Professional Documents
Culture Documents
Seminarski Kretanje Kapitala
Seminarski Kretanje Kapitala
SADRAJ
U v o d..................................................
.................................................................................................
................................................................................................
.................................................................................................
Meunarodni krediti..............................
.................................................................................................
1
1
................................................................................................
1
2
Z a k lj u a k.......................................
................................................................................................
1
3
L i t e r a t u r a.....................................
................................................................................................
1
4
UVOD
Pod meunarodnim kretanjem kapitala podrazumijevamo transfer realnih i finansijskih sredstava
izmeu subjekata razliitih zemalja sa odloenim kontratransferom za odreeni vremenski period, a u cilju
ostvarivanja odreenih ekonomskih i politikih interesa uesnika u tom transferu.
Kretanje robe, usluga i sl. u meunarodnoj razmjeni objektivno je praeno i kretanjem kapitala, jer
su realni i finansijskih tokovi meuzavisni. Tehnoloki razvoj u realnoj sferi utie i na tehnoloki razvoj u
finansijskoj sferi.
Razvoj informatike tehnologije omoguio je integraciju trita kapitala pojedinih zemalja u
jedinstveno globalno trite kapitala.
Nijedna savremena privreda ne moe se izolovati od potrebe da izvozi i uvozi kapital, bez obzira
na to da li, sveobuhvatno gledano ima neto suficit ili neto deficit u kapitalu, tako da je kretanje kapitala
izmeu zemalja dvosmjerno, pri emu se u jednom sluaju subjekti odreene zemlje pojavljuju kao
davaoci, a drugi kao korisnici kapitala.
Dr. Milorad Unkovi, Meunarodno kretanje kapitala i poloaju Jugoslavije, Nauna knjiga, Beograd, 1980., str.11
Instrumenti
duga
57.962,10
19.261,90
22.540,30
9.162,90
3.658,60
Aktiva banaka
49.577,90
22.145,90
7.808,90
7.239,90
8.115,60
Ukupno
144.708,50
50.678,00
40.672,70
22.247,30
16.917,20
Dr.Milorad Unkovi, Meunarodno kretanje kapitala i poloaju Jugoslavije, Nauna knjiga, Beograd, str. 32
Dr. Milorad Unkovi, Meunarodno kretanje kapitala i poloaj Jugoslavije, Nauna knjiga, Beograd, 1980.,str.34;
6
Dr. Branislav Pelevi, Dr. Vladimir Vukovi, Meunarodna ekonomija, Beograd, 2007.;
5
Preko polovine na evrokreditnom tritu se obavlja izmeu evro banaka, pa se esto istie da je
evro trite preteno meubankarsko trite. Evro banke sa vikom fondova pozajmljuju sredstava
evrobanaka sa manjkom fondova. U prenosu kapitala izmeu banaka formira se meubankarska
kamatna stopa. Kamatna stopa koju banka naplauje za ustupanje sredstava drugoj banci je
meubankarska aktivna stopa, dok je meubankarska pasivna stopa kamatna stopa koju je banka spremna
da plati za meubankarske depozite. Vrijednost pozajmica je rijetko manja od milion dolara i to je trite
naveliko.
Bankama odgovara evrotrite iz sljedeih razloga: prvo, trkovi finansijskog posredovanja su nii
jer banke najee nisu u obavezi da dre obavezne rezerve po osnovu primljenih depozita u stranoj valuti;
drugo, ostali zakonski trokovi evrobanaka su nii (osiguranje depozita i sl.);
banke na evrotritu nemaju razliita zakonska ogranienja (npr. ograniavanje plasmana obavezu
kupovine dravnih hartija od vrijednosti), koja umanjuju profit; etvrto, porez i trokovi su niski. Pored
banaka, na evrotritu uestvuju i preduzea, prvenstveno, velike korporacije, ali sve vie i manje firme,
koje se mogu jeftinije zaduiti na evrotritu. To su i drave (vlade), koje na evrotritu pronalaze izvore za
finansiranje privrednog razvoja, pa i meunarodne finansijske institucije koje se zaduuju na ovom
segmentu globalizovanog trita.
Zbog svih navedenih uteda, kamatne stope na evrotritu su povoljnije, nego na domaem
tritu i za kreditore i za dunike. Banka moe ponuditi kredite po nioj kamatnoj stopi, to naravno
odgovara zajmotraiocima, a zahvaljujui niskim trokovima poslovanja, profit banke e se i pored nie
naplaene kamate, biti vei nego na nacionalnom tritu.
Kamatne stope, trokovi i profiti na nacionalnom finansijskom tritu i evrotritu
KAMATNA STOPA NACIONALNOM TRITU
PROFIT
PROFIT
TROKOVI
TROKOVI
Ako su ispunjene pretpostavke za pojavu i razvoj meunarodnih trita i ako su kamatne stope na
ovom tritu povoljnije i za kreditore i za zajmotraioce, postavlja se pitanje: zato se svi poslovi ne presele
sa domaeg na meunarodno trite, jer je oigledno da je sve povoljnije, odnosno kako uporedu
funkcioniu i postoje i domae i meunarodno finansijsko trite? Vjerovatno zato jer postoje dodatni rizici
na meunarodnom tritu (kontrola kretanja kapitala, rizik deviznog kursa, odreene nepovoljnosti
poslovanja na meunarodnom tritu van domaaja domae zemlje), koji poskupljuju poslovanje. Takoe,
ne mogu se svi kreditori i zajmotraioci pojaviti na meunarodnom tritu (veliina aktera i njihov kreditni
rejting mogu biti nepovoljni).
poslednje vrijeme mnogo ee promjenljiva i koja se formira dodavanjem odreene mare na baznu
kamatnu stopu.
Portfolio investicije mogu biti u vidu ulaganja kapitala u odreenom inostranu kompaniju, s tim da
takvo ulaganje ne daje pravo upravljanja i kontrole nad njim ili je tako ogranieno da bitno ne utie na
poslovanje kompanije u koje je izvreno ulaganje. Pravo kontrole i pravo upravljanja osnovni su element u
definisanju razlike izmeu portfolio i direktnih investicija.
Portfolio investicije se razlikuju od direktnih investicija i po tome to je kod njih po pravilu, rok
investiranja krai, kao i da se kod portfolio investecija kao investitori javljaju uglavnom finansijske institucije,
institucionalni investitori ili pojedinci prvenstveno zainteresovani za dobit po osnovu kamate ili dividende
bez intencije da neposredno uestvuju u upravljaju poslovanjem kompanijom ili poduhvatom u koji su uloili
kapital.
U ovom kontekstu bi trebalo pomenuti i tzv. nevlasnike (direktne) investicije putem kojih strani
direktni investitor moe da stekne efektivni glas u upravljanju poslovanjem druge kompanije, bez kupovine
akcija ili udjela, a to su ugovori o upravljanju, ugovori po sistemu klju u ruke, franizing, licenciranje,
sporazumi o podjeli proizvodnje, itd.7
Portfolio investicije se nalaze izmeu nieg rizika i nieg prinosa na bankarske depozite i zajmove
i vieg rizika i vieg prinosa na kapital direktno investiran u kontrolisano preduzee.Manjinskim ulaganjem u
vei broj odabranih subjekata vri se diversifikacija rizika uz oekivanja da e ukupan prinos ipak premaiti
prinos od poslovanja u obliku zajmovnog kapitala. Diversifikacija predstavlja ukljuivanje u portfolio vie
instrumenata iji se prinos kree u razliitom smjeru, tako da se razlike u individualnim prinosima
kompenziraju dranjem portfolija. Rizik portfolija bie manji od rizika svakog instrumenta pojedinano.
Strane direktne investicije predstavljaju vid ulaganja u preduzee u cilju sticanja vlasnike i
upravljake kontrole nad njim. Direktno investiranje moe biti izvreno na dva naina. Prvi je kupovina ve
postojeeg preduzea u inostranstvu, a tada se radi o preuzimanju (akviziciji). Drugi je izgradnja potpuno
novih kapaciteta, a tada je rije o ulaganjima od ledine (greenfield investment). U oba sluaja vlasnik
kapitala zadrava punu kontrolu nad plasiranim sredstvima. On odluuje gdje e uloiti kapital i pojave
gubitaka, posljedice snosi preduzee koje je sredstva uloilo. Strane direktne investicije su dakle, nariziniji
vid ulaganja ali istovremeno donose i najveu mogunost zarade, odnosno profita. Motivi za preduzimanje
stranih direktnih investicija podudaraju se sa motivima za poslovanje transnacionalnih korporacija.
Direktne investicije u inostranstvo ili strane direktne investicije predstavljaju takav oblik ulaganja
kapitala koji obezbjeuje stranom investitoru sticanje prava svojine, kontrole i upravljanja po osnovu
uloenog kapitala. Ove investicije imaju za svrhu stvaranje nekog permanentnog ekonomskog i pravnog
interesa i to tako aktivnog interesa u kome je sadrana tenja investitora da kroz kontrolu i upravljanje
uloenim kapitalom ostvaruje profit. Ovo su preduzetnike investicije, za koje nije nuno da uticaj
7
UNCTAD/United Nations, World Investment Report 2000, New York and Geneve, 2000., str. 268.
investitora bude potpun i apsolutan, ve je dovoljno da stepen kontrole i upravljanja bude takav da moe da
utie na poslovnu politiku preduzea i drugog pravnog lica u koji je uloen kapital.
Direktne investicije u inostranstvu mogu se ostvariti u razliitim vidovima. Najei je osnivanje
kompanije afilijacije matine kompanije u drugoj zemlji koja je u potpunom vlasnitvu investitora ili
kupovinom kompanije, odnosno dijela kompanije. Osnivanje nove kompanije u inostranstvu se definie
greenfiled investicija, dok se investiranje u postojeu kompaniju ostvaruje putem spajanja (mergere) i
kupovine (axquisition), s tim to je znaaj ovog drugog modela tzv. M&A vremenom sve vei.
Poseban vid direktnih investicija je zajedniko poslovno ulaganje u kojima uestvuju partneri iz
razliitih zemalja koji ulau sredstva sa ciljem zajednikog rada, snoenja rizika i podjele ostvarenog
profita.8 Zajedniko poslovno ulaganje se realizuje na bazi ugovora i nije nuno povezano sa ulaganjem u
odreeno preduzee jednog od partnera ili formiranjem zajednike kompanije, odnosno moe se realizovati
i u nekorporativnoj formi.
Poseban oblik direktnih investicija predstavljaju zajednika ulaganja (joint ventures), kada domai
i strani partner zajedniki ulau sredstva, preduzimaju proizvodnju, snose rizik i dijele profit. Iz iskustva
zemalja u tranziciji oigledno je da u najpropulzivnijim industrijskim granama (elektroindustriji, proizvodnji
saobraajnih sredstava i opreme) postoji veza: priliv FDI 9 porast proizvodnje porast izvoza.
Iskustvo zemalja u tranziciji pokazuje da je sektorska distribucija FDI veoma neujednaena. Ona
odslikava kako atraktivnosti pojedinih industrijskih grana za strane investitore, tako i razliite odnose prema
privatizaciji u zemljama u tranziciji. FDI su bile izrazite u proizvodnji prehrambenih proizvoda, pia, duvana,
proizvodnji elektrinih i optikih ureaja, proizvodnji saobraajnih sredstava, telekomunikacijama,
energetici. Ako imamo u vidu da su zemlje u tranziciji poveale izvoz upravo u sektorima u kojima su FDI
najprisutnije, onda je jasno da su najpropulzivnije grane napredak doivjele u velikoj mjeri zahvaljujui FDI.
U prvoj fazi procesa tranzicije FDI su bile vezane za proces privatizacije i kupovinu dravnih
preduzea. U kasnijoj fazi tranzicije u nekim zemljama jaaju greenfield investicije, iji su pozitivni efekti
direktniji i neposredno uoljiviji .
Meunarodno trite vlasnikih hartija od vrijednosti ine akcije kompanija koje su kotirane
na berzama izvan matine zemlje kompanije. Za meunarodne vlasnike hartije od vrijednosti je
karakteristino da se kotiraju, osim na nacionalnim i na tritima izvan matine zemlje. One podlijeu
regulativi zemlje na ijoj berzi se kotiraju i zato imaju nepovoljni tretman od obveznica koje uivaju
povlaeni neregulisani tretman.
10
Dr. ivota Risti, Trite kapitala teorija i praksa, Privredni pregled, Beograd, 1990., str.41-42.
11
finansiranja zemalja u razvoju je opao, ak i kod onih koje spadaju u kategoriju novoindustrijalizovanih
zemalja u razvoju, pogotovu posije Azijske krize 1997-1998. Godine.
Poseban oblik meunarodnih zajmova su meunarodni javni zajmovi koji mogu biti bilateralni, na
bazi meudravnih sporazuma i multilateralni, koji odobravaju meunarodne finansijske organizacije.
12
Z A K LJ U A K
Iz prethodno izloenog seminarskog rada dolazimo do zakljuka da pod meunarodnim
kretanjem kapitala podrazumijevamo transer realnih i finansijskih sredstava izmeu subjekata razliitih
zemalja. Moemo rei i da se nijedna privreda ne moe izolovati od meunarodnog kapitala.
Brzina kretanja kapitala je velika, a na pojedinim svjetskim tritima brzinu kretanja kapitala
dovode razlike u kamatnim stopama. Najvei dio meunarodnog kretanja kapitala odvija se izmeu
razvijenih zemalja. SAD je najvei svjetski dunik tj. neto uvoznik kapitala. Oko 80 % svih meunarodnih
kretanja kapitala obavljaju rezidenti tri finansijske sile: SAD, evrozone i Velike Britanije.
Kretanje kapitala izmeu subjekata razliitih zemalja vri se u raznim oblicima od kojih su dva
osnovna i to meunarodno kretanje privatnog kapitala i meunarodno kretanje javnog kapitala.
Meunarodni tokovi kapitala se prema ronosti dijele na kretanje kratkoronog, srednjeronog i dugoronog
kapitala. Kratkoroni kapital se koristi za finansiranje tekueg poslovanja, a srednjoroni i dugoroni kapital
za investicione namjene.
Takoe saznajemo da postoje tri osnovna oblika meunarodnog kretanja kapitala: meunarodno
kretanje zajmovnog kapitala, portfolio investicije i strane direktne investicije.
Znaajno je napomenuti i da su vid meunarodnog kretanja kapitala i meunarodni krediti i
zajmovi. Zajmovni kapital predstavlja takav oblik korienja kapitala u kome se korisnik kapitala javlja u
ulozi dunika, a vlasnik kapitala u ulozi povjerioca.
Veliko poveanje efikasnosti meunarodnog kretanja kapitala moe mnogo da povea mogunost
zarada, ali i mogunost gubitaka.
13
LITERATURA
Prof. dr. Bogdan Ili, prof.dr. Jovan Savi, prof.dr. Predrag Jovanovi-Gavrilovi, prof.dr. arko
Risti, doc.dr. Radovan Klincov, Meunarodna ekonomija i finansije, Banja Luka, 2008.;
Dr. Branislav Pelevi, Dr. Vladimir Vukovi, Meunarodna ekonomija, Beograd, 2007.;
14