FORMATIRANJE

FORMATIRANJE TEKSTA
Pisae maine su za nas daleka prolost, zar ne? Raunari omoguuju mnogo vie od
proste primjene jedne jedine vrste slova u jednoj jedinoj veliini i osnovnog formatiranja, koje
ne ukljuuje ni poravnavanje desne ivice teksta. Dobro, neke novije maine to omoguuju, ali
na neuporedivo tei nain, nego to to moete da uradite u Word-u. Ovdje nema ogranienja u
primjeni raznih vrsta slova, njihovih veliina, boja, iskoenja, sjenki, poloaja, podebljanja i
drugog, i to u jednoj jedinoj liniji, ili jednoj rei, ako vam ba tako odgovara. Sve se to lijepo vidi
na ekranu, upravo onako kako e izgledati na papiru (tzv. WYSIWYG tehnologija), jo prije
nego to tekst odtampate.
ta su to fontovi? Jednostavno reeno, to je isti skup znakova razliitog izgleda koje
koristite prilikom kucanja teksta, kao razliite vrste rukopisa kod ljudi. Tu spadaju slova, brojke,
upitnici, take, zagrade... Dakle, ta se moe uiniti po pitanju njihovog formatiranja? Najbolji
odgovor na to e dati prikaz na slici 12, koji sadri opcije kartice Home koje moete
primjenjivati u formatiranju (oblikovanju) teksta.

FORMATIRANJE TEKSTA PREKO KARTICE HOME

Neke najee koritene opcije za formatiranje fontova su predstavljene dugmadima na
formating paleti, videti sliku 12. Postupak formatiranja se vri oznaavanjem teksta, kojeg
obraujemo (formatiramo), a onda klikom na odgovarajui alat sa palete.

Slika 1 Alati za formatiranje sa kartice Home

PRAKTIAN SAVJET: Ako na nekoj opciji, zadrite pokaziva mia, pojavie se

u svjetlo utom pravougoniku naziv tog alata. Ta osobina vam moe posluiti kao
pomo. Alat na koji ste kliknuli e promjenti boju, te je i to pokazatelj da li ste taj
alat upotrijebili na obiljeenom tekstu ili ne.
Font - izbor vrste fonta (vrste ispisa).
Font Size - izbor veliine slova. Ovo direktno utie na veliinu slova pri tampi, te
ako vam se ini da je tekst na ekranu sitan ili krupan, podesite mu veliinu alatom Zoom.
Su dugmad za naglaavanje ili isticanje teksta. Tekst moete podebljati
klikom na dugme B - Bold, iskositi klikom na I - Italic ili podvui klikom na U - Underline.
Naravno, svi ovi efekti se mogu meusobno kombinovati, ali ne treba pretjerivati u
prenaglaavanju.
Su alati za poravnanje teksta, odnosno, odreivanje izgleda tekstu
prema lijevoj i desnoj margini. Gledano slijeva na desno imamo: Align Left - lijevo poravnanje;
Center - centriranje teksta; Align Right - desno poravananje; Justify - Obostrano poravnanje.
Line Spacing(1) je tzv. prorijed i uobiajno je postavljen na 1 ili Single, mada se u
nekim primjenama njime zapravo smanjuje ili poveava uobiajeni razmak izmeu redova u
pasusu.
Liste su nain kako da na poetku prvog reda svakog pasusa, koji se
nalaze u selekciji, postavimo neki oblik numerisanja ili oznaavanja. Vrlo su korisne. Njima

vrimo nabrajanje, koristei prvi alat - Numbering ili oznaavanje istih upotrebom drugog alata
Bullets, odnosno, koristei trei alat za kombinovano nabrajanje ili oznaavanje.
Alati za pomjeranje lijeve strane pasusa od lijeve margine, tj. za postavljanje
lijevog uvlaenja. Drugi alat - Increase Indent - vri lijevo uvlaenje (Left Indent), dok prvim
alatom - Decrease Indent vrimo vraanje pasusa ka lijevoj margini.
Alat Borders se koristi, uglavnom, u radu sa tabelama, za postavljanje okvirnih
linija elijama tebele, mada se mogu u nekim sluajevima upotrijebiti i na dijelovima teksta u
pasusima.
Highlight - moete dijelovima teksta promjeniti boju pozadine, to podsjea na
upotrebu marker flomastera.
Font Color - mjenja se boja samog fonta (teksta).
Sve promjene koje napravite e biti prikazane u Preview prozoru.

PRAKTIAN SAVJET: Praksa je pokazala da je prijatnije itati tekst sa ekrana

ako je kucan sanserifnim fontom (font bez stopica, krivulja i slinih uljepanja,
kakavi su na primjer: Arial, Verdana i Tahoma), dok se tekst odtampan
na papiru lake ita ako je kucan serifnim fontom. Serifni fontovi su npr.
Garamond i Times New Roman.
PRAKTIAN SAVJET: Mnogi od efekata imaju svoju kombinaciju na tastaturi,
ime se znatno ubrzava njihova primjena, a najbitniji su podvlaenje (CTRL+U),
iskoenje (CTRL+I) i podebljavanje (CTRL+B). Poveanje i smanjivanje veliine
slova se vri sa CTRL+] i CTRL+[.
UPOZORENJE! I pored ovih mogunosti, ne treba pretjerivati u prenaglaavanju
u tekstu, jer se postie suprotan efekat. Mnogo razliitih vrsta slova (fontova) i
njihovih veliina runo izgledaju. Smatra se da, u veini sluajeva, broj razliitih
vrsta fontova ne bi trebao da bude vei od dva. Ovo je gotovo pravilo prilikom
kucanja poslovnih pisama i slinih tekstova.

FORMATIRANJE PARAGRAFA
Postavlja se pitanje ta Word smatra paragrafom, tj. odjeljkom ili pasusom? To je tekst
od poetka novog reda, pa do sljedeeg pritiska na taster ENTER. Za razliku od formatiranja
fontova, moete, a ne morate oznaiti paragraf prije njegovog formatiranja - dovoljno je da u
njega postavite kurzor.
Preimo na podeavanje izgleda paragrafa. Na
kartici Home, sekcija Paragraph kliknite na dugme,
desno od naziva same sekcije (vidi sliku desno) i
otvorie se prozor koji izgleda kao na slici 13.

Slika 2 Dijalog prozor komande FormatParagraph

Prva lista je Alignment, u kojoj birate poravnavanje. Ako je potrebno da se pasus

poravna samo po lijevoj ivici, izabraete Left, a ako to treba obaviti po desnoj (gdje lijeva ostaje
neravna), ukljuite Right. Obostrano poravnavanje obavlja opcija Justified, a njegovo
centriranje Center, to se esto koristi u naslovima. O ovome smo govorili kada smo opisivali
alate, prikazane iznad naziva ove sekcije.
PRAKTIAN SAVJET: Ove komande se mogu primjeniti i preko tastature CTRL+L (lijevo), CTRL+R (desno), CTRL+J (obostrano poravnvanje), CTRL+E
(centriranje).
Granice jednog ili grupe paragrafa mogu biti postavljene nezavisno od margina ostatka
teksta (to je tzv. uvlaenje teksta), to ete obaviti u sekciji Indentitation. Lijevo uvlaenje se
postavlja unoenjem vrijednosti u polje Left, a desno u polje Right. Ako je vrijednost nula,
nema uvlaenja.
Special lista omoguuje postavljanje prvog reda nezavisno od ostatka paragrafa, i to
njegovim uvlaenjem (First line) ili izvlaenjem (Hanging). Polje By odreuje koliko e to
pomjeranje iznositi. Moete da definiete i prostor (razmake) koji ete kreirati ispred (Before),
iza (After) pasusa, kao i izmeu redova samog paragrafa (Line spacing). Posljednji parametar
ete, gotovo sigurno, postaviti ili na Single ili na 1.5 lines. Polje Preview sve vrijeme prikazuje
ta ete na kraju dobiti.
Velika pomo pri formatiranju je lenijar, koji se ukljuuje i iskljuuje preko kartice View,
sekcija Show/Hide, putem istoimene opcije.

Slika 3 Horizontalni lenijar (Ruler)

Na lijevoj i desnoj strani su prikazani markeri (klizai), koji imaju sljedeu namjenu:

Lijevi gornji trougao, marker u obliku trougla sa vrhom na dole vri uvlaenje prvog reda
pasusa (First Line Indent)
Lijevi donji trougao, marker u obliku trougla sa vrhom na gore vri uvlaenje ostalih
redova pasusa, sem prvog (Hanging Indent)
Lijevi kvadrat, marker koji vri levo uvlaenje svih redova pasusa u odnosu na lijevu
marginu (Left Indent).
Desni donji trougao, marker u obliku trougla sa vrhom na gore vri desno uvlaenje svih
redova pasusa u odnosu na desnu marginu (Right Indent).
UPOZORENJE! Iskustvo iz kole govori da mnogi koriste razmaknicu za
pomjeranje poetka pasusa od lijeve margine. To je, vjerovatno, navika zaostala
od upotrebe pisae maine. Takav nain formatiranja paragrafa je apsolutno
neodgovarajui iz prostog razloga to pritisak na razmaknicu ne pomjera kurzor
uvijek za istu vrijednost. Paragrafi podeavani na taj nain moda na ekranu i
mogu da, koliko-toliko, izgledaju dobro, ali nakon tampanja se vide sve greke.
Da ne pominjem sporost kod takvog naina rada.
PRAKTIAN SAVJET: Izbor mjerne jedinice na lenijaru vri se preko dugmeta
OfficeWord Options, kartica Advanced, sekcija Display. U polju Measurement
units, odaberite jedinicu.

LISTE
Kada smo govorili o kartici Home, rekli smo da u sekciji sa alatima Numbering
(numerisanje, nabrajanje), Bullets (oznaavanje) postavljamo liste u tekstu i Multilevel List (lista
sa vie niova) postavljamo liste u tekstu sa vie novoa. Ako ponueni oblik liste nije
odgovarajui, Word prua mogunost da promjenite nain numeracije ili oznaavanja pasusa
klikom na liste tih dugmia, pri emu se javljaju meniji prikazani kao na slici 15.

Slika 4 Meniji sa izborom naina numerisanja i oznaavanja u listama

Na meniju Bullet Library, klikom izaberite odgovarajui simbol, a klik na Define New
Bullet... otvara mogunost izbora bilo kog simbola i definisanje njegove veliine i pozicije.
Na meniju Numbering Library se otvara sline mogunosti ali uz numeraciju stavki i to:
arapskim ili rimskim brojevima, abecedom.
Posljednji meni, Multilevel List, nudi numerisanje ili oznaavanje u vie podnivoa i
kombinovanje njihovih stilova tako da se mogu upotrijebiti istovremeno, na primjer, arapski i
rimski brojevi.

Automatsko umetanje elemenata liste se prekida jednostavnim brisanjem posljednjeg

(nepotrebnog) elementa u novom redu, pritiskom na taster ENTER, ili jednostavnim
iskljuivanjem alata na kartici Home, u sekciji Paragraph.
PRAKTIAN SAVJET: Postoji jednostavniji nain da zaponete listu. Dovoljno je
da unesete njen prvi element, npr. a), 1) ili neto slino, napravite jedan
razmak. Otkucajte tekst iza tog razmaka i Word e automatski ubaciti
odgovarajui element ili iz liste Numbering ili iz Bulleted.

SIMBOLI
esto u dokument treba uneti neki specijalni znak - grko slovo, ukras, neki specijalni
znak i sl. Ovi znaci su sadrani u posebnim fontovima, meu kojima su najpoznatiji Symbol i
grupa Wingdings. Aktivirajte sa kartice InsertSymbols opciju Symbol, pojavljuje se dijalog kao
na slici 16.

Slika 5 Opcija Symbol

Komandom More Symbols... izaberite eljeni font, iji se svi znakovi prikazuju u tabeli,
kliknite na onaj simbol koji vam treba, kliknite na dugme Insert (ili pritisnite ENTER). Uneene
simbole oblikujete na isti nain kao obian tekst.