You are on page 1of 27

Pravilnik o izgradnji postrojenja za zapaljive tenosti i o uskladitavanju i pretakanju zapaljivih tenosti

PRAVILNIK
O IZGRADNJI POSTROJENJA ZA ZAPALJIVE
TENOSTI I O USKLADITAVANJU I PRETAKANJU
ZAPALJIVIH TENOSTI
("Sl. list SFRJ", br. 20/71)

lan 1
Izgradnja postrojenja za zapaljive tenosti i uskladitavanje i pretakanje zapaljivih tenosti
ija je taka zapaljivosti ispod 100oC vri se na nain odreen Tehnikim propisima o
izgradnji postrojenja za zapaljive tenosti i o uskladitavanju i pretakanju zapaljivih tenosti,
koji su odtampani uz ovaj pravilnik i ine njegov sastavni deo.

lan 2
Odredbe ovog pravilnika ne odnose se na uskladitavanje i pretakanje:
1) produkata i poluprodukata od piritusa dobijenih destilacijom, koji sadre manje od 82%
alkohola a upotrebljavaju se u domainstvu i kozmetici;
2) organskih peroksida i njihovih rastvora;
3) ulja za loenje kod potroaa;
4) zapaljivih tenosti koje se upotrebljavaju u rudarstvu i za vojne potrebe;
5) rastvora i homogenih smea u nelomljive rezervoare ija je taka zapaljivosti 23oC ili vea,
iz kojih se u normalnim uslovima ne odvajaju zapaljive tenosti, a koje prema odobrenom
viskozimetru imaju sledee vreme isticanja:
- najmanje 90 sekundi;
- najmanje 60 do 90 sekundi, ako ne sadre vie od 60% zapaljivih tenosti;
- najmanje 25 do 60 sekundi, ako ne sadre vie od 20% zapaljivih tenosti.

lan 3
U postojeim postrojenjima za zapaljive tenosti moraju se mere obezbeenja predviene
odredbama ovog pravilnika sprovesti u roku od tri godine od dana njegovog stupanja na
snagu.

lan 4
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom listu SFRJ".

Vatroival d.o.o., ul. Gostivarska br. 15, Beograd, office@vatroival.com www.vatroival.com


tel/fax 011/7477-221; 011/7478-800; 011/7478-901

Pravilnik o izgradnji postrojenja za zapaljive tenosti i o uskladitavanju i pretakanju zapaljivih tenosti

TEHNIKI PROPISI
O IZGRADNJI POSTROJENJA ZA ZAPALJIVE TENOSTI I O USKLADITAVANJU
I PRETAKANJU ZAPALJIVIH TENOSTI
1.
1.1
1.2

1.3

1.4

1.5

1.6
1.7

1.8

1.9

1.10
1.11
1.12
1.13
1.14
1.15
1.16

Objanjenje pojmova
Nie navedeni pojmovi, u smislu ovih propisa, imaju sledea znaenja:
Zapaljive tenosti su tenosti ije se pare pale u dodiru sa izvorom paljenja, i koje na
temperaturi od 35oC nisu u vrstom ili testastom stanju, a na temperaturi od 50oC
imaju parni pritisak do 3 kp/cm2.
Nestabilne tenosti su tenosti koje u istom stanju kao finalni proizvodi ili zbog
transporta mogu da polimeriziraju, raspadaju se, kondenzuju ili da postanu
samoreaktivne potresanjem ili promenom pritiska i temperature.
Tenosti sa karakteristikom izbacivanja (prekipljenja) su tenosti koje prilikom
gorenja u rezervoaru stvaraju toplotni talas koji se iri prema dnu rezervoara, usled
ega prisutna voda prokljua i izbacuje tenost iz rezervoara.
Temperatura zapaljivosti je najnia temperatura na kojoj se iznad povrine tenosti
nalazi toliko pare da u dodiru sa vazduhom stvara zapaljivu smeu, a odreuje se
prema jugoslovenskim standardima V.N.8.601 od 1962. godine, V.N.8.047 od 1966.
godine i V.N.8.048 od 1966. godine.
Postrojenje za zapaljive tenosti sastoji se od rezervoara ili drugih zatvorenih posuda,
ureaja za pretakanje ili drugih ureaja, koji ine tehnoloku celinu.
Uskladitavanje zapaljivih tenosti je svako trajno ili privremeno dranje ovih
tenosti u rezervoarima ili zatvorenim posudama (boce, kante i burad) kod
proizvodnje (skladita proizvoaa), distribucije (skladita distributera) i potronje
(skladita potroaa).
Otvoreni plamen je plamen koji se stvara u pokretnim ili nepokretnim ureajima
sagorevanjem vrstih, tenih ili gasovitih goriva, kao i usijavanjem elektrinih
provodnika na mestima koja nisu izolovana od neposrednih spoljnih uticaja.
Zona opasnosti od izbijanja i irenja poara je podruje na kome postoji mogunost
stvaranja zapaljive ili eksplozivne smee pare tenosti sa vazduhom tako da je
sposobna za sagorevanje.
Atmosferski rezervoar je rezervoar iji je radni pritisak jednak atmosferskom pritisku
i ne prelazi vrednost 0,5 kp/cm2 natpritiska.
Rezervoar niskog pritiska je rezervoar iji je radni pritisak najmanje 0,5 kp/cm2
natpritiska.
Posuda pod pritiskom je posuda ili rezervoar iji je radni pritisak vei od 1,0 kp/cm2
natpritiska.
Nelomljivi rezervoar je rezervoar koji pri uskladitavanju, transportu i rukovanju
ostaje nepropusan pod uobiajenim mehanikim uticajima.
Lomljivi rezervoar je rezervoar izraen od lomljivog materijala, kao to su keramika,
staklo i drugi slian materijal.
Oprema rezervoara je sva ona oprema koja je neposredno ugraena u rezervoar i na
rezervoaru i koja sa rezervoarom ini funkcionalnu celinu.
Zadrai plamena su naprave koje tite rezervoar od prodora plamena u njegovu
unutranjost.
Vatroival d.o.o., ul. Gostivarska br. 15, Beograd, office@vatroival.com www.vatroival.com
tel/fax 011/7477-221; 011/7478-800; 011/7478-901

Pravilnik o izgradnji postrojenja za zapaljive tenosti i o uskladitavanju i pretakanju zapaljivih tenosti

1.17
1.18

1.19
1.20
1.21

1.22

1.23
2.
2.1

2.2

2.3

2.4

2.5
3.
3.1

Boca za zapaljive tenosti je prenosiva zatvorena posuda ija zapremina nije vea od
5 l.
Kanta za zapaljive tenosti je prenosiva zatvorena posuda izraena od elinog lima
ili drugog odgovarajueg materijala rezistentnog na tenost koja se u njoj nalazi, a
ija zapremina nije vea od 50 l.
Bure za zapaljive tenosti je prenosiva zatvorena posuda valjkastog oblika izraena
od materijala navedenog u taki 1.18 ovih propisa, ija zapremina nije vea od 250 l.
Pretakalite je posebno odreeno mesto opremljeno ureajima trajno postavljenim za
prikljuivanje transportnih cisterni ili tankera, radi pretakanja zapaljivih tenosti.
Pod pretakanjem zapaljivih tenosti podrazumeva se pretakanje zapaljivih tenosti iz
rezervoara u transportne cisterne (auto-cisterne, vagon-cisterne, tankere i sl.) i
zatvorene posude ili obrnuto.
Odobren (atestiran) rezervoar ili ureaj odnosno odobrena (atestirana) oprema je
svaki rezervoar, ureaj ili oprema koji su ispitani od strane ovlaene domae
ustanove ili priznate inostrane ustanove odnosno koji odgovaraju jugoslovenskom
standardu.
Pouzdan ureaj je ureaj ispitan i u praksi proveren od ovlaenih strunjaka.
Opte odredbe o zapaljivim tenostima i postrojenjima za zapaljive tenosti
Zapaljive tenosti, u smislu ovih propisa, dele se prema temperaturi zapaljivosti u tri
osnovne grupe, i to:
1) I grupa - tenosti ija je temperatura zapaljivosti ispod 38oC:
2) II grupa - tenosti ija je temperatura zapaljivosti od 38oC do 60oC;
3) III grupa - tenosti ija je temperatura zapaljivosti preko 60oC do 100oC.
Tenosti iz I grupe dele se na tri podgrupe, i to:
1) I1 podgrupa - tenosti ija je temperatura zapaljivosti ispod 23oC, a temperatura
kljuanja ispod 38oC;
2) I2 podgrupa - tenosti ija je temperatura zapaljivosti ispod 23oC, a temperatura
kljuanja preko 38oC;
3) I3 podgrupa - tenosti ija je temperatura zapaljivosti od 23oC do 38oC.
Radne i druge organizacije (u daljem tekstu: korisnici), moraju imati atest o
temperaturi, zapaljivosti tenosti uskladitenih u njihovim postrojenjima izdat od
proizvoaa odnosno isporuioca, i na zahtev nadlenog organa staviti ga na uvid.
Ako u roku koji odredi nadleni organ, korisnik postrojenja ne stavi na uvid atest o
temperaturi zapaljivosti uskladitene tenosti, nadleni organ moe zahtevati
sprovoenje mera bezbednosti odreenih za tenosti iz podgrupe I1.
Rezervoari, ureaji, instalacije i objekti unutar postrojenja za zapaljive tenosti
moraju biti propisno zatieni od statikog elektriciteta i imati gromobransku zatitu
u skladu sa odredbama Pravilnika o tehnikim propisima o gromobranima ("Slubeni
list SFRJ", br. 13/68).
Lica zapoljenja na uskladitavanju i pretakanju zapaljivih tenosti moraju biti
obuena u pravilnom rukovanju ureajima i sredstvima za gaenje poara i moraju
upoznati ostale sigurnosne mere.
Zone opasnosti od izbijanja poara
Prostor na kome se vri uskladitavanje ili pretakanje zapaljivih tenosti, zavisno od
stepena opasnosti od izbijanja i irenja poara, deli se na tri zone:
- zonu najvee opasnosti (zona I);
- zonu poveane opasnosti (zona II);
Vatroival d.o.o., ul. Gostivarska br. 15, Beograd, office@vatroival.com www.vatroival.com
tel/fax 011/7477-221; 011/7478-800; 011/7478-901

Pravilnik o izgradnji postrojenja za zapaljive tenosti i o uskladitavanju i pretakanju zapaljivih tenosti

3.2
3.3

3.4
3.5
3.6

3.7
4.
4.1
4.1.1
4.1.2

4.1.3
4.1.4
4.1.5

4.1.6

4.1.7

- zonu opasnosti (zona III).


U zonama se ne smeju nalaziti materije i ureaji koji mogu prouzrokovati poar ili
omoguiti njegovo irenje.
U zonama je zabranjeno:
1) dranje otvorenog plamena;
2) rad sa otvorenim plamenom (zavarivanje i slino) i sa uarenim predmetima;
3) puenje;
4) upotreba lokomotiva koje imaju vatreno loite;
5) rad sa alatom koji varnii;
6) postavljanje nadzemnih elektrinih vodova bez obzira na napon.
U zonama se na vidnim mestima moraju postaviti natpisi kojima se upozorava na
zabrane iz take 3.3 ovih propisa.
Pri vrenju radova u zonama, osim redovnog tekueg odravanja, korisnik postrojenja
mora preduzeti propisane sigurnosne mere.
Izvoenje elektrinih instalacija u zonama I i II vri se u skladu sa takom 8, a u zoni
III u skladu sa takom 11 Propisa o elektrinim postrojenjima na nadzemnim
mestima ugroenim od eksplozivnih smea (Dodatak "Slubenog lista SFRJ", br.
18/67), koji su sastavni deo Pravilnika o elektrinim postrojenjima na nadzemnim
mestima ugroenim od eksplozivnih smea ("Slubeni list SFRJ", br. 18/67 i 28/70).
Vozila koja imaju motor sa unutranjim sagorevanjem mogu se upotrebljavati na
pretakalitu samo ako na izduvnim cevima imaju atestiran hvata varnica.
Rezervoari za zapaljive tenosti
Opte odredbe
Rezervoar za zapaljive tenosti mora biti odobren.
Rezervoar mora na vidnom mestu imati sledee oznake:
- naziv proizvoaa;
- fabriki broj;
- godinu izrade;
- nominalnu i stvarnu zapreminu;
- maksimalni radni i ispitni pritisak;
- vrstu tenosti i grupu zapaljivosti;
- oznaku jugoslovenskog standarda ili broj atesta po kom je rezervoar izraen.
Rezervoar moe biti nadzemni i podzemni.
Nadzemni rezervoar je nepokretni i nepropusni sud, postavljen odnosno izgraen na
povrini zemlje, za smetaj zapaljivih tenosti.
Nadzemni rezervoar u pogledu svoje konstrukcije moe biti sa:
- vrstim krovom;
- oslabljenim spojem izmeu krovnog lima i plata;
- plivajuim krovom;
- sigurnosnim odunim ventilom koji ne doputa pritisak vei od 1.750 mm V.S;
- sigurnosnim ventilom koji doputa pritisak vei od 1.750 mm V.S.
Nadzemni rezervoar koji, pored unutranjeg plivajueg krova, ima i vrsti krov, sa
odgovarajuom ventilacijom izmeu vrstog i plivajueg krova, smatra se kao
rezervoar sa plivajuim krovom.
Nadzemni rezervoar, zavisno od radnog pritiska, moe biti:
- atmosferski;
Vatroival d.o.o., ul. Gostivarska br. 15, Beograd, office@vatroival.com www.vatroival.com
tel/fax 011/7477-221; 011/7478-800; 011/7478-901

Pravilnik o izgradnji postrojenja za zapaljive tenosti i o uskladitavanju i pretakanju zapaljivih tenosti

4.1.8
4.1.9

4.1.10

4.1.11

4.1.12

4.1.13

4.1.14
4.1.15

4.1.16
4.2
4.2.1
4.2.1.1
4.2.1.2

- niskog pritiska;
- posuda pod pritiskom.
Rezervoar niskog pritiska moe se koristiti i kao atmosferski rezervoar.
Nadzemni rezervoar i prikljuci moraju pre upotrebe biti ispitani (ispitivanje
nepropusnosti, rendgensko ispitivanje varova, merenje dozvoljenih odstupanja od
koninosti i vertikalnosti plata, sleganje terena i dr.), o emu se sastavlja zapisnik
koji se uva kao trajni dokument.
Ispitivanje nepropusnosti atmosferskog rezervoara i rezervoara niskog pritiska vri se
merenjem hidrostatskog pritiska ili pritiska inertnog gasa, pri emu najmanji ispitni
pritisak u atmosferskom rezervoaru mora iznositi 0,5 kp/cm2 za vreme od 3 asa, a
najmanji ispitni pritisak u rezervoaru niskog pritiska 1,0 kp/cm2 za vreme od 6
asova.
Podzemni rezervoar je nepokretni sud sa svih strana zatien nekorodivnim
materijalom (zemljom, peskom, ljunkom), postavljen odnosno izgraen ispod
povrine zemlje za smetaj zapaljivih tenosti.
Podzemni rezervoar moe, po pravilu, biti leei i cilindrinog oblika sa sigurnosnim
odunim ventilom. Sigurnosni oduni ventil moe biti takve konstrukcije da
onemoguuje pritisak vei od 1.750 mm V.S, odnosno da omoguuje pritisak vei od
1.750 mm V.S.
Posuda pod pritiskom mora ispunjavati uslove iz Pravilnika o tehnikim propisima za
izradu i upotrebu parnih kotlova, parnih sudova, pregrejaa pare i zagrejaa vode
("Slubeni list FNRJ", br. 7/57 i 3/58) i Pravilnika o tehnikim propisima za izradu i
upotrebu pokretnih zatvorenih sudova za komprimirane, tene i pod pritiskom
rastvorene gasove ("Slubeni list FNRJ", br. 6/57 i 3/58).
Posuda pod pritiskom moe se koristiti kao atmosferski rezervoar ili kao rezervoar
niskog pritiska.
Rezervoar i njegovi cevovodi moraju biti zatieni od korozije za vreme koje je
projektom odreeno kao vek trajanja rezervoara. Zatita od korozije obezbeuje se
prema jednoj od sledeih metoda:
1) upotrebom zatitnih omotaa ili traka;
2) katodnom zatitom;
3) materijalima rezistentnim na koroziju;
4) antikorozivnim bojama ili premazima, ako je u pitanju nadzemni rezervoar.
Na rezervoarima koji su zavareni ne sme se vriti mehaniko zaptivanje pukotina,
osim pukotina na krovu nadzemnih rezervoara.
Nadzemni rezervoari
Zone opasnosti
Zona I obuhvata unutranjost nadzemnog rezervoara
Zona II obuhvata:
1) prostor unutar zatitnog bazena rezervoara do 1 m visine iznad gornje ivice
njegovog zida ili nasipa;
2) vazduni prostor iznad krova rezervoara visine 3 m, mereno od najisturenijeg dela
krova ukljuujui armaturu i prstenasti prostor oko rezervoara irine 3 m, mereno od
plata rezervoara - ako je rezervoar sa vrstim krovom ili sa oslabljenim spojem
izmeu krovnog lica i plata;
3) vazduni prostor iznad gornje ivice plata rezervoara visine 1 m, ceo prostor unutar
plata rezervoara iznad plivajueg krova, kao i prstenasti prostor oko rezervoara
irine 3 m, mereno od plata ako je rezervoar sa plivajuim krovom;
Vatroival d.o.o., ul. Gostivarska br. 15, Beograd, office@vatroival.com www.vatroival.com
tel/fax 011/7477-221; 011/7478-800; 011/7478-901

Pravilnik o izgradnji postrojenja za zapaljive tenosti i o uskladitavanju i pretakanju zapaljivih tenosti

4) vazduni prostor irine 3 m, mereno od plata rezervoara, ako je rezervoar u


horizontalnom poloaju.
4.2.1.3 Zona III obuhvata prostor iznad okolnog terena irine 10 m od zone II, mereno
horizontalno i visine 1 m, mereno od tla.
4.2.2 Lokacija i postavljanje
4.2.2.1 Nadzemni rezervoari se, zavisno od njihove konstrukcije, vrste tenosti koja se u
njima uskladitava i sistema zatite od poara, moraju locirati u skladu sa uslovima iz
tabele 1 i 2 koje su odtampane uz ove propise i ine njihov sastavni deo.
4.2.2.2 Pri odreivanju lokacije nadzemnih rezervoara uzima se ono odstojanje iz tabele 1 i 2
koje je vee. Odstojanje se meri horizontalno u svim pravcima od gabarita rezervoara
do gabarita objekta.
4.2.2.3 Odstojanja A1 iz tabele 1 mogu kod rezervoara bez sistema zatite biti smanjena do
30%, ako je ispunjen jedan od sledeih uslova:
1) da zid objekta nema otvor prema rezervoaru i da ima vatrootpornost predvienu za
najmanje 4 asa;
2) da na objektu koji moe ugroziti poar na rezervoaru postoji sistem za hlaenje;
3) da se izmeu rezervoara i javnog puta ili objekta postavi zatitni zid ija je
vatrootpornost predviena za najmanje 4 asa.
4.2.2.4 Odstojanje izmeu dva rezervoara ne sme biti manje od 1/3 zbira njihovih prenika, a
ako je prenik jednog rezervoara manji od polovine prenika susednog rezervoara,
odstojanje ne sme biti manje od 1/2 prenika veeg rezervoara.
4.2.2.5 Odstojanje izmeu dva rezervoara za uskladitavanje nestabilnih tenosti ne sme biti
manje od polovine zbira njihovih prenika.
4.2.2.6 Odstojanje izmeu dva rezervoara ija je ukupna zapremina do 300 m3 ne sme biti
manje od 1 m.
4.2.2.7 Odstojanje izmeu dva rezervoara za uskladitavanje tenosti sa karakteristikom
izbacivanja ija je zapremina do 500 m3 ne sme biti manje od 1 m.
4.2.2.8 Odredbe ta. 4.2.2.4 i 4.2.2.5 ovih propisa mogu se primenjivati i na rezervoare
drugih oblika, s tim da se pri izraunavanju odstojanja izmeu rezervoara kao osnova
uzima prenik cilindrinog rezervoara zapremine rezervoara ija se udaljenost
izraunava i visine:
1) 10 m za rezervoare zapremine do 1.000 m3;
2) 13 m za rezervoare zapremine preko 1.000 do 5.000 m3;
3) 15 m za rezervoare zapremine preko 5.000 m3.
4.2.2.9 Nadzemni rezervoari se postavljaju u najvie dva reda. Izuzetno, ako to odobri
nadleni organ nadzemni rezervoari se mogu postavljati u tri ili vie redova, ili u
nepravilnom obliku, pod uslovom da su prethodno odreena vea odstojanja izmeu
rezervoara ili preduzete druge propisane sigurnosne mere.
4.2.2.10 Ako se rezervoari lociraju na trusnim podrujima ili podrujima podlonim plavljenju
moraju se preduzeti propisane graevinske mere zatite.
4.2.3 Konstrukcija
4.2.3.1 Konstrukcija nadzemnih metalnih rezervoara mora biti u skladu sa odgovarajuim
propisima o elinim konstrukcijama.
4.2.3.2 Metalni nadzemni rezervoari mogu biti zavareni, zakivani, lemljeni, spojeni
zavrtnjima ili kombinovane izrade.
4.2.3.3 Plivajui krov nadzemnih rezervoara mora biti nepropustan i izgraen tako da se
moe kretati nagore i nadole, a da pri tom ne doe do okretanja ili iskliznua iz
leita, kao i da se njegova sposobnost kretanja ne umanjuje usled sopstvene teine,
Vatroival d.o.o., ul. Gostivarska br. 15, Beograd, office@vatroival.com www.vatroival.com
tel/fax 011/7477-221; 011/7478-800; 011/7478-901

Pravilnik o izgradnji postrojenja za zapaljive tenosti i o uskladitavanju i pretakanju zapaljivih tenosti

odnosno teine atmosferskog taloga nakupljenog na njemu.


4.2.3.4 Rezervoar sa plivajuim krovom mora imati spoj za odvoenje statikog elektriciteta,
postavljen izmeu plivajueg krova i plata rezervoara tako da ne umanjuje
pokretljivost plivajueg krova, a da je zatien od oteenja.
4.2.3.5 Plat nadzemnog rezervoara mora biti nepropustan i postojan u odnosu na
uskladitene tenosti i njihove pare u rezervoaru i izgraen od materijala otpornog na
mehanika i termika naprezanja, i na hemijska dejstva, koja se mogu pojaviti
prilikom upotrebe rezervoara. Za izgradnju plata upotrebljava se elik ili drugi
materijal koji je postojan na dejstvo uskladitene tenosti.
4.2.3.6 Ako su betonski rezervoari neobloeni, u njima se mogu uskladitavati samo
zapaljive tenosti ija je specifina teina vea od 0.825 g/cm3.
4.2.3.7 Temelj nadzemnog rezervoara mora se izvoditi tako da onemogui neravnomerno
sleganje rezervoara.
4.2.3.8 Podmetai rezervoara moraju biti od betona, opeke ili elika zatienog od dejstva
visokih temperatura (vatrootpornosti predviene za najmanje 2 asa) i korozije i,
postavljeni na temelj rezervoara radi spreavanja njegovog naginjanja ili pomeranja.
Izuzetno, podmetai rezervoara mogu biti i od drveta, s tim da se postavljaju
horizontalno i da njihova visina nije vea od 30 cm mereno od najnie take
rezervoara.
4.2.3.9 Podmetai rezervoara moraju biti takvi da ne doe do prekoraenja dozvoljenih
optereenja na poduprtom delu plata rezervoara.
4.2.4 Zatitni bazeni i drenani sistem
4.2.4.1 Radi prihvatanja sluajno isputenih zapaljivih tenosti i radi zatite okolnog
zemljita, vodenih tokova, puteva i drugih objekata, moraju se oko rezervoara
izgraditi zatitni bazeni. Izuzetno, umesto zatitnog bazena moe se izgraditi drenani
sistem ako to odobri nadleni organ.
4.2.4.2 Zapremina zatitnog bazena koji obuhvata samo jedan rezervoar jednaka je najveem
dozvoljenom punjenju rezervoara.
4.2.4.3 Ako zatitni bazen obuhvata vie od jednog rezervoara, njegova zapremina se dobija
kad se od ukupne zapremine svih rezervoara odbiju zapremine rezervoara ispod
visine nasipa ili zida ne raunajui zapreminu najveeg rezervoara.
4.2.4.4 Zapremina zatitnog bazena koji obuhvata vie od jednog rezervoara ne sme biti
manja od zapremine tenosti u najveem rezervoaru osim ako su u pitanju tenosti iz
take 4.2.4.5 ovih propisa.
4.2.4.5 Zapremina zatitnog bazena koji obuhvata jedan ili vie rezervoara koji sadre
tenosti sa karakteristikom izbacivanja, ne sme biti manja od ukupne zapremine svih
rezervoara koji su obuhvaeni bazenom.
4.2.4.6 Rezervoar ija je zapremina vea od 20.000 m3 mora biti smeten u posebnom zatitnom bazenu.
4.2.4.7 Zatitni bazen u kome su smetena dva ili vie rezervoara sa oslabljenim spojem
izmeu krovnog lima i plata odnosno rezervoara sa plivajuim krovom u kojima se
uskladitavaju stabilne tenosti ili sirova nafta, mora biti pregradnim zidovima i
drenanim kanalima podeljen tako da svaki rezervoar zapremine vee od 1.500 m3 ili
grupa rezervoara ukupne zapremine do 2.500 m3 bude u jednom pregraenom delu, s
tim da zapremina bilo kog rezervoara odnosne grupe ne prelazi 1.500 m3.
4.2.4.8 Zatitni bazen u kome su smetena dva ili vie rezervoara za uskladitavanje stabilnih
tenosti, a na koji se ne odnose odredbe take 4.2.4.7 ovih propisa, mora biti
pregradnim zidovima i drenanim kanalima podeljen tako da svaki rezervoar
Vatroival d.o.o., ul. Gostivarska br. 15, Beograd, office@vatroival.com www.vatroival.com
tel/fax 011/7477-221; 011/7478-800; 011/7478-901

Pravilnik o izgradnji postrojenja za zapaljive tenosti i o uskladitavanju i pretakanju zapaljivih tenosti

zapremine vee od 350 m3 ili grupa rezervoara ukupne zapremine do 500 m3 bude u
jednom pregraenom delu, s tim da zapremina bilo kog rezervoara odnosne grupe ne
prelazi 350m3.
4.2.4.9 Zatitni bazen u kome su smetena dva ili vie rezervoara za uskladitavanje
nestabilnih tenosti mora izmeu svakog rezervoara, bez obzira na konstrukciju i
zapreminu, imati pregradni zid i drenane kanale.
4.2.4.10 Zidovi i unutranja povrina zatitnog bazena moraju biti izgraeni od nepropusnog
materijala i projektovani tako da podnesu pun hidrostatiki pritisak.
4.2.4.11 Zidovi zatitnog bazena ne smeju imati otvore, osim za cevovode, s tim da prostor
izmeu zidova i cevovoda bude zaptiven materijalom postojanim na visoku
temperaturu. Zidovi zatitnog bazena moraju biti najmanje 10 m udaljeni od ograde
skladita.
4.2.4.12 Zidovi zatitnog bazena moraju u proseku imati visinu do 2 m, a pregradni zidovi
visinu od 40 do 75 cm mereno od dna bazena. Izuzetno, za rezervoare zapremine
preko 10.000 m3, visina zidova zatitnog bazena moe iznositi preko 2 m ako to
odobri nadleni organ.
4.2.4.13 Dno zatitnog bazena mora se izgraditi sa nagibom najmanje 1% od rezervoara prema
zidovima zatitnog bazena, radi odvoenja atmosferskog taloga.
4.2.4.14 Sakupljanje atmosferskog taloga u talonike, separatore ili druge sigurnosne ureaje
vri se nepropusnim kanalima koji mogu biti otvoreni ili prekriveni reetkama.
4.2.4.15 Talonici, separatori ili drugi sigurnosni ureaji za skupljanje atmosferskog taloga,
moraju biti locirani tako da ih poar na rezervoaru ne moe ugroziti.
4.2.4.16 U zatitnom bazenu nije dozvoljeno isputanje zapaljivih tenosti iz rezervoara ili
dranje posuda i buradi.
4.2.4.17 U zatitnom bazenu mogu se, pored rezervoara, nalaziti armature, cevovodi i prelazni
mostovi.
4.2.4.18 Ako funkciju zatitnog bazena vri drenani sistem, otvor iz rezervoara u pravcu tog
sistema mora imati nagib od najmanje 1%.
4.2.4.19 Drenani sistem mora se zavravati na slobodnom zemljitu, nekoj drugoj povrini ili
u zatvorenom bazenu, ija je zapremina vea od zapremine najveeg rezervoara.
Podruje na kome se zavrava drenani sistem mora biti na takvom odstojanju da se
onemogui irenje eventualnog poara prema rezervoarima i susednim objektima.
4.2.4.20 Drenani sistem, ukljuujui i automatske drenane pumpe, mora biti izgraen tako
da ne izbacuje tenost na susedno zemljite, u prirodne vodene tokove, otvorene
kanale i javnu kanalizaciju, osim ako je to bezopasno ili ako je sistem izgraen tako
da ne dozvoljava oslobaanje tenosti.
4.2.5 Oprema
4.2.5.1 Nadzemni rezervoari moraju imati sledeu opremu:
1) normalni oduak;
2) sigurnosni oduak;
3) odune cevovode;
4) zadrae plamena;
5) pokazivae nivoa;
6) ureaje za punjenje i pranjenje i ureaje za obezbeenje protiv prepunjavanja;
7) otvore za ulaz i pregled.
4.2.5.2 Radi spreavanja stvaranja natpritiska ili potpritiska za vreme punjenja i pranjenja
rezervoara, kao i promene spoljne temperature, rezervoar mora imati odgovarajui
normalni oduak.
Vatroival d.o.o., ul. Gostivarska br. 15, Beograd, office@vatroival.com www.vatroival.com
tel/fax 011/7477-221; 011/7478-800; 011/7478-901

Pravilnik o izgradnji postrojenja za zapaljive tenosti i o uskladitavanju i pretakanju zapaljivih tenosti

4.2.5.3 Oduak mora imati dimenzije veeg prikljuka za punjenje ili pranjenje, s tim to
njegov nominalni unutranji prenik ne sme biti manji od 32 mm.
4.2.5.4 Ako rezervoar ili posuda pod pritiskom ima vie od jednog prikljuka za punjenje ili
pranjenje, veliina oduka se odreuje prema predvienom najveem istovremenom
protoku.
4.2.5.5 Izlazni otvor oduka mora biti izveden tako da se u sluaju paljenja para rezervoara
zatiti od lokalnih pregrejavanja.
4.2.5.6 Oduak rezervoara i posude pod pritiskom u koje se uskladitavaju tenosti I grupe
mora biti zatvoren, osim ako je pritisak vii od radnog pritiska ili u sluaju
potpritiska, a za tenost podgrupe I2 i I3 ove grupe i u sluaju da oduak ima
odobreni zadra plamena. Oduak ili zadra plamena nisu potrebni ako bi njihova
upotreba mogla da izazove tetu u rezervoaru.
4.2.5.7 Rezervoar zapremine do 10 m3 u rafinerijama, u kome se uskladitava sirova nafta i
atmosferski rezervoar zapremine do 4 m3 u kome se uskladitavaju tenosti podgrupe
I1, mogu imati otvorene oduke.
4.2.5.8 Radi zatite od prevelikog pritiska koji moe nastati zbog ugroenosti od poara,
rezervoar mora imati sigurnosni oduak odnosno mora biti konstruisan tako da ima
jedan od sledeih elemenata: plivajui krov koji se moe dizati ili oslabljeni spoj
izmeu krovnog lica i plata odnosno neku drugu odobrenu konstrukciju oduka.
4.2.5.9 Ako se oduivanje u sluaju ugroenosti od poara vri putem sigurnosnog oduka,
kapacitet oduivanja oba ventila (normalnog i sigurnosnog) mora biti toliki da zatiti
plat ili dno vertikalnog rezervoara odnosno da zatiti od loma plat ili glavu
horizontalnog rezervoara.
4.2.5.10 Sigurnosni oduak moe biti izveden kao poklopac sa automatskim zatvaranjem
ulaznog otvora, kao vodilica koja doputa podizanje krova rezervoara pod
unutranjim pritiskom, ili kao dodatni vei oduni ventil odnosno neka druga
odobrena konstrukcija.
4.2.5.11 Ukupni kapacitet oduivanja svake zapaljive tenosti odreuje se na osnovu obrasca:
742
V=V1----------------L"M
gde je:
V - ukupni kapacitet oduivanja u m3/h,
V1 - potok vazduha u m3/h iz tabele 3,
L - latentna toplota isparavanja date tenosti u Kcal/kg.
M - molekulska teina date tenosti. Tabela 3 iz stava 1 ove take, odtampana je uz
ove propise i ini njihov sastavni deo.
4.2.5.12 Ukupni kapacitet oduivanja iz take 4.2.5.11 ovih propisa moe se smanjiti
mnoenjem odgovarajuim faktorom posebno za svaki rezervoar, i to ako je
predviena sledea zatita:
1) drenaa prema ta. 4.2.4.18 do 4.2.4.20 ovih propisa za rezervoar preko 20 m3
izloene povrine - ca 0,5;
2) odobrena vodena magla - 0,3;
3) odobrena izolacija - ca 0,3;
4) odobrena vodena magla sa izolacijom - ca 0,15.
4.2.5.13 Na ureaju sigurnosnog oduka mora biti naznaen kapacitet oduivanja u m3/h i
pritisak na koji je badaren.
4.2.5.14 Krajevi odunih cevovoda moraju se nalaziti na visini od najmanje 4 m iznad okolnog
Vatroival d.o.o., ul. Gostivarska br. 15, Beograd, office@vatroival.com www.vatroival.com
tel/fax 011/7477-221; 011/7478-800; 011/7478-901

Pravilnik o izgradnji postrojenja za zapaljive tenosti i o uskladitavanju i pretakanju zapaljivih tenosti

terena i na odstojanju najmanje 1,5 m od otvora na okolnim objektima.


4.2.5.15 Krajevi odunih cevovoda moraju imati kosi otvor koji omoguuje ekspanziju
isputenih para vertikalno na gore ili horizontalno u suprotnom pravcu od objekta
odnosno javnog puta, ako se nalaze u blizini nekog objekta ili javnog puta.
4.2.5.16 Ako je oduak kolektorskog tipa, mora biti dimenzionisan tako da omogui normalno
oduivanje para u okviru pritiska sistema, kao i u sluaju da je sam podloen
ugroenosti od poara.
4.2.5.17 Kolektor kao oduak rezervoara koristi se, po pravilu, za oduzimanje pare, za
konzerviranje parom ili kontrolu zagaenosti vazduha, i za oduivanje vie rezervoara
u kojima su uskladitene tenosti iste grupe odnosno podgrupe ili tenosti koje
meusobno ne mogu stvarati opasne spojeve.
4.2.5.18 Izlazi svih oduaka i odunih kanala na rezervoaru koji ima sigurnosni oduak, a koji
dozvoljava pritisak vei od 1.750 mm V.S, moraju biti postavljeni tako da isputaju
paru u pravcu u kome su rezervoari zatieni od mestiminih pregrejavanja bilo kog
dela rezervoara u sluaju paljenja pare iz takvog oduka.
4.2.5.19 Zadrai plamena su armature protiv eksplozije, poara i detonacije, koje se smeju
upotrebljavati samo ako su odobrene i moraju biti u neposrednoj blizini rezervoara.
4.2.5.20 Armature protiv eksplozije i poara spreavaju prodor plamena pri eksploziji pri
emu moraju izdrati nastali pritisak, a armature protiv poara i direktan plamen za
vreme od 10 minuta.
4.2.5.21 Armature protiv detonacije spreavaju prodor plamena pri detonaciji u cevovodu
prikljuenom ispred zadraa plamena pri emu moraju izdrati nastali pritisak.
4.2.5.22 Koji e zadra plamena biti upotrebljen zavisi od konstrukcije rezervoara, kao i od
karakteristika uskladitene tenosti.
4.2.5.23 Zadrai plamena postavljaju se na otvore rezervoara kroz koje bi mogao prodreti
plamen unutar rezervoara, osim na otvore za merenje nivoa tenosti.
4.2.5.24 Na armature protiv eksplozije i poara, kao i na spojeve tih armatura sa rezervoarom,
ne smeju se prikljuivati drugi cevovodi.
4.2.5.25 Rezervoar mora imati pokaziva nivoa tenosti koji mora biti odobren.
4.2.5.26 Otvori za merenje nivoa tenosti moraju biti izvedeni tako da se mogu zatvarati
kapama ili poklopcima nepropusnim za tenosti i pare. Te otvore ne mogu otvarati
neovlaena lica.
4.2.5.27 Pokazivai nivoa tenosti koji rade mehaniki ili na nekom drugom principu ali
kontinuirano smeju se upotrebljavati samo ako su odobreni.
4.2.5.28 Ureaji za punjenje i pranjenje moraju omoguiti siguran prikljuak stalno
poloenih cevovoda ili savitljive cevi i iskljuiti mogunost nastajanja varnica pri
privrivanju ili skidanju cevovoda i opasnost zbog pranjenja statikog
elektriciteta.
4.2.5.29 Prikljuak na rezervoaru kroz koji protie tenost mora sa unutranje ili spoljne
strane rezervoara imati ventil. Prikljuak ventila sa spoljne strane rezervoara mora
biti od elika, osim ako uskladitene tenosti imaju takva svojstva da reaguju na
elik. Ako prikljuak ventila nije od elika, ventil mora biti otporan na hidrauliki
pritisak i na pritiske konstrukcije i temperaturu koji bi nastali zbog poara na
susednom rezervoaru.
4.2.5.30 Prikljuak ispod nivoa tenosti kroz koji za vreme punjenja ili pranjenja rezervoara
ne protie tenost, mora imati nepropusni zaporni organ u obliku ventila ili zasuna,
slepe prirubnice, odnosno njihove kombinacije.
4.2.5.31 Napojni cevovod za tenosti iz podgrupe I2 i I3 kao i za sirovu naftu, benzin i asfalt,
Vatroival d.o.o., ul. Gostivarska br. 15, Beograd, office@vatroival.com www.vatroival.com
tel/fax 011/7477-221; 011/7478-800; 011/7478-901

Pravilnik o izgradnji postrojenja za zapaljive tenosti i o uskladitavanju i pretakanju zapaljivih tenosti

mora biti instaliran tako da smanji na minimum mogunost nastajanja statikog


elektriciteta. Ako napojni cevovod ulazi preko krova, kraj cevovoda mora biti 15 cm
udaljen od poda rezervoara i instaliran tako da ne doe do prekomernih vibracija.
4.2.5.32 Prikljuci za punjenje i pranjenje koji nisu u stalnoj upotrebi moraju kao takvi biti
oznaeni i moraju biti nepropusni i zatvoreni za vreme dok nisu u upotrebi. Ti
prikljuci se smetaju na otvorenom prostoru na kome nema izvora toplote, i to na
udaljenosti najmanje 1,5 m od otvora na objektima.
4.2.5.33 Ako nadzemni rezervoar ima ureaj za obezbeenje od prepunjavanja, takav ureaj
mora biti odobren i ispunjavati sledee uslove:
1) da ne smanjuje sigurnost rezervoara od prodora plamena kroz cevovod za
punjenje;
2) da u cevovodu za punjenje ne nastanu opasnosti od statikog elektriciteta.
4.2.5.34 Nadzemni rezervoar mora imati najmanje jedan otvor za ulaz i pregled. Prenik
otvora za ulaz i pregled mora za rezervoare zapremine do 16 m3 iznositi najmanje
500 mm, a za rezervoare zapremine preko 16 m3 - najmanje 600 mm. Ako je prenik
rezervoara manji od 1 m, dovoljni su otvori kroz koje se moe nadzirati unutranjost
rezervoara.
4.2.5.35 Ako postoje spojni delovi izmeu nadzemnih rezervoara, ti delovi moraju biti
izvedeni tako da ne ugroavaju sigurnost rezervoara i spojnog cevovoda, a spojevi
moraju biti nepropusni.
4.2.6 Zatita od poara
4.2.6.1 Nadzemni rezervoar mora biti zatien od svih izvora toplote hidrantskom mreom i
sistemom zatite od poara koji mora biti odobren.
4.2.6.2 Pod sistemom zatite od poara smatra se sistem za gaenje i sistem za hlaenje
plata rezervoara vodom ili rasprenom vodenom maglom, radi zatite od poara sa
susednih rezervoara.
4.2.6.3 Sistem za gaenje mora imati svaki nadzemni rezervoar zapremine preko 300 m3, kao
i svaki nadzemni rezervoar zapremine do 300 m3 ako se u njemu uskladitavaju
nestabilne tenosti ili tenosti sa karakteristikom izbacivanja i rezervoar lociran u
gusto naseljenim podrujima. Sistem za hlaenje mora imati svaki nadzemni
rezervoar.
4.2.6.4 Za nadzemne rezervoare kod kojih nije predvien sistem za gaenje moe se
zahtevati postavljanje odgovarajueg broja prevoznih aparata za gaenje poara.
4.2.6.5 Za hlaenje plata rezervoara u sluaju poara potrebno je najmanje 1,2 l/min vode
na m2 plata u trajanju od najmanje 2 asa.
4.2.6.6 Ako je rezervoar sa konusnim krovom, koliina vode za hlaenje krova mora iznositi
najmanje 0.6 l/min na m2 povrine krova u trajanju od najmanje 2 asa.
4.2.6.7 Za hlaenje leeih cilindrinih nadzemnih rezervoara, koliina vode mora iznositi
najmanje 1,6 l/min na m2 povrine rezervoara u trajanju od najmanje 2 asa.
4.2.6.8 Sistem za gaenje moe biti stabilni automatski odnosno poluautomatski ureaj ili
stabilna instalacija sa prikljucima postavljenim na dostupnim mestima za
prikljuenje vatrogasnih vozila.
4.2.6.9 Hidrantska mrea mora za jedan nadzemni rezervoar imati najmanje dva standardna
hidranta. Za dva ili vie rezervoara broj hidranata se odreuje prema rasporedu
rezervoara, i to tako da udaljenost izmeu hidranata nije vea od 50 m odnosno manja
od 25 m od rezervoara.
4.2.6.10 Hidranti se ne smeju postavljati nasuprot podnice cilindrinih nadzemnih rezervoara.
4.2.7 Posebni uslovi za nadzemne rezervoare u graevinskim objektima
Vatroival d.o.o., ul. Gostivarska br. 15, Beograd, office@vatroival.com www.vatroival.com
tel/fax 011/7477-221; 011/7478-800; 011/7478-901

Pravilnik o izgradnji postrojenja za zapaljive tenosti i o uskladitavanju i pretakanju zapaljivih tenosti

4.2.7.1 Nadzemni rezervoari smetaju se u graevinske objekte, namenjene za:


1) industrijska postrojenja u kojima je upotreba zapaljivih tenosti povremena
odnosno od sporednog znaaja za glavnu delatnost;
2) tehnoloke operacije kao to su: meanje, suenje, isparavanje, filtriranje,
destilisanje i sl;
3) servisne stanice;
4) postrojenja u kojima se u radnom procesu javljaju hemijske reakcije, kao to su
oksidacija, redukcija, halogenizacija, hidrogenizacija, alkilacija, polimerizacija i sl.;
5) rafinerijska postrojenja i destilaciju.
4.2.7.2 Prikljuci nadzemnih rezervoara u graevinskim objektima moraju biti nepropusni za
paru i tenost i ispunjavati uslove iz ta. 4.2.5.29. 4.2.5.31 i 4.2.5.32 ovih propisa,
radi zatite kontinuiranog proticanja u sluaju izbijanja poara u blizini rezervoara.
4.2.7.3 Nadzemni rezervoari smeteni u graevinskim objektima, osim u objektima
projektovanim kao skladita za zapaljive tenosti, moraju imati automatske zaporne
ventile na svakom prikljuku za pranjenje ispod nivoa tenosti, koji se aktivira
promenom temperature ili ventilom iz take 4.2.5.29 ovih propisa.
4.2.7.4 Otvor za priruno merenje na rezervoaru mora pomou oprunog zapornog ventila ili
drugih odobrenih sredstava biti zatien od prelivanja tenosti i mogueg otputanja
pare. Ako otvor za priruno merenje nije zavisan od napojnog cevovoda, mora imati
nepropusnu kapu za pare ili poklopac.
4.2.7.5 Na nadzemnom rezervoaru koji sadri tenosti grupe I, ne sme se vriti runo
merenje.
4.2.7.6 Oduivanje nadzemnih rezervoara u graevinskim objektima mora se vriti u skladu
sa odredbama ta. 4.2.5.2 do 4.2.5.13 ovih propisa.
4.2.7.7 Nadzemni rezervoari sa oslabljenim spojem izmeu krova i plata ne mogu se
smetati u graevinske objekte.
4.3
Podzemni rezervoari
4.3.1 Zone opasnosti
4.3.1.1 Zona I obuhvata unutranjost podzemnog rezervoara, pristupna okna sa pripadajuom
armaturom i betonsko korito ukoliko je ono izvedeno.
4.3.1.2 Zona II obuhvata prostor do 1 m visine iznad pristupnog okna, odunih cevovoda i
ventila u preniku od 5 m mereno od gabarita pristupnog okna odnosno odunog
cevovoda i ventila.
4.3.1.3 Zona III obuhvata prostor iznad okolnog terena irine 2 m od zone II, mereno
horizontalno i visine 50 cm mereno od tla.
4.3.2 Lokacija
4.3.2.1 Odstojanje od gabarita podzemnog rezervoara u kome se uskladitava tenost I grupe
do podzemnog dela bilo kog objekta, ne sme biti manje od 1 m odnosno manje od 1,5
m od ivice postrojenja.
4.3.2.2 Odstojanje od gabarita podzemnog rezervoara u kome se uskladitava tenost II
grupe ili grupe III do podzemnog dela bilo kog objekta i ivice postrojenja, ne sme biti
manje od 1 m.
4.3.2.3 Odstojanje izmeu podzemnih rezervoara ne sme biti manje od 60 cm
4.3.3 Konstrukcija
4.3.3.1 Konstrukcija podzemnih metalnih rezervoara mora biti u skladu sa odgovarajuim
propisima o elinim konstrukcijama.
4.3.3.2 Podzemni rezervoari zapremine do 10 m3 mogu se koristiti i kao nadzemni
rezervoari.
Vatroival d.o.o., ul. Gostivarska br. 15, Beograd, office@vatroival.com www.vatroival.com
tel/fax 011/7477-221; 011/7478-800; 011/7478-901

Pravilnik o izgradnji postrojenja za zapaljive tenosti i o uskladitavanju i pretakanju zapaljivih tenosti

4.3.3.3 Ako se rezervoar postavlja pored nekog objekta, mora se rezervoar obezbediti od
prenoenja optereenja sa objekta a temelj objekta zatititi od potkopavanja.
4.3.3.4 Pre sputanja u zemlju mora se pregledati i utvrditi da li su rezervoar i izolacija
rezervoara neoteeni.
4.3.3.5 Ako se rezervoar sastavlja iz delova u zemlji, na svakom delu pre sputanja u zemlju
mora se postaviti zatitna izolacija sa mogunou pouzdanog spajanja izolacija
pojedinih delova posle konanog sastavljanja rezervoara.
4.3.3.6 Postavljanje rezervoara vri se sputanjem rezervoara na leita za rezervoar
ugraena na temeljima bez pada i kotrljanja da bi se spreilo oteenje rezervoara ili
zatitne izolacije. Metalni delovi koji su sluili za manipulaciju za rezervoarom a
nalazili su se izvan zatitne izolacije, moraju se zatititi od korozije.
4.3.3.7 Pre prekrivanja zemljom rezervoar se mora obloiti slojem opranog i nabijenog suvog
peska ili ljunka debljine najmanje 15 cm, s tim da se prilikom postavljanja takvog
sloja ne oteti zatitna izolacija.
4.3.3.8 Ako je potrebno spreiti zagaivanje podzemne vode, rezervoar se izrauje tako da
ima dvostruki plat, s tim da spoljni plat bude najmanje u visini najveeg
dozvoljenog punjenja rezervoara, ili se postavlja u nepropusno betonsko korito ija se
gornja ivica mora nalaziti najmanje 20 cm iznad najveeg nivoa podzemne vode.
Zapremina betonskog korita mora biti takva da moe da primi svu tenost iz
rezervoara u sluaju izlivanja.
4.3.3.9 Betonsko korito i rezervoar iz take 4.3.3.8 ovih propisa, postavljaju se tako da
uzduni nagib iznosi najmanje 1%.
4.3.3.10 Prostor oko rezervoara iz take 4.3.3.7 ovih propisa mora izvan sloja peska odnosno
ljunka biti ispunjen zemljom u kojoj ne sme biti praznog prostora da ne bi dolo do
sakupljanja tenosti ili para u sluaju proputanja rezervoara.
4.3.3.11 Rezervoar mora biti prekriven slojem zemlje debljine najmanje 60 cm odnosno
slojem zemlje debljine najmanje 30 cm iznad kog se mora postaviti armiranobetonska
ploa debljine najmanje 10 cm.
4.3.3.12 Ako se iznad rezervoara vri promet vozila, rezervoar mora biti zatien slojem
zemlje debljine najmanje 1 m, odnosno slojem nabijene zemlje debljine najmanje 50
cm i armiranobetonskom ploom debljine najmanje 15 cm.
4.3.3.13 Rezervoar koji se postavlja na mesto na kome je mogua pojava podzemne vode,
mora se zatititi od potiska vode posebnim privrivanjem (ankerovanjem) u
temelje.
4.3.3.14 Pristupno okno na rezervoaru mora biti izraeno od elika, betona ili cigle i
obezbeeno od sakupljanja atmosferskih padavina i pristupa neovlaenih lica.
Veliina pristupnog okna mora biti takva da se u njemu mogu nesmetano vriti svi
potrebni radovi. Cevni prikljuci moraju biti pristupani.
4.3.3.15 Temelj i podmetai rezervoara moraju biti izgraeni u skladu sa odredbama ta.
4.2.3.7 i 4.2.3.8 ovih propisa.
4.3.4 Oprema
4.3.4.1 Oduni cevovodi podzemnih rezervoara moraju se zavravati na udaljenosti od
najmanje 1 m od zida bilo kog objekta, ako se na njemu nalazi otvor prema odunim
cevovodima.
4.3.4.2 Izlaz odunog cevovoda mora biti na visini od najmanje 30 cm iznad okolnog terena
odnosno iznad visine viegodinjeg proseka snega, ali ne sme biti na visini nioj od
otvora cevovoda za punjenje rezervoara.
4.3.4.3 Na oduni cevovod iji je unutranji prenik do 50 mm ne smeju se postavljati ureaji
Vatroival d.o.o., ul. Gostivarska br. 15, Beograd, office@vatroival.com www.vatroival.com
tel/fax 011/7477-221; 011/7478-800; 011/7478-901

Pravilnik o izgradnji postrojenja za zapaljive tenosti i o uskladitavanju i pretakanju zapaljivih tenosti

koji bi mogli prouzrokovati prekoraenje pritiska u rezervoaru. Izuzetno, ako je


duina odunog cevovoda manja od 3 m a unutranji prenik je do 50 mm, postavlja
se zadra plamena ili na izlazu odunog cevovoda ureaj koji spreava stvaranje
natpritiska ili potpritiska u cevovodu.
4.3.4.4 Na izlazu odunog cevovoda iji je unutranji prenik vei od 50 mm, bez obzira na
duinu cevovoda, postavlja se ureaj koji spreava stvaranje natpritiska ili potpritiska
u rezervoaru, odnosno zadra plamena na udaljenosti ne veoj od 4,5 m od izlaza
odunog cevovoda.
4.3.4.5 Veliina unutranjeg prenika odunog cevovoda zavisi od dimenzija, prikljuka za
punjenje ili pranjenje rezervoara (od prikljuka koji je veeg unutranjeg prenika),
duine odunog cevovoda i predvienog pritiska rezervoara, ali ne sme biti manja od
32 mm.
4.3.4.6 Za rezervoare kod kojih nije dozvoljen pritisak vei od 1750 mm. V.S, unutranji
prenik odunog cevovoda mora ispunjavati uslove iz tabele 4, koja je odtampana uz
ove propise i ini njihov sastavni deo.
4.3.4.7 Oduni cevovod rezervoara postavlja se na najvioj taki rezervoara i mora biti
zatien od mehanikih oteenja.
4.3.4.8 Na rezervoare kod kojih je dozvoljen pritisak vei od 1750 mm V.S, postavlja se
sigurnosni ventil ije se dimenzije odreuju na osnovu prorauna.
4.3.4.9 Zadrai plamena, pokazivai nivoa, ureaji za punjenje i pranjenje, obezbeenje
protiv prepunjavanja i otvori za ulaz i pregled rezervoara, moraju biti u skladu sa
odredbama ovih propisa koje se odnose na nadzemne rezervoare.
4.3.4.10 Ureaji za otkrivanje propusnih mesta smeju se upotrebljavati samo ako su odobreni.
4.3.5 Zatita od poara
4.3.5.1 Rezervoar mora biti zatien od svih izvora toplote hidrantskom mreom i prevoznim
aparatima za gaenje poara.
4.3.5.2 Hidrantska mrea skladinog prostora rezervoara mora biti izvedena u skladu sa
odredbama take 4.2.6.9 ovih propisa.
4.3.5.3 Broj prevoznih aparata koji je potreban za gaenje poara odreuje se zavisno od
zapremine rezervoara.
4.3.5.4 Vatrogasna, oprema mora se svakodnevno vizuelno kontrolisati.
5.
Uskladitavanje posuda sa zapaljivim tenostima zapremine do 250 litara
5.1.
Opte odredbe
5.1.1 Posude, kao to su boce, kante i burad u kojima su zapaljive tenosti smetene pod
atmosferskim pritiskom, mogu se uskladitavati na otvorenom prostoru ili u
graevinskim objektima.
5.1.2 Posude za zapaljive tenosti moraju imati takav oblik koji nee uticati na njihovu
vrstou i stabilnost pri uskladitavanju.
5.1.3 Na posudama u koje se smetaju zapaljive tenosti moraju se nalaziti oznake o vrsti
tenosti, kapacitetu posude, nazivu proizvoaa ili distributera i natpis: "Zapaljivo ne prilazi sa vatrom".
5.2
Zone opasnosti
5.2.1 Zona I obuhvata unutranjost posude sa zapaljivom tenou.
5.2.2 Zona II obuhvata:
1) prostor na kome se uskladitavaju posude irine 3 m mereno horizontalno od
krajnjih posuda i visine 1 m iznad ivice najvie posude, mereno od tla;
2) prostor oko posude, poluprenika 3 m, mereno horizontalno od plata;
3) prostor u kome se vri pretakanje zapaljivih tenosti, poluprenika 5 m mereno od
Vatroival d.o.o., ul. Gostivarska br. 15, Beograd, office@vatroival.com www.vatroival.com
tel/fax 011/7477-221; 011/7478-800; 011/7478-901

Pravilnik o izgradnji postrojenja za zapaljive tenosti i o uskladitavanju i pretakanju zapaljivih tenosti

5.2.3
5.3
5.3.1

najistaknutijeg mesta pretakanja;


4) zatvorena prostorija koja se koristi za punjenje posuda ili za uskladitavanje
posuda.
Zona III obuhvata prostor visine 1 m iznad povrine okolnog terena i 12 m mereno
horizontalno od ivice zone II.
Uskladitavanje posuda na otvorenom prostoru
Uskladitavanje posuda na otvorenom prostoru vri se slaganjem posuda u grupe
prema uslovima iz sledee tabele:

Udaljenost od javnih puteva


i ivice zemljita koje pripada
Najvea
Udaljenost postrojenju kao i od objekata Udaljenost
Podgrupa
koliina
Ukupna
na susednom zemljitu koji od puteva
izmeu
po jednoj dozvoljena
odnosno
grupa
ne pripadaju postrojenju kao
unutar
grupi
grupa
koliina
i od objekata na susednom postrojenja
posuda
Qs 1
zapaljivosti posuda
zemljitu koji ne pripadaju
m
m
Qm 1
postrojenju
m
I1
I2
I3
II
III

4.000
8.000
16.000
32.000
64.000

24.000
48.000
96.000
192.000
384.000

2
2
2
2
2

20
20
20
15
15

3
3
3
1,5
1,5

5.3.2 Ako se zajedno uskladitavaju dve ili vie tenosti razliitih grupa zapaljivosti, ukupna
koliina svih tenosti ne sme biti vea od zbira najveih dozvoljenih koliina Qs za
svaku tu grupu, pridravajui se odnosa koliina navedenih za Qm i Qs u taki 5.3.1
ovih propisa.
5.3.3 Za pristup vatrogasnih vozila grupi uskladitenih posuda mora postojati najmanje jedan
prilaz irine najmanje 3,5 m.
5.3.4 Ako grupa uskladitenih posuda nema odgovarajue ureaje za zatitu od poara, a na
susednom zemljitu postoji objekt sa otvorenim plamenom, udaljenost uskladitenih
posuda od ivice susednog zemljita, navedena u tabeli iz take 5.3.1 ovih propisa, mora
biti dva puta vea.
5.3.5 Na odstojanju 1 m od objekta namenjenog za uskladitavanje zapaljivih tenosti moe
se drati najvie 4.000 litara zapaljivih tenosti, i to ako je objekt prizeman, iskljuivo
namenjen za uskladitavanje posuda i nema nikakav otvor na udaljenosti 4 m od
uskladitenih posuda. Zid takvog objekta mora imati vatrootpornost predvienu za
najmanje 2 asa.
5.3.6 Zapaljive tenosti u koliini veoj od 4.000 litara mogu se uskladitavati uz objekt iz
take 5.3.5 ovih propisa, ako udaljenost izmeu najblie uskladitene posude u grupi i
objekta iznosi najmanje 4 m.
Vatroival d.o.o., ul. Gostivarska br. 15, Beograd, office@vatroival.com www.vatroival.com
tel/fax 011/7477-221; 011/7478-800; 011/7478-901

Pravilnik o izgradnji postrojenja za zapaljive tenosti i o uskladitavanju i pretakanju zapaljivih tenosti

5.3.7 Udaljenost najblie uskladitene posude u grupi od objekta koji nije namenjen za
uskladitavanje zapaljivih tenosti, mora iznositi najmanje 15 m.
5.3.8 Povrina na kojoj se uskladitavaju posude za zapaljive tenosti ija koliina prelazi
1.000 litara mora biti ograena nepropusnim zidom visine najmanje 15 cm, a
odvoenje eventualno prosute tenosti mora se obezbediti putem drenanog sistema ili
tehnoloke kanalizacije.
5.3.9 Prostor za uskladitavanje posuda, prostor izmeu grupa posuda i puteva unutar
postrojenja odnosno javnog puta moraju biti stalno ieni od korova i ostalih
zapaljivih materija, kao i oznaeni vidljivim natpisom: "Zapaljivo - ne prilazi sa
vatrom".
5.3.10 Posude se postavljaju sa otvorom prema gore, na prethodno pripremljene temelje,
betonske grede ili palete uzdignute iznad terena najmanje 15 cm, i one moraju biti
obezbeene od nekontrolisanog pokretanja. Ako se posude postavljaju na drvene grede,
takve grede moraju biti zatiene vatrootpornim premazima.
5.3.11 Povrina na kojoj se uskladitavaju posude mora biti zatiena od dejstva sunevih
zraka nadstreicom ili sistemom za polivanje vodom i na njoj se ne sme nalaziti drugi
materijal.
5.3.12 Na poljoprivrednim dobrima, seoskim imanjima i usamljenim gradilitima ukupna
koliina uskladitene tenosti bez obzira na grupu zapaljivosti, ne moe biti vea od
2.000 litara.
5.4 Uskladitavanje posuda sa zapaljivim tenostima u graevinskim objektima
5.4.1 Uskladitavanje posuda sa zapaljivim tenostima u zatvorenoj prostoriji vri se prema
sledeoj tabeli:

Podgrupa odnosno
grupa zapaljivosti

Predviena
vatrootpornost zidova

Jedinino optereenje
skladine povrine
1/m2

Dozvoljena,
najvea koliina
(1)

I1

do 6 asova
preko 6 asova

200
400

2.000
8.000

I2

do 6 asova
preko 6 asova

200
600

2.000
12.000

I3

do 6 asova
preko 6 asova

200
800

2.000
16.000

II

do 6 asova
preko 6 asova

400
800

8.000
32.000

III

do 6 asova
preko 6 asova

600
800

18.000
48.000

Vatroival d.o.o., ul. Gostivarska br. 15, Beograd, office@vatroival.com www.vatroival.com


tel/fax 011/7477-221; 011/7478-800; 011/7478-901

Pravilnik o izgradnji postrojenja za zapaljive tenosti i o uskladitavanju i pretakanju zapaljivih tenosti

5.4.2 Graevinski objekt za uskladitavanje posuda mora ispunjavati sledee uslove:


1) da je vatrootpornost zidova, podova i stropova predviena za najmanje dva asa;
2) da je krov izraen od laganog materijala (najvea teina konstrukcije krova 50
kg/m2);
3) da je obezbeena efikasna prirodna ventilacija odnosno izuzetno, vetaka
ventilacija u "S" izradi s tim da ukljuivanje takvog ventilacionog sistema mora biti van
prostorije za uskladitavanje;
4) da se prozori i vrata otvaraju prema vani;
5) da je elektrina instalacija izvedena u skladu sa odredbama Propisa o elektrinim
postrojenjima na nadzemnim mestima ugroenim od eksplozivnih smea.
5.4.3 Pod prostorije u kojoj se uskladitavaju posude mora biti nepropustan od spoja poda i
zida do visine koja odgovara najnioj taki ulaza, izraen od materijala koji ne varnii
sa nagibom od najmanje 1% od ulaznih vrata prema suprotnom zidu du koga se mora
nalaziti kanal sa nagibom 2% u pravcu mesta prikupljanja prosutih tenosti u poseban
sud ili tehnoloku kanalizaciju.
5.4.4 Izlazna vrata iz prostorije u kojoj su uskladitene posude ne smeju za vreme boravka
zapoljenog osoblja biti zakljuana odnosno izlaz ne sme biti zakren.
5.4.5 U prostoriji u kojoj su uskladitene posude mora se obezbediti glavni prolaz irine
najmanje 2 m i potreban broj sporednih prolaza irine najmanje po 1 m.
5.4.6 Podnoja i temelji na kojima se postavljaju burad zapremine do 250 litara zapaljive
tenosti, moraju biti izgraeni od betonskih ili drvenih greda postavljenih horizontalno
a uzdignutih iznad poda prostorije najmanje 15 cm. Drvene grede ili palete moraju biti
zatiene vatrootpornim premazom.
5.4.7 Ako se posude postavljaju na police, stalke ili sline konstrukcije od drveta, debljina
konstrukcije odreuje se zavisno od predvienog optereenja ali ne sme biti manja od
2,5 cm. Drvena konstrukcija mora biti zatiena vatrootpornim premazom.
5.4.8 Hermetiki zatvorene posude (limenke) mogu se slagati jedna na drugu do visine koja
ne ugroava njihovu vrstou i stabilnost naslage, ako se u njima nalaze zapaljive
tenosti iste vrste. Hermetiki zatvorene posude sa zapaljivim tenostima razliitih
vrsta moraju biti na meusobnom odstojanju od najmanje 50 cm.
5.4.9 Posude se ne smeju uskladitavati u blizini ulaza, izlaza, stepenita i prolaza.
5.4.10 Zagrevanje prostorije za uskladitavanje posuda moe se vriti samo toplom vodom,
parom niskog pritiska ili toplim vazduhom, s tim to se ureaji za zagrevanje medijuma
za prenos toplote moraju nalaziti izvan zona opasnosti odreenih ovim propisima.
Temperatura prostorije za uskladitavanje posuda ne sme biti vea od plus 180oC.
5.4.11 Hermetiki zatvorene posude zapremine do 20 litara moraju se u pogonima i
radionicama uskladitavati u posebno za to izgraenim metalnim ormariima, s tim da
ukupna koliina zapaljivih tenosti u tim posudama ne sme biti vea od 200 litara.
5.4.12 Metalni ormari iz take 5.4.11 ovih propisa mora biti udaljen najmanje 3 m od
otvorenog plamena - mereno od gabarita i imati nepropusne spojeve, prag na vratima
visine najmanje 10 cm, bravu i ventilaciju sa izlazom van prostora u kome se nalazi
ormari.
5.4.13 Prostorije u kojima se uskladitavaju posude sa zapaljivim tenostima ije su pare tee
od vazduha, ne smeju imati drenane kanale koji vode u javnu kanalizaciju ili u druge
otvore ispod nivoa terena.
5.4.14 Za odravanje opreme u hotelima, robnim kuama, trgovinskim radnjama, motelima i
drugim slinim objektima moe se pored ulja za loenje, drati u posudama najvie do
Vatroival d.o.o., ul. Gostivarska br. 15, Beograd, office@vatroival.com www.vatroival.com
tel/fax 011/7477-221; 011/7478-800; 011/7478-901

Pravilnik o izgradnji postrojenja za zapaljive tenosti i o uskladitavanju i pretakanju zapaljivih tenosti

20 litara druge vrste zapaljivih tenosti.


5.4.15 U apotekama i laboratorijama mogu se drati zapaljive tenosti u posudama zapremine
do 20 litara a u ukupnoj koliini do 200 litara, i to u prostoriji koja mora ispunjavati
uslove iz take 5.4.2 pod 1, 3, 4 i 5 ovih propisa.
5.4.16 Posude sa zapaljivim tenostima se u apotekama i laboratorijama mogu drati samo u
ormariima predvienim u odredbama ta. 5.4.11 i 5.4.12 ovih propisa.
5.4.17 U prizemnim i jednospratnim zgradama u kojima se nalaze trgovake radnje i robne
kue koje se bave prometom zapaljivih tenosti kao svojom osnovnom delatnou i u
garaama i radionicama koje koriste zapaljive tenosti, a ispunjavaju uslove iz take
5.4.2 ovih propisa, osim uslova navedenog pod 2) te take mogu se drati zapaljive
tenosti u posudama, a u koliinama navedenim u sledeoj tabeli, ako to odobri
nadleni organ, i to:

Podgrupa odnosno grupa


tenosti

Sa sistemom zatite od
poara

Bez sistema zatite od


poara

Maksimum

Maksimum

Mesto
prostorije

koliina
1

I1

I2

I3

II

III

prizemlje
i sprat
podrum
prizemlje
i sprat
podrum
prizemlje
i sprat
podrum
prizemlje
i sprat

visina naslage u
visina naslage u
koliina
grupi
grupi
1
m
m

1.000
1
ne dozvoljava se
2.000
2
ne dozvoljava se
6.000
2
ne dozvoljava se
6.000

2,75

podrum

2.000

2,75

prizemlje
i sprat

20.000

4,50

podrum

3.000

2,75

ne dozvoljava se
uskladitavanje
uskladitavanje
ne dozvoljava se
uskladitavanje
uskladitavanje
ne dozvoljava se
uskladitavanje
uskladitavanje
1.500
2,75
ne dozvoljava se
uskladitavanje
5.000
3,60
ne dozvoljava se
uskladitavanje

5.4.18 Ako se trgovinska radnja, robna kua, garaa ili radionica nalazi u sklopu stambene
zgrade, uskladitavanje zapaljivih tenosti moe se vriti samo u prizemlju a u
koliinama i pod uslovima koji su navedeni u taki 5.4.17 ovih propisa.
Vatroival d.o.o., ul. Gostivarska br. 15, Beograd, office@vatroival.com www.vatroival.com
tel/fax 011/7477-221; 011/7478-800; 011/7478-901

Pravilnik o izgradnji postrojenja za zapaljive tenosti i o uskladitavanju i pretakanju zapaljivih tenosti

5.4.19 Ako je udaljenost izmeu objekta iz take 5.4.17 ovih propisa i zida objekta na
susednom zemljitu koji nema istu namenu manja od 15 m, taj zid mora imati
vatrootpornost predvienu za najmanje 2 asa i ne sme imati otvore.
5.4.20 Ako su posude uskladitene u grupi, najblia posuda ne sme biti manje od 1 m udaljena
od nosivih greda objekta, elinih uadi, nosaa i od sistema za rasprskavanje vode ili
drugih sistema za gaenje.
5.4.21 Rastojanje izmeu grupa uskladitenih posuda u objektu mora iznositi najmanje 1 m.
5.5 Konstrukcija i zapremina posuda
5.5.1 Posude sa zapaljivim tenostima moraju u pogledu konstrukcije i najvee zapremine
ispunjavati uslove iz sledee tabele:

Grupa zapaljivosti
I

II

III

I3

Konstrukcija
posude
I1

I2

litara litara litara litara litara


Staklene boce
0,5 1
5
5
5
Kante od lima ili drugog materijala 5 20 20 30 50
Metalna burad
250 250 250 250 250

5.6
5.6.1
5.6.2

5.6.3
5.6.4

5.6.5

5.6.6
5.6.7

Zatita od poara
Zatita od poara skladita posuda na otvorenom prostoru sastoji se od hidrantske
mree i vatrogasne opreme.
Vatrogasna oprema moe biti stabilna instalacija za rasprenu vodu ili bacai vode
postavljeni na hidrantskoj mrei, runi i prevozni aparati za gaenje poara pomou
praha ili drugog odgovarajueg sredstva za gaenje.
Broj hidranata odreuje se prema rastojanjima izmeu hidranata koja mogu iznositi
najvie 30 m, s tim to broj hidranata ne sme biti manji od 2.
Broj runih aparata za gaenje poara, kapaciteta punjenja 9 kg praha odnosno
drugog odgovarajueg sredstva, odreuje se tako da rastojanje izmeu dve grupe
aparata iznosi najvie 10 m.
Na svaku grupu uskladitenih posuda koja sadri preko 20.000 litara tenosti mora se
obezbediti najmanje jedan prevozni aparat za gaenje poara kapaciteta punjenja 50
kg praha ili drugog odgovarajueg sredstva.
Na mestu pretakanja mora se postaviti najmanje jedan aparat za gaenje poara
kapaciteta punjenja 9 kg praha ili drugog odgovarajueg sredstva.
Zatita od poara skladita posuda u objektu postie se upotrebom prinkler-ureaja,
Vatroival d.o.o., ul. Gostivarska br. 15, Beograd, office@vatroival.com www.vatroival.com
tel/fax 011/7477-221; 011/7478-800; 011/7478-901

Pravilnik o izgradnji postrojenja za zapaljive tenosti i o uskladitavanju i pretakanju zapaljivih tenosti

5.6.8

5.6.9
6.
6.1
6.1.1
6.1.1.1

6.1.1.2
6.1.1.3
6.1.2
6.1.2.1

6.1.2.2

6.1.3
6.1.3.1
6.1.3.2

6.1.3.3

6.1.3.4

6.1.3.5

6.1.3.6

6.1.3.7

rasprene vode, ugljendioksida, ili nekog drugog sistema koji odobri nadleni organ.
U prostoriji za uskladitavanje posuda moraju se postaviti runi aparati za gaenje
poara kapaciteta punjenja 9 kg praha ili drugog odgovarajueg sredstva tako da
rastojanje izmeu takva dva aparata ne bude vee od 10 m.
Vatrogasna oprema se mora svakodnevno vizuelno kontrolisati.
Pretakanje zapaljivih tenosti
Pretakalite
Zona opasnosti
Zona II obuhvata:
1) armaturu i elemente koji ine celinu ureaja za pretakanje (pretovarnu ruku,
automat za punjenje, savitljivu cev sa prikljukom, merae protoka i dr.);
2) prostor oko ureaja za punjenje ili otvor kroz koji se puni prikljuena transportna
cisterna poluprenika 5 m mereno od gabarita i visine 1 m iznad gornjeg otvora kroz
koji se puni mereno od tla.
Zona III obuhvata prostor iznad okolnog terena irine 15 m od zone II, mereno
horizontalno i visine 1 m mereno od tla.
Auto-cisterne i lokomotive sa dizel-motorom koje se kreu u zonama opasnosti,
moraju na izduvnoj cevi imati hvata varnica.
Lokacija
Ureaji za pretakanje zapaljivih tenosti moraju biti udaljeni od nadzemnih
rezervoara u skladu sa odredbom take 4.2.2.1 ovih propisa, a od ostalih objekata koji
nisu u sklopu pretakalita i javnih puteva - najmanje 30 m.
Kad se pretakalite za vagon-cisterne nalazi van skladinog prostora, pristupni
kolosek mora biti od ostalih koloseka udaljen najmanje 60 m ako se upotrebljava
elektrina lokomotiva ili lokomotiva sa otvorenim loitem. Ako se upotrebljavaju
drugi tipovi lokomotiva, pristupni kolosek mora biti od ostalih koloseka udaljen
najmanje 10 m mereno od simetrale koloseka.
Izgradnja
Delovi pretakalita koji slue za prikljuenje transportnih cisterni moraju biti iznad
zemlje.
Za prilaz transportnih cisterni do mesta prikljuenja na pretakalitu radi pretakanja
zapaljivih tenosti; mora postojati pristupni put ili pristupni kolosek koji je sastavni
deo pretakalita.
Pristupni put odnosno pristupni kolosek ne sme biti u krivini, a duina njegovog
horizontalnog dela manja od 12 m sa jedne i druge strane ureaja za punjenje. Duina
pristupnog puta odnosno pristupnog koloseka mora biti dva puta vea od ukupne
duine prikljunih cisterni.
Povrina na kojoj se vri pretakanje i pristupni put moraju biti betonirani, vidljivo
oznaeni i dimenzionisani prema planiranom prometu, a kretanje vozila mora biti u
jednom smeru.
Pristup vozilima, koja nisu namenjena za transport zapaljivih tenosti u zonu
pretakalita, onemoguava se rampom, lancem, iskliznicom na eleznikom koloseku
i na slian nain koji se postavljaju na udaljenosti najmanje 10 m od gabarita
prikljuene cisterne sa obe strane pristupnog puta odnosno pristupnog koloseka.
Ureaji za punjenje auto-cisterni moraju se nalaziti na prostoru izdignutom najmanje
15 cm iznad nivoa pristupnog puta i moraju biti vidljivo oznaeni ivinjakom
obojenim narandastom i belom bojom.
Ureaji i objekti na pretakalitu za auto-cisterne moraju biti udaljeni od ivinjaka
Vatroival d.o.o., ul. Gostivarska br. 15, Beograd, office@vatroival.com www.vatroival.com
tel/fax 011/7477-221; 011/7478-800; 011/7478-901

Pravilnik o izgradnji postrojenja za zapaljive tenosti i o uskladitavanju i pretakanju zapaljivih tenosti

najmanje 60 cm i izvedeni tako da je iskljuena mogunost udara auto-cisterne pri


normalnim uslovima kretanja vozila.
6.1.3.8 Ako su ureaji za pretakanje postavljeni u dva reda, irina pristupnog puta izmeu tih
ureaja mora da iznosi najmanje 7 m.
6.1.3.9 Ureaji za pretakanje moraju biti izvedeni tako da je iskljuena mogunost prosipanja
ili proputanja zapaljivih tenosti prilikom pretakanja van prostora u kome se vri
prihvatanje prosutih tenosti.
6.1.3.10 Izbaene ili na bilo koji nain prosute zapaljive tenosti smeju se odvoditi samo u
tehnoloku kanalizaciju, a njihovo prihvatanje moe se obezbediti posebnim
sudovima iz kojih se prosuta tenost odvodi u za tu svrhu ureeni prostor.
6.1.3.11 Za smetaj osoblja na pretakalitu moe se izgraditi poseban objekt koji se mora
nalaziti izvan zone II.
6.1.3.12 Ako se objekt iz take 6.1.3.11 ovih propisa koristi i za smetaj zapaljivih tenosti
pakovanih u hermetiki zatvorenim posudama do 5 litara, takve posude moraju se
nalaziti u posebnoj prostoriji koja se smatra zonom II.
6.1.3.13 Prostorija objekta iz take 6.1.3.11 ovih propisa moe se zagrevati samo toplom
vodom, parom niskog pritiska, toplim vazduhom ili posebnim zatvorenim elektrinim
grejaem.
6.1.4 Oprema
6.1.4.1 Pod opremom pretakalita podrazumevaju se prikljuni cevovodi sa ugraenom
armaturom, prikljune savitljive cevi, sigurnosni ureaji, pumpe, merai protoka,
oprema pristupnog puta odnosno pristupnog koloseka, elektrine instalacije,
vatrogasna oprema i hidrantska mrea.
6.1.4.2 Savitljiva cev ili pretakaka ruka mora biti na siguran nain uvrena i zatvorena
zapornim organom, ako nije u upotrebi.
6.1.4.3 Oduak cevovoda ne sme se postavljati na stub na kome se nalazi pretakaka ruka ili
na koji se prikljuuje savitljiva cev.
6.1.4.4 Pumpa i njena oprema moraju biti izraene i odobrene za pretakanje zapaljivih
tenosti, a postavljaju se na otvorenom prostoru ili u graevinskom objektu posebno
opremljenom za tu svrhu, unutar skladinog prostora ili pretakalita.
6.1.4.5 Pumpa koja nije pokretna mora se postaviti i privrstiti na betonski temelj iji je nivo
najmanje 10 cm izdignut od okolnog terena.
6.1.4.6 Graevinski objekt iz take 6.1.4.4 ovih propisa mora ispunjavati sledee uslove:
1) zidovi i krov moraju imati vatrootpornost predvienu za vie od jednog asa;
2) krov mora biti od laganog materijala;
3) otvaranje vrata i prozora mora biti prema vani;
4) ventilacioni otvori moraju biti izvedeni pri podu i tavanici prostorije i moraju
onemoguavati stvaranje zapaljive i eksplozivne smee;
5) unutar prostorije ne smeju se nalaziti materijali koji mogu izazvati poar.
6.1.4.7 Nezavisno od mesta postavljanja, pumpa se mora propisno uzemljiti, a ako je na
elektrini pogon, instalacija mora biti izvedena prema odredbama propisa o
elektrinim postrojenjima na nadzemnim mestima ugroenim od eksplozivnih smea.
6.1.4.8 Cevovodi za transport zapaljivih tenosti od skladinih rezervoara do pretakalita i
obrnuto mogu se postavljati iznad ili ispod zemlje i po mogunosti najkraim putem.
6.1.4.9 Cevovodi se moraju odgovarajuim ureajima zatititi od prekomernog zagrevanja.
6.1.4.10 Ako cevovodi prelaze preko pristupnog puta ili pristupnog koloseka, moraju biti
postavljeni iznad normalnog gabarita prevoznog sredstva.
6.1.4.11 Nadzemni cevovodi moraju biti propisno uzemljeni, zatieni od korozije i
Vatroival d.o.o., ul. Gostivarska br. 15, Beograd, office@vatroival.com www.vatroival.com
tel/fax 011/7477-221; 011/7478-800; 011/7478-901

Pravilnik o izgradnji postrojenja za zapaljive tenosti i o uskladitavanju i pretakanju zapaljivih tenosti

postavljeni tako da im je omogueno toplotno irenje.


6.1.4.12 Spajanje nadzemnih cevovoda moe se vriti zavarivanjem, prirubnikim spojem,
navojnim spojem i ostalim vijanim vezama.
6.1.4.13 Podzemni cevovodi ukopavaju se u zemlju do dubine od najmanje 80 cm, s tim da
delovi cevovoda na mestu ulaska u zemlju budu izvedeni bez preloma.
6.1.4.14 Kad se polae ispod eleznikog koloseka ili puta, cevovod se mora postaviti u
betonske kanale ili u cevi veeg prenika na dubini od najmanje 80 cm ispod
kolovozne konstrukcije odnosno koloseka, a obloiti suvim peskom.
6.1.4.15 Ukrtanje cevovoda sa kanalizacijom pod uglom od 90oC dozvoljeno je samo ako je
cevovod zatien cevima veeg prenika iji krajevi moraju biti zaliveni bitumenom.
Duina zatitnih cevi mora iznositi najmanje 2 m na jednu i drugu stranu od spoljnjeg
zida kanalizacione cevi.
6.1.4.16 Ako se ukrtanje cevovoda iz take 6.1.4.15 ovih propisa vri pod otrim uglom,
kateta normalna na kanalizacionu cev mora iznositi najmanje 2 m.
6.1.4.17 Cevovodi se ne smeju polagati u rovove predviene za polaganje uzemljenja,
parovoda, elektrinih vodova, vodova za transport kiselina i sl.
6.1.4.18 Pri ukrtanju cevovoda sa vodovima iz take 6.1.4.17 ovih propisa mora se izvesti
mimoilaenje na visinskoj razlici od 1 m i cevovod zatititi cevima veeg prenika.
6.1.4.19 Podzemni cevovodi moraju biti zatieni od oteenja i korozije.
6.1.4.20 Pre prekrivanja zemljom podzemnih cevovoda, odnosno pre postavljanja zatitne
izolacije nadzemnih cevovoda, mora se izvriti ispitivanje nepropusnosti u skladu sa
takom 4.1.10 ovih propisa, i o tome sastaviti zapisnik koji se uva kao trajan
dokument.
6.1.5 Posebne odredbe o pretakalitu
6.1.5.1 Pretakanje se, po pravilu, vri danju. Ako se pretakanje vri nou, pretakalite mora
biti osvetljeno elektrinim osvetljenjem prema odredbama Propisa o elektrinim
postrojenjima na nadzemnim mestima ugroenim od eksplozivnih smea.
6.1.5.2 Na pretakalitu se moraju nalaziti sledei lako uoljivi natpisi koji se postavljaju na
poetku pristupnog puta, odnosno pristupnog koloseka: "Zabranjeno puenje i pristup
otvorenim plamenom", "Nezapoljenima pristup zabranjen", "Opasnost od poara i
eksplozije", "Stop - cisterna prikljuena" i "Obavezna upotreba alata koji ne varnii".
6.1.5.3 Za ienje i ispiranje transportnih cisterni mora se izgraditi poseban prostor udaljen
najmanje 30 m od ostalih delova postrojenja, objekata i javnih puteva.
6.1.5.4 Ako se u transportnoj cisterni i rezervoaru pretae tenost nie grupe zapaljivosti od
grupe zapaljivosti koja se ranije nalazila u cisterni odnosno rezervoaru, mora se
posebno voditi rauna da transportna cisterna odnosno rezervoar i pripadajui
cevovodi budu potpuno ispranjeni.
6.1.5.5 Pod elektrinom instalacijom pretakalita podrazumevaju se rasveta, uzemljenje svih
ureaja pretakalita, uzemljenje pristupnog koloseka, uzemljenje auto-cisterne
odnosno plovila za vreme pretakanja, elektromotorni pogon, prikljuna elektrina
instalacija i sklopke za motore i rasvetu.
6.1.5.6 Prilikom pretakanja, vagon-cisterna mora biti zakoena i obezbeena od pomeranja
papuama postavljenim sa obe strane tokova, a pristupni kolosek obezbeen od
nekontrolisanog prilaza vagona sa ostalih koloseka.
6.1.5.7 Na pristupnom koloseku ne sme se koristiti elektrina vua za manipulaciju. Ako se
pristupni kolosek nalazi u blizini drugih eleznikih koloseka na kojima se koristi
elektrina vua, mora se izvesti sigurna zatita od lutajuih struja.
6.1.5.8 Na rezervoarski prostor koji se nalazi izmeu ureaja za pretakanje tankera i
Vatroival d.o.o., ul. Gostivarska br. 15, Beograd, office@vatroival.com www.vatroival.com
tel/fax 011/7477-221; 011/7478-800; 011/7478-901

Pravilnik o izgradnji postrojenja za zapaljive tenosti i o uskladitavanju i pretakanju zapaljivih tenosti

rezervoara za uskladitavanje zapaljivih tenosti primenjuju se odredbe ovih propisa


koje se odnose na nadzemne rezervoare.
6.1.5.9 Ako se pretakanje vri sa obale u plovilo a strujanje zapaljive tenosti postie
gravitacionim padom, na prikljunom mestu mora biti ugraen ventil koji se
automatski zatvara radi spreavanja isticanja tenosti pri prekidu veze izmeu ureaja
za pretakanje i plovila.
6.1.5.10 Rukovanje ureajima na pretakalitu mora biti povereno samo licima koja su posebno
osposobljena i obuena za taj posao.
6.1.6 Posebni uslovi za pretakalite i pretakanje zapaljivih tenosti iz plovila i u plovilo na
moru
6.1.6.1 Objekti i ureaji za pretakanje zapaljivih tenosti moraju biti locirani u luci ili na
ploveoj plutai i smeteni tako da predstavljaju posebno luko postrojenje ili
posebnu luku, ija udaljenost od objekata koji nisu sastavni deo pretakalita ne sme
biti manja od 80 m mereno od gabarita.
6.1.6.2 Udaljenost objekata i ureaja za pretakanje od rezervoara za uskladitavanje
zapaljivih tenosti ne sme biti manja od 70 m.
6.1.6.3 Luke u kojima se iskljuivo vri punjenje plovila moraju imati ureaje za prihvatanje
balasta.
6.1.6.4 Ureaji za pretakanje mogu biti spojeni sa rezervoarom, nadzemnim cevovodima u
luci, cevovodima poloenim na dnu mora do ureaja na obali ili plivajuim
cevovodima na povrini mora do ureaja u luci. Cevovodi moraju biti zatieni od
mehanikog oteenja i vremenskih nepogoda.
6.1.6.5 Ureaji za pretakanje moraju imati zaporne organe ugraene neposredno iza
prikljunog mesta tako da pri vremenskim nepogodama omoguavaju brzo odvajanje
od plovila.
6.1.6.6 Ako je pretakalite izgraeno samo za istakanje zapaljivih tenosti iz plovila, iza
prikljunog mesta mora se ugraditi protivpovratni ventil.
6.1.6.7 Pretakaka ruka ili savitljiva cev, ako nije spojena sa plovilom, mora biti uvrena i
zatvorena zapornim organom i postavljena tako da ne ometa pristajanje, vezivanje ili
sidrenje plovila.
6.1.7 Posebni uslovi za pretakalite i pretakanje zapaljivih tenosti iz plovila i u plovilo na
rekama.
6.1.7.1 Objekti i ureaji za pretakanje moraju biti locirani na posebno za to odreenom
kanalu ili bazenu, a izuzetno i na otvorenom vodotoku i smeteni tako da
predstavljaju posebno pristanino postrojenje ili posebno pristanite, ija udaljenost
od objekata koji nisu sastavni deo pretakalita ne sme biti manja od 30 m.
6.1.7.2 Objekti i ureaji za pretakanje na pristanitu, koje je izgraeno na otvorenom
vodotoku a nije iskljuivo namenjeno za pretakanje zapaljivih tenosti, moraju biti
locirani nizvodno od ostalih postrojenja.
6.1.7.3 Ako su objekti i ureaji za pretakanje postavljeni na pristanitu koje je na otvorenom
vodotoku, moraju se zatiti od otpadaka i leda zaustavnom branom.
6.1.8 Zatita od poara
6.1.8.1 Pretakalite mora biti na siguran nain zatieno od izvora toplote pomou vatrogasne
opreme i hidrantske mree.
6.1.8.2 Ureaji za pretakanje moraju imati samostalni sistem za gaenje poara. Taj sistem
moe biti i u sklopu celokupnog lukog odnosno pristaninog sistema za gaenje
poara. Sistem za gaenje poara moe biti stabilni automatski odnos poluautomatski
sistem ili stabilna instalacija sa prikljucima na dostupnim mestima, a, izuzetno,
Vatroival d.o.o., ul. Gostivarska br. 15, Beograd, office@vatroival.com www.vatroival.com
tel/fax 011/7477-221; 011/7478-800; 011/7478-901

Pravilnik o izgradnji postrojenja za zapaljive tenosti i o uskladitavanju i pretakanju zapaljivih tenosti

moe se izvesti i pomou topova za penu.


6.1.8.3 Hidrantska mrea pretakalita sastoji se od najmanje dva hidranta. Kapacitet jednog
hidranta iznosi 200 l/min. u trajanju od najmanje 2 asa.
6.1.8.4 Uz svaki hidrant mora se postaviti ormari sa dva creva od po 50 m, opremljena
mlaznicom.
6.1.8.5 Ukupan broj runih aparata za gaenje poara kapaciteta punjenja 9 kg praha ili
drugog odgovarajueg sredstva zavisi od povrine koja se titi i oni se moraju
postaviti tako da udaljenost izmeu dva aparata ne bude vea od 15 m.
6.1.8.6 Za vreme pretakanja mora se uz transportnu cisternu nalaziti najmanje jo jedan
prevozni aparat za gaenje poara kapaciteta punjenja najmanje 50 kg praha ili
drugog odgovarajueg sredstva za gaenje.
6.1.8.7 Vatrogasna oprema pretakalita mora se svakodnevno vizuelno kontrolisati.
6.2
Pretakanje zapaljivih tenosti u posude
6.2.1 Pretakanje zapaljivih tenosti iz jedne posude u drugu vri se gravitacionim sistemom
ili posredstvom pumpe na za to odreenom mestu.
6.2.2 Ako se pretakanje zapaljivih tenosti vri gravitacionim sistemom, posude mogu
imati otvore na dnu ili na jednom svom kraju i moraju biti uzdignute na odgovarajuu
visinu.
6.2.3 Pretakanje zapaljivih tenosti ne sme se vriti sistemom koji bi mogao izazvati
stvaranje natpritiska ili potpritiska u posudi.
6.2.4 Pri punjenju posude zapaljivom tenou posredstvom pumpe iz rezervoara, mora se
omoguiti nesmetano oduivanje i odvoenje gasova na nain koji omoguava
bezbedan rad zapoljenog osoblja.
6.2.5 Cevovodi, cevni spojevi, armatura i oprema za punjenje moraju biti odravani i
obezbeeni od oteenja i nekontrolisanog isticanja zapaljive tenosti.
6.2.6 Pristup uskladitenim posudama dozvoljen je samo zapoljenom osoblju, a pretakanje
zapaljivih tenosti iz posuda moe vriti samo lice koje je za to obueno.
6.2.7 Pretakanje zapaljivih tenosti ne sme se vriti na odstojanju bliem od 2 m od objekta
koji nije iskljuivo namenjen za uskladitavanje posuda.
6.2.8 Na poljoprivrednim dobrima, seoskim imanjima i usamljenim gradilitima pretakanje
zapaljivih tenosti moe se vriti na prostoru udaljenom najmanje 12 m od bilo kog
objekta.
6.2.9 Posude sa zapaljivim tenostima ne smeju se prilikom pretakanja meusobno spajati
cevovodima.
6.2.10 Ureaji i oprema za pretakanje zapaljivih tenosti u posude moraju biti uzemljeni i
obezbeeni od stvaranja statikog elektriciteta.

Tabela 1

Vatroival d.o.o., ul. Gostivarska br. 15, Beograd, office@vatroival.com www.vatroival.com


tel/fax 011/7477-221; 011/7478-800; 011/7478-901

Pravilnik o izgradnji postrojenja za zapaljive tenosti i o uskladitavanju i pretakanju zapaljivih tenosti

Konstrukcija
rezervoara

Horizontalni
i, vertikalni
rezervoar sa
sigurnosnim
ventilom
koji
dozvoljava
pritisak vei
od 1750 mm
V. S.
bez
sa
bez
sa
siste
sistem sistem sistem
ma
om
a
om
zatit
zatite zatite zatite
e
1,00 2,00
a1
a1
1,00 1,50
a2
a2
1,50 3,00
a1
a1
1,50 1,50
a2
a2

Horizontalni i
Vertikalni
vertikalni
rezervoar sa rezervoar sa
Rezervoar sa Rezervoar sa oslabljenim sigurnosnim
spojem
ventilom koji
plivajuim
vrstim
izmeu
ne dozvoljava
krovom
krovom
krovnog
pritisak vei
lima i plata od 1750 mm
V. S.
bez
bez
sa
sa
sa
siste
siste
sistem
sistem
sistem
ma
ma
om
om
om
zatit
zatit
zatite
zatite
zatite
e
e
1,00
0,50 D
- 0,50 D
D
0,35
0,35 D
- 0,35 D
D
1.50 3,00 1,50 3,00 1,50
a1
a1
a1
a1
a1
1,50 1,50 1,50 1,50 1,50
a2
a2
a2
a2
a2
2,00
4,00
1,00 D
1,00 D
D
D
0,35
0,70
0,35 D
0,35 D
D
D

bez
siste
ma
zatit
e
2,00
D
0,50
D
3,00
a1
1,50
a2

A
1
A
2
Zapaljive tenosti u A
1
rezervoaru
pritiska preko 1750 A
mm V. S.
2
A
Tenosti sa
1
karakteristikom
izbacivanja
A
(kljuanja)
2
Nestabilne tenosti A
1,00 5,00 2,00 8,00
1
a1
a1
a1
a1
A
100,00 15,00 45,0
- 8,00 m
2
m
0m
m
A1 = najmanja udaljenost od jednog puta i ivice zemljita koje pripada postrojenju, kao i od
objekata na susednom zemljitu koji ne pripadaju postrojenju;
A2 = najmanja udaljenost od puteva unutar postrojenja i objekata koji pripadaju postrojenju;
a1 i a2 = vrednost iz tabele 2;
D = prenik rezervoara.
Zapaljive tenosti u
rezervoaru
pritiska do 1750
mm V. S.

Tabela 2

Kapacitet
rezervoara u
m3

Najmanja udaljenost od javnog puta i ivice


zemljita koje pripada postrojenju, kao i od
objekata na susednom zemljitu koji ne
pripadaju postrojenju (a1)
m

Najmanja udaljenost od puteva


unutar postrojenja i objekata
koji pripadaju postrojenju (a2)
m

Vatroival d.o.o., ul. Gostivarska br. 15, Beograd, office@vatroival.com www.vatroival.com


tel/fax 011/7477-221; 011/7478-800; 011/7478-901

Pravilnik o izgradnji postrojenja za zapaljive tenosti i o uskladitavanju i pretakanju zapaljivih tenosti

1 ili manje
1-3
3 - 45
45 - 100
100 - 200
200 - 350
350 - 2000
2000 - 4000
4000 - 7500
7500 - 10000
10000 ili vie

1,5
3
4,5
6
10
15
25
30
40
50
55

1,5
1,5
1,5
1,5
3
4,5
8
10
14
17
20

Tabela 3
Zavisnost protoka vazduha (V1) u m3/h pri pritisku od 760 mm Hg i temperature od 15,5oC od povrine rezervoara koja moe biti ugroena poarom na susednom rezervoaru, korigovana
koeficijentom K:

m2

m3/h
V1

m2

m3/h
V1

m2

m3/h
V1

1,858 0,5975 18,581 5,9749 92,903 14,8381


2,787 0,8948 23,226 6,7678 111,484 15,7726
3,716 1,1921 27,871 7,5040 130,064 16,6221
4,645 1,4923 32,516 8,1553 148,645 17,3866
5,574 1,7896 37,161 8,8349 167,225 18,0946
6,503 2,0870 46,452 10,0242 185,806 18,7459
7,432 2,3843 55,742 11,1003 222,967 19,9352
8,361 2,6845 65,032 12,1197 260,128 21,0112
9,290 2,9733 74,322 13,0825 i iznad
11,148 3,5679 83,613 13,9603
13,006 4,1626 92,903 14,8381
14,864 4,7573
16,722 5,3802
18,581 5,9749
Koeficijent K = 0,55 za sfere i sferoide.
Vatroival d.o.o., ul. Gostivarska br. 15, Beograd, office@vatroival.com www.vatroival.com
tel/fax 011/7477-221; 011/7478-800; 011/7478-901

Pravilnik o izgradnji postrojenja za zapaljive tenosti i o uskladitavanju i pretakanju zapaljivih tenosti

Koeficijent K = 0,75 za horizontalne i vertikalne rezervoare.


Napomena: Meuvrednosti se dobijaju interprolacijom.
Za vertikalne rezervoare ukupna ugroenost povrina izraunava se samo za prvih 10 m iznad
zemlje.

Tabela 4
Unutranji prenik odunog cevovoda u mm zavisno
od njegove duine
Najvei protok punjenja ili pranjenja
rezervoara 1/min

350
750
1.150
1.500
2.000

do 15m

preko 15 do 30 m

preko 30 do 60m

32
32
32
32
32

32
32
32
38
38

32
32
38
50
50

Vatroival d.o.o., ul. Gostivarska br. 15, Beograd, office@vatroival.com www.vatroival.com


tel/fax 011/7477-221; 011/7478-800; 011/7478-901

You might also like