Professional Documents
Culture Documents
Pravilnik o Izgradnji Postrojenja Za Zapaljive Tecnosti I o Uskladištavanju I Pretakanju Zapaljivih Tecnosti PDF
Pravilnik o Izgradnji Postrojenja Za Zapaljive Tecnosti I o Uskladištavanju I Pretakanju Zapaljivih Tecnosti PDF
PRAVILNIK
O IZGRADNJI POSTROJENJA ZA ZAPALJIVE
TENOSTI I O USKLADITAVANJU I PRETAKANJU
ZAPALJIVIH TENOSTI
("Sl. list SFRJ", br. 20/71)
lan 1
Izgradnja postrojenja za zapaljive tenosti i uskladitavanje i pretakanje zapaljivih tenosti
ija je taka zapaljivosti ispod 100oC vri se na nain odreen Tehnikim propisima o
izgradnji postrojenja za zapaljive tenosti i o uskladitavanju i pretakanju zapaljivih tenosti,
koji su odtampani uz ovaj pravilnik i ine njegov sastavni deo.
lan 2
Odredbe ovog pravilnika ne odnose se na uskladitavanje i pretakanje:
1) produkata i poluprodukata od piritusa dobijenih destilacijom, koji sadre manje od 82%
alkohola a upotrebljavaju se u domainstvu i kozmetici;
2) organskih peroksida i njihovih rastvora;
3) ulja za loenje kod potroaa;
4) zapaljivih tenosti koje se upotrebljavaju u rudarstvu i za vojne potrebe;
5) rastvora i homogenih smea u nelomljive rezervoare ija je taka zapaljivosti 23oC ili vea,
iz kojih se u normalnim uslovima ne odvajaju zapaljive tenosti, a koje prema odobrenom
viskozimetru imaju sledee vreme isticanja:
- najmanje 90 sekundi;
- najmanje 60 do 90 sekundi, ako ne sadre vie od 60% zapaljivih tenosti;
- najmanje 25 do 60 sekundi, ako ne sadre vie od 20% zapaljivih tenosti.
lan 3
U postojeim postrojenjima za zapaljive tenosti moraju se mere obezbeenja predviene
odredbama ovog pravilnika sprovesti u roku od tri godine od dana njegovog stupanja na
snagu.
lan 4
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom listu SFRJ".
TEHNIKI PROPISI
O IZGRADNJI POSTROJENJA ZA ZAPALJIVE TENOSTI I O USKLADITAVANJU
I PRETAKANJU ZAPALJIVIH TENOSTI
1.
1.1
1.2
1.3
1.4
1.5
1.6
1.7
1.8
1.9
1.10
1.11
1.12
1.13
1.14
1.15
1.16
Objanjenje pojmova
Nie navedeni pojmovi, u smislu ovih propisa, imaju sledea znaenja:
Zapaljive tenosti su tenosti ije se pare pale u dodiru sa izvorom paljenja, i koje na
temperaturi od 35oC nisu u vrstom ili testastom stanju, a na temperaturi od 50oC
imaju parni pritisak do 3 kp/cm2.
Nestabilne tenosti su tenosti koje u istom stanju kao finalni proizvodi ili zbog
transporta mogu da polimeriziraju, raspadaju se, kondenzuju ili da postanu
samoreaktivne potresanjem ili promenom pritiska i temperature.
Tenosti sa karakteristikom izbacivanja (prekipljenja) su tenosti koje prilikom
gorenja u rezervoaru stvaraju toplotni talas koji se iri prema dnu rezervoara, usled
ega prisutna voda prokljua i izbacuje tenost iz rezervoara.
Temperatura zapaljivosti je najnia temperatura na kojoj se iznad povrine tenosti
nalazi toliko pare da u dodiru sa vazduhom stvara zapaljivu smeu, a odreuje se
prema jugoslovenskim standardima V.N.8.601 od 1962. godine, V.N.8.047 od 1966.
godine i V.N.8.048 od 1966. godine.
Postrojenje za zapaljive tenosti sastoji se od rezervoara ili drugih zatvorenih posuda,
ureaja za pretakanje ili drugih ureaja, koji ine tehnoloku celinu.
Uskladitavanje zapaljivih tenosti je svako trajno ili privremeno dranje ovih
tenosti u rezervoarima ili zatvorenim posudama (boce, kante i burad) kod
proizvodnje (skladita proizvoaa), distribucije (skladita distributera) i potronje
(skladita potroaa).
Otvoreni plamen je plamen koji se stvara u pokretnim ili nepokretnim ureajima
sagorevanjem vrstih, tenih ili gasovitih goriva, kao i usijavanjem elektrinih
provodnika na mestima koja nisu izolovana od neposrednih spoljnih uticaja.
Zona opasnosti od izbijanja i irenja poara je podruje na kome postoji mogunost
stvaranja zapaljive ili eksplozivne smee pare tenosti sa vazduhom tako da je
sposobna za sagorevanje.
Atmosferski rezervoar je rezervoar iji je radni pritisak jednak atmosferskom pritisku
i ne prelazi vrednost 0,5 kp/cm2 natpritiska.
Rezervoar niskog pritiska je rezervoar iji je radni pritisak najmanje 0,5 kp/cm2
natpritiska.
Posuda pod pritiskom je posuda ili rezervoar iji je radni pritisak vei od 1,0 kp/cm2
natpritiska.
Nelomljivi rezervoar je rezervoar koji pri uskladitavanju, transportu i rukovanju
ostaje nepropusan pod uobiajenim mehanikim uticajima.
Lomljivi rezervoar je rezervoar izraen od lomljivog materijala, kao to su keramika,
staklo i drugi slian materijal.
Oprema rezervoara je sva ona oprema koja je neposredno ugraena u rezervoar i na
rezervoaru i koja sa rezervoarom ini funkcionalnu celinu.
Zadrai plamena su naprave koje tite rezervoar od prodora plamena u njegovu
unutranjost.
Vatroival d.o.o., ul. Gostivarska br. 15, Beograd, office@vatroival.com www.vatroival.com
tel/fax 011/7477-221; 011/7478-800; 011/7478-901
1.17
1.18
1.19
1.20
1.21
1.22
1.23
2.
2.1
2.2
2.3
2.4
2.5
3.
3.1
Boca za zapaljive tenosti je prenosiva zatvorena posuda ija zapremina nije vea od
5 l.
Kanta za zapaljive tenosti je prenosiva zatvorena posuda izraena od elinog lima
ili drugog odgovarajueg materijala rezistentnog na tenost koja se u njoj nalazi, a
ija zapremina nije vea od 50 l.
Bure za zapaljive tenosti je prenosiva zatvorena posuda valjkastog oblika izraena
od materijala navedenog u taki 1.18 ovih propisa, ija zapremina nije vea od 250 l.
Pretakalite je posebno odreeno mesto opremljeno ureajima trajno postavljenim za
prikljuivanje transportnih cisterni ili tankera, radi pretakanja zapaljivih tenosti.
Pod pretakanjem zapaljivih tenosti podrazumeva se pretakanje zapaljivih tenosti iz
rezervoara u transportne cisterne (auto-cisterne, vagon-cisterne, tankere i sl.) i
zatvorene posude ili obrnuto.
Odobren (atestiran) rezervoar ili ureaj odnosno odobrena (atestirana) oprema je
svaki rezervoar, ureaj ili oprema koji su ispitani od strane ovlaene domae
ustanove ili priznate inostrane ustanove odnosno koji odgovaraju jugoslovenskom
standardu.
Pouzdan ureaj je ureaj ispitan i u praksi proveren od ovlaenih strunjaka.
Opte odredbe o zapaljivim tenostima i postrojenjima za zapaljive tenosti
Zapaljive tenosti, u smislu ovih propisa, dele se prema temperaturi zapaljivosti u tri
osnovne grupe, i to:
1) I grupa - tenosti ija je temperatura zapaljivosti ispod 38oC:
2) II grupa - tenosti ija je temperatura zapaljivosti od 38oC do 60oC;
3) III grupa - tenosti ija je temperatura zapaljivosti preko 60oC do 100oC.
Tenosti iz I grupe dele se na tri podgrupe, i to:
1) I1 podgrupa - tenosti ija je temperatura zapaljivosti ispod 23oC, a temperatura
kljuanja ispod 38oC;
2) I2 podgrupa - tenosti ija je temperatura zapaljivosti ispod 23oC, a temperatura
kljuanja preko 38oC;
3) I3 podgrupa - tenosti ija je temperatura zapaljivosti od 23oC do 38oC.
Radne i druge organizacije (u daljem tekstu: korisnici), moraju imati atest o
temperaturi, zapaljivosti tenosti uskladitenih u njihovim postrojenjima izdat od
proizvoaa odnosno isporuioca, i na zahtev nadlenog organa staviti ga na uvid.
Ako u roku koji odredi nadleni organ, korisnik postrojenja ne stavi na uvid atest o
temperaturi zapaljivosti uskladitene tenosti, nadleni organ moe zahtevati
sprovoenje mera bezbednosti odreenih za tenosti iz podgrupe I1.
Rezervoari, ureaji, instalacije i objekti unutar postrojenja za zapaljive tenosti
moraju biti propisno zatieni od statikog elektriciteta i imati gromobransku zatitu
u skladu sa odredbama Pravilnika o tehnikim propisima o gromobranima ("Slubeni
list SFRJ", br. 13/68).
Lica zapoljenja na uskladitavanju i pretakanju zapaljivih tenosti moraju biti
obuena u pravilnom rukovanju ureajima i sredstvima za gaenje poara i moraju
upoznati ostale sigurnosne mere.
Zone opasnosti od izbijanja poara
Prostor na kome se vri uskladitavanje ili pretakanje zapaljivih tenosti, zavisno od
stepena opasnosti od izbijanja i irenja poara, deli se na tri zone:
- zonu najvee opasnosti (zona I);
- zonu poveane opasnosti (zona II);
Vatroival d.o.o., ul. Gostivarska br. 15, Beograd, office@vatroival.com www.vatroival.com
tel/fax 011/7477-221; 011/7478-800; 011/7478-901
3.2
3.3
3.4
3.5
3.6
3.7
4.
4.1
4.1.1
4.1.2
4.1.3
4.1.4
4.1.5
4.1.6
4.1.7
4.1.8
4.1.9
4.1.10
4.1.11
4.1.12
4.1.13
4.1.14
4.1.15
4.1.16
4.2
4.2.1
4.2.1.1
4.2.1.2
- niskog pritiska;
- posuda pod pritiskom.
Rezervoar niskog pritiska moe se koristiti i kao atmosferski rezervoar.
Nadzemni rezervoar i prikljuci moraju pre upotrebe biti ispitani (ispitivanje
nepropusnosti, rendgensko ispitivanje varova, merenje dozvoljenih odstupanja od
koninosti i vertikalnosti plata, sleganje terena i dr.), o emu se sastavlja zapisnik
koji se uva kao trajni dokument.
Ispitivanje nepropusnosti atmosferskog rezervoara i rezervoara niskog pritiska vri se
merenjem hidrostatskog pritiska ili pritiska inertnog gasa, pri emu najmanji ispitni
pritisak u atmosferskom rezervoaru mora iznositi 0,5 kp/cm2 za vreme od 3 asa, a
najmanji ispitni pritisak u rezervoaru niskog pritiska 1,0 kp/cm2 za vreme od 6
asova.
Podzemni rezervoar je nepokretni sud sa svih strana zatien nekorodivnim
materijalom (zemljom, peskom, ljunkom), postavljen odnosno izgraen ispod
povrine zemlje za smetaj zapaljivih tenosti.
Podzemni rezervoar moe, po pravilu, biti leei i cilindrinog oblika sa sigurnosnim
odunim ventilom. Sigurnosni oduni ventil moe biti takve konstrukcije da
onemoguuje pritisak vei od 1.750 mm V.S, odnosno da omoguuje pritisak vei od
1.750 mm V.S.
Posuda pod pritiskom mora ispunjavati uslove iz Pravilnika o tehnikim propisima za
izradu i upotrebu parnih kotlova, parnih sudova, pregrejaa pare i zagrejaa vode
("Slubeni list FNRJ", br. 7/57 i 3/58) i Pravilnika o tehnikim propisima za izradu i
upotrebu pokretnih zatvorenih sudova za komprimirane, tene i pod pritiskom
rastvorene gasove ("Slubeni list FNRJ", br. 6/57 i 3/58).
Posuda pod pritiskom moe se koristiti kao atmosferski rezervoar ili kao rezervoar
niskog pritiska.
Rezervoar i njegovi cevovodi moraju biti zatieni od korozije za vreme koje je
projektom odreeno kao vek trajanja rezervoara. Zatita od korozije obezbeuje se
prema jednoj od sledeih metoda:
1) upotrebom zatitnih omotaa ili traka;
2) katodnom zatitom;
3) materijalima rezistentnim na koroziju;
4) antikorozivnim bojama ili premazima, ako je u pitanju nadzemni rezervoar.
Na rezervoarima koji su zavareni ne sme se vriti mehaniko zaptivanje pukotina,
osim pukotina na krovu nadzemnih rezervoara.
Nadzemni rezervoari
Zone opasnosti
Zona I obuhvata unutranjost nadzemnog rezervoara
Zona II obuhvata:
1) prostor unutar zatitnog bazena rezervoara do 1 m visine iznad gornje ivice
njegovog zida ili nasipa;
2) vazduni prostor iznad krova rezervoara visine 3 m, mereno od najisturenijeg dela
krova ukljuujui armaturu i prstenasti prostor oko rezervoara irine 3 m, mereno od
plata rezervoara - ako je rezervoar sa vrstim krovom ili sa oslabljenim spojem
izmeu krovnog lica i plata;
3) vazduni prostor iznad gornje ivice plata rezervoara visine 1 m, ceo prostor unutar
plata rezervoara iznad plivajueg krova, kao i prstenasti prostor oko rezervoara
irine 3 m, mereno od plata ako je rezervoar sa plivajuim krovom;
Vatroival d.o.o., ul. Gostivarska br. 15, Beograd, office@vatroival.com www.vatroival.com
tel/fax 011/7477-221; 011/7478-800; 011/7478-901
zapremine vee od 350 m3 ili grupa rezervoara ukupne zapremine do 500 m3 bude u
jednom pregraenom delu, s tim da zapremina bilo kog rezervoara odnosne grupe ne
prelazi 350m3.
4.2.4.9 Zatitni bazen u kome su smetena dva ili vie rezervoara za uskladitavanje
nestabilnih tenosti mora izmeu svakog rezervoara, bez obzira na konstrukciju i
zapreminu, imati pregradni zid i drenane kanale.
4.2.4.10 Zidovi i unutranja povrina zatitnog bazena moraju biti izgraeni od nepropusnog
materijala i projektovani tako da podnesu pun hidrostatiki pritisak.
4.2.4.11 Zidovi zatitnog bazena ne smeju imati otvore, osim za cevovode, s tim da prostor
izmeu zidova i cevovoda bude zaptiven materijalom postojanim na visoku
temperaturu. Zidovi zatitnog bazena moraju biti najmanje 10 m udaljeni od ograde
skladita.
4.2.4.12 Zidovi zatitnog bazena moraju u proseku imati visinu do 2 m, a pregradni zidovi
visinu od 40 do 75 cm mereno od dna bazena. Izuzetno, za rezervoare zapremine
preko 10.000 m3, visina zidova zatitnog bazena moe iznositi preko 2 m ako to
odobri nadleni organ.
4.2.4.13 Dno zatitnog bazena mora se izgraditi sa nagibom najmanje 1% od rezervoara prema
zidovima zatitnog bazena, radi odvoenja atmosferskog taloga.
4.2.4.14 Sakupljanje atmosferskog taloga u talonike, separatore ili druge sigurnosne ureaje
vri se nepropusnim kanalima koji mogu biti otvoreni ili prekriveni reetkama.
4.2.4.15 Talonici, separatori ili drugi sigurnosni ureaji za skupljanje atmosferskog taloga,
moraju biti locirani tako da ih poar na rezervoaru ne moe ugroziti.
4.2.4.16 U zatitnom bazenu nije dozvoljeno isputanje zapaljivih tenosti iz rezervoara ili
dranje posuda i buradi.
4.2.4.17 U zatitnom bazenu mogu se, pored rezervoara, nalaziti armature, cevovodi i prelazni
mostovi.
4.2.4.18 Ako funkciju zatitnog bazena vri drenani sistem, otvor iz rezervoara u pravcu tog
sistema mora imati nagib od najmanje 1%.
4.2.4.19 Drenani sistem mora se zavravati na slobodnom zemljitu, nekoj drugoj povrini ili
u zatvorenom bazenu, ija je zapremina vea od zapremine najveeg rezervoara.
Podruje na kome se zavrava drenani sistem mora biti na takvom odstojanju da se
onemogui irenje eventualnog poara prema rezervoarima i susednim objektima.
4.2.4.20 Drenani sistem, ukljuujui i automatske drenane pumpe, mora biti izgraen tako
da ne izbacuje tenost na susedno zemljite, u prirodne vodene tokove, otvorene
kanale i javnu kanalizaciju, osim ako je to bezopasno ili ako je sistem izgraen tako
da ne dozvoljava oslobaanje tenosti.
4.2.5 Oprema
4.2.5.1 Nadzemni rezervoari moraju imati sledeu opremu:
1) normalni oduak;
2) sigurnosni oduak;
3) odune cevovode;
4) zadrae plamena;
5) pokazivae nivoa;
6) ureaje za punjenje i pranjenje i ureaje za obezbeenje protiv prepunjavanja;
7) otvore za ulaz i pregled.
4.2.5.2 Radi spreavanja stvaranja natpritiska ili potpritiska za vreme punjenja i pranjenja
rezervoara, kao i promene spoljne temperature, rezervoar mora imati odgovarajui
normalni oduak.
Vatroival d.o.o., ul. Gostivarska br. 15, Beograd, office@vatroival.com www.vatroival.com
tel/fax 011/7477-221; 011/7478-800; 011/7478-901
4.2.5.3 Oduak mora imati dimenzije veeg prikljuka za punjenje ili pranjenje, s tim to
njegov nominalni unutranji prenik ne sme biti manji od 32 mm.
4.2.5.4 Ako rezervoar ili posuda pod pritiskom ima vie od jednog prikljuka za punjenje ili
pranjenje, veliina oduka se odreuje prema predvienom najveem istovremenom
protoku.
4.2.5.5 Izlazni otvor oduka mora biti izveden tako da se u sluaju paljenja para rezervoara
zatiti od lokalnih pregrejavanja.
4.2.5.6 Oduak rezervoara i posude pod pritiskom u koje se uskladitavaju tenosti I grupe
mora biti zatvoren, osim ako je pritisak vii od radnog pritiska ili u sluaju
potpritiska, a za tenost podgrupe I2 i I3 ove grupe i u sluaju da oduak ima
odobreni zadra plamena. Oduak ili zadra plamena nisu potrebni ako bi njihova
upotreba mogla da izazove tetu u rezervoaru.
4.2.5.7 Rezervoar zapremine do 10 m3 u rafinerijama, u kome se uskladitava sirova nafta i
atmosferski rezervoar zapremine do 4 m3 u kome se uskladitavaju tenosti podgrupe
I1, mogu imati otvorene oduke.
4.2.5.8 Radi zatite od prevelikog pritiska koji moe nastati zbog ugroenosti od poara,
rezervoar mora imati sigurnosni oduak odnosno mora biti konstruisan tako da ima
jedan od sledeih elemenata: plivajui krov koji se moe dizati ili oslabljeni spoj
izmeu krovnog lica i plata odnosno neku drugu odobrenu konstrukciju oduka.
4.2.5.9 Ako se oduivanje u sluaju ugroenosti od poara vri putem sigurnosnog oduka,
kapacitet oduivanja oba ventila (normalnog i sigurnosnog) mora biti toliki da zatiti
plat ili dno vertikalnog rezervoara odnosno da zatiti od loma plat ili glavu
horizontalnog rezervoara.
4.2.5.10 Sigurnosni oduak moe biti izveden kao poklopac sa automatskim zatvaranjem
ulaznog otvora, kao vodilica koja doputa podizanje krova rezervoara pod
unutranjim pritiskom, ili kao dodatni vei oduni ventil odnosno neka druga
odobrena konstrukcija.
4.2.5.11 Ukupni kapacitet oduivanja svake zapaljive tenosti odreuje se na osnovu obrasca:
742
V=V1----------------L"M
gde je:
V - ukupni kapacitet oduivanja u m3/h,
V1 - potok vazduha u m3/h iz tabele 3,
L - latentna toplota isparavanja date tenosti u Kcal/kg.
M - molekulska teina date tenosti. Tabela 3 iz stava 1 ove take, odtampana je uz
ove propise i ini njihov sastavni deo.
4.2.5.12 Ukupni kapacitet oduivanja iz take 4.2.5.11 ovih propisa moe se smanjiti
mnoenjem odgovarajuim faktorom posebno za svaki rezervoar, i to ako je
predviena sledea zatita:
1) drenaa prema ta. 4.2.4.18 do 4.2.4.20 ovih propisa za rezervoar preko 20 m3
izloene povrine - ca 0,5;
2) odobrena vodena magla - 0,3;
3) odobrena izolacija - ca 0,3;
4) odobrena vodena magla sa izolacijom - ca 0,15.
4.2.5.13 Na ureaju sigurnosnog oduka mora biti naznaen kapacitet oduivanja u m3/h i
pritisak na koji je badaren.
4.2.5.14 Krajevi odunih cevovoda moraju se nalaziti na visini od najmanje 4 m iznad okolnog
Vatroival d.o.o., ul. Gostivarska br. 15, Beograd, office@vatroival.com www.vatroival.com
tel/fax 011/7477-221; 011/7478-800; 011/7478-901
4.3.3.3 Ako se rezervoar postavlja pored nekog objekta, mora se rezervoar obezbediti od
prenoenja optereenja sa objekta a temelj objekta zatititi od potkopavanja.
4.3.3.4 Pre sputanja u zemlju mora se pregledati i utvrditi da li su rezervoar i izolacija
rezervoara neoteeni.
4.3.3.5 Ako se rezervoar sastavlja iz delova u zemlji, na svakom delu pre sputanja u zemlju
mora se postaviti zatitna izolacija sa mogunou pouzdanog spajanja izolacija
pojedinih delova posle konanog sastavljanja rezervoara.
4.3.3.6 Postavljanje rezervoara vri se sputanjem rezervoara na leita za rezervoar
ugraena na temeljima bez pada i kotrljanja da bi se spreilo oteenje rezervoara ili
zatitne izolacije. Metalni delovi koji su sluili za manipulaciju za rezervoarom a
nalazili su se izvan zatitne izolacije, moraju se zatititi od korozije.
4.3.3.7 Pre prekrivanja zemljom rezervoar se mora obloiti slojem opranog i nabijenog suvog
peska ili ljunka debljine najmanje 15 cm, s tim da se prilikom postavljanja takvog
sloja ne oteti zatitna izolacija.
4.3.3.8 Ako je potrebno spreiti zagaivanje podzemne vode, rezervoar se izrauje tako da
ima dvostruki plat, s tim da spoljni plat bude najmanje u visini najveeg
dozvoljenog punjenja rezervoara, ili se postavlja u nepropusno betonsko korito ija se
gornja ivica mora nalaziti najmanje 20 cm iznad najveeg nivoa podzemne vode.
Zapremina betonskog korita mora biti takva da moe da primi svu tenost iz
rezervoara u sluaju izlivanja.
4.3.3.9 Betonsko korito i rezervoar iz take 4.3.3.8 ovih propisa, postavljaju se tako da
uzduni nagib iznosi najmanje 1%.
4.3.3.10 Prostor oko rezervoara iz take 4.3.3.7 ovih propisa mora izvan sloja peska odnosno
ljunka biti ispunjen zemljom u kojoj ne sme biti praznog prostora da ne bi dolo do
sakupljanja tenosti ili para u sluaju proputanja rezervoara.
4.3.3.11 Rezervoar mora biti prekriven slojem zemlje debljine najmanje 60 cm odnosno
slojem zemlje debljine najmanje 30 cm iznad kog se mora postaviti armiranobetonska
ploa debljine najmanje 10 cm.
4.3.3.12 Ako se iznad rezervoara vri promet vozila, rezervoar mora biti zatien slojem
zemlje debljine najmanje 1 m, odnosno slojem nabijene zemlje debljine najmanje 50
cm i armiranobetonskom ploom debljine najmanje 15 cm.
4.3.3.13 Rezervoar koji se postavlja na mesto na kome je mogua pojava podzemne vode,
mora se zatititi od potiska vode posebnim privrivanjem (ankerovanjem) u
temelje.
4.3.3.14 Pristupno okno na rezervoaru mora biti izraeno od elika, betona ili cigle i
obezbeeno od sakupljanja atmosferskih padavina i pristupa neovlaenih lica.
Veliina pristupnog okna mora biti takva da se u njemu mogu nesmetano vriti svi
potrebni radovi. Cevni prikljuci moraju biti pristupani.
4.3.3.15 Temelj i podmetai rezervoara moraju biti izgraeni u skladu sa odredbama ta.
4.2.3.7 i 4.2.3.8 ovih propisa.
4.3.4 Oprema
4.3.4.1 Oduni cevovodi podzemnih rezervoara moraju se zavravati na udaljenosti od
najmanje 1 m od zida bilo kog objekta, ako se na njemu nalazi otvor prema odunim
cevovodima.
4.3.4.2 Izlaz odunog cevovoda mora biti na visini od najmanje 30 cm iznad okolnog terena
odnosno iznad visine viegodinjeg proseka snega, ali ne sme biti na visini nioj od
otvora cevovoda za punjenje rezervoara.
4.3.4.3 Na oduni cevovod iji je unutranji prenik do 50 mm ne smeju se postavljati ureaji
Vatroival d.o.o., ul. Gostivarska br. 15, Beograd, office@vatroival.com www.vatroival.com
tel/fax 011/7477-221; 011/7478-800; 011/7478-901
5.2.3
5.3
5.3.1
4.000
8.000
16.000
32.000
64.000
24.000
48.000
96.000
192.000
384.000
2
2
2
2
2
20
20
20
15
15
3
3
3
1,5
1,5
5.3.2 Ako se zajedno uskladitavaju dve ili vie tenosti razliitih grupa zapaljivosti, ukupna
koliina svih tenosti ne sme biti vea od zbira najveih dozvoljenih koliina Qs za
svaku tu grupu, pridravajui se odnosa koliina navedenih za Qm i Qs u taki 5.3.1
ovih propisa.
5.3.3 Za pristup vatrogasnih vozila grupi uskladitenih posuda mora postojati najmanje jedan
prilaz irine najmanje 3,5 m.
5.3.4 Ako grupa uskladitenih posuda nema odgovarajue ureaje za zatitu od poara, a na
susednom zemljitu postoji objekt sa otvorenim plamenom, udaljenost uskladitenih
posuda od ivice susednog zemljita, navedena u tabeli iz take 5.3.1 ovih propisa, mora
biti dva puta vea.
5.3.5 Na odstojanju 1 m od objekta namenjenog za uskladitavanje zapaljivih tenosti moe
se drati najvie 4.000 litara zapaljivih tenosti, i to ako je objekt prizeman, iskljuivo
namenjen za uskladitavanje posuda i nema nikakav otvor na udaljenosti 4 m od
uskladitenih posuda. Zid takvog objekta mora imati vatrootpornost predvienu za
najmanje 2 asa.
5.3.6 Zapaljive tenosti u koliini veoj od 4.000 litara mogu se uskladitavati uz objekt iz
take 5.3.5 ovih propisa, ako udaljenost izmeu najblie uskladitene posude u grupi i
objekta iznosi najmanje 4 m.
Vatroival d.o.o., ul. Gostivarska br. 15, Beograd, office@vatroival.com www.vatroival.com
tel/fax 011/7477-221; 011/7478-800; 011/7478-901
5.3.7 Udaljenost najblie uskladitene posude u grupi od objekta koji nije namenjen za
uskladitavanje zapaljivih tenosti, mora iznositi najmanje 15 m.
5.3.8 Povrina na kojoj se uskladitavaju posude za zapaljive tenosti ija koliina prelazi
1.000 litara mora biti ograena nepropusnim zidom visine najmanje 15 cm, a
odvoenje eventualno prosute tenosti mora se obezbediti putem drenanog sistema ili
tehnoloke kanalizacije.
5.3.9 Prostor za uskladitavanje posuda, prostor izmeu grupa posuda i puteva unutar
postrojenja odnosno javnog puta moraju biti stalno ieni od korova i ostalih
zapaljivih materija, kao i oznaeni vidljivim natpisom: "Zapaljivo - ne prilazi sa
vatrom".
5.3.10 Posude se postavljaju sa otvorom prema gore, na prethodno pripremljene temelje,
betonske grede ili palete uzdignute iznad terena najmanje 15 cm, i one moraju biti
obezbeene od nekontrolisanog pokretanja. Ako se posude postavljaju na drvene grede,
takve grede moraju biti zatiene vatrootpornim premazima.
5.3.11 Povrina na kojoj se uskladitavaju posude mora biti zatiena od dejstva sunevih
zraka nadstreicom ili sistemom za polivanje vodom i na njoj se ne sme nalaziti drugi
materijal.
5.3.12 Na poljoprivrednim dobrima, seoskim imanjima i usamljenim gradilitima ukupna
koliina uskladitene tenosti bez obzira na grupu zapaljivosti, ne moe biti vea od
2.000 litara.
5.4 Uskladitavanje posuda sa zapaljivim tenostima u graevinskim objektima
5.4.1 Uskladitavanje posuda sa zapaljivim tenostima u zatvorenoj prostoriji vri se prema
sledeoj tabeli:
Podgrupa odnosno
grupa zapaljivosti
Predviena
vatrootpornost zidova
Jedinino optereenje
skladine povrine
1/m2
Dozvoljena,
najvea koliina
(1)
I1
do 6 asova
preko 6 asova
200
400
2.000
8.000
I2
do 6 asova
preko 6 asova
200
600
2.000
12.000
I3
do 6 asova
preko 6 asova
200
800
2.000
16.000
II
do 6 asova
preko 6 asova
400
800
8.000
32.000
III
do 6 asova
preko 6 asova
600
800
18.000
48.000
Sa sistemom zatite od
poara
Maksimum
Maksimum
Mesto
prostorije
koliina
1
I1
I2
I3
II
III
prizemlje
i sprat
podrum
prizemlje
i sprat
podrum
prizemlje
i sprat
podrum
prizemlje
i sprat
visina naslage u
visina naslage u
koliina
grupi
grupi
1
m
m
1.000
1
ne dozvoljava se
2.000
2
ne dozvoljava se
6.000
2
ne dozvoljava se
6.000
2,75
podrum
2.000
2,75
prizemlje
i sprat
20.000
4,50
podrum
3.000
2,75
ne dozvoljava se
uskladitavanje
uskladitavanje
ne dozvoljava se
uskladitavanje
uskladitavanje
ne dozvoljava se
uskladitavanje
uskladitavanje
1.500
2,75
ne dozvoljava se
uskladitavanje
5.000
3,60
ne dozvoljava se
uskladitavanje
5.4.18 Ako se trgovinska radnja, robna kua, garaa ili radionica nalazi u sklopu stambene
zgrade, uskladitavanje zapaljivih tenosti moe se vriti samo u prizemlju a u
koliinama i pod uslovima koji su navedeni u taki 5.4.17 ovih propisa.
Vatroival d.o.o., ul. Gostivarska br. 15, Beograd, office@vatroival.com www.vatroival.com
tel/fax 011/7477-221; 011/7478-800; 011/7478-901
5.4.19 Ako je udaljenost izmeu objekta iz take 5.4.17 ovih propisa i zida objekta na
susednom zemljitu koji nema istu namenu manja od 15 m, taj zid mora imati
vatrootpornost predvienu za najmanje 2 asa i ne sme imati otvore.
5.4.20 Ako su posude uskladitene u grupi, najblia posuda ne sme biti manje od 1 m udaljena
od nosivih greda objekta, elinih uadi, nosaa i od sistema za rasprskavanje vode ili
drugih sistema za gaenje.
5.4.21 Rastojanje izmeu grupa uskladitenih posuda u objektu mora iznositi najmanje 1 m.
5.5 Konstrukcija i zapremina posuda
5.5.1 Posude sa zapaljivim tenostima moraju u pogledu konstrukcije i najvee zapremine
ispunjavati uslove iz sledee tabele:
Grupa zapaljivosti
I
II
III
I3
Konstrukcija
posude
I1
I2
5.6
5.6.1
5.6.2
5.6.3
5.6.4
5.6.5
5.6.6
5.6.7
Zatita od poara
Zatita od poara skladita posuda na otvorenom prostoru sastoji se od hidrantske
mree i vatrogasne opreme.
Vatrogasna oprema moe biti stabilna instalacija za rasprenu vodu ili bacai vode
postavljeni na hidrantskoj mrei, runi i prevozni aparati za gaenje poara pomou
praha ili drugog odgovarajueg sredstva za gaenje.
Broj hidranata odreuje se prema rastojanjima izmeu hidranata koja mogu iznositi
najvie 30 m, s tim to broj hidranata ne sme biti manji od 2.
Broj runih aparata za gaenje poara, kapaciteta punjenja 9 kg praha odnosno
drugog odgovarajueg sredstva, odreuje se tako da rastojanje izmeu dve grupe
aparata iznosi najvie 10 m.
Na svaku grupu uskladitenih posuda koja sadri preko 20.000 litara tenosti mora se
obezbediti najmanje jedan prevozni aparat za gaenje poara kapaciteta punjenja 50
kg praha ili drugog odgovarajueg sredstva.
Na mestu pretakanja mora se postaviti najmanje jedan aparat za gaenje poara
kapaciteta punjenja 9 kg praha ili drugog odgovarajueg sredstva.
Zatita od poara skladita posuda u objektu postie se upotrebom prinkler-ureaja,
Vatroival d.o.o., ul. Gostivarska br. 15, Beograd, office@vatroival.com www.vatroival.com
tel/fax 011/7477-221; 011/7478-800; 011/7478-901
5.6.8
5.6.9
6.
6.1
6.1.1
6.1.1.1
6.1.1.2
6.1.1.3
6.1.2
6.1.2.1
6.1.2.2
6.1.3
6.1.3.1
6.1.3.2
6.1.3.3
6.1.3.4
6.1.3.5
6.1.3.6
6.1.3.7
rasprene vode, ugljendioksida, ili nekog drugog sistema koji odobri nadleni organ.
U prostoriji za uskladitavanje posuda moraju se postaviti runi aparati za gaenje
poara kapaciteta punjenja 9 kg praha ili drugog odgovarajueg sredstva tako da
rastojanje izmeu takva dva aparata ne bude vee od 10 m.
Vatrogasna oprema se mora svakodnevno vizuelno kontrolisati.
Pretakanje zapaljivih tenosti
Pretakalite
Zona opasnosti
Zona II obuhvata:
1) armaturu i elemente koji ine celinu ureaja za pretakanje (pretovarnu ruku,
automat za punjenje, savitljivu cev sa prikljukom, merae protoka i dr.);
2) prostor oko ureaja za punjenje ili otvor kroz koji se puni prikljuena transportna
cisterna poluprenika 5 m mereno od gabarita i visine 1 m iznad gornjeg otvora kroz
koji se puni mereno od tla.
Zona III obuhvata prostor iznad okolnog terena irine 15 m od zone II, mereno
horizontalno i visine 1 m mereno od tla.
Auto-cisterne i lokomotive sa dizel-motorom koje se kreu u zonama opasnosti,
moraju na izduvnoj cevi imati hvata varnica.
Lokacija
Ureaji za pretakanje zapaljivih tenosti moraju biti udaljeni od nadzemnih
rezervoara u skladu sa odredbom take 4.2.2.1 ovih propisa, a od ostalih objekata koji
nisu u sklopu pretakalita i javnih puteva - najmanje 30 m.
Kad se pretakalite za vagon-cisterne nalazi van skladinog prostora, pristupni
kolosek mora biti od ostalih koloseka udaljen najmanje 60 m ako se upotrebljava
elektrina lokomotiva ili lokomotiva sa otvorenim loitem. Ako se upotrebljavaju
drugi tipovi lokomotiva, pristupni kolosek mora biti od ostalih koloseka udaljen
najmanje 10 m mereno od simetrale koloseka.
Izgradnja
Delovi pretakalita koji slue za prikljuenje transportnih cisterni moraju biti iznad
zemlje.
Za prilaz transportnih cisterni do mesta prikljuenja na pretakalitu radi pretakanja
zapaljivih tenosti; mora postojati pristupni put ili pristupni kolosek koji je sastavni
deo pretakalita.
Pristupni put odnosno pristupni kolosek ne sme biti u krivini, a duina njegovog
horizontalnog dela manja od 12 m sa jedne i druge strane ureaja za punjenje. Duina
pristupnog puta odnosno pristupnog koloseka mora biti dva puta vea od ukupne
duine prikljunih cisterni.
Povrina na kojoj se vri pretakanje i pristupni put moraju biti betonirani, vidljivo
oznaeni i dimenzionisani prema planiranom prometu, a kretanje vozila mora biti u
jednom smeru.
Pristup vozilima, koja nisu namenjena za transport zapaljivih tenosti u zonu
pretakalita, onemoguava se rampom, lancem, iskliznicom na eleznikom koloseku
i na slian nain koji se postavljaju na udaljenosti najmanje 10 m od gabarita
prikljuene cisterne sa obe strane pristupnog puta odnosno pristupnog koloseka.
Ureaji za punjenje auto-cisterni moraju se nalaziti na prostoru izdignutom najmanje
15 cm iznad nivoa pristupnog puta i moraju biti vidljivo oznaeni ivinjakom
obojenim narandastom i belom bojom.
Ureaji i objekti na pretakalitu za auto-cisterne moraju biti udaljeni od ivinjaka
Vatroival d.o.o., ul. Gostivarska br. 15, Beograd, office@vatroival.com www.vatroival.com
tel/fax 011/7477-221; 011/7478-800; 011/7478-901
Tabela 1
Konstrukcija
rezervoara
Horizontalni
i, vertikalni
rezervoar sa
sigurnosnim
ventilom
koji
dozvoljava
pritisak vei
od 1750 mm
V. S.
bez
sa
bez
sa
siste
sistem sistem sistem
ma
om
a
om
zatit
zatite zatite zatite
e
1,00 2,00
a1
a1
1,00 1,50
a2
a2
1,50 3,00
a1
a1
1,50 1,50
a2
a2
Horizontalni i
Vertikalni
vertikalni
rezervoar sa rezervoar sa
Rezervoar sa Rezervoar sa oslabljenim sigurnosnim
spojem
ventilom koji
plivajuim
vrstim
izmeu
ne dozvoljava
krovom
krovom
krovnog
pritisak vei
lima i plata od 1750 mm
V. S.
bez
bez
sa
sa
sa
siste
siste
sistem
sistem
sistem
ma
ma
om
om
om
zatit
zatit
zatite
zatite
zatite
e
e
1,00
0,50 D
- 0,50 D
D
0,35
0,35 D
- 0,35 D
D
1.50 3,00 1,50 3,00 1,50
a1
a1
a1
a1
a1
1,50 1,50 1,50 1,50 1,50
a2
a2
a2
a2
a2
2,00
4,00
1,00 D
1,00 D
D
D
0,35
0,70
0,35 D
0,35 D
D
D
bez
siste
ma
zatit
e
2,00
D
0,50
D
3,00
a1
1,50
a2
A
1
A
2
Zapaljive tenosti u A
1
rezervoaru
pritiska preko 1750 A
mm V. S.
2
A
Tenosti sa
1
karakteristikom
izbacivanja
A
(kljuanja)
2
Nestabilne tenosti A
1,00 5,00 2,00 8,00
1
a1
a1
a1
a1
A
100,00 15,00 45,0
- 8,00 m
2
m
0m
m
A1 = najmanja udaljenost od jednog puta i ivice zemljita koje pripada postrojenju, kao i od
objekata na susednom zemljitu koji ne pripadaju postrojenju;
A2 = najmanja udaljenost od puteva unutar postrojenja i objekata koji pripadaju postrojenju;
a1 i a2 = vrednost iz tabele 2;
D = prenik rezervoara.
Zapaljive tenosti u
rezervoaru
pritiska do 1750
mm V. S.
Tabela 2
Kapacitet
rezervoara u
m3
1 ili manje
1-3
3 - 45
45 - 100
100 - 200
200 - 350
350 - 2000
2000 - 4000
4000 - 7500
7500 - 10000
10000 ili vie
1,5
3
4,5
6
10
15
25
30
40
50
55
1,5
1,5
1,5
1,5
3
4,5
8
10
14
17
20
Tabela 3
Zavisnost protoka vazduha (V1) u m3/h pri pritisku od 760 mm Hg i temperature od 15,5oC od povrine rezervoara koja moe biti ugroena poarom na susednom rezervoaru, korigovana
koeficijentom K:
m2
m3/h
V1
m2
m3/h
V1
m2
m3/h
V1
Tabela 4
Unutranji prenik odunog cevovoda u mm zavisno
od njegove duine
Najvei protok punjenja ili pranjenja
rezervoara 1/min
350
750
1.150
1.500
2.000
do 15m
preko 15 do 30 m
preko 30 do 60m
32
32
32
32
32
32
32
32
38
38
32
32
38
50
50