Akademik Jaka Barbi: Utjecaj njemakog prava na stvaranje hrvatskog prava drutva

Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 44, 3-4/2007., str. 339.-363.

Akademik Jaka Barbi, redoviti profesor

Pravnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu

UTJECAJ NJEMAKOG PRAVA NA STVARANJE

HRVATSKOG PRAVA DRUTAVA
UDK: 347.72 (430:497.5)
Primljeno: 01. 09. 2007.
Izvorni znanstveni rad

Raspravlja se stvaranje hrvatskog prava drutava. Daje se povijesni pregled razvoja prava
drutava na podruju Republike Hrvatske. Ukazuje se na razdoblje kada je u bivoj Jugoslaviji bilo
naputeno pravo drutava i uvedeni tipovi pravnih osoba nepoznati u drugim pravnim sustavima.
Istie se da je u Hrvatskoj dolo do stvaranja prava drutava iz poetka, a ne razvojem rjeenja
sadranih u dotadanjem pravu. Iznose se razlozi zbog kojih je kao uzor koriteno njemako pravo.
Navode se temeljna obiljeja hrvatskog prava drutava i usporeuje ih se s obiljejima
odgovarajueg njemakog prava. Spominje se da je prvotno uvedeno pravo drutava nakon
desetljea primjene doivjelo prvu veu promjenu. Zastupa se miljenje da e, nakon to hrvatsko
pravo drutava bude u cijelosti prilagoeno europskoj pravnoj steevini njegov razvoj biti
umjereniji i onakav kako e to zahtijevati novi sekundarni izvori europskog prava drutava.

Kljune rijei: hrvatsko pravo drutva, razvoj, obiljeja, prilagodba pravnoj

steevini EU, predvidivi razvoj

1. POVIJESNO NASLJEE
Pravo nije statina kategorija. Njega obiljeavaju stalne vee ili manje
promjene. Pitanje je samo u kom se pravcu provode, je li rije o kontinuitetu
pravnog sustava koji se usavrava tako da promjene idu u istom smjeru ili
povijesni razlozi uzrokuju isforsirane promjene diktirane drastinim trenutnim
izmjenama politikog sustava.
U prvom su sluaju promjene stalne i sustavne, to ne znai da ne mogu biti
velike i u toj mjeri znaajne da se smatraju reformama, pa ih se moe oznaiti kao
poboljanja uspostavljenog vrstog i djelotvornog pravnog sustava. U drugom su
pak zahvati u pravni sustav uzrokovani radikalnim politikim promjenama nakon
kojih se u pravilu neuspjeno eli prekinuti s dotadanjim pravnim tradicijama,
pogreno smatrajui da sve poinje od politikih promjena i pokuava stvoriti
novi pravni sustav. Nakon toga ga se usavrava shodno proklamiranim
politikim ciljevima, mijenja sukladno daljnjim promjenama na politikom planu
mijenjajui tako pravce izmjena pravnog sustava i izlaui ga stalnim reformama.
Dok se u prvom sluaju moe govoriti o stalnom unapreenju prava izgraenog
na istom konceptu, u drugome izmjene koncepta na kome je ono zasnovano
339

Akademik Jaka Barbi: Utjecaj njemakog prava na stvaranje hrvatskog prava drutva
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 44, 3-4/2007., str. 339.-363.

dovode do stihijskih zahvata u pravni sustav i lutanja koja imaju za posljedicu

njegovu kroninu nekonzistentnost uzrokujui nedjelotvornost i pravnu
nesigurnost.
Pravo na podrujima koja ine Republiku Hrvatsku naalost je u drugoj
skupini prava. Do 1918. ono je, uz stanovite razumljive posebnosti, bilo dio
pravnog sustava jedne od u to vrijeme pravno najureenijih zemalja u Europi. To
je trebalo zahvaliti injenici da su ta podruja bila u sastavu Austro-Ugarske
Monarhije. Ni u to vrijeme nije se moglo govoriti o nekom jedinstvenom
europskom pravu, koje uostalom ne postoji ni danas kao neki poseban pravni
sustav, nego su u pravima pojedinih drava usvajana rjeenja po uzoru na ona iz
pojedinih naprednijih europskih pravnih sustava. To je dovelo do toga da su u
njima pojedini pravni instituti bili ureeni na isti ili na slian nain.
Velike skupine tadanjih pravnih sustava temeljile su se na istom pravnom
konceptu, to je olakalo koritenje tuih iskustava u stvaranju vlastitih pravnih
sustava pa im je i razvoj bio slian. Stoga su i bila na manje vie istom stupnju
razvoja usvajajui tako neke zajednike standarde pravnog ureenja. Velikoj
skupini prava temeljenih na srednjoeuropskoj pravnoj tradiciji pripadalo je pravo
koje se tada primjenjivalo na podrujima to ine Republiku Hrvatsku pa se moe
rei da je ono tada bilo na razini prava razvijenih europskih zemalja tog doba.
Tadanje trgovako pravo i pravo drutava, koliko god siromano bilo,
temeljili su se na njemakoj pravnoj tradiciji. Hrvatski trgovaki zakon iz 1875.
kojim su bila pravno ureena i trgovaka drutva te zadruge, ali ne na svim
podrujima dananje Hrvatske, bio je neto poboljana verzija austrijskog Opeg
trgovakog zakonika iz 1862., a ovim zakonikom je u Austriji bio zapravo preuzet
Opi njemaki trgovaki zakonik iz 1861. Tako se moe rei da su trgovaka
drutva u to vrijeme bila u nas ureena kao i u njemakom pravu. Novele
spomenutog njemakog zakonika iz 1870. i 1884. koje su se odnosile na dionika
drutva nisu nale odraza u hrvatskom Trgovakom zakonu kao ni kasnije
donoenje njemakog Zakona o drutvima s ogranienom odgovornou iz 1892.
te novog njemakog Trgovakog zakonika iz 1897., jer hrvatski Trgovaki zakon
naalost nije bio mijenjan ni dopunjavan. Cijelo vrijeme svog trajanja ostao je u
izvornom obliku. Ortatvo je bilo ureeno Opim austrijskim graanskim
zakonikom koji se od 1852. primjenjivao na svim podrujima dananje Hrvatske
pa, kako je taj zakonik mnogo stariji od odgovarajuih njemakih propisa o tome
drutvu, za to se drutvo ne moe rei da je bilo ureeno pod utjecajem
njemakog prava s kraja devetnaestog stoljea.
Ipak se ne moe rei da spomenute novele njemakog Zakonika, novi
njemaki Trgovaki zakonik ni njemaki Zakon o drutvima s ogranienom
odgovornou nisu utjecali na pravo koje se primjenjivalo na svim podrujima
koja ine dananju Hrvatsku. U Istri i u Dalmaciji su se, naime, pored austrijskog
Opeg trgovakog zakonika iz 1862. primjenjivala Pravila o dionikim drutvima
iz 1899. te Zakon o udrugama s ogranienim jamstvom iz 1906. raeni po uzoru
na odgovarajue njemake propise tog vremena. Primjenjivao se i austrijski
340

Akademik Jaka Barbi: Utjecaj njemakog prava na stvaranje hrvatskog prava drutva
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 44, 3-4/2007., str. 339.-363.

Zakon o teevnim i gospodarskim zadrugama iz 1873. na ije je donoenje

utjecao odgovarajui njemaki zakon iz 1867.
Stoga se moe rei da je na podrujima dananje Hrvatske do kraja Prvog
svjetskog rata na pravo drutava posredno, putem austrijskog prava, utjecalo
odgovarajue njemako pravo, koje mu je bilo uzorom, osim na pravno ureenje
ortatva. Rije je o njemakom pravu koje je vrijedilo do kraja devetnaestog
stoljea, osim Trgovakog zakonika iz 1897. Taj se utjecaj nastavio i nakon toga,
jer se u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, kasnije u prvoj Jugoslaviji, nastavilo
primjenjivati ono isto pravo drutava koje je na tim podrujima vailo uoi
nastanka te drave. Jugoslavija je dodue 1937. donijela Trgovaki zakon i njime
uredila pravo drutava, ali taj zakon nikada nije stupio na snagu. U pogledu
primjene prava u toj dravi do njezina kraja ostala je podjela na pet pravnih
podruja trgovakog prava, pa su se tako u teritorijalnom smislu nastavili
primjenjivati propisi koji su vaili u vrijeme nastanka drave. To je pak znailo
nastavak primjene propisa donesenih po uzoru na njemako pravo, ali ne ono koje
je u Njemakoj vailo u to doba nego ono koje se u njoj primjenjivalo do
Trgovakog zakonika iz 1897. godine.
Kako je u meuvremenu dolo do velikih izmjena u njemakom pravu
drutava (Trgovaki zakonik iz 1897., Zakon o dionicama iz 1937.) pravo
drutava izmeu dva rata nije vie odgovaralo svom nekadanjem posrednom
njemakom uzoru. Pravo uzor se nastavilo razvijati, a nae je pravo ostalo
petrificirano onako kako je izvorno nastalo. To je stanje trajalo sve do 1948. kada
su Osnovnim zakonom o privatnim trgovakim radnjama u tadanjoj Jugoslaviji
prestala sva trgovaka drutva osim privatnih trgovakih radnji u obliku javnog
trgovakog drutva koje su prestale 1953. kada je Uredbom o osnivanju poduzea
i radnji prestala i mogunost za djelovanje javnih trgovakih drutava. Stoga je
zapravo jo 1948. kod nas prestalo postojati pravo drutava. Od drutava ostalo je
jedino ortatvo koje su ureivale odredbe Opeg graanskog zakonika to su se
primjenjivale kao pravna pravila. Ideoloki razlozi su utjecali na to da se ortatvo
nije koristilo u trgovakim stvarima pa je takav i bio stav sudova u to vrijeme.
Tome treba dodati samo jo zadruge.
Slijede etiri desetljea u kojima kod nas nisu bila poznata trgovaka drutva.
Zamijenila su ih prvo dravna privredna poduzea u kojima se 1950. poinje
uvoditi samoupravljanje radnika i drutveno vlasnitvo pa se poduzea vie ne
smatraju dravnima. Pojam poduzea bitno se razlikovao od toga kako se ono
shvaa u njemakom pravu, jer se njime oznaavala pravna osoba, zapravo
nositelj poduzea, a ne poduzee. Do naputanja dravnog poduzea kao pravnog
oblika organiziranja u privredi dolo je zbog toga to se dravno vlasnitvo
pokazalo neuinkovitim. Tada je uinjena pogreka, umjesto povratka na stare
potvrene tipove trgovakih drutava, zalo se dublje u pravne oblike
organiziranja na temelju samoupravljanja, a drutvenom su vlasnitvu dana
nevlasnika obiljeja. Bio je to tzv. vlastiti originalni put kojim je Jugoslavija
krenula Ustavom 1963., a koji je kulminirao donoenjem Zakona o udruenom
radu i uvoenjem organizacija udruenog rada.
341

Akademik Jaka Barbi: Utjecaj njemakog prava na stvaranje hrvatskog prava drutva
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 44, 3-4/2007., str. 339.-363.

Tipovi organiziranja u privredi u to su vrijeme bili najudaljeniji od poznatih

tipova trgovakih drutava. Tu nije moglo biti rijei o drutvima, jer u tim pravnim
osobama nije bilo lanstva pa da bi lanovi na temelju svojih lanskih prava vodili
poslovanje i odluivali o temeljnim pitanjima pravne osobe niti se tim osobama
priznavalo da imaju imovinu. Ono ime su raspolagale bilo je svaije i niije, to
je pravno apsurdno pa nikada nije bilo ni valjano pravno obraeno, a svoje pravo
raspolaganja onim to je bilo u takvom pravnom reimu izvodile su iz prava rada
radnika koji su u njima radili. Pravni promet se u praksi provodio kao da je rije o
vlasnitvu, uz brojna propisana ogranienja, ali se to slubeno nije priznavalo niti
se tako pravno izraavalo. Kako se organizacija udruenog rada, to je bio zbirni
naziv za vie tipova takvih organizacija, temeljila na samoupravljanju onih koji su
u njoj bili zaposleni, a zaposleni tamo nisu bili u radnom odnosu nego su
udruivali svoj rad, nije se mogla ni oekivati primjena tipova pravnih osoba
poznatih u drugim zemljama, jer su se one temeljile na tome da pravna osoba ima
imovinu, a da se u njoj upravlja na temelju onoga to je u nju uloeno ili pak na
temelju lanskih prava lanova koji je ine.
U tome se tadanja Jugoslavija razlikovala i od drugih istonoeuropskih
socijalistikih zemalja u kojima je drava upravljala poduzeima, jer je sve u
njima bilo u dravnom vlasnitvu. Stoga se ni iskustva iz tih zemalja nisu mogla
koristiti pa se moe slobodno rei da je Jugoslavija tada bila jedinstveni primjer
u svijetu. Taj jedinstveni pristup stvarima imao je za posljedicu da je u njoj bila
stvorena opsena pravna infrastruktura koja se, meutim, mogla koristiti samo u
spomenutim uvjetima i bila je, kada je rije o pravu drutava, potpuno
neupotrebljiva za bilo to drugo. Ipak iznenauje da je ta pravna infrastruktura,
dodue pod drukijim nazivom i u neto sloenijem te modificiranom obliku,
poznavala tajno drutvo i dananje europsko gospodarsko interesno udruenje.
Prvo se izraavalo samoupravnim sporazumima o udruivanju rada i sredstava
radi stjecanja zajednikog dohotka, a kada su bila u pitanju strana ulaganja
(doputena od 1967.), ugovorom o ulaganju sredstava stranih osoba u
organizacije udruenog rada. Temeljilo se na naelima na kojima se temelji tajno
drutvo. U drugom spomenutom sluaju bila je rije o poslovnom udruenju,
kasnije nazvanom poslovnom zajednicom, koja je u bitnim pitanjima bila
svojevrsna pretea dananjeg europskog gospodarskog interesnog udruenja.
Ta su dva oblika organiziranja uz ortatvo, koje se naalost nije koristilo u
privredi osim samo iznimno pravni izvori o njemu kao pomono sredstvo za
raiavanje pitanja koja su se javljala u konzorciju, bili sve to je u
organiziranju u privredi na neki nain upuivalo na tipove drutava koje su
poznavale razvijene zemlje. Odstupanje je, dakle bilo izuzetno veliko i nastao je
najvei mogui jaz prema svim ostalim pravima svijeta (na tadanjem zapadu i na
istoku). Nije bilo prava drutava ni prava koje bi mu bilo slino. Kako je vrijeme
odstupanja trajalo etrdeset godina, razumljivo je da nije bilo nikoga tko je imao
veih iskustava s pravom drutava, o tome se nije pisalo osim jednostavnih
prikaza stanja u drugim zemljama, a time se nisu bavili ni sudovi. Znailo je to
342

Akademik Jaka Barbi: Utjecaj njemakog prava na stvaranje hrvatskog prava drutva
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 44, 3-4/2007., str. 339.-363.

potpunu odsjeenost tadanjeg jugoslavenskog prava na tom podruju od

trendova razvoja prava u svijetu.
Na samom kraju druge jugoslavenske drave donesen je krajem 1988. Zakon
o poduzeima kojim su vraeni tipovi trgovakih drutava (drutvo s
neogranienom solidarnom odgovornou lanova koje je trebalo odgovarati
javnom trgovakom drutvu, komanditno drutvo i komanditno drutvo na
dionice, dioniko drutvo i drutvo s ogranienom odgovornou). Njih je taj
zakon ureivao s samo 52 lanka iji je broj naredne godine bio ak i smanjen.
Znailo je to samo uvoenje trgovakih drutava uz gotovo potpuno preputanje
njihova ureenja i djelovanja autonomnom ureenju od strane lanova tih
drutava. Bilo je to vrijeme bez pravne zatite lanova drutva i vjerovnika,
vrijeme ubrzanog nastajanja velikog broja mahom malih drutava, nesnalaenja u
pravu i velikih mogunosti za prijevare, to je sve stvaralo pravnu nesigurnost.
Takvo pravno stanje zatekla je i 1991. g. preuzela nova hrvatska drava.

2. STVARANJE HRVATSKOG PRAVA DRUTAVA

a) Uvod
Orijentacija na gospodarstvo temeljeno na poduzetnitvu i tritu premda je,
dodue ne i perfektno, trite postojalo i prije toga, zahtijevala je radikalnu promjenu
tipova gospodarskih subjekata. Formalno uvedena trgovaka drutva, koja se nisu
tako i nazivala, bila su u toj mjeri podnormirana da se moe rei kako je samo bilo
doputeno njihovo osnivanje, dok je sve ostalo bilo preputeno slobodnom ureenju
zainteresiranih, gotovo bez ikakvih ogranienja. Stoga se kao prvenstvena potreba
pokazalo stvaranje ureenog pravnog okvira za tipove osoba putem kojih se ostvaruje
poduzetnitvo. To je zahtijevalo stvaranje potpuno novog sustava pravnih normi, tada
u Hrvatskoj jo nepoznatog prava drutava. Bila je rije o u vrlo kratkom vremenu
obavljenom pionirskom poslu praenom brojnim dilemama.
Prva velika dilema bila je da li izraditi vlastita nova originalna rjeenja ili se
u tom velikom zahvatu u pravni sustav koristiti nekim pravom uzorom. Dilema je
rijeena tako da se pristupilo donoenju propisa po uzoru na razvijene europske
zemlje i tako su se u hrvatskom pravnom sustavu prihvatili standardi usvojeni u
pravnim sustavima tih zemalja kako bi im ga se to vie pribliilo. Traenje novih
vlastitih rjeenja bilo bi pogubno. Na podruju pravnog ureenja trgovakih
drutava nema, naime, niega to se ve negdje ne primjenjuje pa nije bilo
potrebe za novatorstvom koje je ranije ve vie puta naalost plaeno loim
brzopleto donesenim propisima zbog kojih se opetovano ilo nekim posebnim
vlastitim putem i zalo u stranputicu. Iskustva drugih, njihovo zakonodavstvo,
sudska praksa i pravna knjievnost na tome su podruju primjereno razvijeni i ne
treba uiniti drugo nego prihvatiti ono do ega su drugi ve doli. Rjeenja u
razvijenim pravnim sustavima provjerena su u dugotrajnoj i bogatoj praksi, za to
se u europskim zemljama nalaze dobri primjeri.
343

Akademik Jaka Barbi: Utjecaj njemakog prava na stvaranje hrvatskog prava drutva
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 44, 3-4/2007., str. 339.-363.

Pritom je valjalo imati na umu da je pravo naslijeeno od bive savezne drave

bilo maksimalno udaljeno od prava drutava. U privatnom pravu drastine
drutvene promjene u pravilu ne dovode do toga da jedno pravo odmah u cijelosti
prestaje, a drugo ga u cijelosti odmah zamjenjuje nego je rije o tome da se novo
pravo razvija i postepeno zamjenjuje te proima ono koje treba zamijeniti sve dok
ga s vremenom u potpunosti ne zamijeni. O tome nije moglo biti rijei u pravu
drutava na kome se temelji pravno ureenje gospodarstva. Drutvene su
promjene, naime, bile tako drastine da spomenuto pravilo ovdje ne vrijedi, novo
je pravo moralo u cijelosti zamijeniti ono dotadanje uz izuzetke rjeenja za samo
neka pitanja, primjerice ona o zatiti tvrtke u emu je i dotadanje pravo u velikoj
mjeri slijedilo ve usvojena rjeenja u drugim pravima.
To je znailo uvoenje novog prava i iz temelja zamjenu onog koje mu je
dijametralno bilo suprotno i uvoenje sofisticiranih rjeenja visoko razvijenog
pravnog sustava. U tome su se krile opasnosti od oka koji bi tako nagla promjena
mogla izazvati pa je pritom valjalo biti vrlo oprezan u izboru onoga to se u tom
asu moe ugraditi u pravni sustav.
b) Izbor prava uzora
Usporeujui propise, sudsku praksu i pravnu knjievnost pojedinih
europskih zemalja bilo je prihvatljivo da se posegne za iskustvima neke od
zemalja srednjoeuropskoga pravnog kruga, razumije se izvan onih koje pripadaju
skupini bivih tzv. socijalistikih zemalja. Na tome je, naime, podruju pravo
drutava vrlo dobro razvijeno, ak je i tip drutva koji je danas u najiroj primjeni,
tj. drutvo s ogranienom odgovornou, potekao iz tog podruja tako to je
umjetno stvoreno zakonom. Iskustva engleskoga i amerikoga prava tee su
prihvatljiva zbog tradicionalno velike razlike tih i kontinentalnih prava (common
law, sustav equity, dugogodinji izgraeni sustav sudskih presedana). Meu tim
pravima posebnu ulogu ima njemako pravo.
To pravo pripada onima u kojima su trgovaka drutva najtemeljitije ureena.
Ono je daleko otilo i u propisivanju suvremenih rjeenja za upravljanje tim
drutvima, zatitu lanova drutva i vjerovnika. Tome valja dodati da je Njemaka
jedna od vodeih lanica Europske unije. Izrada propisa o trgovakim drutvima
koji se temelje na njemakim pravnim iskustvima, osim okolnosti da su tamo
ureena s vie zakona, znai prihvaanje iroko usvojenih standarda za ureenje
pravnih odnosa na podruju trgovakih drutava s time da se mogu koristiti i
iskustva sadrana u bogatoj sudskoj praksi.
Pritom nisu slijepo nekritiki preuzeti propisi o trgovakim drutvima, ve su pri
izradi Zakona uzeta u obzir rjeenja iz njemakih zakona, ali i ono to proizlazi iz
poslovne i sudske prakse te pravne knjievnosti od kojih se i sastoji pravo koje se
uzima kao uzor. Oni, osim toga, daju jasnu sliku o tome kako propis ivi u praksi.
Time su se nastojale izbjei greke koje su zapaene u primjeni propisa uzetih kao
uzor. U tome pristupu pokazana je realnost. Potpuno preslikavanje nije bilo mogue.
344

Akademik Jaka Barbi: Utjecaj njemakog prava na stvaranje hrvatskog prava drutva
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 44, 3-4/2007., str. 339.-363.

Ipak se radi o vrlo razvijenome pravu koje je uzeto za uzor, ali ne i u svim detaljima.
Neka suvie sofisticirana rjeenja mogla su tada u naim prilikama izazvati ok koji
bi se teko mogao podnijeti. Zato je u Zakonu o trgovakim drutvima prihvaeno
ono to je primjereno mogunostima drutva koje je primorano uiniti taj veliki
zaokret, a nije preuzeto ono za to to drutvo jo nije bilo zrelo.
Drukiji pristup, tj. nastojanje da se to vie prenesu rjeenja iz prava uzora
mogao bi imati suprotan uinak od onog koji se oekivao, to je ve i iz psiholokih
razloga bilo opasno. U Hrvatskoj tada nije jo do kraja bilo rijeeno ni temeljno
pitanje vlasnitva, a trebalo je uvesti propise za vrijeme kada se ono vie nee ni
postavljati, jer je u drutvu koje se u zemlji stvaralo privatno vlasnitvo moralo
postati normalnom osnovom gospodarskoga i pravnoga sustava zemlje.
Kako se njemako pravo drutava razvijalo i pod utjecajem europskog prava,
sluei se njemakim iskustvima u hrvatsko pravo su preuzimanjem
odgovarajuih rjeenja iz njemakog prava istodobno preuzeti i europski pravni
standardi na tom podruju. Izradom Zakona o trgovakim drutvima po uzoru na
njemako pravo omoguena je i kasnija laka prilagodba pravu drutava kako e
se ono razvijati u zemljama lanicama Europske unije. Namjera je bila da se
kasnije, slijedei trend razvoja njemakoga prava, u nae pravo drutava
postepeno unose i nova suvremena europska rjeenja. Ve na poetku bila su
preuzeta i neka rjeenja neposredno iz prava Europske unije koja se primjenjuju
u zemljama lanicama. Rije je o gospodarskom interesnom udruenju, pa se
moe rei da je u tome Hrvatska ve donoenjem Zakona o trgovakim drutvima
pruila poslovnim ljudima mogunost kakva postoji i na podruju Unije.
Odluka da se hrvatsko pravo drutava stvori slijedei njemaki uzor znaila je
da se hrvatsko pravo vratilo tamo gdje je nekada pripadalo, ali ne na razinu na
kojoj je pravo uzor bilo u vrijeme kad ga je hrvatsko pravo prestalo slijediti nego
na njegovoj dananjoj mnogo razvijenijoj razini. O tome se vodilo rauna pri
izradi Zakona o trgovakim drutvima koji je donesen krajem 1993. ija je
primjena poela 1. sijenja 1995. Tada je i nastalo hrvatsko pravo drutava, ali ne
u potpunosti nego samo jedna od njegovih sastavnica. Do tada su bili doneseni i
temeljni pratei propisi da bi se on mogao primijeniti, tj. Zakon o sudskom
registru s Pravilnikom o upisu u sudski registar, Zakon o javnom biljenitvu,
Zakon o reviziji, Zakon o raunovodstvu. No, nedostajale su druge dvije vrlo
vane sastavnice - sudska praksa i pravna knjievnost. Njih naravno na poetku
primjene tih propisa jo nije moglo ni biti.
c) Faze stvaranja prava drutava
Dosadanji razvoj prava drutava kod nas pokazuje da je to uinjeno u dvije
faze. Prva je zapoela donoenjem Zakona o trgovakim drutvima i poetkom
njegove primjene 1. sijenja 1995., ako zanemarimo vrlo tur i manjkav Zakon o
poduzeima koji se ne moe smatrati poetkom prava drutava u nas, jer je rije
o propisu na kojemu ne moe poivati sustav normi koji ini to pravo. Tada je
345

Akademik Jaka Barbi: Utjecaj njemakog prava na stvaranje hrvatskog prava drutva
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 44, 3-4/2007., str. 339.-363.

ortatvo bilo ureeno Zakonom o obveznim odnosima, a zadruge Zakonom o

zadrugama. Dananje udruge nisu postojale, a tadanja udruenja graana nisu
imala obiljeja drutva. Zakon o trgovakim drutvima bio je najvaniji izvor
prava drutava koji je ispunio svoju zadau time to su njime u nae pravo
unesena suvremena pravna rjeenja po uzoru na njemako pravo.
Nakon vie desetljea primjene prava koje je u svemu odstupalo od poznatih
prava drutava, taj zakon nije mogao u cijelosti prihvatiti vrlo sofisticirana
rjeenja iz prava uzora, jer bi to izazvalo ok u primjeni prava s posljedicom da
se novi propisi zapravo ne bi mogli primijeniti. Zato su Zakonom iz tog prava
preuzeta rjeenja u mjeri u kojoj je to bilo potrebno da se uvedu tipovi trgovakih
drutava i zadovolje temeljni zahtjevi pravne sigurnosti, zatite vjerovnika i
lanova drutva te omogui funkcioniranje drutava u mjeri o kojoj se moglo
oekivati da se ta pravila mogu primijeniti.
Treba, naime, imati na umu da se njemako pravo drutava u stanju u kome je
bilo u vrijeme stvaranja hrvatskog prava drutava razvijalo postepeno, pod
utjecajem opsene sudske prakse i vrlo bogate doktrine vie od sto godina, nakon
to je na podrujima koja ine Republiku Hrvatsku razvoj prava drutava bio
zaustavljen. Kod nas se stoga bez postupanja korak po korak odjednom moralo
uvesti pravo drutava u njegovom modernom obliku. Takav nagli skok bi i u
pravno najureenijim zemljama, s kojima se Hrvatska u to doba ni u kom sluaju
nije mogla mjeriti, neminovno izazvao velike tekoe i veliko je pitanje kako bi
se to odrazilo na primjenu prava. Ona, naime, ovisi o strunosti pravnika koji su,
kolovani u drukijim uvjetima, svakih petnaestak godina bili izloeni temeljitim
promjenama u pravnom sustavu, takvima koje su ih sve vie udaljavale od
pravnih standarda prihvaenih u razvijenim zemljama. Stoga je i ono to je bilo
uinjeno donoenjem Zakona o trgovakim drutvima znailo promjenu za iju
su provedbu u praksi bili potrebni veliki napori struke s neizvjesnim ishodom.
Putem prava uzora koje je bilo usklaeno s europskim pravom drutava sa
stanjem u ranim devedesetim godinama prolog stoljea, dio europskog prava bio
je unesen i u hrvatski pravni sustav. Stoga je donoenje Zakona o trgovakim
drutvima oznailo i poetak prilagodbe hrvatskog prava europskom pravu
drutava. Valja, naime, imati na umu da Hrvatska u to vrijeme jo nije bila
slubeno iskazala elju za ulaskom u Europsku uniju pa je to za nju bila jo
daleka teko predvidiva budunost. No, elja da se olaka ulaganje kapitala i
poslovanje s tvrtkama iz zemalja lanica Unije nalagala je uspostavljanje takvog
pravnog sustava koji e im biti lako prepoznatljiv. To je slomilo otpore uvoenju
novog prava i neprihvatljive pokuaje da se potrebe zadovolje oivljavanjem
starih propisa kojima se nekada ureivalo pravo drutava.
Za tu fazu stvaranja prava drutava karakteristino je da je bila vremenski vrlo
kratka s neuobiajeno kratkim rokovima za izradu propisa diktiranim silnom
eljom da se to prije uvedu i ponu djelovati tipovi trgovakih drutava. Zbog
toga propisi, u veoj mjeri oni koji su pratei Zakonu o trgovakim drutvima,
nisu uvijek bili potpuno doreeni, a u njemu i u njima je bilo greaka. Poseban
problem je bio u nedovoljnoj usklaenosti drugih propisa s temeljnim pravnim
346

Akademik Jaka Barbi: Utjecaj njemakog prava na stvaranje hrvatskog prava drutva
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 44, 3-4/2007., str. 339.-363.

izvorom kojim se ureuju trgovaka drutva to je oteavalo primjenu i dovodilo

do toga da nije u potpunosti postignut eljeni uinak propisa. Razlog tome je bio
izostanak potrebne koordinacije pri izradi propisa.
Hrvatska je tako dobila Zakon o trgovakim drutvima u kojemu su dobrim
dijelom posrednim putem bila preuzeta rjeenja iz europskog prava drutava, jer
je sadravao znatan dio onoga to je u vrijeme njegova donoenja bilo propisano
smjernicama EU i, osim svega par manjih stvari, Uredbom o Europskom
gospodarskom interesnom udruenju. Ta rjeenja nisu zadovoljavajue pratili
drugi pravni izvori, primjerice propisi o vrijednosnim papirima. Tako je tadanji
Zakon o izdavanju i prometu vrijednosnih papira bio raen pod utjecajem
amerikog prava pa su se pri ureenju nekih pitanja koristili i pojmovi strani
hrvatskom pravnom sustavu nastalom na temeljima srednjoeuropske pravne
tradicije, a da se pri tome nije odredio njihov sadraj.
Stihijski pristup stvaranju novog hrvatskog pravnog sustava pratio je svojevrsni
pritisak dijela struke potpomognutog politikom da se neki propisi rade po uzoru na
pravo SAD. Rije je globalizacijskom trendu koji je zahvatio i druge zemlje.
Razumljivo je da se u stvaranju prava uzimaju uzori iz drugih pravnih sustava pa,
ako je rije o naprednijim rjeenjima, i iz onih koji nisu kompatibilni pravnom
sustavu u koji se unose. No, tada to treba initi tako da ih se prilagodi obiljejima
sustava u koji se unose kako bi taj sustav djelovao kao skladna cjelina. I u njemako
pravo su unoena rjeenja iz anglosaksonskih pravnih sustava, ali je to injeno tako
da ih se prilagodilo njemakom pravu. Valja, naime, razlikovati unosi li se u neko
pravo neto zbog toga to je doista bolje i modernije te vie odgovara ivotnim
potrebama ili se to ini zbog pritiska ekonomski jaega koji time iskazuje svoju
snagu. Prvo treba prihvatiti i pravna rjeenja prilagoditi sustavu u koji se unose, a
drugo odbaciti. No, to je pojava koja e nas jo dugo pratiti.
Pravo drutava ne ine samo propisi nego i sudska praksa i doktrina uzeti kao
cjelina. Razumljivo je da se ne moe govoriti o uvoenju prava drutava ako to
nije uinjeno propisima. Stoga su oni bili prvi korak koji je trebalo uiniti da se
ono uvede. Za ocjenu pak o kakvom je pravu rije i to ono sve sadri te kako
djeluje valja uzeti u obzir i sudsku praksu da bi se znalo kako se primjenjuju
propisi i doktrinu koja moe znatno utjecati na primjenu prava. Pri uvoenju
novog prava najlake je donijeti propise, posebno ako za njih negdje postoji uzor.
Potrebna je samo doza kritinosti u kojoj se mjeri neto moe preuzeti s obzirom
na okolnosti u kojima propis treba primijeniti. No, to je samo prvi korak.
Mnogo tee je osigurati takvu njegovu primjenu kojom se postie eljeni
uinak. Ako se pak propis donosi po uzoru na propise iz nekog drugog prava,
mora ga se primijeniti u duhu onoga kako se primjenjuje i pravo koje tom propisu
slui kao uzor. Ne uini li se to, lako moe doi do neeljenih uinaka, posebno
do toga da se ne postigne cilj s kojim se ulo u uvoenje novog prava. To je
problem s kojim se susrela Hrvatska. Za to da bi se postigli uinci prava drutava
kakvi se postiu u zemlji ije je pravo uzeto kao uzor pri izradi propisa potrebna
je pravna infrastruktura barem priblina onoj kakvu ima ta zemlja. To pak znai
dobro sudstvo i dravnu te lokalnu upravu, ali i odgovarajuu potporu pravne
347

Akademik Jaka Barbi: Utjecaj njemakog prava na stvaranje hrvatskog prava drutva
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 44, 3-4/2007., str. 339.-363.

doktrine. Hrvatska je dobila relativno dobar zakon, ali ga nije pratila, niti ga
danas u potpunosti prati, odgovarajua pravna infrastruktura.
Nesnalaenje sudova u tim uvjetima moe pokazati nekoliko primjera. Tako su
neki sudovi zahtijevali, protivno Zakonu o trgovakim drutvima, da se za prijenos
poslovnog udjela u drutvu s ogranienom odgovornou mora izmijeniti drutveni
ugovor. Drugi nisu doputali da se u drutvenom ugovoru tog drutva predvidi da
je nadzorni odbor, kada ga drutvo ima, ovlaten imenovati i opozvati imenovanje
lanova uprave. Neki pak sudovi nisu doputali da se drutveni ugovor drutva s
ogranienom odgovornou moe izmijeniti tako da na skuptini vodi zapisnik
javni biljenik i izmjenu unese u taj zapisnik, nego su zahtijevali da odluku o
izmjeni javni biljenik mora posebno solemnizirati. Neki nisu htjeli upisati u sudski
registar imenovanje lanova uprave dionikog drutva ili drutva s ogranienom
odgovornou ako nisu imenovani svi lanovi. Stjecanje vlastitih dionica protivno
propisanim uvjetima sudovi su proglaavali nitavim, iako iz Zakona o trgovakim
drutvima proizlazi suprotno, tj. da je stjecanje valjano s time da ih drutvo u
propisanome roku mora otuiti. Ve tih nekoliko primjera pokazuje koliki je bio
stupanj nesnalaenja sudova u primjeni novog prava.
Predvidivost ishoda sudskih sporova bila je sve manja, a neizvjesnost vea.
Postojalo je onoliko praksi registarskih sudova koliko je u Hrvatskoj trgovakih
sudova. Uzrok tome je okolnost da su stranke zbog sporosti sudova i neizvjesnosti
ishoda rjeavanja spornih pitanja radije postupale po zahtjevu registarskog suda
nego ulagale albu i ustrajale pri stavu koji je u skladu s njihovim shvaanjem
primjene prava. Na taj nain Visoki trgovaki sud RH nije bio u mogunosti svojim
stavovima ujednaavati praksu. Takvom primjenom propisa dobra pravna rjeenja
koja su u njima sadrana nisu se primjenjivala kako treba pa se moe rei da je
primjena prava drutava znatno zaostajala za kvalitetom propisa na kojima se
temeljila. Bolje nije ni u dravnoj upravi. Ostvarivanje i zatita prava u takvim su
uvjetima bitno oteani.
Ve u toj fazi stvaranja prava drutava glavna knjiga sudskog registra bila je u
elektronskom obliku, to je omoguavalo daljinsko pretraivanje upisanih
podataka bez potrebe da se zbog uvida u sudski registar dolazi na sud. To je u
odnosu na ranije stanje bio veliki pomak.
Druga faza stvaranja prava drutava poela je nakon to je Hrvatska poela s
poduzimanjem ozbiljnih koraka za ulazak u Europsku uniju oekujui pozitivan
avis. To je dovelo do brzog donoenja velikog broja propisa radi usklaenja s
pravnom steevinom Unije. Zauzet je slubeni stav da svaki propis koji se donosi
mora biti usklaen sa smjernicama Unije. Tako je 2003. s poetkom primjene 1.
sijenja 2004. stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o
trgovakim drutvima.
Zakon je izmijenjen i dopunjen da bi se:
1. ispravile pogreke uinjene pri brzoj izradi Zakona i redakcijski poboljale
neke njegove formulacije,
2. Zakon do kraja uskladilo sa smjernicama EU i Uredbom o europskom
gospodarskom interesnom udruenju kojima se ureuje materija Zakona u dijelu
348

Akademik Jaka Barbi: Utjecaj njemakog prava na stvaranje hrvatskog prava drutva
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 44, 3-4/2007., str. 339.-363.

u kojem to jo nije uinjeno, osim s odredbama koje se primjenjuju samo na

subjekte u zemljama koje imaju status lanica Europske unije (to tada jo nije
bilo potrebno),
3. u pravni sustav unijele izmjene uinjene u njemakom pravu nakon 1993.
godine, tj. nakon to je Zakon bio donesen, kao i neka sloena rjeenja iz tog
prava koja prvotno nisu bila unesena u Zakon,
4. napustilo izraavanje najniih iznosa temeljnog kapitala, dionica i temeljnih
uloga u domaoj valuti vezano uz iznose izraene u njemakim markama te
propisivanje novanih kazni i mjerila za ostvarenje nekih prava i ispunjenje nekih
obveza samo po iznosima u kunama, a da se pritom ne propisuje njihov odnos
prema iznosima u njemakim markama,
5. rjeenja Zakona uskladila s rjeenjima iz nekih drugih zakona donesenih
nakon to je on bio donesen,
6. u Zakon unijele izriite odredbe kojima je praksu sudova protivnu duhu
Zakona trebalo usmjeriti prema tome kako se isti takav propis primjenjuje u
njemakom pravu.
U toj je fazi pravo drutava jo vie priblieno njemakom pravu i to onom
nakon njegovih izmjena uinjenih posljednjih nekoliko godina. Tako je
primjerice uvedena mogunost izdavanja dionica bez nominalnog iznosa,
unesene promjene pravila o upotrebi dobiti dionikog drutva u skladu s
europskim pravom, detaljnije ureena vinkulacija dionica, proirena mogunost
stjecanja vlastitih dionica, olakano isticanje zahtjeva manjinskih dioniara za
naknadu tete protiv lanova uprave i nadzornog odbora priinjene drutvu
mogunou da sud postavi zastupnika drutvu, uveden squeeze out i dr. Uz to su
sada u Zakon uneseni neki pravni instituti iz njemakog prava koji nisu bili ranije
uvedeni kao npr. nastavak osnivanja drutva, nitavost drutva, podjela drutava
kapitala ili su pak neki ranije usvojeni instituti sada temeljitije ureeni kao npr.
utvrenje godinjih financijskih izvjea od strane uprave i nadzornog odbora,
mogunost da to uini glavna skuptina dionikog drutva, detaljnije je ureeno
pravo lanova drutva s ogranienom odgovornou na obavijetenost i sl.
Najvie je uinjeno u pogledu prilagodbe prava drutava europskom pravu pa
je tako Zakon o trgovakim drutvima usklaen s Prvom smjernicom br.
68/151/EEC (o publicitetu), Drugom smjernicom br. 77/91/EEC (o kapitalu),
Treom smjernicom br. 78/855/EEC (o fuziji dionikih drutava), estom
smjernicom br. 82/891/EEC (o podjeli dionikih drutava), Jedanaestom
smjernicom br. 89/666/EEC (o publicitetu za podrunice), Dvanaestom
smjernicom br. 89/667/EEC (o drutvima s jednim lanom) i Uredbom o
europskom gospodarskom interesnom udruenju br. 2137/85. Kako to nije
materija koju kod nas ureuje taj zakon, jer materiju raunovodstva, pa tako i ono
to ureuju etvrta smjernica br. 78/660/EEC (o godinjim financijskim
izvjetajima drutava kapitala) i Sedma smjernica br. 83/349/EEC (o
konsolidiranim financijskim izvjetajima koncerna), ureuje poseban Zakonom o
raunovodstvu, ona jo nije usklaena s tim smjernicama. Isto tako se materija
349

Akademik Jaka Barbi: Utjecaj njemakog prava na stvaranje hrvatskog prava drutva
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 44, 3-4/2007., str. 339.-363.

Osme smjernice br. 84/253/EEC (o podobnosti revizora) ureuje posebnim

Zakonom o reviziji.
Usklaenje sa spomenutim smjernicama i Uredbom provedeno je gotovo u
cijelosti, osim moda ponekog detalja. U nae pravo nisu unesena samo ona
rjeenja koja se primjenjuju jedino u zemljama lanicama i odnose se samo na
odnose drutava iz vie zemalja lanica Unije. To je i razumljivo, jer je to vrijeme
kad Hrvatska jo nije bila ni kandidat za ulazak u Uniju. Pri usklaenju sa
smjernicama koritena su njemaka iskustva po uzoru na formulacije kojima su
smjernice ugraivane u njemake propise.
Spomenuti korak dalje u pribliavanju rjeenja hrvatskog prava onima
sadranim u njemakom pravu i prihvaanju onoga to je propisano smjernicama
Europske unije bilo je mogue, jer je ve devet godina bilo u primjeni pravo
kakvo je bilo prvotno stvoreno. Za to je vrijeme nastala i neka sudska praksa, iako
ne uvijek zadovoljavajua, a pojavila su se i ozbiljna djela u pravnoj knjievnosti
putem kojih su se stavovi njemakih sudova i doktrine pribliili pravnim
strunjacima. Sve vie se uvodi praksa davanja pravnih miljenja za potrebe
sudskih postupaka, odluke sudova su se poele objavljivati na internetu,
odravaju se zajedniki sastanci sudaca na kojima se zajedno s strunjacima
izvan sudova zauzimaju stavovi o primjeni pravnih izvora za pravo drutava. To
jo nije zadovoljavajue, ali pokazuje znakove pomaka. Iako se sudska praksa
popravlja, ne moemo jo s njome biti zadovoljni. No, primjeuje se da se suci
sve vie koriste pravnom doktrinom pa se i neki njihovi stavovi pod njenim
utjecajem pomalo mijenjaju, ali to jo nije dovoljno. No, spomenuti trend je
primjetan.
U toj fazi donesen je novi Zakon o obveznim odnosima kojim su u pogledu
ortatva uinjena neka poboljanja. Po novom Zakonu o udrugama udruga ima
svojstvo drutva, jer u njoj vie nema javnopravnog utjecaja. Novim Zakonom o
osiguranju temeljitije je ureeno drutvo za uzajamno osiguranje.
Usprkos spomenutim promjenama ne moe se jo rei da se pravo drutava
kod nas primjenjuje onako kako se to ini u zemlji po uzoru na ije pravo je
stvoreno. Oito je da pravna infrastruktura jo dovoljno ne prati razinu propisa
koji ga ureuju. Predstojea reforma pravosudnog sustava mogla bi utjecati na to
da se takvo stanje popravi. Smetnja boljoj primjeni prava drutava je i u tome to
je rije o potpuno novom pravnom podruju, a u sudovima se njime, osim onih u
sudskom registru, uvijek ne bave za to specijalizirani suci koji bi mogli stei
produbljena znanja i iskustvo radei samo ili pretenim dijelom na predmetima u
kojima se ono primjenjuje, premda se u nekim veim sudovima to ve i ini.
Razlog tome je za hrvatsko gospodarstvo neprimjereno veliki broj malih
trgovakih sudova u kojima takva specijalizacija nije mogua. To se djelomino
ostvaruje na etiri velika trgovaka suda u kojima su suci optereeni prevelikim
brojem predmeta. Osjea se potreba za stalnim dodatnim pravnim obrazovanjem
iz podruja primjene prava drutava.
350

Akademik Jaka Barbi: Utjecaj njemakog prava na stvaranje hrvatskog prava drutva
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 44, 3-4/2007., str. 339.-363.

d) Obiljeja pravnog ureenja drutava

Obiljeja pravnog ureenja drutava u nas treba izvesti iz nekoliko temeljnih
propisa kojima se ona ureuju. To su Zakon o trgovakim drutvima, Zakon o
obveznim odnosima, Zakon o zadrugama, Zakon o udrugama i Zakon o
osiguranju. Prvim se ureuju trgovaka drutva i tajno drutvo, drugim ortatvo,
treim zadruge i zadruni savezi, etvrtim udruge, a petim drutvo za uzajamno
osiguranje. Iako se spomenuta materija ureuje i nekim posebnim zakonima u
kojima susreemo odredbe o pojedinim drutvima koja obavljaju tono odreene
djelatnosti, kao npr. Zakonom o bankama, Zakonom o tritu vrijednosnih papira,
Zakonom o osiguranju, Zakonom o investicijskim fondovima, Zakonom o
leasingu ili kojima se ureuju pitanja nekog odreenog drutva, npr. Zakonom o
privatizaciji INA Industrije nafte d.d., Zakonom o privatizaciji Hrvatske
elektroprivrede d.d. dr. iz tih se propisa ne mogu iznai osnove na kojima poiva
pravo drutava niti oni na njih mogu djelovati. Njih treba traiti u Zakonu o
trgovakim drutvima, jer se njime ureuje najvie tipova drutava i to ba ona
drutva koja su gospodarski najvanija. Uz to taj je zakon, kada je rije o
usporedbi s pravom uzorom, najbolji pokazatelj u kojoj mjeri je njemako pravo
utjecalo na stvaranje hrvatskog prava drutava.
1. Zakon o trgovakim drutvima se, za razliku od njemakog prava, temelji
na stavu da se ono to se tamo ureuje s vie zakona ureuje samo tim zakonom.
U nas, naime, nema povijesnih razloga zbog kojih bi se trgovaka drutva, uredila
s vie zakona. Prekid kontinuiteta trgovakih drutava, do kojega je dolo prije
gotovo 60 godina, ostavio je otvorenim izbor zakonodavnog pristupa ureenju te
materije. Razlozi racionalnosti govorili su u prilog tome da se sva trgovaka
drutva urede jednim zakonom.
To, meutim, ne znai da se Zakon o trgovakim drutvima moe samostalno
primijeniti, jer iako je to temeljni zakon na kojemu poiva organiziranje
hrvatskog gospodarstva, njegova primjena ovisi o nekoliko zakona. Zakon o
trgovakim drutvima jednake je pravne snage kao i drugi zakoni, pa njegovo
izloeno mjesto meu njima proizlazi samo iz sadraja toga zakona. Primjena
Zakona neposredno ovisi o propisima kojima se ureuju sudski registar (Zakon o
sudskom registru, Pravilnik o nainu upisa u sudski registar), javno biljenitvo
(Zakon o javnom biljenitvu), komercijalna revizija (Zakon o reviziji),
raunovodstvo (Zakon o raunovodstvu). Bez posebnih zakona kojima se to
ureuje Zakon o trgovakim drutvima ostao bi mrtvo slovo na papiru.
Navedeni zakoni nisu i jedini. Tako se, primjerice, uz taj zakon supsidijarno
primjenjuje Zakon o obveznim odnosima, napose njegove odredbe o ortatvu.
Odnosi u trgovakome drutvu velikim dijelom imaju obveznopravnu osnovu pa
to opravdava primjenu zakona kojim se oni ureuju. Ne treba iskljuiti ni
primjenu propisa o vrijednosnim papirima. Na neke se odredbe zakona kojima se
ureuju pojedini vrijednosni papiri, primjerice kada je rije o prijenosu dionice,
Zakon izriito poziva. Glede dionica valja primijeniti Zakon o tritu
vrijednosnih papira, a kada se radi o njihovu prometu, ako su za to ispunjene
351

Akademik Jaka Barbi: Utjecaj njemakog prava na stvaranje hrvatskog prava drutva
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 44, 3-4/2007., str. 339.-363.

propisane pretpostavke, i Zakon o preuzimanju dionikih drutava. Kada je rije

o stjecanju udjela u trgovakim drutvima i time stjecanju poloaja na tritu ne
moe se zaobii ni primjena Zakona o zatiti trinog natjecanja. Radi li se o
poslovnom djelovanju trgovakih drutava, morat e se primijeniti i propisi
kojima se ureuju pojedina pitanja tog poslovanja (primjerice propisi iz podruja
radnog prava, raunovodstva, poreza i sl.).
Neki drugi zakoni ne mogu se pak primijeniti bez Zakona o trgovakim
drutvima. To su primjerice zakoni kojima se ureuju banke (Zakon o bankama),
osiguranje (Zakon o osiguranju) i drugi propisi u kojima se spominju pravni
subjekti ureeni Zakonom o trgovakim drutvima. Neto vei opseg toga zakona
omoguuje da drugi zakoni budu manji, njime se osigurava jedinstveni pristup i
smanjuje mogunost suprotnosti u zakonskim rjeenjima.
Izuzev kada je rije o tome da su kod nas trgovaka drutva ureena jednim
zakonom, nae pravo u pristupu ureenju prava drutava pokazuje slinost s
njemakim pravom. Razlike su, meutim, osim u pogledu sloenosti primijenjenih
rjeenja u nekim stvarima i u tome to Hrvatska nema Trgovaki zakonik pa se neka
pitanja prava drutava koja se odnose na sva drutva, npr. pravno ureenje tvrtke,
predmeta poslovanja, sjedita kod nas ureuju Zakonom o trgovakim drutvima, a
raunovodstvo Zakonom o raunovodstvu, iako bi bilo bolje da je to kod nas za
potrebe gospodarstva ureeno ili Zakonom o trgovakim drutvima ili posebnim
zakonom koji to podruje ne bi ureivao i za druge pravne subjekte. Razliit je i
pristup ureenju statusnih promjena trgovakih drutava, jer je to kod nas uinjeno
Zakonom o trgovakim drutvima, a u njemakom pravu posebnim zakonom. U
pogledu pravnog ureenja drugih drutava nae pravo u pogledu pristupa tom
ureenju pokazuje slinost s pravom uzorom pa se tako zadruge i udruge ureuju
posebnim zakonima - Zakonom o zadrugama i Zakonom o udrugama.
2. Zakonodavni pristup kod nas, kao i u njemakom pravu, poiva na zasadi
da se propisuju tipovi trgovakih drutava i daju supsidijarna rjeenja za njihovo
djelovanje. Time se ne iskljuuje autonomija u ureenju odnosa u trgovakome
drutvu, ali se daju rjeenja za sluaj da se drutvenim ugovorom, odnosno
statutom, neka pitanja ne urede ili se to ne uini na dostatan nain. Tako se
postie pravna sigurnost, a interesentima ostavlja na izbor da izrauju velike
statute, odnosno drutvene ugovore i pitanja urede drukije nego to je to
propisano dispozitivnim odredbama Zakona ili da se oslone na ono to je njima
propisano i u te akte unesu samo onaj minimum sadraja koji je potreban za
individualiziranje drutva koje osnivaju.
Zakon pri tome po uzoru na njemako pravo autonomiju postavlja s razliitom
irinom, vodei brigu o zatiti lanova drutva i pravnoj sigurnosti. Kod drutava
osoba ona je izrazito velika, a kod drutava kapitala znaajno suena. Tako kod
dionikog drutva Zakon dozvoljava da se statutom neto drugaije uredi samo
tamo gdje to Zakon izriito propisuje, ali dozvoljava da se njime ureuju i pitanja
za koja Zakon ne propisuje da se moraju rijeiti statutom ako to Zakon izriito ne
iskljuuje. Postupanje protivno tome dovodi do nitavosti odredbi akata kojima
se to pravilo nije potovalo.
352

Akademik Jaka Barbi: Utjecaj njemakog prava na stvaranje hrvatskog prava drutva
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 44, 3-4/2007., str. 339.-363.

Zakon polazi od toga da su njegova iznijansirana i dobro odmjerena rjeenja

bolja od ad hoc sastavljenih i esto nekritiki unesenih odredaba u statute i
drutvene ugovore. Ona olakavaju stvaranje konzistentne sudske prakse na
temelju istih rjeenja koja se ponavljaju u ivotu. Zakonska rjeenja, meutim, ne
iskljuuju mogunost da svatko tko to eli moe svoje odnose urediti i drukije
potujui pritom neka pravila koja se u interesu pravne sigurnosti ne mogu
zaobii.
Hrvatsko pravo pozna gotovo sve tipove drutava kao i njemako pravo, moe se
jedino govoriti u kojoj je mjeri hrvatsko pravo u pojedinim rjeenjima slijedilo pravo
uzor. Od tipova drutava koje poznaje njemako pravo hrvatsko pravo nije usvojilo
komanditno drutvo na dionice, zbog stalnog opadanja njegove gospodarske
vanosti, die Partenreederei, a nije prihvaeno ni Partnerschaftsgesellschaft za
organiziranje pripadnika slobodnih zanimanja dok europsko gospodarsko interesno
udruenje postoji u gotovo identinom obliku, ali ne kao europsko, to je i
razumljivo s obzirom na to da Hrvatska jo nije lanica Europske unije. Ulaskom u
Uniju i ono e biti prihvaeno pa e Hrvatska, kao i Francuska, imati dva gotovo
identina udruenja, jedno kao domae, a drugo kao europsko.
3. U hrvatskom pravu usvojene su podjele drutava kao i u njemakom pravu
na drutva osoba i drutva kapitala, unutarnja i vanjska drutva, drutva pravne
osobe i drutva koja nemaju pravnu osobnost. Za to se u oba prava koriste i ista
mjerila. Stoga se u hrvatskom pravu jasno razlikuju zajednika obiljeja drutava
osoba od onih drutava kapitala tako da se pravila koja vrijede za jednu skupinu
drutava ne mogu primijeniti na drutva iz druge skupine, ali je mogua, negdje
vea, a negdje manja, supsidijarna primjena pravila koja vrijede za neko drutvo
iste skupine na ostala drutva u njoj (primjerice supsidijarna primjena pravila o
ortatvu na sva drutva osoba, supsidijarna primjena odredbi o javnom
trgovakom drutvu na ostala trgovaka drutva osoba).
Podjela se izraava i u strukturi drutva pa tako drutva osoba, osim
gospodarskog interesnog udruenja, zadruge i udruge, nemaju organe nego
njihove poslove obavljaju lanovi drutva dok ih drutva kapitala beziznimno
imaju i u njima mogu, ali i ne moraju biti lanovi drutva. Ona se odraava i na
odgovornost lanova drutva pa je tako odgovornost iskljuena kada su u pitanju
obveze drutava kapitala, a propisana kada je rije o obvezama drutava osoba.
Propisan je izuzetak kada lanovi drutva odgovaraju za obveze drutva kapitala,
jer hrvatsko pravo pozna institut proboja pravne osobnosti.
4. Sva trgovaka drutva su kod nas pravne osobe. Time se odstupilo od onoga
kako je to pitanje ureeno u njemakom pravu u vrijeme donoenja Zakona, tj.
da trgovaka drutva osoba nisu pravne osobe. To je uinjeno iz praktinih
razloga. I u njemakom pravu se takvim osobama priznaju brojna svojstva
pravnih osoba. U nas bi to izazvalo zabunu. Kako u pravnom sustavu, koji
praktiki iznova uvodi trgovaka drutva, objasniti da se drutvo upisuje u sudski
registar, da ima tvrtku, da moe biti vlasnikom, da moe tuiti pred sudom i da
moe biti tueno te da moe pasti pod steaj, a da nije pravna osoba? Zato je bilo
jednostavnije postupiti onako kako je to uinjeno u francuskom pravu i sva
353

Akademik Jaka Barbi: Utjecaj njemakog prava na stvaranje hrvatskog prava drutva
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 44, 3-4/2007., str. 339.-363.

trgovaka drutva proglasiti pravnim osobama. Kada je rije o nastanku i

prestanku pravne osobe, Zakon dosljedno stoji na stajalitu konstitutivnosti upisa
u sudski registar.
Od svih drutava kod nas jedino ortatvo, tajno drutvo, ona udruga koja nema
pravnu osobnost i preddrutvo drutava pravnih osoba nisu pravne osobe. Za
drutva pravne osobe priznaje se postojanje preddrutva na isti nain kao i u
njemakom pravu, ona nastaju i prestaju na isti nain, jednako se ureuje njihov
unutarnji ivot i djelovanje prema treima. Preddrutvo, bez obzira kojeg drutva,
i ortatvo obiljeavaju zajednika nepodijeljena imovina svih lanova drutva i
njihova solidarna odgovornost za obveze koje djelovanjem drutva zajedniki
preuzimaju uz osobe koje su ih za preddrutvo preuzele.
5. Zakon, kao to je to prihvaeno i u njemakom pravu, usvaja normativni
sustav pri osnivanju trgovakih drutava. Za osnivanje tih drutva ne trai se,
naime, nikakva suglasnost pa ni sud ne moe ocjenjivati oportunost osnivanja.
Ako su za to ispunjene sve Zakonom propisane pretpostavke, registarski sud je
duan upisati osnivanje drutva u registar. Samo ako je to nekim zakonom izriito
propisano, primjerice za osnivanje banaka i dionikih drutava za osiguranje, jer
je rije o posebno odreenim djelatnostima, za osnivanje trgovakoga drutva
trai se odobrenje zakonom propisanoga tijela. Stoga Zakon sadrava odredbe
koje u takvim sluajevima iznimno omoguuju primjenu sustava koncesije.
6. Pri osnivanju trgovakih drutava Zakon ostavlja mogunost da se neka od
njih osnuju bez ikakvoga kapitala ili pak samo s neznatnim kapitalom (javno
trgovako drutvo) s time da u tom sluaju solidarna neograniena odgovornost
lanova za obveze drutva cijelom njihovom imovinom prua vjerovnicima
sigurnost. S druge strane, propisivanje najniega temeljnog kapitala koji je
potreban za osnivanje drutva kapitala nema za posljedicu da se sve mora i
uplatiti prije upisa drutva u sudski registar. U tome postoji potpuna slinost s
njemakim pravom.
7. U pogledu drutava kapitala u hrvatskom se pravu dosljedno primjenjuju
ista pravila za unos kapitala u drutvo i za njegovo ouvanje koja vrijede i u
njemakom pravu. U tome ono slijedi i odgovarajue smjernice Europske unije
koje su ugraene u Zakon o trgovakim drutvima.
8. Za uinak upisa u sudski registar prema treima Zakon se ne zadovoljava
samo upisom nekog podatka u taj registar. Za to je potrebno i da se upis objavi.
Time se olakava poloaj onih prema kojima djeluje upis a koji, budui da ne
moraju biti profesionalci, ne dolaze tako lako i tako esto u doticaj s registrom.
Kako se upisi objavljuju u Narodnim novinama, a svakome su dostupni
elektronikim putem uvidom u glavnu knjigu sudskog registra, praenje upisa
bitno je olakano. No, to opet ne iskljuuje djelovanje neobjavljenog upisa prema
treima koji glede njega nisu u dobroj vjeri. Ako im je stanje upisa poznato, ne
mogu se pozivati na to da upis nije jo objavljen. Za razliku od njemakog prava
kod nas se od 1. sijenja 2004. vie ne trai da registarski sud objavljuje upise i
u jednom dnevnom listu.
354

Akademik Jaka Barbi: Utjecaj njemakog prava na stvaranje hrvatskog prava drutva
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 44, 3-4/2007., str. 339.-363.

U cijelome Zakonu je standard dobre vjere dosljedno primijenjen u svim

pitanjima, a ne samo onda kada je rije o upisu u registar. Zato se u njemu nalaze
i posebne odredbe o tome kako prema treima djeluje upis koji se razlikuje od
onoga to je objavljeno. Rjeenja o tome poivaju na primjeni naela dobre vjere.
Pri upisu Zakon se glede brojnih pitanja vezanih za upis u sudski registar esto
zadovoljava ovjerenim izjavama osoba koje vode trgovako drutvo. Time
iskljuuje potrebu neposredne provjere jesu li neke okolnosti tone, pa i
podnoenje drugih dokaza. Usvajajui taj standard Zakon, meutim, propisuje
primjenu otrih sankcija, pa i kaznenih, prema onima koji daju netone izjave.
Izricanje kazne, naime, moe takvoj osobi onemoguiti da ponovno obavlja isti
takav posao, to je vrlo djelotvorno sredstvo kojim se spreava lakomisleno
postupanje. U tome slijedi pravo uzor.
9. Zakon ne razlikuje oblike vlasnitva, to prije njegova donoenja kod nas
nije bilo sluaj. Vlasnitvo je, kada je rije o trgovakom drutvu, isto, pa nije ni
bitno u kojemu se pravnom reimu nalazi ono to se ulae u drutvo i to je dio
njegove imovine. Javnopravna tijela ako ulau kapital stjeu u trgovakome
drutvu jednaka prava kao i druge osobe. Ona tada djeluju iure gestionis, a ne iure
imperii. tovie, naelo jednakog tretiranja u drutvu smatra se jednim od
temeljnih naela na kojima poiva Zakon u emu dosljedno slijedi pravo uzor.
10. Zakon iskljuuje utjecaj drave u trgovakome drutvu, osim ako je ona u
njemu stekla lanska prava po istim osnovama kao i drugi lanovi, to za drutva
kapitala znai da u njima ima uloeni kapital. To je i razumljivo, jer se u takvim
drutvima moe utjecati na temelju onoga to je u drutvo uloeno. To se naelo
dosljedno ostvaruje. Zakon u biti poiva na tri oslonca. Jedan je javni biljenik,
privatna osoba s javnopravnim ovlastima, koji ovjerava i potvruje istinitost
odreenih pravnih radnji. Drugi je komercijalni revizor koji takoer kao privatna
osoba potvruje vrijednost uloga u stvarima i u pravima i ispituje financijska
izvjea i drugu dokumentaciju financijske prirode. Trei je registarski sud koji
mora provesti upis u registar ako je to zatraeno u skladu sa zakonom i
potkrijepljeno, prema prilikama, izloenim radnjama javnog biljenika i revizora.
Pritom nema mjesta ocjeni sa stajalita oportuniteta.
11. Dosljedno stavu prema kojem Zakon o trgovakim drutvima mora stvoriti
osnove za slobodu poduzetnitva, njime se, ovisno o tipu drutva, omoguuje
potrebna kreativnost osobama koje vode poslove trgovakoga drutva. U
dionikom drutvu one te poslove vode samostalno i na vlastitu odgovornost.
Zato se te osobe, u sluaju neslaganja s organom drutva koji nadzire njihov rad,
mogu obratiti organu u kojemu su zastupljeni imatelji udjela da donese odluku o
pitanjima voenja poslova drutva o kojima se ne moe postii suglasnost. To,
meutim, ne znai i proizvoljnost u djelovanju. Njihovo djelovanje je, naime,
odreeno zatitom interesa drutva i ostvarenjem cilja s kojim je ono osnovano
tako da im se unutar toga ostavlja sloboda djelovanja. Od toga hrvatsko pravo
glede pojedinih drutava poznaje i drukija rjeenja koja odgovaraju onima
sadranim u njemakom pravu (npr. obvezne upute u drutvu s ogranienom
odgovornou, modifikacije mogue u drutvima osoba).
355

Akademik Jaka Barbi: Utjecaj njemakog prava na stvaranje hrvatskog prava drutva
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 44, 3-4/2007., str. 339.-363.

12. U Zakonu se dosljedno provodi zatita lanova drutva od onih koji vode
poslove drutva, ali i zatita vjerovnika. U nas se, naime, nakon dugog vremena
u organizacijskome obliku u kojemu se javlja poduzetnik osjea potreba da se
zatiti onoga tko u njemu ima neki interes. U drutvenome vlasnitvu to zbog
razumljivih razloga nije ni moglo biti tako. Kako onaj tko ulae u trgovako
drutvo povjerava voenje poslova, a time posredno i dio svoje imovine, nekome
drugome, potrebno ga je zatititi od takvog djelovanja kojime mu se moe
nanijeti teta. S druge strane, poslovi se mogu voditi i tako da se time nanese teta
vjerovnicima trgovakoga drutva.
U Zakon su ugraena brojna rjeenja koja zatiuju osobe koje imaju interese
u drutvu od tetnih radnji onih kojima je povjereno da ga vode (npr. mjere
kojima se ide na zabranu konkurencije, smjenjivanja, naknada tete, posebni
uvjeti za davanje zajmova, naroito otri uvjeti za osloboenje od odgovornosti
za tetu i sklapanje nagodbe glede naknade tete, kaznena odgovornost), ali i
vjerovnike od radnji trgovakoga drutva (npr. obveza obavjetavanja, davanja
osiguranja, traenje od lanova uprave da nadoknade tetu). Posebno je otro
postavljena odgovornost onih koji vode poslove drutva (graanskopravna,
kaznena, prekrajna).
Zakon poiva na konceptu davanja velike slobode onima koji vode poslove
drutva, ali i njihove maksimalne odgovornosti. Zato se u njemu, kada je rije o
dionikom drutvu, utjecaj dioniara na voenje poslova drutva bitno
ograniava. Odluka onoga tko vodi poslove drutva je samostalna, to omoguuje
najvee mogue potivanje struke, ali zato iskljuuje i pozivanje na odluku
drugoga da bi se otklonila odgovornost. Kako bi se omoguilo koritenje pravnim
oblicima u kojima lanovi drutva ele voditi poslove drutva ili pak na njih bitno
utjecati, u Zakonu su predvieni i pravni oblici u kojima se to moe ostvariti s
razliitim intenzitetom (javno trgovako drutvo, komanditno drutvo, drutvo s
ogranienom odgovornou). Zakon posebno sadri i mjere osiguranja u
sluajevima sklapanja ugovora o voenju poslova drutva i uope u odnosima
drutava koja ine koncern da bi se sprijeilo nekontrolirano izvlaenje dobiti na
tetu onih koji imaju udjele u drutvu.
Zatita vjerovnika i inae je jedna od temeljnih postavki pravnog sustava. U
odnosu na politiku kojom se propisima neprimjereno titilo dunika, Zakon o
trgovakim drutvima je u tome uinio znaajan napredak. Nikada ranije u naem
pravu nije bilo takvih odredbi o zatiti vjerovnika u odnosu prema onome to se
dogaa u pravnoj osobi, to je znatan doprinos stvaranju pravne sigurnosti u
prometu. Rjeenja o tome unesena su u nae pravo neposrednim utjecajem
njemakog prava.
13. Unutarnje ureenje trgovakoga drutva bitno je pojednostavnjeno u
odnosu na stanje u tipovima pravnih osoba koji su se koristili prije stupanja na
snagu Zakona o trgovakim drutvima. Ono ima statut ili drutveni ugovor,
ovisno o tome o kojemu je tipu drutva rije. Prihvaanjem rjeenja sadranih u
njemakom pravu uklonjena je potreba da drutvo ima jedno i drugo, kao to je
to prije Zakona bilo sluaj. Zakon o trgovakim drutvima ne propisuje obvezu
356

Akademik Jaka Barbi: Utjecaj njemakog prava na stvaranje hrvatskog prava drutva
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 44, 3-4/2007., str. 339.-363.

da drutvo ima bilo koji drugi akt. Zakonom se omoguuje unutarnja organizacija
drutva i osnivanje podrunica onako kako se to ini i po njemakom pravu.
14. Zatita prava manjine u dionikom drutvu nala je mjesto u odredbama
Zakona. Brojna su rjeenja Zakona iz kojih ona proizlazi, to ne znai i da je
zatita manjine apsolutna. To se posebno vidi iz toga to se odreena prava pri
glasovanju ili pri sudjelovanju u radu organa u kojemu se neto odluuje vezuju
uz to da netko ima udio odreene veliine koji je tako postavljen da onemoguuje
zloupotrebu od nekoga tko ima sasvim neznatan udio, ali daje i znaajna prava.
Osim toga, u Zakon su ugraena rjeenja koja spreavaju da se pri najvanijim
odlukama stvori nepotrebna tenzija u drutvu do koje bi dolo kada bi ih se
donosilo s neznatnom razlikom u veini glasova. Zato je za takve vane odluke
propisana veina od najmanje 75 % glasova raunajui po zastupljenome
temeljnom kapitalu ili po danim glasovima, a nekada i glasova koji predstavljaju
75% temeljnog kapitala drutva.
Da ne bi dolo do blokiranja rada organa u kojima se odluuje, Zakon, osim
u nekim izuzetnim sluajevima, ne propisuje kvorum, ali ostavlja da se on moe
odrediti statutom, odnosno drutvenim ugovorom i odreuje da se postotak
glasova odnosi na temeljni kapital koji je zastupljen na skuptini, a, osim samo
iznimno, ne na ukupni temeljni kapital drutva. No u svim tim sluajevima
propisuje se da je mogue statutom, odnosno drutvenim ugovorom propisati i
veu veinu od one koja je propisana, odnosno traiti ispunjenje nekih dodatnih
pretpostavki.
Svrsi zatite lanova u drutvu, a to e rei i manjine, slui i mogunost da se
sudskim putem pobijaju odluke nekih organa drutva ili da se neki organ sprijei
u tome da postupa suprotno interesu drutva. Osim toga dioniari koji raspolau
s dionicama na koje se odnosi propisani minimalan dio temeljnog kapitala mogu
u drutvu ostvarivati tono propisana prava, a kako bi se to olakalo propisuje se
da je to mogue i ako se njihove dionice odnose na neki odreeni iznos tog
kapitala, jer bi inae u drutvima s velikim temeljnim kapitalima ostvarivanje
prava bilo teko mogue. Tu su usvojena mjerila kao i u njemakom pravu.
15. Pravo lanova drutva na obavijetenost razraeno je kao i u njemakom
pravu. Odreuje se njegov sadraj i nain kako ga se ostvaruje. Predvieno je i
da ga se moe ostvariti sudskim putem.
16. U hrvatskom pravu ne pravi se razlika prema tome jesu li lanovi drutva
domae ili inozemne osobe. Potpada li neko drutvo pod pravni reim hrvatskoga
prava, njegov je poloaj isti bez obzira na to tko su mu lanovi. U skladu s time
ne postavlja se ni uvjet hrvatskog dravljanstva ni za koji poloaj u drutvu (npr.
lanstvo u upravi ili nadzornom odboru drutava kapitala).
17. U Zakonu se dosljedno provodi naelo prema kojem onaj tko ulae u
poduzetniki pothvat mora snositi i rizike koji iz toga proizlaze. Zato se dioniaru
na ono to je uloio kao ulog u drutvo ne plaaju kamate. Ne vraa mu se ni ono
to je uplatio, a kada se to u iznimnim sluajevima moe uiniti, mora se odraziti
na poloaj i prava lana u drutvu (stjecanje vlastitih dionica, smanjenje
357

Akademik Jaka Barbi: Utjecaj njemakog prava na stvaranje hrvatskog prava drutva
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 44, 3-4/2007., str. 339.-363.

temeljnog kapitala povlaenjem dionica). Isto tako mu se ne moe garantirati

isplata dividende.
18. Zakon, sukladno usvojenim europskim pravnim standardima, ne vezuje
kontrolu nad trgovakim drutvom samo uz kapital koji je u njega uloen.
Kontrola se moe stei i uz manjinski ulog, a moe je prema okolnostima imati i
onaj tko u drutvu nema uloenoga kapitala. To se postie primjenom nekih
pravnih instituta ureenih Zakonom, npr. poduzetnikim ugovorima. Da se
ocijeni kakav je neiji utjecaj u trgovakome drutvu ne moe se uzeti u obzir
samo ulog nego stvarno stanje glede utjecaja na voenje poslova drutva. U
suprotnom bile bi mogue zlouporabe. Pod utjecajem europskog prava mjerila za
odreenje kada je rije o kontroli navedena su u pogledu banaka u Zakonu o
bankama i dionikih drutava za osiguranje u Zakonu o osiguranju. Zakon o
trgovakim drutvima daje mjerila za odreenje veinskog udjela u drutvu
kapitala i veinskog prava odluivanja u takvom drutvu.
19. Likvidacija je, kao i u njemakom pravu, privatna stvar drutva. Za
vrijeme likvidacije drutvo nastavlja djelovati samo to mijenja cilj - umjesto da
je usmjereno na poslovanje radi ostvarenja dobiti, ono djeluje da bi okonalo
pravne odnose i prestalo. Zakon u tome prua dovoljnu zatitu vjerovnicima, a u
odnosu na stanje prije njega bitno se odtereuje rad suda, a postupak likvidacije
uvelike pojeftinjuje. Zakonom je osigurano da se provoenje likvidacije stavlja
svakome do znanja, da drutvo dok ona traje i dalje posluje uz uvjete koji su u
njemu propisani, a da se ne izigraju vjerovnici.
20. U skladu s novijim razvojem njemakog prava drutava i hrvatsko pravo
dionikih drutava poznaje dionice bez nominalnog iznosa i iskljuenje
manjinskih dioniara od strane glavnog dioniara koji ima dionice to se odnose
na najmanje 95 % temeljnog kapitala uz plaanje primjerene otpremnine
(squeeze out). Pritom su prihvaene sve mjere zatite manjinskih dioniara koje
sadri i njemako pravo.
Hrvatsko pravo poznaje dionice u nematerijaliziranom obliku pa gotovo da i
nema dionica za koje su izdane isprave o dionicama. Jako je suena mogunost
za izdavanje isprava o dionicama pa se izdavanje tih isprava moe smatrati
izuzetkom. Propisano je i da se dionice vode na raunima imatelja
nematerijaliziranih vrijednosnih papira u kompjutorskom sustavu Sredinje
depozitarne agencije.
21. Po uzoru na njemako pravo u Zakonu o trgovakim drutvima sadrane
su i odredbe o povezanim drutvima radi zatite vanjskih dioniara i lanova
drutva s ogranienom odgovornou i vjerovnika.
22. U hrvatskom pravu usvojen je pojam poduzea i prihvaene su
mogunosti raspolaganja njime kao to je to uinjeno i u njemakom pravu. U
tome meu njima nema razlike.
23. U pogledu sudjelovanja radnika u upravljanju i voenju poslova
trgovakih drutava hrvatsko pravo nije slijedilo njemaki uzor. Umjesto
sloenog sustava sudjelovanja radnika u organima drutava kapitala u naem je
pravu samo predvieno sudjelovanje predstavnika radnika u nadzornom odboru
358

Akademik Jaka Barbi: Utjecaj njemakog prava na stvaranje hrvatskog prava drutva
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 44, 3-4/2007., str. 339.-363.

drutva i to samo ako je u drutvu zaposlen najmanje zakonom propisani broj

radnika (200) te u drutvima u kojima drava ili tijela lokalne podrune
(regionalne) samouprave imaju najmanje zakonom propisani udio bez obzira na
broj zaposlenih (vie od 25 %). U dionikom drutvu to moe biti samo jedan
lan nadzornog odbora, a u drugima i vie njih, ovisno o tome to je predvieno
drutvenim ugovorom. U drutvima osoba u kojima nema nadzornog odbora,
mora se omoguiti sudjelovanje predstavnika radnika u nadzoru pa se u tu svrhu
mogu u njima osnovati i odgovarajua tijela. Hrvatsko pravo ne pozna pravni
institut radnikog direktora.
Ovih nekoliko obiljeja, bez ulaenja u brojne detalje, omoguuju stvaranje
slike o tome koliko je hrvatsko pravo drutava stvarano pod utjecajem
odgovarajueg njemakog prava.

3. PREDVIDIVI DALJNJI RAZVOJ

Daljnji razvoj prava drutava treba promatrati s gledita onoga to e se
dogaati u kratkom razdoblju od nekoliko narednih godina i u vrijeme nakon
toga. Te prve godine obiljeit e prilagodba hrvatskog prava europskom pravu.
Ispitivanje stanja domaeg prava u odnosu na izvore europskog prava (tzv.
screening) zamijenit e vrijeme pregovaranja i utvrivanja potrebnih promjena u
domaem pravu koje e trebati uvesti. Njih e biti i na podruju prava drutava,
mnogo manje u pogledu Zakona o trgovakim drutvima jer je veliki dio
europskog prava u nj ve ugraen, a mnogo vie u podruju raunovodstva. Vei
zahvat u taj zakon moe se oekivati uvede li se mogunost upotrebe i
monistikog sustava organa dionikog drutva i zbog usklaenja s novim
smjernicama Europske unije donesenim nakon posljednje izmjene i dopune tog
zakona.
Nai propisi o raunovodstvu dodue upuuju na primjenu Meunarodnih
raunovodstvenih standarda, ali ne ureuju neka vana pitanja pa tako ne
definiraju ni pojmove kao to su primjerice bilanna dobit, rezerve kapitala i dr.
ime oteavaju ureenje stvari u Zakonu o trgovakim drutvima koje su s time
vezane. Znatna tekoa je u tome to strunjaci iz tog podruja vie tendiraju
rjeenjima sjevernoamerikog prava, a da pri tome ne vode rauna o njihovu
uklapanju u pravne standarde usvojene u pravima temeljenim na
srednjoeuropskim pravnim tradicijama. U hrvatskom pravnom sustavu ta se
materija naalost ureuje posebnim Zakonom o raunovodstvu, jer Hrvatska
nema trgovaki zakonik pa ju se nije moglo urediti Zakonom o trgovakim
drutvima. Opravdano je oekivati da se podruje raunovodstva, temeljito i
usklaeno s odgovarajuim europskim smjernicama, uredi i u okviru prilagodbe
prava europskom pravu. Ne pristupi li se tome, neke e se od tih pojmova morati
urediti prilikom prve izmjene i dopune Zakona o trgovakim drutvima, jer to
zahtijeva primjena tog zakona.
359

Akademik Jaka Barbi: Utjecaj njemakog prava na stvaranje hrvatskog prava drutva
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 44, 3-4/2007., str. 339.-363.

U Zakon o trgovakim drutvima trebat e, dakle unijeti one odredbe koje se

odnose samo na drave lanice Unije, to se do sada nije ni moglo uiniti, jer se
takve odredbe ne bi mogle primijeniti, i one kojima se u njega unose u
meuvremenu uinjene promjene u europskom pravu. Ovdje se navodi samo
nekoliko primjera kao to su pravno ureenje otvaranja podrunica trgovakih
drutava u drugim dravama lanicama, prijenos sjedita drutva na podruje
druge drave lanice, prekogranina spajanja i pripajanja drutava. Posebnim e
se zakonom morati uvesti europsko dioniko drutvo i europsko gospodarsko
interesno udruenje. Spomenute izmjene Zakona o trgovakim drutvima trebat
e iskoristiti i za dotjerivanje nekih njegovih odredbi koje zbog brzine pripreme
posljednjih izmjena zahtijevaju manje zahvate. Izmjene povodom prilagodbe
hrvatskog prava pravnoj steevini Unije valja iskoristiti i za to da se popravi ono
to je zbog 80 amandmana stavljenih u Saboru na Prijedlog Zakona o izmjenama
i dopunama Zakona o trgovakim drutvima iz 2003. brzopleto pokvareno u tome
tekstu Zakona i dovelo do neujednaenosti nekih njegovih rjeenja kao to je npr.
sluaj s ureenjem instituta ostavke lanova uprave i nadzornog odbora u
drutvima kapitala. Sukladno trendu u dravama lanicama Europske unije trebat
e propisati i mogunost da se uz sadanji dualistiki, tj. dvostupanjski (two tier)
sustav organa dionikog drutva omogui i primjena monistikog, tj.
jednostupanjskog (one tier) sustava.
Primjer promjena uinjenih u europskom pravu nakon to je 2003. izmijenjen i
dopunjen Zakon o trgovakim drutvima je Smjernica br. 2003/58/EC od 15. srpnja
2003. kojom je izmijenjena Prva smjernica (o publicitetu) ija su rjeenja inae ve
unesena u Zakon o trgovakim drutvima. Smjernicom se od zemalja lanica
zahtijeva da registre drutava kapitala vode elektronikim putem, da u registarski
spis pohranjuju isprave i drugo to se u njih mora pohraniti i na elektroniki nain,
da objavljuju podatke elektronikim putem, da omogue svakome pristup u takve
baze podataka i dr. Razumije se da u vezi s time Smjernica ureuje i uinak takvih
upisa i pohrane podataka u registru i registarskom spisu, pitanje jezika na kome se
pohranjuju isprave i sl. Njome se obvezuju zemlje lanice da najkasnije do 31.
prosinca 2006. donesu propise potrebne da se Smjernica provede u njihovom
nacionalnom pravu. Upisi u sudski registar u Hrvatskoj ve se obavljaju
elektronikim putem pa je glavna knjiga registra na elektronskom mediju i
dostupna je svakome. Preostale detalje iz Smjernice trebat e unijeti u Zakon o
sudskom registru u kome se ve predvia mogunost podnoenja prijave za upis
elektronskim putem, ali je to iz tehnikih razloga jo neprovedivo. To e zahtijevati
skeniranje registarskih spisa kako bi se tamo poloene isprave pohranile na
elektronskim nosaima. Takve e se promjene morati obaviti u prvoj kratkoronoj
fazi daljnjeg razvoja prava drutava.
Tu treba ubrojiti i izmjenu Druge smjernice Unije iz 2006. koju drave lanice
Unije moraju provesti do 15.travnja 2008. pa e njezina rjeenja trebati unijeti u
Zakon prilikom njegove prve izmjene i dopune koju treba uskoro oekivati zbog
konanog usklaenja tog zakona s pravnom steevinom Unije. Europsko pravno
ureenje preuzimanja dionikih drutava morat e se unijeti u na pravni sustav
360

Akademik Jaka Barbi: Utjecaj njemakog prava na stvaranje hrvatskog prava drutva
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 44, 3-4/2007., str. 339.-363.

najvjerojatnije donoenjem novog Zakona o preuzimanju dionikih drutava, jer

se teko moe oekivati da se postojei zakon moe popraviti tako da odgovara
onome to se zahtijeva u Uniji.
Kad se ve provodi velika reforma prava moe se ii i korak dalje pa je
iskoristiti i da se u pravo drutava unesu rjeenja iz smjernica koje su jo u
pripremi ako postoji visoki stupanj vjerojatnosti da e biti usvojene i upuene
zemljama lanicama. Sadre li takve smjernice u pripremi dobra i korisna
rjeenja, bolje ih je odmah unijeti u domae pravo kada ga se ionako znaajno
reformira, jer se time smanjuje potreba kasnije promjene Zakona koji je ve
izmijenjen do koje bi ionako moralo doi nakon to se smjernice usvoje. Time bi
se postiglo da se izbjegnu kasnije izmjene Zakona ili da ih se pak svede na samo
manje intervencije. Dobra rjeenja valja, naime, prihvatiti ne zbog toga to ih
zahtijeva Europska unija nego zato to treba prihvatiti sve to unapreuje pravni
sustav i poboljava kvalitetu pravne regulative.
Kako pravo drutava nije zatvorena cjelina koja moe djelovati izolirano od
drugih podruja prava, realno je za oekivati da e se neminovne promjene u tim
drugim podrujima odraziti i na primjenu prava drutava. Daleko najvei dio
posla u vezi s Zakonom o trgovakim drutvima ve je obavljen, a rije je o
zakonu koji je kod nas doveo do najveih promjena u nekom dijelu pravnog
sustava i to odjednom. Stoga Zakon o trgovakim drutvima ve sada treba
ubrojiti u vrlo mali broj hrvatskih propisa koji su najblii onome to se trai u
dravama lanicama Unije.
Treba ozbiljno nastojati na tome da se u toj fazi daljnjeg razvoja prava
drutava vrlo ozbiljno i intenzivno radi na dovoenju pravne infrastrukture u nas
na razinu koja e omoguiti da se moderna rjeenja iz tog prava primjenjuju
onako kako se to ini tamo odakle su uzeta i unesena u nae pravo. To znai
podizanje strune razine sudaca, odvjetnika, javnih biljenika, pravnika u
gospodarstvu i revizora kako bi mogli odgovoriti zadacima koji su pred njima.
Promjenu naina tumaenja prava, do koje e neminovno doi zamjenom mjesta
sada dominantne gramatike metode tumaenja i teleoloke metode, moglo bi se
u naim prilikama smatrati revolucionarnom to e traiti velike napore da se
udovolji novim poveanim zahtjevima koji e se time postaviti. Bez toga ni
najboljim se propisima nee postii da pravo djeluje onako kako to zahtijevaju
potrebe sreenog pravnog sustava. Kao to se i lo propis dobrom i strunom
primjenom moe uiniti podnoljivim tako se i dobar propis loom primjenom
moe uiniti neprihvatljivim. To je naroito osjetljivo na onim podrujima prava
koja treba smatrati novima i za iju primjenu ne postoje dugogodinja iskustva
koja se prenose s jedne na drugu generaciju pravnika.
Ovome treba dodati i svojevrsno uvoenje sudskih presedana kada su u
pitanju odluke Europskog suda ime se u kontinentalne pravne sustave uvodi dio
pravne tradicije iz anglosaksonskih pravnih sustava. Dalekosenost odluka tog
suda u pogledu primjene nacionalnih prava drava lanica Unije znai veliku
promjenu u primjeni prava.
361

Akademik Jaka Barbi: Utjecaj njemakog prava na stvaranje hrvatskog prava drutva
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 44, 3-4/2007., str. 339.-363.

Za to je prijeko potrebno provesti temeljitu reformu pravosudnog sustava.

Zvui gotovo groteskno da zemlja u najuem krugu zemalja koje imaju najvei
broje sudova i sudaca u odnosu na broj stanovnika, koja prema postotku
sudjelovanja sredstava to se daju za rad pravosua u dravnom proraunu spada
u gornju sedminu europskih zemalja ima najvei broj zaostataka u rjeavanju
sudskih predmeta u Europi. Obveza je drave da prui mogunost sucima i
drugim pravnim strunjacima u pravosudnom sustavu za stjecanje novih znanja,
a njihova je obveza da to iskoriste kako bi bili u stanju dobro primjenjivati
temeljito izmijenjeno, zapravo potpuno novo pravo. Uz to drava mora osigurati
i potrebnu opremljenost sudova i drugih pravosudnih tijela potrebnom tehnikom
i literaturom. U tome je hvale vrijedna najava da e se uskoro uvesti pokusna
elektronska dostava u postupcima pred trgovakim sudovima. Ako se to doista i
uini, bila bi ispunjena znaajna pretpostavka za ubrzanje sudskih postupaka.
Nakon to pravo drutava bude u potpunosti usklaeno s europskim pravom i
Hrvatska ue u Europsku uniju to e se pravo nastaviti razvijati tempom kojeg e
diktirati Unija isto onako kako e to zahtijevati i za prava drutava svih zemalja
lanica. To e znaiti nastavak promjena, ali ne kampanjom koja predstoji, zbog
kratkog vremena prilagodbe prava i veliine zahvata, nego sustavno kako to budu
inili drugi. Kako je pravo drutava u Hrvatskoj raeno po uzoru na njemako
pravo, pritom e pomoi praenje kako e se zahtijevane promjene unositi u
pravo uzor, naroito ako je rije o promjenama po uzoru na common law kojih e
sigurno biti ija rjeenja treba prilagoditi pravnom sustavu temeljenom na
drukijim pravnim zasadama.
Koritenje njemakog prava kao prava uzora omoguuje koritenje praksom
njemakih sudova i pravnom knjievnou, to je velika pomo ne samo u
stvaranju nego i u primjeni prava. Pri tome ne treba postupiti mehaniki nego s
prosudbom odgovara li neto od toga pravu kakvo je kod nas i jesu li tamo zauzeti
stavovi prihvatljivi. Tua iskustva treba koristiti, ali ih se ne smije slijepo slijediti
bez potrebne doze kritinosti. Kako se to ini pri stvaranju tako treba postupiti i
u primjeni prava.
Pravo drutava ine propisi, sudska praksa i pravna knjievnost s tog podruja
uzeti kao cjelina. Hrvatska pravna knjievnost o pravu drutava to jasno
pokazuje, jer se velikim dijelom oslanja na njemake pravne izvore, premda se u
njoj poredbenopravna metoda koristi na iroj osnovi. Iako se u pogledu koritenja
pravnih praktiara tom knjievnou stanje postepeno popravlja, ono je daleko od
toga da bude zadovoljavajue, a to znai i da se u dovoljnoj mjeri jo uvijek ne
koriste tua iskustva. Pozitivni pomak u tome jedan je od uvjeta za postojanje
dobrog hrvatskog prava drutava.

362

Akademik Jaka Barbi: Utjecaj njemakog prava na stvaranje hrvatskog prava drutva
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 44, 3-4/2007., str. 339.-363.

THE INFLUENCE OF THE GERMAN LAW ON THE CREATION

OF THE CROATIAN COMPANY LAW
The creation of the Croatian company law is considered. The historical survey of the
development of company law in Croatia is given. The period in former Yugoslavia when company
law as such has been abandoned and the new types of legal persons unknown to other legal systems
introduced is pointed out. Therefore the Croatian company law has been created as a completely
knew one and not by developing some already existing legal rules. The grounds for the creation of
the Croatian company law according to the German model are presented. The basic features of the
Croatian company law and their comparison with features of the relevant German law are
considered. It is pointed out that after a decade of its implementation the Croatian company law has
been largely amended. An opinion is expressed that after the Croatian company law will be fully
adapted to the relevant European acquis communautaire its development in the future will be
moderate and in line with the future new secondary sources of the European company law.

Key words: Croatian company law, development, features, adaptation to acquis

communautaire, future development

363