignutih rezultata, osvjet1javanju i razrijeavanju prisutnih problema u
vlastitoj sredini. U tom smislu se trai dosljednost i odgovornost u provoenju utvrenih zadataka u svakoj sredini.

1. Odrati sastanke sa sekretarima osnovnih organizacija Saveza

komunista i aktivistima Optinskog komiteta Saveza komunista Maglaj na
kojima e sekretari i aktivisti dobiti tekst usvojene Informacije Optinskog
komiteta Saveza komunista, Program rada, te druge dokumente kojI e
pomoi u aktivnostima osnovnih organizacija Saveza komunista.
Nosilac aktivnosti:

predsjednik Optinskog komiteta i _

sekretar Predsjednitva Optinskog
komiteta Saveza komunista.

2. Neprekidno pratiti, analizirati i po potrebi dopunjavati predloene operativne zadatke u vezi MZ Moevac, uz obavezu aktivista svih
organa da alju dnevne informacije svojim organima o preduzetim aktivnostima i u pogledu ovih zadataka da se ostvaruje koordinacija aktivnosti u
Predsjednitvu Optinske konferencije SSRN Maglaj.
predsjednitva svih drutveno-politikih organizacija optine.

3. Obaviti razgovor sa komunistima

i organima otkrivanja.

u pravosudnim

organima

predsjednik Optinskog komiteta

Saveza komunista.

4. Obavezuju se komunisti u izvrno-politikim organima drutveno-politikih organizacija optine Maglaj da se organi upoznaju sa
sadrajem Informacije i na osnovu nje da se utvrde konkretni zadaci za
vlastito djelovanje.
Nosilac aktivnosti:

Rok:

predsjednik
predsjednik
predsjednik
predsjednik

18.11. 1986. godine

OK
OK
00
OV

SSRN
SOO
SUBNOR
SS

5. Sa sadrajem Informacije upoznati:

a) sve osnovne organizacije Savezakomunista
b) sve osnovne organizacije Savezasindikata
c) sve osnovne organizacije Saveza socijalistike omladine
d) sve mjesne konferencije SSRN, a preko njih i pod.
runice SSRN
e) udruenja boraca NOR (sva mjesna udruenja)

Rok:

za 00 SK 22. Il. 1986. godine, a rok za sve ostale

subjekte 29. 11. 1986. godine.

6. Obavezuju se komunisti u poslovodnim organima radnih organizacija, osnovnih organizacija udruenog rada i radnih zajednica da
zajedno sa sekretarima osnovnih organizacija Saveza komunista, predsjednicima osnovnih organizacija Saveza sindikata i predsjednicima osnovnih
organizacija Saveza socijalistike omladine obave razgovor sa svakim
radnikom pojedinano koji radi u dotinoj sredini, a ivi na podruju
MZ Moevac.

Rok:

18.11.1986. godine
7. Obavezuju se osnovne organizacije Saveza komunista u Moevcu i Ravnoj da rade na svom brojnom jaanju prijemom u lanstvo SKJ, a
Optinski komitet Saveza komunista da sag1eda mogunost njihovog
brojnog jaanja sa lanovima iz drugih osnovnih organizacija Saveza
komunista, kao. i da procjeni osposobljenost ovih osnovnih organizacija
Saveza komunista i utvrdi mjere na njihovom idejno-politikom i akcionom osposobljavanju.
Obavezuje se Optinski komitet Saveza komunista da formira
osnovnu organizaciju Savezakomunista u Omama.
Nosilac aktivnosti:

sekretari 00 SK Moevaci Ravna.

Zadueni za formiranje 00 SK u Oruama:
Merdi Anka i Bili Esad.

8. Obavezuju se komunisti u Radnoj organizaciji Udruena osnovna kola Maglaj, osnovne kole i SC ,,25.maj" da obezbijede da se
pored osnovnih organizacija Saveza komunista, osnovnih organizacija
Saveza sindikata i osnovnih organizacija SSO obave razgovori i sa uenicima iz Moevca kroz odijeljenske zajednice te da saine konkretne programe vlastitog djelovanja.
sekretari 00 SK u kolama i poslovodne
strukture u kolama.

9. Kroz redovnu obuku jedinica teritorijalne odbrane, rezervne

milicije i civilne zatite informisati pripadnike jedinica, pored ostalog i o
stanju u Mjesnoj zajednici Moevac, pri emu posebno analizirati dranje i
ponaanje pripadnika ovih struktura iz Mjesne zajednice Moevac.
Optinski tab TO, OSUP, Optinski
sekretarijat za narodnu odbranu.

10. Obaveza je komunista u Skuptini optine, dravnim organima

i samoupravnim interesnim zajednicama da upoznaju sa Informacijom o
stanju u MZ Moevac delegate i lanove organa i razrade vlastite operativne
zadatke.
predsjednik Skuptine optine
predsjednik Izvrnog odbora SO
sekretari samoupravnih interesnih
zajednica
Rok:

1. 12. 1986. godine

Il. Obaveza je svih osnovnih organizacija Saveza komunista da
analiziraju doprinos lanova Saveza komunista u radu SSO i drutvenih
organizacija koje okupljaju mlade, a kroz vlastite programske zadatke
obezbijede sve aktivnosti na unapreivanju uslova za potpunije politiko i
samoupravno iskazivanje mladih u ivotu i radu mjesne zajednice, organizacije udruenog rada i optine kao cjeline.

sekretari osnovnih organizacija

Saveza komunista.
Rok:

rasprava o angaovanju lanova Saveza komunista

u radu SSO do 15. 11. 1986. godine a drugi dio
zadatka - trajni.

12. Obaveza je komunista u svim organima i institucijama da

redovno iz svoje nadlenosti pravovremeno i efIkasno inforrniu radne
ljude i graane putem sredstava javnog inforrnisanja kao i internih glasila sa
podruja optine.
Nosilac aktivnosti:

- Savjet za
- Komisija
. Komisija
- svi izvori

informisanje OK SSRN
za informisanje OVSS
za inforrnisanje OK SSO i
informisanja.

13. Optinski komitet Saveza komunista Maglaj predlae da se

sa Informacijom upoznaju i delegati Meuoptinske konferencije Saveza
komunista Doboj.

Predsjednitvo Optinskog komiteta i Optinski komitet Saveza komunista Maglaj e redovno i na vrijeme razmatrati provoenje ovog
operativnog programa.
.

OPTINSKI KOMITET SAVEZA, KOMUNISTA

MAGLAJ

Savez komunista Jugoslavije

Savez komunista Bosne i Hercegovine

OPTINSKI KOMITET SAVEZA KOMUNISTA

MAGLAJ

OCJENA STANJA I NAREDNI ZADACI

U VOENJU POLITIKE AKTIVNOSTI U MJESNOJ ZAJEDNICI
,,25. NOVEMBAR" MOEVAC NA NORMALIZOV ANJU
DRUTVENO-POLITIKOG IVOTA I SAMOUPRA VLJANJA
U OVOJ MJESNOJ ZAJEDNICI
Predsjednitvo Optinskog komiteta Saveza komunista i Predsjednitvo
Optinske konferencije SSRN Maglaj na zajednikoj sjednici odranoj 26. 1.
1987. godine su ocijenili da provedenu svoju aktivnost u Mjesnoj zajednici
,,25.novembar" Moevac, kao i aktivnosti svih subjektivnih snaga sa podruja maglajske optine na prevazilaenju prisutnih tekoa u ovoj mjesnoj
zajednici isprijeavanja
destruktivnog
djelovanja pojedinaca. Takoe
je o rezimeu sa ovog sastanka raspravljao i Optinski komitet Saveza komunista Maglaj na sjednici odranoj dana 29. 1. 1987. godine.
Osnovna ocjena je da je irokom drutvenom akcijom znatno suen
prostor za djelovanje pojedinaca i grupe njihovih istomiljenika, te da je
izraena javna bezrezervna osuda ponaanja i djelovanja onih snaga koje u
ime samoupravIjanja ustvari napadaju na te kovine samoupravijanja i ometaju
normalno odvijanje samoupravne aktivnosti na ovom podruju. Obavljeni
razgovori u organizacijama udruenog rada i kolskim institucijama su
razjasnili neke stvari oko kojih je i meu potenim dijelom stnovnitva ove
mjesne zajednice bilo odreenih nedoumica i dilema. Meutim, pokazalo se
da ti razgovori nisu bili mobilizatorski u smislu angaovanog odnosa svakog
stanovnika i njegovog uea u samoupravnom ivotu ove mjesne zajednice.
Poslednji postignuti rezultati i na podruju ove mjesne zajednice
pokazuju da intenzivna politika aktivnost donosi i rezultate. Ojaala je
organizacija Saveza komunista koja postaje sve vie aktivistika snaga, na
mjesnoj konferenciji SSRN u Moevcu je usvojena procjena stanja u ovoj
Mjesnoj zajednici sa kojom e se ii i na sve podrunice u sva tri naseljena
mjesta (Moevac, Ravna i Orue). U meuvremenu je zavreno pokrivanje
drutvenog doma, pokrenuta je akcija na uvoenju telefona i izgradnji
vodovoda za 96 domainstava u Moevcu, prilo se saniranju puteva na
podruju Ravne i Orua. I odrana proslava Dana mjesne zajednice 25.

novembar 1986. godine, je pokazala da se stanje stabilizuje, a veliki broj

prisutnih radnih ljudi i graana koji je iskazao jedinstvo, govori o jaanju
pozitivnog raspoloenja i elje najveeg broja stanovnika ove mjesne zajednice da se konano pree na ostvarivanje zajednikih akcija, a protiv meusobnog optuivanja i priklanjanja bilo kojoj grupi.
Konkretne akcije, uz aktiviranje rada sekcije Konferencije za drutvenu aktivnost ena, poele su da stvaraju drugaiju klimu u kojoj se sve vie
gubilo sumnjienje i meusobno optuivanje. Naravno, da takve akcije nisu
odgovarale grupi okupljenoj oko Galijaevia i Delia, a koji su u meuvremenu pokrenuli iroku aktivnost dobivanja podrke na irem prostoru Jugoslavije. Da postoji njihova spremnost da se uvijek ubace u prazan prostor za
djelovanje na ovom podruju pokazuju i najnoviji primjeri vjetakog
stvaranja mjesne konferencije SSO Moevac (18. 1. 1987. godine) gdje je
konsultativni sastanak oko izbora u SSO u sva tri sela Mjesne zajednice
pretvoren u konstituirajuu sjednicu Mjesne konferencije na kojoj je Galijaevi isforsirao vlastiti izbor za predsjednika. Drugi sluaj je vezan za interesno okupljanje graana koji su zainteresovani za uvoenje vodovoda (96
domainstava). Taj sastanak je 24. 1. 1987. godine pripremila podrunica
SSRN u Moevcu i trebao je da se bavi samo pitanjem gradnje vodovoda,
meutim grupa sa Deliem i Galijaeviem je postavila pitanje legitimnosti
voenja ovog sastanka i ponudila sebe da ga vodi. Ovaj sastanak u kome je
bilo vrijeanja i ikaniranja aktivista Optinske konferencije SSRN Maglaj i
aktivista iz Mjesne zajednice pretvoren je u zbor graana Mjesne zajednice
(predsjedava mu Deli Hasan). Taj i takav ,,zbor" donosi odluku da se
preuzme inventar Mjesne zajednice o kome e se brinuti predsjednik zbora
(paralelno legalnim organima) Hasan Deli. akje kasa preneena u "drugo"
sjedite mjesne zajednice, odnosno sjedite paralelnog rukovodstva na elu
sa Ga1ijaeviem i Deliem.
Primjenjujui bukake i razbijake metode i nalazei "izvrioce" tih
metoda u linostima koje su poznate po neprimjerenom ponaanju, oite su
namjere da se ospori legitimnost zvanino izabranih organa mjesne zajednice, a time i akcija organizovanih snaga prenese na drugi teren, te oni pokau
kao progonjeni "predstavnici volje naroda".
Bez obzira na negativne posljedice ovog sluaja, mora se rei da je
iroka akcija koju su provele organizovane drutvenopolitike snage maglajske optine dala rezultate koji su bili primjeeni i na ovom sastanku. Ako se
izuzme grupa bukaa i hukaa koja je u manjini, najvei dio prisutnih je
ostao po strani, to je znak da su ipak Ga1ijaevi i Deli poeli da gube pozicije meu radnim ljudima i graanima u smislu slijepog prihvatnja svega to
oni kau. Prevladavaju i drugaija miljenja, a takvo stanje se mora dalje
razraivati argumentovanom i demokratskom raspravom ime e se najbolje

"Kad su mi sina otjerali 50. dana u zatvor, njegova ena je dobila infarkt
i umrla. Imala je samo 27 godina"
AVOO DELI, u dokumentarnom filmu Krste kanate "Moevac"
o

00.

izbiti aduti grupe koja destruktivno djeluje u ime "zatite demokratije i volje
naroda". Treba prevazilazitipasivnost i ostajanje po strani i na ofanzivan
politiki nain razoruavati snagom injenica i borbom za ostvarivanje
zajedniki dogovorenih aktivnosti i odbrane autoriteta legalno izabranih
organa koji ulau velike napore na saniranju stanja.
Na ovom zadatku se moraju angaovati svi progresivni potencijali s
kojima se moe raunati u ovoj mjesnoj zajednici.
1. Imajui u vidu svu sloenost situacije u ovoj mjesnoj zajednici, dva
predsjednitva ocijenjuju da se doneeni programi politike aktivnosti
organizovanih socijalistikih snaga maglajske optine i Mjesne zajednice
Moevac trebaju aktuelizirati kao trajni oni zadaci koji su u programima
opredjeljeni kao zadaci koji imaju utvreni rok.
2. U to kraem roku treba organizovati sastanke podrunica SSRN
koji moraju biti pripremljeni i na kojima trebaju radni ljudi i graani sva
tri naseljena mjesta u Mjesnoj zajednici ,,25. novembar" biti upoznati sa
dopunjenom procjenom politiko-bezbjednosne situacije i informacijom
o dogaajima koji su se deavali u ovoj mjesnoj zajednici. Na ovim zborovima se treba prezentirati i inofrmacija o utroku sredstava mjesnog samodoprinosa i kroz demokratsku i javnu raspravu krenuti dalje u realizaciju
programskih zadataka u ovoj mjesnoj zajednici. U tome treba da imaju
maksimalnu pomo kako politiko-izvrnih organa sa nivoa optine, tako i
strunih slubi u Skuptini optine, kao i Radne zajednice za opsluivanje
mjesnih zajednica, drutava i udruenja. Pravilnim i pravovremenim informisanjem i otvorenim iznoenjem injenica treba da se demantuju iskonstruisane neistine na kojima se zasniva djelovanje grupe na elu sa Deliem i
Galijaeviem. U kadrovskoj politici se moraju afirmisati kadrovi koji su
dokazani na liniji borbe za socijalistiko samoupravijanje, a protiv liderstva,
odluivanja u uskom krugu, te oni koji su strogo na liniji potovanja zakonitosti i ustavnosti.
Rok za odravanje sastanka podrunica: poetak februara
1987. godine.
Nosilac priprema: zadueni aktivist Optinske konferencije SSRN,
Optinskog komiteta Saveza komunista i Optinske konferencije SSO, a u
svrhu prethodne pripreme detaljno razraditi sve elemente tih sastanaka
od tano preciziranih poziva, pa do odravanja sastanaka osnovne organizacije Saveza komunita. Mjesne konferencije Saveza komunista, Mjesne
konferencije SSRN Moevac, te sastanaka sa zaposlenim radnicima u organi- zacijama udruenog rada maglaj~ke optine koji su sa podruja Mjesne
zajednice Moevac. Sve ove sastanke odrati poetkom februara 1987. go-

dine kao pripremu za odravanje podrunica SSRN u Moevcu, Ravnoj i

Oruama. Takoe na nivou drutveno-politike zajednice obaviti razgovor sa
kompletnim rukovodstvom u ovoj mjesnoj zajednici.
3. U organizacijama udruenog rada u funkciji pripreme ovih zborova
odrati sastanke sa zaposlenim radnicima sa ovog podruja i ukazati na
nedopustive pojave ostajanja po strani i oportunistikog ponaanja zaposlenih.
Zadueni: poslovodni organi u organizacijama udruenog rada maglajske
optine.
4. Kada je rije o omladinskoj organizaciji treba razobliiti mani
pulisanje sa omladinskom organizacijom iza koje se uporno skrivaju: pome
nuta dvojica elei da i na taj nain djelujui iz zvaninih organa politikog
sistema umanje svoju krivicu u krenju zakonitosti. U tom smislu potrebno
je da se iz Optinske konferencije SSO Maglajobave potrebne konsu1tacije u
Republikoj konferenciji SSO BiH i preduzmu potrebne mjere za sprijeavanje ovakvog destruktivnog djelovanja i stvaranja od SSO platforme za
djelovanje pomenute dvojice.

Optinski komitet Saveza komunista Maglaj istie sve pozitivniju

ulogu sredstava inforrnisanja na irem jugoslovenskom prostoru koji su ovaj
sluaj poeli da tretiraju u irem kontekstu. Posebno se mora naglasiti
pozitivno angaovanje sredstava inforrnisanja iz SR BiH, meutim na liniji
demaskiranja destruktivnog djelovanja su i pojedini napisi u "Borbi",
"Politici", "Veernjem listu" i u nekim drugim sredstvima inforrnisanja. Me
utim, jedan broj glasila i dalje nastavlja sa predimenzioniranjem ovog
sluaja dajui mu dimenzije koje mu apsolutno ne pripadaju, ostajui na
strani Delia i Galijaeviai vjeto koristei njihov sluaj za plasiranje teza o
iroj drutveno-politikoj zajednici i problemima u kojima se nalo drutvo.
Na takvoj liniji je najdosljedniji beogradski "NON", ali i "Student", pa i
pojedini napisi u drugim sredstvima informisanja. Optinski komitet Sa
veza komunista Maglaji dalje e i sam insistirati na objektivnom pristupu ne
samo ovom nego i drugim problemima uvaavajui u potpunosti princip
javnosti svog rada.
Strogo potovanje zakonitosti mora se ogledati u ovom sluaju koji je
namjerno izdignut kao politizirani sluaj koji destruktivne snage pokuavaju
da izdignu na nivo koji mu objektivno ne pripada. Zbog toga treba biti

posebno osjetljiv i strogo ispotovati ono to je po slovu zakona reeno i

sankcionisati svaki prekraj i krivino djelo koje se ini ne potujui pozitivne zakonske propise. To i zbog toga to je u javnoj osudi ponaanja istaknuta i potreba energinijeg primjenjivanja zakonskih sankcija protiv ovakvog
ponaanja.
U daljim informacijama Optinski komitet Saveza komunista e
uputiti redovne informacije osnovnim organizacijama Saveza komunista.

OPTINSKI KOMITET SAVEZA KOMUNISTA

MAGLAJ

Savez sindikata Bosne i Hercegovine

OPTINSKO VIJEE SAVEZA SINDIKA TA
MAGLAJ
.PREDSJEDNITVo-

Organizacija i organa Saveza sindikata

na normalizovanju dnUtveno-politikog
ivota i samoupravi janja u MZ ,,2S.novembar"
Moevac

Optinski komitet Saveza komunista Maglaj je na sjednici odranoj 15.

11. 1986. godine u irem kontekstu sagledavao idejno-politiku i akcionu
osposobljenost organa i organizacija Saveza sindikata na utvrivanju daljih
pravaca akcije i usvojio Informaciju o aktivnostima Saveza komunista i
drugih subjektivnih snaga na norma1izovanju drutveno-politikog
ivota i
samoupravijanja u MZ ,,25.novembar" Moevac.
Iz ove Informacije proistiu najkonkretniji zadaci lanstva Saveza
komunista optine i komunista u drugim subjektivnim snagama kako bi se
prevazilo stanje nagomilanih problema u ovoj mjesnoj zajednici koje moe
da ima ire posljedice i na cjelokupno stanje u optini Maglaj.
Na osnovu te Informacije i utvrenih Operativnih zadataka Saveza
komunista i lanova Saveza komunista u drugim subjektivnim snagama,
Predsjednitvo Optinskog vijea Saveza sindikata Maglaj na sjednici odranoj 17.11.1986. godine utvruje vlastite zadatke.
Svim predsjednicima osnovnih organizacija Saveza sindikata lino
dostaviti tekst informacije Optinskog komiteta Saveza komunista Maglaj,
Operativne zadatke Optinskog komiteta Saveza komunista i Zadatke koje je
utvrdilo Predsjednitvo Optinskog vijea Saveza sindikata Maglaj.
1. a) U Konferenciji 00 SS RO "Natron" pozvati sve predsjednike 00
SS iz "Natrona" i podijeliti im materijal dana 18. 11. 1986.godine u sali
Izvrnog odbora RO "Natron".
Mirko Nikoli, predsjednik OV SS, Reuf Krzi,
predsjednik konferencije 00 SS "Natron",
Vinko Bui, lan Predsjednitva OV SS.

b) U Konferenciji 00 SS GRO ,,22. decembar" pozvati sve predsjed.

nike 00 SS iz GRO ,,22. decem bar" i podijeliti im materijal dana 18. 11.
1986.godine u
-----._-------_.-Zadueni:
Medina Mahmutagi, lan Predsjednitva OV SS,
i Milutin Moi, predsjednik konferencije
00 SS GRO ,,22. decembar"

00

c) U Konferenciji 00 SS UPI RO ,,25. maj" pozvati sve predsjednike

SS iz UPI-ja i podijeliti im materijal dana 18. 11. 1986. godine u

Moi edo, lan Predsjednitva OV SS,

Mirko Sovi, predsjednik Konferencije 00 SS
UPI ievala Begievi, lan Optinskog komiteta Saveza komunista Maglaj.
d) U Konferenciji 00 SS RO UO pozvati sve predsjednike 00 SS iz
RO UO i podijeliti im materijal dana 18. 11. 1986. godine u
_

Mensura Smaji, lan Predsjednitva OV SS,

uro Zari, predsjednik Konferencije 00 SS
RO UO i Ranko Stojanovi, predsjednik
Statutarne komisije Optinskog komiteta
Saveza komunista Maglaj.
e) U OOUR "Borik", predsjedniku
jal dana 18. 11. 1986. godine.

f) U ZKRO "Ibriim Obrali",

materijal dana 18. 11.1986. godine.

00

SS uruiti

predsjedniku

00

lino materi

SS lino uruiti

Mirko Nikoli, predsjednik OV SS,

Mirsad Mei, lan privremenog poslovodnog
organa.
g) Svi drugi predsjednici 00 SS (Makovi Rizah, Bradari Mehmed,
Husakovi Nihad, Mujagi Sakib, Jovi Radislav, Hamzi Mirsad, Smajlovi
Fadil, kiljo Mehmed, Pijunovi Ljubo, Sovi Marica, Sara Halida, Lazare-

vi Hata, Hamzi Nurudin, Vidovi Ilija, Jovanovi Boro, Mami Rua, Mahmi Sabahudin, Omerovi Mevlida, Mahmutagi Lutvija, Luki Mladen, Peji
Stjepan, Jefti Milenko, Herceg Minka, Jovi Rajko i Mitrovi Milenko) u
sali Drutveno-politikih
organizacija u 17,00 sati 18. 11. 1986. godine e
dobiti dokumenta i upoznati se sa Zadacima.
Mirko Nikoli, predsjednik OV SS i Ferid Pai
lan Predsjednitva OV SS.
2. Zaduuju se svi predsjednici 00 SS da se lanovi 00 SS upoznaju sa sadrajem Informacije i na osnovu ovih zadataka utvrde obaveze u
svojoj sredini te da se obezbjedi jedinstveno djelovanje sa 00 SK i 00 SSO.
Zadueni:
Rok:

predsjednici 00 SS.
29. 11. 1986. godine.

3. U skladu sa Zadacima Optinskog komiteta Saveza komunista

zaduuju se predsjednici OOSS da opredijele sa inokosnim poslovodnim
organima, sekretarima OOSK i predsjednicima 00 SSO primjerene metode
razgovora sa zaposlenim radnicima iz svoje sredine koji ive u Moevcu. Te
razgovore je obavezno obaviti vodei rauna o radnom i samoupravnom
angaovanju tih radniku u svojoj sredini.
Zadueni:
Rok:

predsjednici 00 SS.
18. 11. 1986. godine.

4. Obavezuju se zadueni aktivisti OVSS da na osnovu cjelokupne

dokumentacije koju e dobiti budu u neposrednoj vezi sa predsjednicima
osnovnih organizacija Saveza sindikata, aktivno uestvuju u radu Osnovne
organizacije Saveza sindikata i budu u stalnoj vezi sa OVSS.
Nosioci:
zadueni aktivisti.
Rok
za predaju dokumenata:

18.11.1986.

godine.

5. Zaduuje se predsjednik Komisije za informisanje da obavi razgovor

sa urednicima lista "Natron" i internih biltena u OUR oko prezentiranja
informacija preko svojih glasila o praenju i toku aktivnosti u vezi sa realizacijom utvrenih zadataka.
Nosilac:
predsjednik Komisije za informisanje.
Rok:
19.11.1986. godine.
Rok za pisanje i praenje: T raj n i.

6. Predsjednitvo Optinskog vijea Saveza sindikata predlae da se sa

Informacijom upoznaju i delegati MOVSS Doboj.
Nosilac:
Rok:

predsjednik OV SS.
19. 12. 1986. godine.

7. Obavezuju se predsjednici osnovnih organizacija Saveza sindikata i

zadueni aktivisti kao i drugi zadueni organi i pojedinci da O D MAH
nakon preduzetih aktivnosti dostavljaju informacije u Predsjednitvo OVSS
koji se stavlja u funkciju koordinacije u sindikalnim organizacijama. Predvieni rokovi se moraju strogo potovati, a Predsjednitvo OVSS e preduzimati potrebne mjere ukljuujui i preispitivanje odgovornosti za provoenje utvrenih zadataka.
Nosilac:
Predsjednitvo Optinskog vijea Saveza
sindikata.
Rok:
T raj n i.
PREDSJEDNITVO OV SS
MAGLAJ

INFORMACIJA
o zbivanjima u Mjesnoj zajednici ,,25. novembar" Moevac,
optina Maglaj i aktivnostima subjektivnih snaga na normalizovanju
drutveno-politikog ivota i samoupravijanja u ovoj mjesnoj zajednici

Sve drutveno-politike
strukture optine Maglaj, posebno Savez
komunista, Socijalistiki savez i Savez socijalistike omladie, ve due
vremena intenzivno rade na prevazilaenju veoma sloenog politikog stanja
u mjesnoj zajednici ,,25.novembar".
Slabosti u drutveno-politikom
i
samoupravnom ivotu ove mjesne zajednice, koja obuhvata tri sela - Moevac,
Ravne i Orue, izazvale su krupne posljedice za ivot i rad mjetana ovog
podruja, razvoj mjesne zajednice i politiku atmosferu u cijeloj optini.
Ocjenjujui ovu situaciju ozbiljnom i uopivi ne snalaenje politikih
kadrova i izvrno-politikih organizacija optine Maglaj u Ijeavanju ovog
problema, formirana je radne grupa republikih organa sa ciljem da pomogne drutvenim strukturama optine Maglaj i mjesne zajednice Moevac.
Meusobna optuivanja i blokada rada samoupravnih i politikih
institucija u Moevcu traju jo od vremena kada je u raspravi o zakljucima
B.sjednice CK SKJ u osnovnoj organizaciji SK Moevac, bez dovoljno
osjeaja za demokratski nain rada te principijelno razIjeavanje nagomilanih problema, ukazivano i na neke oigledne slabosti u radu mjesne
zajednice, njenih organa i pojedinaca na odgovornim mjestima.
Osnovni povod meusobnom optuivanju i nedemokratskm nainu
rada bile su primjedbe da se na rukovodnim poloajima godinama nalazi
jedan te isti krug ljudi, da postoji niz nepravilnosti u koritenju sredstava
mjesnog samodoprinosa, ukljuujui i zloupotrebe koje, navodno, granie sa
velikom pljakom. Atmosfera meusobnog optuivanja prenijela se i u rukovodstva drutveno-politikih
organizacija i samoupravne organe u mjesnoj
zajednici. Organi u mjesnoj zajednici i optini nisu dovoljno brzo i energino
reagovali na to. Odsustvo realne i politiki zrele procjene, u kojoj bi se
neargumentovane, kritizerske primjedbe i napadi, iskrivljavanje informacija i
manipulacija stanovnitvom odvojili od objektivne kritike ocjene o potrebi da se svaka primjedba graana brzo ispita i na osnovu nje preduzmu
odgovarajue politike i druge mjere - doveli su do toga da su organizovane

socijalistike snage izgubile politiku inicijativu. Neki kadrovi su svojim

odbranakim i nesmotrenim nastupima izazvali revolt i nepovjerenje graana. To je stvorilo prostor da se u jednoj dosta anarhinoj atmosferi opte
meusobne sumnjiavosti i nepovjerenja veem broju graana kao "voe
u odbrani njihovih interesa i prava" naturi jedna grupa graana na elu sa
Devadom GalijaeviemiHasanom Deliem.
Rasputanjem osnovne organizacije Savezakomunista i iskljuivanjem
jednog broja lanova iz organizacije Savezakomunista (meu njima i Delia
i Galijaevia) selo je, praktiki, ostalo bez organizovanog politikog djelovanja. Osnovni politiki subjetkt ostala je osnovna organizacija SSO, u kojoj
su aktivno djelovali, i bili na njenom elu, Galijaevi i Deli, pa je tako
Savez socijalistike omladine postao i politiki centar svih aktivnosti ove
grupe graana i na taj nain vjetaki konfrontirao mlade sa ostalim drutvenim strukturama. Time je stvoreno idejno-politiko nejedinstvo u selu i
mjesnoj zajednici.
Optinski komitet SK je u oktobru prole godine ocijenio da je u
drutveno-politikoj aktivnosti mjesne zajednice i optine bilo propusta.
Nije bila poklonjena dovoljna panja osposobljavanju novoformirane partijske organizacije. Optinska organizacija SSRN je nedovoljno pomagala rad
podrunica SSRN. Vladao je forumski rad, nedovoljno se djelovalo u narodu. Istovremeno, grupa Galijacvi-Delije djelovala organizovano i agresivno, sluei se pri tome razliitim dezinformacijama, potpirivanjem svaalakih strasti i ranijih sukoba meu ljudima, sijanjem nepovjerenja i optuivanjem pojedinih rukovodstava i kadrova u optini za "staljinistike" i
"gestapovske metode", koje "prilie srdini vrste ruke i birokratskog
mentaliteta" .
Ova mjesna zajednica sastoji se od tri sela, od kojih je najvee, najrazvijenije i najdorninantnije u svim aktivnostima . selo Moevac. Postalo je
praksom da se po onome to se deava u Moevcu cijeni stanje u cijeloj
mjesnoj zajednici, to je pogreno. U konkretnom sluaju, mjetani sela
Ravne zauzimaju vrlo kritiki stav prema sveumu to se deava u Mocvcu i
osporavaju nezakonite odluke koje u ime cijele mjesne zajednice, nerijetko,
doose seljani sela Mocvac. Selo Orue je jo nerazvijenije ui u tradicionalnim je sukobima sa selom Ravne. Svako ima svoje novce u zajedniki
raspisanom mjesnom samodoprinosu; razvojni planovi su zato dosta nerealni, sela se meusobno optuuju da su prevarena jedno od dlJlgogi to svevrlo
vjeto koristi grupica graana koja daje razliita nerealna obeanja. Na
improviziranim zborovima donose se nelegalne odluke o obustavljanju
gradnje doma kulture i vraanju samodoprinosa nekim graanima, te vjeto manipu1ic sa nezadovoljstvom jednog broja graana objektivno vrlo
ozbiljnim komunalnim problemima njihovih sela. Kadrovi u politikim i

samoupravnim organima ove mjesne zajednice po svojoj politikoj izgradenosti ne mogu da se nose sa ovako sloenom problematikom. Istovremeno,
Galijaevi i Deli, kao stri aktivisti u Mjesnoj zajednici i optini, obilato
koriste takvu situaciju.
Optinski komitet SK i organi drutveno-politikih
organizacija u
komuni su, krajem godine, kritiki i realno ocijenili stanje u mjesnoj zajednici. Istaknuto je da je dolo do negativne politizacije radnih ljudi i graana,
emu su uzrok, s jedne strane, forumske zatvorenost u politikom radu i
sporo reagovanje na nastale probleme i, s druge strane, vrlo agresivno i
destruktivno ponaanje grupe graana. U pogledu optubi o navodnim pljakama, javni tuilac nije prihvatio zahtjev za krivino gonjenje, smatrajui da
za to nema osnova. Okruni sud u Doboju je krajem oktobra 1986.godine
oglasio krivim za privredne prestupe i kaznio uslovnom novanom kaznom
sedam lica, koji su, svojevremeno, bili na razliitim odgovornim poslovima u
Ml, zbog nepotivanja propisa o voenju poslovnih knjiga. Te zvanine nalaze nisu, meutim, prihvatili Galijaevi i Deli i sa njima znatan broj
drugih graana, uz obrazloenje da je to "la i manipulacija" i da su svi
"nalazi doneseni pod pri tiskom". Na taj nain produilo se stanje u kome se
nijedan stav organa DPO Maglaj nije prihvatao, ve se uvijek odbacivao uz
argumentaciju da se, navodno, tako tite lopovi. Na ovo je nasjedao i znatan
broj graana.
Radna grupa republikih organa je insistirala da se nakon potpunog
informisanja svih graana Maglaja putem osnovnih organizacija SK, SSRN i
sindikalnih organizacija, kao i razgovora koji su obavljeni sa radnicima koji
sa tog podruja rade u Maglaju i omladincima u Srednjokolskom centru,
stupi u to vei broj kontakta sa iteljima i na licu mjesta procijeni njihovo
raspoloenje. U ovoj drugoj akciji se nije ilo dovoljno brzo.
U odsutnim trenucima, kada su komunisti trebali da neposredno
djeluju u drugim drutvenim strukturama i meu graanima, pokazalo se da
oni ni pojedinano ni kolektivno jo ne predstavljaju dovoljnu akcionu
snagu koja bitnije moe da utie na vrlo loe politiko stanje u Ml. Nedovoljna irina aktivnosti i isklljuivo oslanjanje na informacije koje su dobijane od aktivista u Ml, davali su krivu sliku da je samo rije o grupici kolovoa koja je zavela manji broj graana razliitim obeanjima i ucjenama, te
da je osnovni zadatak aktivirati takozvani pasivni dio graana koji je veina,
a politiko jezgro sela uiniti ofanzivnijim i borbenijim.
Na skupovima graana, koji su odrani u januaru i februaru, utvreno
je da grupu graana destruktivnog ponaanja, na bazi ranije uspostavijenog
nepovjerenja, podrava dosta veliki broj graana.
Destruktivno ponaanje ove grupe graana esto se pretvaralo u nasilje i grubo vrijeanje onih koji nemaju isto miljenje. Karakteristian je

incident koji se desio sredinom januara, kada je grupa graana, na elu

sa Galijaeviem i Deliem, razbila interesni skup jednog broja mjetana sela
Moevac, koji su se dogovarali o izgradnji vodovoda, mimo svih pravila
pretvorila ga u zbor graana kojim je predsjedavao Hasan Deli, a zatim po
odluci zbora nasilno iznijela kasu i drugi inventar iz kancelarije Mjesne zajednice i prenijela ga u druge prostorije u selu, kojom prilikom je otuen
peat i dio dokumentacije. Nadleni sudski organ je brzo reagovao i na zahtjev Savjeta mjesne zajednice svojim rjeenjem naloio vraanje dokumentacije. Organi unutranjih poslova obavili su informativne razgovore i sasluanja 28 graana, meu kojim je bilo i aktivista drutveno-politikih organizacija, u cilju rasvjetljavanja ovog sluaja. Sluba unutranjih poslova je postupala u okviru svojih nadlenosti i ovlatenja, ali je Devad Galijaevi u
ime zbora graana uputio pismo nizu novinskih redakcija puno optubi,
insinuacija i netanosti, u kome se kae "da je izmeu 300 do 400 graana
privedeno u SUP, da su zlostavljani djeca, ene i starci, da je milicija drala
pod okupacijom selo ... "
Poetkom januara su OK SK i OK SSRN Maglaj ocijenili da su nakon
opsenog informisanja svih osnovnih organizacija OK i podrUnica SSRN u
Maglaju, kao i kritike analize obavljene u svim drutveno-politikim organizacijama, stvoreni uslovi da se jednom otvorenom kritiki intoniranom
informacijom, koja je usvojena u MK SSRN mjesne zajednice, pokrene aktivnost i u svim drutvenim subjektima u mjesnoj zajednici. Time je odgovornost za razrjeavanje ovog problema prenesena sa SK i na sve druge drutvene subjekte.
Sastanci su prvo drani u podrUnicama SSRN sva tri sela. U selu Ravne podrana je u potpunosti informacija o destruktivnim pojavama, u selu
Orue nije izraena spremnost da se "uplie" u ovaj problem, u selu moevac informacija nije p!ihvaena.
Poslije vieasovne rasprave u vrlo tekim radnim okolnostima u kojima je dominirala galama, optuivanje, pa ak i najgrublje vrijeanje ipak
je dogovoren ~.av da se udruenim snagama svih mjetana u narednom periodu pristupi objektivnoj analizi cijele situacije, razmatranju informacije o
utroku sredstava samodoprinosa, koja je sainjena u strunoj slubi zaopsluivanje mjesnih zajednica, kao i da se ocijeni rad svakog predstavnika u organima SSRN i organima MZ i na osnovu toga u predvienom postupku
zamijene svi oni koji nemaju povjerenje mjetana cijelog sela. Optinski
aktivisti i radna grupa su isticali da niko nikome nee naturati izbor rukovodstva, ali da pri tome krterij mora biti samoupravna opredjeljenost, apsolutno povjerenje svih mjetana i ugled ljudi. Reeno je, takoe, da ne bi
trebalo predlagati one graane protiv kojih se vodi krivini i prekrajni posupaka, sve do njegovog zavretka. Na ovaj nain moglo se prevazii teko

stanje u selu i angaovanjem svih mjetana eliminisati podjele i stvoriti uslovi

za izbor novog rukovodstva koje bi odgovaralo svima.
Takoe su izvreni izbori u osnovnoj organizaciji Saveza socijalistike
omladine, gdje je suprotno Statutu SSO BiH Devad Galijaevi bio godinu
dana due na funkciji predsjednika. Pokrenute su, takoe, aktivnosti da se
prevazie neprihvatljiva situacija u kojoj u selu djeluju dva zbora graana,
sa dva predsjednika, od kojih je jedan Hasan Deli. Na ovom zboru je tokom
1986.godine i poetkom 1987.godine doneseno vie nezakonitih i nesamoupravnih odluka suprotnih pozitivnim zakonskim propisima i Statutu Mjesne zajednice. O tome je stavove zauzeo i drutveni pravobrani1ac samoupravIjanja i na osnovu toga je pokrenut postupak kod nadlenih sudskih organa.
Meutim, slijed narednih dogaaja pokazao je da se sutina angaovanja Delia i Galijaevia ne nalazi u njihovoj namjeri da razrjeavaju probleme svog sela i mjesne zajednice, ve u nastojanju da zaposjednu i nove poloaje u mjesnoj zajednici, otvore revanistiki front sada pod okriljem legalnih organa, da stave pod sumnju i diskredituju ukupnu politiku akcijU
koju su vodili Savez komunista i druge organizovane snage.
Na zakazanom zboru graana sela Moevac, na kome je trebalo da se
razmotri informacija o utroku sredstava samodoprinosa, isforsiran je od
grupe ovih graana stav da se odmah izvri smjenjivanje svih delegata u
samoupravnim organima Mjesne zajednice i potvrdi odno!ino ponovo izabere za predsjednika zbora Hasan Deli. Optinski aktivisti i lanovi radne
grupe republikih organa ukazivali su na vie nesamoupravnih radnji u postupku opoziva i izbora novih delegata, koje su suprotne zakonu o izborima
i Statutu Mjesne zajednice. Odbijeno je da se sasluaju i kriteriji za izbor
ustanovljeni u Mjesnoj konferenciji SSRN.
U atmosferi u kojoj se nije mogao ostvariti demokratski i argumentovan dijalog i obezbijediti zakonitost i ustavnost rada zbora i donoenje
odluka, grupa aktivista iz optine i lanovi radne grupe republikIh organa su napustili ovaj sastanak. Nakon toga, graani su odluili da mimo predviene procedure, pravila i kriterija, za predsjednika zbora ponovo izaberu
Hasana Delia, a smijenili su sve dosadanje i izabrali nove delegate u organima Mjesne zajednice. Ne vodei rauna o prisustvu delegata iz drugih sela,
na nezakonit nain je konstituisana nova Skuptina mjesne zajednice i Savjet
mjesne zajednice. Tako su gotovo sve kljune funkcije u MZ podijeljene
izmeu ove dvojice graana. Hasan Deli je predsjednik zbora graana Moevca i delegat u Skuptini, a Galijaevi predsjednik Skuptine Mjesne zajednice i predsjednik MK SSRN. Nakon izbora novog predsjednika OOSSO,
Galijaevi je mimo predviene statutarne procedure i kriterija nametnuo
i svoj izbor za predsjednika Mjesne konferencije SOO.

Jo mnogo ranije je uoen politikantski nain ponaanja Delia i

Galijaevia, koji su manipulisali objektivno kritikim stavom mjetana
prema nekim nepravilnostima pojedinaca u rukovodstvima Mjesne zajednice. Njihove politiki bolesne ambicije i umiljeno ,,slobodoumije" brzo su
nali saveznike i potporu kod onih koji od svake sloene drutveno-ekonomske i politike situacije ele da naprave sluaj i da mu dajU negativnu politiku konotaciju i etike tu. Galijaevi i Deli su u ime mjetana, manipulacijom sa njihovim potpisima uputili brojne peticije saveznim i republikim organima. u kojima daju jednostranu . i do kraja iskrivljenu verziju pojedinih
dogaaja i zbivanja. Jedna od tih peticija raspravljana je i na Predsjednitvu
Konferencije SSOJ, to je neprimjereno metodu rada. organa DPO u federaciji. Galijaevi i Deli su, takoe, prenosili dezinformacije i sazivali zbor
graana, sa navodnim obeanjima o dolasku radne grupe iz SK SSRN koja
e razrijeiti njihov sluaj. U ovim peticijama, upuivanim pojedinim organima i javnim glasilima, operie se kvalifJ.kacijama o "staljinistikoj atmosferi",
"gestapovskim i pinoeovskim
metodama",
"vrstorukakoj
sredini",
"birokratiji koja vlada", kao i raznim drugim optubama iz poznatog arse
nala graanske desnice kojim se optuuje i ova republika, ali i sve druge po
litike strukture i pojedinci koji se energino odupiru napadima nacionaliz
ma, liberalizma i drugih antis>cijalistikih i antikomunistikih tendencija.
Angaujui advokata iz kancelarije Sre Popovia, tokom vie noi sakupljani su potpisi za tubu protiv predsjednika Optinskog komiteta SK i
dva novinara, zbog, navodnih, politikih kvalifIkacija i kleveta koje su upuene SVinl graanima Mocvca, to predstavlja najteu manipulaciju, ime
je jo vie iskonstruisan navodni sukob graana i drutvenih struktura, posebno Saveza komunista.
U pismu javnim glasilima, nakon intervencije SUP-a, poslije nasilnog
odnocnja inventara Mjesne zajednice, iznesene su neshvat1jive i nezapame~e optube na raun organa slube bezbjednosti, koje, po razmjerama,
granie sa fantastikom. Jedan broj javnih glasila, posebno omladinskih,
zauzimao je u kontinuitetu negativan stav prema akciji SK i drugih subjektivnih snaga na razrjeavanju ovog problema, informiui iskljuivo iz iz
vora Galijaevia i Delia i tako se neposredno ili posredno ukljuivao u
kampanju sa izrazito negativnim politikim posljedicama.
Na sjednici Skuptine mjesne zajednice Devad Galijaevi je stavio
na dnevni red verifikaciju peticije sa 678 potpisa i podnoenje tube "Raselovom sudu pravde" sa tekstom punim razliitih
insinuacija i neistina.
U svojim estim odlascima u Beograd Deli Hasan odrava kontakte sa jedniln brojem lica izrazito eksponiranih na liniji graanske desnice. Njegovi
"savjetnici" su pored njih i jedan broj novinara iz nekih omladinskih listova,
koji mu dajU punu podrku iznosei brojne neistine i napade ne samo na

dru~tvene strukture u Maglaju nego i na politiku i stanje u Bosni i Hercegovini i Jugoslaviji. Nijedan osniva niti izdavaki savjet na to nije reagovao.
Obilato se koristi informacija da su advokati zatraili izuzee svih sudija
koji su komunisti, ,Jer su oni prihvatili stavove Partije i tako pali pod pritiak birokratskih i nedemokratskih snaga". Da ele da cijeli problem iznesu
na iri politiki plan veoma daleko od stvarnih problema sa kojima se susreu mje~tani Mo~vca svjedoe i tekstovi iz ,,Biltena" broj 4. koji izdaje
00 SSO, u kome najavljuju zajednike susrete sa omladinom Slovenije u
Mo~vcu, na kojima bi raspravljali "o savremenim gibanjima u omladinskoj
organizaciji Jugoslavije i Slovenije" i "poloaju Bosanaca u Sloveniji".
Najvidljivijiprimjer njihovog politikog opredjeljenja, koje je izgubilo svaku
vezu sa problemima sredine u kojoj djeluju jesu posljednji telegrami podrke
redakciji i glavnom uredniku "Studenta", u kojima poruuju "da ne dozvole
da ih staljinistike natruhe i njihovi sateliti "slome", jer je svijet pun nehumanih i nepotenih vlastodraca..." Telegrami su potpisani u ime Skuptine mjesne zajednice, Mjesnekonferencije SOOMo~vac, Osnovne organizacije SSO Mo~vac i zbora graana Mo~vac.
Nastavljaju se i dalje nasilnika ponaanja; fIZikije zlostavljana slubenica u Mjesnoj zajednici, kojoj su uzeli kljueve od kancelarije.
Predsjednitva OK SSRNi OK SK Maglajna svojim posljednjim sjednicama, na kojima su ocjenjivana iskustva u ostvarivanju operativnih zakljuaka ovih drutveno-politikih organizacija u normalizovanju stanja u
ovoj Mjesnoj zajednici, konstatovala su da su postignuti stanoviti rezultati
u politikoj aktivnosti. No, istovremeno je konstatovano da je stepen negativne politizacije rqjetana znatno vei, da se ne moe raunati na bilo
kakvu konstruktivnu saradnju najeksponiranijih pojedinaca, koji ne prezaju
ni od kakvih metoda i dalje manipuliu sa nedovoljnom informisano~u
jednog broja graana i naru~nim povjerenjem izmeu graana i drutvenopolitikih struktura Mjesne zajednice i Maglaja. Pri tome, neposredna
politika aktivnost Galij*via i Delia sada jo vi~ poprima karakteristke politikanstva, napada na pojedine politike strukture i organe, sve pod
fmnom navodne bitke za samoupravijanje, demokratiju i socijalizam.
Zakljueno je da se sa ovom ocjenom upoznaju svi radni ljudi i graani u optini Maglaj, da se od svih struktura u Mjesnoj zajednici zatrai
da sve svoje odluke i kadrovska rje~nja usaglase sa zakonom i Statutom
MZ, sa stavovima drutvenog pravobranioca, odnosno kriterijima koji vae
u Socijalistikom savezu. Takoe je zatraeno da svi nadleni organi u optini u skladu sa stavovima pravobranioca preduzimaju radnje iz svoje nadlenosti, u cilju zatite ustavnosti i zakonitosti rada i odluivanja nadlenih samoupravnih organa u Mjesnoj zajednici.

Izraeno je negodovanje ~to se sporo vode postupci prekr~ajne i krivine prirode, koje su nadleni . organi otvorili prema pojedincima za koje
postoji osnovana sumnja da su svojim ponaanjem krili samoupravi janje
i donosili ili doprinosili dono~nju nezakonitih i nesamoupravnih odluka.
Traeno je da se odri odgovarajui sastanak u Sarajevu i Maglaju sa predstavnicima organa SUP-a i tuila~tva. Zauzet je stav da organi dru~tvenopolitikih organizacija Maglaja treba da nastave intenzivno pomagati rad
i koordinirati svoje aktivnosti sa osnovnom organizacijom SK sela Mo~vac, osnovnim organizacijama SSO sva tri sela i podrunicama SSRN u
selima, jer samo uz puni angaman ovih struktura mogue je postepeno pobolj~ati politiko stanje u selu i cijeloj Mjesnoj zajednici.
Razrje~enje stanja u Mo~vcu moi e se postii samo dugim i strpljivim radom na razvoju socijalistikih samoupravnih odnosa u ovoj sredini.
Takoe se procjenjuje da treba energino insistirati na zakonitom
pona~anju svih organa u Mjesnoj zajednici, posebno kada je rije o utro~ku sredstava samodoprinosa, kao i da treba jo~ jednom kontrolom nadlenih organa (SOK) provjeriti poslovanje ove mjesne zajednice, kako bi se
u potpunosti eliminisala bilo ~akva primisao da neki organi ili pojedinci
bilo koga ~tite od odgovornosti za njihov rad.
Deli i Galija~vi su primljeni na razgovor u SK SSRN. Zato je zakljueno da se sa ovom informacijom upoznaju i svi organi u. Federaciji i
BiH kojima je dostavljena zabilje~ka o prijemu grupe graana iz Mo~vca
kod sekretara SK SSRN, jer su u toj zabiljeki data samo vienja iz ugla
grupe graana, pa je time cijeli problem jednostrano predstavljen.
Sarajevo, juna 1987.godine
RADNA GRUPA REPUBUKIH
ORGANASSRN

CADEJltA
HOIlll>EPEItl.\I1JA
C C P HJ
SAVEZNA
KONFERENCIJA
S S RNJ
Z VEZ NAKONFERENCA
SZ D l J
COJYJHA
HOHll>EPEItl.\IIJA itA CCPHJ

30/408
bEOrPA,/\.

..

n,Y!9.?7.~90d.

8 E OGA

A o.

sEnr~AA

U prilogu Vam dostavljamo

Stojan Dimovski,
predstavnicima

sekretar

Beleku

sa razgov~:a

koji je

Savezne konferp.ncije SSRHJ, vodio sa

Mesne zajednice

"25 novembar"

Moevac,

14. apri1a

1987.godine.

Dostavljeno:
- lanovima predsednitva
na radu u SK SSRNJ
-RK

SSRN Bosne i Hercegovine

- Dobrosavu

Culafiu

- Radii Gaiu

IZ KABINETA SEKRETARA
SAVEZNE KONFERENCIJE SSRNJ

Sekretar Savezne konferencije SSRNJ, Stojan Dimovski, primio je

14. aprila 1987.godine predstavnike Mesne zajednice ,,25.novembar" Moevac: Deli Hasana, Ga1ijaeviDevada, Mati Meha, Muminovi Ibrahima
iDemi Ega. Iz Savezne konferencije SSRNJ razgovoru su prisustvovale
Borka Komneni i Olga Kesi.
Drugovi iz Molevca obavestili su druga Dimovskog da su se ve nekoliko puta obraali Saveznoj konferenciji SSRNJ, izmeu ostalog, i Komisiji
SK SSRNJ za predstavke i albe i da su obavili razgovor sa sekretarom Komisije, drugom Ackoviem, ali nisu dobili nikakav odgovor, pa su ponovo
zatraili prijem u Saveznoj konferenciji SSRNJ.
U razgovoru pomenuti drugovi su izneli probleme s kojima se susreu
ve dve godine. Dali su na raspoloenje ,,Analizu dogaaja i stanja u Mesnoj
zajednici ,,25.novembar" Moevac za period juni 1985. - mart 1987." Na
osnovu usmenog izlaganja i sadraja Analize, kratka informacija sa bronologijom dogaaja bUabi sledea:
Osnovni uzrok za tzv. ,,sluaj Moevac" je u tome, ito nije realizovan
Srednjoroni plan razvoja Mesne zajednice 1981 - 1985, a sredstva mesnog
samodoprinosa su nenamenski troena. To je stvorilo lolu politiku klimu
meu graanima. Politiki rad meu ljudima bio je podreen forumskom
delovanju i donoenju odluka u uskom krugu ljudi koji se godinama nije
menjao.
. Osnovna organizacija SK Molevac u okviru rasprave o Zakljucinla
13.sednice CK SKJ, inicirala je raspravu "Samoupravijanje u organima i
organizacijama MZ". Ova je preneta i u sve ostale druitveno-politike i
samoupravne organizacije MZ. Rezultat ovih rasprava bio je da osim loeg
politikog rada postoje i nesamoupravne i nezakonite radtlje koje su uslovile i otuivanje druitvene imovine.
U meuvremenu oivljen je rad 00 SOOMoevac, vraene su joj njene prostorije, za predsednika je izabran Devad Galijaievi. Oiveoje rad komisija, odravane su "veeri mladih", ponovo se izdaje Meseni informativ-

ni bilten . MIB. Prvi broj MIB-a objavljuje zakljuke rasprava sa sastanaka

OK SK, Saveta, Skuptine i 00 SSO Moevac. U uvodnom tekstu na naslovnoj strani re je bila o nenamenskom troenju sredstava mesnog samodoprinosa, to je i uzrok za nerealizovanje zacrtanih aktivnosti u MZ, pre svega, za izgradnju drutvenog doma u Moevcu i puta Bistrica - Ravna u Podrunici Ravna.
Optinske drutveno-politike
strukture bile su spore u donoenju
konkretne podrke, preduzimanju mera protiv pojedinaca ija su imena
bia poznata. Umesto na njih, optinska kritika se usmerava protiv inicijatora rasprave, tj. lanova 00 SK, u prvom redu Sekretarijata jMai Mirsada, Galijaevi Devada, Mutakovi Selima, Galijaevi Dervie, Omi Seada,
Deli Hasana i dr./ i rukovodstva omladinske, organizacije Moevac.
Prvi broj MIB ocenjen je od strane Delala Ibrakovia, predsednika
00 SK Maglaj kao ,,idejno-politiki nepodoban", "ilasovski", a njegovo
izdavanje kao "in anarhije" i "pozivanje na revolucijU". Ovoj osudi pridruilo se i Predsednitvo OK SSO Maglaj. Tek posle osamnaest meseci, Predsednitvo Republike konferencije SSO Bosne i Hercegovine, 15.X 1986.
godine zakljuilo je da: "Sadraj biltena nije na liniji idejnog skretanja, niti je sam in izdavanja biltena neprijateljsko delo".
Za sve ovo vreme Predsednitvo OK SSO Maglaj napadalo je i k1evetalo Osnovnu organizaciju SSO Moevac, a naroito njeno rukovodstvo i
predsednika Devada Galijaevia.
lula 1985. sekretar 00 SK Moevac, Mai Mirsad bio je priveden u
SUP Maglaj i isleivan od strane nepoznatog inspektora Slube dravne bezbednosti iz Doboja.
I pored nastojanja da se obavi razgovor bez disJ...-valif1kacijai etike tiranja na relaciji Moevac - optinske strukture JOK SK, OK SSRN, OK SSO
i Skuptine optinej, do toga nije dolo. Time sluaj Moevac dobija i svoju
drugu dimenziju - to je odnos optinskih politikih, sudskih i bezbednosnih
institucija prema osnovnom uzroku, t.j. nesamoupravnosti, nezakonitosti
i otuivanju drutvene svojine.
U srednjoronom periodu 1981 - 1985. planirana je: izgradnja 3 drutvena doma, 2 terenske ambulante, 2 veterinarske stanice, 2 autobuske
s1a!1ice, 2 uiteljska stana, uvoenje telefonske mree u Moevcu, itd. Nita od toga, meutim, nije realizovano. Uzrok tome je loe planiranje, nerad,
javaluk, neodgovornost. Konstatovan je i nerad i pasivnost DPO i forumski i protivstatutaran
rad Skuptine i saveta MZ. Naime, bez kvoruma
su se donosile odluke o nenamenskom troenju sredstava mesnog samodoprinosa. Ovakvo ponaanje pripisuje se uskoj grupi ljudi tesno rodbinski povezanoj. Odbor samo upravne drutvene kontrole u MZ rasputen je 1inim
ukazom tadanjeg predsednika MZ, Sulejmana Delia.

Zbor graana preporuio je Skuptini MZ da ang8uje inspektora

SDK iz Maglaja. Avgusta 1985 predlog je prihvaen. Inspektor SDK iz Maglaja, Marko Uzunovi posle obavljene kontrole konstatuje da postoje povrede knjigovodstveno-fmansijske
prirode, da nedostaje graevinski materijal.
Takoe je konstatovao da nije voena evidencija o stanju i kretanju sredstava, pa je stoga mogue otuenje drutvene imovine. Vrene su protivzakonite i nesamoupravne pozajmice UPI RO ,,25.maj" 80 miliona, ,,Boriku"
100 miliona, RO ,,Autoprevozu" 100 miliona plus 70 miliona - sve uz kamatu od 4%, a re je o sredstvima namenjenim putem referenduma za izgradnjU
drutvenog doma.
U nalazu inspektora SDK najee se pominje odgovornost: Deli
Sulejmana, Brki Ibrahima, Muminovi Sulje, Omi Mumina, Muminovi
Halida, kao i Spahi Muhameda i Spahi Mahmuta obojica iz Kosova.
Na zboru graana na kome je voena rasprava o nalazu inspektora
SDK data je primedba da je inspektor samo izvrio usaglaavanje knjigovodstvene dokumentacije, to se nije podudaralo sa injeninim stanjem, kada
je re o graevinskom materijalu. Takoe, u poslovnim knjigama nisu prikazani prikupljeni razrezi u Oruima, Ravni i Moevcu. Zbor graana nije
prihvatio takav izvetaj.
00 SK donosi preporuku da odgovorni drugovi podnesu neopozive
ostavke, meutim, prozvane otvoreno poinje da titi optinsko rukovodstvo, pre svega, Abdulah Merdi, predsednik Optinske konferencije SSRN i
Delal Ibrakovi, predsednik Optinskog komiteta SK Maglaj u tom manda-

tu.
Oktobra 1985. inspektor SDK podneo je prijavu Okrunom sudu u
Doboju protiv odgovornih za privredne prestupe u MZ. Posle vie odlaganja, sud je krajem 1986. izrekao uslovne kazne odgovornosti za: Deli Sulejmana, Brki Ibrahima, Muminovi Sulje, Omi Mumina, Muminovi Halida, Spahi Muhameda i Spahi Mahmuta.
Osnovna organizacija SK Moevac je 1. decembra 1985. zbog nerada
i nepravilnosti iskljuila iz lanstva SK Deli Sulejmana koji se tada nalazio
na dunosti seki'etara OK SSRN BiH u Maglaju i Brki Ibrahima, a poslednjom opomenom kaznila Omi Mumina. Takoe, smenjenje sa dunosti tadanji sekretar 00 SK Mai Mirsad i izreena mu je mera - opomena. Deset dana
kasnije, OK SK BiH Maglaj rasputa Omovnu organizaciju SK Molevae.
Posle toga, istovremeno etrnaest lanova 00 SK Moevac vraa svoje partijske knjiice.
Za vreme akcije za upis zajma za zapoljavanje i priprema za etvrte delegatske izbore, prvi ljudi drutveno-politikog ivota Maglaja, poverili su celokupnu aktivnost opozvanoj, odnosno prozvanoj grupi pojed,inaea
progltiavajui ih ,,mesnom konferencijom" SSRN Molevac. Referendum za

upis zajma za produktivno zapoljavanje ostao je bez glasaa, a sam referendum se pretvorio u "referendum poverenja" u Moevcu.
Optinski komitet SK Maglaj je februara 1986. iskljuio iz SKJ lanove Sekretarijata 00 SK Moevac: Deli Hasana, Galijaevi Devada,
Mai Mirsada i Mujakovi Selima sa obrazloenjem da su iskazivali ,,liderske" i ,,karijeristike" ambicije, grupaenja suprotna Statutu SK BiH, sve
neargumentovano.
Tada je na podrunici SSRN Moevac doneta odluka da se saveznim
organima uputi pismena predstavka s molbom za pomo u ostvarenju samoupravnih i zakonskih prava. Peticiju je potpisalo 557 graana.
Na redovnim izborima u martu 1986. postignut je dogovor u OK
SSRN da se na odgovorne dunosti u MZ Moevac ne biraju opozvani drugovi, niti njihova blia rodbina. Meutim, upravo se tako dogodilo. Izabrani
su upravo pojedinci, njihove ene i blia rodbina o ijoj se odgovornosti
dotada raspravljalo IZorica Brki, Refoja Deli, Halid Muminovi, Hajrudin
Sahman/. Time su izigrane i omalovaene sve dotadanje odluke i zakljuci
zborova graana i Skuptine Ml Moevac.
Na zboru graana 23. aprila 1986. revoltirani takvim postupcima odlueno je da se stanje vrati od pre 4. marta 1986. Tada je izabrano i novo
Predsednitvo Zbora radnih ljudi i graana u sastavu: Hasan Deli, Muhamed
Mutapi i Husanovi Mehmed.
U maju iste godine OK SSRN Maglaj saziva Zbor graana MZ Moevac da bi za predsednikazbora graana MZ Moevac izabrali Fadila Muminovia, meutim, za predsednika je potvren Hasan Deli. Tada je odlueno
da se izvri primo-predaja i uvid u zvaninu finansijsko -knjigovodstvenu
dokumentaciju ove mesne zajednice. U to vreme krenula su i privoenja graana iz Moevca u OSUP i izricanje prekrajnih kazni preko Optinskog suda
u Mag1aju pojedincima bez utvrivanja injenica i stvarnih materijalnih dokaza. Potpisnici peticije, koja je upuena saveznim organima, privoeni su
u SUP Maglaj (300) i tu ispitivani, straeni i maltretirani. Privoenje je vreno sa radnog mesta, domova, a sve u cilju da ne prisustvuju zborovima
graana u MZ.
U maju 1986. sa optinskog nivoa, uz znanje i rukovoenje predsednika OK SSO i OK SK BiH Maglaj, Farida Baia i orda Todorovia, Omladinskoj organizaciji u Moevcu oduzeto je pravo na noenje tafete mladosti. Galijaevi je kanjen sa 500.000 dinara jer je, navodno, okrenuo lea
tafeti. Tog dana u Moevcu se okupio veliki broj radnika SUP-a Maglaj u
uniformama. Zatim, prilikom prolaska i noenja tafete mladosti '86
u Maglaju, u prostorijama dvorane "Pobjeda", omladince-lanove Predsed
nitva 00 SSO Moevac: Omi Seada i Mai Mirsada, na oigled prisutnih,
radnici OSUP-a Maglaj i pripadnici SDa - Odeljenje uDoboju . udaljili su

kao nepoeljne. Vie puta je priveden Galijdevi Devad, predsednik 00

SSO u Moevcu, zadravan u prostorijama SUP Maglaj (8-11 asova), protiv
njega voeno je nekoliko sudskih procesa. U ovom periodu prekrajno su
kanjeni, pored Galijaevia, jo i Hasanbai Jasmin, Mrvoljak Paa, Hasanovi Aia, Husakovi Mehmed, Mutapi Muhamed i Safet, Husanovi
Ramiz i drugi, na osnovu prijava radnika SUP Maglaj ili privatnih tubi prozvanih za loe stanje u MZ i njihove rodbine. Svedoci na sudu su bili ranije
pripremljeni i uglavnom ista lica. Za sudiju za prekraje Adema Mehinagia
iz Maglaja, svi Moevani su bili krivi.
Informacije koje su o dogaajima u Moevcu pripremane u OK SK i
OK SSO imale su za cilj da jednosmerno inforrniu graane u optini i ire.
Izmiljanje "neprijatelja", "destruktivnih elemenata" i "grupica" u Moevcu bio je osnovni cilj politike birokratije u optinskim organima da za sebe pridobije jak alibi. Bez dovoljno politikog sluha i strpljenja, bez snage
da priznaju i prevaziu sopstvene greke i udeo u pravljenju "sluaja Moevac", organizovane optinske politike, sudske i milicijske snage, uz pomo
Radio-Maglaja i lista "Natron" pokuale su da sakriju istinu da se u Moevcu vie od 22 meseca izigravaju zagarantovana samoupravna i graanska
prava, da se grupa od lO-lS graana prozvana za nerad i nezakonitosti u
MZ, pokuavaju nametnuti kao jedini legitimni organi i Skuptine iSaveta,
MK SSRN i 00 SK Moevac.
Nakon izbora Predsednitva zbora graana od 23. aprila 1986. nastojalo se prikazati u javnosti da je selo Moevac nejedinstveno, odnosno da
je novo Predsednitvo uspostavljeno bez biraa. Time se prikrivala stvarna
brojka prisutnih od 200-600 biraa, a zborovi pokuali prikazati kao "nepriznati" i ,,nelegalni". prvi ljudi drutveno-politikog
ivota. optine,
krivim informisanjem radnih ljudi i graana Maglaja i republikih sturktura,
stvarali su utisak da se naduvava ,,sluaj Moevac". Ovome su doprinela i
sredstva javnog informisanja u celoj zemlji.
U informacijama i ocenama optinskih drutveno-politikih struktura,
javljanja u cilju zatite istine i demokratije, nazivana su reima "drska provokacija" i "klevetanje sistema i samoupravijanja". lanovi 00 SK, 00 SOO
i Zbora graana MZ Moevac, dobijali su od samog poetka etikete "ilasovci", "rankovievci", "destruktivni elementi", ,,neprijateljsko delovanje ",
"antisamoupravne i antisocijalistike snage" itd. U isto vreme, sa optinskog nivoa tieni su vinovnici loeg stanja u Moevcu: Brki Ibrahim, Deli Sulejman, Muminovi Suljo, Muminovi Halid, Orni Murnin, Spahi Muhamed.
Na graane Moevca vreni su organizovani pritisci u radnim organizacijama, "ubeivanja" kolske omladine i pionira u Maglaju, Paklenici i Mo-

levcu preko lanova Predsedniltva OK SOO i uiteljskog osoblja - sve po

nalogu OK SK Maglaj.
Drastini su bili primeri pretnji, ucena i zastrativanja radnika SUP-a
i SOOpojedinaca iz Moievca. U tome su se naroito isticali: Bora Jovanovi,
Kasim Hasi, Mirko Olatanovi, Slavko Tambi, Ilijas Hasani, Predrag
Radulovi i drugi radnici SUP-a i SOO Doboj. Oiloje i rasporeivanja radnika iz Molevca na tea radna mesta u pojedinim radnim organizacijama u
Maglaju.
Dogaaji od 2SJanuara 1987.godine pokazali su kako se postupalo
s ljudima. Selo je doslovce bilo pod milicijskom okupacijom. Vile milicijskih kola, zajedno sa radnicima SOO iz Doboja patrolirali su selom, ispred
zgrade MZ smenjivale su se deurne patrole. Ovo je trajalo do 31. januara.
Tada se za ovaj sluaj zainteresovala jugoslovenska Itampa, a takoe i SK
SSRNJ i kabinet Branka Mikulia. Jol nije utvren broj graana koji je u
to vreme priveden u SUP i tamo vrean, maltretiran i tuen. Stavljene su
im lisice na ruke i noge i zatim su usledile batine. Tuklo se gde se stiglo.
Meu njima su bili i stariji ljudi i invalidi. Bez ovlalenja izvrlen je pretres
etiri stana u Molevcu, oduzimana dokumentacija vezana za ,,sluaj Molevac" oduzimani pasoti. Jedan deo dokumentacije o sluajUMolevac nije vraen, unilteni su materijalni dokazi za nesamoupravne i protivzakonite radnje u MZ. Vile od 100 graana obratilo se privatnim advokatima za sudsku
zaltitu.
Sto se tie elnih ljudi u Republici Bosni i Hercegovini, umesto da
ispitaju verodostojnost svega Ito se dogaalo u Molevcu i Maglaju,nastupali
su u javnosti sa osudom izmiiljenog neprijatelja u Molevcu koji je protiv
sistema, SKJ, Tita i osta1Ulvrednosti naIe zajednice.
Tako je sekretar Republikog SUP-a, drug Dulko Zgonjanin govorio
o provociranju milicije kao osnovnom povodu za privoenja Molevana u
SUP Maglaj, dok je predsednik CK SK BiH drug Milan Uzelac u intervjuu
"Veernjem listu" Zagreb, istrajanje ljudi u Molevcu za svoja samoupravna
i zakonska prava strpao u isti kol sa poznatim ,,fatiltikim balom" u Sarajevu.
U poslednja 22 meseca institucije sa opltinskog nivoa, od drultvenopolitikog, preko sudskih i milicijskih i osta1Uldravnih slubi, aktivno su
uestvovale u likaniranju i pritiscima graana Molevca i ometali ih u njihovom samoupravnom pravu za ostvarivanje samoupravijanja i ostalih zagarantovanih politikih i graanskih sloboda. Tako odgovornost pripada i njima
za sve Uo se tih meseci zbivalo u Molevcu.
Graani Molevca obraali su se za zaltitu lino, putem peticija i
predstavki republikim i saveznim organima, a takoe i preko 00 SSO i

zbora graana. Meutim, ovi zahtevi i predstavke ostali su bez odgovora,

osim kada je re o Predsednitvu Konferencije SSOJ.
Ponovo se moe tvrditi da SDK nije radio kako treba. Ne moe se
tvrditi da se radilo samoupravno, zakonito i poteno sa optinskog niova,
kada su ljudi u MZ ostali bez svog zagarantovanog prava da odluuju o
utroku sredstava Mesnog samo doprinosa. To je i razlog to jo nisu razmatrani zavrni rauni za 1984., 1985. i 1986.godinu.
Situacija je posle sastanka podrunice od 28.11 na 1.111 1987. kako
je jednoglasno dogovoreno, trebalo da se odvija u skladu sa zakljucima sa
ove sednice. Meutim, zahvaljujui u prvom redu zalaganju predsednika OK
SSRN Tihomira Lukesa i radne grupe iz Sarajeva (Edina Reidovi i Zoran
Udovi), politika uskraivanja samoupravnih prava ljudima u Moevcu se
nastavlja.
Zborovi graana od 10111 i 21.1II 1987.pokazali su da u Moevcu postoji akciono jedinstvo, spremnost i odlunost ljudi da jalove sastanke zame
ne konkretnim radom. Sve odluke su donoene jednoglasno, a sastancima je
prisustvovalo u proseku oko 400 ljudi.
Pored navedenog, drugovi iz Moevca izrazili su elju da za svoju aktivnost dobijU podrku na saveznom nivou, da se drugovi iz federacije neposredno uvere kakva je situacija u Moevcu i da, po mogunosti, neko od
funkcionera Savezne konferencije SSRNJ prisustvuje njihovom zboru graana. Na pitanje druga Dimovskog, kako oni vide izlaz iz nastale situacije
i ta u tom sluaju oekUjU od dananjeg razgovora, drugovi iz Moevca su
odgovorili da je neophodno:
- da se graanima Moevca obezbedi pravo da biraju svoje rukovodstvo, to im je do sada uskraivano;
- da se izvri revizija i kontrola injeninog stanja, kako bi se utvrdilo da li je bilo otuenja drutvenih sredstava od mesnog samodoprinosa.
Ukoliko je bilo, da treba traiti odgovornost za poinioce takvih dela. U
suprotnom, spremni su da snose odgovornost za akciju koju su pokrenuli.
- da se POlitikinl sredstvima idelovanjem izmeni dosadanja praksa
u SUP-u i sudstVu, da se bez argumenata s ljudima postupa tako nehumano
i nezakonito.
U zavrnoj rei drug Stojan Dimovski je istakao da ovaj susret treba
shvatiti kao upoznavanje sa stanjem u Mesnoj zajednici ,,25.novembar"
Moevac. Kao takav, ovaj sastanak je ocenjen kao koristan. Meutim, iz
izlaganja drugova iz Mocvca i razgovora koji je zatim usledio, mogla se sagledati samo jedna strana ovog sluaja Da bi se dobila celovita i realna slika,
neophodno je sasluati i drugu stranu. U tom smislu obavie se razgovori
i sa rukovodeinl strukturama iz Bosne i Hercegovine.

Save:zna konferencija SSRNJ, u okviru svojih nadlenosti, angaovae

se da se ova situacija razjasni. Rukovodstvo Molevca i dalje treba da prati
zbivanja u Mesnoj zajednici, odnosno u selu Molevac i da i dalje radi Ila utvrivanju injenica. U svom radu, vile nego do sada, treba da Lude usmereno
ka opltinskim strukturama, kako bi se konano relenje nalle u saradnji sa
drugovima iz opltine Maglaj i republike.
Oko njihove saradnje sa sredstvima informisanja, drug Dimovski
im je predoio da budu oprezni, da ne bi bili sluajno izmanipulisani u itavoj ovoj situaciji.
Neki uesnici u razgovoru istakli su da sva aktivnost koja se preduzima s njihove strane, bude u duhu njihovih prava na demokratsko odluivanje i da se tako i radi. Zato napominjemo da treba razlikovati uprolene pristupe izvuene iz radnih konteksta, od pravog i odgovornog samoupravnog
pristupa, zbog ega oni, kao mladi ljudi, treba ito vile da sarauju i konsultuju se sa svim druitvenim iniocima mesta i opitine u celini.
Istovremeno, moraju voditi rauna da svojim postupcima ne idu na
ruku neprijateljskim elementima u zemlji i van nje. Ako takve tendencije
sluajno postoje, podrIka nee uslediti, naprotiv. Stoga bi celu akciju trebalo da uzme u ruke partijska organizacija u opitini Maglaj, zajedno sa ostalim drultvenim strukturama ove opitine.
Sa dandnjim razgovorom upoZDae se lanovi Predsedniitva Savezne
konferencije SSRNJ na profesionalnom radu i drugovi iz druftveno-poUtikih organizacija na nivou federacije, kako bi svi preduzeU odreene mere.
Takoe, obavie se razgovor i sa drugovima iz Bosne i Hercegovine i opItinskim rukovodstvom uMaglaju.
Drugovi iz Molevca obeaU su da e drugu Dinlovskom dostaviti i
ostalu dokumentaciju s kojom raspolau.

'';OIlo C.')1\

:113 nl'cJI,nuDKe'

II

nrCA40re

Ko,,".I.'. z. vloge In plhofbe

Gp./B~./!lt.

~.a rrclhl3"I,,~

KorrlldJIIl

38

, 1'1lt'(11U'~
II nU!!JUU~H

D.peJl.c'ToftKII

06.11 -9':"/'33-015
.

..??.~....XI.~.
GOOrPClA

lC.oMMCIIJa

. 19.~El. fOII.i

8eOInOd

god.

Komisija SkupRtine SFRJ za predstavke i predloge na sednici od 17. XI. 1988. godine razmatrala je i prihvatila bele~e povodom neposrednog obraanja i ispitivanja predstavke gru:?e gradjana Ilesnezajednice "!'Joevac", optina r-;aglaj i zakljuila:
Konisija je miljenja da su zakljuci doneti na
se~~ici OKSdRN Maglaj od 29. X.1988., na liniji prevazilaenja nespora:::uma na relaciji NZ 110evac - optina l1aglaj.
Preporuuje se Komisiji Skuptine SR Bosne i
Hercer,?vine za. predstavke i p~~dl
da sve~tr:aI!0 s[l.gl~dap~oblece

iZ

~us...
avke

gl'U.iJO: i;"'"

'.lg::Lesne

u\..;'J;;;.i:t~\

Zd.Jt:' ill1...:.a

"LO.::ie 5.;

i da se neposredno angauje u S9Xndnji sa drutveno-politikim

strukturama optine Maglaj na reavanju uzroka i problema zbog
kojih se gradjani ale.
.
S tim ~ vezi potrebno je da se protiv svih onih
za koje se utvrdi da su nesamoupravno
i nez~~onito delovali
preduz~u mere moralno-politike,
a ako postoje uslovi i z~~onske odeovornosti.
Takodje, potrebno je da Komisija Skuptine SR
30sne i Hercegovine za predst!'.vke i predloge to pre, a najkasnije u roku od 60 ana obavesti ovu Komisiju o ~ctivnosti~l[l.
i preduzetim merama na prevazila~enju
nastalog stanja.
Komisi~a e pratiti rad na ovoj predstavci, a
stavove i zakljuke ce zauzeti po dobijanju traene informacije.

Dostavljeno:
- predsedniku Predsednitva
SFrtJ,
- predsedniku Saveznog izvrnog
vea,
- 1'~oJ!!isiji 3'kuptine

sa

Hercegovine za preds.i
- QKSSllil Iia;;laj
- SO i!o.glaj
- ll~ ul i03evac

II

Bosne

>

'

predlog~i
"
\\.".".
\,-.:"
~.~

..'~.'.',

'!~-?I;";""

SKUPSTlNASFRJ
Sluba za predstavke i predloge

BELESKA
povodom neposrednog obraanja grupe graana
Mesnezajednice "Moievac" opAtinaMaglaj

Grupa graana Mesne zajednice ,,Mokvac" od juna meseca 1986.

godine vik puta se obraala najviim organima federacije, ukazujui na stao
nje i odnose u navedenoj Mesnoj zajednici.
U predstavkama su isticali da su nakon uoavanja slabosti funkcioni
sanja samoupravnih mehanizama u Mesnoj zajednici, i kada je Odbor samoupravne druftvene kontrole, otkrio daje u MZ bilo krae druftvene imovine
upoznali nadlene organe u opAtinii republici. Meutim, umesto da se utvruje istinitost navoda, poele su da ,,krue prie" o sloenosti politiko
bezbednosne situacije u Molevcu, i na taj nain ,,zaWkavala" se suJtina
problema. Smenjivanjem doca dunosti predsednika Skupftine i Saveta
Mesne zajednice, kao i sekretara OK SSRN Maglaj,koji su, prema navodima,
imali veUkih propusta u IVomradu, a inae ,,ftjeIlika" funkcionera opftinsldh drultveno-politikih organizacija, nastala je izuzetno tellea situacija u
MZ ,,Molevac".
Grupa od 8 graana iz Mesne zajednice ,,Molevac" opftina Maglaj,
dana 1011 1988.godineneposredno je primljenja u SkupItini SFRJ. Tom
prilikom posebno su istakli da je razlog njihovog neposrednog obraanja
SkupItini SFRJ, negiranje od strane opltinskih struktura legalno sprovedene
izborne aktivnosti januara meseca 1988. godine u MZ ,,Molevac", koje se
ogleda u onemoguavanju primopredaje dunosti izmeu starog i novog
rukovodstva. MiIljenja su da je do ovoga dol1o, zbog malverzacije i manipulacija od strane bivleg rukovodstva sa sredstvima Mesne zajednice. Naroito se to odnosi na sredstva mesnog samodoprinosa, namenjena poboljlanju UI10vaivljenja u MZ ,,Molevac", i to ne samo od strane rukovodstva
MZ neso i opltine Maglaj.
Dalje su naveli da je zbog ukazivanja na nepravilnosti u radu bivtih
rukovodeih radnika MZ, kao i zbog njihovih zahteva da inl se omoguti
ostvarivanje Ustavom zagarantovanih prava da budu birani i da birajU, kao
i da ovladaju sredstvima mesnog samodoprinosa, ol1o do sukoba sa opltinskim strukturama. Sve to imalo je za posleicu da su pojedini graani

privodeni u OUP Maglaj, gde su od strane radnika navedenog OUP-a, maltretirani, vredani, kao i to da su pojedincima vie puta po kratkom postupku izricane prekrajne kazne.
Posebno su istakli da nemaju poverenje u optinske pa i republike
organe, zbog nepruanja traene pomoi.
Komisija za predstavke i predloge Skuptine SFRJ na sednici od 26.11
1988.godine, razmatrala je Informaciju o neposrednom obraanju grupe graana Mesne zajednice "Moevac", optina Maglaj i zakljuila da se Informacija dostavi Komisiji za predstavke i predloge Skuptine SR Bosne i Hercegovine s molbom da ispita navode iz predstavke i o injeninom stanju i
preduzetim merama informie Komisiju za predstavke i predloge Skuptine SFRJ; da se Informacija, dostavi Odboru za unutranju politiku Saveznog
vea Skuptine SFRJ; da se Informacija, dostavi Predsednitvu republike
konferencije SSRN Bosne i Hercegovine, kao i Komisiji za predstavke i pred
loge SO Maglaj.
Meutim, Komisija za predstavke i predloge Skuptine SR Bosne i
Hercegovine nije dostavila traenu informaciju.
Dana 26,X 1988.godine grupa od 8 graana Mesne zajednice "Moe
vac" optina Maglaj, ponovo se neposredno obratila Skuptini SFRJ, traei pomo za reavanje svojih problema koje su isticali i pii1ikom prvog dolaska u Skuptinu SFRJ.
Grupu graana Mesne zajednice ,,Moevac" optina Maglaj, primio je
predsednik Komisije za predstavke i predloge Skuptine SFRJ, drug Hisen
Ramadani sa, saradnicima.
Ovom prilikom su naveli da je izvrena primopredaja dunosti izmeu starog i novog rukovodstva Mesne zajednice "Moevac".
Posebno su istakli da je inspektor Slube drutvenog knjigovodstva u
SR BiH, Filijala Doboj, Ekspozitura Maglaj, izvrio kontrolu materijalnofmansijskog poslovanja Mesne zajednice ,,25.novembar" Moevac po zavrenim raunima za 1984. do 1987.god. i za period januarmart 1988.godine
i tom prilikom konstatovao manjak od 2,5 milijarde, to znai da su tani
njihovi navodi da je bilo nezakonitog otuivanja drutvene imovine.
Dalje su naveli, da se sve to urade graani u Mesnoj zajednici ."Moevac", od strane nadlenih organa optine Maglaj, kvalif1kuje kao negativno,
to je dovelo do stvaranja sluaja "Moevac".
Posebno su izrazili nepoverenje u rad pravosudnih organa kao i nadlenih republikih .organa, kojima su se obraali za pomoc, to je bio razlog
podnoenja krivinih prijava protiv nosioca pravosudnih funkcija kao i
velikog broja republikih funkcionera, ali po istima, kako navode, nije postupano. Takoe su naveli da se ne postupa ni po krivinim prijavama koje
su podneli i protiv funkcionera optine Maglaj.

Meutim kako su istakli protiv graana "Molevca", voen je veliki

broj prekdajnih i krivinih postupaka, tako da su isti proveli u pritvoru
negde oko 3000 dana, a od toga najvile Galijalevi i Deli. ak ta vile,
prema njihovim navodima, Deli Hasan i Galijalevi Devad, osueni su na
mnu zatvora u trajanju od 7 meseci zbog krivinog dela nasilnikog ponaanja i krivinog dela napada na slubeno lice u vrienju poslova bezbednosti, a po presudi Optinskog suda u Maglaju, koja je pravosnana i izvrna.
Kategorino tvrde da pomenuta krivina dela nisu poinili. Molba koju
su podneli za odlaganje poetka izdravanja kazne zatvora, relenjem Osnovnog suda u Maglaju odbijena je kao neosnovana. Protiv navedene presude
uloili su i zahtev za zatitu zakonitosti.
Dalje su naveli da je zbog odbijanja molbe Galijaievia i Delia za od
laganje poetka izdravanja kazne zatvora, organizovan "protestni mar
prema Maglaju". Dana 22.x 1988.godine odran je sastanak u Mag1ajuna
kome su prisustvovali pored graana Molevca, predstavnici optine Mag1aj
i predstavnici nadlenih organa SR BiH. Tom prilikom je dogovoreno da se
29.x 1988. odri vanredna konferencija SSRN optine Mag1aj,a u ciljU
razreavanja "sluaja Molevac". Odravanje vanredne konferencije SSRNJ
optine Maglaj, bilo je neposredan povod njihovog ponovnog obraanja
Skuptini SFRJ. Mii1jenja su da bi trebalo formirati radnu grupu "na
saveznom nivou", koju bi sainjavali predstavnici Komisije za predstavke
i predloge Skuptine SFRJ, Odbora za unutralnju politiku Saveznog vea
Skuptine SFRJ, Saveznog sekretarijata za zakonodavstvo, pravosue i
upravu, predstavnika Savezne konferencije SSRNJ i Saveza socijalistike
omladine Jugoslavije.
Formiranje radne grupe "na saveznom nivou", prema navodima prituioca, neophodno je radi pruanja pomoi u cilju razreavanja nastale
konfliktne situacije na relaciji optine Mag1aj- Mesna zajednica "Molevac",
zatim preispitavanje rada pravosudnih organa kao i OUP-a Maglaj, odnosno
utvrivanje eventualne politike pa i druge odgovornosti funkcionera optine Maglaj, koji su, po njihovom milIjenju, odgovorni za ,,sluaj Molevac",
kao i nosioca pravosudnih funkcija i radnika OUP-a Maglaj.
U razgovoru je reeno i to, da su novoizabrani nosioci drutveno-politikih funkcija u Optini Maglaj zainteresovani da se prevaziu nesporazumi na relaciji MesnaZajednica Molevac - Optina Maglaj,ali da u organima
optine i dalje sede pojedinci koji nose teret odgovornosti zbog "sluaja
Molevac" i da predstavljajUkonicu za razrelenje Qastalesituacije.
Zahtevali su, takoe, da se o njihovom dolasku u Skuptinu SFRJ,
obaveste predsednik Predsednitva SFRJ, drug Raif Dizdarevi i predsednik
Saveznogizvrmog vea, drug Branko Mikuli.

U razgovoru sa graanima drug Hisen Ramadani je istakao da se "sluaj l\loevac" mora da razreava u sredini gde je i nastao. Graani moraju,
po njegovom miljenju, da nau puta i naina da u otvorenoj demokratskoj
atmosferi vode raspravu o problemima koje istiu, pre svega sa optinskim
organima.
Po pitanju odgovornosti, podrao je zahteve graana da se protiv svih
onih (u M.Z., optini i ire) koji su svojim nesamoupravnim i nezakonitim
ponaanjem doprineli stvaranju "sluaja Moevac", pokrene postupak moralno-politike, a ako postoje uslovi, i zakonske odgovornosti.
U vezi zahteva grupe graana da predstavnici saveznih organa prisustvuju sednici Optinske konferencije SSRN Maglaj koja je zakazana za
29.x 1988. u 10 asova, drug Hisen Ramadani je rekao da e izvriti odreene konsu1tacije i da e ih sutra obavestiti o tome ko e iz saveznih organa
doi na sednicu OK SSRN Mag1aj, to je i uinio.

Br.0186-3523/86
Beograd, 27.1 0.1988.

Beleku pripremila:
Suzana Avdalovi,
struni saradnik

SKUPTINA SFRJ
Sluba za predstavke i predloge

BELESKA
o neposrednom ispitivanju predstavke grupe graana Mesne zajednice
Moevac, optina Maglaj

Povodom dolaska grupe graana Mesne zajednice Moevac u Skup.

tinu SFRJ, dana 26.10.1988.godine, dogovoreno je da predstavnici Savez
ne konferencije SSRNJ i Komisije Skuptine SFRJ za predstavke i predloge,
prisustvuju sednici Optinske konferencije SSRN Maglaj. Sednica je odrana
29.X 1988. godine, a na dnevnom redu je bila ocena stanja u MZ ,,25.no
vembar", Moevac u periodu 1985.1988.godine i dogovor o narednoj ako
tivnosti Socijalistikog saveza. Pored Save kundria, lana Predsednitva
Savezne konferencije SSRNJ i Dragana Kljakia, takoe iz SSRNJ, sednici
su prisustvovali radnici Komisije Skuptine SFRJ za predstavke i predloge,
kao i Nikola Selak, predsednik Komisije Skuptine SR BiH za predstavke
i predloge, Zoran Udovii, izvrni sekretar CK SK BiH i Kasim Falan iz
Republike konferencije SSRN BiH.
Uvodno izlaganje podneo je predsednik Optinske konferencije SSRN
Maglaj, napominjui da je do hitnog zakazivanja sednice dolo zbog nedav
nog dolaska u Maglaj oko 80 graana iz Moevca koji su zahtevali da se uto
vrdi odgovornost za stvaranje ,,sluaja Moevac".
Meutim, po njemu se iza ovog zahteva krila elja, da se pritiscima iz
nudi ukidanje kazne zatvora izreenih Devadu Galijaeviu i Hasanu Deliu.
U uvodnom izlaganju, naroito je istaknuto da je u Moevcu odrano
desetak sastanaka sa ciljem da se prevazi4u postojei nesporazumi, ali uvek
u netolerantnoj atmosferi, podstaknutoj pomenutom dvojicom, kojima,
oito odgovara ostavljanje otvorenim ovog sluaja. Ruka pomirenja pruena
je iz Opitine Maglaj, kako je rekao uvodniar, ali.se ona ne prihvata, a to
svedoi i sadrina Mesenog informativnog biltena, 0080 Moevac. Prema
objalnjenju Ureivakog odbora, ovaj bilten trebalo bi da ima ideololko
vaspitni uticaj na mlade, ali prilozi o ilasu, Staljinu, pojedinim optinskim
i republikim funkcionerima sve su drugo samo ne to, istaknuto je u uvod-

nom izlaganju. Posebno je ukazano da novo rukovodstvo u optini nije optereeno hipotekom prolosti, da je odluno protiv horizontalne rotacije
i da je za diferencijaciju, ali i za utvrivanje odgovornosti onih koji lano
optuuju.
Sredstva informisanja takoe su doprinela stvaranju "sluaja Mocvac"
svojim razliitim vienjem dogaaja, pri emu se naroito zamera "beograd.
skoj tampi" na jednostranosti.
Ova sednica nema pretenzija da odmah razrei postojee konflikte na
relaciji optina Maglaj - Mocvac, ali se oekuje da ona doprinese pribliavanju stavova i izrekne pravu ocenu stanja.
Zavravajui izlaganje, predsednik Optinske konferencije SSRN Mag.
laj, apelovao je na otvoreno i demokratsko istupanje delegata, kao i na potrebu potpunog i objektivnog izvetavanja jugoslovenske javnosti sa ove sed
nice.
Javljajui se odmah za diskusiju, Devad Galijaevi, predsednik
Skuptine mesne zajednice Mocvac, izrekao je miljenje da uvodno izlaganje
ne daje platformu za dalje dogovaranje i prevazi1aenje problema. Sluaj Mocvac traje ve etiri godine i on je bio predmet razmatranja na petnaest
sednica Predsednitva OK SSRN Maglaj, ali bez vidljivog efekta. Niko nije
odgovarao za takvo stanje, iako je bilo dosta prozvanih u optinskom rukovodstvu, nastavio je Galijacvi. Posebno se osvrnuo na rad pravosudnih organa i OSUPa Maglaj, smatrajui da su njihovi izvetaji, koje su uputili optinskim i republikim organima u vezi sa "sluajem Mocvac", neistiniti
i da predstavljaju istu dezinformaciju. Tome su svakako doprineli i pritisci
politikog rukovodstva. Galijacvi je dosta kritikih primedbi uputio i na
rad inspektora SDK-a, koji je 1985.godine kontrolisao fmansijsko poslovanje Mesne zajednice Mocvac. Po njemu, to je bio pokuaj da se prikriju
malverzacije, a to navodno potvruje najnovija kontrola SDK-a, iji se
nalaz dosta razlikuje od onog iz 1985.godine.
U vezi sa blokadom rada Optinskog javnog tuilatva i OSUP-a,
kao primer istakao je nepostupanje ovih organa po mnogobrojnim prijavama, privatnim tubama i drugim podnescima upuenim od strane graana
Mocvca. S druge strane, prijave protiv njih, odmah se uzimaju u postupak i
kazne su vrlo rigorozne. Zato je predloio na kraju izlaganja, da se formira
radna grupa od predstavnika saveznih, republikih i optinskih organa, kao
i predstavnika Mesne zajednice Mocvac, sa zadatkom da ispita rad pomenutih organa kao i istinitost nekih izjava republikog sekretara za unutranje
poslove, datih u vezi sa "sluajem Mocvac".
Nakon istupanja Galijacvia, usledi1a je vrlo polemina, ali i demokratski voena rasprava. Miljenja su esto bila oprena. Meutim, primedbe,
koje su se odnosile na sporost optinskog rukovodstva u nalaenju recnja

za istaknute probleme, nisu demantovane. Oportunizanl i ne efikasnost doprineli su da ovaj sluaj eskalira i nepotrebno dobije jugoslovenske razmere,
iako po svom znaaju to ne zasluuje.
U tom smislu trebalo bi utvrivati odgovornost organa i pojedinaca,
pogotovo to je i ranije bilo problema na relaciji mesne zajednice . optinsko rukovodstvo, istaknuto je u diskusijama.
S tim u vezi ukazano je i na navodne nepravilnosti prilikom izbora
predsednika Meuoptinske konferencije SSRN kao i zapoljavanja 12 lica
sa visokom strunom spremom, uglavnom dece optinskili funkcionera.
Posebne kritike pretrpeo je ureivaki koncept Mesenog informativnog biltena OOSO Moevac. Mnogi delegati na sednici smatrali su da je to
ureivaki promaaj, a slinu ocenu je ve dala i OK SSRN Maglaj. Sa sadrinom ovog biltena, kako se ulo na sednici, veina graana Moevca nije
bila ni upoznata.
Na raun ponaanja Galijaevia i Hasana Delia, takoe je izreeno
dosta zamerki, pogotovo na njihovu navodnu elju da suspenduju rad svih
drugih organa u Moevcu na ijem se elu oni ne nalaze. Takvom ponaanju
pogoduje i injenica da u Mesnoj zajednici od 60 nosi1aca funkcija, nijedan
nije lan SK . istakao je predsednik OK SK Maglaj. On je takoe upoznao
prisutne, da je SDK, posle najnovije kontrole fmansijskog poslovanja Mesne
zajednice u vezi sa prikupljenim sredstvima mesnog sanlodoprinosa i izgradnjom Doma kulture, podnela est krivinih prijava.
Predsednik SO Maglaj je, izmeu ostalog, naveo, da je republiki sekretar unutranjih poslova formirao dve komisije koje su ispitivale rad OVPa
Maglaj i da je njihove informacije usvojila republika skuptina i Drutveno-politiko vee SO Maglaj.
Na kraju osmoasovne rasprave u kojoj je uestvovalo 20 diskutanata, OK SSRN Maglaj usvojila je sledee zakljuke:
U toku sednice vladala je demokratska atmosfera;
- Uvodno izlaganje predsednika OK SSRN Maglaj i Analiza dogaaja u
MZ ,,25.novembar" Moevac za period juni 1985 . avgust 1988.godine, koju
su sainili sanloupravni organi MZ i izvrni organi DPO u MZ, predstavljaju
samo osnov za raspravu;
OK SSRN nema pretenzija da rei "sluaj Moevac" na dananjoj
sednici, ali je radi njegovog prevazilaenja potrebno odmah prii izradi argumentovane analize, liene etiketiranja i proizvoljnih kvalifikacija;
- Obavezuju se sve drutveno-politike organizacije da analiziraju rad
svojih organa i pojedinaca u "sluaju Moevac", Ukljuujui tu i Mesnu zajednicu Moevac i da u skladu sa injeninim stanjem utvrde konkretnu od
govornost;

- Dravni organi trebalo bi da izvre uvid u rad OpAtinskog javnog tui1aUva, Osnovnog suda Maglaj i OpMinskog suda za prekdaje i da o tome
izveste OK SSRN Maglaj i SO Maglaj;
- Rok za ove aktivnosti je 30 dana.
Nikola Selak je predloio da pored ovih radnih konstatacija i zakljuaka, kako ih je on nazvao, delegati DruAtveno-politikog vea SO Maglaj
zatrae podatke i izveMaje koji su sporni, te da se odmah pristupi vemtkaciji zakljuaka u podrunicama SSRN Maglaja.
Devad Galijaevi i Hasan Deli, pre usvajanja predloenih zakljuaka,
sugerisali su formiranje meoovite radne grupe na elu sa predstavnicima saveznih organa, radi ispitivanja rada pravosudnih institucija Maglaja u vezi
sa "sluajem Moevac". Takoe su predlagali, da OK SSRN na ovoj sednici
pokrene pitanje utvrivanja odgovornosti za petoro bMih i sadamjih opAtinskih funkcionera, koji su, po njima, najvie doprineli stvaranju pomenutog
sluaja.
Meutim, njihovi predlozi, nakon glasanja nisu prihvaeni.

BeleAku pripremio:
Dragomir Petkovi,
samostalni savetnik
Br. 086-3523/86.
Beograd, 2.xI. 1988.

OTVORENO PISMO
Edini Rdidovi, Predsjednici RK SSRN Bosne i Hercegovine

Mnogo je vremena prolo i mnogo "vode Drinom proteklo" (onom

krivom Drinom, koju je nemogue ispraviti) od naeg zadnjeg susreta, zadnjeg razgovora - zato Ti piem.
Jue, 3.12.1988.godine,
desetak Maglajskih policajaca i poneki 00bojski "agent", ko zna koji put po redu, izvriili su pretres moje kue (mada
kua u stvari t nije moja) i jo nekoliko drugih kua u Moevcu. Traili su
Hasana i Mene, i naravno nisu nas nali ( Veliki je Moevac za njih). Kau,
da je to zato, to smo prekrili "pravila igre": lijepo su nas prije mjesec dana
pozvali u zatvor a Mi se jo nismo javili, zato su doli da nas Oni odvedu u
OKRUNI ZATVOR u Doboju, na "zaslueni odmor", sedam mjeseci dug.
Ne piem Ti zato to oekUjem "pomo", ni zato to je Sedam MINUTA NESLOBODE previe za nas Moevljane; niti da kao JANA I KUCAN razjanjavamo ideoloke razlike i nudimo javnosti nekakve svoje programe. Mi ustvari i nemamo programa. Na odnos nije odnos Jana-Kuan:
prvo Mi se odlino poznajemo: i drugo: Mi nismo rtve iste podvale pragmatske politike, tebi niko nita nije pokuao montirati - sada si TI ona koja
montira i podvaljuje. Mene interesuje, da li si ba sa tom namjerom ula
u svjet velike i prljave politike?
Ranije sam nalazio opravdanje za tvoje postupke, mislio sam da u
mojoj Republici (SR BiH) postoji neka "strana sila", ideoloka ili materi jalistika, kojoj mora protiv svoje volje, priloiti kao rtvu, Moevac ... Hasana i Mene. Ja znam da su strani ispiti pravovjernosti, koje ovjek mora
poloiti pred sudom dnevne politike ako eli da ostane "u igri", ali vjeruj,
u ovom trenutku, ta potreba je samo Tvoje unutranje osjeanje i nije dio
niijeg interesa: TO JE TVOJA PRVA VELIKA ZABLUDA!
Zna, kada si kao JAVNI TUILAC (l983.godine) organizovala suenje Muslimanskim intelektualcima (gotovo lOO.godina robije za lO ljudi),
optunicom kojU si UCNO podigla, pokazala si spremnost da SLUI
jednoj svjesti..; jednoj politici. Bila je to faza tvog "politikog proienja"

i "viza" za ulazak u svjet politike. Od tada i TI si, nekakav kameni u mozaiku ove strane politike.
Tvoje proienje IO.ljudi je platilo SLOBODOM,mnogi su jo uvijek
u zatvoru. BANALIZUJEM. Sentimentalnost je jedna runa "stvar" za koju
u politici nema mjesta. Napredovanje "u struci", neki to zovu karijerom,
postoji kao jedini CIU i IDEAL, kome se stremi, zar NE?!
Tvoje napredovanje, bilo je uslovljeno ,,Hamdijinom glavom". Bila si
ef radne grupe RK. SSRN BiH zaduene za Kladuu-Cazin-Agrokomerc,
u stvari za Fikreta-Hakiju i Hamdiju. Vidi, ubjeen sam, da je Hamdija BIO
"Tvoj maturski rad" i posljednji veliki ispit koji si morala poloiti pred
"monim profesorima" Bosanske politike.
Do tog ,,i~ita" tvoja krivica se rasplinjuje...nije velika jer si jo uvijek
bila samo IZVRSlLAC jedne mrane namjere.
Od tada si Predsjednik Republike konferencije SSRN BiH.
Da li si jo uvijek neija produena ruka u ,,novim obraunima", to
najbolje sama znu?! Moda planira "ugristi" ruku ,,koja te hrani", a moda
i Ja umiljam, moda si sada Ti "ona" kod koje drugi polau ispite koje si
ti prola, moda sada Ti ocjenjuje.
Ako je tako, pokuaj da se jednom okrene iza sebe, vidjee, PONOVO ZATVOR, vidjee Fikreta, Hakiju i mnoge druge UUDE, koji su bu
tako kao i Ti, svakodnevno polagali ispite pred "vjeem dnevne politike" ..
I PALI. Jednom samo ali za sva vremena.
Da li je to dovoljan razlog da bi bili zatvoreni, da bi gledali kako im
zadnji dani ivota prolaze u memli zatvorskih zidova, zatvorskih bolnica i
ekali PRESUDU marginalaca sa poetka ove prie.
Razmisli, ponekad o tome, wto su nekim ljudima potrebni pravnici
na visokom mjestu u politici, i KO SU TI UUDI i KAKVI SU TO PRAVNICI?! Lozinka naiie politike borbe u kojoj je krajnji rezultat zatvor za
neposlune zbog stvaranja privida o pravnoj dravi, zbog odravanja tog
privida. "Pravna reija" tamo gdje politiki scenario nije dao rezultate, sve
je to dio naeg ivotnog"scenarijai sudbine naeg ovjeka.
Siguran s8m da o takvim banalnostima, kao to je ljudska sudbina,
nije vodio rauna ni Drug Branko. Sad mu se to sveti, Ti mu to uzmi za
zlo. Koristi omladinsko rukovodstvo republike, omladinsku i ozbiljnu
tampu (mada kod nas u Bosni nikad nije bilo ozbiljnog novinarstva),
koristi SUD VREMENA (neki to zovu istorijom) i dobro znu da na tom
ispitu Drug Branko pada kao to pada njegova ukupna politika, politika koja
kao sinonim prolosti, dobija osudu sadanjosti, samo zato da bi kao kameleon nastavila da ivi u budunosti, uz jednu jedinu transformaciju - onu
kadrovsku. POsistemu ,,Kraljje mrtav - ivio kralj".

Znal, ja sam shvatio, Ti sada ide istim putem, onim putem kojim je
Drug Branko davno proao. Ti ide tom dobro utabanom stazom i samo broji "politike" i ,,ine leeve", koji su na tom putu ostali iza druga Branka,
tuje tvoja snaga i zato "vaskrsaval" sve te ,Jeeve" na koje je Drug Branko
potpuno zaboravio. Ni on se nikad nije okretao za sobom. A zalto bi se i
okretao, taj put kojim je hodio, davno je bio trasiran.
Da li si shvatila sutinu prevare, jesi li uvidjela da e isto tako, jednog
dana, neko krenuti tvojim putem, PO TVOM TRAGU i brojati...neto kao
nemilosrdna statistika zla. Moda misli, da bi Hasan i Ja, mogli biti ti
"novi ljudi", zato nas alje "da ohladimo glave" od namjere koju si Ti
umislila.
Zato Ti piem ovo pismo.
Zato jer si na desetine puta bila u Moevcu.Vidjela si ljude umorne od
politike i svakodnevnih seljakih poslova, koji stoje iz nas. Potcjenila si ih
malo, njihovu upornost i spremnost da istraju. Mogla si i nae namjere da
shvati. Jesi li ih shvatila? Mi smo lopovima rekli da su lopovi, onima koji
su ih titili rekli smo ta i o njima mislimo. To te je pogodilo jer si i Ti bila
meu njima. Poslije siu Republikoj Skuptini (april 1988.godine) priznala Vau kolektivnu greku prema nama. Sada si opet "ona stara" koja u
priznavanju greke vidi svoju greku.
Sad ti piem, sve je to jedna velika GREKA u kojoj Ti nisi ni "ia" ni "prljavija" od ostalih iz te brane. Zato jer sam i sam nekad mislio
da se moe biti funkcioner u Bosni i Hercegovinii sauvati potenje.
Menije sada svejasno, hou da bude i Tebi.
Shvatio sam da se predugo, ak i za nau Bosnu, vrti uvijek isti refren
jedne te iste pjesme. I da moj zatvor ima svoj kraj, ali robovanje jednoj svjesti, osjeaj straha pred svim to odie potenjem i svjeinom i strah od odlaska koji nije odlazak - NEGO PAD, to stalno guranje napred da bi ostao na
jednom mjestu - taj privid - to je neto beskonano, to te UVijekprati.
To nije savjest, Ti si to shvatila. Tvoja savjest nije u tebi, ti si vidjela tvoja savjestje u nama... u meni ... Hasanu... U MOEVCU!
Iako znam da je to uglavnom, naa nesrea, ipak u mom pismu Tebi
nema mrnje, za tebe.
Ti nisi ni prvi ni posljednji glumac u toj traginoj politikoj farsi.
Ta farsa ima svoj scenario, poznat i Tebi i meni.
Moja sadanjost je izvjesna, sedam mjeseci zatvora - samo je dio tog
scenarija.
.
I Tvoja sadanjost je poznata - ona je u stvari tvoja ZABLUDA I
NADA da e sama LINO ispisati rje ,,kraj" u tom famoznom scenariju,
a ne vidi da je rje ,,KRAJ" napisana i Tebi i Meni, jo pre SOO.godina.
To e shvatiti onda kad postane suvina i kad itav tvoj put dospije na

"kantar istorije", a tada e sve biti kasno: I za nas, i za Tebe. ,,Kome snaga
lei u topuzu ~tragovi mu smrde neovjeatvom", govorie se i nadalje,
a snaga e i dalje biti u topuzu.
"Okviri istorijskog nas1ea" ... ,,mentalitet" ...bie jedini epitaf vremenu
u kome smo ivjeli i NAMA SAMIMA.
SUDBINA, zar ne ?!

DEVAD GALIJAEVIC
MOEVAC

MJESNA ZAJEDNICA "25. NOVEMBAR"

MOEVAC

Komisiji za predstavke i albe SkuIMtine SFRJ

Komisiji za predstavke i albe SK SSRN Jugoslavije
Odboru za unutndnju politiku SkuIMtine SFRJ
Odboru za pravosue SkuIMtine SFRJ
Saveznom javnom tuiocu
Republikom Sekretarijatu za pravosue SR BiH

U prilogu vam dostavijamo POLITIKU OCJENU zbivanja u vezi sa

naom Mjesnom zajednicom (,,ANALIZA DOGAAJA U MJESNOJ ZA
JEDNICI ,,25.NOVEMBAR" ZA PERIOD JUNI 1985 - AVGUST 1988.
GODINE) te i "INFORMACIJU O RADU DRAVNIH ORGANA OP
TINE MAGLAJ I REGIJE OOBOJ U ODNOSU NA MZ ,,25.NOVEMBAR"
MOEVAC".
lu politikoj ocjeni i u Informaciji, u kojoj smo izbjegavati davanje
pravne kvalifIkacije odreenih metoda primjenjivanih prema Moevljanima,
SMATRAMO, vidljivo je, da je MZ ,,25.novembar" Moevac i njeni itelji,
BILA RTVA OPI'E BLOKADE SISTEMA SOCIJALISTIKOG SAMO
UPRAVUANJA U OPTINI MAGLAJ.
Da to stanje ne bi i dalje potrajalo ZAHTJEV AMO vuu intervenciju
a u skladu sa postojeim Zakonskim propisima i Ustavom SFRJ.

POLITIKA OCUENA
I GENEZA "SLUAJA MOSEVAC"
1985 - 1988

Socijalisti~ka Republika Bosnai Hercegovina

Opitina
Maglaj
MJESNA ZAJEDNICA 25.NOVEMBAR" MoAEVAC

ANALIZA DOGAAJA U MJESNOJ ZAJEDNICI

ZA PERIOD JUNI 1985. - AVGUST 1988.GODINE

,,25.NOVEMBAR"

Zbivanja u Moevcu, bila su u poslijednje tri godine u ii interesovanja maglajske, bosansko-hercegovake, a kako su dogaaji kulminirali i
cjelokupne jugoslovenske javnosti. Osnovni povod "sluaja Moevac" bio
je otvaranje pitanja odgovornosti za nerad i javuluk u Mjesnoj zajednici.
Uzrok, ovome, lei u injenici da srednjoroni plan razvoja Mjesne zajednice (period 1981-1985) nije bio realizovan ni u jednoj zacrtanojstavci aktivnosti organa i organizacija na mjesnom podruju, da je zbog toga bila
stvorena loa politika klima meu graanima, koja se odrazila u optoj
nezainteresovanosti graanstva za bilo kakvu aktivnost u Mjesnoj zajednici.
Politiki rad u narodu bio je podreen forumskom djelovanju i donoenju
odluka od opteg interesa u uskom krugu ljudi, koji se godinama nije mjenjao.
Ovako stvorena situacija bila je signal, inae malobrOJIloj,partijskojorganizaciji Moevac za temeljitu analizu uzroka i naina prevazilaenja
ovakvog stanja. Tako je u sklopu rasprave po Zakljucima 13.sjednice CK
SKJ, Osnovna organizacija SK Moevac inicirala raspravu "Samoupravijanje
u organima i organizacijama MZ", koja je po preporuci same partijske organizacije prenesena u sve ostale drutveno-politike organizacije i samoupravne organe Mjesne zajednice. Nakon provedene rasprave pokazalo se da osim
loeg politikog rada postoje i mnoge nesamoupravne i protivzakonite
radnje, koje su uslovile i krau drutvene imovine velikih razmjera.
Materijal "Samoupravijanje u organima i organizacijama MZ" na preporuku Sekretarijata 00 SK Moevac, i uz obavljene prethodne konsultacije u OK SK Maglaj, sa tadanjim predsjednikom OK SK Dtelalom Ibrakoviem, bio je postavljen na dnevni red partijske organizacije na sjednici od
06.juna 1985.godine. Materijal je imao posluiti samo kao platforma u analizi dostignutog stepena razvoja socijalistikih i samoupravnih odnosa i
MjesnOjzajednici i kao takav prihvaen je jednoglasno od lanova 00 SK
Moevac. Ve tada, u svojim diskusijama, protiv otvaranja rasprave izjunjavali su se pojedinci ija se odgovornost nazirala kroz otvoreno iznoenje sta-

nja i odnosa koju su vladali u MZ. Ipak pod uticajem argumenata, izneenih
od strane velike veine lanova partijske organizacije i sami odgovorni, su
glasali za otvaranje javne rasprave o stanju u Mjesnoj zajednici i linoj odgovornosti za takvo stanje.
Uz ovako pokrenute, oivljene, aktivnosti, a na partijsku preporuku,
oivljen je i rad OmladinIke organizacije u Moevcu, koja je iz vlastitih prostorija bila izbaena na ulicu, a u njene prostorije bio je lagerovan kre i
cement za gradnj\t drutvenog doma ali isto tako, i kre, cement i druga
roba Prodavaonice br. 43 iji je poslovoa u to vrijeme bio Omi Mumin,
inae blagajnik u Mjesnoj Zajednici.
Za predsjednika Omladinske organizacije izabran je Devad Galijaevi koji se svojski potrudio da organizacija ovlada programskim aktivnostima i akciono se osposobi. Tako su omladinske prostorije ponovo postale
mjesto okupljanja, druenja i drutvenog ang8ovanja mladih Moevca. Oivljen je rad komisija i krenulo se sa redovnim dranjem "Veeri mladih",
tj. igranki. Takoe, ponovo je aktuelizirano izdavanje Mjesenog informativnos biltena, poznatijeg kao ,,MIB", u ciljU informisanja i idejno-politikog
osposobljavanja lanstva OOSSO Moevac.
Prvi broj "MIB"-a bio je tematski opredjeljen i okvirno, njegov sadraj
inio je rezime rasprave voene po materijalu "SamoupravIjanje u organima
i orsanizacijama MZ" , prenosei u skladu sa svojom koncepcijskom opredjeljenou zakljuke OOSK i 00 SSO Moevac, te Savjeta, Skuptine i Zbora
radnih ljudi i graana. Uvodni tekst, objavljen na naslovnoj strani govorio
je o nenamjenskom troenju sredstava mjesnog samodoprinosa kao glavnom
uzroku nerealizovanja zacrtanih aktivnosti, u prvom redu drutvenog doma
u Moevcu i puta Bistrica-Ravna u podrunici Ravna. Voljom pojedinaca iz
Ravne, selo Orue, niti je znalo koliko ima sredstava na zajednikom iro
raunu, niti je moglo odluivati o njima, jer je bilo utopljeno u zajedniku
podrunicu i Zbor graana sa naseljenim mjestom Ravne, koja je po broju
biraa bilo dva puta vee (247: 128). ak je ovo selo (Orue) bilo izgubilo
i naziv, pa su djeca Orua upisivana kao da su iz Ravne.
Iako su nadlene optinske drutveno-politike strukture bile na vrijeme i u potpunosti o svemu ovom informisane, otezale su u konkretnoi.podrci preduzetim mjerama na njihovom sprovoenju u MZ. tavie, iako
su negativnosti i propusti imali svoje ime i prezime, pod izgovorom ,,komunistiko-humanistikih
odnosa (?!!!)" i da "ne bude sjee glava" otrica
sinhronizovane optinske kritike usmjerava se protiv inieijatora rasprave,
lanova partijske organizacije, u prvom redu Sekretarijata (Mai Mirsada,
Galijaevi Devada, Mujakovi Selima, Galijaevi Dervie, Omi Seada,
Deli Hasana) kao i rukovodstva omladinske organizacije Moevac.

Tako je pomenuti prvi broj ,,MIB"-a (god. VI) od strane Predsjednika

OK SK Maglaj (Delala Ibrakovia) okvaliftkovan kao idejno-politiki
nepodoban",
ilasovski", ,,rankovievski", anarho i lijevo liberalan ...
a njegovo izdavanje kao ,;in anarhije" i "pozivanje na revoluciju", Uskoro
se ovakvoj kvaliftkaciji pridruilo i Predsjednitvo OK SK o emu su informisane sve osnovne organizacije SK na optini.
Osudi biltena, tj. lanova Ureivakog odbora pridruilo se i Predsjednitvo OK SOO Maglaj sa tvrdnjom da je bilten i "destruktivan". Dovedeno je u pitanje i dalje postojanje same omladinske organizacije i pokrenuto je i pitanje njenog rasputanja. Tek nakon neto vie od 18 mjeseci upornog traenja ocjena biltena,
Predsjednitvo RK SOO BiH, 15.oktobra
1986. godine je zakljuilo: Sadraj biltena nije na liniji idejnog skretanja,
niti je sam in izdavanja biltena neprijateljsko djelo". za svo to vrijeme
Predsjednitvo OK SOO Maglaj napadalo je i klevetalo Osnovnu organizaciju
SOO Moevac, a posebno njeno rukovodstvo i Predsjednika Devada Galijaevia, potpuno se uivivi u ulogu trojanskog konjia", koju im je dodijelio OK SK Maglaj. U vie navrata Predsjednitvo OK SOO je pravilo analize,
procijene i informacije o tobonjim trvenjima i neslaganjima, kao i negativnim pojavama u omladinskoj organizacij, ime su na najbolji nain pokazali svoju idejno-politiku nezrelost, poltronstvo i nedoras1ost ulozi koju obavljaju. Takva sprega snaga i odnosa jo uvijek vlada u rukovodstvima drutveno-politikih organizacija optine. U radnim grupama OK SOO Maglaj uglavnom su bili sljedei aktivisti: Dragan Dambo, Nerminka Islamagi , Farid
Bai, Asima Mulamehi, Karlo Gavi, Mladen Blagojevi i dr.
Ve tada, jula 1985.godine, sekretar partijske organizacije Moevac,
Mai Mirsad, biva priveden u Optinski SUP Maglaj, gdje je bio isleivan
od strane nepoznatog inspektora Slube dravne bezbjednosti iz Doboja,
koji je od partijskog sekretara zahtijevao da se odrekne pokrenute partijske
diferencijacije (tvrdnjom ,,nije to va posao") i svojih drugova (Galijaevia, Delia, Omia i Mujakovia).
I pored nastojanja cjelokupne omladinske organizacije od 117 lanova, te lanova Ureivakog odbora ,,MIB"-a, lanova partijske organizacije, da se razgovara bez etike ta i diskvalifikacija na relaciji Moevac-optinske strukture, tanije prvi ljudi OK SK, OK SSRN, OK SOO i SO, ostali su
uzaludni. Tako je Sluaj Moevac" dobio daleko veu dimenzijU nego to
je u stvari trebao da ima, da se radilo razumno i poteno, uz vie politikog
sluha, uvaavanja prirode socijalistike i samoupcavne demokratije i bez
uplitanja organa bezbjednosti u domen opte partijske politike na mjesnom
podruju. Time sluaj Moevac" poprima svoju drugu dimenziju, a to je:
odnos zvaninih struktura optine (politikih, bezbjednosnih i pravosudnih

institucija) prema osnovnom uzroku, tj. nesamoupravnosti, nezakonitosti i

krai druAtvene imovine, odnosno kriminalu.
U proteklom periodu, tanije srednjoroju 1981-1985.godine Mjesna
zajednica Moevac, je zbog nerada, java1uka i lopovluka svoga rukovodstva,
ostala uskraena za tri drutvena doma, dvije terenske ambulante, dvije veterinarske stanice, dva uiteljska stana, dvije sektorske pote, uvoenja telefonske mree u Moevcu, izgradnje prodavaonice, dovretka rekonstrukcije putne mree, dovretka izgradnje puta ,,Bistrica-Ravna" ...
Loe planiranje, nerad, javaluk, neodgovornost i kraa druAtvene
imovine glavna su znaajka ovog perioda. Tako su od osnivanja MZ, vrene
uglavnom neznatne kadrovske izmjene u rukovodstvu. U samoupravnim organima MZ rotirali su se uvijek isti ljudi tjesno rodbinski povezani.
Konstatovan je nerad i pasivnost drutveno-politikih
organizacija,
forumski i protiv-statutarni rad SkupMine i SaVjeta koji su ak bez kvoruma
donosili odluke o nenamjenskom troenju sredstava mjesnog samodoprinosa. Negirani su neposredni oblici samoupravnog odluivanja, zbor i referendum. Nerealizovanje programskih i planskih aktivnosti bilo je uslovljeno u
prvom redu lotim drutvenim i politikim radom u masama inenamjenskim
troenjem i otuivanjem sredstava mjesnog samodoprinosa.
. ak je i Odbor samoupravne drutvene kontrole u MZ bio raspuAten
"linim ukazom" tadanjeg predsjednika Savjeta Sulejmana Delia. Time
se rad u Mjesnoj zajednici od 1982-1985.godine odvijao bez nune minimalne samoupravne i materijalno-fmansijske kontrole, ime se stekao i posljednji u nizu uslova za nezakonitosti i kriminalne radnje. Zavrini rauni za
1982, 1983, 1984. godinu nisu bili ni razmatrani na zborovima graana.
Sve ovo iskristalisa10 se u javnoj raspravi na drutveno-politikim organizacijama i samoupravnim organima Mjesne zajednice.
Zbor radnih ljudi i graana je dao preporuku SkupAtini MZ da angauje inspektora SDK iz Maglaja, Ato SkupMina ini avgusta 1985.godine.
Inspektor SDK iz Maglaja Marko Uzunovi, radio je u MZ oko 15 dana.
Sve to konstatQvao je svojim Zapisnikom i Izvjeftajem u kojima navodi
niz povreda knjigovodstveno-fmansijske prirode, nesamoupravnosti i nezakonitosti, te privrednih prestupa i manjak graevinskog materijala u knjig0vodstvenoj vrednosti (vaee cijene za 1982.godinu) od 36.688 dinara.
Inspektor je konstatovao, da se ne moe utvrditi koliko je prikupljeno za
izgradnju trafo stanice u Moevcu, razrezom samodoprinosa, kao i za prosijecanje puta Husanovii-Ravna, kao i telefonske linije u Moevcu, od ega
se na kraju odustalo a u blagajni ostalo ne rasporeeno vie od 20 miliona
starih dinara. Nije voena evidencija o stanju i kretanju sredstava pa se ne
moe izvriiti popis inventarisanja, tj. popis se ne moe uporediti sa knjigovodstvenim stanjem, pa inspektor konstatuje, da je mogue otuenje dru-

tvene imovine. Vrene su protuzakonite i nesamoupravne pozajmice RO UPI

,,25.maj" Maglaj 80 starih miliona, zatim ,,Boriku" 100 miliona, RO ,,Autoprevoz" 100 miliona plus 70 miliona, a sve uz smijeno nisku kamatu od
4% i to u graevinskoj sezoni i nautrb gradnje drutvenog doma za koji su
sredstva i bila namjenjena i opredjeljena putem referenduma.
U ovoj raboti glavnu ulogu imao je Sulejman Deli, tadanji sekretar
Predsjednitva OK SSRN Maglaj, sekretar SIZ za zapoljavanje a predsjednik Savjeta Mjesne zajednice. Kakvu je teinu imalo ovo nenamjensko usmjeravanje sredstava u ukupnoj masi koja je prelazila 600 starih miliona
ilustruje podatak da je tada zapoeti drutveni dom u Moevcu po predraunskoj vrednosti trebao kotati 360 starih miliona, a da taj dom, do dan
danas nije zavren, mada je prolo 8 godina od poetka njegove gradnje.
Sve ove odluke samoinicijativno je donosio Sulejman Deli bez saglasnosti
bilo kojeg samoupravnog organa i znanja graana.
Ustanovljeno je da je MZ razvila i ivu trgovinsku aktivnost (to je
apsolutno protivzakonito) i da je vrila prodaju betonskih cij!,vi, krea,
cementa. Blagajna Mjesne zajednice nije aurno voena, niti u skladu sa za
konom, u 1983.godini blagajniki maksimum uopte nije bio utvren a u
1984. i 1985.godini nije bio ni potovan. U inspektorovim nalazima najee pominjana imena, odgovornih lica bila su: Deli Sulejman, Brki Ibrahim,
Muminovi Suljo, Muminovi Halid, Omi Mumin, Spahi Muhamed, Spahi Mahmut i Mrvoljak Mina. Na prvom narednom Zboru graana kada su
nalazi inspektora ponueni na raspravu, prva primjedba bila je injenica da
inspektor nije uopte navodio stvarno stanje koje je zatekao u trenutku kontrole, nego se potrudio da izvri usaglaavanjeknjigovodstvene dokumentacije, imeje svim nezakonitim radnjama dao dimenziju formalnog. Meutim,
jedna stvar bila je oita: u popisnoj listLstojalo je da se na skladitu nalazi
oko 11 m3 dIVenegrae, oko 100 betonskih cijeviraznog profIla i drugog
graevinskog materijala, mada se igolim okom moglo Vidjeti da toga niti
je kad bilo, niti ga ima na skladitu. Prikupljeni razrezi u Oruima i
Ravni, kao i u Moevcu nisu uopte prikazivani u poslovnim knjigama.
Tako nema traga od razreza za put u visini od 50.000 po domainstvu, kao
i razreza za trafo stanicu, drutveni dom u Ravnoj. Konstatovan je nedostatak dokumentacije neophodne za uvid u materijalno fmansijsko poslovanje.
Sve ovo us1oviloje da Zbor graana ovakav izvjetaj odbije i zatrai
super kontrolu.
Preporuku za ovo opredjeljenje dao je Odbor samoupravne drutvene
kontrole, tek aktiviran i u mnogo emu ometan u radu (prilikom kontrole
koju je ovaj Odbor pokuao izvriti, preko noi je nestala knjiga porudbi
i sporni rauni koji su pre toga bili u linoj arhivi Deli Sulejmana, Brki

Ibrahima, Omi Mumina i Mrvoljak Mine. prvi ljudi Mjesne zajednice iz tog
vremena izdali su i nalog Mrvoljak Mini da spali svu kompromitujuu dokumentaciju, to je ona i uinila u prostorijama MZ).
U takvoj situaciji 00 SK Moevac, donosi odluku, u formi preporuke,
da svi drugovi odgovorni za ovakve radnje podnesu neopozive ostavke na
sjednici kojoj su prisustvovali i lanovi radne grupe OK.SK Maglaj: ZVOnimir.
Matijevi, Arza Sehanovi, Vukadin Marko kao i lan CK SK BiH Senija
Ibrahimefendi. Stav partijske organizacije dobija podrku na svim drutveno-politikim
nivoima u mjesnoj zajednici, a urgencija koja je zatim
uslijedila sa sjednice Mjesne konferencije SSRN Moevac glasila je: Odgovorni moraju pod hitno podnijeti ostavke. I na ovoj sjednici prisustvovala je
radna grupa optinskih organa kao i predsjednik OK SSRN Maglaj iz tog
vremena Abdulah Merdi.
lako su pomenuti stavovi izglasani jednoglasno, na svim DPO i samoupravnim organima, Optinski komitet Saveza komunista Maglaj, putem
svoga predsjednika Delala Ibrakovia, stavlja veto na ovu odluku i prozvanim dozvoljava odravanje statusa quo i nepodnoenje ostavki.
Na sjednici od I.oktobra 1985 .godine, cjenei svu situaciju Zbor radnih ljudi i graana Moevca donosi odluku o opozivu odgovornih lica i o
odbijanju Izvjetaja SDK inspektora Marka Uzunovia te je uputio zahtjev
Slubi drutvenog knjigovodstva Doboj da u Moevac uputi reviziju i novog
inspektora koji bi izvrio SUPER KONTROLU.
Vii inspektor SDK iz Doboja Emko Dizdarevi tek u julu 1988.
godine obavlja nalaze i na odreen nain tim svojim nalazima suspenduje
nalaze ranijeg inspektora Marka Uzunovia (ovjeka koji je od ukupnih dana
odreenih za kontrolu dva dana proveo u Optinskom komitetu SK kod tadanjeg predsjednika Delala Ibrakovia).
Ako bi se pravilo nekakvo poreenje izmeu nalaza Marka Uzunovia
i Emke Dizdarevia, aporeenje je svakako mogue, vidljiVOje da iskazani
manjak za period koji je kontrolisao Marko Uzunovi (1.1.1983.-30.6.1985.
nije 36.688 dinara kako je to tvrdio Uzunovi, nego mnogo vei: Kompletan
manjak nastao u tom periodu iznosio bi 15.469.693 dinara, u ovu vrednost
uraunata je cjena topolove daske u koliini od 1015 m3 a iju procjenu
vrednosti nije izvrio vii inspektor SDK, premda konstatuje manjak te daske
i injenicu da je rezanje te daske plaeno 14.973 dinara i to u septembru
I 983.godine, godine kojU je kontrolisao Marko Uzunovi. U manjak iz tog
perioda ulazi i nedostatak betonskih cijevi razliitog profJ1a, ukupno 87,
od ega 30 komada proftla jednog metra te manjak i drugog graevinskog
materijala: krea, cementa, graevinskih kolica, bitumena, armatumih mre
a, lepenki, itd.itd. (nedostatak samo ovog sitnog graevinskog materijala
koji je kupljen u I 983.godini, kotao je tada 342.045 dinara). I sam vii

inspektor SDK iz Doboja Ernko Dizdarevi konstatuje u svom nalazu da

je ovo manjak iz ranijeg perioda, i da ga je ranija kontrola morala utvrditi.
Jedini manjak koji je evidentiran izvan kontrole Marka Uzunovia
vezan je za manjak i krau jelove grae namjenjene za krovnu konstrukciju.
U ovaj manjak upleteni su bili i pojedini direktori iz Zavidovia i iz Maglaja
(dipl.ing.arh. Hajrulahovi Fuad i dipl.ing.Preldi Edhem). Tako je od
ukupno 12 m3 jelove grae neophodne za krovnu konstrukciju Mjesne za
jednice nabavljeno preko 27 m 3 a to je sve platila Mjesna zajednica. Ostatak
grae otiao je za privatne potrebe Preidi Edhema i Hajrulahovi Fuada.
Kada se napravi nekakva rekapitulacija manjaka koju je utvrdio vii
inspektor iz Doboja onda je vrednost pomenutog manjka 25.924.535 di
nara.
Naravno u ovo nisu uraunate utaje poreza po vie osnova tako da
vrednostutajenog
poreza dostie 353.750 dinara (254.910+94.880.)
To su takoer i neobraunati porezi vezani za prodaju betonskih cijevi i za
kupovinu vodoinstalaterskog materijala za privatne potrebe a preko Mjesne
zajednice (4.160+27.330 dinara).
Pored svih ovih manjaka i vii inspektor iz Doboja konstatuje nedostatak dokumentacije inepotpunost .cjelovitog uvida naroito u blagajniko
poslovanje Mjesne zajednice.
VREDI NAPOMENUTI: DA JE NAJVECA VREDNOST ISKAZANOG MANJKA DESILA SE BAS U PERIODU KONTROLISANOM OD
STRANE MARKA UZUNOVICA (15.469.693). Oktobra 1985.godine inspektor SDK Marko Uzunovi, podnijeo je prijavu Okrunom sudu u Doboju protiv odgovornih za privredne prestupe u MZ, meutim rasprave su od
gaane u nedogled, pa je tek nakon petog prolongiranja krajem 1986.
godine znai vie od godinu dana kasnije, sud izrekao uslovne novane
kazne odgovornosti za Deli Sulejmana, Brki Ibrahima, Muminovi Sulje,
MummoVl Halida, Omi Mumina, Spahi Muhameda i Spahi Mahmuta kao
i Mrvoljak Mine.
Osnovna organizacija Saveza komunista Moevac 1. decembra 1985.
godineje zbog iskazanog nerada i nepravilnosti, JEDNOGLASNO iskljuila
iz SKJ Deli Sulejmana (tada na dunosti sekretara OK SSRN Maglaj) i
Brki Ibrahima, posljednjom opomenom kaznila Omi Mumina a opomenom i smjenom sa dunosti partijskog sekretara iz tog vremena Mai Mirsada. SAMO DESET DANA KASNIJE, Optinski komitet SK Maglaj rasputa OOSK Moevac i donosi odluku o rasputanju OOSK Moevac.
KAO RAZLOG NAVEDENO JE NEJEDINSTVO U PARTIJSKOJ
ORGANIZACIJI. Nakon toga, 14 lanova partijske organizacije (od ukupno
18) istovremeno, vraa svoje partijske knjiice, i upuuje ih na adresu CK
SKJ u Beogradu.

U jeku pune drutvene kampanje na upisu zajma za zapoljavanje

i pripremama za IV delegatske izbore samovoljom optinskih politikih
monika ( ABDULAH MERDI, DELEL IBRAKOVI, ZVONIMIR
MATIJEVI I JUSUF KAPI) odluuju da cjelokupnu aktivnost povjere
opozvanoj i odgovornoj grupi pojedinaca, proglaavajui ih ,,mjesnom konferencijom SSRN". Ovo je osnovni razlog zbog ega je referendum za upis
zajma ostao bez glasaa, jer su birai bili nezainteresovani za bilo kakvu aktivnost u MZ zbog ovakve politike optinskih struktura. Tako se referendum
za produktivno zapoljavanje pretvorio u Moevcu u "referendum povjere-

nja".
8.februara 1986.godine, OK SK Maglaj donosi odluku o iskljuenju iz SKJ lanova sekretarijata OOSK Moevac: Galijaevi Devada, Deli
Hasana, Mai Mirsada i Mujakovi Selima. Predsjednik Drugarskog vijea
00 SK Moevac koje je izricalo mjere odgovornim u Moevcu kanjen je
posije dnom opomenom (Omi Sead). Obrazloenje ovih mjera bilo je da su:
"iskazivali liderske i karijeristike ambicije u MZ, te da su se "udruili u
sekretarijat OOSK Moevac, sa ciljem grupaenja", "da su priama o velikoj
pljaki stvorili demagoku platformu za okupljanje nezadovoljnih", "te da
su svojim ponaanjem doveli do podjele u selu" ...
Ve tada, sa Podrunice SSRN Moevac upuuje se peticija Saveznim
organima sa 557 potpisnika. Od tada, novoizabrani predsjednik OK SSRN
Maglaj Tihomir Lukes, zajedno sa Jusufom Kapiem i Slavkom Tambiem,
otpoinje sa pozivanjem graana Moevca u OSUP Maglaj, na ,,informativne
razgovore" u cilju utvrivanja ,,razloga zbog kojih su se usudili potpisati
peticiju". Ve tada, nekoliko desetina Moevljana, starijih ljudi, ena i djece
prodeftlovalo je kroz prostorije SUP gdje su osim ispitivanja ,,zbog ega
su potpisivali peticiju" bili straeni, maltretirani, vrijeani i poniavani.
Pod linim nadzorom TIHOMIRA LUKESA I SLAVKA TAMBIA,
(predsjed. OK SSRN i zamj.sekretara OSUP Maglaj), umjesto prokazanih
meetara i kriminalaca koji ive na raun pljake narodne imovine, na elne
funkcije u MZ dolaze njihove ene.
Tako je ZORICA BRKI (supruga Ibrahima Brkia) postala predsjednik Podrunice SSRN Moevac, REFIJA DELI (supruga Deli Sulejmana) postaje zamjenik predsjednika MK SSRN Moevac, dok predsjednik
MK SSRN postaje lino jedan od najodgovornijih MUMINOVI HALID.
U pojedine Odbore ulaze lino lica, koja su punih dvade~t godina upravljali mjesnom zajednicom iz nje izvlaili korist otuujui teko steena drutvena sredstva samo doprinosa. Novoformirana partijska organizacija sastavljena je iskljuivo od najdogovornijih lica i njihove najblie rodbine. OK SK
Maglaj, za sekretara postavlja AHMAN HAJRUDINA' blieg roaka tadanjeg predsjednika OK SK Maglaj Delala Ibrakovia izeta Sulejmana Delia~

Uzaludnim apelima i pozivima na odgovornost Zbor radnih ljudi i

graana na sjednici odranoj 23.04.1988.godine
izraavao je lino nesla
ganje sa jednom takvom politikom. Izabrano je i novo rukovodstva Zbora,
za ijeg predsjednika je izabran Hasan Deli a za zamjenika Muhamed Mutapi. U maju 1986.godine OK SSRN Mag1aj i OSUP Mag1aj, zajedno, po.
kuavaju stvoriti dua1izam funkcija u rukovodstvu i saziva novi zbor graana, kome prisustvuju SALIM KRZIC, STEVO LAZAREVIC i neizbjeni
"aktivista" OK SSRN Mag1aj zaduen za Moevac SLAVKO TAMBIC, inae zamjenik sekretara OSUP Mag1aj. Iako je prije odravanja pomenutog
Zbora graana Devad Galijaevi uhapen, priveden u OSUP Mag1aj i tamo
zadran oko 20 asova sa ciljem da se onemogui njegovo uestvovanje na
zboru, ipak, je Zbor graana donije o odluke kojima potvruje raniji izbor
Hasana Delia za svoga predsjednika i sa istog skupa ponovo je upuen
zahtjev za opozivom nelegalnog rukovodstva MZ. Na kraju, nijedan od ovih
zahtjeva nije bio ispotovan jer se tadanji predsjednik OK SSRN Mag1aj
Tihomir Lukes, stalno pozivao na CK SK BiH i RK SSRN BiH koji to ne dozvoljavaju. Upravo u to vrijeme uz znanje i pod neposrednim rukovoenjem
predsjednika OK SOO Maglaj (FARID BAIC) i predsjednika OK SK Maglaj
(oro Todorovi), te Komandira stanice milicije u Maglaju (MIRKA BLAANOVICA) te njegovog zamjenika (MILENKA URANOVICA) i lanova
Predsjednitva OK SSO omladini Moevca ZABRANJUJE SE PRAVO NA
NOENJET AFETE MLADOSTI. Znajui da bi na ovaj nezapameni in
politike diskriminacije reagovala omladinska organizacija u vreme noenja
tafete na licu mjesta nalazilo se dvadesetak milicionara, OSUP Mag1aj.
Omalovaavanje i diskriminacija se nastavila i iste veeri pri prolasku
Savezne tafete mladosti kroz Maglaj, kada su iz Dvorane ,,Pobjeda" udaljeni
lanovi predsjednitva OOSoo Moevac i udaljeni najmanje dva kilometra
od lica mjesta. Od strane radnika dobojske Dravne bezbjednosti PREDRAGA RADULOVICA zvanog PILE i radnika OSUP Maglaj Bore Jovanovi
a tada su udaljeni Omi Sead i Mai Mirsad.
Ue stala privoenja u OSUP Maglaj najee su se odnosila na De
vada Galijaevia koji je u SUP-u zadravan po pravilu od 20 do 40 asova
po nekad i tri dana. Hajka na omladinsku organizaciju nastavila se ubaciva
njem inspekcijskih slubi da provjere "kakav se to letak pojavio u Moevcu" . Rje je naravno bila o novom broju Mjesenog informativnog biltena
OOSSO. U ovom periodu prekrajno je kanjeno vie od 100 graana,
uglavnom po prijavi SUPa i uz Sljedoenje dokazanih kriminalaca i pljakaa dmtvene imovine. Moevljanima se sudilo na brzinu uz dva dobro pripremljena, istrenirana svjedoka, u postupku u kojima najee Moe
vljani nisu imali pravo ni da se brane niti da angauju branioce . Glavni sprovodnik ovakve kaznene politike bio je ADEM MEHINAGIC, za pravne po

slove sigurno neosposobljena linost, koji je kao zahvalnost za vjerno sluenje ovoj nenarodnoj politici nakon isteka mandata otiao na funkciju
direktora Radne zajednice za opsluivanje Mjesnih zajednica Maglaj.
Informacije koje su u OK SK, OK SSRN i OK SSO Maglaj,pripremane, kao i u SUP-u i Republikim organima, imale su za cilj dezinformisanje javnosti i graana. Izmiljani su neprijatelji raznih boja: ,)iberali",
"anamo-liberali, ilasovci, Rankovievci, graanska desnica, anti?titoisti"
itd.itd. Na taj nain, pred oima javnosti politika birokratija je za sebe
pribavljala dovoljno jak alibi za sve ono to su uinili pogreno i sa pozicija sile, prema stanovnicima Moevca. Skrivana je istina o sluaju Moevac,
u emu su revnosno uestvovali: "Radio Maglaj", "Natron", "Glas komuna", "Osloboenje" i naroito "Veernje novine" a Moevcu se na sve mogue naine pokualo ubaciti sjeme razdora i vjetaki stvoriti podjela naroda kako bi se opravdala represivna arbitraa i zatita pronevjeritelja drutvenih sredstava. Zanemarivana je injenica da je doekom i ispraajem
lokalne tafete u Moevcu, umjesto omladinske organizacije rukovodio
FADIL MUMINOVlC, brat Haljida i Sulje, i da se doek tafete u Moevcu izvrio na etniki istom terenu. Djecu druge nacionalnosti, ovaj predsjednik Vjerske islamske zajednice Moevac, je otjerao psujui im "vlaku
mater". Pa ipak ni to nije smetalo optinskim monicima da ovakvog ovjeka predloe za predsjednika paralelnog zbora graana, koji je predlog odbijen uz masovno zgraavanje graanstva. Za zborove graana i sve legalne
forume, na kojima su u radu uestvovali graani u broju od 300-600 izmiljen je naziv "nelegalni". Narodna rukovodstva su proglaena samozvanim
a Bosansko hercegovaki listovi, piui neistine, onemoguavali su i zakonsko pravo na demantovanje, pa nijedan od preko 100 moevakih demanta
nije nikad objavljen. Sudovanja i stalna privoenja postali su Damoklov
ma nad glavamai Galijaeviai Delia i svih drugih Moevljana.
Izreeno je nekoliko hiljada dana zatvora od kojih su samo Deli
Mujo, Deli Hasan i GalijaeviDevad ostali u zatvoru od po dva mjeseca.
Kazne koje je izricao optinski redovni i prekrajni sud, po pravilu bile su
obarane na drugom stepenu. Nemo sistema da razrijei enigmu zvanu Moevac, premaivala je snagu i mo nezadovoljnog Moevca. Optinske i Republike strukture otvoreno su poigrale na kartu podijeljenog sela, naruenih komijskih i roakih veza, kako bi nessamoupravnim i nezakonitim
radnjama dali obol ,,1iderskihi karijeristikih ambicija" pojedinaca i grupa
u Moevcu.
Po preporuci OK SK Maglajvreni su organizovani pritisci na graane
Moevca u radnim organizacijama, nije izostalo ni objeivanje kolske omladine i pionira u Maglaju, Paklenici i Moevcu preko aktivista OK SSO i
OSUP Maglaj. Drastini su primjeri prijetnji, ucjenjivanja i zastraivanja koje

su provodili radnici OSUP Maglaj i Centra slubi bezbjednosti Doboj: BORO

JOV ANOVl, HASI KASIM, MIRKO BLAANOVI, SLAVKO TAMBI, JUSUF KAPI, HASANI ILIJAS, HODI ISLAM, te naroito
PREDRAG RADULOVl-PILE, GRAHI OMER, MIURI MILIVOJE,
BOGDAN NIKOLI, MARKO BREZONJl i dr.
Mogunost za represivne mjere nad nedunim stanovnitvom Moevca dozvoli o je neposredno Republiki sekretar SUP DUKO ZGONJANIN. Zbog nekoliko lanih izjava o broju privedenih u poznatom masovnom
moevakom, januarskom, privoenju datih usred republike SKUPTINE,
zbog neistina koje je irio u intervjuima u povodu Dana bezbjednosti objavljenih u "Osloboenju" i "Veernjim novinama", te zbog nagraivanja svih
onih koji su ikanirali Moevac i Moevljane, ovaj Republiki ministar, tuen je u vie navrata, ali jo se nije pojavio pred sudom, dobio naziv ,,ministar lai" i zatraeno je njegovo smjenjivanje. Zbog estih prozivki republikih funkcionera, najodgovornijih za stvaranje "sluaja Moevac" i njegovo
stlno eskaliranje vrena je odmazda nad Moevljanima, u radnim organizacijama rasporeivani su na loija radna mjesta, djeca su u kolama dobijala
loije ocjene zbog politike aktivnosti roditelja, graanima su natimavani
sudski procesi, izmiljani svjedoci.,.
Dogaaji od 25.januara 1987.godine pokazali su svu dimenziju rjeenosti jedne staljinistike svijesti da se obrauna sa narodom Moevca.
Naime nakon bezbroj donesenih odluka o izvrenju primopredaje knjigovedstvene dokumentacije MZ i peata graani Moevca su odlukom Zbora
vratili inventar Mjesne zajednice u zgradu Mjesne zajednice iz podrune
kole. Nakon te legalno i legitimno doneene odluke selo je isto vee stavljeno doslovce, pod policijsku okupaciju. Na desetine milicijskih kola i vozila
Dravne bezbjednosti iz Doboja patrorali su selom. Ispred zgrade MZ i na
svim znaajnim punktovima u selu deurale su patrole maglajske milicije.
Ponovo su Moevljani privoeni u OSUP Maglaj i od njih je traeno da se
odreknu Galijaevia i Delia, te da prestanu glasati za ljude u koje imaju
povjerenja, da ne insistiraju na odgovornosti za krau drutvene imovine .
. Veina njih je bila tuena, maltretirana, udarana i rukama i nogama. Nekima
je preeno pitoljima, lomljeni su prsti ljudima (MAI MEHI) anekima
su stavljane lisice i na ruke i na noge (GALIJAEVl DEVAD) nakon
ega su pretueni na mrtvo ime. U ovom najmasovnijem poslijeratnom privoenju, privedeno je izmeu 300 i 550 graana, najtee je proao DELI
RAGIB, koji je od strane zamj. sekretara OSUP Maglaj, bio bukvalno unakaeno Zamjenik sekretara je "stari aktivista" SSRN zaduen za Moevac.
SLAVKO TAMBI.
Operacijom je direktno i na licu mjesta rukovodio specijalni izaslanik DUKA ZGONJANJlNA, njegov povjerljivi ovjek, sa ove regije MILU

TIN BLAKOVI (ovjek koji je kasnije naimenovan za Komandanta odreda za specijalna dejstva na Kosovu, u sklopu jedinica Saveznog SUP-a).
Vreni su pretresi stanova, zaplijenjeno hiljadu stranica rukopisa,
sva dokumentacija i tampa o "sluaju Moevac" u kue se upadalo bez
naloga sa uperenim pitoljima i pretilo domainima.
Iz redova politikog establimenta ovakvu akciju podravali su i njome
neposredno upravljali: MILAN UZELAC, MATO ANDRI, SABRIJA POJSKI, SMIUKA MILOJEVI, JERKO BRADVICA, ZORAN UDOVII,
HUSEIN KAHVI, EDINA REIDOVI i drugi. Umjesto da ispituju navode Moevljana o masovnom privoenju i maltretiranju nastupali su u javnosti sa osudom izmiljenog neprijatelja raznih boja, koji je protiv sistema,
SKJ, Tita i ostalih vrijednosti nae zajednice. Na toj liniji, DUKO ZGONJANIN je govorio o provokacijama graanstva kao osnovnog razloga
masovnog privoenja. Ukupnu cifru privedenih Duko Zgonjanin je sveo na
samo 18, to je bila notorna la ne dostojna jednog Republikog ministra.
Predsjednik CK SK BiH Milan Uzelac u intervjuu "Veernjem listu" Zagreb
istrajavanje ljudi u Moevcu u borbi za svoja zagarantovana samoupravna
prava strpao je u isti ko sa faistikim balom u Sarajevu. Januarsko-februarske represalije bile su samo uvod u politiki obraun sa biraima Moevca. Tako je u potpunoj tajnosti pripremana sjednica i podrunica iz Moevca
i Ravne i Orua, na kojoj je trebala, bez biraa da bude usvojena Procjena
politiko-bezbjednosne
situacije u Moevcu, koja je u stvari predstavljala
pamflet o ,,Antisocijalistikim i neprijateljskim snagama" u Moevcu.
Na sjednicama koje su odrane 28.2.1987.godine sve ove klevete odbijene su gotovo jednoglasno (500 za odbijanje a samo7 da se usvoje) i
zajedno sa republikim rukovodiocima (SMIUKOM MIWJEVI, EDINOM
REIDOVI, JERKOM BRADVICOM, NERMINOM RUVIEM, HUSEINOM KAHVIEM, ZORANOM UOOVIIEM ...) i mnogim optinskim
koji su takoer prisustvovali pomenutoj sjednici (AMIR SMAJLAGI,
DZEMIL OMEROVI, TIHOMIR LUKES, ASIMA MULAMEHI, i drugim) doneen je zajedniki zakljuak da se prizna pravo graanima Moevca na slobodan izbor i Galijaevia i Delia i ostalih uglednih ljudi u mjesne strukture.
Dato je obeanje da e svi koji su vrili represalije i sprovodili poluiivljavanja i brutalnosti nad graanima Moevca odgovarati.
Moevljani su tada izabrali i svoje rukovodstvo.
IAKO SU IZABRANI ZAJEDNIKI SA OPTINSKIM I REPUBLIKIM FUNKCIONERlMA, MOEV AKI NARODNI PRVACI, SU USPRKOS DOGOVORA, PONOVO OGLAENI NELEGALNIM. Nijedan zakljuak nije sproveden i novoizabrano rukovodstvo je u startu bilo onemogueno da radi.

Tako je zapoeta aktivnost na gradnji drutvenog doma i popravci

putne mree bila onemoguena od strane tadanjeg predsjednika Skuptine optine SIME UKICA, direktora SDK, ekspozitura Maglaj READA
HANUMICA i neizbjenog TIHOMIRA LUKESA, predsjednika OK SSRN
i velikog pokrovitelja i reisera svih sudskih procesa protiv Moevljana,glavnog aktera konstantnih pritisaka na Maglajsko sudstvo, to mu i nije bilo
teko, jer je pre dolaska na funkciju predsjednika OK SSRN bio predsjednik SUDA u Maglaju. Milicija, agenti Dravne bezbjednosti iz Doboja,
SAFET MUMINOVIC i MUHAREM MUIC iz Moevca razvalili su prostorije MZ i sa skladita odnijeli cjelokupnu stolariju koja je od Lesnine,
stovarite Doboj bila kupljena za potreba gradnje drutvenog doma. Kotala je tada 3.193.925 dinara. Rukovodstvo MZ je bilo prinueno praviti novu porudbinu i kupiti istu stolariju ime je osim na dinamici izvoenja
radova MZ izgubila i vie od 500 starih miliona, jer je cjena nove porudbine bila tri puta vea. Utopani radovim na popravci putne mree kroz selo
iznosili su tada 450 starih miliona, ime je novo rukovodstvo, ni krivo ni
duno napravilo prekraj po dUniko-povjerilakoj osnovi (DPO). U takvoj
napetoj atmosferi pritisaka, nezakonitosti, zatite lopovluka i lopova, mjesni gostioniar MUMINOVIC SAFET, poznat kao klasini siledija koji u
kafani vlastitoj prvo napije gosta a zatim ga pretue, uz pomo milicionera
KURTlC MUHAMEDAi KADIC HASIBA te pripadnika Dravne bezbjednosti iz Doboja ~eu kojima je bio i neizbjeni PILE, polupao je kue
GALUAEVIC DZEVADA i MAIC MEHE, te automobil HUSANOVIC
RAMIZA i sjekirom napao nekoliko graana pred mjesnom prodavaonicom.
Mada se sve to dogodilo u po bijela dana prisutni predstavnici SUP iz Maglaja su prUili pomo Safetu Murninoviu i sami uzimajui uee u napadima na starije ene i djecu, to je revoltiralo graane Moevca, da i sami
razbiju dva prozora na kui Muminovi Safeta (koja je u stvari gostionica),
a zatim nakon to je Safet napao graane i pucao iz lovake puke, dvocijevke, i da mu demoliraju kafanu.
Nakon dva dana milicioneri OSUP Maglaj i radnici SDB Doboj uhapsii su Devada Galijaevia, Hasana Delia i Jasmina Hasanbaia, izvrili
pretres njihovih porodinih kua, zaplijenili svu dokumentaciju i zapisnike
Mjesne zajednice, te i peate MZ ,,25.novembar" Moevac,Zbor radnih ljudi i graana i MK SSO Moevac otkrivajui duboku politiku pozadinu
kompletne ove teroristike akcije.
Nijedna oduzeta stvar do dan danas nije vraena.
Devad G., Hasan D. i Jasmin H., pritvorem su u OkrUni zatvor u
Doboju, gdje su zadrani 60 dana pod optUnicom da su bili ,,kolovoe"
ovih nemilih dogaaja. Bio je to jo jedan i vjerovatno jedini nain da se
Galijaevi i Deli trajno uklone iz politikog ivota i predstojeih izbornih

aktivnosti. Sama injenica da im je prilikom pritvaranja oduzeta sva raspoloiva dokumentacija o sluaju pokazuje koje su namjere imali oni koji su
sve ovo radili. Ovom operacijom rukovodio je direktno GAVRILOVI iz
Republikog SUP-a pa je jasno ko je bio glavni scenarista i reiser ove operacije. Jasno DUKO ZGONJANIN.
Nakon izlaska iz zatvora, Galijaevii Deli su ponovo izabrani za najodgovornije funkcije u MZ,a birai su sami u redovnoj izbornoj proceduri
samo potvrdili mandat svim izabranim pojedincima i organima iz 1987.
godine.
Na zahtjev Skuptine MZ u inspekcijsku kontrolu u MZ stigao je vii
inspektor SDK iz Doboja EMKO D1ZDAREVI, koji je ustanovio da je
od 1.1.1984.godine do 31.3.1988.godine napravljen manjak graeVinskog
materijala u sadanjoj vrednosti od 25.924.535 dinara, ime su i zvanino
potvrene nezakonite i kriminalne radnje u MZ Moevac.
Da bi se izbjeglo postavljanje na dnevni red pitanja odgovornosti za
politiku u kojoj su tieni lopovi i legalizovana pljaka, optinske politike
strukture po ko zna koji put, svu svoju aktivnost usmjeravaju ka tek izalom internom glasilu 00 SOO Moevac (broj l.godina IX) ,,MIB-u", ime
se itava Moevaka pria vraa na poetak, i voenje nove hajke protiv
izabranih rukovodilaca MZ, ime je dalji tok sluaja postao jo nepredvidljiviji.
Jasno, nije to samo krah moralnih normi i sistema odgovornosti nego
kompletna blokada politikog sistema napravljena sa mnogo sile, malo razuma i zbog banalnog razloga.
U cilju afirmacija principa odgovornosti potrebno je uiniti slijedee:
1. U to skorijem roku podnijeti krivine prijave protiv: DUKA
ZGONJANINA, TIHOMIRA LUKESA, SLAVKA TAMBIA, JUSUFA
KAPIA ISABRIJE POJSKIA zbog potpune blokade politikog sistema,
omoguavanja masovnih hapenja i maltretiranja graanstva, zbog uzurpacije vlasti radnike klase i uskraivanja radnim ljudima birakog prava, te
obmanjivanja republikih, saveznih organa i javnosti, da se za pomenuta lica
utvrdi i najvii stepen ne samo krivine, nego i politike odgovornosti u
organima u kojima jo uvijek se nalaze.
2. Da se utvrdi politika odgovornost za "sluaj Moevac" radnih
grupa odnosno njihovih lanova, koje su iz Republike i optine dolazile u
Moevac a posebno: SMILJKE MILOJEVI, ZORANA UDOVIIA,
JERKA BRADVICE, MILANA UZELCA, MATE ANDRIA, VESNE
SELJUBAC, ABDULAHA MERDIA, MIRKA BLAANOVIA, DELALA IBRAKOVIA, te da se pokrene pitanje disciplinske i krivine
odgovornosti radnika organa milicije i dravne bezbjednosti zbog maltretiranja i zlostavljanja graana Moevcai zloupotrebe poloaja u slubi: BORE

JOVANOVICA, KASIMA HASICA, NIKE JAKOVUEVICA, PREDRAGA

RADULOVICA zvanog PILE, MIURIC MILIVOJA, MARKA BREZONJICA, BOGDANA NIKOLICA, MIRKA BLAANOVICA, MILENKA
URANOVICA,
SLAVKA TAMBICA, JUSUFA KAPICA i DUKA
ZGONJANINA.
3. Da se preispita da li postoje elementi odgovornosti na nivou organa
MLADENA

CA, NERMINKE

BLAGOJEVICA, F ARIDA BAICA, KARLA GA VI

ISLAMAGIC, NERMINA RUVICA i EDINE REI

DOVIC.
4. Da se ubrza aktivnost na iznalaenju krivine odgovornosti za sve
one koji su uestvovali u krai drutvene imovine u Moevcu kao i za one
koji su im dali neogranienu podrku za takve radnje.
5. Da se pod hitno sazove sjednica Optinske konferencije SSRN
Maglaj i da se na dnevni red stavi kompletna situacija vezana za "sluaj Mo
evac", te da se OK SSRN izjasni o stepenu politike odgovornosti svih
optinskih kadrova, odgovornih za "Moevaki sluaj" i da se uputi predlog
odgovornosti republikih kadrova kad je rje o ovom sluaju, iji bi stepen
odgovornosti utvrdilo Predsjednitvo RK SSRN BiH.

I.SKUPTINA
2.SA VJET SKUPTINE
3.PREDSJEDNITVO
ZBORA MOEVAC
4.PREDSJEDNITVO
ZBORAORUCE
5.SAMOUPRA VNA
DRUT. KONTROLA

1. MJESNA KONFERENCIJA SSRN

MOEVAC
2. PREDSJEDNITVO OOSSO
MOEVAC
3. PRED.SJEDNITVO OOSSO ORUCE
4. SEKRETARIJAT
MOEVAC
5. SEKRETARIJAT
ORUCE

PODRUNICE
PODRUNICE

PREDSJEDNIK SKUPTINE MZ
Galijaevi Devad

OCJENA O BLOKADI SISTEMA

SOCIJALISTIKOG SAMOUPRAVUANJA
I UZURPACIJI VLASTI
RADNIKE KLASE NA OPTINI MAGLAJ

MJESNA ZAJEDNICA ,,25. NOVEMBAR"

MOEVAC

Na 7. redovnoj sjednici Skuptine MZ, doneena je ODLUKA o

USVAJANJU INFORMACIJE O BLOKADI SISTEMA SOCIJALISTIKOG
SAMOUPRAVLJANJA I UZRUPACIJI VLASTI RADNIKE KLASE, te
utvreni principi dalje aktivnosti organa i organizacija na promijeni takvog
stanja. Kao PRVI OD NEPOSREDNIH ZADATAKA odreen je postupak
informisanja svih zvaninih institucija sistema nadlenih za zatitu drutvenog poretka.
Utvrena je i obaveza da Komitet za ONO i DSZ, POD HITNO, saini program mjera usmjerenih ka zatiti moralnog i fizikog integriteta te
line slobode SVAKOG POJEDINCA, KOn JE U PROTEKLOM VREMENU BIO, ILI JE JO UVIJEK, RTVOM NEVIENE BLOKADE SISTEMA.

Mjetani Moevca su se 27. 11. 1987. godine Predstavkom obratili

SAVEZNOM JAVNOM TUIOCU (prijava je u Saveznom javnom tuilatvu zavedena pod brojem - KTP 454 - ) zbog osnovane sumnje da je u
Optini Maglaj doilo do uzurpacije vlasti radnike klase. U obrazloenju
ove Prijave dati su dosta uvjerljivi argumenti na koje MZ ,,25.novembar"
Moevac, jo uvijek nije dobila zvanian odgovor, bilo Saveznog javnog
tuioca (kome je prijava upuena), bilo Republikog javnog tuioca SR BiH
(kome je prijava proslijeena).
O nezakonitostima koji se vre prema graanima Moevca u nekoliko
navrata obavjeitavani su Republiki pravosudni organi (Republiki javni
tuilac SR BiH - 15.01.1988.godine: - : te Republiki sekretarijat za pravosue - 15.01.1988.godine a prije toga u vie navrata i Ustavni Sud SR BiH)
to sve skupa nije dalo nikakve rezultate.
SREDSTVA koja su koritena i RAZLOG zbog koga su koritena,
misli se na uzurpaciju vlasti radnike klase, dovoljno su objainjena u prilo-

enim dokumentima. NACIN na koji je doAlo do blokade sistema METOD

koji je koriAten da bi se uzurpirala vlast radnike klase bio je sljedei:
1. PRVA I OSNOVNA PRETPOSTAVKA uzurpacije vlasti radnike
klase je postojanje ljudi koji bi to dijelo uinili.
Radi se o spisku ljudi protiv kojih je MZ ,,25.novembar" MoAevacjoA
26. tl. 1987. godine uloila ZAHTImV ZA SPROVOENm
ISTRAGE
(20. lica) Osnovnom sudu uMaglaju.
I u tom krugu ljudi, od 201ica, bilo je "onih" koji su manje ili me
moni, ima "onih" koji nareuju i oni koji izvdavaju.
Da je blokada sistema PLANSKI PRIPREMLJENA, sa svjesnom namjerom, govori podatak da je u prvim danima marta 1986.godine sa dunosti
PREDSJEDNIKA OPTINSKOG SUDA U MAGLAJU upuen na dunost
PREDSJEDNIKA OPTINSKE KONFERENCIJE SSRN MAGLAJ, TI.H O MIR
LUK E S, drugi ovjek na spisku iz Zahtijeva za sprovoenje
istrage. Tihomir Lukes nije sluajno izabran na dunost Predsjednika OK
SSRN Maglaj. DotadaAnji Predsjednik OK SSRN Maglaj Abdulah Merdi
(bivAi Sekretar OSUP-a Maglaj) prije isteka mandata udaljen je sa dunosti
Sekretara OSUP-a, zbog Zloupotreba u vezi sa koritenjem slubenog vo
zila. Krivini postupak protiv Abdulaha Merdia vodio je Tihomir Lukes,
a da bi taj postupak bio stavljen Ad acta, dovoljan je bio izbor na funkciju
Predsjednika OK SSRN. U Maglajskoj stvarnosti Abdulah Merdi nije
"bilo ko" i posredno KUMSTVOM JE VEZAN SA OSNOVNIM JAVNIM
TUIOCEM MAGLAJA GORANOM URICEM.
Iz SIZ-a za lokalne puteve, pod hitno, se upuuje DINKA LUKES,
SUPRUGA TIHOMIRA LUKESA NA DUNOST - ZAMJENIKA OSNOVNOG JAVNOG TUIOCA . Za to vrijeme SUPRUGA OSNOVNOG JAV
NOG TUIOCA - OLIVERA URIC - BIVA NAIMENOVANA ZA PRED
SJEDNlKA OPTINSKOG SUDA ZA PREKRAJE.
Za Sekretara u Optinskoj konferenciji SSRN Maglaj bira se NERMINKA ISLAMAGIC, kerka LATIFA ISLAMAGICA, treeg sa spiska Zahtijeva za sporovoenje istrage, i dugogodiAnjeg Predsjednika SUBNOR-a Maglaj i lana OK Sk MAGLAJ. Jo u toku mandata Sekretara OK SSRN Maglaj donosi se odluka oNAIMENOV ANJU NERMINKE ISLAMAGlC ZA
SUDBU OPTINSKOG SUDA U MAGLAJU. U isto vrijeme i Sekretar
Skuptine opAtine AMIRA KARAMEHIC sa, na odreeni nain politike
funkcije biva naimenovana za Sudiju Optinskog suda u Maglaju. U optinskom sekretarijatu unutramjih poslova za to vrijeme gtavnu rje vode
JUSUF KAPIC (bivi Predsjednik Optinskog Komiteta SK Maglaj sada
SEKRETAR OSUP-A MAGLAJ) i SLAVKO TAMBIC (bivi Predsjednik
OK SSRN Maglaj, - sada ZAMJENIK SEKRETARA OSUP-a MAGLAJi
prvi ovjek na listi Zahtijeva za sprovoenje istrage).

KONCENTRACIJA MOCI, koja je uslovila blokadu sistema, koncentrisana je oko tri najuticajnije Maglajske porodice: URI CE, OMEROVI CE i SMAJLAGICE;
Da Goran uri nije sluajno izabran za Osnovnog javnog tuioca a
supruga mu za Predsjednika Optinskog suda za prekraje svjedoi POLITIKI PEDIGRE OVE PORODICE (otac Gorana uriaje Direktor OOUR
"NATRONKOMERC" i ZADUENI AKTIVISTA SSRN MAGLAJA ZA
MZ MOEVAC) (stric MILAN URI je bivi Generalni direktor RO
"NATRON" MAGLAJ, sada PREDSJEDNIK OSNOVNE PRIVREDNE KOMORE DOBOJSKE REGIJE)!
Porodica OMEROVI SVO; politiki kapital crpi uglavnom iz slavne
prolosti svoga brata SULEJMANA OMEROVIA - CARA, Narodnog heroja, ubijenog u NOR-u.
Demil Omerovi (Deveti na spisku Zahtijeva za sprovoenje istrage)
je bivi dugogodinji Predsjednik OK SSRN Maglaj, bivi Predsjednik Skuptine optine Maglaj ... sada Generalni direktor RO ,,22.decembar" Maglaj
(predsjednik Optinskih radnih grupa za Moevac).
Brat Demila Omerovia MUHAREM zvani BEGO je KOMANDANT
TABA TERITORIJALNE ODBRANE U MAGLAJU.
Sestra Demila O., ZIJADA OMEROVI bivi je SUDIJA OPTINSKOG SUDA U MAGLAJU, kanjena partijskom opomenom zbog utvrene veze sa pokretom Ray Yoga, ali umjesto da snosi odgovornost kao PRAVOSUDNI RADNIK zahvaljujui POLITIKIM VEZAMA brae Demila i
Muharema ( a naroito brata Husejna koji je savjetnik u Izvrnom vjeu
SR BiH) iz Maglaja odlazi na dunost SAVJETNIKA U USTAVNOM SUDU
SR BiH.
Krug monika koji odreuju sudbinu Maglajlija zatvara porodica
SMAJLAGI.
Iz ove porodice je AMIR SMAJLAGI, Predsjednik Skuptine Optine Maglaj u vrijeme "okupacije sela Moevac" i masovnog privoenja graana u OSUPM aglaj.
.
Supruga Amira Smajlagia, LEJLA SMAJLAGI, DIREKTOR JE
RADNIKOG UNIVERZITETA "l.MAJ" MAGLAJ, POD IJIM SU PATRONATOM WKALNA SREDSTVA INFORMISANJA (prije svega "Radio Maglaj'T
Roak Amira Smajlagia, OSMAN SMAJLAGI, direktor je OOUR
"MAWPRODAJA"
Radne organizacije UPI ,,25.MAJ" MAGLAJ.
Roak NEFUD SMAJLAGI je novoizabrani Predsjednik Optinskog
komiteta Saveza komunista Maglaj.
Promocija porodice SMAJLAGI otvorena je prije mnogo godina,
jo u vrijeme kada je roak Amira Smajlagia, RASIM SMAJLAGI, bio

Direktor SDK uMaglaju. Rasimov sin danas je ZAMJENIK DIREKTORA

POTE U MAGLAJU, dok je direktor pomenute pote ABDULAH MERDl, politiar sa poetka ovog izvjetaja, ovjek koji je na velika vrata uveo
Tihomira Lukesa u Optinsku politiku vrhuku.
Kadrovski potencijal time nije ni blizu iscrpljen, dapae, AMIR SMAJLAGI, bivi Predsjednik Skuptine optine Maglaj, otiao je na dunost
GENERALNOG DIREKTORA MAGLAJSKOG PRIVREDNOG GIGANTA
"NATRONKE". Odlaskom na tu dunost AMIR SMAJLAGI se pobrinuo
da "NATRONKA" postane i NAJVEI POLITIKI GIGANT OPTINE.
GOTOVO SVI NOSIOCI FUNKCIJA U OPTINI MAGLAJ, praktino sve najjae politike i dravne funkcije ZAUZELI SU "NATRONKINI
KADROVI".
Predsjednik CK SK Maglaj Nefud Smajlagi je na ovu dunost doao
sa radnog mjesta iz natronke. Predsjednik OK SSRN Maglaj Dragan Pivelja,
Predsjednik Optinskog vjea saveza sindikata Maglaj Mirko Nikoli, Predsjdnik Optinske konferencije SSO Maglaj Mladen Blagojevi, Predsjednik
Skuptine optine Maglaj Nedeljko Niki ... isto tako.
PUTEM KADROVA OSTVARENA JE JEDNA NEZDRA VA SPREGA IZMEU ZAKONODAVNE IZVRNE I SUDSKE VLASTI SA POLITIKOM, PRI EMU SE POLITIKA VLAST, OVDJE POJAVUUJE
KAO HARIZMATSKA VLAST, ONA KOJA USMJERAVA, DIKTIRA,
NAREUJE ...
Za blokadu politikog i pravnog sistema jo u 1986.godini posluile su kao paravan, OPTINSKE POLITIKE STRUKTURE a posebno
OPTINSKI KOMITET SAVEZA KOMUNISTA MAGLAJ.
2. U NOVEMBRU MJESECU 1986.GODlNE OPTINSKI KOMITET
SK MAGLAJ DONOSI "Operativne zadatke Saveza komunista u drUgim
subjektivnim snagama na normalizovanju drutveno-politikog
ivota i samoupravljanja u MZ ,,25.novembar" Moevac. OVAJ DOKUMENAT U NAREDNOM PERIODU PREDSTAVUAE
PLATFORMU ZA KONTRAREVOLUCIONARNO UGROAVANJE SISTEMA I IDEJNI OSNOV ZA
TERORISANJE I UGNJET AVANJE GRAANA MOEVCA.
Inae ovom dokumentu prethodile su teke politike ocjene lansirane iz "politikih kabineta" Maglaja, na raun Moevljana. Brzopleto doneseni politiki stavovi i neodmjerene kvalifikacije VRLO SPORO, gotovo nikako ne mogu da dobiju SVOJ PRAVNI LEGALITET. U tu svrhu PROTIVUSTAVNIM APELOM NA PARTIJSKU DISCIPLINU I PRIMJENOM DEMOKRATSKOG CENTRALIZMA, komunisti u pravosudnim organima stavljeni su pred svren in. Kako u Maglaju nema SUDIJE KOJI NIJE KOMUNIST A to podrazumjeva obavezu (proisteklu iz odnosa koji vladaju u Sa-

vezu komunista) da se partijski stavovi provode to je INKOPATIBILNO

ZAKONU O KRIViNOM POSTUPKU, po kome SUDIJA MOE U ODREENOM POSTUPKU FORMIRATI SVOJE MIUENJE TEK NAKON
PROVEDENOG POSTUPKA, PREDViENOG ZAKONOM A NE STATUTOM POLITIKE ORGANIZACIJE KOJOJ PRIPADA.
Sljedei stavovi su obavezivali tuioca, sudije, radnike organa bezbjednosti na STROGO ODREEN ODNOS PREMA MOEVUANIMA:
U uvodnim napomenama "OPERATIVNIH ZADATAKA ... " pie:
" .. .Iz ove Informacije proistiu najkonkretniji zadaci lanstva Saveza
komunista optine i komunista u drugim subjektivnim snagama kako bi se
prevazilo stanje nagomilanih problema u ovoj Mjesnoj zajednici koje moe
da ima ire posljedice i na cjelokupno stanje u optini Maglaj ... U tom smislu
se trai DOSUEDNOST I ODGOVORNOST U PROVOENJU UTVRENIH ZADATAKA U SVAKOJ SREDINI."
OperatiVni Zadatak-broj 3. (Rok za sprovoenje 18.11.1986.):
"Obaviti razgovor sa komunistima u pravosudnim organima i organima
otkrivanja. "
OperatiVni zadatak broj 6. (Rok za sprovoenje 18.11.1986.):
"Obavezuju se komunisti u poslovodnim organima radnih organizacia, osnovnih organizacija udruenog rada i radnih zajednica da zajedno sa
sekretarima osnovnih organizacija Saveza komunista, Predsjednicima osnovnih organizacija Saveza sindikata i Predsjednicima osnovnih organizacija Saveza socijalistike omladine - obave razgovor sa svakim radnikom POJEDINANO koji radi u dotinoj sredini a ivi na podruju MZ Moevac. "
OperatiVni zadatak broj 8. (Rok za sprovoenje 18.11.1986.)
"Obavezuju se komunisti u Radnoj organizaciji Udruena osnovna
kola Maglaj, OSNOVNE KOLE I Srednjekolski centar ,,25.maj" da obezbjede da se pored osnovnih organizacija Sa:vezakomunista, Osnovnih organizacija Saveza sindikata i Osnovnih organizacija SSO, obave RAZGOVORI
SA UENICIMA IZ MOEVCA, kroz odjeljenske zajednice te da saine
konkretne programe vlastitog djelovanja."
Operativni zadatak broj 9. (Rok za sprovoenje 05.12.1986.)
"Kroz redovnu obuku jedinica teritorijalne odbrane, rezervne milicije i civilne zatite informisati pripadnike jedinica, pored ostalog i o stanju
u Mjesnoj zajednici Moevac, PRI EMU POSEBNO ANALIZIRATI DRANJE I PONAANJE PRIPADNIKA OVIH STRUKTURA IZ MJESNE
ZAJEDNICE MOEVAC."

/Nosilac aktivnosti: Optinski tab teritorijalne

Maglaj, Optinski sekretarijat za narodnu odbranu/

odbrane,

Optinski SUP

Operativni zadatak broj 10. (Rok za sprovoenje 01.12.1986.)

"Obaveza je komunista u Skuptini optine, dravnim organima i
samoupravnim interesnim zajednicama da upoznaju sa Informacijom o stanju u MZ ,,25.novembar" Moevac delegate i lanove organa I RAZRADE
VLASTITE OPERATIVNE ZADATKE."
Uz ove operativne zadatke, kao sastavni dio PLATFORME za organizovanje hajke na Moevljane bila je "INFORMACIJA O AKTIVNOSTIMA
SAVEZA KOMUNISTA I DRUGIH SUBJEKTlVNIH SNAGA NA NORMALIZOV ANJU DRUTVENOPOLITlKOG
IVOTA I SAMOUPRA VUANJA U MJESNOJ ZAJEDNICI ,,25.NOVEMBAR" u MOEVCU (OPTINA MAG LAJ) ". Pomenuta informacija govori o "destruktivnom"
i "neprijateljskom Djelovanju Moevljanja (posebno Galijaevi Devada i Deli
Hasana).
Da je ova Informacija ozbiljno shvaena i DA SU OPERATIVNI ZADACI U POTPUNOSTI SPROVEDENI svjedoi naredni usvojeni dokumenat Optinskog komiteta SK Maglaj "OCJENA STANJA I NAREDNI
ZADACI U VOENJU POLITIKE AKTIVNOSTI U MJESNOJ ZAJED
NICI ,,25.NOVEMBAR" MOEVAC NA NORMALIZOVANJU DRUTVENO-POLITIKOG IVOTA I SAMOUPRAVU ANJA U OVOJ MJES
NOJ ZAJEDNICI" od 25.01.1987.godine.
Pored konstatovanja "da su svi operativni zadaci irokom politikom
akcijom oivotvoreni" utvruju se u ovom dokumentu i novi operativni
zadaci.
Kako su provoeni "OPERATIVNI ZADACI SAVEZA KOMUNISTA ... " i koji su praktini dometi i rezultati Vidljivo je iz Priloenih informacija o radu dravnih organa Optine Maglaj i Regije Doboj u odnosu na
MZ.
U ovako stvorenoj atmosferi, u strogoj tajnosti, odrano je SUENJE
HASANU VEHABOVICU, ovjeku koga je krajem 1986.godine PATROLA
DOBOJSKE SAOBRAAJNE MILICIJE, u pola noi, UHVATILA KAKO
SA SKLADITA MJESNE ZAJEDNICE KRADE GRAEVINSKI MATERIJAL namjenjen za gradnju drutvenog doma u Moevcu.
Vehabovi Hasan je kanjen MINIMALNOM NOvANOM KAZNOM,
A U ARHIVU MJESNE ZAJEDNICE, ne postoji nijedan dokaz DA SU
UKRADENE STVARI VRAENE.
/Milicioner Voa patrole koj~je UHVATILA HASANA VEHABOVIA U

TRENUTKU KRAE DRUSTVENE IMOVINE ZOVE SE SKOPUAK

EDHEM/.
Ovako beznaajno kanjavanje imalo je korjen u injenici da je sin
HASANA VEHABOVIA - AKIF VEHABOVI lan Moevake partijske
organizacije, TREBALO JE PROVODITI OPERATIVNE ZADATKE NA
TERENU, tako da je i ova KRAA IMALA PEAT PARTIJSKE PODOBNOSTI.
Svi ovi dogaaji izazivali su PRA VU UZNEMIRENOST Jugoslovenske
javnosti. "GLASOVI O IZVRENJU KRIVINIH DJELA" emitovani su sa
stranica cjelokupne Jugoslovenske tampe.
Napisano je preko HIUADU NOVINSKIH LANAKA i to u:
1.
2.

"PO UTIKA" Beograd

"POUTIKA EKSPRES"

3.

"B O R B A"

4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.

"VEERNJE NOVOSTI" (Bgd)

"DNEVNIK" Novi SAd
"NOVA MAKEDONlA" Skopje
"OSLOBOENJE"
"VEERNJE NOVINE" Sarajevo
"KOMUNIST" Organ SKJ i SK BiH
"GLAS KOMUNA" Doboj
"POBJEDA" Titograd
"NATRON" Mag1aj
"ZADRUGAR" Sarajevo
"VJESNIK" Zagreb
"VEERNJI UST" Zagreb
"DELO" Ljubljana
"SLOBODNA DALMACIJA" Split
"R AD" Beograd
"RIUNDJA" Pritina
"JEDINSTVO" Pritina

6 7 tekstova
39 tekstova
59 tekstova57 tekstova
11 tekstova7
tekstova
58 tekstova40 tekstova
4 teksta10 tekstova5
tekstova
6
tekstova
8
tekstova
12 tekstova10 tekstova
4
teksta14 tekstova6
tekstova
2 teksta
4
teksta-

(OVO SU DNEVNE NOVINE KOJE SU BILE DOSTUPNE MZ ,,25.NOVEMBAR" MOEVAC. TO NIJE UKUPNI BROJ OBJA VUENIH TEKSTOVAU DNEVNIM NOVINAMA, NEGO TEKSTOVI KOJIMA MZ RASPOLAE).

1.

2.
3.

4.
S.
6.
7.
8.
9.
10.

11.
12.

13.
14.
15.

16.
17.

18.

"N O N" I list SSO Srbije I

"NAI DANI" llist SSO BiHI
"MLADOST llist SSOJ-al
"MLADINA" llist SSO Slovenije I
"STAV" I list SSO Vojvodine I
"POLET" llist SOO Hrvatskel
"STUDENT" llist UK SSO Beogradl
"KATEDRA" llist UK SSO Maribori
"A S" Sarajevo
"NOVOSTI 8" Beograd
"POLITIKIN SVET" Beograd
"DUGA" Beograd
"DANAS" Zagreb
"NIN" Beograd
,,1LUSTROV ANA POLITIKA"
"TELEKS" Ljubljana
"ARENA" Zagreb
"KNJIEVNE NOVINE" Beograd

28
24

- 4
- 6
- 2
- 2
-

- 2

-4
-4
-4
-11

- 8
- 6
.
-

1
3

- 2
-

tekstova
teksta teksta tekstova
teksta
teksta teksta teksta te Ista teksta teksta tekstova
tekstova
tekstova
tekst teksta teksta tekst -

OBJAVUIVANO JE U "ENIGMI" Sarajevo, "TV NOVOSTIMA", "VAL"

Rijeka, u "TOP-u" Zagreb, "ORBIS" Sarajevo, u listu JNA "FRONT",
"RADIO I TV REVIJA" ...

II OVDJE JE RJE O LANCIMA KOJI SE NALAZE U ARHIVU MJESNE ZAJEDNICE I Do ovih NAPISA nadleni organi mogu doi upuivanjem
dopisa dokumentacionih centara pomenutih glasila sa zahtijevom za dostavljanjem svih napisa o "Moevcu" objavljenih u periodu 198s-1988.godine.
PORED NOVINSKIH LANAKA, PUTEM RADIO BEOGRADA, RADIO
SARAJEVA I J.U,DIO MAGLAJA EMITOVANO JE NA STOTINE PRILOGA O OVOM SLUAJU, TELEVIZIJSKI CENTRI SU SNIMILI NEKOLIKO DESETINA "TV PRILOGA" (dvije TV emisije - UMJESTO TOP
LISTE - i . ZIP - su i ZABRANJENE ZA EMITOVANJE - urednici Milica Pei i Gordana Sua), URAEN JE I DOKUMENTARNI FILM O MOEVCU ( u konkurenciji najboljih na festivalu dokument~rnog mrna u Beogradu ove godine), KNJIEVNIK ALIJA ISAKOVI IZ SARAJEVA,
JE URADIO TELEVIZIJSKU DRAMU "MOEVAC NAE MLADOSTI" ...
sve su to bili elementi KOJI UPUUJU NA TO DA OPTlNSKO JAVNO
TUILATVO MAGLAJ, VIE JAVNO TUILATVO DOBOJ, PA I
REPUBLIKO JAVNO TUILATVO, moralo je reagovati, barem na sve

veu UZNEMIRENOST JAVNOSTI, koja je nudila informacije o UZURP AVLASTI RADNIKE KLASE U JEDNOM DJELU SISTEMA.
Tuilatva su dakle bila informisana i PUTEM PREDSTAVKI KOJE
SU UPUCIV ANE IZ MOEVCA I PUTEM JAVNOSTI, ime su i sami
primili na sebe dio odgovornosti ZBOG NE ISPUNJA VANJA SVOJE DRUTVENE ULOGE I ONDA ,,kada do njih dopru glasovi o izvrenim krivinim djelima". PODRKA BLOKADI SISTEMA DOLAZILA JE DIREKTNO OD VIEG JAVNOG TUIOCA ZUBAK KREiMIRA I PREDSJEDNIKA ViEG SUDA SAVIC STEVANA. (Odnedavno njih dvojica
su samo izmjenjali funkcije pa je sada ZUBAK KREIMIR - PREDSJEDNIK
VIEG SUDA UDOBOJU a SAVIC STEVAN - VIi JAVNI TUILAC).

cm

PODRKA OVOJ KADROVSKOJ KOMBINATORICI DOLAZI DIREKTNO IZ MEUOPTINSKE KONFERENCIJE SAVEZA KOMUNISTADOBOJ GDJE JE PREDSJEDNIK VEC TRECI MANDAT VESNA
SEUUBAC.
ZA PREDSJEDNIKA MEUOPTINSKE KONFERENCIJE SSRN
"NAMETNUT" JE TIH O MIR
LUK E S (nametnut jer je na redu
za ovu funkcijU bila Optina Teanj, a ne Maglaj i jer je izabran za Predsjednika a da nije bio ni DELEGAT U MOK SSRN Doboj ...)

INFORMACIJA
O RADU DRAVNIH ORGANA
OPTINE MAGLAJ I REGIJE DOBOJ
U ODNOSU NA MZ "25. NOVEMBAR"
MOEVAC
OPTINSKI SEKRETARIJAT
ZA NARODNU ODBRANU MAGLAJ

INFORMACIJA
o postupcima koje je Optinski sekretarijat
za narodnu odbranu Maglaj poduzimao u odnosu na Mjesnu zajednicu
i Moevljane

Sistem Optenarodne odbrane i drutvene samozatite u Mjesnoj zajednici BWKIRAN je od 17.12.1985.godine. I prije toga, a naroito nakon
tog datuma mnogi Moevljani razreeni su dunosti koje su imali u jedinicama ONO i DSZ (Vehabovi Junuz i dr.), zbog svojih politikih i moralnih
ubjeenja. U jeku iroke politike akcije sve ee bi se organizovale vojne
vjebe na podruju Moevca. Demonstrirana je sila tamo gdje je politika
pokazala nemo.
Iskljuivanje naroda Moevca iz SISTEMA ONO I DSZ utemeljeno je odlukom SAVJETA ZA NARODNU ODBRANU SKUPTINE OPTINE MAGLAJ OD 17.12.85.
Na toj sjednici doneena je ODLUKA: Da se Mjesnoj zajednici Moevac ODUZME kompletna dokumentacija vezana za Optenarodnu odbranu.
ISTOG DANA 17.12.1985.godine izvrena je primopredaja dokumentacije. TADANJI PREDSJEDNIK KOMITETA ZA ONO I DSZ MJESNE
ZAJEDNICE, PREDAO JE UKUPNO TRIDESET (30) DOKUMENATA
VEZANIH ZA ONO I DSZ.
OD TADA, A VE JE TRI GODINE PUNE, RUKOVODSTVO
MJESNE ZAJEDNICE NEMA NIJEDNOG PLANA ODBRANE, AK NI
KUUEV A OD VLASTITE METALNE KASE KOJA SE NALAZI U
MJESNOJ ZAJEDNICI.
ISPRED SEKRETARIJATA ZA NARODNU ODBRANU SUEDEA
DOKUMENTA SU ZAPLIJENILI ME H I N O V I ZI JAD
I
H A S I J A S M I N K A.

PLAN ODBRANE MZ MOEVAC po reversu od 02.04.1982.godine,

svi dokumenti prozvani u istom reversu

PLAN VEZA . a) Spisak dokumenata iz plana veza rukovoenja i

MZ za vanredne prilike optine ,,KREMEN"
b) spisak dokumenata izvoda iz plana veza optine za plan odbrane
c) spisak dokumenata koji se koriste u svakodnevnom radio i TE
saobraaju.

PLAN OBEZBJEENJA
MZ

OBJEKATA

I KONTROLE

TERITORIJE

OSNOVE JEDINSTVENOG SISTEMA MOBILIZACIJE

primjerak broj 61 30, odjuna 1983.godine

U SFRJ,

IZVOD IZ PROCJENE UGROENOSTI I POVREDUIVOSTI

OD
RATNIH DEJSTAVA I PROCJENA SOPSTVENIH SNAGA I MOGUNOSTI ZA SPAAVANJE I ZA OTKLANJANJE POSUEDICA
OD RATNIH
DEJSTAVA
I ELEMENTARNIH
NEPOGODA
ev.broj 05/85. primjerak broj 31.

ZAKUUCI IZ PROCJENE POTREBA, USLOV A I MOGUNOSTI

FUNKCIONISANJA VEZA RUKOVOENJA I RZ U RATU
OPTINI MAGLAJ
PLAN. I PROGRAM OBUA VANJA RADNIKA OPTINSKIH I
GRADSKIH ORGANA, samoupravnih organizacija i zajednica za
1985. i 1986.godinu
Sarajevo, januara 1985.godine
UPUTSTVO O ODREN ANJU I NAiNU PRENOENJA SIGNALA ZA IZVRENJE MOBILIZACIJE NA TERITORIJI OPTI
NEMAGLAJ
ev.broj 2/80., primjerak broj 45.
IZVOD IZ PLANA MOBILIZACIJE OPTINE MAGLAJ
ev.broj 6., Mag1aj, oktobra 1979. godine

IZVOD IZ MOBILIZACIJSKE PROCJENE

ev.broj 6., Maglaj oktobra 1979. godine.

OPTINE

MAGLAJ

IZVOD IZ PROCJENE I PLANA ODBRANE OPTINE MAGLAJ ZA

OBLAST PRIVREDE, ev.broj 6., Maglaj, oktobra 1979.godine
SMJERNICE O ORGANIZOV ANJU I SPROVOENJU PRIPREMA
ZA OPTENARODNU ODBRANU I SADRAJU I NAINU IZRADEPLANAODBRANEMZ
ev.broj 6., Sarajevo jula 1979.godine
SMJERNICE O SADRAJU, NAINU IZRADE I DONOENJU
PLANOVA ZA SPREAVANJE NASTAJANJA I ZA ELIMINISANJE VANREDNIH PRILIKA U BiH
No 008710. Sarajevo, februara 1985.godine
SMJERNICE ZA IZRADU PLANOVA ZA SPREAVANJE NASTAJANJA I ZA ELIMINISANJE VANREDNIH PRILIKA U OOUR,
RZ,ROiMZ.
ev.broj 1/74. Maglaj,jula 1983.godine
PREGLED IFRI ZA PLAN ZA VANREDNE
ev.br.46. od 1980.
PLANOVI I PROGRAMIOBUAVANJA
83-323/84
OBJANJENJE
2/85.

POJMOVA

U 1984.godini,

ZA VAN. PRILIKE

ODLUKA O PREFORMIRANJU
DSZ U JED. TO MZ
str.pov. broj 05-36-3/84

PRILIKE 01-1/80

DOSADANJE

str.pov.

JEDINICE

broj 07-

br.01-10-

ONO I

IZVOD IZ PROCJENE UGROENOSTI OD ELEMENTARNIH NEPOGODA I PROCJENE SOPSTVENIH SNAGA ... broj 39. mart
1980.godine.
IZVOD IZ PROCJENE UGROENOSTI OD RATNIH DEJSTAVA I
PROCJENA SOPSTVENIH SNAGA I MOGUNOSTI... ev.broj 6.
oktobra 1979.godine

IZVOD IZ PLANA ODBRANE I PROCJENE OPTINE ZA OBLAST

ZDRAVSTVA, DJEIJE I SOCIJALNE ZATITE ... ev.br. 6. oktobar 1979.godine
IZVOD IZ PROCJENE OPTINE ZA OBLAST FINANSlRANJA
RATU
ev.broj 6.oktobar 1979.godine

INFORMACIJA O STANJU ODBRAMBENIH PRIPREMA KOD 24.

OUR po nalazima Optinske zajednike inspekcije u oblasti ONO,
usvojena na 26.sjednici Savjeta za NO SO Mag1aj od 28.10.198S.god.
STARI PLAN CZ (13.dokumenata)
SPISAK DOKUMENATA O DJELOVANJU I OBLICIMA ORGANIZOV ANJA SAVEZA KOMUNISTA U USLOVIMA ONOR-a
UPUTSTVO ZA AURIRANJE PLANA ZA SPREA VANJE NASTAJANJA I ELIMINISANJE VANREDNIH PRILIKA, pov.151j
85.od 02.08.1985.godine
DOKUMENTA SU PREUZELI 17.12.1985.,
JASMINKA

MEHINOVI ZIJAD I HASI

Ovakvim postupcima, ne samo da je USKRAENO PRA VO MJESNOJ ZAJEDNICI NA OSTVARIVANJE NJENE ULOGE U SISTEMU
OPTENARODNE ODBRANE I DRUTVENE SAMOZATITE, NEGO JE
TO PRAVO USI{RAENO I GRAANIMA MOEVCA.
OVIM PROTIVUSTAVNIM INOM "OPTENARODNA ODBRANA"
I "DRUTVENA SAMOZATITA" , NA TERITORIJI MZ, PRESTALE
SU BITI OPTENARODNO PRA VO JER JE NARODNA ODBRANA
OSTALA BEZ NARODA.
To je samo jo jedan u nizu uskraivanja graanskih prava Moevljanima i svrstavanja radnih ljudi i graana Moevca u graane drugog reda,
kojima nije mjesto ni uoptenarodnoj
odbrani i DSZ.

OPTINSKI SEKRETARIJAT
ZA UNUTRANJE POSLOVE MAGLAJ

INFORMACIJA
o postupcima koje su OSUP Maglaj i CSB Doboj poduzimali
prema radnim ljudima i graanima Moevca

Organi bezbjednosti, OSUP MAGLAJ i CSB DOBOJ imali su vjerovatno najznaajnije mjesto u realizaciji partijske politike prema MZ ,,25.
novembar" Moevac.
U konkretnom sluaju Organi bezbjednosti su svoju ulogu ostvarivali prvo ideolokim radom u masama (savjetovanje, skretanje panje i upozoravanje), zatim estim prisustvom u selu u sve veem broju (to je doprinosilo poveanju stepena psihoze i predstavljalo svojevrsni psiholoki pritisak na mase s porukom da se odustane od zahtijeva za odgovornou),
pa estim privoenjem najuticajnijih graana u selu, do njihovog ikaniranja, maltretiranja, udaranja, zatim pretresanja njihovih kua i odUZimanja
cjelokupne dokumentacije o Moevakom sluajU. Slijedile su zasijede po
eljeznikim stanicama i vozovima (najsvjeija prije petnaestak dana) i
masovna hapenja, privoenja i terorisanja ljudi
PRETRESJ\NJE STANOVA, ODNOSNO KUCA VRENO JE U VIE NAVRATA BEZ IKAKVIH NAWGA I POTREBNIH RJEENJA.
SAMO U DVA NAVRATA DATE SU POTVRDE OPRETRESU
STANA i to OD 31.01.l987.GODINE,
KADA SU PRETREENE ETIRI
(4) KUCE: GALIJAEVIC DEVADU, DELI HASANU, DELI BEGI
I MAIC MEHI, I OD 21.l1.l987.GODINE
KADA SU PRETREENE
KUCE GALIJAEVIC DEVADU I DELlC HASANU, MAIC MEHI I
HUSANOVIC RAM IZU.
PRI SVAKOM PRETRESU KUCA KAO I PRI ORGANIZOVANIM
ZASJEDAMA PO VOZOVIMA I EUEZNIKIM
STANICAMA ODUZIMANE SU HIUADE STRANICA DOKUMENTACIJE, MNOGE KNJIGE
I LINA RAZMIUANJA, PETICIJE, ZAPISNICI, ...

KAO TRAGOVI O "PRIVREMENOM ODUZIMANJU PREDMETA"

OSTALE SU POTVRDE:
Broj 01-230.1- od lS.0S.l986.godine, oduzeto 20.
dokumenata (OSUP MAG L A J) - oduzeto G.Devadu Broj 02 od 20.11.1986.godine, oduzet 91.dokumenat
OSUP D O B OJ- oduzeto G.Devadu Broj 02 od 20.11.1986. godine, oduzeto S.dokumenata od strane OSUP D O B OJoduzeto Deli
Hasanu Broj - od 31.01.1987. godine, oduzeto nekoliko
stotina dokumeata, na hiljadu stranica, tri svenja
raznih kljueva, 4.kom.fotografija, sveske zapisnika...
OSUP MAG L AJ oduzeto Galijaevi Devadu Broj SLUBENO - od 31.01.1987.godine, stotine stranica linih rukopisa, nekoliko knjiga (Karl Marks
"Rajnske novine", "Pisma Kugelmanu", "Osamnaesti
brimer Luja Bonaparte" ... te Ernest Fier "taje Marks
stvarno rekao" OSUP MAG L AJ- oduzeto Hasanu
Deliu Broj 01-230-S1/87. od 21.11.1987.godine, nekoliko
stotina listova linog rukopisa ("Mladi izmeu bjede
i dosade", "Razlikovanje prijatelja od neprijatelja ili
spas morala", "Diktatura idemokratija ", "Birokratija i
problem", "Od neprijatelja do nepostojeeg" ...),
izvjetaj o materijalno finansijskom poslovanju, razne
predstavke (Saveznom SUP-u, SK SSRNJ, CK SKJ...),
analize stanja u Mjesnoj zajednici te mnotvo demantija na pisanje Bosanske tampe ("Smisao istine" ...)...
OSUP MAG L AJ- oduzeto Hasanu Deliu -

Broj SLUBENO - od 21.11.1987. godine, oko hiljadu

stranica vlastitog rukopisa, raznih peticija, zapisnika sa
sjednica, izvjetaji o utroku samodoprinosa, isjeci iz
novina, dvije knjige ("Sumrak iluzija" i "Marksistiki
koncept naoruanog naroda" od Dr.Vojislava eelja),
privatna prepiska sa advokat om (Aleksandrom Lojpurom), razni telegrami, plakat "Mladine" ("Represija u socijalizmu"), tri metalna beda, dva peata
(streljake druine MZ ,,25. novembar") Moevac,
propusnice ...
OSUP MAG L A J -- oduzeto Galijaevi Devadu -

Broj - - -od 21.11.1987. godine, tri peata i to:

Peat Mjesne konferencije SSO Moevac
Peat Zbora radnih ljudi i graana, podrunice Moevac
Peat MZ ,,25.novembar" Moevac (irilino-Iatinini)
OSUP MAG L A J - oduzeto Galijaevi Devadu .
2 2. 10. 1988. godine u vozu Beograd - Sarajevo koji iz Beograda kree u 10,10 asova, sprovodnici u vozu uhapsili Galijaevi Devada i oduzeli mu 25. primjeraka radne verzije knjige o Moevcu "ta je bilo,
bilo je" knjiga prva, i 25 knjiga "ta je bilo, bilo je"
knjiga druga, knjiga o Vevanima,
autora arka Rajkovia "Vevani - ko e oprati ruke", i hiljadu stranica rukopisa. Predmete su oduzeli radnici Slube
dravne bezbjednosti Doboj DEBA MIRKO i GRAHI OMER koji su Galijaevia bez ikakvog rjeenja,
naloga ili potvrde priveli u OSUP Maglaj. Galijaevi
je bio preko 8. sati bespravno lien slobode. O oduzetim predmetima nije dobio nikakvu Potvrdu.
NA OVAJ NAIN ORGANI BEZBJEDNOSTI SU UNITAVALI
SVE PISANE TRAGOVE O NEDJELIMA URAENIM PREMA MOEVLJANIMA.
PORED OVIH PREDMETA ODUZETE SU I PORODINE SJEKIREGALIJAEVI DEVADA (2 kom.), MAI MEHE, HASANBA4i jasMINA I HASANA DELIA. NITA OD ODUZETIH PREDMETA JO
UVIJEK NIJE VRAENO.

OKO ANGAOV ANJA ORGANA BEZBJEDNOSTI OSTALO JE

DOSTA NEJASNOA I MISTIFIKOVANJA KAD JE RJE O POZNATIM
ZBIVANJIMA U JANUARU 1987. SVI ZVANINI STAVOVI I OCIJENE
MJESNE ZAJEDNICE O TOME DOGAAJU GOVORE KAO O "VREMENU OKUPACIJE SELA, NAJMASOVNIJEG POSLERATNOG PRIVOENJA U JUGOSLAVIJI I VREMENU BESPRIZORNOG TERORISANJA,
MALTRETIRANJA I IKANIRANJA MJETANA MOEVCA. U INFORMACIJI KOJU SU USVOJILI SAMOUPRAVNIORGANI
I IZVRNI ORGANI DPO U MZ ,,25.NOVEMBAR" MOEVAC KAO BROJKA PRIVEDENIH "U TIH 15.DANA OKUPACIJE" POMINJE SE CIFRA IZMEU
300-550 PRIVEDENIH GRAANA.
U SUPROTNOSTI SA DOKUMENTIMA MJESNE ZAJEDNICE SU
INFORMACIJE KOJE SU JAVNOSTI I DRAVNIM ORGANIMA OPTINE I REPUBLIKE PRUILI ORGANI I SLUBE BEZBJEDNOSTI
MAGLAJA
I SR BiH.
U Informaciji Republikog SUP-a SR BiH, usvojenoj na sjednici
Skuptine SR BiH od 26. i 27.04.1988.godine, izmeu ostalog pie:
" ...Meutim ovi organi za unutranje poslove se optuuju
da su samo prilikom postupanja po prijavi Komiteta za ONO i DSZ
MZ ,,25.novembar" o uinjenom krivinom djelu teke krae (provala) januara 1987.godine, priveli ,,500 graana", to predstavlja svojevrsnu imputaciju i apsurd. Komisija je utvrdila da su u vezi sa ovim
krivinim djelom obavljeni razgovori sa ukupno 28lica i ll.drutveno politikih aktivista, koji su dali realnu sliku situacije."
Dogaaji o kojima je rje, javili su se nakon provedene odluke Zbora
radnih ljudi i graana Moevca (od 15.01.1987.) o premjetanju inventara
Mjesne zajednice iz biblioteke Osnovne kole u Moevcu u prostorije Mjesne
zajednice. Ni jednog trenutka Organi bezbjednosti, javni tuilac niti bio koji
drugi organ nije ovo djelo kvalifikovao kao djelo "teke krae provala". Ovo
se moe utvrditi pregledom dokumentacije u Osnovnom sudu, Osnovnom
javnom tuilatvu, OSUP-u Maglaj i u Mjesnoj zajednici. Privoenja su
nastupila zbog "sumnje Organa i slubi bezbjednosti u samoupravnost takve
odluke".
Bila ta odluka samoupravna ili ne, o njenoj samoupravnosti ne moe
odluivati ni jedan organ bezbjednosti, pogotovo, jer nakon tog dogaaja, osim to su PRIPADNICI DRAVNE BEZBJEDNOSTI, na silu vratU
sav inventar ponovo u zgradu Osnovne kole nisu poduzeli nijednu drugu
mjeru, niti su podneli bilo kakvu krivinu prijavu, to su bili obavezni ako
je bila rje o tekoj krai, kao krivinom djelu. U vezi sa podatkom da je
tom prilikom sasluano samo 28. lica, organe i slube Federacije upuujemo

na sljedee izvore Infonnacija koje neosporno govore o neistinitosti kojima

obiluje pomenuta infonnacija:
Tako na primjer u sredstvima javnog informisanja u Jugoslaviji koji
su pisali tim povodom, lista MALTRETIRANIH, DAKLE ONIH KOJI SU
BILI NE SAMO PRNEDENI NEGO I VREANI, MALTRETIRANI I
TUENI KRECE SE OKO SO.GRAANA.

1. "SLOBODNA DALMACIJA" u lanku objavljenom pod naslovom

,,zBOR GRAANA U MAGLAJSKOMSUP-u", IS.februara 1987.godine,
pue odnosno prenosi izjave ,,22.graana Moevca o tome kako su tekIi
infonnativni razgovori u SUP-u".
2. "VJESNIK" u lanku pod naslovom "RAOMON NA MOEVAKI
NAIN" djelom se osvre na ove dogaaje i prenosi izjave trojice privedenih u ovom sluajU(objavljeno lS.02.1987.godine).
3. "VEERNJE NOVOSTI" tJ tekstu objavljenom 2S.02.1987.godine
pod nasIvom "ISTINA JEDINO RJEENJE" prenosi izjave S.maltretiraih graana u ovom sluaju.
4. "NON" list Saveza socijalistike omladine Srbije o ovom dogaaju
pue lS.02.1987.godine u lanku pod naslovom "MILICIJA KONTROLIE I IVE I MRTVE" te 01.03.l987.godine u lanku pod naslovom
"KOLAC IMA DVA KRAJA" i komentaru urednika pod naslovom
"CRVENILO ISPOD BATINE", te takoer pominje vei broj maltretiranih u prostorijama SUP-a,po ovom dogaaju.
S. "POLET" list Saveza socijalistike omladine Hrvatske o ovom dogaaju
pie 27.02.1987.godine pod naslovom "MOEVAKI BORCI IZ 1984.
GODINE" te takoer pominje odreen broj lica maltretiranih u ovom
sluaju.
6. "DANAS" o ovom dogaaju pie
"OD ISKRICE PLAMEN"

lO.02.1987.godine pod naslovom

7. "DUGA" o ovom dogaaju pie u broju od 20.februara do 4.marta

1988.godine, prenosei djelove izjava iz dokumentamog ftIma Krste
kanate "Moevac", tekst nosi naslov "RUENJE NARODA DIREKTAN PRENOS".

Analizirajui napise iz ovih listova i izjave uesnika januarskog privoenja u dokumentarnom fIlmu Krste Skanate ,,Moevac"pojavljuje se spisak od preko 50.imena ljudi koji su u tom privoenju bili ikanirani i pretueni.
Time spisak terorisanih nije zakljuen jer su u vezi sa tim privoenjem
preko lOO.graana obratilo se advokatu Aleksandru Lojpuru iz Beograda
sa zahtijevom za zdtitu i podnoenje prijave zbog nasilnikog pona!anja
pripadnika organa bezbjednosti i zloupotreba slubenog poloaja. Reagujui po zahtijevu ovih 100. graana imenovani advokat je 26.novembra
1987.godine podnijeo OSNOVNOM SUDU U MAGLAlU - ZAHTUEV ZA
SPROVOENJE ISTRAGE - protiv 20.odgovornih lica, i to nakon to je
OSNOVNI JAVNI TUILAC odbacio krivinu prijavu (predmet zaveden
kod Osnovnog javnog tuildtva pod brojem KT 77 /87. a u prilogu zahtijeva za sprovoenje istrage i izjavu kojom MZ ,,25.novembar" Moevacpreuzima krivino gonjenje. Advokat Aleksandar Lojpur je iz tog razloga, u
ime MZ ,,25.novembar" Moevac podnijeo krivinu prijavu OSNOVNOM
JAVNOMTUiLATVU i u SARAJEVU PROTIV DUKAZGONJANINA,
zavedeno u OJT I Sarajevo pod brojem KT.I. br. 3/88. od 06.05.1988.
godine a nakon odbijanja da.podigne optunicu u ime MZ ,,25.novembar"
Moevac, 24.05.1988.godine podneen je Zahtijev za sprovoenje istrage
Osnovnom sudu u Sarajevu. Cifra od lOO.graanakoji su ikanirani i tueni
u ovom sluaju nije istovremeno i konana cifra privedenih u ovom sluaju,
jer se prema mnogim graanima pripadnici organa bezbjednosti nisu ponaali nekorektno, a mnogi graani su zbog moguih posljedica koje bi mogli
snositi na radnom mjestu ili uopte u ivotu, jednostavno preutali da li
su bili maltretirani ili su svoju ,,muku" iznosilina nivou samoupravnih organa
MZ, uglavnom Zborova graana, nespremni da zaborave ali isto tako i
nespremni da se bore za dokazivanje istine u ambijentu bezakonja.
Za ovu priliku izdvajamo imena lica koja su dala izjave o tome kako su
maltre~ani u SUP-u, u vezi sa pomenutim dogaajem, a koje su obiavljene
na stranicama imenovanih listova i u dokumentarnom ftlmu Krste Skanate
"Moevac".
Spiskom od 50.ljudi koji su javno govorili o svom stradanju u SUP-u
elimo da pokaemo neosnovanost tvrdnje RSUP-a BiH, da je samo 28.
lica privedenih:
I. GalijaeviDevad
4. Deli aban
7. Husanovi Amira
10.Husakovi Beir
13.MaiMeho

2. Deli Ragib
5. Muminovi Sinan
8. Husanovi aban
II.Husakovi Ramila
14.MaiGizela

3. Deli Imir
6. Husanovi Smai1
9. Skula Ramiz
12.Deli Bego
15.Heki Zaim

16.Vehabovi Junuz
19.HusakoviMirsad
22.Deli Mujo
25.Deli ulaga
28.Salki Juso
31.Mrvoljak Mehmed
34.Mui Mujo
37.MemieviAlija
40.Hasanbai Hasija
43.Husanovi Ramo
46Kalabi Husejn (Mumin)
49.Mutapi Muharem

17.Ruidov Ruid
18.Husakovi Alija
20.Heki Zlata
21Deli Fata
23.Avdi Mujo
24.Hadi Musto
26.Husanovi Senada 27.Husakovi Suada
29.Salki Sabina
30.Vehabovi Muhamed
32.MaiMirsad
33.Husakovi Mehmed
35.Mrvoljak Ibrahim 36.Plani Mujo
38.Hasanbai Jasmin 39.kiljo Suada
41.Hasanbai Fahira 42.Jusi Rifet
44.Muminovi Ibrahim 45.Kalabi Raska
47.Hajdi Suljan
48.Hajdi Muhamed
50.Mutapi Muhamed
.

/PROVJERITI IITAVANJEM NAVEDENIH NAPISA I PREGLEDOM

DOKUMENTARNOGFILMA,,M O EVA C "PO POTREBI I SASLUANJE NAVEDENIH LICA ALI U KOREKTNOMRAZGOVORU/

OPTINSKI SUD ZA PREKRAJE

MAGLAJ

INFORMACIJA
o prekrajnim postupcima voenim pred
Optinskim sudom za prekraje Maglaj, protiv radnih ljudi
i graana Moevca

U periodu od 1986.godine, do 1988., pred Optinskim sudom za prekraje Maglaj,voeno je preko 76. prekrajnih postupaka protiv 40.lica.
U ovom periodu izreeno je 360. dana zatvora od kojih je pravosnano i realizovano bilo svega pedeset dana. Ostale zatvorske kazne ukinute su
od strane Republikog suda za prekraje SR BiH. Zatvorske kazne izrica-

ne su:
l.GALUAEVIC DEVADU /60.dana zatvora/ zbog ocijena o aktuelnoj politikoj situaciji u Maglaju i SR BiH, u vezi sa "Sluajem Moevac"
koje je izneo u uvodnom izlaganju na sjednici 00 SSO Moevac, od 11.10.
1986.godine. U to vrijeme bio je na funkciji predsjednika omladinske organizacije a pomenuto izlaganje je na toj sjednici usvojeno JEDNOGLASNO
(uz prisustvo 117.omladinaca).
2.GALIJAEVIC DEVAD / SO.dana zatvora/ zbog neovlatenog dranja Radio emisije "Osloboeni Moevac" u kojoj je putem razglasne stanice Vrijeao "drutveno ureenje SR BiH" i nosioce funkcija u Maglajskoj
optini.
3.DELIC HASAN /20.dana zatvora/ zato to je "neovlateno" sazvao
sjednicu Zbora radnih ljudi i graana, premda su mu "Sekretar i Zamjenik
sekretara OSUPa Maglaj zabranjivali da to uini". Deli Hasan je u to
vrijeme bio Predsjednik Zbora radnih ljudi i graana, podrunice, Moevac.
4.MAIC MEHO /40.dana zatvora/ jer je prisustvujui sjednici 00 SSO
Moevac od 11.10.1986.godine "u vrijeme itanja uvodnog izlaganja Predsjednika 00 SSO Moevac, uzvikivao: "tako je", to je kod graana izazivalo
uznemirenost" .

5. DELI BEGO 150. dana zatvoral jer je na sjednici 00 SOO Moe

vac, od 11. 10. 1986. godine "opsovao SUBNOR".
6. MRVOUAK MIRZET /25. dana zatvora I jer je "U pijanom stanju
uzeo bez odobrenja konobara, u motelu 'Bistrica' flau sa kiselom vodom i
dva puta opsovao Tita i dravu".
7. HUSAKOVl ALUA I 35.dana zatvora I jer je "opsovao milicionera a u depu nije imao novca - skitanja kao prekrajno djelo".
8. HASANBAI JASMIN 130.dana zatvoral jer je sa Galijaevi
Devadom uestvovao u "Radio emisiji - Osloboeni Moevac" i vreao
drutveno ureenje SR BiH i nosioce funkcija uMaglaju.
SVE NAVEDENE ZATVORSKE KAZNE SU NAKON ULOENE ALBE
REPUBLIKOM SUDU ZA PREKRAJE SR BiH UKINUTE I STAVUANE VAN SNAGE.
JEDINA KAZNA ZATVORA KOJU JE OPTINSKI SUD ZA PREKRA
JE USPIO DA REALIZUJE BILA JE KAZNA ZATVORA IZREENA
DEL I M tJ J I I 50. dana zatvora I
zbog roga to je ,,napao Mrvoljak Saliha, u to vrijeme nametnutog predsjednika Savjeta MZ" i zato "to
je Deli Mujo pripadnik stranke Devada Galijaevia i Hasana Delia".
Inae svi svjedoci u ovom postupku (Husanovi Smajo, Dini Hajra,
Husuki Zejna i drugi) tvrdili su da je Mrvoljak Salih napao Muju. Isti dan
kada se to desilo, a bila je SUBOTA, Deli Mujo je uhapen i priveden u
Optinski SUP Maglaj, gdje je zadran do sutradan, da bi taj dan, a bila je
NEDJEUA, Optinski sudija za prekraje Adem Mehinagi izrekao kaznu
zatvora od 50 dana i istog trenutka uputio Deli Muju na izdravanje te kaz
ne. Mujo je kaznu odleao u cjelosti ali mu je ena u 27. godini ivota do
bila in.farkt i umrla. Ostalo je uz Muju maloljetno djete NERMINA od 6.
godina.

U albenom postupku mnogo novanih kazni je ukinuto i vrlo mali

broj je postao pravosnaan.
Od karakteristinih prekrajnih postupaka vredi izdvojiti:

1. Protiv ezdesetogodinje HUSANOVIC AIE, jer se na omladinskom

sastanku od 11.1 0.1986.godine ,,nudila predsjedniku mjesne borake
organizacije" ,
2. Protiv GALIJAEVIC DEVADA i DELIC HASANA, jer su pjevali
pjesmu "Nas dva brata, oba delegata - Komitetu razbiemo vrata" i jer
su "odvraali ljude od odlazaka na sjednice Zborova graana" .
3. Protiv HUSAKOVIC MEHMEDA i HASANBAIC JASMINA ,jer su
zabranjivati optinskim aktivistima Zvornimiru Matijeviu i Latifu Islamagiu, da napuste prostoriju u kojoj se odravala sjednica Zbora radnih
ljudi i graana.
4."Protiv GALIJAEVIC DEVADA ,jer Omladinska
on bio Predsjednik organizuje igranke".

organizacija iji je

5. Proti GALUAEVIC DEVADA ,jer je kao Predsjednik 00 SSO Moevac imao namjeru da proita pozdravni govor tafeti mladosti a zatim,
kad mu to milicija nije dozvolila, okrenuo je stranjicu tafeti.
6. Protiv MAIC MEHE, DELIC BEGE, HUSANOVIC RAMIZA, jer su
se "pred prodavaonicom u Moevcu SMUALI u vrijeme kada je kraj te
prodavaonice prolazio Muminovi Fadil.
7. Protiv GALIJAEVIC DEVADA, jer je "oduzeo kljueve od Mjesne
zajednice, tadanjoj sekretarici u MZ i izbacio je iz kancelarije MZ".
BILO JE I MNOGO DRUGIH KAZNI KOJE SU KAO I SVE OVE, NAVEo
DENE, BILE NAKON PODNESENE ALBE POTPUNO UKINUTE A POSTUPCIOBUSTAVUENI.
U PERIODU 1986 - 1988 GODINA OPTINSKI SUD ZA PREKRAJE
MAGLAJ VODIO JE POSTUPKE PROTIV SUEDECIH MOEVUANA:

/ 2.puta, novano kanjen, pravosnane presude'/

/ 2.puta, kanjen kaznama zatvora od 60. i 50. dana, ukinute kazne
nakon albe Republikom sudu za prekraje/
/ 7.puta novano kanjen, ukinute kazne nakon albe Republikom
sudu za prekraje/
/ ostali postupci su u toku/

/ Jednom kanjen novanom kaznom, pravosnana presuda/

/ Kanjen kaznom zatvora od 20.dana, nakon albe Republikom
sudu za prekraje kazna ukinuta/
/ 5.puta, kanjavan novanom kaznom, nakon albe Republikom
sudu presude su ukinute/

/ 3.puta kanjen novanom kaznom, kazne ukinute nakon albe

Republikom sudu za prekraje/
/ Jednom kanjen zatvorskom kaznom od 25.dana, ova kazna je
nakon albe Republikom sudu za prekraje ukinuta/

/ 3.puta kanjen pravosnano novanom kaznom, platio kazne/

/ Jednom kanjen kaznom zatovra od 30.dana, nakon albe Repub
likom sudu za prekraje kazna ukinuta/

/ kanjen kaznom zatvora od 50.dana i isti dan upuen na izdrava

nje kazne/
/ 2.puta kanjen novanom kaznom, nakon albe Republikom sudu
za prekraje kazne su ukinute/
/ jednom kanjen novanom kaznom, pravosnana presuda/

/ jednom kanjen novanom kaznom, pravosnana presuda/

/ jednom kanjen novanom kaznom, albeni postupak je u toku/

/ kanjen oba puta novanom kaznom, nakon albe kazne ukinute

od strane Republikog suda za prekraje/

/ 3.puta kanjen novanom kaznom, nakon albe Republikom sudu

za prekraje kazne ukinute/
/ kanjen kaznom zatvora od 40.dana, nakon albe republikom
sudu za prekraje kazna ukinuta/

/ jednom kanjen kaznom zatvora od .SO.dana, nakon albe Repub.

likom sudu za prekraje kazna ukinuta/
/ jednom kanjen novanom kaznom, nakon albe ukinuta kazna/

/ jednom kanjen novanom kaznom, pravosnana presuda/

/ dva puta kanjen novanom kaznom, nakon albe Republikom
sudu za prekraje kazne ukinute/

/ kanjena novanom kaznom, nakon albe Republikom sudu za

prekraje kazna ukinuta/

I kanjen novanom kaznom, nakon albe Republikom sudu za

prekraje, kazna ukinutal

29-36

HAJDlC MIRSAD I JO 7. OMLADINACA LANOVA

PREDSJEDNITVA
00
SOO ORUE, MZ ,,25.NOVEMBAR"
MOEVAC

OVOJ INFORMACUI
NEDOSTAJU PODACI O PREKRAJNOM
KANJAVANJU MOEVUANA U 1985.GODINI I U NJOJ SU SAMO
PODACI KOJI SU BILI DOSTUPNI SKUPTINI MJESNE ZAJEDNICE,
OBZIROM DA JE OPTINSKI SUD ZA PREKRAJE ODBIO ZAHTIJEV
DA SE IZVRI UVID U KAZNENU EVIDENCIJU. U OVOJ INFORMACUI OBUHVACENO JE KANJAVANJE LICA KOJA SE NALAZE
NA NAJODGOVORNIJIM
DUNOSTIMA U MJESNOJ ZAJEDNICI,
KAO DELEGATI U SKUPTINI ILI MJESNOJ KONFERENCIJI SSRN,
TE OSTALIM SAMOUPRAVNIM ORGANIMA ILI IZVRNIM ORGANIMA DRUTVENOPOLITIKIH ORGANIZACIJA'

ONO TO JE ZAJEDNiKO ZA SVE PREKRAJNE POSTUPKE

BILO JE TO, DA JE
,SVE ZATVORSKE KAZNE I GOTOVO SVE
NOVANE IZRICAO ISTI SUDIJA ZA PREKRAJE, ADE M M E H I N A G I u TO VRIJEME PREDSJEDNIK SUDA ZA PREKRAJE
AU I TO DA SU SE U SVIM OVIM POSTUPCIMA POJAVUNAU
U
UVIJEK ISTI SVJEDOCI.
U DOKUMENTIMA SVIH ORGANA I ORGANIZACIJA MJESNE
ZAJEDNICE ZAHTIJEVANA JE ODGOVORNOST ZBOG KRAE DRUTVENE IMOVINE OD SUEDEIH UCA:
1. MUMINOVI HALlO
2. MUMINOVI SUUO
3. BRKI IBRAHIM
4. OMI MUMIN
5. DEU SULEJMAN

(zet Brki Ibrahima)

(bivi i sadam ji optinski funkcioner, ovjek koji je sve vrijeme i
bio predmet zatite od strane i
optinskih i republikih struktura)

SVJEDOCI KOJI SU SE POJAVU IVAU U SVIM PREKRAJNIM

POSTUPCIMA BIU SU lU POMENUTA ,,PETORKA" UNO, lU NJI
HOV A BRAA, SNAHE, ENE ...
Tako su sve prekrajne presude "pale" na osnovu iskaza sljedeih
svjedoka:

7. MUMINOVI SAFET
8. MUMINOVI SAFET A
9. MUMINOVI ISMETA

(roeni brat Ha1ida i Sulje)

(kerka Fadila Muminovia)
(sin Fadila Muminovia)
(ena Fadila Muminovia)
(kerka od sestre Muminovi Ha1ida,
Sulje,)
(sin od sestre Halida, Sulje, Fadila i
roeni brat Zehre Mui)
(roeni brat Ha1ida, Sulje, Fadila)
(kerka Safeta Muminovia)
(enaSafeta Muminovia)

IO.BRKI RAIO
II.BRKI IORIZ
12.BRKI MUJO

(roeni brat Ibrahima Brkia)

(roeni brat Ibrahima Brkia)
(roeni brat Ibrahima Brkia)

I.
2.
3.
4.
5.

MUMINOVI FADIL
MUMINOVI SAJMA
MUMINOVI ISMET
MUMINOVI ZIRAFET A
MUI ZEHRA

6. MUI ZUHDUA

13.0MIC MEJREMA
14.0MIC MAJDA
15.0MIC AMIRA
16.0MIC HAMID

17.AHMAN HAJRUDIN
18.MRVOUAK

AVDO

19.MRVOUAK

BECIR

20.MRVOUAK ENISA
21.AVDIC REFIK

(ena Mumina Omia, roena sestra

Ibrahima Brkia)
(snaha Mumina Omia, udata za
Muminovog sina Aliju)
(bratanica Mumina Omia, kerka
Muminovog brata Beira Omia)
(brati Mumina Omia, sin Muminovog brata Beira Omia . brat
Amire Omi)
(zet Sulejmana Delia) oenjen sestrom S.o.)
(zet Sulejmana Delia, oenjen drugom sestrom Sulejmanovom)
( sestri Sulejmana Delia, sin
Avde Mrvoljka)
(ena Beira Mrvoljka)
(ukaj Sulejmana Delia)

NA TEMEUU IZJAVA IMENOV ANIH SVJEDOKA ZASNOVANE

SU SVE PRESUDE KOJE JE IZREKAO OPTINSKI SUD ZA PREKRAJE MAGLAJ.

SVI DOKAZANI POSTUPCI I PRED KRIVINIM SUDOM (OS.

NOVNI SUD U MAGLAJU) U PROTEKWM PERIODU BILI SU SVEDENI NA IZJAVE POMENUTIH SVJEDOKA. NI U JEDNOM SLUAJU
NIJE UVAENA ODREDBA ZAKONA O KRIVINOM POSTUPKU KAO
NI ZAKONA O PREKRAJNOM POSTUPKU, KOJE KAU DA JE IZJAVA LICA ZA KOJE JE NOTORNO POZNATO DA SU U SUKOBU SA OKRIVUENIM VRW SLAB, U STVARI NIKAKAV TEMEU, NA OSNOVU
KOGA BI BIW MOGUCE DONIJETI PRESUDU.
O TOME DA SMO MI LICA U SUKOBU, ZNALA JE CIJELA JUGOSWVENSKA JAVNOST. KAO "VRW PODOBNA", U POLITIKOM
SMISLU, LICA, SVI OVI SVJEDOCI SU PRIMUENI U SAVEZ KOMUNISTA JUGOSLAVIJE,OPTINSKI
SUP MAGLAJ IH JE NAORUAO I
ONI PREDSTAVUAJU KOMPLETNU "OPOZICIJU" OSTAWM DJELU
GRAANSTVA MJESNE ZAJEDNICE, KOJI INI OKO HIUADU PU-

NOUETNIH LICA. INAE, IMENOV ANI SVJEDOCI KONCENTRISANI

SU U 8. DOMAINSTAVA OD UKUPNO 400. KOLIKO IH MOEVAC
BROJI.

OSNOVNO JAVNO TUILATVO

MAGLAJ

INFORMACIJA
o odnosu OSIU:wnogjavnog guilatva
prema graanima Moevca
ODGOVORNOST za nezakonitosti u "Sluaju Moevac" Osnovno
javno tuilatvo ima prije svega u SLIJEPOM PRIHVATANJU SVAKE PRIJA VE PROTIV GALIJAEVIA. DELIA i ostalih graana Moevca koji
su insistirati na odgovornosti i ODBIJANJU SVIH INICIJA T1VA I PRIJA VA KOJE SU OD GRAANA DOLAZILE i upuivane protiv uzurpatora samoupravIjanja i drutvene svojine.
Moevaki fmansijski vor mogao se razrijeiti jo u Januaru 1986.
godine kada je Skuptina MZ 25.novembar" Moevac, podnijela ovom
tuilatvu krivinu prijavu koju je to tuilatvo nakon est mjeseci odbacilo. Tadanja prijava u potpunosti JE IDENTINA SA SAZNANJIMA 00
KOJIH JE U SVOJIM NALAZIMA DOAO VII INSPEKTOR SDK EMKO
DIZDAREVI (nalazi od jula 1988.godiml).
Obzirom na svoju drutvenu ulogu i injenicu da "tuilac mora djelovati ako do njega dopru i glasovi o izvrenju krivinih djela" ZBOG PERMANENTNOG BEZAKONJA najveu odgovornost snosi upravo Osnovno
javno tuilatvo to je sa jedne strane se ogluilo o sva upozorenja i napise
cjelokupne jugoslovenske javnosti i dozvolilo potpunu blokadu sistema. omoguilo da na jednoj strani se nau ljudi nedostini pravosudnim organima
(ak i kad kradu drutvenu imovinu) a na drugoj itava jedna Mjesna zajednica i ljudi u njoj postanu predmetom besprizornog terora i ugnjetavanja.
pravne nezatienosti i izloeni razliitim progonima.
Ovakav odnos uslovljen Operativnim zadacima OK SK Maglaj uslovio je odbijanje svih do sada podnesenih tubi radnih ljudi i graana Moevca (protiv Muminovi Halida. Muminovi Sulje. Deli Sulejmana. Omi
Mumina. Brki Ibrahima. Mrvoljak Mine. Spahi Mahmuta. Spahi Muhameda, Dulala Ibrakovia. Marka Uzunovia, Abdulaha Merdia. i jo protiv
20. optinskih funkcionera te protiv pripadnika organa i slubi bezbjednosti (predraga Radulovia i Slavka Tambia) i drugih ...
Odnos Osnovnog javnog tuilatva Maglaj pokazuje tendenciju ne promenljivosti i trajne podrke pogrenoj politikoj orjentaciji.

INFORMACIJA
o postupcima Osnovnog suda u Maglaju
prema iteljima Moevca
to se tie rada OsnoVnog suda u Maglaju njegova odgovornost je
dvojaka.
PRVO:

jer je u periodu od 1985 - 1988. organizovao klasinu hajku na

rukovodioce u Mjesnoj zajednici (misli se na sadamje rukovodstvo koje je bilo pokreta zahtijeva za odgovornost zbog krae
drutvene imovine). Ova hajka, bez obzira na konaan ishod
presude imala je karakteristiku saptitanja, oduzimanja vremena i
onemoguavanja bavljimjem pitanjima odgovornosti za krau
drutvene imovine.

DRUGO: jer u periodu od 1985.godine nije uvailo nijedan zahtijev za

provoenje istrage, nije uvailo nijednu tubu koju su protiv
odgovornih podnosili graani Moevca '. Pokazujui nesvakidanju brzinu kada je trebalo suditi i presuditi, rukovodstvu i narodu
Moevca, OSNOVNI SUD u Mag1ajuje prijave protiv onih koji
su krali drutvenu imovinu, prijave protiv raznih optinskih monika odbijalo uopte da razmatra. U arhivama Osnovnog suda
mogue je zato nai Krivinu prijavu koju je protiv tadaIljeg
Predsjednika OK SK Mag1ajpodnijelo oko 600 graana i to jo
12. decembra 1986.godine, u vidu PRIVATNE TUBE, koja se
evo ve dvije pune godine nije uopte razmatrala.
Ovakav odnos trebao je da pojaa, odavno stvoreni osjeaj pravne
nezatienosti graana Moevca.

PRAVOSUDNOJ
Deli Hasan.

HAJCI naroito

su bili izloeni Galijaevi Devad i

1. Zbog diskusije NA SJEDNICI PARTUSKE ORGANIZACUE, DEVAD

GALUASEVIC je presudom Osnovnog Suda kanjen na Tri (3.) mjeseca
zatvora. U analima Jugoslovenskog pravosua nije zapamena ovako visoka kazna za taj oblik krivinog djela, rje je o kleveti. Naroito je besmisleno to je predmet sudske rasprave bila partijska diskusija. Svjedoci
u ovom postupku bili su upravo oni svjedoci sa spiska svjedoka u prekrajnim postupcima (Mrvoljak Beir, Mrvoljak Enisa, Deli Sulejman ...).
Ovu presudu Osnovnog suda u Maglaju (od 09.02.1987. sudija Ljubovi
Bakir) svojim Rjeenjem ukinuo je Viti sud u Doboju (11.05.1987.).
2. Pokrenuta je Krivina istraga PROTIV GALIJASEVIC DEVADA I
DELIC HASANA zbog sumnje da su uinili Krivino djelo povrede samoupravljanja, krivino djelo falsiftkovanja slubene isprave i djelo unitenja slubenog peata. Nakon provedene istrage i sasluanja deurnih
svjedoka Optinski javni tuilac 6.11.1987.godine podigao OPTUNICU
a zatim u oktobru 1988.godine zvaninim aktom odustao od nje.
3. Povedena je krivina istraga zbog izdavanja Mjesenog informativnog
biltena i vreanja slubenih lica. Kao i pod brojem 2. Krivinu istragu
vodio je sudija Slobodan Savi.
4. Ubrzo su sudije Bakir Ljubovi i Slbodan Savi izmjenili uloge pa je u
narednom krivinom postupku uperenom protiv GALIJASEVIC DEVADA, DELIC HASANA I HASANBASIC JASMINA, istrani sudija bio
Bakir Lj. a sudija, predsjednik vjea Savi Slobodan.
U ovom postupku, nakon 60. dana provedenih u pritvoru, Sudija Savi
S. je donijeo odluku (19.01.1988.godine)
o kanjavanju Galijaevia i
Delia pna po Sedam (7.) mjeseci zatvora a Hasanbatia na 8.mjeseci
zatvora.
Vii sud u Doboju je 26.09.1988.godine potvrdio ovu presudu ime je
ona postala pravosnana.
Zahtijev za odlaganje izvrenja kazne zatvora Slobodan Savi je. odbio
21.1 O.1988.godine.
U ovom postupku svjedoili su svi oni svjedoci sa spiska svjedoka u
Optinskom sudu za prekraje tako da bi izbjegli ponavljanja upuujemo vas
na pomenute stranice ovog dokumenta, koje obrauju aktivnost Optinskog
suda za prekraje gdje je dat kompletan spisak imena svjedoka. Jedino je

na tom spisku novo ime MUIC MUHAREMA, koji je zet Muminovi Halida, Sulje, Safeta i Fadila a otac drugom dvoma svjedoka sa tog spiska
(Mui Zehre i Zuhdije). Inae sin pomenutog Muharema je miliocionar
u OSUP-u Maglaj.

Pored navedenih predmeta a prema informaciji koju je Osnovni SUD u

Maglaju uputio na adresu OK SSRN Maglaj, u radu Osnovnog suda u Maglaju
bilo je ukupno 20. krivinih predmeta, koji su u neposrednoj vezi sa dogaajima u MZ ,,25.novembar" Moevac.
Od ovih 20. predmeta u cjelosti je zavreno 10, anezavravanje
ostalih predmeta u Osnovni sud Maglaj pravda velikim brojem predmeta koji
se nalaze u radu kod ovog suda.
Od ukupnog broja predmeta, prema vrtstama krivinih djela, najvei
broj se odnosi na "povredu samoupravijanja" , "falsiftkovanje slubene
isprave", "unitenje peata", "krau", "oteenje tue stvari", "nasilniko
ponaWije " "ometanje slubenih lica u vrenju slubene radnje" ...

Karakteristino za sve sudske postupke su UVIJEK ISTI SVJEDOCI,

ISTE SUDIJE I ISTI TUILAC.
Kao i to da sudska hajka poinje nakon usvojenih OPERATIVNIH
ZADATAKA SAVEZA KOMUNISTA I LANOVA SAVEZA KOMUNISTA U DRUGIM SUBJEKTlVNIM SNAGAMA NA NORMALIZOVANJU DRUSTVENOPOLITlKOG
IVOTA I SAMOUPRAVLJANJA U
Ml ,,25.NOVEMBAR" MOSEVAC donesenih u novembru 1986.godine.
ZAVISNOST SUDSTVA OD POGRESNE PARTIJSKE POLITIKE
NA OPSTINI UTVRUJE SE U OPERATIVNOM ZADATKU BROJ 3.
("Obaviti razgovor sa komunistima u pravosudnim organima i organima
otkrivanja ') a da nije u pitanju "obini razgovor" ukazuje zavrni dio optih
naela pomenutih zadataka ("U tom smislu se trai dosljednost i odgovornost u provoenju utvrenih zadataka u svakoj sredini").

SLUBA DRUTVENOG KNJIGOVODSTVA

"EKSPOZITURA MAGLAJ"

INFORMACIJA
o nalazima Slube drutvenog knjigovodstva
"Maglaj - Doboi"

Sluba drutvenog knjigovodstva, putem Inspektora SDK Ekspoziture Maglaj donijela je svoje prva nalaze u SEPTEMBRU 1985.godine.
U NALAZIMA INSPEKTORA UZUNOVIC MARKA, PORED BROJNIH NEZAKONITOSTI U VEZI SA KNRGOVODSTVOM, BROJNIH
PRIVREDNIH PRESTUPA KONSTATOVAN JE I MANJAK GRAEVINSKOG MATERIJALA:
MANJAK PO PRVOM NALAZU SDK - INSPEKTOR MARKO UZUNOVIC
u vrijednosti od
I.cement 100 kg
618,44 dinara
2.kre 870 kg
5.785,50 dinara
1.418,50 dinara
3.bitumen 30 kg
309,98 dinara
4.lepenka 1/2 kom.
7.195,40 dinara
5.armatume mree 2. kom.
6.naj1on PVC 17,5 kg
1.925,00 dinara
7.cjev betonska 0 1000, 1.kom. 5.766,90 dinara
80icapaljena 4,7 kg
1.937,88 dinara
9.ekseri 15.kg
2.964,39 dinara
10.graevinska kolica 4.kom.
6.778,20 dinara
11.sjekira l.kom.
577,44 dinara
1.410,00 dinara
12.knjiga, 4.kom.

NAPOMENA:

MANJAK JE EVIDENTIRAN NA 30. i 31. STRANI

(materijali od 1-9.) i 34. STRANI (materijali od lO. - 12.)
,,zapisnika o izvrenoj kontroli materijalno - fmansijskog

poslovanja, za period 01.01.1983. do 30.06. 1985.godine,

kod Mjesne zajednice ,,25.novembar" Moevac
INSPEKTOR MARKO UZUNOVIC.
U NALAZIMA EMKE DIZDAREVICA, VlG INSPEKTORA SDK FILIJALA OOBOJ, PORED UTVRENIH
BROJNIH NEZAKONITOSTI, PRIVREDNIH PRESTUPA
I KNJIGOVODSTVENIH PREKRAJA, EVIDENTIRAN
JE I MANJAK GRAEVINSKOG MATERIJALA:
I.Topo10va daska u koliini od
2.Razna daska, otpadna
3.Je10va greda II klasal (110 x 140 mm - 6 m)
4.Je10va greda II klasal (110 x 120 mm25-5 m)
5.Je10va greda III klasa I (48 x 80 mm)
6.Je10va 1etva II klasal (24x48mm - 3-5,75 m)
7.Je10va tafla (48x80 mm - 3-5,75 m)
8.Je10va greda (120 x 140 mm - 5m)
9.Je10va 1etva (24 x 48 mm - 2-2,75 m)
10.Je10va 1etva (24 x 48 mm - 36 m)
Il.Je10va greda (140 x 200 mm - 6 m)
12.Armatura mrea
13.Lepenka
14.Kre hidrat
15.Bitumen
16.Betonska cijev 0
17.Betonska cijev 0
18.Betonska cijev 0
19.Betonska cijev 0
20.Betonska cijev 0

1000
800
500
400
300

15 m3
6,92m3
4,145 m3
1,000 m3
I,002m~
0,638 m
3
0,273 m
3
1,749 m
3
1,242 m
0,323 m~
3,885 m

3,5 kom.
2,5 kom.
840 kg.
140 kg.
30 kom.
16 kom.
19 kom.
11 kom.
11 kom.

UKUPNA VRIJEDNOST MANJKA PO EMKI DIZDAREVICU JE

25.924.535,00 din.

NAPOMENA:

MANJAK JE EVIDENTIRAN NA 13,83,98,100 i 101

strani ,,zAPISNIKA o izvrenoj kontroli materijalno fmansijskog poslovanja Mjesne zajednice ,,25.novembra"
Moevac po zavrnim raunima za 1984. do 1987.godine i

za period januar - mart 1988. godine" VII INSPEKTOR

SDK EMKO
DIZDA
RE VI !
DA BI IZBJEGLI PONAVUANJE
INJENICA VEZANIH ZA ODNOS
IZMEU DVA ZAPISNIKA SDK, UPUUJEMO VAS NA 6. STRANU
POLITIKE ANALIZE DOGAAJA U MJESNOJ ZAJEDNICI ,,2S.NOVEMBAR" MOEVAC.
NA ESTOJ (6.) STRANI POMENUTE ANALIZE U PRVOM I DRUGOM
PASUSU RAZJANJENE SU RAZLIKE IZMEU NALAZA, TE NEDOSTACI PRVIH NALAZA KOJE JE URADIO I N S PEK TOR
UZUNOVI MARKO.

Ovaj dokumenat, usvojen je na 7.Redovnoj sjednici

SKUPTINE MZ, odrane li nedjelju 30.10.1988.god.
Materijal kao takav bie upuen naslovljenim dravnim
organima te i Organima i komisijama Socijalistikog
saveza radnog naroda Optine i Republike, a o njemu
e se voditi i javna rasprava unutar Mjesne zajednice
,,2S.novembar" Moevac.

PREDSJEDNIK

SKUPTINE

MZ
Galijaevi Devad,s.r.

In
MJESENI
INFORMATIVNI BILTENI

Mjeseni informativni bilten, kao glasilo 00 SSO Moevac bio je ne

zaobilazan faktor u stvaranju "Moevakog sluaja". Onoliko, koliko
je objektivnom i pravovremenom informacijom, doprinosio razumijevanju
sutine sukoba toliko je sa druge strane tetio nama koji smo ga radili, jer
u trenucima kad ostane i bez minimuma argumenata, VLAST bi se uvijek
okretala biltenu i osuivala ga. Na taj nain zamagljivanaje sutina, zaboravljena kraa drutvenih sredstava postojao je samo "taj bilten" koga je
trebalo tititi od forumskih stavova.
Dotada prikriven sukob je u pravom smislu rjei otvoren izlaskom
Mjesenog informativnog bi1tena (br.OI. god.VI.) u julu 1985.godine. Bil
ten je ocijenjen kao izraz ,,idejnog skretanja", ;;neprijateljski", "ilasovski",
"anarho-liberalan", "rankovievski" ... OSUP i Sluba dravne bezbjednosti
nakon izlaska tog biltena, zapoinju sa privoenjem. A bilo je u pitanju
svega Pet listova (10. strana), izvuenih na getetneru Optinskog komiteta
SK Maglaj, i njegov sadraj predstavljao je u stvari rezime rasprave povedene u partijskoj organizaciji Moevca po zakljucima 13.sjednice CK SKJ
i Internog materijala "Samoupravijanje u organima i organizacijama Mjesne zajednice ,,25.novembar" Moevac". A mogla je biti prosta pria.
I naredni bilten (broj 2/3, godina VI.) izazvao je gotovo slinu guvu.
Prvo je u trinu inspekciju Skuptine optine Mag1ajdostavljena vjest o
nelegalnoj prodaji, nekakvog "divljeg letka". Kad su vidjeli da nije u pitanju
nikakav "divlji letak" nego legalni bilten jedne Drutveno politike organizacije i da se ne prodaje, trini inspektori su se oglasiti nenadlenim.
Predmet je pod hitno prebaen Prosvjetnoj inspekciji. Prosvjetni inspektor
DUKO MITROVIC bio je prva linost koja se usudila rei da je bilten Moevake omladine ,,izuzetno kvalitetno i tehniki dotjerano interno glasilo", te da "nije poteno napadati tako mlade ljude samo zato jer su poeli misliti svojom glavom" . Predsjednitvo Optinskog komiteta SK Maglaj,
koje je i zahtijevalo intervenciju Inspekcijskih slubi Skuptine optine Mag-

laj, naglo je odustalo od tog naina rjelavanja problema i pribjeglo metodi

politikog etiketiranja, kao najsigurnijoj metodi kontra-napada.
Poslije tri godine sve stare optube su ponovljene, ovaj put na raun
biltena (br.OI. god. IX.). O ovom biltenu raspravljali su prvo Savjet za informativnu djelatnost OK SSRN Maglaj, zatim PredsjedniJtvo OK SSRN
Maglaj, Predsjedniitvo OK SOO Mag1aj,Predsjedniitvo OK SK Maglaji na
kraju i Savjet za informativnu djelatnost Republike konferencije SSRN
BiH. Zbog vreanja slubenih lica (Slavka Tambia, Lukes Tihomira i
Duika Zgonjanina) Osnovni javni tuilac uloio je kod Osnovnog suda
u Maglaju Zahtijev za sprovoenje istrage. Prva rasprava odrana je 26.09.
1988.godine.

"" \ , .i ,J
f/
'j" i. '

\-

VI

'.

, . 'I

I!"..

mjeseni.
:L'lfol'matJ.voi
El I-:C'r E N
broj
j'll"i.

RASPOLAGr~TI
TUD:;01'1 MUKOM
nJE NAM ZAEBA1.CIJA
--ciVaJbroJDaseg
bi1hna
tematski je
,
opredjeljp.n.
O~vir~o; njegov sadraj i''::''::'ddstvimamjilsnog samod0l'r;i.no,":"ni :..'ezi.merlisprav'.'! voen po materijaln
,a x-adni ljud L l. p-radjani nast9- "SaTQoupravljanje u organima i organiz'l .
1. da avoju ivotnu sredinu u- cijama MZ25.novembar Moev8.c"koji je
J'.3 bogat:! jom .i ljepom
tj. za- posl'Jio lanovima 00 SK kao polazna c-~.~'~o:liki~ ulaganjem l~.nin sred- nova 'u analiz::. dostignutog
stepena ra~,
')~'3./aposo~iu zadovoljenje
zaj- ojasJCijaliatikih
samoupravnih odno,-;"
w.1Uikih.potreba.
lia mjesnom podruju.
.
:,'<:kui,mjesni samQdoprinos,kaoo
Materijal
je,'do
danas,bio na raspru-o
'o 91'oli, svjesno smo o?redjelivi u 00 SSO,Skuptini i Savjetu MZi
oa za izgradnju drutvenog do- ovih sastanaka pripremili
smo krae pr-, Ul& i adaPtaci~~~I,l:~e
ml'ee kr-. .ll~
_
.,2; selo,
.ocJ.enJ~lJuc~ d:a .ns1Q, Jt!.
.
---------;;0 u sadanjem
t.renutku, od pr"'::.ritetnog znaCjs. Kada smo z8.ll:ovarali p01(retanje ovih akcija,
rauna::..
~~o ~a narasle potrebe radoih ljudi i frarljana J. Ja~no i glasno kazali
.lu eao po/!itovc.ti v()l.~iu .;. mJ./!iijen.1e'Ussa p-.-i rtsli.\aciji
ovih akcija.
?ut sa\Doupro.voe de\llokrati;je tj .. zajaniek,;(1ludvanje
il utroku opredje.
~_~enih srEldstav'l l'l.iesnop:.sam.:.dopritlo~a naJbol~i ;e p,lt uspjenop; pri-o
Jo1jenja .k:~a.111
zapv~:et:;'h akcl-.ia.
Ali k,ko j~ vrtje1i!s ::'dm1cal0osvima nsu' je postaja.'.o .jasnije,
da upravo
~>niorgani leeji .811 trebali
brl-Jluti oo samoupravnom 'ltroku sr*dstava
ojeanog samOdc.pl'i;;osa, mislimo na 'oSa'/jet i SkuptiLu, drasti?no
su
lzigr~li -povjerenje radnih ljudi i ~radjana" Jer, dunas, tri godine
'~akon otpoh .janja i\;g''adtlje drutvenog dOl!la, i spost svilo se da su
'-lr~stva mjesno" .'amcoa:--:inos", namje:lslti .:>pre':!j'.'!l;)
ma samo za izgrad,;.ju drutvenop: d.>'na i o;~posobljavanje putne mrele ~ u: tupana tj. posudj: '
;8::.a drugim organi:z.ac1j:tmana Op/!itini, bez z:19.nja onin koji su ih zajtl;,
. i.:ki izdvajali.
Tako, sada kao mjesna zajedoJ.ca nemULlO
dovoljno sred,tava
kako
bi
zapOe~i
radovi
na
domu
mogli
titi
i
o~c:lani.
\

f..'

m,jeseni informativni bi1ten

"MIB"
str.2.
Pouzdano znamo samo to da su sredstva posudjena "AUTOfREVOZU"
i
'WI-ju uz ~amatu od 4%. Da to nije bilo mno~o pametno, sada je to
,vo i oito. U mjesnoj zajednici
je stvorena opta klima nepovjerenja,
:'adovi na domu"stoje,
sT'edst~':a nema.

U ovoj situaciji,
kada se rjeenje
oekuje na Zboru radnih ljudi i
.,.:'adjana, koji je zakazan za 14, (nedjelja)
jul, u obzir treba uzeti
i injenicu
da je ostvarivanje
samoupravljanja
u ozbiljnoj
krizi za_o
~valjujui
i nerad u uprave Zbora
.~vakako ne treba se zaustaviti
samo na kolektivnoj
odgovornosti. Iza
..."ega ovoga stoje pojedinci,
sa imenom i prez;.menom, mislimo na ljude
.coji su vodili Savjet i Skuptinu u prolom i ovom mandatu i koji
:3U direkt'6i
krivci za stanje "bijelog usijanja"
kakvo je sada u mjesnoj zajednici.
~~to tako, pasivnost
'jruitveno-politikih
Jvalcvomstanju.

1 nezainteresovanost,
kako samoupravnih tako i
struktura
li mjflsnoj zajednici,
pogodovalo je

Halazimo se u pzblljnoj krizi i vrij;,me jn da se OZbiljno zamilllimo

~a daljoj audb1ni planiranoF doma i svega to smo bili planirali
ura'iiti.
U ovom trenutku te~o je sa~ledati
posljedice
koje mogu nastati
iz ovoga, ali mo~amQbiti odluni i dosljedni,
pa ako ocijeni.oda
je
to potrebno i da e dovesti do ozdravljenja,
pojedinim drugovima ko.;1 su kumovaliovakvom stanju "zahvaliti
se na dosadanjem radu".
'.1 vjerujemo da do kriznog stanja ne dovode salDo loli pilanovi i
,'['ilike,
ve u prvom redu ljudi koji ne vidl'l izlaza iz neprilika.

Ruka pravde je spora,ali

i teka,to dobro znate.Naroito
ako se
ostvaruj8 na sastancima koji sve vie lie na razgovor gluvih i daleko
su od konstruktivnog dijaloga.
Clanovi 00 Sl Moevac ve su ostavili
iza sebe punih dvanaest sati sastanenja,a
jo se nisu dogovorili je ii davo bijel ili je crn.
!rometreba dodati i dva s as tanlca Drugarskog vj ea ove "partijske ~
organizacije
koji su ukupno trajali
osaan sati i slika "partijske'"
nemoi
istjerivanju
pravde,to se tie javnog rada, tj. sas~an~nja.
bie kompletna.

~.1.e.,.tu
ata je.to. iito je ovu do sada prividno jedinstvenu organizaciju
oiitro
podjelllo na dva tabora.nejednake
brojnosti.Jedna
strana koja je u .
veini od, poetka zastupa mialjenje da je nsstuplla
kriza samoupravljanja,doli: qruga strana nee ni da uje.Drugu st:canu,itaj
prozvane.
vie brine.incijator
r:>sprave,nego pitanje demokratinosti
u radu .
samoupravnih organa u NZ.Uostalom,za prozvane,pitanje
samoupravn}janja je isto tehniko pitanje.Oni
ovako razl4ilnjaju na snstancima:
materijal
'ISamoupravljanje u organima i organil1'acijama I"lZ"pisao je
H. Deli,a D~evad Galijaev:i.~.vlU.lini 'autor" materijala
bio je samo
tehni/Ski sekretar.
Kada je na prvom sastanku razmatran ovaj" inaterijal,to
je bilo
06. o. g. prisustvOValo je 15 lanova SK.Tako su utroiienn prva /Setiri sata,na kOClesu se samo tri lana SK svojski trudUi da dokdu
kako nije zsstoj samouprnvljanja u lijZ i da su prozvRl1i drugovi po"bpuno nevini.Od ta tri "mohikanca:l j,:,dro'lje direktno imenom.prezime-

1'.

nom i onim iito je do tad'i r"dio,okarakterisan

kao uzur;:>tor samoupravnih prava,dok su drUGa dva navijna pokaztl1a koliko im je drai
mir u f8lllJ.liji od istine. (Od t.oli::e drAgosti Solcrnt se prevrnuo u
grogu i iiapnuo istoriji
na uho iZdajniku,neshvatljivu
i zbunjujUu
lall:drag mije prijatelj,ali
joll dra:i.a iatina).
Kakv.e e .to imati pos:ljedive na rad 00 /:iKu Hoeycu tek emo da vidimo i do1vimo?

Nakon svega,preovla4ava miljenje da su krivci talasanja mrtvog 110o

.
ra kolektivni i da su kolektivno skuhali hllpicu,dabome po diktatu
opet, pojedina.ca.
~_a..b~~La}to_moe!j
Slijedea etiri
sata bilo je naji::eMe.Stranke su se definitivno
vrsto formirale i ll1aximalnogrupisal.e za raspravu.IIa samomsastanku
~esnu stranu uionice zauzeli su prozvani ,dok su lijevo krilo dreli 1ncijatori
procesa.J.tnIosfera je .bila izuzetna:napolju,kroz
prol!'0r,prilo je sunoe tako jako da je podrhtavalo sve od popodnevne
jare,a unutar,na sastanku,i!jlo
se o!jtro i na prvu.
l:a4a nije
.govor,koji

pomogaopripreuiljeni
je ostaVio na prisu-

tne muan utisak Zadivljujue

j al.ovosti i maximal.ne prom&enosti, prvi govornik S. Deli, pokuao je kako se moe zahv;ajui
zbunjenosti pr~dsjed!lvajuceg,kao
ilinoj'
nadarenostl za to,vi-.
le od sat vrp.mena iz !jupljegiaao
pres1pati u .prazno,pa onda. reda
rad1 .je l1,izpraznog
u Auplje.
Za sat vramena evo Ata je konkretno rekao ,dabome kroz etiketi.
ket1ranje: jedan om1ad1nac je
pilkio pod zasta.u na akciji???,
(neu da kaem njegovo ime je~
je on preQsjednik naile omlad1n-

parlz

ti

je dao sebe
4

dio neba zauvjek

to te mui na kraju, pute:
~ ~~~ali li se panije
zpni;ua me dal. 'bi opet
u rovOVe
oh,pp.vel
neman je pred vratima
govorili mi o ldeji
o patriotizmu generacije
da li je to skup 1n~eresa. nekor1sn1h
ljudi
ll~ neto vrijedno robije
.

ske organizac1je i kadrovsko rjelenje u i1Z),zat1m su druga dva razgovarajmo o slobodi

omla41noa saz1vall

19r~ku

na

Bajr_(vjerski
praznik) , om1adina se ponovo okupila da radi
jer im je potrebBl1 drultveni

sje6nli 11 se Ipenlje
oh pavel
neman je pred vratima
_. __
o

dinar za vlastiti
dhp,u omladilltSkoj organizaciji
sve Ile vrti oko
19renkl,para i mahinacija,u stilu ko e zdlpiti
vie love,ltd.itd.,
osporio je dobru namjeru pokrenute rasprave i sveano zakljuio
samoupravIjanje u mjesnoj zajednici nikad nije bilo razVijenije.

da

SaBtan~ je bio izuzetan i po tome to mu je prisustvovao De].al

"Ibrakovi,predsjeddik
OKSK Maglaj,koji
je bio slikovit
u ocjeni rad~
lanova SK,koji ne bi smjeli da pletu zatvor0nu ';politik
u'; izvan kr'itikog
domaaja !llaBa,kao svojevrsne "svilcn0 bube':,dovoljne same sebi.
Kada je istekao i etvrti
sat,a nijedna stral1.a nije odstupila od poetnih pozicija svima je jasno da e bi ti posla jo i za drug ars ko
vjee.Sve ciJarete bile su poputiene i svi prisutni
su bili okuali
svoje uJijeee lije~e besjedc,sa vise ili manjs zadovoljstva i ubje:enosti,kad je utihnula zadimljena i sparnf. uionica,
Matrijal Ioji nikog nije ostavio ravnoduni~,progla~en
je konspirativnim,avrua pitanja i loptanje rijeima,za
linu i samo linu stvar
"partije",
:L!!. te_'.[SLli!JLSl:l:l~voli,...!i
Na trei satanale OOSKpo istom pitonju CfalO se malo du~e,ali
za to vrijeme drug ars ko je vjee kopalo po zapisnicima,od.luk:'.ll1a,preporukama,iltatutima ismoglo snilge da se okupi dvO!.puta.
~alaZl drugarskog vjeA 'inili
su sc nepobitniro,jer
su njihovu vje. rodostOjnost potvr();ivali zapisnici
i izjave prozvanih,ali
samo za e- .
tiri lana od ukupno pet i SP.lllO do s1lStankfl.OOSK,koji je na dan 5. jul
pokazao defi.nitivno da dva putia od izvora pa nadAlje mogu posiojati
samo u pjesmi,ali
nikalco i u radu i djelovanju lanovp.. Saveza komunista',
Nalazi drugarskog vjea i predloene idejno-politil~e
mjere nailne su
na veinsko odobravanje na sastanku,ali
zato nisu dobile dvotreinsku
veinu,koja bi illl dala statutarnu
snagu odlul~e.
C~lasalo se za prijedlo ...e po tak'tu omiljenog ;;novokonponovanog" refr,ma "ja te volim ~n1'mc voli tili :pa je pozornicol.l odisne teki lI.adah
tragikomedije.lmponovala
je dosljednost sedam odlunih (oni nemaju
;:i!.akv~ veze sa onih sedam velifll1stvenih) !coja se nI'. krajU svom sna,jom oborila na plee. SI.'JnO
jednog koji je u svojoj linosti
uspio sjedinitl,all
ne i pomiriti teko breme pr6zvAl1ogi odGovornog za sve
ono ato se nije smjela desiti,fl. dogodilo se u mjesnoj zajednici i koji je pokazao zadivljUjuu upornost i snagu incijatcra
da se talcvo
stanje to prije prevaz6e i po cijenu preotrog li~og diskr~ditova. nja.

Poga:ate,rije
je o prometejski
-adu,od danab ;::"vJeku-fcniksu.

nesrc~:>m sekrr:taru

00 ::;KHalli lol1rs-

Druga strana pokazala sc navijaki rnspoloi.ena i "radila je u skladu

dabome premalinimsimpatij!ll<la.TAJmje
o.ljrr opredjcljivconja pri
glasanju odgovarao krivulji
koja skokovi to opf'..dai raste prema maxi
ma1.i.(Devet prema etiri
bilo jepri gll!'.BC'.llju
za ,njcr(; odgovornosti
sada<.njeg sekretara 00 ::IK,zatim OSI'il1 prema pet,pa sedam prema llest
za najae mjere koje nisu prole,onda jedanaest pretlfl dva za pokret2l1je
incijative
za opoziv rukovodstava Dl'O,a za izmjenu Statuta
tinaest na sastanlcu dalo je svoj gl83.

UZ svih

Slatka mala zabluda ugnijczdila

Sc u nail<>kolebljiva
srca,ako izmjenimo statut NZ,automatski emo promjeniti nabolje i krizno stanje.
Zakljuuj"te,za
krizno stanje i zastoj samoupravijanja u Molleveu
proglaava se birokrata i dvolinjak statut,loji
je kriv zato ,prvo,
to je nPodoban im jo "skrojentl i tito so jadnik nije ni u jednom
trenutku oglasio bolnim jaucima kada su po mjesnoj zajednici svojatali nesamaupravlj8i i !lto okrutnik jedan nije pokazao ni mr"" ilirine i fieksibllnoati
kako bi u svoje korice pri!ilio sve ono ilto se
zove neprimjerno socijalistikoj
samoupravnoj demokratiji,a
radnim
ljUdima i graanima bilo poturano 1"\0 suiltina s C'LlO
upr avI j "nj a.

Hoe li iko odgovarati za ovakvo stanje u mjesnoj zajonici koje ee

odrazilo i na rad 00 SIt,kada je svima jasno da je za.stoj s'moupravljanja "goli f!lk:\til niko pouzdlUloviile ne mo~e rei.
Materijal koji je probudio moilevake komuniste iz villemjesene letargije nije viile konspiativan.O njemu e so izjasniti
samoupravn1
org~i i drutveno-politike
u mjesnoj zajednici.
Do tada 00 SK nee moi nillta konkretno .uraditi jer podjeljenost
na rodbinskoj osnovi i oBstupanje od idejno-politike
osnove Saveza
komunista,Statuta
i Programa SKJ dos"tiglo je najvii stadij koji se
zove skciona nemo i idejno-politiko
nejedinstvo.
"Partija" l'1011eva
co. pokazala je Bvoju"avflllgardnost1 i vlile nije na
vlasti.

___

.
m.1~...::.~n.1._i.f2Fl1f!."ti.!.JlJ...J>J.1.~~lJJl."
..
~_ .

Samou:pri\vljanje u organima

.s.tr, 7, .. ,-

organizaeijrona

U,fO IW.JE R.!E

Iako su direktno odgovorni za nastalo krizno stanje u mjesnoj
zajednivi,lanov!Lla i Savjeta i Skuplitine nije niuf'J.o s'letalo i nedostajalo"vldovi tas ti ti u ukazivanju i upiranju prsta na odgovornost
"svih za svetl,a jasno je malo bolje upuenim u stvar kamo to vodi i
koji cilj iMa:prikriti
po svaku cijenu lini java~luk 'i svoj neslavni
doprinos ovakvomstanju,
Kada je jedan od prisutnih na sastanku poku~ao da izbjegne
sivilo Slijedit stvlU"i "k8.k:otreba ii dalJe" i "vamo je radi ti u, i
tako dalje,pa malo zdrevorazumskipriupitaoovAko:ako
su Savjet i Simp~tinavodili
akeij. na izgrf'.dnji dou.,a ona je sp.dl!ldovedena u orsokak,2illr, iLi se ne ini loginiM da odgovorne treba traU ti meu
njima,naUoo ,je na'neprobojni zid utnjei iskljuivosti.
Ne moiel>iti Sl'J'.10 ko~ektivna odgovornost za krizno stenje,Onll je svi
ma je j Mno izvo~ena is poj edinane tj line odgovornoBti, a u takvom
poretkU stv.ari opretpostoji
podjela,zbllja
dosta nesretna,na one koji
su vi'e i manj'e;,:Odgovorni
"

Na sastanku sc dosta tupilo "zakukuljeno,zar.lllllluljcno" kako mnogo iltl\

nije u redu, all ko je glavni 'krivac za to iz diBkusij~ nismo mogli
j~norazluiti,
Poslije svega namee so zlUl:ljunk:ili su odgovorni drugovi u Savjetu
i Skupstini ili imamorf'dne ljude i gr~ane koji su loi i nee da
sluilaju,treega
zbilja neca,Jer kako inae prot\liiaiti
injenicu da
je posljednjoj akciji na ,omuod 500 pozv::nih odazvalo se s auo njih
14,Mi to 1Ill'1ll10, a dali to znate i vi?

Dovoljno je samo napraviti osvrt na srednjoroni plan rl".zvoja mjesne

zajednice za period 1981-1985 ,koji je usvojen 7.01. 1981 godine i
bie nam jasno da su kola poodavno krenula nizbrdo , tj, od svega to
je planirano,joil
niiltl\ nije privedeno krl\ju D::ulanABod njeBovog is,
teka dijeli
samo par mjeseci,
Hoemoli opet svi biti kolektivno odgovorni za sve.Dabome,ne smije
biti ni rijei
o tome.

____

II.J_>1_IB_II.,:.A.i e~eilni. illl"m,a t.!.Ylli~tt,m

Samouprnvljanje

u or;:;aniuA.i orgnnizacijPIJI\

Mladi su t?ko~e r1lBpr:wlj'1li n" sp.tfll'lku o::lle.dinske orgfll'lizacije

o ostvarivanju
sruaoupravnih odnos<,-u njcnnoj zP,jed.nici.Opta konstataciji
nak,on rasprave bila je da je u pi tfll'lju zastoj u rnzvoju sacoupravnih
odnosa'unutar Qjesne zajednice.
Mladi su pri tome bili dosta kritini
i konkretni ,u stilu one premda
svijet uglavnom kree naprijed,'.lladi
ipak L10raju uvijek poinj :'lti
iznova.
Podran'. je incijativa
za s!lZivanje Zbora radnih ljudi i graana i
da ae radnim ljudica i graanima pre' oi zavrni raun za 1984,godinu,
a svakako prije toga satane komisija za pra~nje utroka sredsllawl1
mjesnog s11lllodoprinosa,koja do sada nije iillala prilike
da radi ,jer
je samovoljno. ukinuo predsjednik Savjeta u proloc mandatu.
Podrana je incijative
da se pokrene opozciv lanovula i Savjeta i
Skuptine,kl'.(l i rukovodatvu MKSSRNi sekretarijatu
Podrunice SSRN.
gvakako.da ac ozbiljno ispitajU razlozi
.lapolitinost111
mjetena za
gradnju doaa i vo:enje i ues tvovanj e u drugim '1k:cijaca u selu.
Omladina je 'ivotno zainteresovenl\ ZI1. iznN.aonje najboljih
rjeenja u prevazilai6enju kri.znog strolja,jer
je uVjerenE'. da upravo ona
u svemu ovome i najvie gubi.
Nakon ovakvih zllll:l;jU'lk<1
j~no je d". ialadi nemaju pojea o taktiz.1ranju
tj. opnrtun ~enju.,

kosn ni se na glavi die i strnmo mc ljuti

kf.ldavidim da idiot1 postaju cijenjeni
ljudi
u nov!naca neki trajer glasno trubi
lIlabogarecite narodu da. se javnost buni
slobodnih mjesta. ioa SnJnO gdje UjN:eri rflde
svi bi u birokrRCiju tamo Su bolje Pl~e
produkti'VJlost ina svoje ekonoosko opravdanje
zdtodn

prolijevala

znoj kfldn dobij~m m<nje

. ~j8Q kE\V\ldmae barem dvadeset puta

a efektivno rllno vrijel!le oi nije ni P8t m!nllta
ne nal'v.1.ramse _mnogouim dikciju
. sa odgovornima u sprovesti jednu ne'VJlu!lkc:l,ju
kUita m1.tko je podobm
kp.ito mi tko je opes 'v1

,',t .. ,
,._~;....'
I

__.__

nski

.. ,"

.~.;.J.<~'.:-\~
.:~
tO:

. _:
._ ,....
- ..

- jer je 14.
SAS!l!JNlX

juJ.a u prostorijP.llll\

11Z,u 16 sati

z8kazan OML&DI-

- jr-r 60 istog dalia u 17 sati bi ti odr~anZBOR R..DNIHLJUDI I

GR.u..:.N.A
na kOi.1e6u konano biti upoznat sa ZAVR~NIH
R.lUNOM
za 1984.godinu i tokon izgradnje
DRU~TVENOG
DOlU

v_

- jer to je dan ke.d'.je svima veselo; $\ najvHio Dl'ldJu:la i onima

koji se osj06e.ilu takc Igrank<\ 'VEl'!MLJJ)IH"orc.spoloi60 vas ako
prije toga,tj.
19 sati sluajno
razoArenol3to

MJB3ENIINFORMATIVNI
BILTm SSO l-tZ 25. noveaber

MO~EV.A.O

IZIU.VJI:Osnovna organizacija
SSO M O E V J.. C
Komisija za ideoloko-politike
osposobljavAnje,
Q!lrksistiko
obrazovl'lI'lje i 1n:t:ormisenje
UR:EIDIV<litU ODBOR

MJESEN\
lNFOR.VS1VNl
~ILTEN

f)rot : J../~

GoclU\t\.

BILTEN
S~VEZA SOCIJALISTIKE OML~J)INE

VI

Ml ,,25~NOVfMBAR't

MOS~VAC

Za nama je ostalo jedno vru6e

moeva!ko ljeto. Neki ve smjelo tvrde
de ne .apamtil. tekvo.
Kile koje su pale ublelile su
koliko-toliko posljedice neo~ekivano
teke sue tako da se mole o!ekivati
ka~av-takav rod ne poljima i u vonjacima. Sa gotovo iatim interasovanjem u Mjesnoj .ajednici se pretilo
"istjerivanje pravde na ~istaclt i naatojanje da se stane u kraj rorumskbm ~~
radu, nedomainskom poslovanju. nena- ~~~.
mjesnkom troenju sredstava samodopri- ~J'
nosa, ubiranju sitnosopstvanike i
~~ ~
grupnoavojinske koriati. samovolji i . ~
egoizmu.
'
,
Sve oi ovoga ljeta bile su uprte"
u nebo imalobrojne 1I0evake komuni~
ste. Svskako s punim pravom' kia bi
dobro dola ljetini. a odlu~na akcija
komunista, primjerena ulozi vodee i .usmjersvajue snage drutva. o~ekivalo se. otklonila bi nagomilane prepreke i iroko otvorila prostor samoupravljanju radnih ljudi i gradjana.
Ali, poka.alo se da ni partijske
organizacija nije imuna od pobrojanih
slabosti. na bi se klupko odmotalo
moralo se od neega krenuti. 8ekretarijat Osnovne organizacije Saveza komunista ravnao se po onoj narodnoj da "riba sllrdi od flave" i predloila analizu rada elnih ljudi
u organima i organizac jama Mjesne .ajednice. Ispostavilo se da mnogo ta ne tima samoupravljaki. da Skuptina s lakoom kri Statut
Mjesne zajednice. iako bi trebalo da se stara o njegovom provodjenju,
da Podrulnica i MK 8SRN uopte ne rade, Zbor radnih ljudi.i'gradjana
nije se sastajao radovno. da su komunisti malo ili nikako ukljueni
u rad samoupravnih organa i drutveno-politikih organizacija Mjesne
zajednice.
Zbilja. porazna slika stanja atvari i odnosa u Mjesnoj zajednici, koja je valila .a bolje na Opitini.
.
I o tome na narednim stranama I

Zahva13uju~i upravo tome ito su prozvani drugovi za nastalo krizno stanje vodili Savjet i SkupitiDu MZ, a uklju~eni su u
rad 00 SK Hoevsc, utopsn je i rad partijske organizacije. Nekolioini komunista nse 00 8K, pokazalo ~e, milija je tamilija
od iatine.
To ito su odrlana dva sastanka Zbora radnih ljudi i gradjana li~ili na sve drugo osim na dogovor samoupravlja~a, direktan
je odra? stanja duhova u Mjeenoj zajednici. Tako se pored
idejno-politike odgovornosti
stiglo i do kontroU.sanja lIaterijalno-tinansijekog poslovanja u Mjesnoj zajednioi,jer
.1eOdbor salloupra~e kontrole
samovoljno rszrijeiio predsjadn~ Savjeta MZ, jo 1983.
Sodine. Tako su se uz rodbin.ke odnose. nezalljeranje,grupnosvojinske veze i djelov8~
DOle "lokalnih bogova", stekao
i taj posljednji udov, kako
vidimo poodavno, za nesamoupravljftoko svojRtanje sa interesima radnih ljudi i gradjana i
drutvenom 'imovinom u Mjesnoj zajednici.
(P08udjeno iz "KOMUNISTA" broj l4?4)
VOLIM OVJEANSTVO ALI MRZIM LJUDE
Ima jedna vrsta ljudi, tipian produkt naAeg vrelIena. U njima
je udru~eno neznanje i agresivnost, a najeie jeto poduprto javnill ovla~~enjima. pozicijama, uticajem, posedovanjem vlasti. Pogledajte g., osion, sa.ouveren, nametljiv, zna sve kako treba i ta
treba, niije razloge ne uva!ava, pre nego sagovornik zavri misao
prekida ga i n8me~e mu .voje miljenje, voli da slu~a'aebe dok govori, sagovornik liUnije partner nego slulalao, ne trpi sposobnije
i pemetnije od sebe. u poslu .e okruluje nesposobnim, poslunimi
be.karakterui. ljudi.a koji su spremni da izvrle svaku zapovest
gazde, jer je to i u njihovom intere8U. Uvek je pun neke lalne zabrinutosti za drutvo, svet i oivilizaciju, ali.~e.a ljubavi i razumevanja zs svog najblilega saradnika. To je onaj protil oveka,
to je onaj moral za koji je neko davno rekao da voli ~ovjeanstvo,
a da arzi ljude.
("Umjesto dnevnika-Do Stoji~i)

_ Na inicijativu PredsjedniAtva OK SSO Maglaj odrlan sastanak

omladinske organizacije SSO Moievac, 20.7.1985. _ Sastanak je
trebao poalu!iti za "ustanovljavanje stanja u 00 SSO Moievac",
a ustvari je pokazao kako se dru!tveni problemi najlakie mogu
slomiti o ledja mladih _ Omladinski sastanak kao poligon javnog podmetanja nogu. Pitate kome? Nama, moievaakoj omladinil
Kao mogunost, pred ovej sastanak omladinske organizacije,
nuhm predajedniku Devadu GALIJA~EVIU je reaeno da se moe dogoditi vrlo lako da mu omladina bude rasputena. Samo, ovaj put,
zvuniano od Predsjednitva OK SSO Maglaj. Sudbina je valjda tako
htjela, pa je ova omladinska organizacija u prolom sazivu nezvania~o bila na ulici, Ito znaai da nije ~mala osnovne uslove za
rad, .Ato je jednako stanju kao da je bila rasputena. Uostalom,
rezultati rada su to pokaZali. Predsjednitvo omladine iz tog ssziva kompletno je opozvano i dobilo odgovarajue idejno-politike
'mjere, kako je to lijepo Statutom predvidjeno. Ali, zato nikome u
OK S30 Maglaj nije talila ni dlaka s glave to im jedna 00 SSO
nije mogla raditi dule vrijeme. Za to su se valjda osjeali ~ulnim prema naoj omladinskoj organizaoiji koja je poela punom
parom da radi i okuplja mlade, pa su otormili radnu grupu za "ustanovljavanje stanja u 00 880 Moevca". Nama, moavaakoj omladini, ostalo je nejasno i dan-danas nakon sastanka ta je to radna
grupa htjela da ustanovi, da li to koliki uticaj na omladinu Mo~
levea imaju Program ~ Statut B80, koliko drugovi Dlevad GALIJA~EVI, koji je njihov predsjednik, Sead OHIO, alan Predsjednitva,
Mirsad KAaI, takodje lan Predsjednitva i Hasan DELI, koji nije lan Predsjedniltvs, a svi su lanovi BK i djeluju u 00 SK
Moevac, koja je pokrenula inicijativu za iznalalenje odgovornih
zbog loleg stanja u naloj Mjesnoj zajednici, a zatim molda, i koliko je ovaj nal -MIB" bio ".astranio" kada je pisao o dostignutom stepenu razvoja samoupravnih odnosa na mjesnom podruju,
Ispostavilo se, deake
od toga ni111;anije sanimalo
i oni su otvorili polemiku
na temu kontrontiranja sta-

'O' '(54 " .bcid)~

"~

' :.jt "

:;J;.'\.;. ..

"

'd' .., ... '

'

'

vova 00 6So Molevac i Predsjedniitva OK SSO Maglaj. udni neki

del5ki. Ni rijel5i nisu kazali o raspuitanju 00 SSO Moievac, a i o
"MIB"-u su teiko.pril5ali. Ispostavilo se da im je teiko u "MIB"-u
Da6i makar jedan-jedini primjer "destruktivnog pisanja", mada su
ti isti drugovi cijeli Bilten proglasili destruktivnim. Bilten je
progla~.n simpatinim, kontront1ranje je zbilja postojalo, samo
to se nikako ne bi moglo nazvati tako, nego prije istrajavanjem
rukovodstva nale omladinske organizacije na pretpostavci da i za
Predsjedniitvo oK 8S0 Maglaj vrijedi isti Statut SSO BiH (pripremanje materijala, ,sastanaka i odluka).
Da li je na ovako pomirljive stavove drugova iz Maglaja uticalo vile.prisustvo lana Predsjedniitva RK S60 BiH, Mileta GA~E,
odlunost.moieval5ke omladine da 8e otvoreno i bez licemjerja euo15i 811nastalill poteikollma ili 8alla Zbunjenost i,nepoznavanje problema od strane drugova iz OK SSO Maglaj, joi je uvijek nepoznanica. Mi. Dmo skloni mUljenju da 8e radi o treoj stvari, jer ni
dQ danas 00 SSO Moievac nije dobila zvanino u pismenoj formi ni
jedan stav Predsjedniitva OK BSO Maglaj, iako je od tada proilo
viie 04 dva mjeseca.
DOK KUJETl::
NOVOG OVJEKA
PAZITE IlA GA
lE OKUJE'rE

Nakon pet sati iscrpljujue polemike, bez naroite volje da

se poltuje dnevni red, pokazalo se kako nam vrijeme svima mnogo
ne znai, a obzirom da se zbog same situacije znalo ko e diskutovati, iato tako 90 prisutnih omladinaca bilo je blago reeno
udavljeno jalovom raspravom. Neki su kraj sastanka doekali u
blalenom snu. DjeQs .101, uvijek, ne shvataju koje drai sobom
nose sastanci. (U ~ovjerenju& ni mi ih joi nismo otkrili. JoA
SIlO .i mladi).

Nekada je nedjeljom u Moevcu bilo kao praznikom. Masa mladih iz Noevca i okolnih mjesta dolazila je na moevaku igranku.
da se tu vide i pDovedu v~e uz muziku i askanje. Vremenom igranka je iZ~lb11a pa znaaju i masovnosti. ali ne i na aktue1nosti. I danas.llva1c.nedjeljeuvee. u okviru "Veeri mladih" sa
poetkom u 19 sati, omladina Moevca priredjujeigranku. Za mlade Moeevca to je joi uvijek mjesto okupljanja i vidjenja. a za
omladinsku organiz*ciju, pored lanarine. jo uvijek jedini i
@'lavni izvor prihoda.
----.-----E. PA TO
No. i pored zavidn.
masovnosti. tj. po.No6 u ~radu aalonskih stremljenja
~eenoi;-l;i
i..
anke. 1z
no je navukla djevianski veo
~
cosjeai li oktane u svojoj krvi
veeri u vee sve 3.
osjeal li kako tutnji pritisak u glavi
manji novani prll~v
e,pa lto ,
u kueu mladih. O
ekali li na nei~o sna!no
doista vrijedno
kvom-stanju bilo j.
,kai li na akciju koja pokree stvari
x
.
razmisli dobro
ve rije~i i na omlau svakom trenutku nagrnue sa svih strana
dinekim sastanc1ma.!apravovjerni
da ~e reeno da po.~elelinari

0"-

"

"e,ipa

ito

tioci jednostavno ne6.

da udju u salu iakO su
. dolli na igranku.
radi .e .amo o to.e da
svako ~eli da .adr!i
40 dinara u svoa dl_pu
nego prije e biti da

dovoljna je samo jedna rije

odjebi
neDan ima stotinu lica
i dok pije i hodal zagrljen u tami
i dok te miluju hrapave ruke
i ~ok li!e rasjeene usne
e ,jla ito
a onda bolje sirene zaustavljaju promet
i semafori nastoje da eVi~etle Ato Dlanje
at~anci samo str~ci koracaju ravno
ima ne~to u nama sa.i.
i !ivot se smiruje kao mlijoko u a!i
koji ne br1.nemo o pri(Hvala Doni)
prellll
"Veeri mladih". Izgl-ed~-d; ;'~h;'i'lika.-muziii:o,-. mnogo ne priTlai mlade poajetioce igranke. Zato bi Komisija za
standard. rekreaciju i kulturu morala iznai naine za prevazilaenje programskog sivila. Molda je izlaz da se u dogovoru sa mladim muzikim grupama pokuAa obogatiti nedjeljno vee. a tako ujedno privole posjetiooi na plaanje ulaznice. Dubome, primjer kako
se treba ponail.ti na VelSerimladih" treba da dajU lan!>vi nalle
omlsdinske organ1aaoidw. kako bi~granka U Hoevcu predstavljala
mjesto okupljanja, drulenja 1 zabave mladih.

gramofoni --

Istinite prie. dio XV

INSPEKTOR U NA~EM MALOM MJESTU
Moevac to nije zapamtio. Jednog obinog jutra, doao je
tih i nenametljiv inspektor Slube drutvenog knjigovodstva,
Marko UZUNOVI. Doao i ostao sa nama 15 dana. U informaciji o
svom radu on je zabiljeio:"Za izvrenje zakljuka bio je predvidjen rok od pet dana. Medjutim, izvren je u roku od 15 dana,
iako je objektivno mogao biti zavren u datom roku".
~arko nam ostavi takvu poruku i jo mnogo ega, na emu bi
se trebalo debelo zamisliti samoupravni organi u MZ i, svakako,
izvui pouku iz inspektorovih primjedbi i nalaza.
U inspektorovim
nalazima najee
je spominjana odgovornost elnih
ljudi nae MZ:
Sulje MUMINOVIA,
predsjednile.Skuptine, Ibrahima
BRKIA,predsjednika Savjeta, Su1ejmana DELIA i
Mumina OMIA, blagajnika, a odgovorni su uglavnom za
sljedee: &I manjak materijala i inventara u iznosu od 36.688.dinara; bi ne moe se utvrditi koliko je prikupljeno razrezom od
radnih ljudi i gradjana za protuzakonitu i ne samoupravnu izgradnju trafo-stanice. zatim ne moe se utvrditi koliko je prikupljeno razrezom za prosijecanje puta Husanovii-Ravna. Ne moe se,
takodje. utvrditi koliko je stvarno prikupljeno za uvodjenje telefonske linije u Moevcu, od ega se na kraju odustalo, a u blagajni ostalo nerasporedjeno preko 20 miliona starih dinaraf ~
nije vodjena evidencija o stanju i kretanju sredstava, pa se ne
mole izvriti popis inventarisanja, odnosno popis se ne moe uporediti sa knjigovodstvenim stanjem i omogueno je otudjenje
dru1ltvene imovinef dl vrene su protuzakonite i nesamoupravne pozajmice UPI RO "25. maj" 800.000 dinara, zatim "Boriku" iznos od
1.000.000 dinara, RO "Autoprevozu" jednom 1.000.000, pa drugi put
700.000 dinara, a za ostalo nismo sigurni, jer nije navedeno u '
inspektorovom zapisniku.

~ ustanovljeno je da je naa MZ razvila i trgovinsku aktivnost i da

je vrila prodaju betonskih cijevi (9 kom ~ 400 - od toga 5 komada
Mehmedu Husanoviu i 4 Muji Brkiu) pri emu je izbjegnuto plaanje
poreza na promet proizvoda. Na inspektor ne napisa da je i to protivzakonito; !I'da je na iro-raun nae MZ stiglo i para od drugih
mjesnih zajednica, u ukupnom iznosu od preko 30 miliona starih dinara i da to treba sada 'vratiti (MZ "16.april" Maglaj, Globarica-Bradii iz Bradia, "27.juli" Ulinjak, "24.avgust " Misurii, "l.maj"
Kosova i epe); Sl utvl~jeno je i da blagajna nije aurno i u skladu sa zakonom vodjena, da u 1983. godini blagajniki maksimum nije
bio uopte utvrdjen, a u 1984. i 1985. godini da nije potovan i da
je u blagajni bilo svakodnevno i po trideset mili ona starih dinara.
Utvrdjeno je i jo mnogo toga to u izvjetaju i informaciji
naeg inspektora dobilo naziv protivzakonitog i knjigovodstveni prestup.
Ovo su samo neki krai izvodi
iz izvjetaja naeg inspektora, dugog 46 stranica, o neprai~nostima u vodjenju materijalno-finansijskog poslovanja nae Mjesne zajednice.
Pa iako je ovo sve ovako i
jo gora, jer ja zaudo iskazan i manjak i viak na raunu MZ, to uopte nije smetalo
delegatima Skuptine nae MZ,
da na sastanku 30.9.1985. godine zakljue da je sve u redu i otpiu manjak i sav problem prebace na knjigovodstvenu
tehniku (komplikovanu analitiko-sintetiku metodiku), nedostupnu,
nepoznatu i nerazumIjivu ak i suvie masno plaenom strunjaku.
knjigovodji Mahmutu SPAHIU iz Kosova. Interesuje nas samo kako to
u naoj Mjesnoj zajednici uvijek krivi papiri, propisi, pravila, a
nikako ljudi koji upravljaju tim stvarima. Izgleda kod nas stvari
upravljaju ljudima.
Tako je to kad se skriva odgovornost javnin radnika.

Istinite prie, dio IVI

SKULA, RECI NAM DE, IMA L' MANIPULACIJE?
U razgovoru sa Ramizom Skuls, predsjednikom Ssmoupravne dru!tvene kontrole do~nali smo da Odbor za samoupravnu drutvenu kontrolu MZ "25. novembar" Moevac radi na nacrtu primjedaba na rad i zakljuke inspektora Slube drutvenog knjigovodstva Marka Uzunovis.
S obzirom da smo na licu mjesta bili prije novinara "AS"-a,
JlIN:'a,"Oslobodjenja", Borbe", "Vjesnika", "Dela" i drugih naih
dnevnih listova to prije svih i objavljujemo,po avemu sudei, udan
8li zakonski i statutarno utemeljen nacrt primjedaba. Svima koji iole poznaju situaciju u Mo!evcu bie jasno da primjedbe nisu ni malo
naivno i da niau bez osnova.

Prva primjedba bila je usmena i odnosila se na injenicu da

inspektor Marko u izvjetaju i informaciji nije naveo stanje koje
je zatekao u trenutku kontrole, nego se potrudio da izvri usaglaavanjeknjigovodstvene dokumentacije S8 stvarnim stanjem i samo
gdje S8 to naglaavsnje nije moglo izvr!iti (nevodjenje analitike
evidencije osnovnih sredstava, nevodjenje materijalnog knjigovodstva, neaurno vodjenje blagajne, itd) naveo je kao propuste u sistemu matarijalno~finansijskog poslovanja HZ i potrudio se da gotovo svemu tome da dimenzijU formalnog.
Manjak koji je ustanovio inspektor Marko svodio se na slje1.
2.
3.
4.

cement 100 kg
6. najIon PVC 17,5 kg
kre 870 kg
7. cijev tetonska ~ 1.000 Iko.
bitumen 30 kg
8. ica paljena 4,7 kg
1/2 ljepenke
9. ekseri 15 kg
5. armature mrea 2 kom
10. gradjevinska kolica 4 kom
11. sjekira 1 kom
12. predmetne knjige 4 kom
Preraunao Markan manjak, pretvorio u lovu i rekao: "Na kontu
148 Mjesna zajednica e zaduiti odgovorna drugova za 36.688 dinara". I laiku matematiaru jasno ja da za te pare ne bi mogao kupiti
ni etvora gradjevinska kolica, a o ostalom ne moe biti ni govora.
Ponovo, krivac je jasan: PAPIR. Da, papir, jar cijane koja je ustanovio drug inspektor su knjigovodstvene, a ko je rekao da knjigovod-

stvene cijene morsju biti odraz realne vrijednosti bilo ega. Takodje, primjedba druga inspektora da ukoliko Skuptina MZ odlui da
imenovani ne treba da plate manjsk, potraivanja isknjiiti na teret poalovnog fonda, je vie nego neozbiljna. Jer. ako nekog interesuje ko sve ulazi u sastav Skuptine nae Mjesne zajednioe. dovoljno je samo da pogleda sp.isaK odgovornih za stanje i nain materijalno-finansijskog poslovanja i znae. tj. bie mu jasno, koji to
oilj ima. (Zbilja je udno da onaj ko napravi "greku" sam sebi otpisuje tu grek~ - tj. manjak-viak; op.aut.).
Javaluku nema kraja
Na osnovu zakljuka UM-40-1 od 28.8.1985. godine imenovana je
popisna komisija u sastavu: Mirsad MAI. predsjednik. emso HUSANOVI i Muharom KUI. Do danas je ostalo nerazjanjeno ko je imenovao popisnu komisiju? N~jedan samoupravni organ nije. Takodje.
poto n~Jedan samoupravni akt u MZ, pa ni Statut ne utvrdjuje metod rada popisne komisije. da se popisna lista "mora ba tri puta
nanovo pisati" i "pretimavati". dok se konano knjigovodstveno
stanje. uz minimalan manjak-viak. ne poklopi sa stvarnim brojem
inventara.
Prilikom popisa zaliha materijala i osnovnih sredstava kao i
sitnog inventara. popisna komisija je sav materijal kupljen
1982. tOdine i prije tretirala
kao viak. a kontrolisala samo
da 11 je na broju materijal kupljen 198~. 1984. i 1985. gOdine. S obzirom da je mnotvo materijala kupljeno u 1982. gOdini tako je i manjak ispao minimalan. Naime. za potrebe MZ u
1982. godini kupljeno je 89 kom
betonskih cijevi. Prilikom popisa. popisna komisija je brojala sve ugradjene cijevi na mjesnom
podruju. bez obzira kad su ugradjene i broj tih cijevi uporedila
sa brojem cijevi kupljenih u zadnje tri godine. Onih 89 iz 1982.
godine. kao i ranijih godina. uopte nisu ni spominjali.

Daj mi malo krea, daj mi malo cementa

Na sjednici Skuptine MZ od 30.9.1985. godine delegatima je
od strane odgovornih drugova ukazano, da manjak krea uopte nije
manjak, nego da je ave to izdato radnim ljudima i gradjanima na revers i da e biti vraeno, zatim da au jedna kolica nadjena u upi
Osnovne kole i da fa1e samo troja, a da i ta troja treba otpisati
da se ne terete odgovorni drugovi, zatim da je 17,5 kg naj10na ututroeno na zakrivanje prozora i desaka.
Na tom 8aDtanku Skuptine, konstatovano je takodje, da je 1iiSno Ramiz SXULA, predsjednik Komisije za samoupravnu kontrolu, otudj10 od Hjesue zajednice etiri betonske cijevi. Zakljuak je zbilja bezobr~zun, zato to se zvanino pokuava podmetnuti neto Ito
je svim delegatima Skuptine dobro jasno i od ega oni ne primjeuju, ako zbilja povjerujemo u to, da onda u inspektorovom izvjetaju
izapianiku popisne komisije treba da stoji 5 betonskih cijevi manjka, a ne jedna kako zvanino stoji. Mnogo ta se ne bi slegalo sa
nalazima in~pektora SDK i nae popisne komisije ako bi krenuli u novu kontrolu, tj. kontrolu kontrole.
Za vrijeme rada inspektora SDK, stie se utisak, najpopularnije je bilo davanje izja~a i pisanje reversa. Izjave i reversi davani DU za ono ega nije bilo ili to je bilo protuzakonito i nesamoupravno, pa je sada na "brzaka" trebalo pokriti odlukama samoupravnib organa.
Tako su npr. prav1jene "posudjivaine" krea i cementa, rezlUl.
gra4je, grodjevlnskib alatki i sl., naravno bez odluka bilo kojeg
oupravnog organa, znai samovoljno i to tako Ito .u pojedinci
(Mumin Omi, Ibrahim Brki, Sulejman Deli' odluivali kome 6e dati,
a kome-nee u selu, mada svi izdvsjamo za mjesni samodoprinos.
Money, mons;. money
Utvrdj~no ja da je iz blagajne Mjeane zajednice, koju je vodio Mumin OHI~, plaano gotovim novcem, tc je, osim toga to je
prot1v:t.okonU;0,jo i neshvatljivo, jer kako se moe npr. plaati
rezanje gradje novcem koji je razrezom namjenski usmjereD npr. za
popravku putne m~ie, trato-stanice ili uvodjenje telefonske lini~e. Rezanje grad3a je pla6eno gotovim novcem u vrijednosti od

14.97' dinara, do
sada na ~alihi nema te koliine, da
bi se njeno rezanje, tada 9'.9.1983
godine, platilo
tom sumom. Ako je
rezanje gradje po
kubnom metru bilo
1.000 dinara, to
znai da bi nasalihi trebalo biti
15 m3 gradje, plua
MoJ.vaki "Rkad.r"iDodlKD~tirUk.m. i aredstvima
~raQn
n-lJad1
gradjana

Bajtele u sve.u tome je ito radni lj~di i gradjani niau bai

puno bili pitani kakO, gdje i sa ito troiiti novac mjeanog samodoprinosa. Jedna takva nesaaoupravoa rabota pastavlja ae i dalje.
Svjel prilljer je',kupovina novih "el,et" brava, iako je to samo novo rasipanje novoa i valjda ~reba da potvrdi kako kod nas postoje
saiata "lokalni bogovi ". Pola starog mHiona i nisu neke pare, koliko koitaju te brave, ali to pokaz~je da se teiko oslobadjamo 10lih navika i sklonoati ka nedisciplini i neodgovornosti, jer zbog
o,ionosti pojedinaca trpimo svi. To su sredstva mjesnog samodopr1nOaa koja su strogo namjenski opredijeljen~.
li je to korist?
Navedeno je takodje, da je gotovo sav repromaterijal nala MZ
kupovala preko prodavn1oe broj 43. NajUdnije je ito MZ ima otvorene kartioe kod "Roboprometa"-Vele~rodaja, amo poruili samo tri
poiiljke,dok amo sav ostali gradjeyinski materijal dobijali preko
prodavnice broj 43. Tako je prodavoica imala povean platni promet,
a Mjesna zajednioa izgubila tridesetak starih miliona dinara.
Da

Zalmuri ibro,; do sto

Za!udjuje podatak da u izvjetaju SDX nigdjQ nije navedeno da
zavriol rauni .a 1983. i 1984. god~nu ne odr.iava~u otvarno stanje
terijaloo~tioansijskog poslovanja, Da su uradjeni prema utvaruiDI
prihodim. ~ rashodima, ve tsda bi nam bilo jasno da jenRal iroraun omaikom prebaeno skoro 40 mili ona starih dinara od drugih
mjesnih zajednica. Sada i te pare treba vratiti onome ije su.
Ima neka tajna veza, broj I
Nejasno je takodje, kako da intormaciju i izvjeitaj o radu
inspektora SDI prija dobiva OK BK u Maglaju, nego Skuptina Mje.ne
.ajednioe Moevac, koja je i podnosilac zahtjeva za uvidjaj SDK,
na prijedlog Zbora radnih ljudi i gradjana. Takodje, nejasno nam
ja zato je inspektor SDK napravio dvodnevnu pauzu u SVODI radu (i~.edju .edmog i devetog dana rada) i proveo je zajedno sa svojim direktorom u OK sl Magl.j na dogovoru. KonBultovao Be, vjerovatno, 1
kako bi trebalo da izgleda njegov izvjetaj.
stvarno, gdje e nas odvesti to to moramo u sve sumnjati? I
KO JE KRIV? J?

A, MO RAKO I

Istinita prie, dio XVII

GLASNI I MRS+VI

Pripremaju6i pro lli broj BILT~A nismo ni slutili kakve 6emo

aTe pot~k06e i.a~ zbog njega i koje 6emQ sve neugodnosti morati
ot~iti. Jer, mi smo tskreno mislili da govoriti istinu znai biti
poltedjen svega toga. Sada kada nam ;jeprikrpljena etiketa "lijevih
li~t1rlllll",
"ekstrema", "Anarhista", "romantiara revoluoionara",
"buntovnika", "rankov16evaca" , "djilasovaoa", "frakoionaa", "hulisana", i ega vii~ ni~e, bole moj, osjeamo itekako dobro svu teii~'
nu istine koja je ka. ana u ambijentu licemjerja, oportunaenja i n.~
&uijeranja.
liiltenje prvo ~io "idejno-politiki zastranio" z8 OK sl{ Mag-'
1aj, zoUm "deatruktivan" zs Predsjednitvo DK sao Maglaj, a o~a
je "uzd1.'Uaopoliti15ko:-bezbjednosnusituaciju u Moevou i Maglaju"
pO oojeni Komiteta Z~ ONO i DSZ MZ Moievao. Ocjene su zbil;jatelke,
ali niko od spo.onuti~ n~je argumentov80 svoje otikste. Dabome, poalije prve praline ko~a je bila dignuta oko Biltena svi su napuati-,
li, tj. naglo promijenili svoje miljenje i Bilten je tako postao
".bp.tla.n
all po ~"lhoYOIl dubokom lDiAlje~ju "nerazumljiv
.a na-ro4". 'loje bio i OSD~
razlog da Komitet ~a ONO ~ DSZ u HO8VcU
Bilten proglaai "nepo(obn1m". Jer, bole moj,; Biltan' je "nepodobanjer sa ue razumiju. ~ .o lIilljenja d8 ga SVi oni nisu htjeli razumiti, jar u pitanje,~je bila dovedena istinitost navoda, nego
poltena namjera kreatora Biltena.
Pa6u da bude.. A"..bo ,.
prnl neugodnost dolino
je Mir~sd MAI, medju Dama poznat
kao "avabo", inaa al~ UredjiTa15kog odbora MIB-a. ~et minuta do
dTenaeat bio je podiput aa avog rad.nogIIjesta u Upravi prihoda SO
MaB1aj 1 od atrane SToga direktora Zvonka MATIJEVI. odved.n na aa~
atuak OK SK HIIgla3 atanku je voo - o
dja~a, dabume raspraTa o idejno-poliPrizn8j da ai slobodan I
Priznajem I I
ti~kolD zastranjivan~u.MIB-a. MOllak je
Priznaj da si sre6anl
bio pravo z8pleien. Ali, ne lesi vr8Priznajem I
Pri~nej da nas voliii
le. s~o ito 'je lzalao i. Komiteta as
Priznajem I
.a8~ftnk, ua autobuskoj atanici sa~.Priznaj da smo ravnopravni I
P1'iznajemI
kal~ liU ga 1ll1licijaka!tolai objuniPriznaj (la si tako hteol
li ~U prijatoljski kako au je bolje da ~rizn~jeml
ta jo nisi priznaol
.doaje u Stanicu .11ioij., nego ds
Ne znam I
na oigled auditor1jabucla atrpan uPriznoj
ds je ovo tvojs po~~al
Priznajem I
"lIa~cu". Homak onaJto,poplaien i i&Priznaj da s1 nsi brati
l

',

gubljen bi.va i.apitivan u OSUP-u od strane

lica koje se predat.vilekao "agent Slube
driavne bezbjtidnosti". Tu je bilo rijei o
.v1ll lanovima U~Odjivakog odbora MIB-a.
Daboma, toreJ!la
"agantu" ni jedan od nas nija bio"lspravan".

Priznajeml
Josi li.priznao da si
srean I 110 znam I
~riznujl Priznajeml
Da li. ti je lake aad kad
ai sve priznao? Jeste I
l'dznaj 1 l'rhnajslll
Kako oe kae? Hvala 1
(Hvala i tebi Duko)

OBRATI PANJU NA GLAVNU STVI~

Pouoni "t;vabinim" iskustvom, ostali lanovi 1Jl'edjivakogodbora, hitno, ista noi. pred zoru. dosta poplaeni i zbunjeni, tra!a
spas u zvan:!.nolll
tumaanju Biltena u CK SK BiH i RK asa BiH u Sarajevu. Iz ~arajev. smo se vratili mirni i sigurni: niko od konsultovanih nija pX'imijetio nilta loe u Biltenu, a kamoli "idejno-politH\ko zastranjivanje" i "destruktivnost". Neki su ak bili i odulevI jeni BUtenom. Nisu prosto mogli shvatiti injenicu da se tako
"zrelo, n8 omladinski nain mogu tretirati drutveni problemi".Aalll
M~rILJEVI, koordinator u HI SSO BiH, ree nam na kraju da bi pa!nJu
trebalo obratiti na glavnu otvar. a to je pokrenuta akcija na traienju odgovornosti u Mjesnoj zajednici i pusUti jalovo dizanje prai1na oko.J!ilten&.
Oproati mi pope
Zanimljivo je da Bilten uopte nije bio predmet izravne raspr
u OK 8K i OI 6SO Maglaj, ako izuzmemo dogovor radne grupe u Kontere~
01ji SOO, !o1'l'4irane
upravo rad1 Biltena (iako ih je dolo samo dvoje
na razgovor aa predsjednikom 00 SOO Devadom Galijueviem, od ukup
uj1h pe~oro) ve je Bilten spominjan tek u kontekstu stvorene situa01je u Huievcu i pitanja koja su bila otvorena mnogo prije nego to
je B1lten i izaiao. ~ako nita vrsto i argumentovano ni do denes
mo dobili iz Maglaja o Biltenu, a upravo je OK SSO tj. njegovo Predsjedniii;vo u Magl.ju zauzelo stav da je Bilten "destruktivan".
Povremeno smo stioali utisak da govorimo u vjetar. jer amose
isorpljivali i gubili u objanjavanjima Biltena i situacije u Moev
onima koji izgleda nisu leljel1 i htjeli da De takvo stanje prevazi~
dje "on.ko kako su nas uili u koli". Vjs.rovatno su nas onda uili
pogreno 1
Jo uvijek se najeim od onih reenica koje izree Sead
u KOlllitetu:"Ja aam oslabio cijelih I} kilograma od k<lko je pokrenu
akcija kud nas u Holevou. Dobio sam ir na stomoku. U porod.ici ne
mira, jar tratim oevu partijsku odgovornost. Mislim da to stvarno
nije polteno od Komitetal"
Nekuko isto osjeali smo se svi mi iz Uredjivakog odbora.

~optanje rijeima
Najtee nam upravo pada nezvaninoet i povr~mena bezobzirnost
javnih radnika kada oe govori o situaciji u Moevcu. Tako je pred.
sjednik 80 Stev~ LAZARl1a, govorei na neduvno odruuoj vjebi TO
u Osojoioi, pred 'preko hiljadu prisutnih rekap i sljedee: "Omla4ino, nisam vam sa sluajno obratio sa rijej~ omladino. Vi ste naia snaga, na pravom putu. A ne kao neki koji ae namu javljajU na
OpAtini i kritikuju sve one koji im ne odgovaraju, u kod svojih drugova niAta ne primjeuju. To se zove frokcionatvol Oni su rankovievci i trakcionaii, a mi smo a takvim rasistili i rosistiamo i
s njima I Oni stalno poteu btatut i spominju aamoupravljanje. ali
vjerujte mi njihov put nije put u samoupravljanje".
Kada smo u OK SK Maglaj skrenuli panju na ovakve istupe.
predsjednik Delal IBHAKOVI nam je rekao da je taj dan drug Stevo
Lazarevi bio bolsstan.
(Posudjtino iz "KOMUNISTA" broj
1474)
KO UTI TAJ I MUTI
'Jadna od privilagija u
drutvenom ivotu. posebno onih
koji ss bava politikim radom.
odrsava se u sluajevima, kada
onaj kom. je poatavljeno javno
pitanja, aa sadrajem od druitv.nog lntersaa. jednostavno
oduti. To je posebna vrsta'
imuniteta, nain stvaranja ne'prelllostivedistanoe izmedju
javne linosti i javnosti.
Stvaranje navike da se predj.
preko neprijatnog pitanja, iji odgovor podrazUlllijevalakazivanje odgovornosti i upitanog, svojevrstan je udar na
demokrati ju.
(Hvala DjokO)
T UMA

manje poznatih rijeai i izraza

iz proilo~ broja HIB-a

Predsjednik 00 sno Moevac i

glavni urednik HIB-a:
Devad Galijaevi

ZAJEBANCIJA - neosb11jnost.
suprotno od odgovornosti. npr.
kad Savjet iSkupitina MZ nenamjenski
parama mjesnog samodoprinosa

onaj koji je ostao sam ili u manjini, npr: Beir,

Zorioa, Sulejman, a tamo: Mirsad, D!ev8d, Sead,
Hasan, Husejn, Djulsga, Halida, pa drugi Sead,
.Selim, Zulejha, Sakir, Mustara i nema vie
tin aojk; lijep aOjk! dobar aojk; jednom je rekao
davno; drag mi je pr jatelj, ali jo draa istina.
Menaini, ojk je bio pjanl
KONSPIRATIVlK - to je ono ked se dvoumi izmedju onog to si
ve auo i one narodne: utanje je zlato. Hejd,
tal, na jedno ulo, na drugo izalo.
OVJEK-FENIKS - to je opet !ojk; rin !ojk je li, lijep ojk
i na aojk: Mirsad Mai, koji je b10 jedan od
pokretaaa akcije u naoj ODSK o odgovornosti,
a onda je lijepo iZbjegao na akciju u Katlanovo
i ostavio nas bio da se dogovaramo. I opet nam
se vratiol
DVOLINJAK - Statut Mjesne zajednice "25. novembar" Moevac
BIROKRATA - Statut (ponovo)
RODBINSKE VEZE - avrsta sprega koja ne poputa ni pred
~tatutoD SKJ, ni pred nalasima drugerakog vijea.
Cvrsta neka vesa
4

Sloboda
sloboda. nije bolije sjeme pa da ti gs netko daje
sloboda nija zahvalnica proitana redom
sloboda nije krilatioa reklamnog panoa
konstruktivna kritika postojeeg stanja
sloboda ja laDa uzmi ja
sloboda nija podmetanje ideoloki sekrljale forme
sloboda nija podmetanje idaoloki bilo kekve fo~
sloboda nije jednostavni domai zadatak
ona ja svij.a.t o skladu nesklada nesavrlienih ljUdi
sloboda te a.ka usmi je
datWli
sjeanja
kontrola lupa vratima
regularna predstava
tko ne pamti iznova proiivljava
iznova
slobQda nija mizantropski odbaaeno kukavije jaje
sloboda nije uzajamno milovanje idiotskih glava
sloboda nije reterada staninih aptaa
ona je svijeat o skladu nusklsda nesavrenih ljudi
sloboda je lena uzmi je

Daje se na znanje:
UREDJIVAKI ODBOR MIB-a
ine: Devsd Galijaevi,
glavni urednik; Hasan Deli, odgovorni urednik;
Dervia Galijaevi. sport
i kultura; Mirsad Msi.
standard irekreacija

II

II

PRILOGE NAPISALI: Devad

Galijaevi i Hasan Deli
(Mirsad Mai i Dervia
Galijaevi nisu, jer oni
piu o.sportu. kUlturi~
standardu i rekreaciji)

II

PRILOGE PRIKUPILI: Devad

Galijaevi i Hasan Deli
(Mirsad Mai i Dervia
Galijaevi nisu. jer oni
brinu za sport. kulturu.
standard i rekreaciju)

II

Za tanost navoda odgovaraju

svi lanovi UREDJIVAKOG ODBORA: Hasan De1i. Dervia
Galijaevi. Devad Galijaevi i Mirsad Mai

II

Zs idejnost teksta odgovaraju:

glavni i odgovorni urednik
(Devad Galijaevi i Hasan
Deli)

II

Za razumljivost odgovaraju:
obrazovne institucije

II

Za dvosmislenost odgovaraju:
svi o~i koji hoe da itaju
izmedju redova

Ova NAPOMENA vri)edi za Predsjednitvo OK BSO Maglaj. da

zna koga de hvata

11\formator
'.

lAL"

HINO (

Ova put nita ne

poruujemo, ve
dokumentujemo kako
se saziva delegatsks i samoupravna
Skuptina ~~ Moe-

AIa~'1.j1e;(w--.~~
. ,,!,ft,M;fC.'l1've

*/,
/I'

lit~CJ

.Je,

/:JiIS11_ll,1 /YX,
9 .' ie;c clu-J.L'4Y1.~:
AJ1tll,'

vac (od 30.9.1985.)

fl (//l-I//../ t/ /~',

i1JESENI IHFOHl1A'rIVNIBILTEN l3S0 NZ ":~5, nOV'l!l!Ja1'" HOEVAC

IZDAVA: Osnovna organizacija SSO Moevac
Komisija za ideoloko-politiko ospoaobljavanje,
marksisti!w obrazovanje i info:"'JDis,.nje
UREDJIV ACKI ODBOR

MJESENI
INFORMATIVNI
BILTEN
Broj: 1
Godina: IX
NAMASE VEC SVE DOGODILO
Drugaije o Moevcu
"Sluaj Molevac" ve dugo je jedna od deurnih afera u jugoslovenskoj javnosti. Utroena je silna politika energija u dokazivanju ko je tu u
pravu - selo ili vlast. Zato zasluuje panju jedna replika s prolonedeljne
sjednice Drutveno-politikog vijea Skuptine SRBilI. Kad je delegat iz
Maglaja Slavko Tambi rekao kako je ovaj sluaj "blokirao rad drutvenopolitikih organizacija" u toj optini - poteui ponovo tezu o "grupici
istomiljenika" oko seoskih lidera Delia i GalijaAevia- reagovalaje predsjednica Republike konferencije SSRNBilI Edina Reidovi:

Bio je to glas politikog realizma. Zdravoj pameti je, naime, nedokuivo - kako se i zato moglo dogoditi da se sav drutveno-politiki rad u
jednoj optini podredi osporavanju prava jednom selu da u organe mjesne
zajednice bira koga hoe. Kao da i funkcioner u mjesnoj zajednici - uz
ugled i podrku u selu - mora da pribavi i optinski peat podobnosti.
Vlast bi, valjda, trebalo da ima - prea posla.

- Neosporna je injenica da ta grupa ima podrku veine sela i da su

GalijaAevii Deli izabrani u redovnim izborima u skladu sa Statutom,
kako se uobiava u drugim mjesnim zajednicama - rekla je, po novinskim
izvjetajima, i upozorila kako se ponekad nemo u politikoj akciji nadomjeta angaovanjemSUPa, to teti i politici i ovim organima.

Tri godine od izlaska, danas ve, historijskog broja ,,MIB"-a nije

mnogo, ali zato ni malo vremena. Uglavnom, sve se ve dogodilo! Neto sa
nama, a mnogo ta i bez nas !?! Pobrajam: "sluaj Mo~vac" . graanska
desnica Staljin i Gestapo u Maglaju- Afera "Agrokomerc" - diferencijacijau
vrhu BiH . I Konferencija SKJ - slobodni izbori u Mo~vcu ....Bio je to
ustupak povampirene vlasti pred goropadnirn narodom kome je bilo dosta
tiranije i ugnjetavanja! Od tada, osokoljen narod hrli u Mo~vac kao u Meku;
veli: "idemo u osloboeni Mo~vac!" Za mase Mo~vac je postao sinonim
hrabrosti, potenja, upomosti i narodne sloge. Sveti1ite Slobode i Demokratije!
Narodna izreka "vuk dlaku mijenja, ali ud nikada" ima i ovdje svoje
mjesto: svi oni silni me~tari, politiki zgubidani i okoIjele staljinistike
bitange, koji prodemova~ kroz Mo~vac u pratnji do zuba naoruanih bira,
udbaa i neizbjenih domaih izdajnika i vodi~ ljuti boj protiv svega to je
mo~vako (itaj: slobodoumno, demokratsko, ljudsko, lijepo i iskreno) jo
uvijek su tamo gdje su bili, a neki su ak i unapreeni, kao to je sluaj sa
maglajskim Paveliem i malograaninom, bivim predsjednikom SSRN Maglaj, a odnedavno protivzakonito "izabranim" predsjednikom MOK SSRN
Doboj, Tihomirom LUKESOM. Za jednu ovako bez1inu spodobu i skorojevia, zvuee funkCije znae sve, one mu nadoknauju sve ono to on
nema; ali u isto vrijeme one su za njega nita, jer izbor na neku drutvenu
dunost podrazumjeva barem minimum ljudskih i profesionalnih sposobnosti za njihovo obavljanje. Homo duplex malograanina Tihomira LUKESA
proizvodi prazan zvuk u zaudo jo ivoj formi na politikoj sceni. Treba
li moda jo koji portret iz galerije politikih tipova Maglaja, kako bi se
barem jednim dijelom odslikala sva kadrovska i ljudska posrnulost jedne do
kraja postvarene, totalitaristike politike koja se pred COVJEKOM, CIVI
LIZACIJOM i 2I.VIJEKOM uzalud pokvava preodjenuti u socijalistike
samoupravne prnje i kuine? Moda je to lik i nedjela Slavka TAMBIA,
policijskog doglavnika i politikog bira kome tragovi smrdc neovjetvom.

Za napredni Moevac i cjelokupnu javnost, on je otjelotvorenje ustakog

ministra Andrije Artukovia, pa ipak ni njemu kao takvom, niti delegatima
OK SSRN Maglaj, niti delegatima RK SSRN BiH, ni delegatima Skuptine SR BiH, jo nije zasmetalo njegovo faisoidno izlajavanje na Moevac i
ISTINU.
Razloge ovome zlu treba traiti u jakoj poleini republike dogmatske
politike, gdje kolo u tkz. demokratizaciji jo uvijek vodi glavni ef policije,
veliki scenarist i reiser "Agrokomercovog" i kladukog kolapsa, Duko Zgonjanin, u Moevcu prozvan "ministar lai"!
Takvi i njima slini jo uvijek vedre i oblae optinskim i republikim
politikim nebom. Nakoti1o se tog ljudskog ljama toliko da ih je prepuno
bosanskohercegovako korumpirano sudstvo, milicija i ostali pratei dravni organi. ankolisci i poltroni, u pravom smislu narodni neprijatelji, obrnuli su ljestvicu drutvenih vrijednosti naopake, pa je tako RADU suprotstavljen nerad, ISTINI la, a SLOBODI tiranija i ugnjetavanje! Hoe li jedan
Moevac bilo ta promijeniti u tamnom vilajetu?
Politiki naboj oko Moevca stvorila je lupeka optinska i republika
politikantska svijest samo s jednim jedinim ciljem - po svaku cijenu odbraniti
prokazane lopove iz grupe Su1ejmana DELIA !?! I dok superkontrola
SDK iz Doboja pedantno biljei mahinacije i krae koje je inila druina
oko Sulejmana DELIA u MZ, dotle on na SIZ-u za zapoljavanje u Maglaju dijeli i kapom i akom nasuna radna mjesta sinovima i kerima svojih
monih zatitnika (Zvonko Matijevi, Arza ehanovi i dr.) koji revnosno
drutvenom interesu pretpostavljaju linu korist. Za to vrijeme mladi iz
Moevca uredno, neki ve i sedmu godinU, ame na listi nezaposlenih!!!
I trpe!?! Dokle, pitam se zajedno sa njima?
Politika diskriminacija i bezakonje je kao kuga: zarazno je i brzo se

Posveeno Mau koji mi se dok sam bio mali naopako zaglavioa onda
mi ga je Ona oduzela, a od njega smo bteli da napravimo noeve za kupus.
Ja nisam osvetoljubiv, istinski sam nepristrasan, ali kad Pla neprestano traje - odgovorie mu se, Nee li ipak, udvostruen o pitanje, odgovorno u sebi tragino pitanje Sveta o sebi samom biti jo traginiji? A kakav je odjek (odgovor na ovo to e biti tematizirano? Moda: orkiranje.
Pa, nita! Nije li Zatvor pravi dom ovekov?! Pisanje vredi kad je igranje
na ici. Da bi bilo angaovano ono pored unutranjeg mora da poseduje
i spoljaDjirizik. Tek tada, kao dijalektika autobiograftja - kockanje sa
slobodom koja se osvaja, ono uspostavlja temeljac kontakta sa revolucijom.
Neko je to nazvao stvaralakom igrom tauromaba. Koja e se mera te igre
konkretizovati u ovom "pamfletskom" tekstu? Koliko da je - pustimo je da
padne u vodu.
Mi ne moramo da znamo tano ta je Milicija, ali moemo da nagaamo. Ona je nespoznativa, jer je uvek neto drugo. Kako njeno prisustvo
oseam tako moemo i da je oznaavamo. Da joj se obraamo. Da je vreamo. Da se alhemiarski bavimo njome, tj. onim to oznaava za nas
njeno golicljivo ime. I to je jedan od malobrojno prihvat1jivihoblika dijaloga sa njom. Sta vie, sasvimneobavezan u dobrom smislu.

Ante Paveli primio je S.maja 1941. predstavnike Matice hrvatske.

Tada mu je prof. Lukas, pozdravljajui ga, polaskao: "Vae ime bit e zapisano uz imena najveih hrvatskih heroja!", dok je poglavnik uzvratio podsjeajui se delovanja Matice u bivoj Jugoslaviji: "Vie i bolje nego to je
uinila Matica hrvatska nije mogao nitko uiniti!"

OZNAAVANJE MILICIJE
Naspram Slube javne bezbednosti

Milicija je odreenim ureenjima drutvene zajednice uvek dobro

dola. Ona, paradoksalno, sluei nekome (uvek se i zasniva kao sluba ne
kome, poevi od tiranskog monarha do drave). Slui odravanju, spaavanju "drutva" od raspada. Ona ne podnosi pojedinca, jer ga ograniava.
Ona vri zguIljavanjeprvobitno slobodne ljudske zajednice u bezlinu masu
- "masovno" drutvo je njen ideal i zadatak. Bez nje, postojei se nivo
"drutvenosti" ne bi odrao.
Ona je prva spoljaIljakoheziona sila koja ukida personalnost otemeljujui kolektivizam. U novovekovnom znaenju Milicija je ustanova za
odravanje drutvene discipline (reda i mira). Zasnivanje Milicije je znai,
jedan od veoma vanih "mehanikih" faktora ovravanja ljudske zajednice s obzirom na onog ko u svojim rukama dri vlast stvorenu u toj zajednici na neki nain. Tj. u razvitku svoje istorijske funkcije Milicijaje oduvek
bila (iz toga i za to je i roena) mehanizam koji je sprovodio volju onog koji
vlada (bilo da su verovali u njega i iz vere mu sloili kao provodni konac
njegove moi, bilo da su bili plaenici). Dakle, vlast zadobijen moi religioznog ili ekonomskog. Takva koncepcija organizma kakav je Milicija
jeste koncepcija sredstva vladavine. Tu je njeno funkcionisanje kao ivog
bedema vladajuih svedeno na zatitu vladajueg sloja od roenog naroda,
za razliku od vojske koja uva od tueg naroda, ali deava se da i vojska
povremeno, u izuzetno kriznim sluajevima, preuzima ulogu Milicije. Tako
je njeno oznaavanje u poetku uvek oznaavanje kao sredstva prinude,
koja se koncentrie u rukama vlasti i vlastodraca.
Radi uspenijeg funkcionisanja Miliciji je udeljena odreena mera
moi. Milicija sama iz sebe nema nikakvu politiku mo. Jedina mo koja
se raa unutar nje - to je mo sile (nasilja). Politika mo vladajue partije
u srazmernoj teini se reflektuje na Miliciju, u tolikoj meri da moe opravdati postojanje moi kojU milicija ima posedovanjem sile. Nekada je odnos
bio obrnut: borba za vlast odvijala se izmeu politikih stranaka fIZikim
bitkama, stranke su bivale milicije u primitivnoj formi grupa za pritisak.

U jednom trenu svoje savremene istorije, i jugoslovenska Sluba bezbednosti je pokuala da postane jedna vrsta politike armije, grupe za pritisak
( to je bio izvrstan primer pokuaja da se materijalizuje), pokuaj da zauzme
mesto Partije. To zrno svoje ugasle prirode i dan danas je ona na svom
dnu zadrala u obliku svog oznaen ja kao zadnjeg sredstva politikog raz
raunavanja. Milicija se prevashodno uputa u politiku borbu onda kada
prestane da slubUje dravi i upusti se i sama u borbu za vlast (tada u nekoj
zemlji od pretnji dolazi i do oruanih sukoba i pueva), do takvih situacija
moe doi i u visoko razvijenim politikim drutvima. Perverzije sredstava
monopolizacije ni jedan politiki sistem za sada jo nije imun. udnovato
tada, to vredi ovde napomenuti, da Miliciju kao instituciju koja je neposredno vezana za stepen razvitka drutvenopolitikih
odnosa u ljudskoj
zajednici jo niko nije temeljno i opseno podveo pod jedna iscrpniju so
cioloku obradu i razmatranje.
Ovde je reeno da Milicija vri drutvenu integraciju tj. pretnjom primene sile spreava se isuvie ivo razbuktavanje antagonistikih borbi unutar drutvene strukture. U tom smislu Milicija se predstavlja kao da slui
optim interesima. (Ali bitak je esto, ako ne i uvek, razliit od trebanja).
Ona okrepljuje dravu kao aparat prinude, tako je na neki nain njom ozvaniena eksploatacija koja "ublauje" sukob klasa. (Lenjin: Drava i revolucija). To je legalizovana priroda upotreba sile istih ruku. Cela ova slika
poiva na tome da bez obzira koliko bili pravedni zakoni i propisi teko
da bi se ispunjavali bez straha od izvrenja manumilitari. Po tome je Milicija samo poslednja re Zakona. Zahtev da vlast primenjuje silu radi razvitka drutvenosti iskazuje se na primeru u tzv. proleterskoj diktaturi. Diktatura proletarijata se ovde misli onako kako ju je mislio Lenjin. Po ovom
zahtevu u egzistencijalnoj konsekvenci: "drugi je pakao", tj. ovek je nedrutven: homo homiene lupus. Sledi za ukidanje otuenosti izrasloj u kapitalistikom izrabljivanju neophodan je teror - zatiranje svih tragova eksploatacije. To se ne moe izvriti blagorodnou nego nernilosrdnom egzekucijom - i takva mora da je diktatura proleterijata, radnike, eksploatisane klase. uvajui opte interese Milicija uva narod od samog sebe: da narod ne
bi svojim barbarstvom unitio ono od ega ima samo koristi. Dakle, ide:
narod Milicijom protiv sebe. Ali, dalje se izvodi, sve je to privremeno.
Kada drava odumre, tj. kada se ljudi potpuno osveste i oovee, i
Milicija e nestati kao i svih ostalih sredstava prinude. Osloboen sebe narod
e iveti mirno i organizovano, organizovano kao dobro regulisan saobraaj (te e i Milicija tim procesom podrutvljavanja postati "saobraajna"
milicija).
Politikoj tipologiji milicija je u dobroj meri nespojiva sa onim to se
imenuje kao bit savremenog drutvenog ureenja - sa demokratijom. A jo

manje moe da bude spojiva sa tako irokom i zbiljskom demokratijom kao

to je drutveno samoupravIjanje. (Drutvena svojina takoe ukida mnoge
funkcije Milicije). Ako se opet odgovori da Milicija uva demokratiju od
uzurp~tora, ne uzurpira li ona time demokratiju? Ako Milicija uva nas od
ljudi ko e da nas uva od Milicije?!? Postojanje Milicije jeste, svakako,
znak (u)skraivanja jedne od mogunosti javne ljudske slobode kao prakse.
Normalno da nije Milicija ta koja je uzrok (u)skraivanja, ona je samo instrument kojim se (u)skrauje. Uzrok je ve u datoj drutvenoj strukturi,
u kojoj je Milicija samo izraz onoga po emu je ta struktura zasnovana.
Onaj instrument koji slui onome to funkcionie tom strukturom, da struktura funkcionie tako kako funkcionie. Ovde se pod drutvenom strukturom razume drutveni bitak (u Marksovom smislu). Sasvimje tano u Prilogu kritici politike ekonomije (1859.) reeno da drutveni bitak odreuje
svest ljudi: tako, priutavajui ovde sebi slobodu prelaza sa antikog nivoa
na psihiki (uzimajui, dakle, svest kao psiholoki pojam), postojanje Milicije u ljdskoj svesti fundira kao stalna opomena da se pre4e odreena granica, kao stalna opasnost od kazne (v.Kafkin Zamak). Ali, svest nije samo psiholoki pojam utoliko je itava stvar ravija i svodi se, jednostavno kazano
na to da je Milicija neugodna, nehumana i neprimerena onoj drutvenoj
zajednici slobodnih linosti u kojoj ljudi pozitivno mataju i koju istorijski pokuavajUda otemelje.
Psihologija Milicije sva je u izazovu, neljudsk:omporivu da se zloupotrebi posedovanje sile, oruja. Da se realizuje, aktuelizira skrivena mogunost nasilja. Do zloupotrebe i dolazi esto i lako, bilo da je re o individualnoj, bilo kolektivnoj. Taj poriv je neodoljiv kada je na plodnom tlu,
i postaje presudan na psihologiju Milicije i njenih slubenika. (njegovo dejstvo nalazi izraza i u narodnom karakterisanju kao otporu, veralnom buntu:
VISOK JAK GLUP). Ograniavanje zIoupotre1te oruja kod vojske postie
se obaveznim vOjnim rokovima gallftja, te se Armija gradi po strukturi,
izgledu naroda. Ali, koja mera protiv zloupotrebe postoji u Miliciji? Usled
toga, i om u ijoj je ona dubi, kao i ostali, JItlONjU. zai1ta da budu veoma
nepover1jivi.iz predostronosti, prema njoj. Kao uput u iatraivanju psihologije Milicije vredno je i prikriveno znaenje uRiforme kao savremenog maskiranja. Danas uniforma zamenjuje masku, koja je u sasvim prirnitivnim
drutvima davala onome koji je nosi oseaj kao da je on ovaploenje neke
uasne, nadprirodne, neljudske sile sa bezmernom moi. Neto kasnije
maska je dobila isto utilitarnu ulogu: da sakrije neiji identitet iz bilo
kojeg razloga - bilo radi tajanstvenosti, bilo radi oslobaanja estine, strasti
instinkata, radi vrhunskog razuzdavanja. Dakle, maska je sluila za davanje
straha i preruavanju. U savremenom drutvu uniforma takoe slui preruavanju, ali legalnom koje ostavlja lini identitet raskriven. Uniformiu

se oni koji su predstavnici nekog zakona, oni koji mu pripadaju kao njegovi sprovodnici, funkcioneri. Ali, ipak, psihologija koja pripada unifonni
mnogo toga je zadrala iz primitivne psihologije maskiranja, preruavanja,
pretvaranja, maske. Poevi od uivanja odreenih privilegija pa do toga da
i dan danas iroke, neprosveene mase oseaju strahopotovanje ili teskobu
pred unifonnom. (udnovato: mala ih deca vole. Brzo u kao primer navesti ednu ~eiju igru koju. sam uo u prolazu. Deak i devojica, igraju

se:
Devojica: ti si ovek a ja sam tvoja tena.
Deak (nabusito): ja nisam ovek, ja sam milicajac.
Tako Milicija - maskirani glumci u."Theatru mundi" kozmetizirana
Ja mislim na vas. Ja se obraam vama Ga vas ne vream kao to
to ini Handke psujui publiku, ali koristim njegovu nedelotvomu fonnu).
Ja piem ovo radi vas, nema toga to ne bih uradio za vas. Ja ipak nisam
protiv vas. Ja sam prema vama, Vi ste sa mnom. Vi ete tek misliti na mene,
i uiniete, meni za molbu mnogo toga za mene i zbog mene. Dok se budemo meusobno ruili mi emo se pribliavati. Mi tako postajemo bliski i
u mrnji se poinjemo voleti. A to je ono na ta i cilja ovaj "pamflet", da
se srue svi zidovi nesporazuma.
Nuna' je optuba, skroz neobrazloena (sem u glavnim crtama),
da bi se zaudnim odnoenjem stvorio jedino mogui dodir. Ovakve, i jo
opsenije, panje ste vredni. Vi simpatini i smeni puno-glavci. Ciljajui
na vils ne obraa mi se na pogrenu adresu!??Ali, da bi se cilj pogodio, i
vi to znate, treba ga ponekad promaiti. Vi ste obino indiskutabilni, vreme
je za to da budete javno Ger ste javna kua) diskutabilni. Mislim da ste i vi
za to, zar ne?
MLCJ + MILJC
JA+MILJ+CIJA
Pet vam puta osamnaestimilionasedamstotinadevetdesetitrihiljadedevetstotinapedesetjedan! !!
.
BATINA JE IZ RAJA IZALA: Vas i vae orue! to ta se moe
doznati istraujui zgode u povesti pendreka, za stvari duha ona je vrlo
zahvalna. I teko bi bilo napraviti najkompletniju zbirku najraznovrsnijih, u
istoriji upotrebljavanih pendreka i onoga to im pripada.
Priznajem da volim pendrek, kao' lud sam bez njega, kad ga gledam
ne mogu prosto da spavam.
Ja nisam mazohista, ali oseam sladostrae, vrhunsko erotsko zado
voljstvo dok mislim o vama i dok vam piem ovu Pohvalu, Apologiju. Ovo
je, za mene, pravi Symposion. Iz vaih oporih dlanova (naviknut na pen
drek, suzavac, mrk, pitolj, lisice, lance, bukagije spanjge pange itd:itd.)
uzimam med i slaem ga na hartiju. Piem dlakama o vama. I dok me bude,

i bude vas, misliu neprestano o vama, jer o emu bih mislio kad vas ne bi
bilo, o Milicijo! Vi prom.ni matematiari! Zalutale zvernim maramicama! Vi niste informbirovci, ibeovci, neoinformbiorvci, neoibeovci, niste
nacionalisti, niste unitaristi, niste ultraleviari (tj.koliko je poznato ne
leviarite osim to ste uvek levaci), niste lokalisti i regionalisti, niste pijuni, vi niste nita! Vi deurate! Vi hvatate one koji se nisu prijavili. Ima
jedan STUDENT u Balkanskoj 4'N preko od MOSKVE, koji se nije prijavio, to volim da sam vam taster, cinker, cinkaro, ah! Vi imate inove
mi imamo DAN milicije. Imate li generala? Mili moji kibernetiari, obremenjeni planetarnim duhom. O,besmrtnici! A slubeno ubistvo? Vi mislite
da niste alijenirani, ako ste sluajno ti ipak - brzo se dezalijanirate, vi se
raspitujete. Vi ste naa najvea zatita. Ja vas tetoviram u svom srcu. Vi mi
idete na bubrege i eludac. Vi znate ta je Praxis, u suprotnom niko ne moe
da vas uveri. Vas niko ne moe da opovrgne (ak se i Armija pita). Ne mogu
a da vas jo malo ne pohvalim: vi ste bili hrabri i smeli juna 68. bili ste
nadnaravno delotvorni, efIkasni, jednostavno izvrsni ni savreni u svom poslu. Al, uvajte se! Meu vama su pojedinci sa neistom prolou, i to ne
samo svojom. Oni su svuda. Oko fakulteta i oko "studenta". Vi! Pazite se!
Spaavajte se dok moete!!! Vi, zaista, niste maoisti, niste ni za kulturnu revoluciju, a to je i opasno. Opasan je i vranac Kafka - onaj knjievnik koga treba pretresti pri svakom susretu s njim.
Evo kako u govoru (le parole) stoji sa slubenikom: biritan, teget,
Teodor, caja, cajka, uma, mulja, pajka, andar(m), aca, krvnik, ala, alijanovi, glodar, cviInjak, inter itd. Nakon ovoga vi me raskrinkajte, razgolitite, obesramite pred svetom, neka se vidi da nemam ni asti ni potenja,
ni hemoroide. Izvreajte, oznaite, obeleite, ispsujte, obratite mi se! Ja
sam protiv sebe, nisam ak ni PB, ni NS, niSK, ja sam nita kao i vi. Mi
smo jednaki, mi smo ravnopravni, mi smo zasad slobodni, mi nismo neprijatelji, mi smo saradnici na istom poslu drutvenog razvitka i r~itka ljudskog duha. Mi nismo vampiri i ne peremo zube pastom za cipele. Mi nismo
.raundije. Mi ne znamo ta je to Logos niti fenomenologija Edmunda Husserla, niti ko je bio Kopernik, Abelard, i svi ostali na G i I kao Inkvizicija.
Mi ne spadamo u "podzemlje", zagrobni ivot, niti u podruje podzemne
umetnosti (underground) pa ne plaamo nikakvu carinu dedici Haronu Skelediji. Vi niste elavi ni kao ja ni kao ona "elava pevaljka" sa "balkona"
pedera, provalnika, varalice, oajnika enea koga ste jedno vreme drali
u CZ-u Beograda.
Budite prema meni milostivi, ne amarajte me, ne tucite me pendrekom po glavi, ne pljujte me, ne uniavajte i ja sam isto to i vi, ne muite
me jer sam slab i brzo klonem: ako mi nita od ovoga ne budete uinili ni

od ovoga ni od ostalog dela vaeg repertoara, iscinkariu vam jednog (ali

obeajte mi, ukoliko moete uopte da obeate, budite ljudi i obeajte mi),
odmah u vam iscinkariti, odau vam ga, zato to u ga odati poaljite mi
neto na poklon, ja sam zadovoljan sa malim, i lako se prodajem, sav u se
prodati, ceo i s dugmadima, ja sam proveren: ne elim da zavrim studije:
primorajte u mraku batinama moje kotunjave profesore da me izbace sa
fakulteta, primorajte ih da me iutiraju onako kako samo vi znate, o milicijo!, izmeu ostalog isterajte me iz "studenta" inae mi je izaao na vrh
glave, evo dau vam njegovo ime, ali ponavljam samo pod uslovom da se
revno potrudite da ga ubudue onemoguite da ivi: prvo ga suptilnim mahinacijama i manipulacijama, odstranite sa mesta na kojima zaraujem svoj
gorki hleb, a onda dostavite svima njegovo ime tako da nigde ne nae vie
mogunost uhlebljenja, molim vas, to je

U protekle tri vrue moevake godine sa nama se neprestano druila i Sluba dravne bezbjednosti iz Doboja. To druenje, kotalo nas je
lea, bubrega, zubi, ivaca i zdravlja. Kotalo nas je ogromnog mnotva
linih rukopisa, ljubavnih pisama i uspomena. Sa njima su nepovratno odlazile i samoupravne odluke organa organizacija Mjesne zajednice, zapisnici
sa sjednica, peati (Zbora radnih ljudi i graana, Mjesne konferencije SSOi
Mjesne zajednice ,,25.novembar" Moevac), knjige zapisnika i porodine
sjekire, kao jedina stvarna uspomena na teke dane represije.
Svi nai znani i neznani rukopisi, nae dnevnike zabiljeke sa robije,
sva naa muka i znanje preneseno na papir, ostali su nedostupni irojjavnosti. Po policijskim kuloarima o naim rukopisima priane su bajke i naa
djela predstavljana su anti-socijalistikim pamfletima.
Oduvijek se o nama lagalo.
O metodama rada slube dravne bezbjednosti iz Doboja toliko smo
znali, i prije pretresa naih kua, da smo za svaki sluaj, uvali u rezervi,na
samo nama znanom mjestu originale tih rukopisa, i dobro smo uradili. Jer
traili smo da nam se sva dokumentacija, od preko hiljadu listova, gusto
kucanog materijala vrati, ali Dravna bezbjednost neda. ( Ko to kae da su
rezultati rada u naem drutvu, neotuivi).

Zato, od ovog broja pa nadalje, poinjemo objavljivati sve te oduzete

i zabranjene stranice nae istorije. Mi nemamo tajni.
U ovom broju zapoinjemo sa lankom o MILOVANU ILASU,
autora Galijaevi Devada. U iduem broju nastavljamo zapisom sa robije
"BIO SAM U KINASI", autora Hasana Delia. Nastavljamo, takoer,
napisom "MLADI IZMEU BIJEDE I DOSADE", "iVOT I DJELO
HAMDIJE POZDERCA", "ZATO JE PAO AGROKOMERC", ...

Roen 1911. u Kolainu, gimnaziju zavrio u Deranima i Kolainu,

studirao knjievnost i pravo u Beogradu. Kao student bio je vrlo zapaen u
naprednom pokretu. "Clan KPJ je od 1932.godine. Dolaskom druga Tita na
~elo Partije, ilas je blizak Titov saradnik i na Petoj zemaljskoj konferenciji
1940. ulazi u novi CK. Kasnije postaje i lan Politbiroa CK. Godine 1933.
osuen je od suda za zatitu drave na tri godine robije. Jo pre rata, ilas je
saraivao u mnogim beogradskim i zagrebakim leviarskim listovima i
asopisima. Objavio je niz lanaka iz oblasti politike, knjievnosti i umet
nosti pod raznim pseudonimima" (i1as se najee potpisivao kao Milo
Nikoli). Na V kongresu KPJ izabran je za jednog od trojice sekretara CK
KPJ, a na VI za lana sekretarijata lK CK SKJ. "Njegov revolucionami duh
naao se skoro svuda gde je trebalo: meu radnicima, omladinom, na polju
kulture, knjievnosti i publicistike.

Bez obzira na duinu vremenske distance, kao i na otvorene demokratske procese i nekakva civilizacijska dostignua socijalistikog samoupravljanja jo uvijek je veoma tdko racionalno govoriti o Milovanu i1asu.
Kao dio socijalistikog moralnog kodeksa i svojevrsni politiki moto
odralo se ranije utvreno pravilo da se radi o "dravnom neprijatelju broj
jedan", ime je svako dalje razmi1janjeo i1asu uinjeno, blago reeno,
suvimim, a u krajnjoj liniji predstavljalo bi akt napada na tekovine revolucije, na socijalizam i na samoupravIjanje. Bio bi to prvi razlog koji onemoguava svaki normalan dijalog, pa makar on sa stanoviMa i1asove linosti
imao pozitivan ili negativan predznak. Drugi razlog bio bi, potpuni nedostatak informacija na ovu temu, ne samo o i1asu ovjeku, revolucionaru i
ratniku nego ne postoji dovoljno zrele i naune kritike i1asa disidenta.
Sve to je vezano za njegovo ime i dalje ostaje na nivou prizemnih diskvalifIkacija i etiketa koje, na alost mnogo vie govore o onima koji za njima
poseu, nego o prirodi ilasove linosti i njegovim ,,neprijateljskim stavovima i djelima".
Prihvatimo li sumnju kao jedan od nunih preduslova djelovanja
( a logino, i djelovanje kao argumenat postojanja) pa oba ekstremna vienja i1asove linosti podvrgnemo kritikoj analizi vlastite logike, ipak
e kao nesporna injenica ostati, da je u pitanju nesvakidamje zanimljiva
linost. Radi li se o ovjeku, koji nije prihvatio logiku da za svaku priliku
irna drugaijU savjest Oto je neophodan kvalitet za pravljenje karijere)
ili o prevejanom neprijatelju koji je u krilu Partije proveo dvadeset i dvije
godine sve vreme smiljajuinain njene likvidacije, pitanje je za laike. Teza o ,,neprijatelju par exelence" ranije je bila prihvatljivija iz vie razloga.
Prvo, tdko je bilo povjerovati da je kompletno dravno i partijsko rukovodstvo podredi1o revolucionarnu ulogu lagodnom ivotu i napustilo ranije
ideale. Drugo: bilo je jeres i pomisliti da je itavo rukovodstvo izmanipulisano od strane malobrojnih ali neprikosnovenih autoriteta i tree: jer je
nedostajalo danamje iskustvo krize. Posmatrano sa stanoviUa "Sluaja Dilas" jasno je jedno: ilasova politika uvjerenja i politiki angaman nisu
ovu zemlju gurnuli u krizu koja ako ne govori o namjerama svojih tvoraca
govori vidljivo o rezultatima njihovog rada (upravljanja i rukovoenja zemljom). Bez namjere da se ulazi u sve aspekte krize (politika, ekonomska,

moralna) jedna sfera te krize je nezaobilazna. Radi se o opte prihvaenom

miljenju kako je na sistem izvanredan, da je teorijski idealan ali da je samo
"malo u praksi" zatajio, to je netano: U nas nije postojala ni dobra marksistika i socijalistika teorija a postojea vladajua teorija bila je upravo
takva da naa stvarnost nije ni mogla drugaija biti. Ta naa nekakva teorija
(koja nije teorija) bila je u tolikoj mjeri alternativna da je i praksa morala
biti as ovakva, as onakva. Ovdje naravno nije rije ni o kakvim ekonomskim teorijama (toga nismo imali ni minimum) radi se o teoriji vladajuih
politikih odnosa koji su godinama vodili zemlju kroz dogovornu, ispolitizovanu i politiki dirigovanu ekonomiju u jednu sveoptu krizu. Takva loa teorijska platforma sistema sigurno je bila vie rezultat politikog neznanja u rukovoenju zemljom nego nekakve zlonamjernosti njenih tvoraca
( u prvom redu druga Edvarda Kardelja) a prije svega zbog toga to u kreiranju te nae zvanine politike i teorije, u politikim vrhovima, a naroito
u lanstvu SKJ nije postojala borba miljenja niti sueljavanje argumenata.
Iz tog ugla gledano e1irninacija Milovana ilasa predstavlja neprocijenjivi
gubitak u socijalistikom pokretu, bez obzira na to, koliko su ilasova stanovita bila ispravna ili pogrena, to je naravno relativno.
Bila je to svojevrsna egzekucija izvrena nad kritikim duhom u drutvu koje je bilo njegova posljedica proistekla prije svega iz sukoba vodeih
ljudi drava koji su uestvovali u stvaranju zvanine ideologije. U zvaninoj
partijskoj biografiji o OOasu je zabiljeeno: Roen je 1911.godine, lan
KPJ, od 1932.godine, uesnik NOB-a od 1941.godine, lan Vrhovnog taba NOVJ, u ratu i nakon osloboenja nalazio se na mnogim odgovornim
dUnostima, lan CK i Politbiroa CK KPJ i lK CK KPJ, u KPJ vodio resor
agitacije i propagande, General, dobitnik ordena Narodnog heroja, poetkom januara I 954.godine, na III sjednici CK SKJ, kao nosilac revizionistikih i anarhistikih shvatanja sraunatih na likvidaciju SKJ, u vrijeme
kada je tek izabran za Predsjednika SKUPTINE SFRJ, udaljen sa svih
dravnih i partijskih funkcija, zbog otvorenog neprijateljskog rada protiv
interesa SFRJ osuivan na viegodinji strogi zatvor. ta je to konkretno
imao u sebi neprijateljsko (osim dugog jezika kao linog neprijatelja)
i ta je uradio ovjek sa partijskom knjiicom broj 4. (broj I. 2. i 3. imali
su Tito, Kardelj i Rankovi), ime je zavrijedio da bude oglaen zastavom
pod kojom mariraju neprijatelji SFRJ i SKJ, mogue je jedino raspraviti
i vidjeti iz zvaninih partijskih saoptenja i pranjavih zapisnika, ime se
pisanje o ilasu svodi na puko komentarisanje sutine i uzroka ocijena
dravno-partijskog aparata o ilasu. Time su i analize i komentari ustvari
hendikepirana istina, jer nedostaje druga strana, a druga strana, ne svojom
voljom je sam ilas. Jedno vrijeme, ak i pomalo euforistiki prihvaena
parola ,,knjigom na knjigu" nikada se nije odnosila na ilasa, ak ni bukval-

no, jer jo uvijek u Jugoslaviji se ne moe nai nijedna knjiga, posljednje

"aveti prolosti", jednog vremena koje nepovratno odlazi u pranjave arhive zaboravljene istorije. Taj, nimalo idilini odlazak ne mogu i ne smiju
poremetiti sjeanja uesnika tipa ,,Milovan ilas", zbog ega je narod vie
od trideset godina bio pod zatitom drave od ilasovih uspomena iz rata,
iz perioda sukoba sa Staljinom i njegovih politikih vizija.

U biografiji Milovana ilasa nikada se ne bi moglo napisati da je zbog

svog radnikog porijekla bio na liniji borbe za afirmaciju radnikog pokreta.
Bio je intelektualac od glave do pete i njegova opredjeljenja uvijek su bila
izraz svjesti o potrebi za promijenama i poimanja ko moe biti glavni nosilac
tih promijena. Premda je oduvijek bio izuzetan kritiar negativnosti u odnosima i Stare i Nove Jugoslavije, njegova vizija novih odnosa bila je pomalo
konfuzna inedoreena.
Cijena njegovih ubijeenja bila je izuzetno visoka.
Sumarno, ta cijena bila je izraena u gubitku ideala mladosti (suvie
brzo je "ostario") i ukupnim sudskim kaznama od preko 25.godina strogog
zatvora, gubitak graanskog prava od IO.godina (ukupno), te kaznu zatvora
od godinu i pol, uslovno na tri godine.
Od ukupno dvadeset i pet godina strogog zatvora "odleao" je neto
vie od jedanaest (11.) godina. Od toga tri godine strogog zatvora izdravao
je u Kraljevini Jugoslaviji /zbog komunistikog djelovanja usmjerenog na
ruenje drave / , a ostale kazne izdravao je u socijalistikoj Jugoslaviji zbog
anti-komunistikog djelovanja usmjerenog na ruenje vlasti radnike klase i
likvidaciju Saveza komunista. Kazne zatvora i u Kraljevini i u socijalistikoj
Jugoslaviji, izdravao je u Sremskoj Mitrovici, provjeravajui na djelu ima li
razlike izmeu socijalistikih i kapitalistikih zatvora. O ilasovom predratnom revolucionarnom djelovanju mnogo se zna ali se jo uvijek uti da
se ne bi pokvarila idilina slika klasinog "politikog neprijatelja". Javnosti
su dostupni uglavnom podaci koji govore o ilasu kao okorijelom staljini.
sti u oblasti duhovnog stvaranja i linosti koja se UVijeki na svakom mjestu
nametala kao neprikosnoveni arbitar kulturnoj i intelektualnoj javnosti.
Kao argument ovakvim ocijenama uziman je predratni ,,napad" ilasa na
Oskara Davia, ilas je Davia proglasio za sitnoburoaskog dekadenta izuzetno uske stvaralaka vizije. Tek nakon pada ilasa, Rodoljub olakovi
se u svojoj knjizi ,,Kazivanje o jednom pokoljenju" (trea knjiga) otro
suprotstavio ovakvom tumaenju Daviove pjesnike linosti, piui kako je
"jo tada o tome upoznao Tita" a koji je " ...boravei u zemlji dolazio u

doticaj s kulturnim radnicima i odmah je ocijenio koliko takvi sektaki kriteriji, kakvi su se ispoljili u napadu na Davia, mogu biti tetni i negativno
uticati na mlade kulturne radnike u njihovom opredjeljivanju i angaovanju."
olakovi je od Tita, tada, dobio saglasnost da o tome napie lanak za legalnu partijsku tampu i da lanak potpie inicijalima T.T. za koje su aktivisti u zemlji znali da je Titov potpis. Time je pomenuti lanak (koji je istina
objavljen mnogo kasnije, u zagrebakim "Naim novinama" dobio na znaaju. Oigledno, nije se vodila borba za ukidanjem neprikosnovenih arbitara
u kulturi i umjetnosti nego samo: Ko da bude taj arbitar a sa aspekta Daviove linosti ne postoji minimum ilasove ogovornosti i ne bi bila nikakva teta daje dananja kulturna javnost Jugoslavije poteena Daviove neprikosnovene arbitrae.
Onako, kako je u nepostojeoj predratnoj prolosti otkirvena mrlja,
tako je i za ratnu prolost ovog ovjeka bez prolosti napisano: ,,1 u ratu,
kad je iao obuen u crno i obrijan do glave, kao kozaki atamani, i poslije
osloboenja, kada je bio Sekretar u Centralnom komitetu ilas se, sa
nekim svojim najbliim saradnicirna nametao kao neprikosnoven u oblasti duhovonog stvaranja. Delio je direktive, nareivao, pretio, ocenjivao.
Bio je plahovit i iskljuivo Ljudi su ga se plaili. Sklanjali su se od njega, nisu voleli ni kada se javljao telefonom jer su znali da im se ne pie dobro." (Dragan Markovi i Savo Kravac: ,,zato su smjenjivani", strana 81.).
Ovakvim vienjem nae ratne prolosti dvije stvari su uinjene problematinim: Prvo, dovedeni su u sumnju razlozi zbog kojih je Milovan ilas dobio
Orden Narodnog heroja, in Generala, i do 1954.godine bio na najodgovornijim dunostima u zemlji. I drugo: Osporene su moralne vrijednosti ljudi,
boraca, koji mu to za vrijeme "politikog ivota" nisu smjeli staviti do znanja i odslikan kukaviluk jedne generacije za koje se moglo rei sve osim da
je u to vrijeme (pedesetih godina) bila kukavika. Tendencija je jasna:
ilas je bio neprijatelj socijalistikog sarnoupravljanja mnogo prije nastanka
tog sistema a bio je to i u vrijeme dok je bio Narodni heroj. Ovakav diletantizam u kritici anatemisanih ljudi i ideja predstavlja medvjeu uslugu zvaninoj politici i rezultiran je birokratskom potrebom za retroaktivnom diskvalifikacijom od ega ovjeka i linost nije mogla potedjeti ni asna prolost, ni stvoreno dijelo. Onaj ko jednom pree liniju razgranienja, u odnosu
na nau poslijeratnu birokratiju, taj biva oglaen takvim i u prolosti i u
budunosti. Primjera za to irna i previe.
Trei vanredni Plenum CK SKJ, odran 16. i 17.januara 1954.godine
oznaavao je poetak kraja jedne znaajne politike linosti Jugoslavije.
Zakljuci plenuma bili su:
,,1. Da su shvatanja koja je Milovan ilas izneo u svojim lancima,
u svojoj osnovi protivna politikoj liniji usvojenoj na VI kongresu SKJ

2. Da su ta shvatanja, s obzirom na poloaj druga ilasa u Savezu

komunista, unela zabunu u javnosti i nanijela ozbiljnu tetu, kako Savezu
komunista tako i interesima zemlje,
3. Da se drug ilas svojim stavovima i postupcima udaljuje od Centralnog komiteta i od lanova Saveza komunista, da se lino izolovao od
praktinog rada i dao politiku osnovu za razbijanje idejnog i organizacionog jedinstva Saveza komunista i za njegovu likvidaciju.
Zbog toga plenami sastanak Centralnog komiteta odluuje da se drug
Milovan Dilas iskljui iz Centralnog komiteta, udalji sa svih funkcija u
Savezu i kazni posljednjom opomenom."
Zakljuke je formulisala i predloila komisija Plenuma kojom je predsjedavao ovjek koji je samo dvadeset dana ranije (u ime grupe od 26.
narodnih poslanika) predloio Milovana ilasa za predsjednika Skuptine
SFRJ (za predsjednika Skuptine SFRJ ilas je izabran 25. 12. 1953.
godine) drug Vladimir Bakari.
Nakon ovakvih stavova, protiv kojih su se uz Dilasa izjasnili i Vladimir
Dedijer i Mitra Mitrovi, Dilas je podnijeo ostavku na dunost Predsjednika
Savezne narodne skuptine i sam vratio svoju partijsku knjiicu.
Koja su to Dilasova shvatanja dola u opreku sa politikom SKJ?

U zadnja tri mjeseca 1953.godine, u organu SKJ "Borbi", Milovan

Dilas je objavio devetnaest lanaka polemike sadrine. PO Svetozaru Vukmanoviu Tempu, lanci su pobuivali na razmiljanje o raznim pitanjima
koja su iskrsavala u svakodnevnom radu (Tempo, "Revolucija koja tee",
strana 137.) U svojim memoarima Tempo biljei da se u veini sluajeva
slagao sa Dilasovim stavovima i shvatanjima u tim tekstovima: "ilasovi
lanci su mi se, u cjelini uzev, mnogo sviali, podsticali su na razmiljanje
o mnogim pitanjima izgradnje socijalizma ipak jedan od njih nijesam mogao
nikako prihvatiti. To je bio lanak o "subjektivnim snagama". Tanije, nisam prihvatao zakljuke do kojih je Dilas dolazio" ("Revolucija koja tee",
138.strana). Da je ovakvo miljenje preovladalo i da su lanovi CK SKJ
izrazili neslaganje sa konkretnim Dilasovim zakljucima, stvar bi ostala na
terenu argumenata neslaganja i principijelno bi bila rjeiva. Meutim preov
ladalo je miljenje da ilas nije uopte imao pravo da neto pie, to je u
svojoj diskusiji, kojoj je sam dao naziv "Moral jedne anatomije" obrazloio
Moa Pijade :
"Kada se u jednom momentu pomislilo na to da drug Kardelj napie
koji lanak radi pobijanja Dilasovih ideja, ja sam ustao protiv toga. Zato?
Milovan ilas je pisao svoje lanke kao osloboena individua, kao pojedi-

nac koji se izdvojio i koji se osjea osloboen od svake stege. Da li bi i Kardelj protiv njega trebalo da polemie kao pojedinac protiv pojedinca? Zar
to ne bi znailo ba ono to je ilas elio da postigne: cepanje najueg rukovodstva na pojedince koji privatno diskutuju meu sobom, "borbu miljenja" izvan pokreta i mimo pokreta (Izvod iz diskusije Moe Pijade sa
Treeg vanrednog plenuma CK SKJ, I954.godine). Neznanje je majka nerazumijevanja.
Zar postoji slobodno drutvo bez slobodnih pojedinaca? Nedostatak
demokratskih tradicija formirati su u to vrijeme shvatanje da se treba diferencirati u odnosu na ljude i da je nuna nekakva polemika protiv linosti
(ilas je u pitanju) a ne protiv ideja ili stavova. Tumaiti slobodu individualnog politikog oslobaanja linosti (makar se radilo i o funkcioneru
visokog ranga ili ba zato) kao udar na jedinstvo tog pokreta i in neprijateljskog ataka bilo je u suprotnosti sa marksistikom teorijom o oslobaanju
ovjeka. Prikrivanje iza kolektiva, odnosno pokreta ne moe izbrisati
injenicu o pojedinanom i vanforumskom angaovanju linosti koji se na
hijerarhijskoj ljestvici moi nalaze tako visoko, da mogu odluivati o tome
da li e "Kardelj pojedinac", odgovoriti "ilasu pojedincu". Nakon objavljenih nekoliko tekstova u "Borbi", ilas je razgovarao sa Josipom Brozom
Titom, koji je na takav ilasov rad gledao kao na neto pozitivno, premda je
i sam mislio da bi se o nekim pitanjima moglo i polemisati, tj. da bi se moglo
raspravljati o nekim zakljucima do kojih je ilas doao. Josip Broz Tito je
smatrao da ilas i dalje treba da nastavi sa pisanjem u "Borbi".
ilas je i nastavio ati ne dugo. U raspravi na treem vanrednom
plenumu CK SKJ ilasova shvatanja su osuena kao anti-komunistika
(premda ga taj plenum nije iskJ.jioiz SKJ?!).
ilas je kao nunost razvoja i dograivanja politikog sistema shvatao
i potrebu za otvorenom i bespotednom kritikom svega negativnog u drutvu zatim je smatrao da izlaz lei u debirokratizaciji zemlje i pri tome
polazio sa politiki ispravnog stanovita da drutvu preti daleko vea opasnost od birokratizrna nego od buroaske restauracije i kapitalizma. Ukazivao
je i na opasnost - da se iza teorije da su komunisti jedina svjesna snaga u
drutvu moe kriti i negativna tendencija za privilegovanim poloajem
komunista, ime bi se komunistima (to je i bila praksa kod nas) poloaj i
funkcija davali samo na osnovu pripadnosti a ne sposobnosti. ilas je
smatrao da niko, bio on lan Saveza komunista ili ne, nema pravo da na
osnovu rezultata postignutih u odreenoj fazi revolucije, po svaku cijenu zahtijeva vodee mjesto i u narednim etapama revolucije ak i kada mu
nije dorastao. Ukratko ratne zasluge ne smiju biti apsolutni monopol za privilegovanimpoloajem nakon rata, nautrb kvaliteta.

U lanku "Opte i posebno" ("Borba", decembar 1953.godine)

izmeu ostalog ilas je napisao i sljedee: "Danas nikakva partija ili grupa,
pa ak ni sama klasa ne moe da bude iskljuivi izraz objektivnih potreba
itavog drutva, ne moe da prisvoji iskljuivo pravo da "upravlja" kretanjem proizvodnih snaga, a da ove, i ono to je najvanije u njima ljude,
ne ukoi i porobi."
Ovakvom ilasovom shvatanju, na Treem plenumu CK SKJ, otro
se suprotstavio Edvard Kardelj: "Ako bi ova ilasova postavka bila tana,
onda znai da su radnika klasa i radniki pokret ve odigrali u naoj zemlji svoju istorijsku ulogu, tj. ne samo da vie nisu uopte potrebni, nego da
ih uopte nema. Marksova nauna postavka, koja lei u osnovi modernih
radnikih pokreta jeste kao to je inae poznato u sljedeem: radnika klasa
borei se za svoj klasni interes, za oslobaanje od kapitalizma, ne moe
a da se time ne bori i za interes i progres itavog drutva, jer je takav njen
objektvni drutveni poloaj. Otuda vodea istorijska uloga radnike klase i
radnikog pokreta u periodu prelaska od kapitalizma ka socijalizrnu..."
itajui ovakve Kardeljeve ocijene neki zlobni satiriar mogao bi
zakljuiti: "Ovajje vei "ilasovac" i od samog ilasa".
Traei argumente za pobijanje navodno ilasove ocijene o tome
"kako je radnika klasa koja je na vlasti" (rje je o radnikoj klasi Jugoslavije iz pedesetih godina), odigrala svoju drutvenu ulogu Kardelj se posluio
Marksovim stanovitern da je borba za klasni interes radnika istovremeno
interes cijele drutvene zajednice jer joj u osnovi lei cilj: OSLOBAANJE
OD KAPITAUZMA. U nastavku ove Marksove naune postavke Kardelj
ponovo govori o ulozi radnike klase u periodu prelaska od kapitalizma ka
socija1izmu.ilasovo stanovite meutim, je izraz konkretnih Jugoslovenskih prilika u kojima je kapitalizam pobijeen i u kome vie ne postoji
pitanje dolaska radnike klase na vlast, kao osnovne potrebe drutva, nego
pitanje funkcionisanja veuspostav~ene vlasti.
-lI
lanku ,-;la sve" ("Borba' , novembar 1953.goa.) otkrivena je jo
jedna politika inkriminacija: "Svaka klasa, tacnije . politiki pokret,
utoliko je nekritiniji, ukoliko svoje interese, shvatanja, moral, i ideale itd.
prikazuje eljom i interesom itavog drutva (naroda). A takva nekritinost
nastupa, kao to se zna, im klasa, pokret, dospiju u sukob sa objektivnim
razvitkom, odnosno sa eljama, svijeui ivotom masa."
I sa ovim stavom obraun je vodio drug Kardelj: "To bi znailo
da sv~_ klasa 0l!~ tren.ll!~ ka~~J?one da misli daje jedini zastupnik
drutvenih interesa, postaje reakcija i smetnja drutvenom razvitku. i1as
isputa iz vida da to radi svaka klasa, i to uvijek, i kada vri reakcionamu i
kad vri progresivnu ulogu, pa ak i onda kada vri revoluciju" (izvod iz
diskusije Edvarda Kardelja na Treem planumu CKSKJ, 1954.)

Za svo vrijeme vlastitog izlaganja Kardelj je vodio nemilosrdan obraun sa stavovima koje je sam izvlaio kao znaenje i zakljuke iz ilasovih
lanaka a ulogu radnike klase Jugoslavije sveo na puko oponaanje "svih
ostalih", i izvrio identifikaciju tih metoda kod razliitih klasa (reakcionarnih i revolucionarnih) to je samo po sebi problematino stanovite.
U lanku "Bez zakljuaka" ("Borba" januar 1954.god.) politiki
tetnim ocijenjeni su i sljedei stavovi: "Prije svega,jedna od najozbiljnijih
"socijalistikih zabluda" u naoj zemlji, danas, jeste, kad se zahtijeva da se
dananji razvitak uklopi u neki taan zakljuak, u formulacije. To je, u
stvari, ostatak onog kobnog dogmatskog metoda i misaonog siromatva,
koji su izrasli iz uslova surove, neljudske i nesocijalistike stvarnosti staljinske despotije ..."
" ...1 tako nikakva teorija nije do sada postavila neki daleki - konani
cilj, koji bi se zaista i ostvario. To ne znai da ljudi mogu bez dalekih ideala. Ali ti daleki ideali su ponajvie izraz neposredne ljudske nude i poimanja sutine njihovog vremena... Nema u stvari konanog cilja kao konkretne akcije. Kretanje, stalno i protivreno, ali ni ono kao cilj, nego kao neminovnost...
Pa najzad, ta je cilj i ima li ga? Na to je ve odgovoreno. Treba jo
dodati: osloboenje ljudskog roda od svaijegi svakog gospodstva nad njim,
tj. stalna borba za demokratiju, to je jedini stvarni i trajniji cilj, i za nas
danas i za itav ljudski rod. Jer to omoguava stalno kretanje. I svi konkretni oblici i konkretne mjere koji to olakavaju dobrodoli su i napredni.
Ti konkretni oblici, te konkretne mjere - to je cilj. Ostvarljiv iz etape u
etapu, od konkretnog do konkretnog zadatka. Borba neprestana. To su
socijalizam i demokratija." ("Ima li cilja", "Borba", decembar 1953. godine).
Polemiki lanci "Revolucija" i "Odgovor" nisu posebno tretirani na
ovom plenumu ali lanak "Savez ili Partija" ("Borba" januar 1954.godine)
imao je posebno mjesto jer je u sljedeem ilasovom stavu otkriveno, da
"Savez komunista ako se ne raspusti, treba pretvoriti u diskusioni klub, bez
ikakve unutranje discipline i odriui se idejnogjedinstva" (Edvard Kardelj)
a' tamo je pisalo: ,,Niko ne bi kontrolisao njihov rad (komunista) niti bi
dobijati liniju, nego bi preko prodiskutovanih teza i predavanja sami odreivali svoj stav prema prilikama u mjestu ili u drutvenoj organizaciji,
prema tome gdje rade i ive."
U diskusiji na Treem plenumu ovakva sbvatanja najotrije su pored
Tita i Kardelja osudili: Milo Mini, Boris Ziherl, Moa Pijade, Petar Stamboli, Veljko Vlahovi, Svetozar Vukmanovi - Tempo, Milentije Popovi,
Moma Markoviitd.

Izmeu ostalog Josip Broz Tito je rekao i ovo: "On, (ilas) nam
nije propovjedao novi tip demokratije, socijalistiku demokratiju, nego apstraktnu demokratiju, demokratiju koja jP.sama sebi dovoljna, demokratiju
koja predstavlja zapravo anarhiju.
A TA JE ZA NAS DEMOKRATIJA?
Ona je za nas sredstvo za postignue glavnog cilja, socijalizma, u kome
je sama po sebi ve sadrana najdemokratskija forma vladavine, jer nema
prave demokratije bez socijalizma niti pravog socijalizma bez demokratije.
(Josip Broz Tito, Trei plenum CK SKJ, 1954.godine, Sluaj ilas).
Od vremena kada je u "Borbi" objavio prvi lanak (l1.oktobar
1953.godine, "Nove sadrine") i pravio aluzije na ,,novu robespjerovsku
fazu revolucije", koja mora gvozdenom metlom da poisti sve to nije
slobodoumno do trenutka kada je sam ,,gvozdenom metlom bio poien"
prolo je samo tri mjeseca. Kao alibi iskoriteno je ilasovo pisanje u "Borbi" premda je najvie ui prosuto po noveli "Anatomija jednog morala",
objavljenoj u "Novoj misli". Ovom novelom diskutanti na plenumu se nisu
"kritiko-analitiki" bavili nego uglavnom diskvalifikujui i nju i njenog
autora. U toj noveli svi su prepoznali ,,napad na sve rukovodee komuniste"
(o uda zar i ilas nije bio rukovodei komunista) s ciljem da ih moralno
diskredituje i diskvaliftkuje, prikazujui dvije-tri hiljade rukovodeih komunista u ovoj zemlji kao zvjerinjak, u kome se okorjeli sebinjaci otimaju za
privilegije razne vrste" Utvrena je i namjera da ilas ,,hoe te ljude da
prikae kao bandu kojoj nita nije sveto: ni ljubav, ni drugarstvo, ni materinstvo, - nita", (Iz diskusije Rodoljuba olakovia, na treem, vanrednom
plenumu CK SKJ, 1954.).
"Tako je bilo u tom, jednom od viih krugova. I sve to nastajalo je
nekako neopazice, iz sasvimnormalne i priodne logike i potrebe da vodeim
ljudima treba stvoriti uslove za rad i ivot. Taj stav, i taj sistem, prenosili
su na sve strane - i nadoije, i nagore, i po strani, izdvajajui odreene stepene
i pribline stepene i odreene i srodne profesije u zatvorene krugove, ak i
meusobno vezane jedino zajednikim duhom solidarnosti, koji nije poti
cao iz neke idejne i moralne jedinstvenosti, koliko iz istog naina ivota, i
slinog interesa, iz prirode vlasti i naina kako se do nje dolazilo. U onim
donjim, niim krugovima, bilo je sve to otvorenije, divljanije, grublje i
surovije" (Milovan Dilas, Anatomija jednog morala, januar 1954.godine).

Neposredno poslije Treeg, vanrednog, plenuma CK SKJ, u istom mjesecu, januaru 1955.godine, pokazujui nesvakidanju ekspeditivnosti i lojalnost politikoj liniji koja je odnijela pobijedu, pravosudni organi izriu

svoju prvu presudu protiv, do jue neprikosnovenog, Milovana ilasa (misli

se na pravosudne organe Socijalistike Jugoslavije). Okruni sud grada Beograda osudio je ilasa na l8.mjeseci zatvora, uslovno na tri godine zbog
izjave koju je 24.decembra 1954.godine dao dopisniku ,,Njujork Tajmsa".
ilas je tada rekao da ,,nije oekivao prema sebi inkviziciju", "da ako bismo
u Jugoslaviji imali mir tokom deset godina, savremena tehnologija bi onemoguila da ova mala zemlja zadri totalitarni aparat", "da u FNRJ najreakcionarniji elementi jo dre vlast u svojim rukama ...". Zapadni listovi su ovu
presudu tumaili kao "vraanje Tita Moskvi i staljinizmu", i "pobijedi promoskovske frakcije u SKJ", u vrijeme kada je tek dolazilo do normalizacije
odnosa izmeu SSSR-a i Jugoslavije. Sa te take gledita ilasova osuda
mogla je da ima i duboku politiku pozadinu i potvrivala je nau lojalnost
SSSR-u i spremnost da se raniji nesporazumi zaborave. Ta spremnost manifestovala se ovom osudom najveegjugoslovenskog antistaljiniste.
Kanjen je po lanu 118, stav prvi, koji je u stvari bio pretea lana
133. Krivinog zakona SFRJ.
Bila je to tek opomena pravosudnih organa bivem dravnom i partijskom funkcioneru, prave presude tek su dolazile.
I u obrazloenju druge presude u pitanju su bili "dobri odnosi sa Sovjetskim savezom".
Nepunu godinu i pol dana poslije potpisivanja Beogradske deklaracije,
kada su Hruov, Bulganjin i Mikojan prvi put poslije sukoba sa Staljinom
posjetili Jugoslaviju (maj 1955. godine) ilas daje izjavu za agenciju ,,AFP",
a zatim i u lanku napisan om za "Njujork Tajms" otro napada politiku
normalizacije odnosa sa SSSR-om i tumai to "korakom naprijed u gubijenju dravne samostalnosti". Zbog ovakvih tumaenja Jugoslovenskih prilika
i mogunosti da se tek normalizovani odnosi poremete, izmeu SFRJ i
SSSR, ilas je osuen na tri godine strogog zatvora i upuen na izdravanje
kazne u KPD u Sremskoj Mitrovici.
Nakon nepunih sedam mjeseci provedenih u zatvoru, u Njujorku je
izala ilasova knjiga ,,Nova klasa analiza komunistikog sistema". Ovaj
put inkriminacije nije utvrivao Okruni sud u Beogradu nego u Sremskoj
Mitrovici, gdje je ilas izdravao raniju kaznu (tako je ilas otiao iz zatvora
. u zatvor) a u knjizi "Nova klasa" one su:
1. Mada komunistika revolucija moe da pone sa najidealnijim koncepcijama ... ona seje najvee i najtrajnije iluzije ... "
2. Dugo vremena komunistika
revolucija i komunistiki sistem
skrivaju svoju pravu prirodu. Izrastanje nove klase krije se pod socijalistikom frazeologijom i to je najvanije pod novom kolektivnom formom
vlasnitva ...

3. Moderna istorija ne zna za brutalnije, neovjenije inezakonitije

mjere od onih koje komunistiki reim upotrebljava protiv opozicije narod
nih masa ...
4. Cilj je vallI,l, istiu komunisti, sve drugo je nitavno. Ono to je
vano jeste da sada ,,imamo" socijalizam. Na taj nain komunisti oprav
davaju tiraniju, podlosti i zloine ...".
Tako je oigledno ova knjiga predstavljala anti.staljinistiku platformu
oigledno, i kritiku metoda koje je u ime komunizma uradio Staljin sa naj
bliim saradnicima, i najzad sa narodom, tada se nije ni pretpostavljalo da
smo i mi imali "vlastiti Sibir" ("Goli otok"), svoje "Dahauske procese" i da
"Nova klasa" predstavlja kritiku jedne svjesti, takve svjesti kojoj apstraktan
cilj opravdava sva mogua sredstva. U navedenim tezama Okruni sud u
Sremskoj Mitrovici uoio je elemente klevete i pokuaja ruenja ustavnog
poretka u Jugoslaviji i osudio ilasa na devet godina strogog zatvora, pet
godina gubitka svih graanskih prava nakon izdrane kazne i na ODUZIMA
NJE SVIH ODLIKOVANJA, MEU NnMA I ORDENA NARODNOG HE
ROJA.
Puten je kui nakon tri godine, tri mjeseca i devet dana izdranog
zatvora, te je stigao kui 20.januara 1961.godine.
Pred nalije nepravde ilas ponovo izlazi sedmog aprila 1962.godine.
Kanjen je po lanu 320. KZ SFRJ a koji glasi: "Slubeno lice koje. za
vrijeme slube, ili poslije njenog prestanka. nepozvanom licu saopti preda
ili na drugi nain uini dostupnim povjerljive dokumente ili podatke koje je
u vrenju slube saznalo a koji po svom znaaju predstavljaju slubenu tajnu,
bie kanjeno zatvorom do lO.godina. ,,Povreda iz ovog lana "otkrivena"
je u ilasovoj knjizi "Susreti sa Staljinorn". Slubena tajna koju je tom pri
likom otkrio, bila je STALJINOV IZGLED (?! !!): "Ja sam bio iznenaen i
neim drugim: on je bio malog rasta i runog tela. Njegov trup je bio kratak
i uzan a noge i ruke predugake, leva ruka i rame kao da su bili malko
ukoeni. Imao je veliki trbui, a kosa mu je bila proreena, mada potpuno
elav nije bio ni na temenu. Njegovo lice je bilo belo, rumen o na jagodicama
kasnije sam doznao da tu boju, karakteristinu za one koji dugo sede u
kancelarijama, u sovjetskim vrhovima nazivaju Krem1jovskom. Zubi su mu
bili crn inepravilni . ugnuti unutra, a ak ni njegovi brkovi nisu bili gusti i
snani ..."
Bilo je to u vrijeme "normalizacije odnosa sa Sovjetskim savezom."
Zbog takve sadrine knjige i zato to je u svojstvu lana najvie zvao
nine delegacije vie puta posijetio Moskvu i Staljina, pri tome vie puta
zloupotrebivi svoj poloaj na nedozvoljen nain objavio i komentarisao
povjerljive podatke iz tih susreta, uz primjenu i lana 38.KZ SFRJ, osuen
je na trinaest (13.) godina strogog zatvora, 14.maja 1962.godine. Kao

kleveta najvie~ zvaninog rukovodstva jedne strane zemlje OCIjenjen je

pasus: " ...Pijanke, sovjetskih predstavnika, koje su dobijale karakter pravih
bahanalija, u koje su nastojali da uvuku jugoslovenske vrhove, mogle su u
mojim oima, kao i u oima mnogih drugova da pojaaju uoeni nesklad
izmeu sovjetskih ideja i postupaka, njihove etike na rjeima i amoralnosti na
djelu."
ilas je pisao o Staljinovom rukovodstvu Sovjetskog saveza, o Staljinovom vremenu i "moralu", o Staljinovim rjeima i djelima. Jo 1948.
godine sve te ocijene izreklo je kompletno dravno i partijsko rukovodstvo,
ak i narod, ali to dobija na teini i dobija dimenziju napada na socijalizam,
komunizam, na Crvenu armiju tek onda kada to ilas kae ili napie, pa makar to bilo i 1962.godine ovog vjeka. Naravno, u pitanju je bila ,,normalizacija odnosa" ... Ponovo je otpremljen u Sremsku Mitrovicu a osloboen
poslije etiri i pol godine izdrane kazne. Puten je na slobodu 31.12.1966.
godine. Poslije toga nije osuivan, ali je i dalje bio povremeno uznemiravan
i hapen. U vrijeme ilasovog izlaska sa robije dolo je do novih personalnih
promijena u rukovodeem vrhu zemlje. Njegov najbolji drug, ovjek koji na
treem plenumu nije uopte diskutovao doivjeo je istu politiku sudbinu.
Poetkom 1969.godine iz tampe je izala knjiga "Nesavreno drutvo",
koja predstavlja ilasovu teorijsku kritiku marksizma i socijalistike prakse.
U njoj ilas izraava neslaganje sa marksovom postavkom: " ...da drutvo
i pojedinac, naroito misao, zavise iskljuivo od materijalnih snaga. tavie
shvatio sam da se ne moe nai nikakvo standardno merilo za takvu zavisnost, poto e ona uvek da varira prema stvarnim okolnostima. Sve su
one meusobno nezavisne i prouzrokovane dejstvom razlii~
ivotnih
snaga, nikada ne mogu biti iste za ma koje dve individue, poto je ovek
razumno, stvaralako bie isto kao i obino ivo stvorenje. A zar nije svestan ideoloki napredak jednog odreenog drutva, kakav su preuzeli komunisti, ili kakav misle da su preuzeli, sam po sebi suprotan Marksovoj tezi
da nain proizvodnje, materijalnog ivota ... uslovljava proces, drutvenog,
politikog i duhovnog ivota ljudi uopte ...".

Ovih dana kao sastavni dio ukupne demokratizacije cjelokupnog drutvenog ivota, polako i stidljivo provlai se ubjeenje da to to je tada uraeno prema ilasu nije bilo primjereno demokratskim tendencijama i progresivnim stremljenjima socijalistikog drutva. Prvi "novi tonovi" o ilasu
izreeni su 1986.godine na susretu istoriara. iJ sklopu teme "Temeljni
problemi povjesti Jugoslavije", koju su objavile ,,Nae teme" 12. iz vie

uglova posmatran je i "Sluaj ilas". Ocijene izreene tada bile su konkretne i jasne: "Nemojmo smatrati da su mase i radnika klasa uvijek aplaudirali
demokratskim inovacijama vrha. Vrh je ponekada morao ,)omiti" mase za
to ima dokaza. Mase su esto puta na rnitinzima aplaudirale parolama vr
ste ruke, aplaudirale odravanju hijerarhijske strukture. Spomenut je "Sluaj ilas". Tano je to da je ilas otvorio pitanje strukturnih prornijena u
pogledu viepartijskog.sistema.
Ali, s druge strane, jedan, da tako kaem
strah obinog partijskog lanstva i masa pred tom neizvjesnou to moe
prouzrokovati ta radikalna politika demokratizacija bio je enormno velik ..."
(Duan Bilandi: "Temeljni problemi povijesti Jugoslavije").
Bez namjere da se ocijene i sudovi istoriara identifJkuju kao "sud
istorije;' ipak je sve tee neke stvari zaobii: " ...ilasova koncepcija socija
listike demokracije i politike partije implicira kritiku staljinistikog
poretka kao partitokracije, kao reima sa apsolutnom vlau jedne partije,
monolitne i centralistike. Iz toga se moe zakljuiti da kongresno opredjeljenje kako je za razvoj socijalistike demokracije nuno da "Savez komu
nista nije i ne moe biti neposredni operativni rukovodilac inaredbodavac",
zahtijeva bitno drugaiji nain djelovanja, ak promijenu ideologijskoga,
organizacijskog i klasnog identiteta Saveza komunista. Da je problem
iznimno sloen, s dalekosenim konzekvencama, nije ni potrebno isticati ..."
(Dragutin Lalovi, "Neki problemi istraivanja poratne politike prolosti
Jugoslavije").
Iz dananjeg ugla teko je .ocijeniti koliko su ilasova shvatanja te
tila Savezu komunista i ugroavala mu jedinstvo. Ne samo zbog ideolokih
zapreka, i tabuizacije ilasove sudbine, ve i zbog razliitosti ocijena Treeg
vanrednog pleuna, odnosno ocijena koje su na tom plenumu iznosili partijski i dravni "prvaci" u zemlji. Npr., izmeu Titove ocijene o ilasu (" ...
Ja ga smatramk:omunistom
koji treba i mora da uvidi ta je uinio i ...da
ne ispadne iz J;~~ova ()nih koji grade socijaizam .. .''), i ocijene brojnih lanova CK poev O!:J Moe Pijade (" ...Mislim da je prestao biti komunista ...'')
do osude da je "po$tao neprijatelj SK".
Mnogi ratni drugqvi Milovana ilasa takoer su sili sa politike scene
-ne svojom voljom i u poreenju sa stavovima i ocijenama koje iznose o dru
tvu i o socijalizmu uopte, ilasovi stavovi koji su naroito bili izvrgnuti
kritici predstavljaju samo blijedu sjenu politikog radikalizma. U javnosti
se tampaju knjige koje komunizam i famam - smatraju istovrsnim totalitarnim ureenjem i stavljaju ih u istu ravan, (Edgar Morin, "Kako izai iz dva
desetog stoljea"). Od svih zvaninih institucija i organa ne samo od Saveza
komunista, stvoreni su diskusioni klubovi u kojima se iznova otkrivaju novi
recepti izlaska iz krize, ija je mogunost nastanka bila jasno izraena i
nagovijetena u ilasovim stavovima.

Radnika klasa se bori da ovlada cje1inom drutvene proizvodnje, da

ovlada vikom rada, raspodjelom linog dohotka, sredstvima za proizvodnju ... U tome je spreavaju razni "otueni centri moi", "birokratske
strukture" razne samoupravne devijacijei svi ostali inioci koji nemaju svoga
imena ni prezimena. U pozadini tih faktora krize kao da se tek sada nazire
iscereno lice "Kremljovske boje", mada nejasno, tako da pojam "birokrata"
i u naem politikom ivotu i u naoj svjestijo uvije ivi ivotom ideoloke
apstrakcije.
I zbog toga, i zbog mnogo ega drugog, nije lako govoriti o ilasu,
tumaiti mu stavove "ovako" ili "onako". Ni u stavovima, ni u politikom
ivotu on nije bio linost sa kojom bi se ovjek moga o potpunosti sloiti
ili ne sloiti. Neosporno je meutim, da ilas nije nikada uobraavao da
je prorok, i da je bio spreman na dijalog a njegovi stavovi daleko vie su bili
pokazana spremnost da se na neka pitanja kroz demokratski dijalog nae odgovor, nego to su predstavljala apsolutnu poziciju istine branjenu, izmeu
ostalog i autoritetom vlasti. Njegova razmiljanja nisu bila nikakve "anarholiberalistike teorije", niti nekakve nove "buroaske teorije", jednostavno
njegova razmiljanja nisu bila "teorija", bio je to samo neophodni uvod u
razmatranje i rjeavanje odreenih i konkretnih problema razvoja drutva
i njegovih pravaca tog vremena, i tako ih je i trebalo tretirati. I pokazati
daleko vie spremnosti na otvoren i demokratski dijalog i mogunost da ne
budemo, ba mi, u svemu u pravu, pa ni u krivu. Bila je to obaveza cijelog
drtva i svakog drutva koje ima ambicija da bude slobodno i demokratsko.
Jaka rje, ma koliko bila jaka, ne moe oboriti dravu. Ne moe to ni jak
ovjek, ma koliko bio jak.
Danas je ilas star ovjek, vjerovatno je i umorai1 od prie o njemu,
od fame koju stvara njegovo ime, od mistike, religije i politike. Jer poslije
rasturanja dvije studentske redakcije zbog razgovora sa njim, poslije izjave
Predsjednika vlade da se radi o ,,neprijatelju par exelence", i skidanja Dilasovog lika sa naslovne stranice jednog nedjeljnika, ostaje gruba realnost da
jo uvijek, istina ne ba kao pedesetih godina, ne postoji spremnost da se
o nekim linostima i dogaajima racionalno, civilizovano i potpuno, razgovara, bez ideolokih i pragmatsko-politikih ogranienja. Kada bi toga
bilo, veoma mali broj ostao bi onih koji su spremni da povjeruju u Dilasova
sjeanja ,,0 kolaboraciji sa Njemcima" i u to da je jedna kompletna generacija "imala samo zdrava ideoloka objanjenja za brutalnost i ubijanje."
Veoma malo nam treba da shvatimo, da upravo onoliko koliko ne postoji idealno drutvo i neko "apsolutno dobro", tako isto ne postoji ni "apsolutno zlo" iznad odreenog vremena i prostora. I da je ilas, prije i poslije svega ipak ovjek, mada i sam kae: "Nisam mogao da stvorim za sebe

reku u kojoj sam mogao da plivam, a morao sam da plivam ili da ostane
na obali reke koja nije moja."
Zar ve to, nije dovoljna kazna za ovjeka?!

Nedavno odrana 9.sjednica OK SSRN Maglaj, koja je u stvari 8.

sjednica jer je ponovljena u nedostatku kvoruma, ponovo nije mogla proi
bez za Maglaj ve odomaenih politikih muki i mahinacija. Dnevni red
9.sjednice predstavljala je verifikacija zakljuaka 8.sjednice koja nije mogla
donositi zakljuke, jer nije imala kvorum!
Sada se vjerovatno pitate: kako mogu biti verifikovani zakljuci sjed.
nice koja nije ni odrana? Odgovor je jednostavan: mogu, kada je u pitanju
mrana kadrovska kombinatorika i unapreenje LUKESA koji se "proslavio"
dosljednim sprovoenjem dogmatske staljinistike i represivne politike
prema samoupravijaima u Moevcu i od Moevca napravio "Jasenovac
poratnog doba"!
Reiserima 9. sjednice OK SSRN Maglaj bilo je stalo po svaku cijenu
progurati Tihomira LUKESA za predsjednika MOK SSRN DOBOJ! U toj
namjeri falsifikovani su evidentni listii o prisustvu delegata sjednici! Za
sjednicu su pripremljeni evidentni listii o prisustvu delegata sjednici! Za
sjednicu su pripremljeni evidentni listii na kojima stoji samo delegat,
umjesto do sada uobiajenog delegat ili gost! Tako su svi prisutni na sjed.
nici bili delegati! i verifikaciona komisija je tako izvjestila konferenciju da
je prisutno 50 delegata. Radno predsjednitvo sjednice obavjetava da sjed.
nici prisustvuje dovoljan broj delegata za punovano odluivanje, to je
bila u stvari, notorna la! OK SSRN Maglaj prema odluci o broju i strukturi
ini 79 delegata, te shodno Pravilima OK SSRN Maglaj , 1.82., koji glasi:
"OPTlNSKA KONFERENCIJA PUNOVANO ODLUUJE AKO SJED
.NICI PRISUSTVUJU DVIJE TREINE DELEGATA" (stavI.) i laikuje
jasno da konferencija ponovo nije imala kvorum!!!

Simptomatino je ve postalo za optinsku politiku praksu da poodavno od OK SOO, pa do OK SK Maglaj, brigu brinu kako da okupe dovoljan broj delegata za sjednice. Tako se nedostatak ljudi, tanije njihova odbojnost prema politikim lopovlucima, nadomjeta falsifikovanim papirnatim pomagalima. Ovo je samo jedan u nizu od bijednih "pronalazaka"
birokratske svijesti u posljednje tri godine od kako je izbio sukob Maglaj
contra Moevac! ! !

. EV~;ENTNI

Llfj,T.
.

",

O l'UISUSTVU9.6JUHrrCI:QPTINSKE
llliNOlJE ~SImMAGLAJ
... . . .

KONFE..

( 6~6~198a.godineu lo,~osati);
.

'

~.

,IME~:P~~~'!l!o/d,'l
.#~A~'4"/

ciGle~ntiz

@ACtC6:Joie.'O/O;e

0'0

;.::

p otpis

":"1.dcd~?-erI
MolimoV.~S d:oevidontni list ,odmah
t:1Saba..l!Iolu..

p~dat~

pri'.

Tihomir LUKES, bivi predsjednik suda i bivi predsjednik OK SSRN

Maglaj, "proslavio se" na elu socijalistikog fronta uvenom izjavom za
TV Sarajevo u sramnom agoljevom prilogu: " ...protiv Moevca boriemo se
frontovski!" Bio je to mig za politike priipetlje iz optinskog SUP-a i
suda i Centra bezbjednosti iz Doboja za neviene represalije prema stanovnicima Moevca. Prvo su elni ljudi iz Moevca prekrajno osueni na kazne
zatvora od 20 do 60 dana, a neki na novane globe. Kada to nije pomoglo,
ak vie pokazalo se kontraproduktivnirn,
zasjeo je republiki Komitet za
ONO i DSZ i republiki savjet za informisanje, drugim rijeima napravljeno
je vanredno stanje u SR BiH, da bi zatim Moevac doslovce bio okupiran od
strane mag1ajske i dobojske milicije i specijalnih agenata u zimu 1987.go-

dine. Dobro upueni kau da LUKES do tada politiki marginalac, nije

sluajno doao iz sudstva u politiku!
Na ovaj nain u SR BiH do "sluaja Moevac" i ,,Agrokomerc"
vjeto su bili presjecani u korjenu svi demokratski progresivni politiki
tokovi, a njihovi nosioci bivali politiki anatemisani kao neprijatelji i sudski
gonjeni i zatvarani. ta narod misli o svemu ovome pokazalo se prilikom
velikog moevakog pohoda na Maglaj, 20.januara 1988.godine nakon putanja Hasanbaia, Galijaevia i Delia iz dobojskog istranog zatvora.
Ljudi, ene i omladina Moevca doslovce su popljuvali LUKESAna protestnom sastanku u prisustvu Radne grupe iz RK SSRN i Skuptine SR BiH,
oznaivi ga kao glavnog nosioca kontraakcije meu politikim elnicima
Maglaja. U isto vrijeme republika politika ogradila se od divljanja maglajske politike, suda i SUPa prema graanima Moevca. Sa politikom otuenom od naroda i osloboenom svakog obzira i morala, dogaa se isto
to i sa zlom makom: izbacuje je na vrata, a ona ulazi kroz prozor.
Nekako tako i LUKES je zahvaljujui svojoj sabrai po svijestii nedjelima iz
republikog vrha, uspio ve tada u jeku otkrivanja prljavog politikog vea
Maglaja za javnost, obezbjediti promociju na stepenik vie u hijerarhiji
SSRNBiH.
Pouzdano se zna da je 4.februara 1988.godine, znai dok je jo bio
predsjednik OK SSRN Maglaj,slubeno boravio u Sarajevu kod predsjednice
RK SSRN BiH Edine REIDOVIC i traio namjetenje za sebe u Republici,
kao naknadu za protuusluge koje je inio kao vjerno sluine dogmatske,
policijske i birokratske politike SR Bosne i Hercegovine.
U Republici ne zaboravljaju lako "svoje ljude" jer se ubrzo ukazala
prilika za kVitanjeduga!
Na mjesto predsjednika MOK SSRN DOBO] trebao je doi kandidat
iz Tefija,ali se voljom politikih bogova redoslijed mijenja, pa je na redu
Maglaj. I dok javnost rezonuje kako maglajskom politikom establimentu
ne bi trebalo zbog "sluaja "Moevac" dozvoliti nikakvo hijerarhijsko napredovanje u sledeih 50 godina, s tim da prethodno krivino odgovaraju svi
politiki monici u Optini i Republici koji su kumovali sluaju, za to vrijeme se ve uveliko odvija prljava politika izgra ,,ispod ita", tanije iz
lea naroda, i suda javnosti.
O kakvoj se konspiraciji radi bie vam jasno ako navedemo podatak
da je predsjednik OK SK MaglajNefud Smajlagi i sam bio zateen informacijom da Tihomir LUKES slovi kao jedini kandidat za predsjednika MOK
SSRN DOBOJ, na sjednici prvih ljudi regije Doboj. Nije li ovo i najbolji
naalost primjer djelovanja neformalnih grupa i otuenih centara moi
u drutvu protiv kojih je teko se boriti samo zato to takvu politiku kako
vidimo u najveoj tajnosti pripremaju i sprovode upravo funkcioneri koji su

tugo moja zadueni za nesmetano funkcionisanje sistema!! !!!!

Tako je Lukes na voIeban, mimo delegatskog sistema i znanja svoje
sredine Ger izborne baze nema), postao de facto kandidat MOK SSRN za
njenog predsjednika. Vrijedi istai i injenicu da je Lukes odmah po isteku
mandata predsjednika OK SSRN Maglaj, praktino i stvarno prestao biti
lan MOK SSRN Doboj, jer je tu bio po funkciji, ime je banalnost prizora
dovedena do apsurda!
Da bi sve bilo potaman i u stilu velikog politikantskog zameateljstva
trebalo je jo ukloniti iz ig(e Karla Gavia, delegata OK SSRN Maglaj u
MOK-u SSRN Doboj i jedinog mogueg kandidata za predsjednika ?!?
Zato Predsjednitvo OK SSRN Maglaj dva dana!!! dri sjednicu u namjeri
da se obezbjedi jedinstvena podrka LUKESU. Ipak, predsjednitvo je otalo
debelo podijeljeno, pa je odlueno da se u pomo pozovu glavni meetari
Edina REIDOVI, predsjednik RK SSRN BiH, i Ivo LEPAN, predsjednik
MOK SSRN Doboj, a u sazivu 8.sjednice OK SSRN Maglaj, delegatima je
upuen izmeu ostalog i Prijedlog za izbor delegata u MOK SSRN Doboj.
Prenosimo u cijelosti: "NA PROIRENOJ SJEDNICI PREDSJEDNITVA
MOK SSRN BiH DOBOJ UTVRENI SU KRITERIJI (NACIONALNI,
SOCIJALNI I POLNI) ZA IZBOR NOSILACA FUNKCIJA U MEUOPTINSKIM DRUTVENOPOUTIKIM
ORGANIZACIJAMA.
PREMA
UTVRENIM KRITERInMA PREDSJEDNIKA MOK SSRN BiH DOBOJ
TREBA BIRATI IZ HRVATSKE NACIONALNOSTI I PO REDOSLJEDU
KOn SE OBAVEZNO MORA POTOVATI? IZ ORGANIZACIJE SSRN
OPTINE MAGLAJ, A IZ REDA DELEGATA U MOK SSRN BiH DOBOJ.
SHODNO UTVRENIM KRITERInMA NA 42 SJEDNICI PREDSJEDNITVA OK SSRN MAGLAJ, ODRANOJ 20.04.1988.GODlNE
ZA POMENUTU FUNKCIJU EVIDENTIRAN JE DRUG TIHOMIR LUKES
I OPREDJELJENO JE DA SE KONFERENCIn PREDLOI DA SE UMJESTO KARLA GAVIA ZA DELEGATA U MOK SSRN BiH DOBOJ
BIRA DRUG TIHOMIR LUKES (SAGLASNOST ZA OVO OPREDJELJENJE DAO JE DRUG KARLO GA VI)".
Karlo GAVI, koji svoju ulogu delegata ustupa LUKESU, bez znanja
OK SSRN (koja ga je birala) kao da mu je to babovina i uz lino objanjenje da je prezauzet i da ne moe na sva silna zaduenja stii, prihvata
se nove dunosti - postaje delegat u RK SSO BiH.
Time su i vuk sit i magarci na broju!
Ovakvim epilogom kadrovske kombinatorike
politika prostitucija
kabinetskih kuia prijeti irenjem u horizontalnom i vertikalnom pravcu
i nivoima. Sumrak ljudskih iluzija i drutvenih vrijednosti, valjda je jasno
svoj zenit doivio je mnogo prije nego smo poeli osjeati breme svekolike
drutvene krize. Stoga bi obian graanin morao mnogo realnije gledati

na mnogohvaljenu diferencijaciju i domete tkz. demokratizacije u SR BiH.

Ako se ona ne zasniva na zdravoj kadrovskoj politici, ako se ona vodi u
politikim vrhovima, a ne kao svakodnevna normalna selekcija sposobnih
i odgovornih za uspjeno funkcionisanje sistema i drutva, ako na njenom
elu stoje efovi policije i nillitantno nastrojene linosti, onda je jasno da
je to jo jedna propala investicija za budunost koja nikako da doe!

Poetkom 1986.godine NEZAPOSLENOST je bila sutinski i najtei

problem u Bosni i Hercegovini. Od trenutka kada je prikupljen zajam i
zaveden samodoprinos za zapoljavanje NEZAPOSLENOST se vie uopte
ne tretira kao ozbiljan problem?! Bosansko.hercegovaka javnost se ne bavi
tim pitanjem jer ono otvara jo mnoga neeljena pitanja. Jedno od njih
na koje niko ne daje odgovor je GDJE SU U STVARI TE PARE prikupljene za zapoljavanje? Ovdje nije rije ni o kakvom mentalitetu (o tome je
dovoljno pisao Drago Kalaji) rje je o pljakakoj politici. Kako takva
politika gleda na poveanje broja nezaposlenih i zato to vie n~ smatra
problemom?

Solidarno uestvovanje graana (u oblastima ureenja naselja, stanovanja, komunalnih djelatnosti, djeije i socijalne zatite, obrazovanja i
vaspitanja, kulture, ONO I DSZ, unapreivanja i zatite ovjekove okoline...) izraeno linim radom, davanjem materijala, prevoznikih i drugih
usluga i u gotovom novcu, predstavlja ono to popularno zovemo samodoprinosom. U poetku dobro zamiljena, ova kategorija socijalistike solidarnosti, zavoena vrlo stidljivo i samo tamo "gdje drava nije mogla stii", sa
namjerom da zakrpi poneku preostalu rupu, postala je vremenom moralna
obaveza (neto to se podrazumjeva) i jedini vid izgradnje i unapreivanja
seoskih podruja. Takva politika stvarala je privid o tome, kako je drava

digla ruke od sela i prepustila ga samom sebi. Selo dodue i jeste u ogromnoj
mjeri preputeno samo sebi i samodoprinosu, jedino je briga za selo ostala
nepromijenjena u oblasti kadrovske politike. Ipak, usprkos briljivom odbiru
kadrova (ili ba zbog toga?!) operacija samodoprinos se izrodila i pretvorila
u vlastiti surogat, i sve mogue manifestacione vidove socijalistike irokogrudosti i solidarnosti svelana puko uzimanje novca od naroda.
To uzimanje pravdano je krupnim planovima, megalomanskim eljama
i obeanjima, samo to ni od planova, ni elja i obeanja, po pravilu nije bilo
nita a novac bi bivao potroen. Uvid u njegovu potronju graani su mogli
(?!) ostvarivati preko izabranih ljudi koji su uglavnom bili sitni pioni i izvrioci politike volje, ustoliene, nepromijenjive optinske harizmatije.
Da bi umirili glas nezadovljstva u narodu, koji je vremenom postajao sve
jai, optinski i republiki oci su zakonskim propisima regulisali da nenamjenska potronja samodoprinosa .predstavlja protivpravan in i krivino
dijelo. Hod zahuktale maine zvane "praksis" time nije nimalo ometen ili
zaustavljen. U pravilu iznad te pravne kvalifikacije postojalo je javno iIi
preutno politiko stanovite da je novac otiao ali da je potroen u ime
viih drutvenih interesa. U ovom sluaju insistiranje na usvojenom planu
i programu opredjeljivanja samodoprinosa predstavljano je kao akt malograanskog egoizma i destruktivnog ponaanja. U zatiti pomenutog politikog stanovita, kao uvijek mogueg opravdanja za greku prema narodu
i narodnom novcu, vremenom su koritena sve brutalnija i bezobzirnija
sredstva politike i fizike prinude. U borbi za namjensku upotrebu vlastitih sredstava jedno selo je doguralo sve do sluaja Jugoslovenskih razmjera
i postalo stecite i utoite "desniarske ideologije" a seljaci proglaeni
"graanskom desnicom."
Svima je postalo jasno da je samodoprinos sveden na novac, a tamo
gdje je samo novac, prestaju da vae svi mogui obziri i moralne norme.
Politika podobnost je osnovni preduslov da se za neodgovorno i bahato
ponaanje sa narodnim novcem ne odgovara ni moralno, ni materijalno, a
narod je na to u tolikoj mjeri navikao da se vie i ne udi, i ne buni. Lopovluku, zaista, ne bi trebalo izmiljati druga imena.

U narodu postoji jedno, pomalo ironino i zajedljivo miljenje o tome

"zato je u stvari propala turska imeprija"?! Kae se da je zato to turci
osmanlije nisu nikako mogli da se dosjete ljepeg naziva za hara. Da li su
politiki vicevi, stvarno, ventil za isputanje narodnog nezadovoljstva, bjedan pokuaj umirivanja vlastite savjesti (u stilu "al sam im ga spraio u brk")

ili su na kraju krajeva, posljednji napor istine da se probije kroz maglutinu

demagoke prakse i terminologije i politike frazeologije?!
Govoriti o samodoprinosu ili odreenim narodnim zajmovima kao o
modernom harau moe samo doz1aboga zlonamjerna osoba koja ne cijeni
"objektivne drutvene potrebe" i "opti narodni interes", ukratko "politiki
neprijatelj", kako bi to lijepo rekli nai vrli politiki trudbenici. Bez sumnje
ni takve tvrdnje nisu u potpunosti osloboene istine. U naoj novijoj istoriji
krupnim slovima (i crvenim obavezno) ostae zapisano da je slinim zajmovima i samodoprinosima narod pruao vanrednu pomo dravi u gradnji
puteva, obnovi i izgradnji zemlje ili njenih pojedinih djelova nakon kojekak.vih kataklizmi, ratova ili zemljotresa i uopte uzev, teko bi ova zemlja izdrala da ilije imala ovakav narod \1 narodne zajmove). Neka izdvajanja,
meutim, bez obzira na sve velike rijei i parolaenja agit-propovskog tipa
nikako se ne bi mogla izuzeti izvan konteksta ocijene da se zaista radi o
modernom harau.
Naravno, radi se o Zajmu i samodoprinosu za zapoljavanje.
Rije je o Socijalistikoj republici Bosni i Hercegovini.

Zli jezici tvrde da je u dravnoj kasi SR BiH nakon odrane olimpija

de, usprkos raznim donatorstvima, ipak preostala samo pauina i mnotvo
obaveza koje u narednom periodu treba izmiriti. Dobar nain za popunjavanje pomenute zjapee praznine otkriven je u zavoenju Zajma i samodoprinosa za zapoljavanje. Nije narodu bilo teko objasniti da je nezaposlenost krupan problem, ali da ima i krupnijih bilo je vie nego oito. Trebalo
je preivjeti rast inflacije, pad standarda, divljanje cijena ... (dalje nabrajanje bila bi ista tautologija neopravdana potrebom). Po prvi put u Bosni i
JHercegovini, usprkos monog i sveprisutnog agitpropa, jedna masovna fl. nansijska akcija nije obavljena u zadatom roku pa je rok uplate Zajma za
zapoljavanje . produen za cijelih trideset dana .. U . tih trideset dana, jo
intenzivnije,k()Jnpletna
bosanska tampa, radio i televizija objavljivali su
rezultate po gradovima izraene u planiranim procentima uz obavezni tabelarni prikaz, ko je na prvom a ko na ,,nekom drugom" mjestu po "solidarnosti" u SR BiH.
U organizacijama udruenog rada u politiku propagandu ukljuili su
se i sindikat, i partija, i socijalistiki savez, razni direktori i direktorii koji
su radnicima u etiri oka "objanjavali" i "uspjeli objasniti" da je to u
njihovom interesu i da bez obzira to se pria "da svako moe upisati koliko eli" ipak bi "poeljno" bilo da svaki radnik upie najmanje punu vi
sinu linog dohotka ostvarenog u proteklom mjesecu. Socijalistika svjest

radnika je prevladala bjedu i mogui egoizam i akcija je sa stanovita obezbjeenja planirane visine sredstava u potpunosti uspjela.
Pravno uporite akcija "zajam" nala je u lanu 304. stav 1. taka 8.
Ustava SR BiH, prema kojem "Republika preko republikih organa u okviru
svojih prava i dunosti utvrenih ustavom ureuje javne zajmove". Na toj
osnovi 25.septembra 1985.godine u Skuptini SR BiH usvojen je Zakon o
zajmu za zapoljavanje.
Pomenuti zakon, sastavljen od 18.lanova, ve u prvom lanu ("Raspisuje se javni zajam za obezbjeenje dodatnih sredstava za zapoljavanje / u
daljem tekstu zajam/ u iznosu od 40.000.000.000.- dinara") jasno stavlja
do znanja, da bez obzira na to to je ,,zajam ipak samo zajam", i to niko
nije obavezan dati (pozajmiti) bilo ta i bilo koliko novca, kako to pie
i u prvom stavu treeg lana pomenutog zakona ("Upis zajma je dobrovoljan"), koliko se novca mora "dobrovoljno" skupiti (zajam je zajam, ali i
zakon je zakon) pa makar upis zajma bio po sto puta dobrovoljan. Na osnovu lana 17.Zakona o zajmu za zapoljavanje (Slubeni list SR BiH broj
30/85) Republiki sekretar za fmansije Mensur Smajlovi, ve u oktobru
iste godine donosi "Uputstvo o nainu upisa, uplaivanja i otplaivanja
Zajma za zapoljavanje.
U istom mjesecu, pozivajui se na lan 10. istog zakona Poslovodni
odbor Privredne banke Sarajevo (Udruena banka) donosi "Uputstvo za rad
poslovnih jedinica Privredne banke Sarajevo na upisu i uplati Zajma za
zapoljavanje".
Dva Uputstva kao i Zakon na koji se "naslanjaju" vrlo jasno govore o
glavnom cilju i svrsiuvoenja "narodnog zajma" .
A svrhaje, zdipiti narodu pare.
Jer u pomenutom zakonu i Uputstvima samo se utvruje tehnologija
prikupljanja novca, potrebna koliina i nain vraanja istog a nigdje ni
jednog lana koji obavezuje ministra, banku, dravu ili bilo koga drugog, da
za te pare zaposli onoliko radnika, mladih ili starih, koliko je u vatrenim
politikim govorima obeavano, prije nego to je novac pokupljen.

Pored sredstava prikupljenih Zajmom, na teritoriji cjele republike

referendumom je zaveden i samodoprinos ija je svrha, kao i zajma "bre
i produktivnije zapoljavanje". Na osnovu izvrenih procijena na nivou
republike, u narednih pet godina, po osnovu samodoprinosa, narodnog
zajma, te doprinosa iz dohotka za zapoljavanje obezbijedila bi se sredstva
od oko 166.000.000.000. dinara.

Premda u zakonu o samodoprinosu (Slubeni list SR BiH broj 33/77.)

nigdje se ne porninje mogunost uvoenja samodoprinosa za teritorij cijele
republike nego se eksplicite u lanu 1.2. i 3. utvruju naela o samodoprinosu radnih ljudi i graana i solidarno zadovoljavanje potreba u mjesnoj zajednici i optini. I ostali lanovi potpuno iskljuuju mogunost uvoenja
samodoprinosa izvan teritorija mjesne zajednice i optine. To naravno, ne
znai da se ne mogu raspisivati referendurni za cijelu republiku nego se iz
pomenutog zakona ne nazire mogunost raspisivanja tog referenduma sa
ciljem zavoenja republikog samodoprinosa. I u razlozima za raspisivanje
republikog referenduma utvrenim u Zakonu o referendumu (Slubeni
list SR BiH broj 29/77.) iskljuuje se jedna takva mogunost. Uostalom
ovako postrojeni pasusi, lanovi, zakoni zbilja djeluju stravino odbojno i
hladno i ne bi ni bili bitni da je ivot svoju svrhu i domet uspio pokazati i
izvan njih. Bar jednom ... Da bi se ove i sline zakonske zamke eskivira1e,
republiki samodoprinos progl~n je optinskim. To to su sve Optine u
SR BiH istovremeno uvele pomenuti samodoprinos, i to je itava akcija
dirigovana iz republikog centra, a svi podaci sumirani na nivou republike
bilo je manje vie politiko a nikako pravno pitanje. Naravno, zajam, da bi
bi zajam, morao je ostati republiki (sve po zakonu). Republiki zajam
i optinski samodoprinos potvruju da su u ovom kolu zajedniki poigrali
i optina i republika. Oito vrlo loe.

U proteklom srednjeroju (1980 . 1985) ukupan broj zaposlenih u

SR BiH povean je za 191.500 radnika. U drugim republikama i .pokrajinama zaposlenje je nalo oko 20.000 radnika a u inostranstvu oko 6.500.
U tom periodu politika zapoljavanja ipak nije bila na nivou drutvenih
potreba pa je broj lica koja trae zaposlenje u periodu od 1980 - 1984.
god. povean za 140.000 (oko 14% godinje poveanje nezaposlenih) i
dostigao cifru od oko 236.000. Krajem aprila 1985.godine u samoupravnim
interesnim zajednicama za zapoljavanje bilo je evidentirano preko 238.000
lica koja trae zaposlenje, od kojih su oko 146.000 ili 62% uglavnom mladi
i struni, kvalifIkovani kadrovi tj. od ukupnog broja nezaposlenih 86% ine
mladi, do trideset godina ivota, dok je preko 33.000 zalo u etvrtu dece
niju ivota a da nije poelo raditi.
U drutvenom planu SR BiH za period 1986 - 1990 godine, planiran je
porast drutvenog proizvoda ukupne privrede po stopi od 4,5% prosjeno
godinje, industrijske proizvodnje od 5%, poljoprivredne proizvodnje od
3,5%, uz stopu investicionih ulaganja od 24%. Na toj osnovi planirano je
i poveanje broja zaposlenih u drutvenom sektoru od prosijeno 2,8%

godimje. Ocijenjeno je da e u periodu od 1986 - 1990 godine u SR BiH

zaposlenje traiti oko 484.000 lica. Poveanjem zaposlenosti u drutvenom
sektoru od 2,8% prirodnom zamijenom kadrova, zapoljavanjem u oblasti
linog rada, u drugim republikama i pokrajinama, kao i u inostranstvu do
kraja planskog perioda planirano je zaposlenje za oko 277.000 radnika.
Ulaganjem sredstava Zajma i samodoprinosa za zapoljavanje obezbijedilo bi se pored redovno planiranih i zapoljavanje jo oko 100.000
nezaposlenih i poveanje prosjene stope porasta zaposlenosti u drutvenom
sektoru u republici sa planiranih 2,8% na preko 4%. Time bi se u petogodinjem planskom periodu obezbjedilo zaposlenje za ukupno 377.000
radnika. Po ovakvim procijenama, koji su premaili status politikih obeanja onog trenutka kada su uli u Obrazloenje zakona o zajmu za
zapoljavanje (druga glava, Razlozi za donoenje zakona), do 1990.godine
ostalo bi ukupno nezaposlenih oko 107.000 lica. Stopa smanjivanja broja
nezaposlenih iznosila bi prosjeno godinje oko 14%, prema iznetim podacima i broj nezaposlenih, nakon predvienih i najavljenih poteza bio bi u
konstantnom opadanju. Meutim ... "obeanje, ludom radovanje"!!!
Trenutno u SR BiH posao trai na SIZovima zapoljavanja 243.337
lica, to je za oko 7500 vie nezaposlenih u odnosu na kraj 1985.godine a
to dalje znai da je zatajilo ak i zapoljavanje prirodnom zamijenom
kadrova linim radom, zapoljavanje u drugim republikama i pokrajinama, u
inostranstvu, ukratko, zatajili su ak i svi oni redovni putevi i mehanizmi
zapoljavanja tako da ne postoje apsolutno nikakvi efekti vanrednih nameta
zajma i samodoprinosa (premda se u republikim organima i glasilima povremeno pojavi infomracija "da se neto radi, ali da to nije dovoljno")
pa ponovo po starom).
Od planiranih 166.000.000.000. od naroda je dosada prikupljeno
neto vie od 114.000.000.000 to predstavlja blizu 70% i predstavlja skoro
jednu treinu cjelokupnog Agrokomercovog fijaska (~o trenutka hapenja
Fikreta Abdia) (Ako je ono tamo u Velikoj Kladui bila fmansijska kontrarevolucija, da li je ovo revolucija?!).
Od 449. programa koliko ih je Privredna banka Sarajevo - Udruena
banka odobrila u realizaciji se nalazi 349. programa. Stotinu ih nije ni
zapoeto sa realizacijom. Zato jo uvijek nijedan Program nije realizovan,
ak ni blizu potpune realizacije obrazloenje koje se moe uti za politikim govornicama glasi otprilike: "U pitanju je kreditna nesposobnost
investitora... tekoe u obezbjeivanju ostalih izvora fmansiranja... neobezbijeena prava na uvoz opreme... neobezbijeena investiciono tehnika dokumentacija neusk1aenost opredjeljenja investitora i drutveno
politikih zajednica itd. itd ...

Ima najmanje stotinu moguih razloga zbog kojih je broj nezaposlenih

i dalje u porastu. O tim razlozima meutim, nije bilo ni govora u vrijeme
kada je novac prikupljan. To bi valjda, trebalo da znai da su ti razlozi
"objektivne prirode" te da nisu mogli biti predvieni.
Vano je daje novac prikupljen ("pokupljen") a i narod se ve odavno
pomirio sa tim da taj novac nee i ne moe ispuniti svoju namjenu. Ve
sada je pokrenuta (i veoma uspjeno se vodi) po raznim kolektivima akcija
po kojoj zajam ne bi bio zajam, nego poklon, tzv. bespovratni kredit.
Shvatio je to narod i ne ljuti se on na svoje politiare. Svako ima vlast onako
vu kakvu zaslui i ne mogu narodni politiari biti bolji i sposobniji od samog
naroda iz koga su izrasli. Pa neka su malo i nesposobni. Samo da ne bude
gore. Jer na mjesto nesposobnih politiara koji nesvjesno i iz neznanja rade
na tetu naroda mogu doi sposobni i svim mastima premazani maberi koji
e svjesno raditi u korist narodne tete a to e znalaki zamagljivatiparola.
ma i demagokom i histerinom ideolokom retorikom tako svojstvenom
totalitarnim reimima.
Da li smo ih ve dobili?!
Odgovor e dati istorija jer mi nemamo hrabrosti.
Upravo onako kako je dala ocijenu o tome ,,zato je pala turska
imperija" uiteljica ivota e dati i jasnu ocijenu o ovom svojevrsnom
bosanskom "Nju dilu" koji nije dao oekivane rezultate ali koji na kraju
krajeva, nije prikupljao Mujo Hrnjica, nego to narod, onako od srca, dobro
voljno, ali jednom ... ko zna?!

Dakle, doe mi do ruke fotokopija jednog lanka pod naslovom:

,,KRAJ MORA KUCA MALA". Navodno, zabranjenog broja asopisa
POLITIKIN SVET. Od kada? Ne znam! Valjda, ne tako davno. Ilustrovani
lanak fotografijama Gradimira Vinjia "kuicama" (samo!) "trojice uglednih graana Bome i Hercegovine". Sto i kako kae pomenuta pesma:
"Kraj mora kua mala,
Na njoj su prozora ..." - dvadeset i dva!
Iz spiska imena vikendaa iz Neuma, izabrah samo vas nekolicinu
meusobnih drugova: Todo Kurtovi, Nikola Stojanovi, Gojko Ubiparip,
Franjo Herljevi, Munir Mesihovi... Kaem "vikendaa" , jer vi sigurno niste beskunici, hou rei podstanari. Sigurno imate svoje kue i svoje stanove i tamo gde ivite - kad niste u svojim "kuicama". Sto da ne? Ko umije,
njemu dvadeset i dvije! Sobe, mislim! Za samo dvije nije se vredelo boriti
- zar ne, meusobni drugovi?! Vi mi sada tako bogati, u pravom smislu
rei!, doete kao "kIasni neprijatelji"! Ako se ne varam i ako se dobro razumijem u komunistiku terminologiju. Sad smo mi "dolje, a vi ste gore".
Odnomo, "... jer sad smo mi gore, a oni su dolje" - kako e Drug Tito rei,
tisuu devetsto etrdeset i pete godine, u Novom Sadu, onima naim - dovedenim vlakovima bez voznog reda, koji su trebali da ouvaju "novu vlast"!
Ouvali su nema ta! U meuvremenu, neki i od njih, i sami su postali
"kIasni neprijatelji, ne samo onima izmeu sebe koji nisu umeli "da se
snau", nego i onima koji su njima bili "kIami neprijatelji". Sem ako se
nisu nali na "zajednikom poslu" - stvaranja onog to danas imamo! A,
pored vapske zemlje i imanja, imati i tzv. "borake penzije", to nije mala
stvar! Svi moji i vai Bonjaci. I Hercegovci.Mislim, s pravom se danas moe
smatrati ,,klamim neprijateljem" i svaki onaj koji ima samo stan - bilo kakav i posao - bilo kakav! Mislim,stalni! Da ne raunam nita drugo!

Pa kako ste mi ove tisuu devetsto osamdeset i osme godine, me

usobni drugovi, i moji ( i mojih!) "klasni neprijatelji"?!
Ja sam, Bogu hvala, zdravo! Bila sam zapravo zdravo, a sad sam ve
bolna. Muka mi je! Povraa mi se! A kako i ne bi! Verovatno bi i vama,
da ste vi na mome a ja (i mi) na v~em mjestu. Mislim da smo mi kojim sluajem u Neumu! I da je n~e plavo more! I da su n~ bele kue! A, uz sve
to, da smo mi crveni drugovi!?! I vama bi se, verovatno, povraalo! Itekako!
I vama bi bilo od v~e muke muka! Kao to vam sada nije - od n~ muke muka! B~ vas boli... - mislim UVO!
Predlaem vam, meusobni drugovi, da v~oj Numera Uno date
adekvatno ime! Prvorazredno! Recimo, nekog Velikog Velikana! Ala,
recimo, Kaligula! Nema smisla da se zove Surdup (surdum ili surdup? Jer,
koliko mi je poznat na bonjaki, surdumina je provalija). Surdup i surduminu prepustite nama - vis a vis! Jer, mi smo u pravom smislu rei u SURDUMINI! U svakom pogledu! Zahvaljujui kome? ta vi, meusobni drugovi, mislite?!?
Da posudim rei ovog novinara Zorana Jovanovia:
"...jedinstven arhitektonski poduhvat ..." (on verovatno misli na
vae kuice, a ja u skladu sa naom narodnom: ,,Konac delo krasi" i ono
to je rezultat tzv, Revolucije, a vi mi ga doete kao "UVARI TEKOVINA
REVOLUCIJE"!!!!) - u celini gledano, dodala bih, najcrnji na svetu!
Vidim, "svaka kua ima svoje pare mora". A ja se ljutila na Ivu Stevu to je more dovozio u cisternama u mali bazeni od nekih pedesetak
metara kvadratnih (ako je i toliko bilo?)! I na njegovog sina to nee da vrati brai Srbima onu "esmu prskalicu" dinastije Obrenovi ( a oni iz dinastije Obrenovi su mislili da grade "veliku stvar"!), jer ovaj poslednji dinast
(ne raunajui dinastije u v~m tzv. besklasnom drutvu!), mislim Aleksandar Petrov - tzv. "osloboditelj", pa navodno "ujedinitelj", pa "okupator"
- bar u crnogorskog naroda, kako to istoriju vidi Tempo i etii " koji
su u SrbijU dolazili preko Trsta" i njihovi potomci) je bio, kau, tolika cicija da je svoje odelo davao da se okree na nalije kod najdera. A i ena
mu - kraljica Marija. Isto tako, kau, krpila i deije arape i ve.
Oni, oigledno, nisu imali stila. Vi ste nivo! Nivo kakav moe da poeli samo neko ko je bio ispod..., mislim nivoa! Tako da kad taj Nekoispod
nivoa se uspue na ..., on mu onda doe, to bi rekli, ISPOD SVAKOG
NIVOA! Pa se onda zidaju kue "u nizu" da bi ,,zatvorile prilaz obali u
duini od nekih hiljadu metara". A na toliko se, otprilike, moe ovek
bezbedno oseati u nekim delikatnim situacijama, meu koprivama, ala
"Paloma" brisaa. Nostalgijo! Nostalgijo!
Vidim, ne potujete zakone koje ste sami donosili. ,,zakon trai da

se na svaki stotinak metara mora obezbediti prilaz obali. No, ta je zakon

kada su u pitanju drugovi?" Zbilja, NITA!
Vi ste na izvoru one nae bonjake!
"Kom u ruci, tom u gu'jci!"
Ja bih dodala:
"I nad guj'com, bolan ne bijo!"
"Neki novi vetrovi oduvali su i mi1icijskukuu na ulazu u elitnu neumsku ulicu" - itam. Pa se neto pitam, nije li taj "Novi Vjetar" Duan Zgonjanin? Jer, vidim na spisku je i neki Dodig, a i Munir Mesihovi,koje je
Duca Zgonjanin ne tako davno pominjao u vezi sa onim - ko je bio ,,za",
a ko "protiv" da se raskrinkavaju Braa po Materi! Koliko se seam ( anemojte me terati da ba sve proveravam, mada imam negdje zabeleen izvor
podataka!) i Gojko Ubiparip.
Seam se Gojka i Mlade Gojkovice. Mislim, dok smo zajedno iveli
u Jajcu. Mislim, gradu Heroju - u kome je roeno dananjih sedam sestaradrava;jedna polusestra, hou rei poludrava i "priznata" majka za maehu.
Mislim,maehanam danas doe ono to se zove Jugoslavija. Ali, u obratnom
smislu! (Hou rei, nisu ni pastorke uvek cveke!) Sve se dananje drave
odnose prema toj Jugoslaviji, Boe oprosti, kao da im je maeha, a ne majka! Nezahvalnice! Dakle, Gojko je tada bio direktor "Elektrobosne" u Jajcu. U politiku ga je, navodno, povukao kum Brankovi Mikula, pardon,
Branko Mikuli. Svijuno-slovenski KUMOVIl
Imam ideju: da se iz budeta fmansira jedan superspektakularan mm
(u svim bojama, pa koja prevlada!) pod nazivom: KUU-KU, KUM O V Il!
Iz koga e provejavati jedno jedino pitanje: ta nam to uradiste? ! Moe
i samodoprinosom da se fmansira! Pa, kad je otila pita, nek ide i tepsija!
Kad ima Kuma, ne treba ti uma!
Pita Novinar: "Kada ste uli da je neki politiar platio porez na
ukupan prihod?!"
Ja bar, NIKAD ULAl A, kau, tek odskora su poeli da plaaju
kiriju, struju ... A priaju da ih ima (i danas!) koji ono to se zove dabine
ne plaaju. Pa, valjda, normalno je da ne plaaju dabine oni koji nam dou
kao teka dabina, iliti "namet na vilajet".
A tek kako lije svemogue u "tamnom vilajetu" kakvim se, s pravom,
moe smatrati ta vaa i moja biva. Jer, Oigledno,nita se promenilo nije!
Ispalo je - bukvalno: Sjai Kurta, da uzjai Murta! Ako je verovati onom
to rekoe 6.marta, u emisiji "Nedeljom u deset" (Radio Beograda, a oni to
zbog toga to ste vi u pitanju!) ,,ni pet specijalnih komisija DSB" kojoj
je na elu pomenuti Duan Zgonjanin, Srbin - "nije pronalo da je bilo zloupotreba slubene dunosti prema graanima sela Monice Ge li se, meusobni drugovi, tako zove ono selo iz koga su ona etiri mladia koje su ski-

dali s voza i skidali odelo sa njih, "do gole koe"?!?). A neki, opet, Reiser
"crno na belo" (u coloru, verovatno!) DOKAZUJE. da je BILO BATINA,
i kau . ta sve nije bilo. Nisam gledala ftlm, a mogu samo da pretpostavim.
I taj ftlm e se, navodno, prikazati u Beogradu, uskoro, na Te i Ve festivalu!
Takvi su ta "braa" po zajednitvu! Vie veruju ak i svojim oima
nego meu~obnim drugovima iz drugih drava Nove Jugoslavije! I druge
iste Partije! to se mene tie, nosim naoare! Zbog toga, valjda, "vidim"
i ono to jo ni reiseri nisu!
Moda se brat Srbin . Duan Zgonjanin tako ponaa zato to su u
Selu M. Muhamedanci?! Ovamo se, opet, uka da je meusobni drug Mi
lan Uzelac kao "isprebijan" doveen na VMA u Beograd. Kao, "osvetnici"
Brae po Materi i Fikretova polubraa ,,nisu mu ostala duna". To mi je
lino rekao jedan vam Drug iz Bi'aa! Ja u to jo nisam povjerovala. A, i
kako bi? Bil' Ti, bolan ne bijo?! Ne smijem, bal
Koliko se razumijem u matematiku, vi jeste svi vremeni, ali ne znam
koji jo - sem F. Her1jevia i T .Kurtovia - je do kraja odradio svoj etrdese
togodillji radni vijek da bi mogao da utedi ovih etrdesetak milijardi
dinara da bi "zatvorili fmansijsku konstrukciju za izgradnju" tih vaih kuica?
Todo je neto zaradio onom svojojm knjigom (ne znam da li se jo uvek
prodaje SAMO u samouslugama?), zbog koje Ljubo Miunovi odlea onih
svojih sedam grenih godina uZabeli. (Todo Kurtoviu, iza'o Ljubo Mi
unovi iz buvare. Pie i on svoje memoare. Ali, ne beri brigu. U toj nje
govoj knjizi su svi zatvorenici uZabeli ,,nevino osueni". Ne znam da li e
uopte ita da kae o Tebi i onom Generalu koga najvie krivi za svoj "sed
mogodinji odmor", jer kae da je on "popio i pojeo vie nego svih osta
lih 170 politiara,i to samo za tri meseca, u kafanama ,,Kosovo", "Takovo" ,
"Doboj".
Pretpostavljam da je sto sedamdeset "politiara" bilo na onom spisku
tzv. honoraraca i tzv. "saradnika", mislim nekadanjeg Udruenja publicista
SR Srbije! Konce vam je smrsio Slovenac - Dolac, pardon Dolanc. Mada i
bez ovog ,,n" pasa. 1er vas je u pravom smislu rei ,,zapalio". Slovenci kao
da nemaju smisla za tzv. balkanski-biznis. Ni blizu kao za rad! teta. Mislim
na nesreu nekih m~llsobnih drugova).
to se tie pitll11ja:" ... da li su socijalistiku revoluciju podigli sinovi
kapitalista ili proletera?" - na to pitanje, ako ne odgovori Zorica Stipeti,
sigurno nee tandem istoriara Petranovi-Zeevi! Oni e do kraja objavljivati "dokumente" za odgovore na to i tome slina pitanja - u prvoj polovini XXII vijeka! Ako hoe da ne ostanu bez h1eba i bez uz h1eba. Mada
mislim da se preterano, ipak plae. Ipak bih ja to krstila kao kukaviluk!
No, ne mari Zorica e! Opet, utopija je verovati da e ,jednoga dana neka
dravno-partijska komisija odgovoriti na ova pitanja ... "! A, jo manje, da e

"utvrditi krivce za zloupotrebe ..." Mislim ne ove Drave, odnosno bilo koje
nUe drave! Pllrdon, mislim ne ove Partije! Odnosno bilo koje partije, bilo
koje drave! Mada bi to bilo strana stvar! Primajem! Stvar koja bi, ak,
i mene veoma - veoma obradovala!
Sto se tie istorije i geografije ovoga podruja i toga kako je Bosna i
Hercegovina ,,izgubila deo jadranske obale" i vremena kada su "granice
odreivali sekretari republikih partija u meusobnim razgovorima", i konkretno, kada je kova uro Pucar-Stari "poklonio" fikalu Blau Jovanoviu deo obale, ja ne bih! Ja sam o tome ve neto pisala, a ne volim (od ne
kog doba!) da se ponavljam. Mogue uro nije znao da pliva! A)jubav
prema kovaiji nije bila ni blizu (slaba) to ljubav prema Moru i Meseini
(mada meseina ne mora da dolazi od Meseca!) i ribarenja. Nismo mi Japanci! Mislim, mi Bonjaci! Srea, pa je bar ,,Neum ostavljen iz tradicionalistikih razloga, vie kao simbol nego kao nekakva perspektiva". Da nije tog
;,simbola" gde bi to vi, meusobni drugovi, danas izlagali svoje stranjice
sunevim zracima?! Sto se tie tradicionalistikih razloga, sa tim vi meusobni drugovi nemate nikakve veze! Vai tradicionalistiki razlozi su ili
za stadom ovaca i koza, pored lovita! Ali, ,,na lestvici uspona, niko nije mogao da zaustavi njegov hod! Jer, kome je Bog Ujak, svi Sveci su mu rod!"
- Zar ne, meusobni drugovi???
A, ovek ne mora da pliva sa ribom u moru! Moe, bez ribe, (pa i
venane) i niz politiku struju. Upravo, i najvie - kad je "na funkciji".
Pa onda sa funkcije na funkciju! Suprotno od vodo-toka. Suprotno od zem
ljine tee plivanje uz! Odnosno, plivanje u visine! Samo je uslov da na vreme oseti "podvodne grebene", u odreenim trenucima koji se pojavljuju,
a ne na odreenim mestima. Mislim, kod nas su se ti grebeni pojavljivali:
1948.,1953,1968,1971..
Mislimna one "plutajue grebene?!"
udi me da one "delegacije graana" koje su dolazile u SIV i "pre
etiri godine" nisu "skinuli s voza"! Onako kako su skinuli onu etvoricu
mladia iz sela Moevca! Mada me udi da ima i u Bosni i Hercegovini
"nerazumevanja" od strane "sirotinje raje" prema patnjama "vikendaa
iz Neuma", koji moraju da prelaze ak dvadesetak kilometara vie (',Mercedestima", najverovatnije!) kada pou na odmor iz Sarajeva.
Imam predlog asopisu politikin SVET! Objavite, u jednom od sledeih brojeva, "Jeretiku priu" Branka Copia. On je to i napisao, valjda,
mislei na dananje meusobne drugove?! Nije, valjda, On (Branko Copi)
mislio na neke druge meusobne drugove?!? One 1949.godine?!
Za "istoriju" valja uzeti ovaj podatak: ,,Faza kolektivnih odmaranja
prestaje negde poetkom sedamdesetih godina kada su neki funkcioneri
poeleli da imaju svojevile na moru".

UGLEDALI SE JEDAN NA DRUGOGA, A IMALI SU NA KOGA!

U konkretnom sluaju, pa smo dobili svoju stakleno-betonsko-kamenu
,,Kaliforniju". Na linu korist "elnih ljudi" najviih dravnih (A drava je
Partijska!). "Ljudi elnih"! Ali, ne valjda svih? Irna, valjda, izuzetaka?
Imam ideju. da grupa autora ve pone da pie MITOLOGIJU BOGO
VA pravnih sledbenika nekadanje "vetaka versajske tvorevine"! Tzv.
"Trule Jugoslavije". Trebali bi da ponu odmah! Jer, bogova je mnogo,
a vremena za sve radoznale malo! Naroito neke.
Prema izvetavanju Novinara koji ima razumevanja, normalno, da
"samo od kredita nije bilo lako napraviti kuu koja se naziva "vokendicom",
a u stvari su dvorci . kakvi, kau, od dinastije Obrenovia nisu graeni na
ovom naem balkanskom tlu. Pa su, "Radne organizacije poele da se UTR
KUJU KOJA CE VIE DA OPREMI BUDUCI DOM ZA ODMOR FUNKCI
ONERA koji misli za dobrobit" (kakvi bezobrazni FOLOVI?!) "svih nas".

Vama,
koji ste se nekada k I e I i
Da e nam svima biti
LEPE I BOllE!
Z a t o (prokleti bili!)
Ste uzimali vie nego to vam treba?
A mladosti naoj dali,
Crven paso,
Put za MinKen,
I, "iroko polje"!
Vama!
Za koje je jednakost naknada
Bila - SVETINJA OKTOBRA!
I kada ste u Bosni,
Delili sirove bukove kore,
Zato
Ste zaboravili
Sve to ste rekli,
Drugove svoje stare ( i mrtve!)
I slavne vrhove Zelengore?

Vama!
Za koje istorija poinje
Od vatih nogu (u ita1ijanskimcipelama!),
Ne znajui da snaga prolosti
U nama koraa,
Za SEBICNOST!
Za GRABE - vam,
Nikada vam nee oprostiti

"Koliko je to kotalo, kad za sto metara kabla izvan redovne linije

u Beogradu trae i po 30 starih miliona". Pa, verovatno je kotalo MNOGO!
Dugovi su nam, kau, etiri puta po dvadeset milijardi (a obzirom, kau,
na nain kako je DUG utroen! Hoe rei bez mogunosti oplodnje tj.
- CISTA JALOVINA!), i to Dolara!
A, ako je verovati Radio Beogradu (ovakve stvari se najbolje sagledavajU POREENJIMA!), nUli sestra po Dugovima - Venecuela je prinuena da proda "deo rezervi svoga zlata" za iznos od nekih tristoipedesetak
miliona Dolara. I to ne bi delovalo ZASTRAUJUCE, da navodno Venecula nije "ve prodala 9 t (slovima: devet tona) zlata za SAMO! 126 miliona
Dolara". (Slovima: Samo stodvadesetest miliona dolara!)
Da se svimi u zlato pretvorimo,
Ne bi MMFovcimaruka pozlatili! (U smislu "osolili").
Meusobni drugovi, razmiljajte u svojim ,,kuicama" malo i na nain
kako to ja radim! I ja sam iz Bosne, ali sam od nekog doba poela da razmiljam!
Ovo pismo vama, ne aljem samo VAMA! Poslau ga i komitetima
(bar nekim!) vaeg Saveza komunista mislim Saveza komunista te drave.
E, da bi i neko meu njima mi se pridruio pa poeo i sam da razmilja!
Poslau ga graanima sela Moevca (kojima predlaem da im se selo zove
Monice, jer oigledno sem ~ih malo ko ih ima u tom "tamnom vilajetu"!).
Poslau ga ( i to PREPORUCENO) ministru unutranjih poslova te Drave
- Drugu vam Duanu Zgonjaninu. Nek razmilja o demokratiji makar slovenakog tipa, ako nikad nije uo za demokratiju tipa antike Grke!
Preporueno u poslati, UZ DUBOKO POTOVANJE, Anti imiu, delegatu Zenike EUEZARE na pretprolom Kongresu SSJ i mom DRUGU
po iru, mislim. (Anto, je li i Tvoj na "dvanaestercu" - kao moj? SRETNE
TI "rane", JUNACE!). Poslau ga na to je mogue vie adresa!

Zdto bi se samo ja nervirala?!

Na kraju, takoe preporueno, poslau i jedan primerak onom tzv.
Odboru za odbranu slobode misli i izraavanja.Njima, vie kao KURIOZUM!
Neka vide da ima bar jedno eljade iz Bosne (Bosne, bolan!) . koje je poelo
da RAZMIUA!
"Mi smo seje ispod Kozarice,
e ne raa majka izdajice!"
A, toliko ih je!
Bez IZDAJNIKA!
Beograd, 8.mart tzv. ,,Dan ena".
Oigledno, ne svih! Godina je
1988.

Zagorka Jovanovi-Mandi(ro.
11000 BEOGRAD
Zeevieva br. 9/III, st.13.

Ako niste spremni da se borite da sve bude JUGOSLOVENSKO, ako ste i

vi separatistiki zadojeni i utoreni u vde prije, ne bi trebalo da vam je
AMA BA SVEJEDNO to vam je politiki Drug "u jednom obinom raz
govoru" ustupio dravi Crnoj Gori (kau) oko 240 kilometara jadranske
obale! uro PucarStari je, verovatno, raunao na jednu jedinu dravu
Jugoslaviju! Inae bi, verovatno, i On po onoj: "to popu treba, u crkvu ne
daje".
Upravo, i ZBOG TOGA (!) to su se mnoge VEOMA VANE stvari rea
vale u "obinim razgovorima", na VRLO NEOBIAN (priznaete!) i u
svemu (u svetu!) NEUOBIAJEN (van razuma!) NAIN, morate i sami
poeti da razmiljate! Ne oekujete, valjda, da stvari reavaju NEUMSKI
DRUGOVI?! Pa, oni imaju "svoje More", odnosno svoja mora! Ba njih
boli guj'ca (da prostite!) za nama ostalima! Postavite, dakle, pitanje ispravke
granica! Ako nita drugo, Sutorina e nam dobro doi ("Sve od Debelog
Brijega niz Sutorinu ...") . da mi obani, kada se vratimo iz administracije,
imamo e ovce da uvamo! Makar ne lovili ribu! Makar nas bilo sramota
da se skidamo "nagi goli" ko neki meusobni drugovi! Mi koji i kad uzimamo tue (mislim na ovu re "nag") ne odriemo se svoje! Jer, nag je nag,
a GO JE GO! Kao to postadoe neki bivi i saddnji FUNKCIONERI!
Toliko GOLI, da ih ni zidovi (poput kineskog!) ne mogu (i nee moi!)

sakriti pred narodom i istorijom! Tu im ja ne bih dola ni u najlepe i najskupocenije odelo - za sva blaga ovog sveta! to se tie koe, istrunue u
zemlji, jer na ovaj svet doli su GOLI! To kao jedino oni ne vide!

ZORANU O. MILANOVIU OD ZORANA M.

MILJATOVIA

Izvini to te na samom poetku citiram. Mislim, ipak da je funkcionalno. Naih ,,kongresnih dogovora" se seam. Kajem se to nita osim inicijative nisam preduzeo (ne raunajui neke dodatne nerealizovane Zamisli),
pa ti se stoga izvinjavam. Ako si to eleo "Otvorenim pismom", shvatam te
i podravam. Ono ostalo mi je manje jasno.
ta znai: "Vi ste se bavili nama, pa ak i na udarnim stranama Vaega lista"? Misli dogaajima iz sredine u kojoj ivi? Ako je tako, ima
oito prejako oseanje pripadnosti bliem okruenju, koje bi da same u
sebe sve, a ljubav ponekad, zna i sam, zaslepljuje. lli misli na ononjednojedino pominjanje "Naih dana" "naudarnim stranama Naeg lista", kada
sm, piui o urki sa nacistikim dekorom u tvom gradu, naveli da su mu
prisustvovala i dva saradnika lista koji ureuje (otvoreno pismo odgovornima koji su na drugim mestima to pre nas objaVili nisi, ini mi se, uputio)?
Koga obmanjuje? itaoce tvOjih novina? To je pomalo neasno .. Ipak.
Ako si ve hteo da prebrojava, mogao si da izbroji sve one tekstove.
Gotovo brojeve, koje ste posvetili nama (ako ne shvata - NON-u) u poslednjih nekoliko meseci. Svi do jednog bili su, da se lepo izrazim, vrlo kritiki
intonirani. Prelistaj i broj u kojem je "Otvoreno pismo" (nema za marku,
a?), pogledaj koliko prostora na koliko mesta je ustupljeno pomnim itai-

ma NON-a. Nastaviemo da izlazimo iz isto humanitarnih razloga - da biste

znali kako da popunite stranice i zaradite plate i honorare.
Ne samo da paljivo itate NON nego i slubene kritike, one sa
sastanaka, upuene NON-u. Citirate, meutim, iskljuivo njih. Njih citirate
u ime objektivne informisanosti, a u ime razvijanja bolje saradnje nas ne citirate. Simpatije su jasne. Tu sam nemoan.
Hvala to me javno poduav8 iskorenjivanju ,,mangupa iz naih redova". Verujem da si u tome struan. Priznajem - najeim se kad itam impres .
novina u kojima radim. Molio bih te ipak za dodatan savet. U impresu,
naime, nisu svi pobrojani. Najsumnjiviji je izostavljen. To je NONA, crni
uljez u kueem obliku koji se uunjao u Redakciju tokom jednog burnog
sastanka. Bez obzira na to to ga svi neguju i paze, hrane, ue i izvode u
etnju T8majdanom,ja ne proputam priliku da ga utnem kad god se pree pa mi prie. Sumnjiv mi je od prvog trenutka. Mogu da zamislim ta bi
mu ti radio. Mogu da zamislim, ali ne znam. Uputi me. Oekujem pomo
zdravih snaga! Kad potamanim ove ovde, pozvau te da zajedno pravimo
najistije novine na svetu! To mi je oduvek bio san.
Uzgred, zar ne misli da bi ona dva momka iz Moevcabili sjajni visoki omladinski funkcioneri? Takva energija, upornost, strast, kontakt sa
narodom, volja da se neto izmeni... Zar ne misli da su te osobine ovom
drutvu danas neophodne? I zato pristaje da sudeluje u neshvatljivoj
borbi za birokratizovani "mir u kui" i lagodan umrtvljeni ivot, a protiv
onih koji ele da menjaju, da popravljaju, koji imaju ideje i koji su zbog
toga na - meti?
Radi leenja moje gtie savesti molim te poguraj ono oko saradnje.
Ja se bojim da nisam vie podoban za tako ta. Iako bih to, zna i sam,
neizmerno eleo. Ipak , i pored svega, znam da isto mislimo, samo... Ne
mora da mi pie. Vidimo se uskoro u meni dragom Sarajevu.
Srdaan pozdrav!

"Ako u Moevcu sve ostane kako jeste, preostaje samo da se iseIi

celo selo i da se useli drugi narod, koji bi sluao maglajsku politiku strukturu" - zapisao je ovih dana u "Slobodnoj Dalmaciji" njen stalni kolumnista
Jug Grizelj, ovek koji je u istoriju jugoslovenskog novinarstva Uaokao
pisac rubrika "Iz mog ugla", koja je punih deset godina krasila petu stranu
"Veernjih novosti". Kad je Grizelj preao iz najtiranijeg dnevnog lista u
SFRJ u redakciju NIN-a, ovaj nedeljnik je to objavio kao udarnu vest, kao
kad je re o transferu nekog poznatog nogometaa ili koarkaa.
Ali, to je bilo pre desetak godina. U istoriju 1987.godine Grizelj je
uao na "moevaki nai": kao to su graani ovog sela odluili da sami,
bez tutorstva optinskih struktura izaberu svoje rukovodstvo, tako su na
28.skuptini UNS delegati odluili da izaberu predsednika po obrascima koje svakodnevno zagovaraju: tajnim glasanjem, izmeu vie kandidata, cenjenog i u struci i u iroj javnosti ... To to su Galijaevi i Deli za Moevac,
to je Jug Grizelj za srpsku novinarsku organizaciju. Neki smatraju da se to
ne bi dogodilo da je Jug ispriao itav svoj ivotopis, ali delegatima to i nije
bilo vano. Pobunio se protiv toga da novinari budu "violinisti u kupleraju",
al to jo nailazi na nerazumevanje nekih starih kupI-majstora, koji se lano
predstavljaju kao violinisti.

Milovan Brki je hronina prirodna nepogoda!

Najbolji je prijatelj svih portira u novinskim kuama Beograda, po uvenju ga zna svaki novinarski pionir, a izvesnim glavnim urednicima i partijskim drugovima Milovan je prava" kost u grlu. Kao svaki pametan Srbin, i
Milovan Brki uglavnom pie u Sloveniji. Deula je tamo irokogrudna, a
pod zelenim listom ima i prave hladovine, to se ba ne bi moglo rei za Padinsku Skelu u kojoj je Milovan proveo neko vreme jer je bio osuen to je
u "Katedri" objavio nekakav lanak - a beogradski sud, pravilno, nije uzeo
u obzir takvu sitnicu da je ista ,,Katedra" bila zabranjena i zaplenjena, pa
Brkieve misli i razmiljanja nisu ni stigli do italaca.
U roku od mesec dana, Milovan je u dvadesetak jugo listova objavio
svoje robijake memoare "Skela i politika", dao duplo vie intervjua za domau i inostranu javnost, stigao na svaku nepostojeu crnu listu, a uzgred
uspeo da se pozabavi tekuim problemima - od Univerziteta u Beogradu do
hajke u Moevcu.
Da socijalizam uvede kanonizaciju, Milovan Brki bi odavno postao
komunistiki sveti Gavrilo. Njegovi prirodni neprijatelji nisu samo dr ika
Minovi i Milan Rakas, ve i ona svita funkcionera o kojoj M.B.pUe direktno, autentino, napaljeno i nimalo religiozno. Potez godine napravio je
kad je u "Politici" objavio oglas kojim se diferencirao zahvalnou odree
nim drugovima koji su "brinuli o njegovom zdravlju i ivotu", a to su se
tu nali i Slobodan i Radia - palo je na duu idejno nespremnog Oglasnog
odeljenja koje je Milovan zavio u crno.
Sve u svemu, ovo je bila Milovanova godina. Od takve nepogode nema
zatite!

"Zabrinjavajue antisrpsko raspolo!enje Jiroko _ u najrazli~itijim oblicima

ispoljava u izvesnim sredinama, naro~ito u Hrvatskoj i Sloveniji. Preko
ltampe i ostalih sredstava informisanja mesacima _ vode, reformskim i

samoupravnim principima kamuflirane, politike kampanje, a da o tome ni

jedan politiki forum u ovoj zemlji ne kae narodu punu istinu i o emu se
upravo radi", govorio je Dobrica osi

Kud god se okrene, fotografije Narodnog oca. Po kafanama, u hotelskim predvorjima, po bankama, na fasadama trgovina; ak i u poslastiarnicama. Njegova Predsednika visost bdi, zlu ne trebalo. Da se zna ko je
glavni. Ponegde je sa suprugom. Njen osmeh je srdaniji. Na njegovom licu
senka tajanstvene usredsreenosti. On zna neto to niko oko njega ne zna.
Pravedni i strogi otac, sredite zajednike sudbine. rtvovan i neko kome je
rtvovano. Sam pred istorijom polae raun. A ona svojim izabranicima
gleda kroz prste, ili izrie zakasnele presude za koje vie niko ne haje. Dvadeset godina kako je na kormilu drave. Terae dok ushtedne. Raspustio
stranke, ukinuo sindikalne organizacije, da mu se ne bi kogod meao u posao. U njegovu mo ugraena je snaga svih onih koji su odustali od svoje
volje i pameti. Jedni dobrovoljno, drugi pod prinudom: sve se manje razlikuju. Jo jedan narataj stasa u utnji i samopotiskivanju. Pojeo je svu slobodu svojih podanika. Dvadeset godina guta je u zamacima: lice mu podbulo, nezdravo se ugojio. Od hormona se deblja.
ak i oni koji su ga u poetku slavili sad dolaze k sebi. Povlae se
u penziju, odlaze u Vajcarsku i Francusku. Dali su mu to je trebalo, ad
mogu i da gunaju. Biva i obrnuto: koji su ga u poetku odbacivali, ponu
ga prihvatati. U dvadeset godina, svako se nekud pomeri: ovi iz ljubavi prema gaenju, oni iz gaenja prema razumevanju. Kud god iao na kraju e
sebe ujesti za rep. Njemu sve odgovara. ta ti vredi, tebi jedinom, huliti,
ako mu hiljade pevaju slavopojke? Tvoja se hula uklapa u slavljeniko pojanje. Jo je i dobar, kad pomisli ta bi ti mogao uiniti! Zaposli se, eka
penziju ili smrt, ta pre doe. Gadi ga se, potajno; a to je kao da ga voli.
Vano je da ga stalno dri na umu! kodila bi mu ravnodunost; mrnje se
on ne boji. Mrnja je zelena. Posle nekog vremena sazri kao voe. Porumeni,
pretvori se u ljubav. Ako ga ne zavo1i mlad, predae mu se star. Dovoljno
je jednom od sebe da odustane i njegov si zauvek.

I zato, zato ba tebi ovo da se desi. Rodi se, a on ti stoji nad glavom.
Na roenju, poloio si mu zakletvu. Posle te, neprestano, dri na oku. U
koli, u kasarni, na poslu. Ni kola u pOlllastiamicine moe na miru pojesti. Gleda te, sa zida: neto proverava, ili broji. Tako se pogodilo. Na
Zemlji ti je dat jedan jedini dan, i udesi se da pljuti kia. Odsedi ga na dnu
rupe, uzalud pokuava da zaloi vatru. Granje mokro. Proklinje, huke.
Nae nekog istomiljenika, zatvorite se, pa apuete. Popijete malo vie,
i zakljuite kako je narod propao. Kako narod ima ono to je zasluio.
Obojica znate da to nije tano, ali, bar uspevate da jednoduno okonate
razgovor.
Sedei ispred luke kafanice, posmatram prolaznike. Po emu su oni
ovo zasluili. Da su se rodili sto kilometara istonije bilo bi im tee. Sto
kilometara severnije bilo bi im snoljivo. Zato su se morali ovde roditi?
A morali su: drukije ih ne bi bilo. Sudbinu im je odredila geografska irina. Prolaze, oborenih glava. Dravna propaganda sve moe sakriti, osim
mrzovolje na licima prolaznika. Gaze, mrki i namrteni, a Narodni otac
im se, s visine, smeka.
I nikog da mu otrgne sliku sa zida, da je izgazi nogama, da opere sebi ljagu sa lica. Ovaj e se narod ponovo roditi kad zaigra po staklu i po
ramovima. Ne usuuje se, jo. Pojedinano ne smeju, da se zdrue ne umeju.
Svaka diktatura je zaarani krug. Ljudi se vrte po tom krugu, premeu se
po utrobi svoga voe. Njegovaje utroba veaod morskog zaliva. Svi su pojedeni, svi su mu u crevima; oni koji se otimaju prireuju mu prijatne probavne smetnje. Kad skapaju, svarit e ih i izbaciti iz sebe. Ljudi, nikad ne
recite da ste ovako neto zasluili! Prepoznajem, na vaim licima, sopstveno
gaenje. Dugo potiskivanje onoga to se ne moe rei prelo je u tikove.
Nekom igra obraz, nekom brada, nekom jabuica, ili obrva. Brao moja luda, hajde, smejmo se, kad ve nita drugo ne moemo! Moda e nam smeh
pomoi da izaemo iz runog sna.

Nema ga, istopio se kao lednik

Preao u maglu i u bezvremlje,
Predsednik, vrhovni zapovednik
Oruanih snaga neba i zemlje,
Ode, s vetrinom koja fijue,
Ne kanu, za njim ni kaplja voska,
Nestade to udo to mi je jue
Gledalo kroz mozak i iza mozga,
Taj lani car, teorema
Krivo postavljena ta Gologota
Smisla i istine i kad ga nema
Opet je deo mog ivota

Lukave oi, usne sline sue noj skui

I enja za visinom ne duha, nego tela
Nos, da nanjui uspeh, uvek napete ui
Glatko zaeljana kosa, odelo iz tri dela,
Urednost Srednje Evrope, one od dva i po sprata
Zavidljiva uslunost i osvetnika pizma.
Vidim porunika u tabu, za vreme rata
U sjaju se nameu leva i desna izma,
Ponekad previe posla, ne zna se ta je pree,
al, on je savestan, taan, i ne jede iznutra.
Dobre cigarete, partija pokera uvee,
A spiskovi seljaka za streljanje izjutra.
Nizato kriv ni zasluan.
Jednostavno, roen da uspeva,pope se, hoda laka
Najdalje to se moe, da gore primi orden
Od predsednika streljanih talaca i seljaka.

Nerado potpisujem peticije. Prije etiri godine sam preao iz Sarajeva u Beograd. prvi put sam potpisao peticiju kad se radilo o Vojislavu
Seelju i potpisao sam je sa punim moralnim integritetom budui da sam
poznavao tog ovjeka i njegovo djelo kao i cio "sluaj". Smatrao sam daje
van pameti da neiji privatni rad, izvuen iz ladice, izmontiran i objavljen u
novinama u takvoj formi, "uznemirava javnost" i da za to Vojo dobije
osam godina. Ladice u mom stolu su naglo ispranjene. Kad god ruka krene
da pie, poinje da se pita za koliko je godina to to e biti napisano. Nerado
kolektivno, potpisujem bilo ta budui da je svaka moja pjesma, barem se
trudim, neka vrsta peticije. Hou rei da svoje ,,gluposti" najee potpisujem sam. Meutim kad stvari nadiu neku vrstu line,pjesnike sujete,
kad su vanije od svakog naeg komfora ikomotnosti, a takav je sluaj i
sa nekim dogaajima na Kosovu, onda je pitanje asti pridruiti se. to se,
pak, poslednje peticije - pisma tie koje su u dva navrata upuene Pred
sjednitvu SR Bosne i Hercegovine, a koje smo potpisali nas etvorica pisaca, porijeklom iz Bosne i Hercegovine, javnost je upoznata sa raznim reakcijama na njih. Raduje me da su kolege, pisci iz BiH, smogli snage da ne
osuuju unaprijed ono to nisu mogli proitati. Neke druge reakcije, meutim, kod mene stvaraju muno osjeanje da ne mogu da odem da obiem zaviaj, da ne mogu da odem u tazbinu, barem za neko vrijeme... I
to ne zato to sam kukavica ili to bi mi se neto fIZiki dogodilo, ve zato
to bi mnogo banalnih stvari moglo da mi pokvari putovanje. Ovo govorim,
jer je naa peticija bila izruena sarajevskoj tampi, da bi se potom pojavili takvi tekstovi koje sam doiveo kao, maltene - poziv na lin. Imao sam
takvih tjeskoba dok sam bio u svome zaviaju i znam kako na obian svijet
i ljudi reaguju na takve stvari i kako ponekad poneto primaju i zdravo za
gotovo.
Ja, lino, nemam mnogo vjere u djelotvornost i funkciju peticija,
mada ova poslednja, oko Kosova, narasta u mali plebiscit. ovjek te stvari
radi, ili uradi, da bi mogao mirnije da spava,jer ima valjda, neto to se zove

- savjest. Dramatino je vrijeme u kome ivimo i pogotovo ako se ovjek

bavi ovim ime se ja bavim, ako gleda kroz istoriju i ima malo knjievne pameti, ima obavezu da bude nespokojan. Pisac, ma koliko to izgledalo patetino, mora da ima pamenje.
Svaki ovjek javnost navikava na svoj glas i bori se za svoje line
slobode, neko djelom, neko na drugi nain. Takvo djelovanje podrazumijeva
i spremnost na eventualne konsekvence: na kraju krajeva, bilo bi smijeno
baviti se neim takvim a smatrati da si svetac, da si nedodirljiv.
Peticionai nisu stranka. Jasno se moe vidjeti razliitost intelektualnih, moralnih, ideolokih, nacionalnih i drugih pripadnosti i proftla ljudi,
koji iz razliitih motiva i aspekata potpisuju isti tekst povodom neega to
ih uznemirava. Ne vjerujem da ikog ko ima moralnog integriteta ostavljaju
ravnodunim pojedini dogaaji na Kosovu. Izvoditi zakljuke da su peticionai neka stranka ili struja nije nita drugo do manipulacija, lana svijest,
ideoloki pragmatizam ...
Ja sve rjee potpisujem i svoje line peticije, mislim tu na svoje pjesme
knjige, a sigurno u jo rjee potpisivati i ove druge, ali kad budem u iskuenjima o kojima sam govorio, neu prezati da se potpiem. Bilo bi mi krivo
da se od toga pravi bilo kakva javna, ideoloka, nacionalna ili kakva druga
konjuktura uostalom , ja svoju zemlju ogovaram u njoj.

SVE JE BILO POLICUSKA REIJA!

(Zavrna rije Hasana Delia sa suenja odranog u Osmom sudu u Maglaju
od28.l2.l987.-l9.01.l988.godine)

Iskreno, htio sam vjerovati da se radi o velikom nesporazumu prilikom

naeg liavanja slobode 21.novembra, prole godine. Meutim, sada nakon
S9 dana pritvora i "posebnog tretmana" koji je primjenjivan prema nama
tokom! istrage, menije jasno kao danje dno, a vjerovatno i svima u sudnici koji prate ovo maratonsko suenje, pa i javnosti koja je upoznata sa sluajem
Moevac, da smo Galijaevi, Hasanbai i ja oito rtve sramne politikopolicijsko-sudskereije.
Uzimanjem u postupak Optunice koja nas tereti za ,,nasilniko ponaanje" i "spreavanje slubenih lica u vrenju slubenih dunosti" i koja
je uzgred reeno, ispod ljudskog dostojanstva i etike, Osnovni sud u Maglaju je mimo svojih kompetencija, Zakona i Ustava, pristao da igra u ovoj
prljavoj utakmici i time je ini mi se i konano izgubio ugled i legitimitet
u narodu i progresivnojjavnosti.
Ponovo tvrdim, ja nisam nikakav ,,nasilnik", niti "vandal"!
Isto garantujem i za svoje drugove Galijaevia i Hasanbaia! To
to smo bili prvi ljudi i najglasniji zagovornici i pobornici za zakonitost,
ustavnost i samoupravnost u radu mjesne zajednice i Optine, oprostite,
ali morate priznati, ovakva aktivnost nije nikakvo "nasilnitvo", niti "vandalizam"!
Priznaete, radi se o prijeko potrebnoj borbi za samoupravnu demokratiju a nikako o djelima koja sankcionie Krivini zakon SFRJ! Tim vie,
to je cjelokupna aktivnost mjetana Moevcau istrajavanju za socijalistika
samoupravna prava bila u skladu sa proklamovanim politikim i pravnim
normama naeg drutveno-politikog sistema! Neko je morao biti prvi!
To to smo Galijaevi i ja okvaliftkovani kao "voe moevake
bune" to je samo zato to je neko trebao biti predsjednik omladine, <>dnosno predsjednik Zbora radnih ljudi i graana u Moevcu. Napominjem, Gall-

jaevi je trenutno predsjednik Skuptine, a ja Savjeta MZ. To to nas je

zapalo da budemo prvi u Moevcu, jo uvijek nije nikakvo krivino djelo!
Ali, zato je krivino djelo ako optinski funkcioneri organizovano i
uporno ve treu godinu ometaju mjetane Moevca da vode samoupravni
i graanski ivot u normalnim uslovima i miru.
Kada funkcioneri, plaeni ljudi drutvenim sredstvima za funkcionisanje sistema, koriste svoje funkcije i mo, veze i vezice, spletke, intrige,
prisilu, policiju, dravnu bezbjednost, sud, ljude i drutvena sredstva kako
bi omeli i po svaku cijenu sprijeili funkcionisanje proklamovanog drutvenog sistema, to je onda krivino djelo i to najopasnije! To je opstrukcija i
unutranje razgraivanje politikog i pravnog sistema!
Da je sud slobodan, a sudija poten, na ovoj optuenikoj klupi "drvenjai" sjedili bi upravo takvi ljudi, a ne jedan Hasanbai, Galijaevi i
Deli! Ovo je velika pravna bruka i sramota! Ovo je nepravda!
Omladina i ljudi iz Moevca koji stoje pred sudnicom i smrzavaju se
nerviraju i oajavaju, a ovo je ve mjesec dana suenja, nisu samo zbog nas
ovdje! Oni su svjesni izreiranosti ovog procesa i znaju da emo dobiti debelu robiju! Oni su zabrinuti za svoju budunost! ta e biti sutra sa njima?!? Oni su pravno nezatieni, njima na optini vie niko i nijedna institucija ne garantuje pravnu, politiku i graansku sigurnost! Ovaj sud nema
pravo nazivati se narodnim, kada nije dozvolio i omoguio okupljenom i
zainteresovanom narodu Moevca i Maglaja da prati suenje! Zato se sud
plai ljudi i javnosti, ako radi u ime i za dobro tog naroda i sve po Zakonu!
Sada, htio to ili ne, ja moram ostati to to jesam! Strah me je ispitivati u emu je fatalnost toga! Gotovo nevjerovatne svireposti, nepravde,
podvale i lai, dogaaju se pred naim oima! Pitam se, u kakvom to vremenu ivimo i jesu li to ljudi oko mene?!
Istorija ne pamti vrijeme u kome se vie govorilo o pravdi, slobodi i
demokratiji, ali istorija takoe ne pamti da je vie bilo nepravde, bezakonja
i nehumanosti! Zloini i nedjela koja se ine Moevcui ljudima nisu sluajna! I nisu od neupuenih! Njih prave ovlateni i opunomoeni,jednom rijeju silnici!
Svaka instinska i dobronamjerna kritika ovakvog rada bila je ve
unaprijed onemoguena ili tanije, ona je bila mogua, ali po diktatu i na-

redbama, isto onako kako su po diktatu i naredbama injeni zloini i nedjela upereni protiv Mocvca, ljudi i demokratije!
Ideja autonomnosti ovjekove savjesti, izgubila je izgleda i defmitivno svaki znaaj i smisao. Jedno nedjelo, to je bar opteznano, povlai za
sobom druga nedjela. Birokratska lavina uperena protiv ljudi Mocvca i
demokratije, traje ve treu godinu! Ima li kraja nepravdi, svireposti i
bezduju?
Znam, za birokratiju ne postoji nezamjenjivo i nenadoknadivo! Za
birokratiju ne vrijede ni ovozemaljski ljudski, niti boiji zakoni! Za birokrati ju ne postoji nita sveto, vrijedno i dostojno ovjeka, potenja i ideala,
osim ostvarenja svog cilja: da vlada ljudima i tuim sudbinama!!!
Ovi prostori pamte Turke Osmanlije i Austro-Ugarsku, poznatiju u
istoriji kao "tamnicu naroda." Zar nita nismo nauil? Zar nismo izvukli
pouku za budunost iz takvog neljudskog tlaenja naih predaka?
Pa ipak, iako je bila okrutna i ozloglaena njihova vladaVina, nauka je
zabiljeila, a ljudi to pamte, da je i takva feudalna i centra1izovana vlast
poznavala i priznavala "lokalnu samoupravu!" U tursko doba narod je sam
birao i to potpuno slobodno, lokalnu vlast, tj. muhtare! Ostale vlasti koje su
dolazile nakon ove, potovale su i priznavale lokalnu samoupravu! Danas,
kada je i Ustavom SFRJ proklamovano i garantovano birako pravo svim
punoljetnim i ve etvrtu deceniju egzistira socijalistiko samoupravi janje
kao neosporno civilizacijsko dostignue , graani Mocvca ne mogu, ometani
od optinske i republike vrhuke, da izvre slobodne izbore???!
Ovo je vrhunac bijede i farse "samoupravne
postvarene, totalitaristike vlasti!!!

demokratije"

u reiji

ojstvo i herojstvo, istina i potenje, dobili su i svoju cijenu i tako

izneseni na sveop~t1.f.pijacu beaa kao roba na prodaju! Ubijeni su ideali,
uprljana prolost, t politika stvarnost je nepodnoljiva!
Nastupilo je vrijeme crnog ljudskog propadanja!
Ipak, ima ljudi koji su uvidjeli da je mudrost ustrajati u borbi protiv
toga! Veliki broj njih je danas ovdje u sudnici i pred sudnicom. I ja sam sa
njima! A biti sa njima znai biti ovjek. Slbodan sam izjaviti da mi je to
odUvijek bila i 'ostaje biti najvea elja i ideal! Uspravne glave i vrste kime
ja ivim svoj zadati ivot!

Zato, na kraju ove mune, ili nune opomene elim da se podsjetite,

da smo svi mi ljudi! Jer, ovjek je ovjeku, ipak ovjek!

Otvoreno pismo Duku Zgonjaninu,

Republikom sekretaru unutranjih poslova SR BiH

Piui ovo pismo, ja se pouzdano nadam, da na njega neu dobiti

odgovor putem sredstava javnog informisanja. Priroda tvoga poslaje takva
da iskljuuje mogunost dopisivanja. Tvoji odgovori, bar do sada, stizali su
sa tvojim ljudima, bilo kada su me hapsili po vozovima, ili kada su mi, uz
pomo kojekakvih seoskih dripaca razbijali kuu, a poslije dolazili da je
do temelja pretresu. Tvoji odgovori, oduvjek su crpili upeatljivost iz ponavljanja i iza njih nikada nije ostao pisani trag, samo tragovi u dui i na leima. Zna, shvatio sam poruku, znam da si je i Ti shvatio, ipak ti piem
novo pismo.
Evo prolazi i trea godina, a Ti i Ja smo jo UVijekna istim suprotstavljenim pozicijama, naravno po zasluzi. Koliko vidim, od zadnjeg susreta
sa tvojim ljudima, napredovali smo obojica. Ti si dobio nagradu ZAVNO
BiH-a (brate sredio si Hamdiju, zasluio si je sigurnoJ* i lino si presjekao
vrpcu na putu demokratizacije Bosne i Hercegovine. Sa druge strane i ja
sam ostvario svoj davnanji san: postao sam funkcioner u mjesnoj zajednici.
To funkcionersko mjesto, Ti i tvoji ljudi dugo ste branili od mojih liderskih i antisamoupravnih i karijeristikih namjera. Kad ga braniste, to ga
ne odbraniste. Ipak ti hvala na trudu, u ime "osloboenog" Moevca, kojeg
igrom "sluaja" (onog Moevakog) predstavljam.
Ministre, odmah na poetku da Ti kaem da sam dobro. I Moevacje
doro. Zna, neobino mi je, ve dugo vremena tVOjidivlji psi obilaze oko
Moevca kao oko vrue kae. NE, nemoj da bi pomislio da smo ih poeljeli: Ja se samo sjeam vremena kada su nam i zalogaje brojili, obilazili nas
na spavanju zavirivali u kue, blokirali puteve a MI se igrali podbacujui pod

njihova vozila daice pune eksera okrenutih navie i krili se po komijskim kuama ili u umi. Znam, da te to na neto podsjea, tako se narod i
ranije borio protiv mrskih okupatora, a MI, mi smo tada bili okupirani.
Sjeam se padao je snijeg i planirao sam ii u susjedno selo na igranku, ali nije mi se dalo. Bio je to moj crni petak i drugo hapenje u istoj sedmici. Ne znam da li sam se plaio, ali znam da sam to vee, iz vozila, posmatrao udnovatu igru snjenih pahuljica, sluao zavijanje vjetrova i gledao
dugu nijemu kolonu kako se iz Maglaja, pjeaka, vraa kui, U MOEVAC.
Desetine i stotine ljudi, ena i djece, poneko u tankom demperu ili sa dignutom kragnom, polako, noga pored noge. Noga ispred noge, bez rijei.
A u vozilu nasmijana lica debelih milicionera i rjei: ,,Eno ti biraa"!
Sjetio sam se Sibira i pomislio, kako je to lako uraditi sa vlastitim narodom.
Ti si sigurno uo da su mi tada u SUP-u stavljali lisice i na ruke i na
noge. Dobro su se zabavljali a ja sam tada mislio, na dugu ut1jivukolonu,
na sveprisutni, ogromni izraz uenja koga na licu, ledenom i umornom
smjenjuje odlunost, bez mrnje. Oni nisu morali mrziti, ja sam mrzio u
ime svih njih. Za to vrijeme, ti si sjedio u toploj, udobnoj sobi, gledao te
levizor i povremeno sluao vjesti sa fronta.
"STOTINU, DVJESTO, TRISTO... jo, jo, jo treba", tutnjalo je u
tebi kao bujica. "Jo, sve ih treba pohapsiti" . I hapsili su: moje drugove.
Seljake. Ti si se smijao i davao saoptenje: "Moevac je leglo graanske
desnice. Expozitura beogradske filijale". U sebi si mislio: "Neka, nek me
mrze, samo nek me se plae." Kao Kaligula. S trostrukirn podvoljkom,
izbeenim oima i trbuhom velikim kao kamen na moevakom srcu, nikad
nisi izgledao lafovski. Onda, kad si rekao da to kod nas, u Moevcu, U
SELU, zakuhava graanska desnica, pomislio sam da si lud. ak i onda kad
su mi tvoji ljudi polupali kuu a mene 60. dana drali u zatvoru, udarali me,
prebijali a ti govorio o kojekakvim neprijateljima, mislio sam isto. Kasno
sam shvatio zabludu. Ti nisi lud, TI SI MONSTRUM.I da zna MINISTRE,
neto si mi poznat. Pitam se samo od koga si nauio organizovanje masovnih
i spektakularnih sudskih procesa. Ko je kao Ti, samo mnogo ranije, izmiljao
afere, organizovao procese protiv dojueranjih saradnika. Zar nije udno,
da u jeku nekakve demokratizacije toliko sudskih procesa. Je li to narodu
organizujete igre, jer je hljeba sve manje. Da se jadu ne dosjete. Prije pedeset
godina tako je Bauka sudio Buharinu. Brzo ui, ali to je ponavljanje,. Stari, MINISTRE. Neto si se i uutio. Postaje tolerantniji. Ranije si za malu
rije, sreivao po kratkom postupku. Sad vie ne smije. Srozao si se. Sjea se kad si u republikoj Skuptini podnosio izvjetaj o svome radu, kada
sinapujdao onu maglajsku dukelu Slavka Tambia da laje u vjetar, na Delia, Moevaci mene. Onda kad ga je EDINA REIDOVI tako lijepo utnu1a

nogom u stranjicu.
Stajao si nemoan i nesposoban da odbrani svoje
pae. SAD SI SAM.
Ni Mato Andri nije to je nekad bio. Nije ni Uzelac. Nisi ni ti.
Prihvatio si ulogu glavnog glumca u hurnoristiko-satirino-traginoj
farsi zvanoj "demokratizacija" i nije ti lako. Od sedam do petnaest asova,
etka se politikom pozornicom i najavljuje velike promijene (kome li
sad sprema suenje. Pokuaj sa Brenom, bie zanimljivo). Zagonetno se
smjeka ili zagonetno uti. Nakon toga odlazi kui i ita omiljenu knjigu
"Kratki kurs demokratije". Telefonom provjerava, jesi li Kladuu pretvorio u gladuu i razmilja: ,'poSLIJE MENE POTOP". Ministre, i sa tobom
potop. IDI U PENZlJU. I eur je otiao. Zna dolazi novo vrijeme. Sa njim
dolazimo i mi: generacija krize. Mi graanska desnica, seljaci, nova ljevica,
djeca krize. Evo nas.

Iza prozora, nemirnog sna

osjeam njihove sjene.
Gledam kako kroz zidove
pleu: KURVINI SINOVI
Zatvori gubicu, nije vrjedna zanata
istresi gorinu do kraja.
Na stratekim mjestima njihovi
ljudi: KURVINI SINOVI.

Lutke od krvi bez trunke ideje

ubice na cesti. Loa no,
bjeim iz grada, oni dolaze
KURVINI SINOVI.
Otiao sam daleko do krajnjih granica
more je uzimalo od neba.
Na drugoj strani znaci oluje,
vidio sam kako plaze u tami.
Hladna no, pred velike dogaaje.
Ne elim vie da se sjeam,
znali su gdje e me nai
KURVINI SINOVI.

I jebaemo mater svim onima koji nas pokuavaju gurnuti jo dublje,

jer i ovako smo na dnu.
Svim smrdljivim, poganim burujima skrivenim iza socijalistike
legitimacije foruma, svim lopovima i prevarantima, koji od polumrtve drave
i istog takvog naroda pokuavaju izvui jo vie; Zbog svojih delebih guzica,
praznih oiju kao u mrtve ribe, zbog ake okiene dijamantima koja udara u
sto i trai red, dok druga ruka vrlja po radnikom depu,jebaemo mater.

I njima i onima koji ih brane. Valjda nisi u tom kolu, MINISTRE.

Jo uvijek svoju ulogu, igra maestralno, kao Al Kapone. Na procesima
koje ti reira ve ti zavidi sicilijanska ,,koza nostra". I Staljin bi da je iv.
Ponekad, o koje kakvim proslavama u reveru nosi crveni karanfil, to isto
rade i mafioze sa Korzike.
Nedavno si u velikom stilu zbrisao sa Omladinske tribine. Uzalud smo
te ekali, Deli, Ja i prepuna sala moje generacije u omladinskom centru
Skenderija. Svi su imali hrabrosti doi, ak i Nikola Stojanovi.
Samo ti, Veliki ef policije i mag bosansko-hercegovake demokratije
nisi doao.
U odsudnom trenutku klecnu1a su ti koljena junae. Strah je naglo i
nenadano uao u tvoje uplje kosti, kosa ti se naglo prorijedila a dah postao
ubrzan i jektiav.
Sve je to bolan demokratija. Teret je to za tvoja nejaka plea i praznu
glavuu.
A ba smo te ekali, Deli, Ja i itava naa generacija da pokuamo
izmiriti to se da namiriti, u mojoj i tvojoj kvrgavoj, napaenoj i prkosnoj
Bosni.
Gurava nam Bosna, guravi nam ljudi, gurava nam i politika.
Ako sam guravodivota, nisam u dui

NEDJELJA: Neposredno si bio angaovan i na rjeiavanju famoznog

.,sluaia Malevac", koji jal traje. ~ta iz sad.nje perspektive mislii o svemu
tome?
RUVI: Koliko smo se "efikasno" bavili ovim pitanjem,

pokazuje i podatak da sam sam tri puta postajao i prestajao biti lan radne
grupe koja je sa nivoa Republike trebalo da pomogne u razrjeavanju ovog
slaja. Najkrae: proces traje ve tri godine, a poeo je onog trenutka kad
je kod oiglednog otuivanja drutvene imovine (bez obzira na iznos otuenih sredstava), emu je kumovao i jedan od optinskih funkcionera, bilo
"znaajnije" zatiti tog funkcionera nego provesti u praksi stavove koji
su proizaliiz rasprave sa toliko pominjane 13. sjednice CK SKJ. Kasnije
se obostrano srljalo u greke, a takoe obostrana iskljuivost samo je produbljivala jaz. Zabrinjavajua je konzistentnost politike koja je i proizvela
sluaj. Jer, mijenjali su se ljudi, ali je iskljuivost i tvrdoglavost ostala osnova
sluaja. to se mene tie, to mi je jedno od najveih politikih iskustava,
a koliko sam pomogao ili odmogao, moe se vrlo jednostavno ocjeniti.
Ono to me brine, pa pomalo i ozlojeuje, to je da ni za tri godine nije uspjela revitalizacija mjesne zajednice i da Moevac, naalost, jo traje. Ne
opravdavam ono to se deavalo, ali mislim da se sa vie dobre volje i politikog sluha sluaj moga razrijeiti. No, to je izraz (ne)moi politikog
djelovanja.

JA JESAM PISMEN
(Boljeje na margini nego u zatvoru, "Student", br. 28.)

Dosta kasno sam saznao za napis u duplerici "Studenta" iz broja koji

je izwo poetkom decembra prole godine i u kome je objavljen razgovor
sa dvojicom "Mladobosanaca" (izraz je "Studentov") iz sela Moevac kod
Maglaja. Otuda i ovo moje neto kasno reagovanje, a razlozi su sasvim opravdani: U Maglaju na traftkama nema "Studenta" u prodaji. Dodue, po
prianju iz pouzdanih izvora se ulo da je u Moevac stiglo nekih 200 komada iz Beograda, jer je navodno obiaj da se tako alje jedan broj primjeraka onim o kojima se pie u "Studentu" to je po meni neka nelogina logika, ali nema veze.
U meuvremenu se desilo mnogo toga, pa i pomenuti "ekskluzivni
razgovor" sa ovom dvojicom, sada ve,,Dvojcem istine" (Bez kormilara
- izraz je "NON"-ov) nekako ostaje kao nevini pokuaj da se napravi krimi
drama u kojoj dvojica progonjenih ustvari proganjaju. Ja sam u toj ,)skrenoj ispovjednici" ispao kao nosilac (alfa i omega) kontrakcije, sitni fifrri
koji se prvo popeo na kruku, pa pao s kruke a poslije pomijeao i kruke i jabuke.
Sluaj Moevac zahvaljujui masmedijskim injekcijama traje preko
18 mjeseci, a izgleda da glavni akteri dvojica "paklenih momaka" (i taj
izraz je ve neko upotrebljavao) ele da se sluaj i dalje razvija, te da neuralgina i "trusna" taka traje i dalje. Dotle e i oni biti zvjezdice na listama
popularnosti gdje su se nali (sluajno?) nezaslueno. Prvo da se predstavim:
Zovem se Delal (a ne Deval) Ibrakovi, zavrio sam Fakultet politikih
nau"ka, novinar sam ve osam godina. Tamo u lanku, naalost kolega Vi
i sugerie da su ti pojedinci iz Maglaja na elu sa mnom "politiki nepismeni", a kako stoje stvari ispada da su i inae nepismeni. ta li e rei
moji profesori na to? Zanimljivo je da razgovor poinje sa diobama tampe
na sarajevsku poslovino opreznu i beogradsku. Mislim da e se sloiti i
drugovi iz "Studenta" da je nama danas najmanje potrebno bilo kakvo dijeljenje, pa jo i tampe. Ima u tom razgovoru i markiranja pravosudnog
iskustva i nekih nejasnih ili sasvimjasnih asocijacija o podjelama sredina na

manje i vie demokratske, a i na one koje nisu nikako demokratske. Cijeli

razgovor bi se mogao shvatiti kao ,,napadaka odbrana" kako bi nai mudri
fudba1ki stratezi rekli. U toj taktici se izgleda ne biraju sredstva, ispucavase
masa MOGUCIH situacija i na njoj se zasniva sva kula od karata koju njih
dvojica zidaju od prvog zbora radnih ljudi i graana kojem sam ja prisustvovao kao predsjednik OK SK zajedno sa drugom Stevom Lazareviem,
predsjednikom SO Maglaj. To je bilo jula 1985.godine (meni je mandat
istekao u februaru 1986.godine, dakle prije godinu dana). Tada su njih dvojica bili protiv toga da se angauje SDK da preispita poslovanje MZ. Ta njihova alerginost na sve to je zvanino u ovom naem drutvu, to je izabrano i zadueno od drutva, postaje histerina u kasnijim nastupima, a
najnovija kretanja su samo potvrda toga. Zar i najnovije pismo koje je
potpisao H.Deli u ime Zbora radnih ljudi i graana Moevca nije iskonstruisana gomila neistina? Tu se brojke uetvorostruavaju, proglaava se
opsadno stanje u Mocvcu i poziva demokratska javnost da njih dvojicu zatiti, pardon da zatiti selo. Kada su neki novinari iz Zagreba, i odakle sve
ne, ponovo krenuli u Moevac zaudilo ih je to ne vide opsadu, to ljudi
pojma nemaju o masovnom privoenju u Miliciju sa svezanim nogama i
rukama. Tako je intoniran i cijeli razgovor u "Studentu". Sve pretpostavljene sitaucije: sjednica CK SK BiH (radni njih, zamislite molim lepo!),
odlazak visoke delegacije iz BiH u Beograd (radi njih, pa stvarno ljudi,
samo da ih jo vidi mama!), isprepadani funkcioneri kao da nemaju prea
posla nego da se zamajavaju sa neim to je barem tako jasno, rukovodstvo
maglajske optine bez policije ne smije ni da pisne, a drznulo se da radi informisanja vodi aktivnost sa radnim ljudima i graanima. Pa, kako to smiju,
bre, a nisu pitali ni Devada ni Hasana? To to je ljudima maglajske optine predoen i navodno veliki lopovluk kojeg su njih dVojicaduebrinika
i savjesti ovog drutva "pronali", a na osnovu kojeg su "veliki lopovi"
kanjeni sa po 5.000 dinara uslovno, kao i sva druga dokumentacija ovog
vjetaki iskonstruisanog sluaja u kojem su ulozi u igri sve vei, to je greka ak i za novinare.
Odbrana demokratije kojU zagovaraju Deli i Galijacvi je stvarno
udna, samim tim to je i ta nazovi demokratija udna. Ona se sastoji u
tome da samo njih dvojica mogu biti u pravu, a svako ko ima drugaije
miljenje on je apsolutna nula i prema njoj se treba tako i ponaati. Zar
upravo takva jedna teza nije antidemokratina? Ali koga briga ovdje za injenice kada je ve stvoren "sukob na levici" (izraz je ,,NON"-ov) i kada se
itava halubuka ve nekoliko puta dizala na isti nain: sve bi poelo sa udarom u mjesnoj zajednici, a poslije su dolazile na ,,lice mjesta" novine i sve
kretalo iz poetka jedno tri-etiri puta. Nee njih dvojica da priaju o beskrajnim razgovorima koji su s njima voeni na jedan demokratski nain,

nego su kao "adut iz rukava" izbacili SUP i SDD to je u skladu sa njihovim

teorijama o policijskoj (pa to da ne i sta1jinistikoj) drutveno-politikoj
zajednici ueg i ireg tipa. Oigledno idui ka stvaranju blagog disidentskog
statusa ele to vie da uiare od njega, jer je to danas, na alost, za materijalni status povoljno. Kao glavni krivac za ovo stanje je i u Moeveu (svaka
slinost sa slinim teorijama - nenamjerna) optuena Partija koja se upravo
tako umjesto SKJ i naziva kod ove dvojice. Oni tu tezu proiruju na praktian teren: -kod njih se SK u liku predsjedavajuih OK SK Maglaj treba nai
na optuenikoj klupi. Prvo sam tuen ja i Mr Abdulah Merdi nekada i
sam sekretar OK SK Maglaj, a ta sudbina je zadesila i novog predsjednika
OK SK druga ora Todorovia. O tome, nisu pisali ni priali njih dvojica
nego ovlateni advokat preko lista, ,,Borba". Umjesto samovolje pojedinaca
koju oni prikazuju tako zorno, organi i SK'! drugi zvanino izabrani organi
su usvojili informaciju o njihovom djelovanju i situaciji u Moevcu. Odluku o
rasputanju 00 SK Moevac i iskljuenju njih dvojice i jo dvojice drugih
donio je OK SK Maglaj i oni su ; prisustvovali sjednici, odluke su potvrene od
viih organa, pa se onda treba da zamisle mnogi koji tako olako prihvataju
tezu o organizovanoj zavjeri protiv demokratije kako to dvojica Mladobosanaca (izraz je "Studentov") pokuavaju da prikau. Javna osuda njihovog
ponaanja je izgleda najvie to im smeta i to oni teko podnose. U javnoj
osudi se t(ai i preduzimanje energjnijih mjera koje su oni ve davno sebi
propisali, a u javnosti se zamjera organizovanim snagama drutva to se ne
,koriste sve zakonske mogunosti. To je reklo 96 OOSK, 23 MK SSRN,
12 .udruenja SUBNOR-a, 80 OOSS ... Pa, ko je to onda tuen?
Njihov pristup je - reci to vie, pa to upali-upali. Poput polifaga uporno prevakuju sve, pa i ljude, blatei svakog onog koji njima ne aplaudira.
to je takvih znatno vei i broj to bi trebalo i njima kao vajnim demokratama da bude jasno ije miljenje je ispravno. Naravno, ako se ta injenica
uklapa u opti plan njihovog veslanja u vodama u kojima se ve teko snalaze i bolji veslai od njih. Oko nekih konkretnih njihovih ispljuvavanja oko
kumstva mislim da je i njima jasno da su time popljuvale sebe i svog druga
Mirsada Maia, tadanjeg sekretara 00 SK koji je kao predsjednik Komiteta
za ONO i DSZ u Moevcu razgovarao sa zaduenim radnikom SDD u sklopu
sveukupnog sagledavanja politiko-bezbjednosne
situacije u Moevcu koja je
sa njihovim djelovanjem znatno uslonjena. Valjda e Mirsad biti poten pa
ri ko je bio iji kum i da li je maltretiran. No, to su ve njihove podzemne
igre koje ja niti razumijem niti elim da razumijem. Iskreno alim to njih
dvojica nisu nali u sebi ni malo samokritinosti, nimalo osnovnog ljudskog
morala i potovanja i sebe i drugih pa da se na vrijeme ovaj sluaj razrijei u
jednoj demokratskoj i tolerantnoj atmosferi kakva je i zagovarana i kakva je
i jedino mogua u naem drutvu. Nisu njih dvojica govorila o peatu mje-

sne zajednice, o navodnoj Omladinskoj zadruzi koja nikada nije postojala,

al je radila, o strategiji da se sklanjaju iza zvaninih organa, o ... Zbog svega
toga, pria Moevac je bazirana, ali i pouna, pouna za mnoge, ali ne i za
njih dvojicu koji je po ko zna koji put preivaju dodajui joj svaki put neki
novi detalj i pikanteriju. A pojedine novine od toga ive i zato sluaj i dalje
traje. Vjetaki odravan od samog poetka sa oitim namjerama. Kojim,
i to e se jednoga dana ustanoviti.

DELAL KAO SUDBINA

ILI ISF ABRIKOV ANI "SLUAJ MOEVAC"

Ve vie od 15 mjeseci 1 traje nastojanje stanovnika Moevca da ovladaju svojim osnovnim samoupravnim pravima ( da biraju i budu birani,
da odluju o utroku sredstava mjesnog samodoprinosa, . da informiu i
budu informisani, pravo na politike i graanske slobode, itd.itd.).
Ko to spreava ljude Moevca da nakon 36 godina od uvoenja samoupravljanja nesmetano ostvaruju svoja politika prava? Neete vjerovati:
OK SK, OK SSRN, OK SSO, OSUP i SUD uMaglaju, a CK SK,RK SSRN i
RKSSO BiH, blagonaklono
gledaju na sve to ?! Da se razumijemo, to su .
samo zvuna imena foruma iza kojih se kriju pojedinci, vatreni zagovornici
samoupravnog socijalizma, a na djelu su njegovi najljui negatori i vlasto
drci, u ijoj svijesti su Savez komunista i ostale drutvenopolitike organizacije samo granitni branitelji jednog zauvijek osvojenog stanja. I nita vie!
Ljudi konfekcijskog duha i sveti uvari Revolucije, koji su istrenirani
da u tvom osmijehu, frizuri ili boji koulje prepoznaju "anarholiberala",
"rankovievca", "ilasovca", jednostavno "dravnog neprijatelja" bilo koje
fele. Naa pozitivna politika raspolae itavim arsenalom takvih izraza
koji se sastoje od jedne rijei do blistavih kovanica i natuknica-skraenica.
Takvim izrazima obilato se slue ljudi bez trunke ideje, jer to se vie slue
njima oni su u svojim oima sve znaajniji! Kod svojih podanika oni izazi
vaju divljenje i strahopotovanje! Oni su vlast! Oni su Komitet! I kvit!
Oni nemaju skrivneih misli! Oni imaju prolost koja se sastoji od zlatnog
niza zvunih i zveeih, drutveno odgovornih funkcija!? Oni su u svakom

trenutku i tijelom i duhom na tvrdoj generalnoj liniji Revolucije! Oni ulau

cielog sebe, od jutra do sutra, za izgradnju boljeg drutva! Oni ak nemaju
svoj privatni ivot! Niti sitnih, svakodnevnih ivotnih radosti!
Oni imaju svoje referate koji vrve od citata!
U referatima se velia sve dobro, a napada sve loe! Otro! Beskompromisno. U referatima ljudi su brojke, tone, kilometri, procenti i "otueni centri"!
U referatima nije umjesno navoditi ime i prezime ovjeka koji je-pogrijeio, pronevjerio, posluio se poloajem ili poznanikom na poloaju! Iz
komunistiko-humanistikih razloga! Tako oni referatima, uvodnim izlaganjima, ekspozeima, stoje u prvim redovima Revolucije! Uvijek prvi i uvijek nepogreivi!
Izmeu dva referata oni vrijeme provode u hladovini kabineta razmiljajui znaajno o sudbini radnih ljudi i graana, duboko zabrinuti za
radnike, seljake i studente! Ali, kada im se spomene rije promjena, oni tek
tada osjete iskonski strah! HiljadugodiDji! Historijski! Tradicionalno
birokratski! Strah da svijet moe da postoji bez njih. To je udar ne na njih!
To je ravno udar na Revoluciju, Dravu, Partiju! To je nevieno politiko
barbarstvo!
To je Anarhija!
Pazite, oni ponovo ne misle na sebe! Njima je na pameti sudbina
Revolucije? Oni nemaju sebe, oni imaju Revoluciju! Dok postoji "njihova
Revolucija", postoj3e i oni! Oni to znaju i zato se bore za "svoju Revoluciju '!!!
A ta emo mi koji nismo zasluni: bez zvunih funkcija i priznanja!
Mi, koji smo gledali suznih oiju i sluali otvorenih usta njih dok su govorili.
Mi se kaimo ko gdje stigne, kao derite u igri "Guje"! Oni koji su prvi, na
glavi, jure, vrte i zamotavaju, a oni na repu posru, hvataju korak ili padaju.
Igra se nastavlja sve dok najjai, tj. predvodnik ne ostane sam?!
U sluaju Mo~vac svi oni imaju svoje ime i prezime.
Tako nekako izgleda i Delal IBRAKOVIC, bivi optinski omladinski
i partijski funkcioner: ovjek kome pripada sramno i ve odomaeno zvanje
otac "sluaja Moevac". On nije samo titio dokazane uzurpatore drutvene svojine i samoupravijanja u MZ ,,25.novembar" Moevac. On je ta vi~,
otkrio idejno-politika skretanja u biltenu moevake omladine. On je prvi
u Devadu, Seadu, Mirsadu, Hasanu..... prepoznao "anarho-liberale", ,)ijeve liberale", ljude koji pozivaju na revoluciju! On je tvorac sramnog parti}
skg materijala da dole u Moevcu postoje " ...uistinu formalni propusti..."!
/ A vi~ od 500 miliona krae drutvene imovine? Jedno itavo selo izbri-

sano sa geografske karte? Jedan zapoeti drutveni dom prije 7 godina kao
spomenik ljudske gramzivosti, itd.itd./.
On je prvi primjenio oprobani drutveni recept: optui omladinu za
sve slabosti, zato to je nezatiena kao divlja za odstrijel?! On je raspustio
00 SK Moevac kao "nejedinstvenu" samo desetak dana nakon to je uzurpatore drutvene svojine i samoupravIjanja, a meu njima i sekretara OK
SSRN Maglaj, iskljuila iz svojih redova. On je Devada, Mirsada i Hasana i
druge inicijatore idejno-politike odgovornosti proglasio ,)iderima", "karijeristima" i predloio iskljuenje iz SKJ, zato to ne ele da se "koriguju".
On je prvi lansirao tezu o zavedenom narodu Moevca, kad ni Zbor graana
nije mogao ubijediti da se "uistinu radi o formalnim propustima"! On je
autor besmislice da je Sluba dravne bezbjednosti organ Saveza komunista, jer u idejno-politiku diferencijaciju ukljuili su se i agenti SDB, OSUP
i sud uMaglaju! Dabome, po nalogu svemogueg Delala!
Ako ste pomislili da su ispitivali ta je i koliko pokradeno, prevarili ste
se! Oni su angaovani da preturaju po svijesti, biografiji i privatnom ivotu
inicijatora odgovornosti: opet Mirsada, Seada, Devada, Hasana
!!!
Na njegov mig, graani Moevca su privoeni u SUP i tu ispitivani,
maltretirani i straeni, zato to su potpisali peticiju saveznim organima (557
potpisanih) zbog uskraivanja politikih i graanskih sloboda i vrenja represije nad njima! on je prvi javno izbacio tezu kako su Moevljani ,,neradnici" i "glupi" i to u nepotpisanom tekstu u listu RO "Natron", gdje je
zaposleno najvie radnika iz Moevca, pod fol nevinim naslovom "KO ZELI
SLUAJ"! On je i prvi predsjednik OK SK u Maglaju protiv koga je jedna
MZ (MOEVAC) Podnijela krivinu prijavu Optinskom javnom tuilatvu
za otvoreni azil nesamoupravljaima i uzurpatorima drutvene svojine. Dug
je i neslavan spisak svega onoga u emu je prednjaio drug Delal!
Pitate se kako je moga da uini sve to jedan ovjek, uniformnog duha?
odgovor je jednostavan: uinio je to jak forum, a ne jaka linost! Optinski
komitet SK Maglaj nadomjestio je sve ono to Delal nema: autoritet, angaovanost, revolucionarnost, etinost, poput sovjetskog tenka koji je prvi
uao u prestonicu III Rajha Berlin! Da u istoriji ne bi ostalo zapisano ime
jednog obinog Aljoe, dogovoreno je da to bude tenk sa crvenom zvijezdom petokrakom i brojem 9, umjesto prostog Aljoe! !!
Ovdje pria o Delalu i Moevcu ne prestaje! On poput brinog oca
tetoi i mazi svoje mezime, nijansirajui ga kao usput u ,,Natronu" i "Glas
komuna' , as iz ovog, as iz onog ugla! Nevieni voajer sluajeva sa politikim predznakom! Malo istine, poluistine, ordinarne lai, nagaanja i njemu
samo svojstvene sujete na novinskim stupcima i "sluaj Moevac" je ponovo
zanimljiv za javnost! Dabome, Delal se pri tome uopte ne ustruava optuiti kako to neko (ponovo bez imena i prezimena) oivljava "sluaj Mo-

evac. On, kratkih nogu u lai, spleten kao pile u kuine, nakon svegato je
uinio ima hrabrosti da tvrdi kako je "sluaj Moevac" isfabrikovan i kako
je dobra vijest to RO ",22.decembar" gradi drutveni dom u Moevcu,
bez znanja graana iz Moevca, mimo odluke Zbora i referenduma, bez zatvorene konstrukcije fmansiranja, projektne dokumentacije i ega-viene!?!
Pa, nazdravlje Delale, plaeni revolucionarn, oe "sluaja"! Oini po Moevcu i Moevanima, da te barem zapamte i vie ale, jer danas se namnoilo toliko loih politiara, da se tvoj odlazak uopte nije ni osjetio u Maglaju i Moevcu!
Nudim ti jednostavan lijek: prestani plesti priice o Moevcu i Moevanima, kao uzgred na novinskim stupcima. To e biti tvoj najbolji
doprinos smirivanju "sluaja Moevac" i stvaranju neophodnih uslova za
demokratsko razrjeavanje konkretnih problema o Moevcu iMaglaju!
A valjda e do tada biti jasnije ko je mutio, ako bistrio vodu!
Ako si kao predsjednik OK SK Maglaj jedini bio prigrabio pravo na
"istinu o Moevcu", zar ne vidi da se sa istekom tvog mandata, istopio i
tvoj monopol. Neuvjerljivo si djelovao zaklonjen iza foruma na javnoj sceni,
kako li tek sada djeluje bez ijednog aduta u svojim destiliranim tekstovima
o Moevcu, u novoj, drutveno~politikoj zajednici dosad nepoznatoj, ulozi
hronologa, koju ti izmislietvoji istomiiljenici da bi i dalje bio to to jesi!

1) Tekst je integralno nastao u jesen 1986.godine i prilagoen je za ovu

priliku

udno vreme
("strange weather")
hoM li me povesti preko
kanala
londonski most se ruti
udno je kako ena
pokulava da spase
ono Ito ~e mulkarac
pokulati da potopi
on je kita koju
predskazali
takva prognoza je uvek prava
rua je uvela jer si je
uz brao
i ini mi se da je taj
brendi moj

svuda na svetu
stranci
razgovaraju samo o vremenu
svuda na lVetu
je isto
lVet postaje sve ravniji
nebo se ruti oko nas
i nita nije vano
jer nikada ne plaem u
gradu
a ljubav kao naia, dragi moj
naj~lje se odmerava kad
po.stane
i nikada ne kupujem
kilobrane
jer uvek 18 neki u blizini
nae
ti znai da nalto poinje
i znat da je to kraj
kad opet postanemo stranci
i magla doklizi izmeu nas
(tom veitslketlin
brenan,1987)

Proe i trea izgubljena godina. Protraena. U politikom amfiteatru

oborenih glava i razoarani posmatramo dubinu traga koji je ostao za nama,
sabiremo i oduzimamo- prolost i polako postajemo svjesni strane istine:
Nita im nismo mogli! Mi nita nismo promijenili. "Nama se ve sve dogodilo", viemo u vjetar. Tri godine borbe. Bili smo proganjani (a kao da
nismo), bili smo vrijeani i poniavani. NAMA JE SVAK MOGAO REI
To JE HTIO. Ida smo neprijatelji i siledije, laovi i psihopate, pederi,
ilasovci, rankovievci, antititoisti, graanska desnica ... SVE SU NAM I
REKLI. Za to vrijeme mi smo kao kuii trkarali i zaklinjali se na vjernost
zajednikom gospodaru, dokazivali lojalnost i tvrdili kako je to sve neopravdano i kako smo, stvarno, pokradeni. "Mi nismo neprijatelji", govorili smo,
kleli se i Bogom, i Titom, i Partijom, kao da je to najvanije stvar na svijetu
(dokazati da nismo neprijatelji - kome?!; emu?!;). Tri duge godine. Moj boe, al smo bili ludi. Hapsili su nas. Bili smo i u zatvoru. Dobili smo i nove
zatvorske kazne i svaki dan oekujemo da nas pozovu. Da nas pozovu oni
koji su nam rekli sve to su htijeli, koji su nam uradili sve to su mogli.
Koji su napredovali i dogurali daleko. Jedan od njih, koji je ovo i zarnijesio
u republikoj kuhinji, sa dunosti izvrnog sekretara CK otiao je u Predsjdnitvo RK. SSRN BiH. Sad je've Potpredsjedni!c Izvrnog vijea SR BiH
(SABRIJA POJSKIC). Predsjednik radne grupe, zaduene za nas,bivi
lan Predsjednitva CK SK BiH, predloena je za Sekretara CK (SMIUKA
MIWJEVIC). lanovi te radne grupe, bvi predsjednici republike omladine postali su Izvrni sekretari CK (ELIDA AUEVIC I MOMO EVARIKA). Sljedei lan te radne grupe je od sekretara dogurala do Predsjednika RK. SSRN BiH (REIDOVIC EDINA). I posljednji lan, te famozne
republike grupe napredova je, od lana Predsjednitva Republike do lana
Predsjednitva Savezne omladine, naravno na profesionalnom radu (NERMIN RUVIC). Bivipredsjednik Optinske konferencije SSRN Mag1aj postao je Predsjednik Meuoptinske konferencije Doboj (Lukes Tihomir)
... Sada znamo: Nita nije bilo sluajno.

Iza svake i najmanje krivine vreba nas opasnost, jer oni koji su nas
tiranisali izrastaju polako u realnu politiku silu. Svi oni leinari i povampirei duhovi ustakih ministara i dogiavnika, koje je na stratite privukao miris iste moevake krvi. Sve one debelguze i elave bitange i ubice (svi
Zgonjaninovi ljudi), kojima uzalud tri godine, dokazujemo pravovjernost,
sjede zadovoljni i hvale se nedjelima. Na njima su karijeru gradili. Istina,
neprijateljstvo nam nisu dokazali. Nisu dokazali ni jednu svoju optubu i
uvredu. Pokazali su nam ono to odavno znamo. Ovih dana Vii inspektor
iz Doboja dokazuje da je kraa mnogo vea nego to smo i mislili. I opet
nita. Ni izvinjenja. Ba zbog toga, zbog svih tih, zadrig1ihnjuki ogrezlih u
zloinu, zbog kojih smo toliko puta progutali pljuvaku onda kada je trebalo pljunuti, to smo hiljadu puta progutali rijei kada smo pomislili opsovati, zbog ideala baenih u prainu i nas popljuvanih, ide ovaj bilten. Neki e rei: "Nije to nain", a mi, mi emo kazati: ,,Ni ovo do sada nije bio
nain. ,,DA LI IKO ZNA PRAVI NAIN?!"
Svi oni koji su na nepcu osjetili gorinu otpadnitva, shvatie: i nas
i na "MIB". U njemu smo sigurno rekli ono to mislimo, ne treba provjeravati. Istina, malo je kasno, ali bolje ikad... oko za oko ... Moni smo, onoliko koliko je mona javna rije. I da se ne pomisli: ovo nije vraanje nekakvih dugova. Svojedugovemi nikada neemo moi oduiti. Tu nemamo iluzija, jer su veliki nai dugovi, ogromni. Velika je to ljaga da bi se novom
ljagom oprala. To samo vie nismo nali dovoljno snage da se odupremo jedinstvenom zovu slobode. Zato smo pisali istinu bez straha, kao da smo
ravnopravni. Kao da ne ivimo u drutvu u kome politike obraune nazivaju demokratizacijom, aviast, pedantno kao veliku svetkovinu organizuje
suenja "neprijateljima".
Ja sada smijem rei: ,,Blii su mi svi oni ,,neprijatelji" vlasti nego
sama vlast. "JA NAVUAM ZA ONE KOJE VJEAJU".
Sada mogu mirno, i u zatvor, ako treba.
Majku mu, ovo mora da je sloboda!

ta bi Marks, danas rekao? O tempora! O mores!

/Pauina na Marksovoj slici, iz fIlma ,,Moevac" /

Sve te velike rijei... taj trud da se kae neto "pametno", postaje

zaarani krug iz koga nema izlaska. I umara.
"Sto smo traili, to smo i dobili!"
I ponienja, i uvrede ... pendr~ke. To nije umor!
Moda razoarenje, ni u koga posebno, samo u domete onoga to
smo radili i to jo uvijek radimo.
Istina, mi smo dokazali 000 to su svi znali: Je li to dovoljno?!
Tu i tamo prisiljavali smo vlast na kojekakve ustupke i pokazivali
oiljke da bi svi znali ... da nikad niko vie ne ponese iste oiljke. Bilo bi su
vino, ovi nai dovoljni su za istinu. STAUINIZAM ! Zadah jedne svjesti...
jednog vremena, koje je jo uvijek ivo, ne samo u nama ... oko nas. Ljubav
prema vlasti, ljubav sirovih, praznih. Kao glad ili ljubomora, jer osim vlasti
ti silni "pigmeji svjesti i savjesti" nita drugo nisu ni imali.
.
Uostalom, ni mi osim slobode nismo nita drugo imali.
Mi smo branili svoje imanje, oni svoje.
Dovoljan razlog za sukob, po logici "tue neemo svoje nedamo",
jer naa sloboda je negacija veliine njihove potrebe za vlau.
Njihova potreba za vlast je beskonana, kao more. ZATO SVE OVO.
I zato e trajati ko zna koliko.
Ima u nama isuvie inata i mladosti... ima elje za ivotom i snage.
Svakim danom sve vie i vie.
Nije ovo prijetnja, suvie je patetike ovdje za tako neto, ali ova
"igra", ova BORBA, ne moe biti ,,nerijeena".
ak i kada sam nervozan, kad me raspale amari "politikog senti
menta" i tada znam: MI EMO IH POBJEDITl !
Ne zbog sebe, u stvari ne samo zbog sebe. Toliko je toga.
Toliko je ljudi i sudbina, toliko linosti gurnuto u provaliju beznaa,
da tamo skonaju zauvijek i ONI i SVJEST O SLOBODI s njima.
Eto nisu skonali, ivi su. Nadivje1i su sitne egzekutore jedne volje,
moda nadive i VRHOVNOG SUDIJU . nije ovjek u pitanju, presuivala

je svjest kojoj je mjesto u nekom davnom pluskvamperfektu.

Zato, neka ostane zabiljeeno.
Vie od tri godine, Mi smo u tom kolu, u ulozi neumoljive drutvene statistike. Pucaju lea, nae zablude ostaju. One su neunitive, Mi to
uporno dokazUjemo.
Sa ili bez patetike pravdaju nas asne namjere, ako nas uopte treba
pravdati. Mi znamo da nije poteno, to e uvijek iznova, kroz na ivot
prolaziti ljudi i ocjenjivati, ta valja kod nas a ta ne.
to e praviti tu udnu ravnoteu dobra i zla naih linosti, zanemarujui snagu protivnika i sredstva "Lucifera iza govornice", a mi emo se
truditi ... truditi! NE ALIM SE!
Ko nije probao taj ne razumije.
Treba pitati Skendera Kulenovia, Branka Copia, Meu Selimovi,
Ivu Andria... zato su otili?!
BOIDAR JAKIC kae: ,,Pitate me zato sam otiao?! Najradije
bih vam kratko odgovorio: "Otiao sam iz linih razloga". Ako ba insi
stirate prvo sam politiki obeleen kao neprijatelj, zatim suen i na kraju
kao "moralno politiki nepodoban" izbaen sa Filozofskog fakulteta u
Sarajevu. Odbio sam dobronamjernu ponudu jednog Bosanskog rukovodioca
da primam platu i utim. Doveden sam u situaciju da kao nezapoljiv, smucam se sarajevskim ulicama a da moje prijatelje presluavaju ta govorim i
mislim. Jednostavno sam se pokupio i otiao."
I UUBOMIR TADIC je otiao:" ... u Sarajevu su mi nekolicina intelektualaca, mojih vajnih studenata ili kolega, saveznika tamonjih velikaa,
inili bezbroj nepravdi irei o meni i mojim kolegama presne neistine i
klevete."
Otili su i Esad imi, Vojislav Lubarda, Tin Ujevi, Gojko ogo,
Predrag Matvejevi, Nikola Miloevi, Adil Zulftkarpai, Vaso Pelagi,
Sima Milutinovi - Sarajlija, Zuko Dumhur, Predrag Palavestra, Branko V.
Radievi, Vuk Krnjevi, Vuk Drakovi, Vojislav Seelj...bataljoni pamet
nih ljudi, ivih i mrtvih, sjedinjeni u tom jednom, stranom inu odlaska,
u oporom odstupanju pred goropadnom politikom ivotinjom.
"Kao da sam orao more", ree Lenjin na samrti.
"Jednostavno sam se pokupio i otiao", kae Jaki.
Moe li u manje rjei stati vie nemoi, gorine, rezignacije?!
Otiao je i RAJKO PETROV NOGO i "Na kapijama raja" zapisao:
Iz ume ulazimo pravo u komunizam
na vrata magacina ko na kapije raja
za gole i gladne Za baibozuk i nizam
Engleskihubertusi i trumanova jaja

Sirotinja se slila u javna kupatila

spira,mo trulu prollost i novogovQr bUsta
nepismena se rulja polteno napatila
Da me apostolima prepozna svog hrista
Jesmo U tad kakete od padobrana bluze
pitomci nove vere nosili klasno svesno
Di mlekom u prahu ve Iminkala nas sudba
za ovu operetu A krokodilske suze
jesmo U uvebali u ono vreme temo
kad hranUa nas uma a branila nas udba

Jesmo U uspjeU tragajui za svojim identitetom pobjei od sebe

samih?
Mi iz MOlevcashvatamo sullinu tragedije. Mi smo to iskusili.
Mi to jol uvijek kulamo ...
Samo MEHO MASle CEHAJA, nije izdrao. Tri godine, on je gurao
i gurao, uvjek meu prvima. Drugi su sa ocjenjivali i pnda kad nisu shvata
U ama bal nifta.
ODSEUO JE U SUBOTICU.
Prodao je i zemlju i kuu ... da sam sebi zauvijek presjee odstupnicu.
Da ne sanja povratak koji ne postoji.
Jol od prolle godine, kad su mu dva milicionera i jedan Safet polupali kuu, prozore, vrata ... sve je to jol Uvijek demolirano!
On se nije predao i zato mu i jeste mjesto meu svim ovim imenima,
tim ljudima koji su ostavljali ,,kue i kuifta" da bi spasili dostojanstvo.
Je U mogue, da se po oprobanom receptu, eka da DeUevo i moje
ime postano sastavni dio spiska iseljenih, kao puki brojevi koji na spisku
gube individua1nost?!
Kako je pogremo, kako je besmisleno to njihovo ekanje, ovaj put!
Jednako besmisleno kao i nde dokazivanje poltenja lopovima.
O~
koji su pokra1i i narod i dravu mi smodokazivali dobre namjere. Neemo vile. Neemo, jer sve smo radili i sve probali, svakakvi smo
bili: i crVeni, i crni, i zeleni, i uti, i bjeU i sve to zajedno, ali NIKAD nismo
pljakali, NIKAD I NIKOM OTIMAU.
U tome je razlika izmeu NAS i NJIH.
Mi i kad vriimo kontrarevoluciju, Mi smo tu negdje u narodu, sa
ljudima.
Tamo nas potraite ... i nai ete nas, sigurno!

I nemojte pomisliti da moe potjernica neto promjeniti. Ni hiljade

potjernica, ni divlji psi.... Nema tu ni romantike, o kojoj sanja jedna Nadira.
Ni kuice u kojoj bi se pred divljim psima mogli sakriti zajedno. Nema ni
straha ...nema nita.
Postoji samo mrnja, taj strani pokretaki motiv ... taj avo koji ne da
mira. Samo mrnja'i ovjek kao brojka, tek tako - zbog statistike. Zato toliko gorine u nama, i upornosti, snage ...
Ne iz bjesa - ve potrebe oajnika.
U ovoj igri, u ovoj borbi mora 'Se znati - ko je pobjednik a ko poraeni. Pa sad - kako bude!!!

"Stavljali su mi lisice i na ruke i na noge!"

Scena iz Dokumentarnog fIlma "Moevac" , reisera Ktste kanate,
"Dunav fIlm", Beogtad