Program Ruralnog Razvoja

Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za
razdoblje 2014. 2020.
Instrument za konkurenciju i konvergentnost

(CCI)
2014HR06RDNP001
Vrsta programa
Program ruralnog razvoja
Drava
Republika Hrvatska
Regija
HR - nacionalni
Programsko razdoblje
2014. 2020.
Upravljako tijelo
Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za upravljanje

EU fondom za ruralni razvoj, EU i meunarodnu
suradnju
Verzija
1.4
Status verzije
Donijela Europska komisija
Datum posljednje izmjene
28/05/2015 - 11:04:45 CET

1
Sadraj
1. NAZIV PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA ...................................................................................13
2. DRAVA LANICA ILI UPRAVNA REGIJA .....................................................................................13
2.1. Geografsko podruje obuhvaeno programom .....................................................................................13
2.2. Klasifikacija regije ................................................................................................................................ 13
3. EX ANTE OCJENA ................................................................................................................................ 15
3.1. Opis postupka, ukljuujui odreivanje vremenskog okvira glavnih dogaaja, okvirno izvjee,
u skladu s kljunim etapama razvoja programa ruralnog razvoja. .....................................................15
3.2. Strukturirana tablica koja sadrava preporuke iz ex ante evaluacije i u kojoj se navodi kako su
rjeavane. ...........................................................................................................................................17
3.2.1. R_001; R_002; R_003: Uvod ............................................................................................................21
3.2.2. R_004; R_005; R_006; R_007: Ope informacije i drutveno-gospodarski pokazatelji ..................21
3.2.3. R_008; R_009; R_010; R_011; R_012; R_013: Drutveni pokazatelji ............................................22
3.2.4. R_014; R_015; R_016; R_017; R_018; R_019: Gospodarski pokazatelji ........................................23
3.2.5. R_020; R_021; R_022: Gospodarski pokazatelji ..............................................................................24
3.2.6. R_023; R_024; R_025: Ravnopravnost spolova................................................................................25
3.2.7. R_026; R_027; R_028; R_029: Ruralni turizam ...............................................................................25
3.2.8. R_030; R_031: LEADER ..................................................................................................................26
3.2.9. R_032: MRR ......................................................................................................................................27
3.2.10. R_033: Poljoprivreda - operativne definicije ...................................................................................27
3.2.11. R_034 ; R_035: Poljoprivreda i prehrambena industrija - analiza ..................................................28
3.2.12. R_036; R_037; R_038; R_039; R_040: Poljoprivreda ....................................................................28
3.2.13. R_041; R_042; R_043; R_044: Prirodni resursi..............................................................................29
3.2.14. R_045; R_046; R_047: Poljoprivredno stanovnitvo ......................................................................30
3.2.15. R_048: Sustav obrazovanja odraslih - cjeloivotno uenje ............................................................. 30
3.2.16. R_049; R_050; R_051: Poljoprivredno savjetodavna sluba .......................................................... 31
3.2.17. R_052; R_053; R_054; R_055; R_056: Uinak poljoprivrede na tlo i vodu ..................................31
3.2.18. R_057; R_058: Poljoprivredni okoli - emisija staklenikih plinova i Natura 2000 .......................32
3.2.19. R_059; R_060; R_061; R_062; R_063: Poljoprivredna proizvodnja ..............................................33
3.2.20. R_064; R_065; R_066: Prehrambena industrija ..............................................................................33
3.2.21. R_067; R_068; R_069: umarstvo i drvna industrija ......................................................................34
3.2.22. R_070; R_071; R_072: umarstvo i drvna industrija ......................................................................35
3.2.23. R_073; R_074; R_076; R_078: SWOT analiza situacije i procjena potreba................................ 36
3.2.24. R_075; R_077: SWOT - intervencijska logika ................................................................................37
3.2.25. R_079; R_080; R_081: Pretpristupni programi za poljoprivredu i ruralni razvoj (SAPARD,
IPARD) ..........................................................................................................................................37
3.2.26. R_082; R_083; R_084; R_085; R_086: Strategija ..........................................................................38
3.2.27. R_087: Ex-ante uvjetovanost- auriranje.........................................................................................39
3.2.28. R_088;_R_089: Okvir procjene postignua.....................................................................................39
2
3.2.29. R_090; R_091; R_094; R_095: Mjere - openito ............................................................................40

3.2.30. R_092; R_093: Mjere ......................................................................................................................41
3.2.31. R_096: M 1 - korisnici .....................................................................................................................41
3.2.32. R_097: M 1 - komplementarnost fondova .......................................................................................41
3.2.33. R_098: M 1 - razina potpore ............................................................................................................42
3.2.34. R_099; R_101: M 2 financijska alokacija i iznos potpore ............................................................ 42
3.2.35. R_100: M 2 - definiranje korisnika ..................................................................................................43
3.2.36. R_102; R_103: M 3 - izvedivost shema i oznaavanje proizvoda...................................................43
3.2.37. R_104: M 3 - intenzitet potpore .......................................................................................................44
3.2.38. R_105; R_106; R_107; R_109; R_110; R_115: M 4 - uvjeti prihvatljivosti i dozvoljena
ulaganja ..........................................................................................................................................44
3.2.39. R_108; R_111: M 4 - financije ........................................................................................................44
3.2.40. R_112; R_113; R_114: M 4 ostalo ............................................................................................... 45
3.2.41. R_116; R_117; R_118; R_119; R_120: M 6 ...................................................................................46
3.2.42. R_121; R_122; R_123: M 7 - poveznica s ostalim mjerama i dozvoljena ulaganja........................46
3.2.43. R_124: M 7 - razina iznosa potpore.................................................................................................47
3.2.44. R_125; R_126; R_127; R_130; R_131; R_132 : M 8 - openito ....................................................47
3.2.45. R_128; R_129; R_133: M 8 - iznos potpore i ciljevi.......................................................................48
3.2.46. R_134; R_135: M 9 .........................................................................................................................49
3.2.47. R_136; R_137; R_138; R_139: M 10 - openito .............................................................................49
3.2.48. R_140; R_141; R_143; R_144; R_145 : M 10 ostale pod-mjere .................................................50
3.2.49. R_142: M10-Ouvanje autohtonih i zatienih poljoprivrednih biljnih vrsta i kultivarakriteriji odabira(10.2) .....................................................................................................................51
3.2.50. R_146; R_147; R_148: M 10 - Smanjenje gnojidbe i integrirana zatita bilja ........................51
3.2.51. R_149; R_150; R_151: M11............................................................................................................52
3.2.52. R_152; R_153: M 17 .......................................................................................................................52
3.2.53. R_154: M 19 - postizanje cilja .........................................................................................................53
3.2.54. R_155: M 20 - kriteriji prihvatljivosti i dozvoljena ulaganja .......................................................... 53
3.2.55. R_156; R_157; R_158: Mrea za ruralni razvoj (MRR) .................................................................54
3.2.56. R_159; R_160; R_161; R_162 : Inovacije.......................................................................................54
3.2.57. R_163; R_166: Praenje i evaluacija - nauene lekcije ...................................................................55
3.2.58. R_164; R_165; R_168; R_169; R_172; R_173; R_174 : Praenje i evaluacija - upravljanje i
prikupljanje podataka .....................................................................................................................56
3.2.59. R_167; R_170; R_171; R_175; R_176: Praenje i evaluacija - ciljevi i aktivnosti
Evaluacijskog plana .......................................................................................................................57
3.2.60. R_177; R_178; R_179: Financije ....................................................................................................57
3.2.61. R_180: Indikator plan ......................................................................................................................58
3.2.62. R_181; R_182; R_183; R_184; R_185: Provedba Programa .......................................................... 58
3.2.63. R_186; R_187; R_188; R_189; R_190; R_191; R_192 : Partnerstvo i konzultacije - suradnja
sa dionicima ...................................................................................................................................59
3.2.64. R_193: Partnerstvo i konzultacije - tehniki zahtjevi ......................................................................60
3.2.65. R_194; R_195; R_197: Ravnopravnost spolova i prevencija diskriminacije - odvojeno

poglavlje .........................................................................................................................................61
3.2.66. R_196: Ravnopravnost spolova i prevencija diskriminacije - SWOT .............................................61
3.2.67. SEA_1: Procjena uinka pojedinih planova i programa na okoli ..................................................62
3.2.68. SEA_2: Ekoloka mrea ..................................................................................................................62
3.2.69. SEA_3: Praenje - AO .....................................................................................................................63
3.3. Ex ante izvjee o ocjeni .......................................................................................................................63
4. SNAGE, SLABOSTI, PRILIKE I PRIJETNJE (SWOT) I UTVRIVANJE POTREBA......................64
4.1. Snage, slabosti, prilike i prijetnje (SWOT) ........................................................................................... 64
4.1.1. Opsean sveobuhvatni opis trenutanog stanja programskog podruja na temelju zajednikih
pokazatelja konteksta i pokazatelja konteksta za pojedine programe te ostalih auriranih
kvalitativnih informacija ................................................................................................................64
4.1.2. Snage utvrene u programskom podruju .........................................................................................86
4.1.3. Slabosti utvrene u programskom podruju ......................................................................................87
4.1.4. Prilike utvrene u programskom podruju ........................................................................................89
4.1.5. Prijetnje utvrene u programskom podruju......................................................................................90
4.1.6. Zajedniki pokazatelji konteksta........................................................................................................91
4.1.7. Pokazatelji konteksta pojedinih programa .........................................................................................98
4.2. Procjena potreba..................................................................................................................................100
4.2.1. Potreba 01. Poveanje stupnja profesionalne sposobnosti, svijesti i prijenosa znanja ....................103
4.2.2. Potreba 02 - Jaanje savjetodavnih usluga u poljoprivredi i umarstvu ..........................................104
4.2.3. Potreba 03. Jaanje suradnje istraivakog sustava s gospodarstvom sa ciljem razvoja,
primjene i irenja inovacija ..........................................................................................................104
4.2.4. Potreba 04. Unaprjeenje gospodarenja umama privatnih umoposjednika ..................................106
4.2.5. Potreba 05. Generacijska obnova u poljoprivrednom sektoru ......................................................... 107
4.2.6. Potreba 06. Jaanje odrivosti gospodarstava sa znaajnim strukturnim potekoama i izmjena
strukture poljoprivredne proizvodnje........................................................................................... 107
4.2.7. Potreba 07. Poveanje konkurentnosti sektora prerade i trenja poljoprivrednih proizvoda ..........109
4.2.8. Potreba 08. Komasacija poljoprivrednog i okrupnjavanje umskog zemljita ................................ 109
4.2.9. Potreba 09. Izgradnja pristupnih cesta u poljoprivredi i umarstvu.................................................110
4.2.10. Potreba 10. Poveanje uinkovitog koritenja vode u poljoprivredi i prilagodba klimatskim
promjenama..................................................................................................................................111
4.2.11. Potreba 11. Bolje upravljanje rizicima u poljoprivredi ..................................................................112
4.2.12. Potreba 12. Organiziranje proizvoaa i njihovo jae pozicioniranje na tritu ........................... 112
4.2.13. Potreba 13. Razvoj sustava kvalitete i vea ukljuenost proizvoaa u sheme kvalitete ..............113
4.2.14. Potreba 14. Sprjeavanje erozije tla te poveanje plodnosti tla i organske materije u tlu .............114
4.2.15. Potreba 15. Odravanje kvalitete vode, tla i zraka.........................................................................114
4.2.16. Potreba 16. Ouvanje krajobraza i bioraznolikosti ........................................................................115
4.2.17. Potreba 17. Odravanje kontinuiteta poljoprivredne proizvodnje u podrujima s prirodnim ili
specifinim ogranienjima za poljoprivredu ................................................................................116
4.2.18. Potreba 18. Obnova umskih povrina konverzijom i sadnjom biljaka .........................................117
4.2.19. Potreba 19. Modernizacija tehnologija, strojeva i opreme za izvoenje radova u umarstvu i
preradi drva ..................................................................................................................................118
4.2.20. Potreba 20. Poveanje proizvodnje i koritenja energije iz obnovljivih izvora ............................. 119
4.2.21. Potreba 21. Obnavljanje poljoprivrednog potencijala miniranog zemljita...................................120
4.2.22. Potreba 22. Daljnji razvoj i jaanje lokalnih razvojnih inicijativa.................................................121
4.2.23. Potreba 23. Diversifikacija djelatnosti i otvaranje novih radnih mjesta u ruralnim podrujima ...121
4.2.24. Potreba 24. Razvoj lokalne komunalne, drutvene, prometne i turistike infrastrukture ..............122
4.2.25. Potreba 25. Razvoj temeljnih usluga za ruralno stanovnitvo .......................................................123
5. OPIS STRATEGIJE............................................................................................................................... 124
5.1. Obrazloenje odabranih potreba koje trebaju biti zadovoljene PRR-om i odabir ciljeva,
prioriteta, podruja od interesa i utvrivanja ciljeva na temelju dokaza SWOT analizom i
procjene potreba. Prema potrebi, obrazloenje tematskih potprograma ukljuenih u program. U
obrazloenju se posebno ukazuje na zahtjeve navedene u lanku 8. stavku 1. toki (c)
alinejama (i) i (iv) Uredbe (EU) br. 1305/2013. ..............................................................................124
5.2. Kombinacija i obrazloenje mjera ruralnog razvoja za svako fokus podruje, ukljuujui
opravdanost dodjele financijskih sredstava mjerama i primjerenost financijskih sredstava za
postizanje ciljeva utvrenih u lanku 8. stavku 1. toki (c) alinejama (ii) i (iii) Uredbe (EU)
br. 1305/2013. Kombinacija mjera ukljuenih u logiku intervencije temelji se na dokazima iz
SWOT analize te obrazloenju i odreivanju prioriteta potreba iz toke 5.1. .................................129
5.2.1. P1: Poticanje prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi, umarstvu i ruralnim podrujima ........129
5.2.2. P2: Jaanje isplativosti poljoprivrednoga gospodarstva i konkurentnosti svih vrsta
poljoprivrede u svim regijama te promicanje inovativnih poljoprivrednih tehnologija i
odrivog upravljanja umama ......................................................................................................131
5.2.3. P3: Promicanje organizacije lanca opskrbe hranom, ukljuujui preradu i plasiranje
poljoprivrednih proizvoda na trite, dobrobit ivotinja te upravljanje rizikom u
poljoprivredi .................................................................................................................................133
5.2.4. P4: Obnavljanje, ouvanje i poboljanje ekosustava povezanih s poljoprivredom i umarstvom ...135
5.2.5. P5: Promicanje uinkovitosti resursa te poticanje pomaka prema gospodarstvu s niskom
razinom ugljika otpornom na klimatske promjene u poljoprivrednom, prehrambenom i
umarskom sektoru ......................................................................................................................138
5.2.6. P6: Promicanje drutvene ukljuenosti, suzbijanja siromatva te gospodarskog razvoja u
ruralnim podrujima.....................................................................................................................142
5.3. Opis naina na koji e se rjeavati meusektorski ciljevi, ukljuujui posebne zahtjeve iz
lanka 8. stavka 1. toke (c) alineje (v) Uredbe (EU) br. 1305/2013 ..............................................144
5.4. Saeta tablica logike intervencije u kojoj su prikazani prioriteti i fokus podruja odabrana za
PRR, kvantificirani ciljevi te kombinacija mjera koje e se primjenjivati za ostvarenje tih
vrijednosti, ukljuujui planirane rashode (tablica se automatski generira iz podataka
navedenih u odjeljcima 5.2. i 11.) ....................................................................................................148
5.5. Opis savjetodavnog kapaciteta s ciljem osiguravanja odgovarajuih savjeta te potpore za
regulatorne zahtjeve i za aktivnosti koje se odnose na inovacije kako bi se pokazale mjere
poduzete u skladu lankom 8. stavkom 1. tokom (c) alinejom (vi) Uredbe (EU) br. 1305/2013 ..150
6. PROCJENA EX-ANTE UVJETA .........................................................................................................152
6.1. Dodatne informacije............................................................................................................................ 152
6.2. Ex ante uvjeti ......................................................................................................................................153
5
6.2.1. Popis radnji koje e se poduzeti za ope ex ante uvjete ..................................................................160

6.2.2. Popis radnji koje e se poduzeti za ope ex ante uvjete povezane s prioritetom ............................. 162
7. OPIS OKVIRA ZA PROCJENU OSTVARENJA POSTIGNUA ......................................................163
7.1. Pokazatelji ...........................................................................................................................................163
poljoprivredi .................................................................................................................................167
7.1.3. P4: Obnavljanje, ouvanje i poboljanje ekosustava povezanih s poljoprivredom i umarstvom...168
7.2. Alternativni pokazatelji .......................................................................................................................172
poljoprivredi .................................................................................................................................173
7.2.3. P4: Obnavljanje, ouvanje i poboljanje ekosustava povezanih s poljoprivredom i umarstvom ...174
7.3. Priuva ................................................................................................................................................176
8. OPIS ODABRANIH MJERA ................................................................................................................178
8.1. Opis opih uvjeta koji se primjenjuju na vie mjera, ukljuujui prema potrebi definiciju
ruralnog podruja, osnovne vrijednosti, viestruku sukladnost, planiranu uporabu financijskih
instrumenata, planiranu uporabu predujmova i zajednike odredbe o ulaganjima, ukljuujui
odredbe lanaka 45. i 46. Uredbe (EU) br. 1305/2013 ....................................................................178
8.2. Opis prema mjeri.................................................................................................................................182
8.2.1. M01 - Prenoenje znanja i aktivnosti informiranja (l. 14.) ............................................................ 182
8.2.2. M02. - Savjetodavne slube, slube za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i pomo
poljoprivrednim gospodarstvima (l. 15.) ....................................................................................205
8.2.3. M03 - Programi kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu (l. 16.) .........................................228
8.2.4. M04 - Ulaganja u fiziku imovinu (l. 17.) .....................................................................................239
8.2.5. M05 Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala naruenog elementarnim
nepogodama i katastrofalnim dogaajima te uvoenje odgovarajuih preventivnih aktivnosti
(lanak 18.) ..................................................................................................................................296
8.2.6. M06 - Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja (l. 19.)................................................306
8.2.7. M07 - Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim podrujima (l. 20.) ...........................................330
8.2.8. M08 - Ulaganja u razvoj umskih podruja i poboljanje isplativosti uma (l. 21.-26.) ...............348
8.2.9. M09 - Uspostavljanje skupina proizvoaa i organizacija (l. 27.) .................................................384
6
8.2.10. M10 - Poljoprivreda, okoli i klimatske promjene (l. 28.) ........................................................... 391
8.2.11. M11 - Ekoloki uzgoj (l. 29.) .......................................................................................................487
8.2.12. M13 - Plaanja povezana s podrujima s prirodnim ogranienjima ili ostalim posebnim
ogranienjima (l. 31.) .................................................................................................................502
8.2.13. M16 - Suradnja (l. 35.) .................................................................................................................520
8.2.14. M17 - Upravljanje rizikom (l. 36.-39.) ........................................................................................ 538
8.2.15. M18 - Financiranje dodatnih nacionalnih izravnih plaanja za Hrvatsku (l. 40) ......................... 545
8.2.16. M19 Potpora za lokalni razvoju sklopu inicijative LEADER (CLLD lokalni razvoj pod
vodstvom zajednice) (lanak 35. Uredbe (EU) br. 13030/2013) .................................................549
9. PLAN OCJENJIVANJA........................................................................................................................ 579
9.1. Ciljevi i svrha ......................................................................................................................................579
9.2. Upravljanje i usklaivanje ..................................................................................................................579
9.3. Teme i aktivnosti ocjenjivanja ............................................................................................................584
9.4. Podaci i informacije ............................................................................................................................ 587
9.5. Raspored .............................................................................................................................................589
9.6. Komunikacija ......................................................................................................................................591
9.7. Resursi.................................................................................................................................................592
10. FINANCIJSKI PLAN .......................................................................................................................... 594
10.1. Godinji doprinosi EPFRR-a u (EUR) .............................................................................................. 594
10.2. Jedinstvena stopa doprinosa EPFRR-a za sve mjere podijeljena po vrsti regije kako se navodi u
lanku 59. stavku 3. Uredbe (EU) br. 1305/2013. ...........................................................................595
10.3. Ralamba po mjeri ili vrsti operacije s posebnom stopom doprinosa EPFRR-a (EUR ukupno
za razdoblje od 2014. do 2020.) .......................................................................................................596
10.3.1. M01 - Prenoenje znanja i aktivnosti informiranja (l. 14.) .......................................................... 596
10.3.2. M02. Savjetodavne slube, slube za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i pomo
poljoprivrednim gospodarstvima (l. 15.) ....................................................................................597
10.3.3. M03 - Programi kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu (l. 16.) .......................................598
10.3.4. M04 - Ulaganja u fiziku imovinu (l. 17.) ...................................................................................599
10.3.5. M05 Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala naruenog elementarnim
(lanak 18.) ..................................................................................................................................600
10.3.6. M06 - Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja (l. 19.)..............................................601
10.3.7. M07 - Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim podrujima (l. 20.) .........................................602
10.3.8. M08 - Ulaganja u razvoj umskih podruja i poboljanje isplativosti uma (l. 21.-26.) .............603
10.3.9. M09 - Uspostavljanje skupina proizvoaa i organizacija (l. 27.) ...............................................604
10.3.10. M10 - Poljoprivreda, okoli i klimatske promjene (l. 28.) ......................................................... 605
10.3.11. M11 - Ekoloki uzgoj (l. 29.) .....................................................................................................606
ogranienjima (l. 31.) .................................................................................................................607
10.3.13. M16 - Suradnja (l. 35.) ...............................................................................................................608
10.3.14. M17 - Upravljanje rizikom (l. 36.-39.) ......................................................................................609
10.3.15. M18 - Financiranje dodatnih nacionalnih izravnih plaanja za Hrvatsku (l. 40) .......................610
7
10.3.16. M19 Potpora za lokalni razvoju sklopu inicijative LEADER (CLLD lokalni razvoj pod
vodstvom zajednice) (lanak 35. Uredbe (EU) br. 13030/2013) .................................................611
10.3.17. M20 - Tehnika pomo drava lanica (l. 51. 54.) ..................................................................612
10.4. Indikativna podjela po mjerama za svaki potprogram ......................................................................613
11. PLAN POKAZATELJA ......................................................................................................................614
11.1. Plan pokazatelja ................................................................................................................................ 614
11.1.1. P1: Poticanje prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi, umarstvu i ruralnim podrujima ......614
poljoprivredi .................................................................................................................................620
11.1.4. P4: Obnavljanje, ouvanje i poboljanje ekosustava povezanih s poljoprivredom i
umarstvom ..................................................................................................................................622
11.2. Pregled planiranog ostvarenja i planiranih rashoda po mjeri i podruju od interesa (generira se
automatski) .......................................................................................................................................637
11.3. Sekundarni uinci: utvrivanje moguih doprinosa mjera/podmjera ruralnog razvoja
programiranih u okviru odreenoga fokus podruja drugim fokus podrujima / ciljevima ............640
11.4. U popratnoj je tablici prikazano kako su okoline mjere/programi programirani za ostvarivanje
jednog ili vie okolinih/klimatskih ciljeva .....................................................................................642
11.4.1. Poljoprivredno zemljite ................................................................................................................642
11.4.2. umska podruja ............................................................................................................................ 646
11.5. Cilj i ostvarenje pojedinog programa ................................................................................................ 647
12. DODATNO NACIONALNO FINANCIRANJE ................................................................................648
12.1. M01 - Prenoenje znanja i aktivnosti informiranja (l. 14.) ............................................................. 648
12.2. M02. Savjetodavne slube, slube za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i pomo
poljoprivrednim gospodarstvima (l. 15.) ........................................................................................ 649
12.3. M03 - Programi kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu (l. 16.) ..........................................649
12.4. M04 - Ulaganja u fiziku imovinu (l. 17.) ......................................................................................649
12.5. M05 Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala naruenog elementarnim
(lanak 18.) ......................................................................................................................................649
12.6. M06 - Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja (l. 19.).................................................649
12.7. M07 - Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim podrujima (l. 20.) ............................................649
12.8. M08 - Ulaganja u razvoj umskih podruja i poboljanje isplativosti uma (l. 21.-26.) ................650
12.9. M09 - Uspostavljanje skupina proizvoaa i organizacija (l. 27.) ..................................................650
12.10. M10 - Poljoprivreda, okoli i klimatske promjene (l. 28.) ............................................................ 650
8
12.11. M11 - Ekoloki uzgoj (l. 29.) ........................................................................................................650

12.12. M13 - Plaanja povezana s podrujima s prirodnim ogranienjima ili ostalim posebnim
ogranienjima (l. 31.) .....................................................................................................................650
12.13. M16 - Suradnja (l. 35.) ..................................................................................................................650
12.14. M17 - Upravljanje rizikom (l. 36.-39.) ......................................................................................... 651
12.15. M18 - Financiranje dodatnih nacionalnih izravnih plaanja za Hrvatsku (l. 40) .......................... 651
12.16. M19 Potpora za lokalni razvoju sklopu inicijative LEADER (CLLD lokalni razvoj pod
vodstvom zajednice) (lanak 35. Uredbe (EU) br. 13030/2013) .....................................................651
12.17. M20 - Tehnika pomo drava lanica (l. 51. 54.) .....................................................................651
13. ELEMENTI POTREBNI ZA PROCJENU DRAVNE POTPORE...................................................652
poljoprivrednim gospodarstvima (l. 15.) ........................................................................................ 655
13.7. M04 - Ulaganja u fiziku imovinu (l. 17.) ......................................................................................657
13.10. M07 - Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim podrujima (l. 20.) ..........................................658
13.11. M08 - Ulaganja u razvoj umskih podruja i poboljanje isplativosti uma (l. 21.-26.) ..............659
13.16. M16 - Suradnja (l. 35.) ..................................................................................................................661
14. PODACI O KOMPLEMENTARNOSTI............................................................................................. 664
14.1. Opis sredstava za postizanje komplementarnosti i usklaenosti s:...................................................664
14.1.1. Drugi instrumenti Unije, posebno s ESI fondovima i 1. stupom, ukljuujui ekologizaciju, te
ostali instrumenti zajednike poljoprivredne politike ..................................................................664
14.1.2. Ako drava lanica odabere podnijeti nacionalni program i skup regionalnih programa kako
se navodi u lanku 6. stavku 2. Uredbe (EU) br. 1305/2013, informacije o njihovoj
meusobnoj komplementarnosti ..................................................................................................667
14.2. Prema potrebi, podaci o komplementarnosti s drugim instrumentima Unije, ukljuujui LIFE ......668
15. NAINI PROVEDBE PROGRAMA:.................................................................................................669
15.1. Imenovanje svih tijela iz lanka 65. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1305/2013 od strane drava
lanica i saet opis strukture upravljanja i kontrole programa koje se zahtijevaju lankom 55.
9
stavkom 3. tokom (i) Uredbe (EU) br. 1303/2013 i mjere iz lanka 74. stavka 3. Uredbe (EU)
br. 1303/2013 ...................................................................................................................................669
15.1.1. Tijela ..............................................................................................................................................669
15.1.2. Saet opis strukture upravljanja i kontrole programa i mjere za neovisno ispitivanje prigovora ..669
15.2. Predvieni sastav Odbora za praenje .............................................................................................. 672
15.3. Odredbe kojima se osigurava promidba programa, ukljuujui nacionalnom ruralnom
mreom, upuivanjem na strategiju informiranja i promidbe iz lanka 13. Provedbene uredbe
(EU) br. 808/2014 ............................................................................................................................ 674
15.4. Opis mehanizama za osiguravanje usklaenosti s lokalnim razvojnim strategijama koje se
provode u okviru LEADER-a, aktivnostima koje su predviene u okviru mjere suradnje iz
lanka 35. Uredbe (EU) br. 1305/2013, mjerom Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim
podrujima iz lanka 20. navedene Uredbe te ostalim ESI fondovima .........................................679
15.5. Opis aktivnosti za smanjenje administrativnog optereenja korisnika iz lanka 27. stavka 1.
Uredbe (EU) br. 1303/2013 .............................................................................................................679
15.6. Opis upotrebe tehnike pomoi, ukljuujui aktivnosti povezane s pripremanjem,
upravljanjem, praenjem, evaluacijom, informiranjem i kontrolom programa i njegovom
provedbom, kao i aktivnosti koje se odnose na prethodna i naredna programska razdoblja iz
lanka 59. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1303/2013 .............................................................................681
16. POPIS MJERA KAKO BI SE UKLJUILI PARTNERI ...................................................................685
16.1. Savjet za ruralni razvoj .....................................................................................................................685
16.1.1. Predmet odgovarajuih savjetovanja ............................................................................................. 685
16.1.2. Saetak rezultata ............................................................................................................................ 685
16.2. Rasprava o investicijskim prioritetima "Ruralni razvoj i poveanje produktivnosti u
poljoprivredi" (EPFRR) ...................................................................................................................685
16.3. Fokus grupa o "Uspostavi i provedbi Evaluacijskog plana (EP) Programa ruralnog razvoja
2014. - 2020." ...................................................................................................................................686
16.4. Prezentacija mjera nacrta Programa ruralnog razvoja ......................................................................686
16.5. Javna rasprava o Stratekoj procjeni utjecaja na okoli (SEA) i nacrta pPograma ruralnog
razvoja ..............................................................................................................................................687
16.6. Javna rasprava o nacrtima Programa ruralnog razvoja .....................................................................687
16.7. Objavljeno na mrenoj stranici www.mps.hr/ipard/ .........................................................................688
10
16.8. Radionice vezane uz mjeru LEADER .............................................................................................. 688

16.9. (Neobvezna) objanjenja ili dodatne informacije kako bi se nadopunio popis mjera ......................689
17. NACIONALNA RURALNA MREA................................................................................................ 691
17.1. Postupci i vremenski rokovi za uspostavu nacionalne ruralne mree (dalje u tekstu NRM) ...........691
17.2. Planirano ustrojstvo mree, odnosno nain na koji e organizacije i uprave ukljuene u ruralni
razvoj, ukljuujui partnere, kako je navedeno u lanku 54. stavku 1. Uredbe (EU) br.
1305/2013 biti ukljuene i kako e se olakati aktivnosti umreavanja ..........................................691
17.3. Saeti opis glavnih kategorija aktivnosti koje e nacionalne ruralne mree poduzeti u skladu s
ciljevima programa .......................................................................................................................... 693
17.4. Resursi dostupni za osnivanje i rad nacionalnih ruralnih mrea.......................................................694
18. EX ANTE PROCJENA MOGUNOSTI PROVJERE I KONTROLE I RIZIK OD POGREKE....696
18.1. Izjava upravljakog tijela i agencije za plaanja o mogunosti provjere i kontrole mjera
poduprtih u sklopu Programa ruralnog razvoja ...............................................................................696
18.2. Izjava funkcionalno neovisnog tijela iz lanka 62. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1305/2013 kojom
se potvruju prikladnost i tonost izrauna standardnih trokova, dodatnih trokova i
neostvarenog prihoda .......................................................................................................................697
19. PRIJELAZNA RJEENJA ..................................................................................................................699
19.1. Opis prijelaznih uvjeta prema mjeri ..................................................................................................699
19.2. Okvirne prijenosne tablice ................................................................................................................699
20. TEMATSKI POTPROGRAMI............................................................................................................701
21. DOKUMENTI .....................................................................................................................................702
11
1. NAZIV PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA

Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. 2020.
2. DRAVA LANICA ILI UPRAVNA REGIJA

2.1. Geografsko podruje obuhvaeno programom
Geografsko podruje:
HR - nacionalni
Opis:
Republika Hrvatska (RH) smjetena je na jugoistoku Europe i njezina ukupna povrina pokriva 87.661 km 2,
od ega na kopno otpada 56.594 km2 (ukljuujui povrinu otoka), dok povrina teritorijalnog mora i
unutarnjih morskih voda iznosi 31.067 km2. Duina kopnene granice iznosi 2.028 km, a duina morske
obale na kopnu 1.777 km. Uz obalu Jadranskoga mora smjeteno je 1.246 otoka, otoia, hridi i grebena, od
ega je 48 otoka naseljeno. Duina morske obale otoka iznosi 4.058 km.
U 2012. godini, skoro 80% hrvatskog kopnenog podruja klasificirano je kao preteno ruralno podruje to
je znatno vie od prosjeka EU-27 gdje je prosjek 51,3% Tonije, prema Eurostatu urbano/ruralnoj tipologiji,
79,1% Hrvatske kopnene povrine je klasificirano kao preteno ruralno, 19,8% kao mjeovito, dok je samo
1,1% (CI-3) podruja klasificirano kao preteno urbano podruje kategorizirano po NUTS-3 razini regije. U
istoj godini, 56,7% stanovnitva ivi u preteno ruralnim podrujima opet znatno vie od prosjeka EU-27
gdje je taj postotak 22,3%.
Za potrebe provedbe PRR 2014. - 2020 i odreivanja ruralnog podruja na razini programa, od strane
neovisnog strunjaka provedena je posebna studija (Prilog 1). U skladu s jednim od predloenih modela,
ruralno podruje na razini programa definirano je na cijelom podruju RH osim administrativnih centara
etiri grada (Zagreb, Split, Rijeka i Osijek). Ukupno 3.217.117 stanovnika (75,08% od ukupnog broja
stanovnika) i 56.164 km ruralnog podruja (99,24% od ukupnog teritorija) su obuhvaeni ovom
definicijom.
PRR 2014. - 2020 osigurava jedinstvenu primjenu politike ruralnog razvoja na cjelokupnom ruralnom
podruju RH po definiciji jedan program za cijeli teritorij. PRR se provodi na cijelom podruju RH, osim
mjera ruralnog razvoja (6.2, 6.4, 7) koje se provode na ruralnom podruju na razini programa. Obe
statistike regije RH na razini NUTS-2, smatraju se slabije razvijenim regijama te se ista stopa doprinosa
EPFRR koristi na cijelom zemljopisnom podruju koje pokriva program.
2.2. Klasifikacija regije
Opis:
Administrativno, RH podijeljena je na 21 jedinicu regionalne (podrune) samouprave to odgovora NUTS 3
razini, od ega je 20 upanija i Grad Zagreb kao posebna administrativna jedinica. Ukupno je 556 jedinica
lokalne samouprave, od ega je 127 gradova i 429 opina sukladno Zakonu o lokalnoj i podrunoj
(regionalnoj) samoupravi (NN 129/05).
13
U statistikom smislu RH je podijeljena na dvije NUTS 2 regije:

Kontinentalna Hrvatska, koja obuhvaa 14 NUTS 3 regija: Zagrebaku, Krapinsko-zagorsku,
Varadinsku, Koprivniko-krievaku, Meimursku, Bjelovarsko-bilogorsku, Virovitikopodravsku, Poeko-slavonsku, Brodsko-posavsku, Osjeko-baranjsku, Vukovarsko-srijemsku,
Karlovaku i Sisako-moslavaku upaniju te Grad Zagreb.
Jadranska Hrvatska, koja obuhvaa 7 NUTS 3 regija: Primorsko-goransku, Liko-senjsku,
Zadarsku, ibensko-kninsku, Splitsko-dalmatinsku, Istarsku i Dubrovako-neretvansku upaniju.
Slika 1: Teritorijalna podjela Republike Hrvatske na statistike regije
Izvor: Dravni zavod za statistiku (DZS), 2013.
14
3. EX ANTE OCJENA
3.1. Opis postupka, ukljuujui odreivanje vremenskog okvira glavnih dogaaja, okvirno izvjee, u
skladu s kljunim etapama razvoja programa ruralnog razvoja.
Tijekom studenog 2012., Sredinja Agencije za financiranje i ugovaranje, provela je javni natjeaj za
projekt IPA 2009 FWC Support for preparing Rural development programme 2014-2020, u okviru kojeg
je predviena aktivnost ex-ante procjene Programa ruralnog razvoja 2014.- 2020. U prosincu 2012.
sklopljen je ugovor br. 2009-0404-011501, izmeu Sredinje Agencije za financiranje i ugovaranje
(ugovaratelj) i tvrtke Cardno Agrisystems, UK (izvritelj).
Obveza ugovora je bila provesti ex-ante evaluaciju Programa i procjenu stratekog utjecaja na okoli (SEA).
Ex-ante evaluacija je sastavni dio programiranja sa ciljem doprinosa kvaliteti izrade Programa.
Prvi uvodni sastanak izmeu korisnika i izvritelja, odran je 03. sijenja 2013. U periodu od veljae 2013.
do travnja 2014. nezavisni procjenitelji su imali dodatne misije u Republici Hrvatskoj (11.-15. oujka 2013.;
3.-5. lipnja 2013.; 9.-18. rujna 2013.; 29.-31. listopada 2013.; 28.-30. travnja 2014.).
Ex-ante evaluacija je administrativno nadgledana od strane grupe za upravljanje projektom sastavljene od
predstavnika Sredinje agencije za financiranje i ugovaranje, Ministarstva poljoprivrede, EU delegacije i
Evaluacijskog tima.
Kao to je reeno, ex-ante evaluacija ukljuuje pripremu preporuka za jaanje intervencijske logike i
opravdanja nacrta PRR, pratei i potujui zajednike EU smjernice i zadani opis posla (ToR).
Ex ante evaluacija je provedena u tri faze: bilateralni sastanci sa djelatnicima MP vezano za poglavlja i
mjere PRR te odravanje radionice o programiranju; prikupljanje podataka i intervjuiranje potencijalnih
korisnika i ostalih dionika; periodino dostavljanje preporuka i podnoenje izvjea (ukljuujui
prezentaciju nacrta izvjea).
Evaluacijski tim je posebnu pozornost obratio na:
Procjenu stanja podruja primjene (koritenje kontekst pokazatelja; poljoprivreda te prehrambena i
preraivaka industrija; umarstvo; okoli i prirodni resursi; ruralni turizam; infrastruktura; SWOT
analiza; procjena potreba);
Relevantnost, unutarnju i vanjsku koherentnost programa (povezanost sa strategijom EU 2020;
procjena strategije i intervencijska logika; predloena potpora po mjerama; uloga odabranih mjera u
postizanju ciljeva; konzistentnost financijskih alokacija i ciljeva; procjena LEADER (CLLD)
provedbe; procjena Mree za ruralni razvoj; tehnika pomo);
mjerenje napretka i rezultate Programa (procjena sustava za praenje i evaluaciju; Evaluacijski plan);
procjenu planiranih aranmana za provedbu programa i za ukljuivanje dionika.
Kompletni nacrt Ex-ante evaluacijskog izvjea je dostavljen u listopadu 2013., finalno Ex-ante
evaluacijsko izvjee je dostavljeno u prosincu 2013. i revidirano Finalno ex-ante evaluacijsko izvjee od
strane Cardna dostavljeno je 28. svibnja 2014.
Postupak izrade SEA izvjea se odvijao paralelno sa ex-ante evaluacijom. Kompletni nacrt izvjea je
dostavljen u oujku 2014., a finalni nacrt 28. svibnja 2014. U periodu od 13. lipnja do 12. srpnja odrana je
javna rasprava vezana za Strateku studiju i nacrt PRR 2014.-2020, a u skladu s lankom 6. SEA Uredbe. U
15
prostorijama Ministarstva poljoprivrede je omoguen uvid u Strateku studiju, koja je bila objavljena i na
internetskim stranicama u periodu od 30 dana (13. lipnja do 12. srpnja 2014.). Javno izlaganje odrano je
18. lipnja 2014. u Ministarstvu poljoprivrede i svi su komentari uzeti u obzir pri izradi finalnog Izvjea,
koje je dostavljeno na engleskom i hrvatskom jeziku 16. srpnja 2014. Detaljna lista preporuka je
prezentirana u poglavlju 3.2. sa dva odvojena Izvjea u prilogu (Finalno Ex-ante evaluacijsko izvjee i
Finalno SEA izvjee).
16
3.2. Strukturirana tablica koja sadrava preporuke iz ex ante evaluacije i u kojoj se navodi kako su
rjeavane.
Naslov (ili referentna oznaka) preporuke
Kategorija preporuke
Datum
R_001; R_002; R_003: Uvod
Ostalo
18/12/2013
R_004; R_005; R_006; R_007: Ope informacije i drutveno- SWOT

gospodarski pokazatelji
potreba
analiza,
procjena 18/12/2013
R_008; R_009; R_010; R_011; R_012; R_013: Drutveni SWOT

pokazatelji
potreba
analiza,
procjena 18/12/2013
R_014; R_015; R_016; R_017; R_018; R_019: Gospodarski SWOT

pokazatelji
potreba
analiza,
procjena 18/12/2013
R_020; R_021; R_022: Gospodarski pokazatelji
SWOT
potreba
analiza,
procjena 18/12/2013
R_023; R_024; R_025: Ravnopravnost spolova
Ostalo
R_026; R_027; R_028; R_029: Ruralni turizam
SWOT
potreba
analiza,
procjena 18/12/2013
R_030; R_031: LEADER
SWOT
potreba
analiza,
procjena 18/12/2013
R_032: MRR
Postupci provedbe Programa
18/12/2013
R_033: Poljoprivreda - operativne definicije
Ostalo
18/12/2013
18/12/2013
R_034; R_035: Poljoprivreda i prehrambena industrija - SWOT

analiza
potreba
analiza,
procjena 18/12/2013
R_036; R_037; R_038; R_039; R_040: Poljoprivreda
SWOT
potreba
analiza,
procjena 18/12/2013
R_041; R_042; R_043; R_044: Prirodni resursi
SWOT
potreba
analiza,
procjena 18/12/2013
R_045; R_046; R_047: Poljoprivredno stanovnitvo
SWOT
potreba
analiza,
procjena 18/12/2013
R_048: Sustav obrazovanja odraslih - cjeloivotno uenje
SWOT
potreba
analiza,
procjena 18/12/2013
R_049; R_050; R_051: Poljoprivredno savjetodavna sluba
SWOT
potreba
analiza,
procjena 18/12/2013
17
R_052; R_053; R_054; R_055; R_056: Uinak poljoprivrede SWOT

na tlo i vodu
potreba
analiza,
procjena 18/12/2013
R_057; R_058: Poljoprivredni okoli - emisija staklenikih SWOT

plinova i Natura 2000
potreba
analiza,
procjena 18/12/2013
R_059; R_060; R_061; R_062; R_063: Poljoprivredna SWOT

proizvodnja
potreba
analiza,
procjena 18/12/2013
R_064; R_065; R_066: Prehrambena industrija
SWOT
potreba
analiza,
procjena 18/12/2013
R_067; R_068; R_069: umarstvo i drvna industrija
SWOT
potreba
analiza,
procjena 18/12/2013
R_070; R_071; R_072: umarstvo i drvna industrija
SWOT
potreba
analiza,
procjena 18/12/2013
R_073; R_074; R_076; R_078: SWOT analiza situacije i SWOT

procjena potreba
potreba
analiza,
procjena 18/12/2013
R_075; R_077: SWOT - intervencijska logika
Konstrukcija
logike
R_079; R_080; R_081: Pretpristupni programi

poljoprivredu i ruralni razvoj (SAPARD, IPARD)
intervencijske 18/12/2013
za Ostalo
18/12/2013
R_082; R_083; R_084; R_085; R_086: Strategija
Konstrukcija
logike
R_087: Ex-ante uvjetovanost- auriranje
18/12/2013
R_088;_R_089: Okvir procjene postignua
Postavljanje ciljeva,
raspodjela financijske
alokacije
18/12/2013
R_090; R_091; R_094; R_095: Mjere - openito
Konstrukcija
logike
R_092; R_093: Mjere
alokacije
R_096: M 1 - korisnici
Konstrukcija
logike
R_097: M 1 - komplementarnost fondova
18/12/2013
R_098: M 1 - razina potpore
18/12/2013
18
18/12/2013
alokacije
R_099; R_101: M 2 financijska alokacija i iznos potpore
alokacije
R_100: M 2 - definiranje korisnika
Konstrukcija
logike
R_102; R_103: M 3 - izvedivost shema i oznaavanje Konstrukcija

proizvoda
logike
R_104: M 3 - intenzitet potpore
alokacije
R_105; R_106; R_107; R_109; R_110; R_115: M 4 - uvjeti Konstrukcija

prihvatljivosti i dozvoljena ulaganja
logike
18/12/2013
18/12/2013
R_108; R_111: M 4 - financije
alokacije
R_112; R_113; R_114: M 4 ostalo
Konstrukcija
logike
R_116; R_117; R_118; R_119; R_120: M 6
Konstrukcija
logike
R_121; R_122; R_123: M 7 - poveznica s ostalim mjerama i Konstrukcija

dozvoljena ulaganja
logike
R_124: M 7 - razina iznosa potpore
alokacije
R_125; R_126; R_127; R_130; R_131; R_132 : M 8 - Konstrukcija

openito
logike
18/12/2013
18/12/2013
R_128; R_129; R_133: M 8 - iznos potpore i ciljevi
alokacije
R_134; R_135: M 9
Konstrukcija
logike
R_136; R_137; R_138; R_139: M 10 - openito
Konstrukcija
logike
R_140; R_141; R_143; R_144; R_145 : M 10 ostale pod- Konstrukcija

mjere
logike
19
18/12/2013
R_142: M10 - Ouvanje autohtonih i zatienih Konstrukcija

poljoprivrednih biljnih vrsta i kultivarakriteriji odabira logike
(10.2)
R_146; R_147; R_148: M 10 - Smanjenje gnojidbe i Konstrukcija

integrirana zatita bilja
logike
R_149; R_150; R_151: M11
Konstrukcija
logike
R_152; R_153: M 17
Konstrukcija
logike
R_154: M 19 - postizanje cilja
Konstrukcija
logike
R_155: M 20 - kriteriji prihvatljivosti i dozvoljena ulaganja
18/12/2013
R_156; R_157; R_158: Mrea za ruralni razvoj (MRR)
18/12/2013
R_159; R_160; R_161; R_162 : Inovacije
Konstrukcija
logike
R_163; R_166: Praenje i evaluacija - nauene lekcije
18/12/2013
R_164; R_165; R_168; R_169; R_172; R_173; R_174 : Postupci provedbe Programa
Praenje i evaluacija - upravljanje i prikupljanje podataka
18/12/2013
R_167; R_170; R_171; R_175; R_176: Praenje i evaluacija - Postupci provedbe Programa
ciljevi i aktivnosti Evaluacijskog plana
18/12/2013
R_177; R_178; R_179: Financije
alokacije
18/12/2013
R_180: Indikator plan
alokacije
18/12/2013
R_181; R_182; R_183; R_184; R_185: Provedba Programa
18/12/2013
R_186; R_187; R_188; R_189; R_190; R_191; R_192: Ostalo

Partnerstvo i konzultacije - suradnja sa dionicima
18/12/2013
R_193: Partnerstvo i konzultacije - tehniki zahtjevi
18/12/2013
R_194; R_195; R_197: Ravnopravnost spolova i prevencija Ostalo

diskriminacije - odvojeno poglavlje
R_196: Ravnopravnost spolova i prevencija diskriminacije - SWOT
SWOT
potreba
20
18/12/2013
analiza,
procjena 18/12/2013
SEA_1: Procjena uinka pojedinih planova i programa na SEA specifine preporuke

okoli
15/07/2014
SEA_2: Ekoloka mrea
SEA specifine preporuke
15/07/2014
SEA_3: Praenje - AO
SEA specifine preporuke
15/07/2014
3.2.1. R_001; R_002; R_003: Uvod

Kategorija preporuke: Ostalo
Datum: 18/12/2013
Tema: Uvod akronimi i kratice (1); rjenik (2); Uvodno poglavlje (3)
Opis preporuke
(1) Tim preporua ukljuivanje odjeljka s akronimima i kraticama prije uvodnog poglavlja;
(2) Tim preporua ukljuivanje pojmovnika u kojem su kljuni pojmovi adekvatno definirani prije uvodnog
poglavlja;
(3) Tim preporua da se u uvodnom poglavlju, odmah nakon prioriteta, spomene koliko e se mjera
implementirati i kada.
Kako se rijeila preporuka ili opravdanje zato nije uzeta u obzir
Djelomino prihvaeno
(1) Budui da SFC predloak ne predvia odvojeno poglavlje za akronime i kratice, ovo pitanje je
horizontalno objanjeno kroz tekst PRR.
(2) Budui da SFC predloak ne predvia odvojeno poglavlje za rjenik, ovo pitanje je horizontalno
objanjeno kroz tekst PRR.
Nije prihvaeno
(3) Budui da SFC predloak ne predvia uvodno poglavlje, ova informacija je dana u poglavlju 5: Opis
Strategije.
3.2.2. R_004; R_005; R_006; R_007: Ope informacije i drutveno-gospodarski pokazatelji
Kategorija preporuke: SWOT analiza, procjena potreba
Datum: 18/12/2013
Tema: Openite informacije klasifikacija regija (1); terminologija ruralnih podruja (2); Drutvenogospodarski pokazatelji naslov (3); zajedniki kontekst pokazatelji (4)
Opis preporuke
(1) Tim predlae ponovno uvoenje informacija iz prethodne verzije poglavlja "Stanje u NUTS 2", koje su
uklonjene iz ove verzije PRR i prebaene u poglavlje "Upravna / teritorijalna organizacija i statistika
21
podjela";
(2) U poglavlju "Ruralna podruja Republike Hrvatske" i tijekom cijelog nacrta PRR, koristi se razliita
terminologija ruralnih podruja. Tim preporua dosljedno usvajanje terminologije OECD-a predominantno
ruralnih, mjeovitih i predominantnih urbanih podruja;
(3) Naslov poglavlja 2 je nedosljedan. Tim preporua da ga se promijeni tako da on odraava stanje
cjelokupne poljoprivrede, a ne strogo popis drutveno-gospodarskih pokazatelja;
(4) Tim preporuuje koritenje relevantnih podataka za sve pokazatelje zajednikog konteksta. Tamo gdje
podaci nisu dostupni, tim preporuuje poveznicu na planirane aktivnosti koje e omoguiti Ministarstvu
poljoprivrede da prikuplja podatke u kasnijoj fazi.
Prihvaeno
(1) Najvaniji podaci poglavlja Stanje u NUTS 2 su ukljueni u poglavlje: Klasifikacija Regija.
(2) Za provedbu PRR 2014. - 2020 i odreivanje ruralnih podruja na razini Programa posebno istraivanje
je provedeno od strane neovisnog strunjaka. Prema provedenom istraivanju dogovorena je nova definicija
ruralnih podruja na razini Programa. Dosljedna terminologija e se primijeniti u Programu, a sljedea dva
pokazatelja i dalje e se koristiti: CCI-3 prema podacima Eurostata (metodologija OECD) i specifini
pokazatelj Programa prema relevantnim podacima za definiranje ruralnih podruja na razini Programa.
(4) Kroz cijeli tekst CCI (zajedniki pokazatelji stanja) su naglaeni. Svi zajedniki pokazatelji su ukljueni
u poglavlje 4.1.6 i svi specifini pokazatelji u poglavlje 4.1.7.
Djelomino prihvaeno
(3) U skladu s vodiem Komisije, opis stanja je strukturiran i opisan te brojano izraen kroz predloke
tablica CCI (drutveno-gospodarska i ruralna situacija, stanje sektora/poljoprivreda i okoli/klima).
3.2.3. R_008; R_009; R_010; R_011; R_012; R_013: Drutveni pokazatelji

Datum: 18/12/2013
Tema: Drutveni pokazatelji stanovnitvo (prirodni rast) (1); definicija veih naselja kao ruralnih podruja
(2); gustoa stanovnitva (3); kretanje stanovnitva (4); edukacija (5); (ne)zaposlenost (6)
Opis preporuke
Tim preporuuje:
(1) iznoenje razloga pada stope prirodnog rasta u usporedbi s EU-27, kao i pojanjenje postoje li regionalne
i urbane / ruralne razlike;
(2) objanjenje zato su vei gradovi definirani kao ruralna podruja, ako je ta odluka uraena namjerno;
(3) proirenje teme kako su ekonomska kriza i raniji rat ostavili svoj trag na ruralnim podrujima i to to
znai za gustou naseljenosti. Zadnja reenica na stranici 6 ne nadovezuje se na prethodnu;
22
(4) dodavanje podataka o tome je li razina migracije vea iz nekih podruja u usporedbi s drugima i zato;
(5) auriranje opih podataka o odgojno-obrazovnoj situaciji u Hrvatskoj, s naglaskom na dokumentaciji
(oekivane) niske razine obrazovanja u ruralnim nasuprot urbanim podrujima;
(6) unakrsno provjeravanje podataka o zaposlenosti i nezaposlenosti i utvrivanje jesu li brojke dosljedne.
Ako su brojke ispravne, molimo da se objasne razlike izmeu njih.
Prihvaeno
(1) Razlozi negativnog prirodnog prirasta su navedeni i regionalne/urbane/ruralne razlike su ukratko
pojanjene u poglavlju 4.1.
(2) Prema jednom od predloenih modela, ruralno podruje na razini PRR je definirano na cijelom teritoriju
Republike Hrvatske, osim u etiri najvea grada (Zagreb, Split, Rijeka i Osijek). Pogledati preporuku R_005
(3) Ova informacija je poboljana i opisana u poglavlju 4.1.
(4) Dodatne informacije su dodane u poglavlju 4.1.
(5) Aurirano je s relevantnim podacima o obrazovanju iz 2011. godine, poglavlje 4.1.
(6) Informacija je aurirana i ukljuena u poglavlju 4.1.
3.2.4. R_014; R_015; R_016; R_017; R_018; R_019: Gospodarski pokazatelji
Datum: 18/12/2013
Tema: Gospodarski pokazatelji (1); analiza poljoprivrednog sektora (2); trini udjeli (3); teaj (4);
upravljanje otpadom (5); elektrina energija (6)
Opis preporuke
Tim preporuuje:
(1) promjenu poglavlja "ekonomski pokazatelji", tako da odraavaju da su dio analize stanja, a ne samo
popis pokazatelja;
(2) promiljanje i detaljnije analiziranje podataka koji se navode o poljoprivrednom sektoru kako bi se
ukazalo na temeljne potrebe sektora i izazove s kojima se taj sektor suoava. To bi se moglo smatrati kao
usredotoenje na analizu u poglavlju 4 i naputanje openitijeg opisa u ovom dijelu PRR;
(3) ubacivanje podataka o relativnim trinim udjelima za odreene proizvode i skupine proizvoda,
primjerice u poglavlju 4.7 "Poljoprivredna proizvodnja" ili poglavlju 5 "Prerada hrane";
(4) promjenu valute iz USD u HRK i EUR;
(5) opravdanje potpore vezane za komunalni otpad (vozila, kontejneri, limenke) u mjeri za osnovne usluge u
ruralnim podrujima, budui da se isto ne spominje u poglavlju potreba (3.2.3) i ne ukljuuje se u SWOT
analizu;
(6) proirenje analize izazova i potreba suoavanja s potronjom elektrine energije, to je samo kratko
23
opisano (3.2.3.), kao i objanjenje kako PRR moe podrati ovaj problem.
Djelomino prihvaeno
(1) Vidi preporuku R_006.
Prihvaeno
(2) Informacija je aurirana i ukljuena u poglavlje 4.1.1: Opi opis podruja programa.
(3) Aurirano je sa relevantnim podacima o trinim udjelima i ukljueno u poglavlje 4.1.
Nije prihvaeno
(4) Vanjskotrgovinska bilanca se slubeno iskazuje u USD koji se obino koristi.
(5) Gospodarenje otpadom (odlaganje komunalnog otpada) nee biti financirano u okviru mjera za osnovne
usluge u ruralnim podrujima.
(6) Miljenje MP je da tako detaljni podaci nisu potrebni. Takoer, fokus podruje 5B nije programirano.
Openito modernizacija i nove tehnologije nadogradit e i poboljati energetsku uinkovitost.
3.2.5. R_020; R_021; R_022: Gospodarski pokazatelji

Datum: 18/12/2013
Tema: Gospodarski pokazatelji OIE (1); komunikacijska infrastruktura (2); ruralna infrastruktura (3)
Opis preporuke
1. Tim preporuuje da se ojaa veza izmeu poglavlja 3.2.3 i navedenih mjera. Ako se treba podrati OIE,
potrebno je utvrditi zato je to potrebno, a to nije vidljivo u aktualnom nacrtu PRR;
2. U odnosu na komunikacijsku infrastrukturu, upuuje se na podatke Eurostata iz 2009., tim umjesto toga
preporua primjenu podataka iz popisa stanovnitva 2011., jer se brojke (podaci) na internetu mijenjaju
relativno brzo;
3. Tim preporua poboljanje opravdanosti potrebe za potporom za ruralnu infrastrukturu (trenutano 5
linija).

Prihvaeno
(1) Detaljnije opravdanje za potporu je opisano u poglavlju 4.2: Identifikacija potreba.
(2) Koriteni su noviji podaci (2012).
(3) Detaljnije opravdanje za potporu osigurano je u poglavlju 4.
24
3.2.6. R_023; R_024; R_025: Ravnopravnost spolova

Datum: 18/12/2013
Tema: Ravnopravnost spolova istraivanje (1); ensko poduzetnitvo (2); nauene lekcije (3)
Opis preporuke
(1) Na stranici 18., u drugom poglavlju, upuuje se na anketu provedenu u Hrvatskoj u 2012. pod nazivom
"101 pitanje za ene u ruralnim podrujima". Tim preporua ukljuivanje rezultata istraivanja s naznakom
planiranih daljnjih aktivnosti;
(2) Tim preporua ukljuivanje postotaka o enskom poduzetnitvu u ruralnim podrujima u poglavlju koje
govori o ravnopravnosti spolova;
(3) Tim preporua ukljuivanje nauenih lekcija i iskustava o ulozi ena u okviru IPARD i SAPARD
programa, ako je mogue.

Nije prihvaeno
(1) Predloak SFC ne predvia tako detaljne informacije i dodatno je miljenje MP da takve informacije
nisu relevantne.
Prihvaeno
(2) Budui da SFC predloak ne predvia odvojeno poglavlje o ravnopravnosti spolova, ovo pitanje je
horizontalno objanjeno kroz tekst PRR.
(3) Budui da SFC predloak ne predvia posebno poglavlje o uincima Pretpristupnih programa za
poljoprivredu i ruralni razvoj (SAPARD, IPARD), linkovi na relevantne podatke (Godinja izvjea o
provedbi IPARD-a i IPARD izvjea o evaluaciji) su ukljueni u poglavlje Evaluacijski plan.
3.2.7. R_026; R_027; R_028; R_029: Ruralni turizam

Datum: 18/12/2013
Tema: Ruralni turizam (1); podaci i slike (2); trenutna situacija i potrebe (3); koordinacija (4)
Opis preporuke
(1) Poglavlje o "vanosti ruralnog turizma" je vrlo openito i ne odraava hrvatski kontekst. Tim preporua
ponovnu izradu ovog dijela i njegovo integriranje u "trenutano stanje i interes";
25
(2) Tim preporua ukljuivanje podataka i brojki o trenutanoj situaciji ruralnog turizma;
(3) Namjera i svrha triju podsektora "Trenutano stanje i interes", "Zahtjevi i faktori za razvoj ruralnog
turizma" i "Agroturistiki aspekti ruralnog turizma" nisu jasni. Oni ne sadre informacije o trenutanom
stanju, a tekst je iz drugih dokumenata (ukljuujui i neke od Vijea Europe). Tim preporua da se ponovno
napiu ti dijelovi s naglaskom na ocrtavanje trenutne situacije u Hrvatskoj te na utvrivanju potreba seoskog
turizma u hrvatskom kontekstu;
(4) Tim preporua koordiniranje teme razvoja ruralnog turizma s Ministarstvom turizma. Kako se PRR
2014.-2020. uklapa u Strategiju razvoja turizma Hrvatske do 2020? Odreeni broj "proizvoda turizma"
opisan je u ovoj strategiji od kojih je nekoliko znaajnih za ruralni razvoj.

Prihvaeno
(1); (2); (3) Ovaj odjeljak je ponovno izraen i ukljuen u SWOT analizu.
(4) Koordinacija i suradnja izmeu Ministarstava turizma i poljoprivrede je stalna. Jedno od 10 osnovnih
naela Razvojne strategije hrvatskog turizma do 2020. godine je "razvoj turizma na cijelom teritoriju
drave. Koritenje turizma za pokretanje razvoja ruralnih podruja mora biti jedan od kljunih pokretaa
ukupnog razvoja. Vidi poglavlje 4.
3.2.8. R_030; R_031: LEADER

Datum: 18/12/2013
Tema: LEADER (1); pokrivenost LAG-ovima (2)
Opis preporuke
(1) U cilju poboljanja strukture, a time i itljivosti poglavlja LEADER, preporuuje se unos odreenog
broja podnaslova, kao to su "LEADER u Hrvatskoj danas", "LEADER u okviru IPARD-a i Definicija
LAG- ova;
(2) Tim preporua provjere podataka o pokrivenosti LAG-ova na cijelom podruju RH. Navodi se da je to
69%, ali tijekom intervjua koji je tim imao s predstavnicima MRR bili smo obavijeteni o 75% pokrivenosti.

Djelomino prihvaeno
(1) Budui da SFC predloak ne predvia ovo posebno poglavlje, informacija je prezentirana kroz ostala
poglavlja PRR.
(2) Podaci su pojanjeni u poglavlju 4.2.
Kroz IPARD program odabrani LAG-ovi pokrivaju 69% teritorija Republike Hrvatske. Kada su ukljueni
26
svi LAG-ovi (odabrani i neodabrani) pokrivenost je vea, u tijeku je uspostavljanje novih LAG-ova.
3.2.9. R_032: MRR

Kategorija preporuke: Postupci provedbe Programa
Datum: 18/12/2013
Tema: MRR
Opis preporuke
Tim preporuuje da se ukljui informacija vezana za injenicu da Hrvatska ima dvije MRR koje su obje
lanovi europske LEADER mree i ako je mogue, da se opie njihova funkcija.

Prihvaeno
Ovo je opisano u poglavlju 17: Mrea za ruralni razvoj (u skladu sa SFC predlokom).
3.2.10. R_033: Poljoprivreda - operativne definicije

Datum: 18/12/2013
Tema: Poljoprivreda - operativne definicije
Opis preporuke
Tim preporuuje razmatranje i ukljuivanje operativnih definicija dvaju kljunih pojmova "konkurentnost" i
"odrivost farme" u politiku istraivanja i razvoja i dodavanje odreenog teksta u PRR u kojima su pojmovi
definirani i opisani (vidi preporuku 2).

Djelomino prihvaeno
Analiza podataka koji utjeu na konkurentnost i odrivost farme je poboljana kroz primijenjenu
intervencijsku logiku.
27
3.2.11. R_034 ; R_035: Poljoprivreda i prehrambena industrija - analiza

Datum: 18/12/2013
Tema: Poljoprivreda - analiza (1); Prehrambena industrija analiza (2)
Opis preporuke
(1) Tim preporua jaanje analitinosti teksta o poljoprivredi, koji je sada uglavnom opisan.
(2) Preporuuje se jaanje analize o temi organizacije i integracije lanaca vrijednosti, jer je to vaan cilj pod
prioritetom 3 ruralne politike.

Prihvaeno
(1) Analiza podataka o trenutanoj situaciji je uinjena u mjeri u kojoj to doputa SFC predloak (kao dio
poglavlja 4.1.1). Sveobuhvatan ukupan opis osigurava trenutnu situaciju u podruju primjene, na temelju
zajednikih i programskih specifinih kontekst pokazatelja.
Djelomino prihvaeno
(2) Posebni uvjeti u Hrvatskoj koji se odnose na organizaciju lanaca vrijednosti se javljaju u razliitim
dijelovima PRR, osobito u opisu potrebe broj 12.
3.2.12. R_036; R_037; R_038; R_039; R_040: Poljoprivreda

Datum: 18/12/2013
Tema: Poljoprivreda unakrsna provjera podataka (1); analiza kljunih pokazatelja (2); poljoprivredna
gospodarstva (3); usitnjenost posjeda (4); zadrugarstvo (5)
Opis preporuke
(1) Tim preporuuje provjeru podataka poglavlja 4.1. (3.1.) Poljoprivreda;
(2) Opi dojam je da su prezentirani relevantni podaci o temeljnim pokazateljima, ali nisu dodatno
analizirani, a uzroci i posljedice nisu navedeni. Opseg u kojem se ti podaci odraavaju i/ili djeluju na
konkurentnost i odrivost farmi nije prodiskutiran. Tim preporua poboljanje tih analiza;
(3) Tim preporua tone procjene brojki broja poljoprivrednih gospodarstava;
(4) Tim preporua da se razmotri ukljuivanje poglavlja o rascjepkanosti farmi, jer je vjerojatno da ovaj
problem pridonosi problemu malih farmi. Takoer je vrijedno obratiti pozornost na funkcioniranje trita
zemljitem, jer je to osnovni problem za sektor i njegovo rjeavanje bi moglo pomoi u rjeavanju problema
malih farmi i usitnjenosti;
28
(5) Tim preporua proirenje pitanja opadanja broja zadruga. Jesu li uvjeti previe zahtjevni? Koji su to
uvjeti? Moe li se neto uiniti kako bi se rijeio taj problem i koje su njegove posljedice?
Prihvaeno
(1) Dodatno unakrsno provjereno.
(2) Analiza je poboljana u razliitim dijelovima poglavlja 4 pratei intervencijsku logiku i SFC predloak.
(3) Struktura poljoprivrednih gospodarstava je detaljnije opisana putem SWOT analize.
(4) Detaljnije je opisano kroz SWOT analizu.
(5) Zadruge su detaljnije opisane putem SWOT analize.
3.2.13. R_041; R_042; R_043; R_044: Prirodni resursi
Datum: 18/12/2013
Tema: Prirodni resursi (1); Poljoprivredno zemljite (2); dravno poljoprivredno zemljite (3); Okvirna
direktiva o vodama (4)
Opis preporuke
(1) Preporuuje se da se usredotoite na opis prirodnih resursa, a ne da se analiziraju mogue mjere PRR u
poglavlju "prirodni resursi";
(2) Preporuuje se provjeriti cijeli dokument zbog konzistentnosti podataka o poljoprivrednim povrinama
(ukupno i koriteno) jer trenutna verzija ukljuuje razliite brojke. Poglavlje 4.2.1 o "poljoprivrednom
zemljitu", "citira 1.326.083 ha koritenog i 2.695.037 ukupnog poljoprivrednog zemljita; na stranici 130 je
1.099.590 ha, u tablici 22 nalazi se i brojka od 1.099.590 ha, u tablici 30 je 3.130.317 ha, u tablici 31 je
3.212.294 ha;
(3) Tim preporuuje umetanja tablice s auriranim brojkama o poljoprivrednom zemljitu u vlasnitvu
drave, ukljuujui ukupni broj prodanih hektara, broj hektara danih u najam i jo uvijek dostupnih. Takoer
se preporua da se daju isto takvi podatci o poljoprivrednom zemljitu kojima upravlja Zemljini fond;
(4) Tim preporua da se opie aktualno stanje provedbe Okvirne direktive o vodama u odjeljku 4.2.3.
"Vodni resursi".
Prihvaeno
(1) Detaljnije kroz SWOT analizu.
(2) Provjereno i promijenjeno.
(4) Informacija ukljuena u poglavlje 4.
29
Nije prihvaeno
(3) Podaci nedostupni.
3.2.14. R_045; R_046; R_047: Poljoprivredno stanovnitvo
Datum: 18/12/2013
Tema: Poljoprivredno stanovnitvo skrivena zaposlenost (1); edukacija (2); obrazovni sustav (3)
Opis preporuke
(1) Tim preporua proirenje teme o pitanju skrivenog zapoljavanja u poljoprivrednom sektoru zbog male
prosjene veliine poljoprivrednih gospodarstava. Nije jasno koliko je velik taj problem ili kako se to moe
rijeiti;
(2) Tim preporua ukljuivanje analize kola koje se bave poljoprivrednim obrazovanjem, njihovim
rezultatima te izazove s kojima se suoavaju ove i druge institucije;
(3) Tim preporua rjeavanje izazova vezanog za razvoj obrazovnog sustava uspjenosti i zadovoljavanju
potreba ruralnog stanovnitva za cjeloivotno uenje u uskoj suradnji s AAS i NIS-a.
Prihvaeno
(1) Promijenjeno sukladno preporuci.
(3) Detaljnije u poglavlju 4.
(2) Nije prihvaeno
Ovo nije prisutno u opem opisu jer PRR ne rjeava ire pitanje dostupnosti poljoprivrednog strunog
osposobljavanja. Auriranje programa strukovnog obrazovanja u Hrvatskoj e biti pokriveno od strane ESFa.
3.2.15. R_048: Sustav obrazovanja odraslih - cjeloivotno uenje
Datum: 18/12/2013
Tema: Sustav obrazovanja odraslih - cjeloivotno uenje
Opis preporuke
U poglavlju 4.2 o sustavu obrazovanja odraslih, preporuuje se da se ponovno razmotri koncept
cjeloivotnog uenja i uloga strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u svjetlu ciljeva RR, u cilju procjene
potreba za pojaanim naporima u tom sektoru.
30
Prihvaeno
Detaljnije opisano u poglavlju 4.
3.2.16. R_049; R_050; R_051: Poljoprivredno savjetodavna sluba
Datum: 18/12/2013
Tema: Poljoprivredno savjetodavna sluba analiza (1); aktivnosti (2); reorganizacija teksta (3)
Opis preporuke
(1) Tim preporua osnaivanja teksta koji se odnosi na PSS i pripremanje sveobuhvatne analize slube;
(2) Preporuuje se da se ukljui prezentacija djelatnosti PSS (barem u smislu isporuenih rezultata), npr.
odrani seminari i radionice, informativni materijal, odravanje treninga, terenske demonstracije, posjeti
poljoprivrednicima itd. Podaci o rezultatima i utjecaju PSS trebaju biti opisani ako su dostupni;
(3) PSS je jedina tema predstavljena u SWOT formatu sa snagama i slabostima. Tim preporua
reorganizaciju teksta u alternativnom formatu.
Prihvaeno
(1) Opis savjetodavnih kapaciteta uvrten je u poglavlju 5.5 (u skladu s predlokom SFC). Potrebno je
napomenuti da Savjetodavna sluba sada obuhvaa i umarstvo te je preimenovana.
(2) Opis promidbe (ukljuujui ulogu SS) ukljuen je u poglavlju 15.3 (u skladu s predlokom SFC).
(3) SS je opisana u skladu s predlokom SFC, posebno u poglavlju 5.5.
3.2.17. R_052; R_053; R_054; R_055; R_056: Uinak poljoprivrede na tlo i vodu
Datum: 18/12/2013
Tema: Uinak poljoprivrede na tlo i vodu - potronja mineralnih gnojiva i ukupnih hranjivih tvari (1);
podaci o potronji gnojiva (2); zbrinjavanje stajskog gnojiva (3); osjetljiva podruja (4); erozija tla (5)
Opis preporuke
Preporuuje se:
(1) osigurati podatke o ukupnoj potronje mineralnih gnojiva i ukupne potronje hranjivih tvari po ha
koritenog poljoprivrednog zemljita (za svaki od tri kljuna nutrijenata N, P2O5 i K2O), kao i pruiti
podatke o ravnotei hranjivih tvari u poglavlju 4.5.1.;
(2) koritenje podataka o potronji gnojiva nedavno pripremljenih za Eurostat od strane strunog
povjerenstva koje ukljuuje predstavnike MP, Ministarstava obrazovanja, EA, DZS, APPRRR, Ekonerg i
Petrokemije d.d, budui da se podaci o potronji nutrijenata iz Statistikog godinjaka odnose samo na
31
potronje od strane pravnih osoba, a ne na obiteljskim gospodarstvima;

(3) osigurati podatke o aktualnim skladinim kapacitetima: (a) potreban kapacitet skladita za smjetaj
stajskog gnojiva sukladno dobroj poljoprivrednoj praksi, izraen u m3 (b) postojee skladine kapacitete za
stajski gnoj i gnojnicu (takoer izraen u m3) i (c) postotak proizvoaa koji imaju pristup odgovarajuim
objektima;
(4) opisati trenutni sustav za praenje zagaenja povrinskih i podzemnih voda uslijed poljoprivrednih
aktivnosti s obzirom na zahtjeve EU;
(5) izraziti rizik erozije (u t/ha/god) za razliita podruja i za glavne namjene poljoprivrednog zemljita
(oranice, vonjaci, vinogradi, proizvodnja povra i trajni travnjaci) u dijelu koji govori o eroziji tla.
Djelomino prihvaeno
(1); (2); (3); (4); (5) Veina podataka je nedostupna. Isto je spomenuto u poglavlju 4.1.6. (aproksimativni
podaci su prikazani umjesto zajednikih pokazatelja stanja) kao i u poglavlju 9. Evaluacijski plan.
Sredstva iz mjere Tehnika pomo e se koristiti za uspostavu odgovarajueg sustava praenja, a to je i
predvieno planom evaluacije. Odgovorne institucije e biti angairane prikupljati podatke, naroito za
nepostojee okoline pokazatelje stanja, s ciljem uspostave metodologije krajem 2015., kako bi se podaci
prikupljali od 2016. Poetkom 2017., svi CCI ili njihove aproksimativne vrijednosti e biti osigurani (osim u
opravdanim sluajevima, npr. podaci o zatienim stanitima ptica, koji e biti dostupni od 2019., a u skladu
s preuzetim obvezama). U sluaju aproksimativnih vrijednosti, naroito e se procjenjivati njihova
adekvatnost.
3.2.18. R_057; R_058: Poljoprivredni okoli - emisija staklenikih plinova i Natura 2000
Datum: 18/12/2013
Tema: Poljoprivredni okoli Emisija staklenikih plinova (1); Natura 2000 (2)
Opis preporuke
(1) Preporuuje se objasniti trend emisija CH4 u posljednjih sedam godina, kao i trendove u ukupnoj emisiji
staklenikih plinova koji potjeu od hrvatske poljoprivrede.
(2) Preporuuje se aurirati ovo poglavlje i ukljuiti podatke iz novog propisa o Natura 2000 ekoloke
mree, a osobito postotke kopnenih i morskih podruja (koji nisu toni). Takoer se preporuuje dati
podatke o udjelu KPP u sklopu Natura 2000 u odnosu na KPP.
Djelomino prihvaeno
(1) Ukupne emisije staklenikih plinova za 2010. i 2011. godinu su dane kroz SWOT analizu.
Prihvaeno
(2) Detaljne informacije o Natura 2000 podrujima dostupne su putem posebnog izvjea Strateke procjene
32
utjecaja na okoli (vidi poglavlje 3.2.2.).

3.2.19. R_059; R_060; R_061; R_062; R_063: Poljoprivredna proizvodnja
Datum: 18/12/2013
Tema: Poljoprivredna proizvodnja gospodarska vanost razliitih proizvoda (1); analiza pojedinih
proizvoda (2); pokretai koji pogoduju razvoju proizvoda i podsektora (3); analiza podsektora (4); ekoloka
i integrirana proizvodnja (5)
Opis preporuke
(1) Tim preporuuje ukljuivanje informacije o gospodarskim podacima koji se koriste za opisivanje razvoja
u gospodarskoj vanosti razliitih proizvoda u poglavlju 4.6.
(2) Tim preporuuje pripremu snanije analize na temelju brojaka o proizvodnji i potronji zajedno s
trgovakim statistikama za pojedine proizvode kako bi se oznaio razvoj u odnosu na trine udjele
proizvoda, prvo i prije svega na domaem, ali i na izvoznom tritu. Tim takoer preporuuje opisivanje i
analiziranje pojedinanih proizvoda u vie detalja, a ne u velikim homogenim grupama (kao to su "voe i
povre").
(3) Tim preporuuje poboljavanje analize imbenika koji stoje iza razvoja proizvoda i podsektora odnosno
oba pokretaa koji pogoduju razvoju i prepreke koje ih blokiraju.
(4) Tim preporuuje jaanje analize investicija vezanih uz te druge potrebe u podsektorima. To je uinjeno u
odreenoj mjeri, ali ne za sve proizvode, i ne uvijek detaljno.
(5) Preporuuje se provjeriti podatke o koliinama koje su proizvedene ekoloki, jer navedene brojke
upuuju da je prosjeni prinos za vonjake 292 kg po hektaru, za maslinike 75 kg po ha, a za vinograde 733
kg groa po hektaru, itd. Ovi cjelokupni iznosi izgledaju vrlo niski.
Prihvaeno
(1); (2); (4) Detaljnije objanjeno kroz SWOT analizu.
(3) Analiza je poboljana u razliitim odjeljcima poglavlja 4 pratei intervencijsku logiku i SFC predloak.
Djelomino prihvaeno
(5) Analiza podataka o ekolokoj poljoprivredi napravljena je do razine koju doputa SFC predloak
3.2.20. R_064; R_065; R_066: Prehrambena industrija
Datum: 18/12/2013
Tema: Prehrambena industrija - konkurentnost (1); vrijednosni lanci (2); sheme kvalitete (3)
33
Opis preporuke
(1) U dijelu"Prehrambena industrija", preporuuje se da se dodatno analizira konkurentnost pojedinih
proizvoda i pokretae koji stoje iza trendova. Takoer se preporua da se pobolja analiza mogue uloge
shema kvalitete.
(2) Organizacija vrijednosnog lanca nije obraena u ovom dijelu. Tema je obraena u poglavlju o
poljoprivrednoj proizvodnji, ali samo u odreenoj mjeri i uz male varijacije od podsektora do podsektora.
Tema moda zasluuje zaseban odjeljak u PRR i preporuuje se da se moe ukljuiti onaj dio (sekciju) u
kojem se integracija i organizacija vrijednosnih lanaca raspravlja na razini i proizvoda i podsektora kao i
izazove koji su opisani i analizirani.
(3) Tim preporuuje da tekst bolje iznese tvrdnje potrebe za shemama kvalitete. Ako kvalitetni proizvodi
budu igrali veu ulogu u budunosti, potrebno je zalagati se za najvru moguu potporu uz pomo
podataka koji pokazuju i vjerojatne pogodnosti za proizvoae i potroake sklonosti.
Prihvaeno
(1) Detaljnije objanjeno kroz SWOT analizu.
(3) Detaljnije objanjeno kroz poglavlje 4.
Djelomino prihvaeno
(2) Posebni uvjeti u Republici Hrvatskoj koji se odnose na organizaciju lanaca vrijednosti javljaju se u
raznim dijelovima PRR-a, osobito u potrebama 12. Potovano je specifino ogranienje SFC predloka.
3.2.21. R_067; R_068; R_069: umarstvo i drvna industrija
Datum: 18/12/2013
Tema: umarstvo i drvna industrija vrsta uma i umskog zemljita (1); relevantni zajedniki kontekst
pokazatelji u umarstvu (2); bioraznolikost (3)
Opis preporuke
(1) Preporuuje se premjestiti podatke o razliitim vrstama uma i umskog zemljita iz opisa Mjera 26 u
dio koji obrauje 'umarstvo i drvna industrija'.
(2) Tim preporuuje ukljuivanje svih relevantnih zajednikih pokazatelja konteksta u analizi umarstva.
Primjerice, kontekst pokazatelj o ukupnoj povrini uma treba nadopuniti s odvojenim podacima za
podruja uma i umskog prijelaznog terena s grmljem. Ukupan broj i % ukupnog broja zaposlenih i radne
produktivnosti (BDV po ukupno zaposlenom u punom radnom vremenu) trebalo bi ukljuiti, a takoer se
moraju dodati sljedei pokazatelji zatite okolia: udio uma i ostalog umskog zemljita (FOWL) zatieni
u ouvanju bioloke raznolikosti, krajolike i specifine prirodne elemente; proizvodnju obnovljive energije
iz umarstva i izravnog koritenja energije u umarstvu.
(3) Intervencija zbog rjeavanja problema postojanja i opeg nedostatka razumijevanja vanosti i utjecaja na
bioloku raznolikost je opisana u analizi. Preporuuje se ukljuiti opis stvarnog problema u ovoj sektorskoj
34
analizi, a ne opisivanje intervencije.

Prihvaeno
(1) Podaci o razliitim vrstama uma i umskog zemljita su prebaeni unutar vrlo ogranienog SFC okvira.
(2) Promijenjeno prema preporuci
Djelomino prihvaeno
(3) Odrivo gospodarenje umama, kao to je opisano u analizi umarstva biljei bioraznolikost i utjecaje na
nju kao jedan od temeljnih naela odrivog gospodarenja umama. Zbog SFC okvira, to je samo ogranieni
znanstveni detalj te opisuje ulogu i vanost bioraznolikosti umskih ekosustava.
3.2.22. R_070; R_071; R_072: umarstvo i drvna industrija

Datum: 18/12/2013
Tema: umarstvo i drvna industrija potrebe (1); Domovinski rat (2); zaposleni u preradi drva (3)
Opis preporuke
(1) Preporuuje se dokumentirati potrebe "za poboljanje kvalitete upravljanja, izgradnju i obnovu umskih
cesta, poveanje proizvodnje i mobiliziranje umske biomase, regulirati trite drvnih proizvoda,
konsolidirati gospodarstava i poveati ulaganja u poboljanje otpornosti, okolinih i dugoronih
gospodarskih vrijednosti privatnih uma "opisane u poglavlju umarstva.
(2) Preporuuje se ukljuivanje podataka o broju hektara koji su bili pod okupacijom tijekom Domovinskog
rata, kao i podatak o broju uma koje su sada neodrive.
(3) Tim preporuuje dodavanje objanjenja zato je broj zaposlenih u preradi drva pao je s 35.060 u 1990.
na 10.839 u 2011. Takoer, preporuuje se u tom kontekstu dodati podatke o prometu, BDV i BDV/GRJ.
Prihvaeno
(1) Specifine umarske potrebe se javljaju u obliku tematskih operacija: poboljanje kvalitete upravljanja,
izgradnje umskih cesta i mobiliziranje umske biomase u podmjeri 4.3.
Potpora za ulaganja u infrastrukturu se odnose na razvoj, modernizaciju i prilagodbu poljoprivrede i
umarstva te e pitanja o tritu drvenih proizvoda, okolia i dugorone ekonomske vrijednosti privatnih
uma biti rijeena u dvije pod-mjere: 8.5: Ulaganja u poboljanje elastinosti i ekoloke vrijednosti umskih
ekosustava i 8.6: Ulaganja u umarske tehnologije, proizvodnju i marketing umskih proizvoda.
(3) Mjera 8: Ulaganja u razvoj umskog podruja i unapreenje odrivosti uma objanjava razloge
znaajnog smanjenja broja radnika zaposlenih u preradi drva. To se uglavnom odnosi na nasljee
35
domovinskog rata i ekonomske tranzicije na trino gospodarstvo.

Djelomino prihvaeno
(2) Podaci o veliini minski sumnjivih uma i poljoprivrednog zemljita je ukljuen, ali razminiranje uma i
umskog zemljita nee biti pokriveno PRR-om.
3.2.23. R_073; R_074; R_076; R_078: SWOT analiza situacije i procjena potreba
Datum: 18/12/2013
Tema: SWOT kratki saetak analize stanja (1); za svaki od 6 prioriteta (2); procjena potreba (3); pristup
opskrbi vodom, kanalizacijski sustav, obrada otpadnih voda (4)
Opis preporuke
(1) Tim preporuuje ukljuivanje kratkog saetka o analizi stanja iznad dijela sa SWOT analizom, gdje su
saeti zakljuci o svakom od 6 prioriteta ruralnog razvoja. To e osigurati da se sve prioritetne RR teme
obrade u analizi stanja.
(2) Tim posebno preporuuje ponovno uvoenje SWOT analize iz prethodnih nacrta PRR-a, u kojima je
jedna SWOT analiza bila prezentirana za svaki od 6 prioriteta RR a ne jedna sveukupna s kojom se pokualo
rijeiti sve njih zajedno.
(3) SWOT analiza treba slijediti procjene potreba u kojima su prioritetne razliite strateke opcije i izazovi
identificirani u SWOT analizi. Sadanji nacrt PRR ne ukljuuje procjenu eksplicitne procjene potreba
povezujui analizu stanja i SWOT s jedne strane sa strategijom i prioritizacijama resursa sa druge. Tim
posebno preporuuje ukljuivanje procjene potreba.
(4) Tim preporuuje da se potreba: i) poboljani pristup opskrbi vodom; ii) kanalizacijski sustavi i iii)
obrada otpadnih voda ukljue u SWOT analizu kao tri neovisne slabosti od kojih svaka mora biti ciljna u
dijelu procjene potreba.
Prihvaeno
(1) U skladu s predlokom SFC, saetak analize stanja je ukljuen u 4.1.1. To je sveobuhvatan ukupni opis
trenutne situacije u programskom podruju, na temelju zajednikih programskih specifinih kontekst
pokazatelja i kvalitativne informacije.
(3) Procjena potreba je opisana u poglavlju 4.2: Identifikacija potreba.
Djelomino prihvaeno
(4) Pristup osnovnim komunalnim uslugama je analiziran u SWOT analizi - pristup vodovodu, kanalizaciji,
proiavanje otpadnih voda za naselja ispod 2.000 stanovnika e se financirati u okviru PRR.
Nije prihvaeno
(2) U skladu sa smjernicama Komisije i posebnih preporuka, izbjegavalo se ponavljanje i SWOT tablice su
organizirane oko tri sekcije strukturiranog predloka za CCI (drutveno-gospodarske i ruralne situacije;
sektorske informacije, okoli/klima) za pokrivanje svih prioriteta.
36
3.2.24. R_075; R_077: SWOT - intervencijska logika

Kategorija preporuke: Konstrukcija intervencijske logike
Datum: 18/12/2013
Tema: SWOT odnos tema (1); vlasnitvo zemljita, male farme, prerada malih razmjera, instrumenti
financijskog inenjeringa (2)
Opis preporuke
(1) Tim takoer preporuuje da se specificira kako se razliite teme SWOT analiza odnose jedne prema
drugima (tj. unutarnje stavke SWOT-a, S (snage) i W (slabosti) koje se daju kontrolirati prema vanjskim
stavkama SWOT-a, O (mogunosti) i T (prijetnje) koje se ne daju kontrolirati i kako se taj odnos treba
rjeavati kroz potencijalne strateke intervencije.
(2) Tim preporuuje ukljuivanje sljedeih pitanja u SWOT analizu, jer ona su od velikog znaaja za
hrvatsku poljoprivredu: 1) vlasnitvo zemljita, 2) male farme, 3) obradu malih razmjera (proizvodnju na
malo) i 4) instrumente financijskog inenjeringa.
Prihvaeno
(1) U skladu s SFC predlokom, ovo je ukljueno pod 5.1 u obliku obrazloenja i) potreba za rjeavanje u
okviru PRR-a, i ii) izbora ciljeva, prioriteta i fokus podruja na temelju dokaza dobivenih SWOT analizom i
procjenom potreba.
Djelomino prihvaeno
(2) Financijski instrumenti se planiraju uvesti u drugom djelu programskog razdoblja (2017.-2020.). Ovo je
navedeno u odjeljku 8.1. Ostala pitanja su ukljuena u SWOT.
3.2.25. R_079; R_080; R_081: Pretpristupni programi za poljoprivredu i ruralni razvoj (SAPARD, IPARD)
Datum: 18/12/2013
Tema: Pretpristupni programi za poljoprivredu i ruralni razvoj(SAPARD, IPARD) nauene lekcije (1);
Izvjetaj iz sjene (2); rezultati IPARD-a (3)
Opis preporuke
(1) Odjeljak (sekcija) o SAPARD-u prua vrlo malo informacija i tim preporuuje da se proiri, npr.
dodavanjem vie nauenih lekcija. Takve informacije mogu ukljuivati i) je li bilo ostvarenih radnih mjesta i
jesu li se ta mjesta odrala; ii) je li Hrvatska doivjela porast produktivnosti; iii) jesu li korisnici bili su u
skladu sa zahtjevima EU-a nakon zavretka projekta, itd. Takoer se preporua dodavanje informacije o
tome kako je tih 37 projekata bilo podijeljeno regionalno i je li distribucija prola kao to se oekivalo.
(2) Tim preporuuje drastino skraivanje odjeljka (sekcije) o IPARD-u, meu ostalima, uklanjanje teksta
iz mjere 101 Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda
Zajednice" (str. 110) na pododjeljak na stranici 114 "1.2.2 Rezultati provedbe za razdoblje koje zavrava
31.prosinca 2012. Umjesto toga, tim preporuuje ukljuivanje i nekih od nalaza iz Izvjetaja iz sjene koji je
37
pripremila Mrea za ruralni razvoj u 2013.

(3) Tim preporuuje ukljuivanje informacije o postignutim rezultatima kroz IPARD program i bilo bi
idealno takoer o utjecajima (npr. podaci o prosjenoj veliini projekta za svaku mjeru).
Prihvaeno
(1) Budui da SFC predloak ne predvia poglavlje o uinku pretpristupnog programa za ruralni razvoj
(SAPARD,IPARD), veze na dostupnu informacije (ex post evaluaciju SAPARD-a) su ugraene u poglavlje
Evaluacijski plan.
(SAPARD,IPARD), veze na dostupnu informacije (Izvjee u sjeni) su ugraene u poglavlje Evaluacijski
plan.
(SAPARD,IPARD), veze na dostupnu informacije (Godinje izvjee o provedbi IPARD-a i IPARD
evaluacijska izvjea) su ugraene u poglavlje Evaluacijski plan.
3.2.26. R_082; R_083; R_084; R_085; R_086: Strategija
Datum: 18/12/2013
Tema: Strategija vrijeme provedbe mjera (1); opravdanost (2); trite zemljita, mala poljoprivredna
gospodarstva, prerada malih razmjera, visoko kvalitetni proizvodi (3); potprogram za mala poljoprivredna
gospodarstva (4); ravnotea (5)
Opis preporuke
(1) U poglavlju strategije, umjesto navoenja da e se sve mjere pod PRR-om provoditi od 2015., tim
preporuuje navoenje da e se provedba razliitih mjera planirati u skladu s poveanjem administrativnih i
upravljakih kapaciteta u UT i APPRRR.
(2) Tim preporuuje jaanje analize stanja, SWOT analize i procjene potreba i na temelju toga poboljanje
teksta u dijelu koji govori o opravdanosti strategija.
(3) Tim preporuuje ukljuivanje eksplicitnog naglaska u strategiji na poboljanju i) trita zemljita, ii)
uvjeta za mala poljoprivredna gospodarstva i iii) uvjeta za preradu na malo (ukljuujui preradu na farmi),
kao i na intervencijama koje podupiru razvoj visoko kvalitetnih proizvoda koji nadilaze oznaku
zemljopisnog podrijetla.
(4) Tim preporuuje ukljuivanje tematskog potprograma za mala poljoprivredna gospodarstva u skladu s
mogunosti iz nacrta propisa.
(5) Tim preporuuje razmatranje kako uravnoteiti strategiju kako bi se ispunili ciljevi u svih 6 prioriteta.
To je takoer vano u svjetlu meusobno iskljuivih ciljeva, kao to su poveanje produktivnosti rada i
stvaranja radnih mjesta.
38

Prihvaeno
(1) Ukljueno u poglavlje 5: Opis strategije (u skladu s SFC predlokom).
(2) Ukljueno u poglavlje 5: Opis strategije i u pod-poglavlju 5.1 u obliku obrazloenja i) odabranih potreba
koje PRR treba rijeiti i ii) izbora ciljeva, prioriteta i fokus podruja na osnovi SWOT-a i procjena potreba
(u skladu s SFC predlokom).
(3) (5) Ovo je ukljueno u poglavlje 5: Opis strategije; Izbor, kombinacija i obrazloenje mjera ruralnog
razvoja je navedeno za svako fokus podruje (u skladu s SFC predlokom).
Nije prihvaeno
(4) Hrvatska nee ukljuiti tematski pod-program za mala poljoprivredna gospodarstva ako je potpora za
razvoj malih poljoprivrednih gospodarstva predviena putem specifinih tipova operacija.
3.2.27. R_087: Ex-ante uvjetovanost- auriranje
Datum: 18/12/2013
Tema: Ex-ante uvjetovanost- auriranje
Opis preporuke
Tim preporuuje auriranje ovog poglavlja u kasnijoj fazi i u skladu s konanim tekstom Aneksa 4. RR
uredbe.
Prihvaeno
Aurirano i ukljueno kao dio poglavlja 6: Procjena ex ante uvjeta (u skladu s SFC predlokom).
3.2.28. R_088;_R_089: Okvir procjene postignua
Kategorija preporuke: Postavljanje ciljeva, raspodjela financijske alokacije
Datum: 18/12/2013
Tema: Okvir procjene postignua naslovi (1); sadraj tablice (2)
Opis preporuke
(1) Prazna tablica 93 "Uinkovitost provedbe" organizirana je u skladu s kljunim podrujima. Tim
preporuuje koritenje naslova iz nove regulative koja se odnosi na prioritete.
(2) Tim takoer preporuuje ukljuivanje nekog kratkog teksta koji objanjava sadraj tablice nakon to se
ispuni.
39
Prihvaeno
(1) Predloak (tablica) iz SFC je koritena i prikazana u poglavlju 7. Opis okvira za procjenu ostvarenja
postignua.
Djelomino prihvaeno
(2) Napravljeno u skladu s SFC predlokom.
3.2.29. R_090; R_091; R_094; R_095: Mjere - openito
Datum: 18/12/2013
Tema: Mjere - opravdanost mjera (1); hijerarhija ciljeva (2); procjena oekivanog utjecaja na okoli (3);
plaanje u ratama (4)
Opis preporuke
(1) Kad analiza stanja bude aurirana i poboljana, moe se ukljuiti bolje opravdanje u opis mjera i moe
se izbrisati openitiji tekst. Tim preporuuje preispitivanje opravdanja za svaku mjeru nakon to analiza
stanja bude aurirana.
(2) Ove mjere ne predstavljaju intervencijsku logiku ili hijerarhiju ciljeva (prezentacija ukupnih, specifinih
i operativnih ciljeva koji ukazuju da intervencija namjerava generirati odreene uinke, rezultate i
proizvodnju). Preporuuje se priprema i ubacivanje hijerarhije, jer bi pruila itatelju vrlo detaljno i jasno
razumijevanje ideje koja stoji iza te mjere.
(3) Za sve investicijske mjere i pod-mjere, savjetuje se dodavanje sljedee reenice: Tamo gdje e
investicija vjerojatno imati negativan utjecaj na okoli, investicijskim operacijama mora prethoditi procjena
oekivanog utjecaja na okoli u skladu s propisima specifinim za vrstu ulaganja o kojem se radi."
(4) to se tie plaanja u ratama, tim preporuuje da se utvrdi maksimalni broj obroka koje treba prihvatiti.
Prihvaeno
(1) Precizno obrazloenje je ukljueno u opis mjere.
(2) Strukturiranje programa u sladu s SFC predlokom je poboljalo preglednost i opravdanost
intervencijske logike.
(3) Informacije u vezi obveza za procjenu utjecaja na okoli su ukljuene u 8.1.
Djelomino prihvaeno
(4) Specifini navodi vezani uz avansno plaanje su ukljueni u skladu s zakonskim odredbama. Daljnji
navodi vezani uz plaanje u ratama nisu ukljueni na razini programa, ali se moraju uzeti u obzir u
pravilnicima za pojedine tipove operacija.
40
3.2.30. R_092; R_093: Mjere

Datum: 18/12/2013
Tema: Mjere - kvantifikacija ciljeva (1); raspodjela financijskih sredstava (2)
Opis preporuke
(1) Tim snano preporuuje dodavanje kvantifikacije ciljeva za svaku mjeru, to e takoer omoguiti
pripremu za Plan pokazatelja.
(2) Tim preporuuje napraviti raspodjelu sredstava po podmjerama kako bi se procijenio stvoreni doprinos
svake mjere fokus podruju i prioritetu.
Djelomino prihvaeno
(1) Ciljevi mjera su ukljueni u Plan pokazatelja u skladu sa SFC predlokom.
Prihvaeno
(2) Sredstva su raspodijeljena po mjerama, tipovima operacija i (indikativno) po fokus podrujima te su
prikazana u poglavlju 10: Financijski plan.
3.2.31. R_096: M 1 - korisnici
Datum: 18/12/2013
Tema: M 1 - korisnici
Opis preporuke
Tim preporuuje da se razjasni ono to stoji u tekstu pod mjerom "prijenos znanja i informacija" da se
izobrazba treba primijeniti ne samo na zaposlenike, ve i na vlasnike farmi i menadere u tom sektoru.
Prihvaeno
3.2.32. R_097: M 1 - komplementarnost fondova
Datum: 18/12/2013
Tema: M 1 - komplementarnost fondova
Opis preporuke
41
Tim preporuuje dodavanje opisa u PRR o tome kako e se preklapanja u financiranju izbjei i ostvariti
kontrolu u odnosu na financiranje obuke i informatike aktivnosti koje nisu financirane kroz druge sheme
potpore.
Prihvaeno
3.2.33. R_098: M 1 - razina potpore

Datum: 18/12/2013
Tema: M 1 - razina potpore
Opis preporuke
Tim preporuuje pojanjavanje kako su definirane razine potpore za mjeru "prijenos znanja".
Prihvaeno
Ovo je definirano na osnovi vodia Komisije i intervencijske logike. Programiranje ove mjere slijedilo je
ovu logiku.
3.2.34. R_099; R_101: M 2 financijska alokacija i iznos potpore
Datum: 18/12/2013
Tema: M 2 financijski plan po podmjerama (1) i maksimalni iznos potpore (2)
Opis preporuke
(1) U mjeri "Pruanje savjetodavnih usluga", tim preporuuje rastavljanje financijskog plana prema
podmjeri.
(2) Tim preporuuje preispitivanje maksimalnog iznosa potpore za mjeru "Pruanje savjetodavnih usluga"
(trenutano 200.000 EUR za tri godine za jednog savjetnika).
Prihvaeno
(1) Financijski plan prikazuje raspodjelu sredstava po mjerama, tipovima operacija i fokus podrujima i
prikazan je u poglavlju 10.
42
(2) Prihvaeno prema preporuci

3.2.35. R_100: M 2 - definiranje korisnika
Datum: 18/12/2013
Tema: M 2 - definiranje korisnika
Opis preporuke
Tim preporuuje pojanjavanje jesu li pravni subjekti registrirani u Hrvatskoj radi pruanja obuke osoblju
savjetodavnih slubi.
Prihvaeno
Pojanjenje potencijalnih korisnika je napravljeno u skladu s vodiima Komisije.
3.2.36. R_102; R_103: M 3 - izvedivost shema i oznaavanje proizvoda
Datum: 18/12/2013
Tema: M 3 izvedivost shema (1) i pojanjenje oznaavanja proizvoda iz shema kvalitete (2)
Opis preporuke
(1) to se tie mjere "Shema kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode", tim predlae provoenje
male studije o trokovima i koristima (pogodnostima) proizvoaa i preraivaa kroz primjenu programa
sheme kvaliteta.
(2) Tim preporuuje razjanjavanje mora li proizvod ili prehrambeni proizvod iz shema kvalitete koji se
prodaje na tritu biti oznaen sa i) nacionalnom oznakom sheme kvalitete, ii) EU oznakom sheme kvalitete
iii) naznakom da se proizvod koristi za odreenu etiketu, ili iv) s kombinacijom svih triju oznaka.
Nije prihvaeno
(1) Budui da financiranje studija vezanih uz novi program sredstvima IPARD tehnike pomoi nije
dozvoljeno, UT nije imalo financijskih mogunosti napraviti takve studije. Nadalje, oznake kvalitete su
nove u Hrvatskoj te bi takva studija bila preuranjena.
Prihvaeno
43
3.2.37. R_104: M 3 - intenzitet potpore

Datum: 18/12/2013
Tema: M 3 - intenzitet potpore
Opis preporuke
Tim preporuuje poveavanje intenziteta potpore osigurane za informativne aktivnosti u okviru mjere
"Sheme kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode", koje su trenutano navedene da iznose 1.000
EUR po korisniku.
Prihvaeno
3.2.38. R_105; R_106; R_107; R_109; R_110; R_115: M 4 - uvjeti prihvatljivosti i dozvoljena ulaganja
Datum: 18/12/2013
Tema: M 4 uvjeti prihvatljivosti (1) (2); prihvatljiva ulaganja (3)
Opis preporuke
(1) U mjeri "Ulaganja u materijalnu imovinu" navodi se da je standardni ekonomski rezultat (output) od
1.200 EUR godinje za male farme na rubu odrivosti. Tim preporua razjanjavanje utjecaja ovog navoda u
smislu prihvatljivosti podnositelja zahtjeva.
(2) Tim preporuuje pojanjenje je li tono da nisu definirani limiti prihvatljivosti pod lankom 18.1. i 18.2.
(3) Tim preporuuje biti jo precizniji u definiranju kriterija i uvjeta za prihvatljiva ulaganja kako bi se
izbjegle nejasnoe.
Prihvaeno
(1) Veliina poljoprivrednog gospodarstva u smislu ekonomskog standardnog outputa kao uvjeta
prihvatljivosti je izbaena iz mjere 4.
(2) Uvjeti prihvatljivosti su navedeni.
(3) Prihvatljiva ulaganja su navedena.
3.2.39. R_108; R_111: M 4 - financije
Datum: 18/12/2013
44
Tema: M 4 visina potpore - 4.1 (1) i intenzitet potpore - 4.2 (2)

Opis preporuke
(1) Tim preporuuje ponovno razmatranje donje i gornje granice visine potpore za mjeru 18.1 kako bi se
suzio spektar.
(2) Tim preporuuje pojanjavanje je li poveani intenzitet potpore od 20% u lanku 18.2 (kada je
podnositelj zahtjeva dio projekta EIP) jednak intenzitetu potpore od 70% od ukupnih investicijskih trokova
ili dodatnih 20% od 50% = 60% u totalu (ukupno.)
Djelomino prihvaeno
(1) Donji i gornji limiti visine potpore su definirani s obzirom na strukturu poljoprivredne proizvodnje.
Neke specifikacije su napravljene kako bi se osigurala raspodjela sredstava s obzirom na potrebe i strategiju.
Prihvaeno
(2) Intenzitet potpore je jasno naveden.
3.2.40. R_112; R_113; R_114: M 4 ostalo

Datum: 18/12/2013
Tema: M 4 sustavi navodnjavanja - 4.3 (1); demarkacija izmeu lanaka 4.1 i 4.2 (2) i korisnici- 4.4 (3)
Opis preporuke
(1) to se tie podmjere 18.3, tim preporuuje da u sluaju navodnjavanja, treba uzeti u obzir sve uvjete
navedene u lanku 46. RR uredbe i ulaganja uskladiti s Direktivom 2000/60/EZ Europskog parlamenta i
Vijea od 23.listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u podruju vodne politike (SL L
327, 22.12.2000.) i planom upravljanja rijenim bazenom.
(2) Tim preporuuje stvaranje jasnih razgranienja izmeu potpore za ulaganja u infrastrukturu u lancima
18.1 i 18.2 kako bi bilo jasno pod kojim podmjerama bi se korisnici trebali prijavljivati.
(3) to se tie lanka 18.4, tim preporuuje dodavanje skupine poljoprivrednika i drugih upravitelja kao
korisnike.
Prihvaeno
(1) Specifine obveze i uvjeti su sada navedeni u mjeri.
(2) Napravljena je jasna demarkacija.
(3) Promijenjeno prema preporuci.
45
3.2.41. R_116; R_117; R_118; R_119; R_120: M 6

Datum: 18/12/2013
Tema: M 6 ciljevi mjere - 6.3 (1); opravdanost potreba mladih poljoprivrednika - 6.1 (2); povezanost s
drugim mjerama (3); definiranje pokretanja posla - 6.1 (4); poslovni plan (5)
Opis preporuke
(1) to se tie mjere "Farma i razvoj poslovanja", tim preporuuje da se navede da ta mjera ne ukljuuje
ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju koja e samo poboljati samodostatnost manjih gospodarstava (to je
trenutano navedeno u opravdanju).
(2) Tim preporuuje poboljanje opravdanja i obrazloenje opisa potreba mladih poljoprivrednika,
poveanim brojem mikro i malih poduzea i nepoljoprivrednim djelatnostima.
(3) Tim preporuuje dodavanje opisa kako e se mjera "Farma i razvoj poslovanja" meusobno povezati s
drugim mjerama.
(4) Tim preporuuje definiranje doputene minimalne veliinu gospodarstva s kojom mladi poljoprivrednik
moe pokrenuti posao.
(5) Tim preporuuje definiranje, za ovu mjeru i druge mjere, neke ope teme koje e se ukljuiti u poslovni
plan.
Prihvaeno
(1) U skladu s SFC predlokom, ciljevi mjere su detaljno opisani kao i njihov doprinos prioritetima i fokus
podrujima ruralnog razvoja.
(2) Bolji opis je ukljuen u poglavlje 4.2.
(4) Ovo je jasno navedeno u uvjetima.
Djelomino prihvaeno
(5) Ope teme koje e se ukljuiti u poslovni plan, ako je primjenjivo, utvrene su provedbenom uredbom.
3.2.42. R_121; R_122; R_123: M 7 - poveznica s ostalim mjerama i dozvoljena ulaganja

Datum: 18/12/2013
Tema: M 7 povezanost s ostalim mjerama (1); proizvodnja energije iz obnovljivih izvora (2) i ulaganja
vezana za turistiku infrastrukturu 7.4 (3)
Opis preporuke
46
(1) Tim preporuuje ukljuiti tekst koji e prikazati, kako bi se mjera "Osnovne usluge i obnova sela u
ruralnim podrujima" trebala povezati (u smislu razgranienja i komplementarnosti) s drugim mjerama
(posebno LEADER), kao i s drugim ESI fondovima.
(2) Tim preporuuje premjetanje dozvoljenog ulaganja "proizvodnja energije iz obnovljivih izvora koja bi
se prvenstveno koristila u poljoprivrednim gospodarstvima" u lanak 18.
(3) Tim preporuuje proirenje popisa ulaganja pod "ulaganja u turistiku infrastrukturu".
Prihvaeno
(2) Ova definicija je izbrisana iz mjere o razvoju poljoprivrednih gospodarstva i poduzetnitva.
(3) Lista ulaganja u turistiku infrastrukturu je posljedino proirena.
3.2.43. R_124: M 7 - razina iznosa potpore
Datum: 18/12/2013
Tema: M 7 - razina iznosa potpore
Opis preporuke
Tim preporuuje pojanjavanje kako su visine potpore izraunate i odreene.
Prihvaeno
3.2.44. R_125; R_126; R_127; R_130; R_131; R_132 : M 8 - openito
Datum: 18/12/2013
Tema: M 8 premjetanje poglavlja s podacima (1), opravdanje potpore (2); prihvatljivost ulaganja (3);
konkurentske tekoe - 8.6 (4) definicija nedrvnih proizvoda - 8.6 (5)
Opis preporuke
(1) Tim preporuuje premjetanje poglavlja s podacima o razliitim vrstama uma u sektorsku analizu
(2) Navodi se da je vano obnoviti glavne vrste autohtonog drvea, kao to su hrast i jasen, koji su u velikoj
mjeri nestali u privatnim umama. Meutim, nije jasno zato je ova obnova nuna i preporuuje se razjasniti
47
to pitanje.
(3) U naelu, prihvatljiva ulaganja u okviru mjere "Ulaganja za poboljanje otpornosti i okoline vrijednost
umskih ekosustava" ini se da su u skladu s nacrtom propisa RD i predlokom mjere. Meutim, neki od
trokova ne mogu se prihvatiti i tim preporua provjeru ovog pitanja s DG Agri.
(4) Tim preporuuje pojanjavanje jesu li male tvrtke u predindustrijskoj preradi drva izloene
konkurentskim tekoama na domaem tritu, na meunarodnom tritu ili na jednom i drugom.
Preporuuje se ukljuiti ovo u sektorsku analizu.
(5) Promocija proizvoda od drveta i nedrvnih umskih proizvoda", navodi se kao jedan od ciljeva mjere
"Ulaganje u umarske tehnologije" . Preporuuje se definirati to su to nedrvni proizvodi' i uzeti u obzir
moe li ovaj tekst uzrokovati preklapanje s nekim od ostalih mjera.
Prihvaeno
(2) Dodan je sljedei tekst: Ovakve sastojine su slabe otpornosti na trenutne ope klimatske promjene te je
to prihvaeno kao razlog zbog ega je obnova potrebna. Mogue je dati dodatno objanjenje ako je
potrebno.
(3) UT je dodatno raspravilo ovo s Glavnom upravom za poljoprivredu i ruralni razvoj (DG AGRI).
(5) To je definirano prema nacionalnom umarskom zakonodavstvu (umski i neumski proizvodi).
Miljenje UT-a je da nema preklapanja sa drugim mjerama.
3.2.45. R_128; R_129; R_133: M 8 - iznos potpore i ciljevi
Datum: 18/12/2013
Tema: M 8 iznos potpore (1); ciljevi (2) i iznos potpore za 8.6 (3)
Opis preporuke
(1) Maksimalni iznos potpore tijekom programskog razdoblja po korisniku ini se prilino visok i tim
preporuuje ukljuivanje dodatne analize i opravdanje temeljeno na procjeni trokova po hektaru i broj
potencijalnih privatnih vlasnika u odnosu na javni sektor kao vlasnike uma.
(2) Tim preporuuje ukljuivanja indikatora rezultata i uinaka na mjeru "Ulaganje za poboljavanje
otpornosti"
(3) Tim preporuuje ukljuivanje izrauna kako bi se opravdao maksimalni iznos potpore tijekom
programskog razdoblja po korisniku u okviru ove mjere (5 milijuna EUR), to se ini poneto visokim.
48

Prihvaeno
(1) Pokazatelji su na odgovarajui nain revidirani.
Djelomino prihvaeno
(2) Pokazatelji e biti prikazani u poglavlju 11. PRR-a.
(3) Maksimalni iznos po specifinoj kategoriji troka e biti definiran kroz provedbu aktivnosti PRR-a.
3.2.46. R_134; R_135: M 9
Datum: 18/12/2013
Tema: M 9 prihvatljivost fizikih ulaganja (1); korisnik (2)
Opis preporuke
(1) Za mjeru "Osnivanje proizvoakih grupa i organizacija" tim preporuuje ukljuiti pojanjenje moe li
se potpora odobriti fizikim ulaganjima, kao to su oprema i strojevi (npr. za gotove proizvode za trite i
pomoi poljoprivrednicima pripremiti te proizvode za prodaju).
(2) Tim preporuuje ukljuiti objanjenje koji je vremenski okvir predvien u sluaju gdje proizvoaka
grupa mora biti osnovana kako bi bila prihvatljiva, a ipak potpora je dostupna za osnivanje proizvoake
skupine ili udruge.
Prihvaeno
(1) Dozvoljeni trokovi su jasno navedeni u mjeri.
3.2.47. R_136; R_137; R_138; R_139: M 10 - openito
Datum: 18/12/2013
Tema: M 10 izraun visine plaanja (1); zahtjevi za ozelenjavanje (2); povezanost podmjera i ostalih
mjera (3); kriteriji prihvatljivosti (4)
Opis preporuke
(1) Za mjeru "agro-okoli i klima" tim preporuuje iskljuivanje dvostrukog financiranja prakse
ozelenjavanja kod izrauna plaanja.
(2) Tim preporuuje objasniti pristup zahtjevima za ozelenjavanje nakon to budu doneseni.
(3) Tim preporuuje ukljuiti tablicu s moguom kombinacijom mjera i POKM podmjera, kao i da se
49
pripremi tekst radi objanjenja njihove povezanosti s drugim mjerama.

(4) Tim preporuuje sljedei preporuke EK i razmatrajui kolektivne korisnike (skupine koje se sastoje od
poljoprivrednika, ostalih upravitelja ili njih zajedno) sa ili bez zajednikog pravnog statusa kao prihvatljive
za POKM.
Djelomino prihvaeno
(1) Hrvatska jo nije definirala ozelenjavanje (to e se uzeti u obzir naknadno).
(2) Dodat e se u trenutku kada UT donese konanu odluku o ozelenjavanju u Hrvatskoj.
(3) Ovo je provedeno u skladu s SFC predlokom.
(4) Nije prihvaeno
Udruenja poljoprivrednika su dodana kao jedina grupa s pravnim statusom. Potencijalno dodavanje i ad
hoc grupa je raspravljeno sa AP, ali je zakljueno da bi to bilo teko za praenje.
3.2.48. R_140; R_141; R_143; R_144; R_145 : M 10 ostale pod-mjere
Datum: 18/12/2013
Tema: M10 Obrada tla i sijanje na kosim terenima za ratarske jednogodinje biljke (1); Odravanje
poljoprivrednih terasastih terena (2); Ouvanje travnjaka visoke prirodne vrijednosti (3); Ouvanje obiljeja
krajobraza (tradicionalnih suhozidova i ivica) (4); aranski ribnjaci (5).
Opis preporuke
(1) to se tie podmjere "Obrada tla i sijanje na kosim terenima za ratarske jednogodinje biljke", tim
preporuuje ukljuivanje podataka o obradivim povrinama s razliitim nagibima (ukljuujui kartu).
(2) Tim preporuuje da podmjera Odravanje poljoprivrednih terasastih terena bude financirana po lanku
18d.
(3) to se tie podmjere "Ouvanje travnjaka visoke prirodne vrijednosti", tim preporuuje ukljuivanje
podataka o podrujima (ukljuujui kartu) travnjaka visoke prirodne vrijednosti
(4) Tim preporuuje navedeno financiranje odravanja i izgradnje novih kamenih zidova i postavljanje
ivica iz podmjere "Ouvanje obiljeja krajobraza tradicionalnih suhozidova i ivice"premjestiti pod
lanak 18d.
(5) Preporuuje se razmotriti financiranje ribnjaka za uzgoj arana u zasebnoj mjeri "aranski ribnjaci, a ne
u akvakulturi. aranski ribnjaci su u regulativi Republike Hrvatske odreeni kao poljoprivredno zemljite te
bi trebali biti prihvatljivi pod ovom mjerom. Radi toga, tim preporuuje daljnje razvijanje ove mjere u
suradnji s Upravama ribarstva i Zatite prirode iz Ministarstva zatite okolia.
50
Nije prihvaeno
(1) UT je odluilo ne ukljuiti mape budui da se oekuje poveanje poljoprivrednih povrina u 2015.
(mape i podatke e u nekom trenutku pripremiti AP).
(2) (4) Poljoprivredno-okolina mjera ja samo za odravanje. Podizanje ivica, itd. pokriveno je u mjeri 4.4.
(5) DG Agri je potvrdio da ovaj tip operacije nije dozvoljen putem EPFRR-a.
Djelomino prihvaeno
(3) Podaci i mape e biti pripremljeni od strane AP.
3.2.49. R_142: M10-Ouvanje autohtonih i zatienih poljoprivrednih biljnih vrsta i kultivarakriteriji
odabira(10.2)
Datum: 18/12/2013
Tema: M10 - Ouvanje autohtonih i zatienih poljoprivrednih biljnih vrsta i kultivara - kriteriji odabira
(10.2)
Opis preporuke
to se tie podmjere "Ouvanje autohtonih poljoprivrednih i zatienih poljoprivrednih biljnih vrsta i
kultivara", tim preporuuje objanjavanje kriterija za odabir zatienih vrsta i sorti utvrenih popisom
zatienih vrsta i sorti iz Nacionalnog programa za ouvanje i odrivu uporabu biljnih genetskih resursa za
hranu i poljoprivredu u Republici Hrvatskoj.
Prihvaeno
Liste ivotinjskih i biljnih vrsta su sada navedene u opisu predloenih operacija.
3.2.50. R_146; R_147; R_148: M 10 - Smanjenje gnojidbe i integrirana zatita bilja

Datum: 18/12/2013
Tema: M 10 - Smanjenje gnojidbe i integrirana zatita bilja
Opis preporuke
(1) to se tie podmjere "Reduciranja gnojidbe", tim preporuuje razmatranje je li to zapravo problem u
Hrvatskoj. Ako je tako, tim predlae jaanje opravdanosti te podmjere.
(2) to se tie podmjere "Integrirana zatita bilja", tim predlae uvoenje uvjeta vie sile i ex-ante procjenu
provjerljivosti i upravljivosti mjera u skladu s lancima 47. i 69. RR uredbe.
51
(3) Preporuuje se bolje specificirati obveze, osobito one koje su iznad Direktive 2009/128/EZ Europskog
parlamenta i Vijea od 21. listopada 2009. o utvrivanju akcijskog okvira Zajednice za postizanje odrive
uporabe pesticida (SL L 309, 24.11.2009.).
Prihvaeno
(1) Ovo je izbrisano
3.2.51. R_149; R_150; R_151: M11
Datum: 18/12/2013
Tema: M11 razlika u potpori tijekom prijelaznog razdoblja i razdoblja odravanja (1); via sila i ex-ante
procjena provjerljivosti i upravljivosti (2); komplementarnost s M 3 (3)
Opis preporuke
(1) U odnosu na mjeru "Ekoloka poljoprivredna proizvodnja" tim preporuuje dodati opis razlika u potpori
za prijelazno razdoblje i razdoblje odravanja.
(2) Tim preporuuje uvoenje uvjeta vie sile i ex-ante procjenu provjerljivosti i upravljivosti mjere u
skladu s lancima 47. i 69. RR uredbe .
(3) Tim preporuuje provjeru moguih preklapanja izmeu isplata u okviru mjere "Ekoloka poljoprivredna
proizvodnja" s onima iz lanka 17.
Prihvaeno
(1) Pod-mjera je podijeljena na dva tipa operacija.
(3) Preklapanja ne postoje.
3.2.52. R_152; R_153: M 17
Datum: 18/12/2013
Tema: M 17 iznos potpore (1); opravdanost (2)
Opis preporuke
52
(1) to se tie godinje police osiguranja u okviru mjere za "Osiguranje usjeva, ivotinja i biljaka", tim
preporuuje pojanjavanje kako e se izraunati razni gubici pojedinog poljoprivrednika u odreenoj godini.
(2) Tim preporuuje prilagodbu teksta u okviru mjere investicijski fondovi hrvatskom kontekstu.
Prihvaeno
Nije prihvaeno
(2) Zajedniki fondovi ukljuit e se naknadno.
3.2.53. R_154: M 19 - postizanje cilja
Datum: 18/12/2013
Tema: M 19 - postizanje cilja
Opis preporuke
Tim preporuuje da se veina sredstava iz LEADER mjere usmjeri na najosnovnije aktivnosti LAG-ova,
npr. jaanje kapaciteta i tekue trokove.
Djelomino prihvaeno
Aktivnosti kao to su jaanje kapaciteta i tekui trokovi su osnovne aktivnosti, ali iskustvo iz IPARD
programa, alokacije iz IPARD-a i EK uredbe sugeriraju kako veina LEADER sredstava ne bi trebala ciljati
samo na ovakve aktivnosti.
3.2.54. R_155: M 20 - kriteriji prihvatljivosti i dozvoljena ulaganja
Datum: 18/12/2013
Tema: M 20 - kriteriji prihvatljivosti i dozvoljena ulaganja
Opis preporuke
to se tie mjere TP, tim preporuuje prilagodbu popisa prihvatljivih ulaganja, tako da umjesto da se
formira dugaak popis, aktivnosti se grupiraju u nekoliko kategorija ili tema (npr. promotivne aktivnosti,
aktivnosti edukacije, studije i sl.).
53

Prihvaeno
Na osnovi vodia komisije, poglavlje o Tehnikoj pomoi je promijenjen.
3.2.55. R_156; R_157; R_158: Mrea za ruralni razvoj (MRR)
Datum: 18/12/2013
Tema: Mrea za ruralni razvoj (MRR) dodatne informacije (1); struktura (2); odgovornosti (3)
Opis preporuke
(1) Tim preporuuje ukljuivanje informacije o 1) dodjeli financijske potpore, 2) sposobnost provedbe i 3)
koji aranmani su planirani za ukljuivanje ire javnost u MRR potpoglavlje "Podrka implementaciji
ruralne politike".
(2) Tim preporuuje ukljuiti opis tko su lanovi MRR (poljoprivrednici, znanstvenici, nevladine
organizacije, savjetnici, tvrtke itd.), i kako su oni izabrani.
(3) Tim preporuuje proirenje odgovornosti umreavanja MRR.
Prihvaeno
(1) (2) Ovo je opisano u poglavlju 17. Mrea za ruralni razvoj (u skladu s SFC predlokom).
Djelomino prihvaeno
(3) Ovo je opisano u poglavlju 17. Mrea za ruralni razvoj (u skladu s SFC predlokom).
3.2.56. R_159; R_160; R_161; R_162 : Inovacije
Datum: 18/12/2013
Tema: Inovacije definicija (1); hrvatski kontekst (2); provedba koncepta inovacije (3); identificiranje
problema i izazova (4)
Opis preporuke
(1) Tim u velikoj mjeri preporuuje ukljuivanje definicije inovacija i nacionalnog inovacijskog sustava u
PRR (eventualno koristei kao primjer bodovnu tablicu unije inovatora (Innovation Union Scoreboard
(IUS)).
(2) Tim preporuuje prilagodbu teksta u poglavlju inovacije hrvatskom kontekstu.
54
(3) Tim preporuuje usvajanje sustava u kojem podnositelji sami navedu u prijavi na skali od 1 do 5 (ili 10)
kako on/ona ocjenjuje novitet novog proizvoda/procesa /tehnologiju / itd. Novitet se moe procijeniti iznutra
kao i izvana: tj. je li predmet projekta novitet za podnositelja zahtjeva, te je li projekt novost na tritu? Na
taj nain, mogue je procijeniti razinu noviteta projekta. Osoblje APPRRR moe provjeriti samoprocjenu od
strane podnositelja prijave i to ispraviti ako je potrebno.
(4) Tim preporuuje identificiranje problema i izazova s kojima se suoava poticanje inovacija u
poljoprivredi i prehrambenoj industriji i predloena rjeenja.
Djelomino prihvaeno
(1) Pitanje inovacija je horizontalno rijeeno kroz PRR. Inovacije kroz PRR su specificirane u poglavlju 5
Meusektorska pitanja.
(2) Budui da SFC predloak ne predvia posebne poglavlje o inovacijama, ovo pitanje je horizontalno
rijeeno kroz PRR.
(3) Daljnja izrada selekcijskih kriterija e rijeiti ovo pitanje.
Prihvaeno
(4) Pitanje je horizontalno rijeeno kroz PRR. Specifine potrebe za inovacije su procijenjene po EU
prioritetima za ruralni razvoj.
3.2.57. R_163; R_166: Praenje i evaluacija - nauene lekcije
Datum: 18/12/2013
Tema: Praenje i evaluacija hrvatski kontekst (1); nauene lekcije iz SAPARD-a i IPARD-a (2)
Opis preporuke
(1) Tim preporuuje konkretiziranje poglavlja o praenju i evaluaciji, koji trenutano nije povezan s
hrvatskim kontekstom. Ovaj proces moe ukljuivati ukljuivanje nauenih lekcija iz SAPARD-a i IPARDa i ukljuivanje tablice koja naglaava podjelu zadataka izmeu Odbora za praenje, Upravnog tijela i
Agencije za plaanja u aktivnostima praenja i evaluacije.
(2) Tim preporuuje integraciju nauenih lekcija iz SAPARD-a i IPARD-a u sve pododjeljke Evaluacijskog
plana kako bi se izbjeglo ponavljanje prolih administrativnih uskih grla.
Prihvaeno
(1) Evaluacijski plan je revidiran i ova preporuka je ukljuena u pod-poglavlje 9.2: Upravljanje i
koordinacija (u skladu s SFC predlokom).
55
(2) Ovo je ugraeno u Evaluacijski plan

3.2.58. R_164; R_165; R_168; R_169; R_172; R_173; R_174 : Praenje i evaluacija - upravljanje i
prikupljanje podataka
Datum: 18/12/2013
Tema: Praenje i evaluacija Odbor za praenje (1); Evaluacijska radna skupina (2); doprinos raznih
tijela (3); informacije i podaci (4)(5)(6)(7)
Opis preporuke
(1) Tim preporuuje ukljuivanje popisa lanova u sekciji o Odboru za praenje, ukljuujui opis njihove
uloge i pravo na glasovanje.
(2) Treba ukljuiti opis lanova i primarne odgovornosti "Evaluacijske radne skupine"
(3) Tim preporuuje ukljuivanje informacije o tome kako e razni akteri pridonijeti internim zadacima
praenja i evaluacije, a koji bi zadaci trebali biti ustupljeni vanjskim izvorima i kome.
(4) Tim preporuuje specificiranje kako e informacije biti prikupljene, kako bi Upravljaka tijela
pripremila i dostavila informacije o praenju i godinje izvjee EK-u i Odboru za praenje.
(5) Tim preporuuje ukljuiti objanjenje u vezi podataka izmeu obrazaca u IT sustavu, ciljeva pojedinih
mjera, aktivnosti praenja i evaluacije i pokazatelja kako bi se osiguralo da su potrebna pitanja ukljuena u
elektronike obrasce zahtjeva, zahtjeva za plaanjem i zahtjeva za izvjeivanjem (ili, ako su potrebne
dodatne ankete ili vanjsko prikupljanje podataka).
(6) Tim preporuuje opisivanje moguih buduih uskih grla pri prikupljanju podataka i pojanjenja koji su
koraci poduzeti kako bi se oni izbjegli.
(7) Tim preporuuje definiranje unaprijed koliko esto AP treba dostaviti podatke UT: preporuuje se dva
puta mjeseno.
Prihvaeno
(1) Ovo je ukljueno u poglavlje 15.2: Predvieni sastav odbora za praenje (u skladu s SFC predlokom).
(2) (3) Ovo je ukljueno u Evaluacijski plan, pod-poglavlje 9.2: Upravljanje i koordinacija (u skladu s SFC
predlokom).
(4) (5) (6) (7) Ovo je ukljueno u Evaluacijski plan, pod-poglavlje 9.4: Podaci i informacije (u skladu s SFC
predlokom).
56
3.2.59. R_167; R_170; R_171; R_175; R_176: Praenje i evaluacija - ciljevi i aktivnosti Evaluacijskog
plana
Datum: 18/12/2013
Tema: Praenje i evaluacija ciljevi i svrha Evaluacijskog plana (1); teme i aktivnosti evaluacije (2) (3) (4)
(5)
Opis preporuke
(1) Tim preporuuje proirenje sekcije "Ciljevi i svrha EP", mogue koristiti kao primjer svrhu EP-a, kako
je opisano u smjernicama za EP.
(2) Tim preporuuje ukljuiti opis aktualnih teme i aktivnosti evaluacije u odgovarajuem poglavlju (koje bi
trebale odraavati intervencijsku logiku i raspodjelu sredstava).
(3) Treba napomenuti da su dvije aktivnosti koje treba ukljuiti u EP: ex-post evaluacija prethodnog
razdoblja i ex-ante evaluacija narednog razdoblja (2021.-2027.), budui da e ove aktivnosti zahtijevati
ljudske i financijske resurse unutar vremenskog okvira za razdoblje 2014.-2020.
(4) 13 pokazatelja uinka navedene su kao fokus praenja i evaluacije. Tim preporua suavanje fokusa i
davanje kratkog opravdanja za smanjenje pojedinih pokazatelja utjecaja. Ova informacija trebala bi se
premjestiti u podojeljak "Evaluacijske teme i aktivnosti".
(5) U sekciji "Indikatori dodatnog rezultata, samo pet pokazatelja rezultata su navedeni za praenje od
kojih se etiri odnose na prioritet 5. Tim preporuuje podeavanje izbora pokazatelja rezultata kako bi
odgovarali s ukupnim stratekim i financijskim prioritetima nacrta PRR.
Prihvaeno
(1) Ovo je ukljueno u Evaluacijski plan, pod-poglavlje 9.1 Ciljevi i svrha (u skladu s SFC predlokom).
(2) (3) Ovo je ukljueno u Evaluacijski plan, pod-poglavlje 9.3: Teme i aktivnosti evaluacije, 9.5:
Vremenski okvir i 9.7: Resursi (u skladu s SFC predlokom)
(4) (5) Ovo je ukljueno u Evaluacijski plan, pod-poglavlje 9.3: Teme i aktivnosti evaluacije (u skladu s
SFC predlokom).
3.2.60. R_177; R_178; R_179: Financije
Datum: 18/12/2013
Tema: Financije - 30% od ukupnih sredstava po P4 i P5 (1); sredstva po podmjerama (2); opravdanost
visoke alokacije sredstava za M4 (3)
Opis preporuke
57
(1) Tim preporuuje podeavanje financijskih dodjele sredstva, tako da ukupni doprinos prioritetima 4. i 5.
iznosi 30% kao to je traeno nacrtom propisa RR.
(2) Tim preporuuje da sredstva za mjere budu podijeljena po podmjeri i operaciji kako bi, izmeu ostalog,
ilustrirali kako mjere koje ne spadaju u prioritete 4. i 5. ipak mogu doprinijeti u tim prioritetima.
(3) Tim preporua poboljanje opravdanja za visoku dodjelu sredstava lanku 18. i naglaava vezu od
analize stanja - > SWOT-a -> Procjena potreba -> odabir mjera -> dodjele sredstva.
Prihvaeno
(1) Vidljivo je u poglavlju 10. Financijski plan (u skladu s SFC predlokom).
(2) Vidljivo je u poglavlju 10. Financijski plan i djelomino u poglavlju 11. Plan pokazatelja (u skladu s
SFC predlokom).
(3) Ovo pitanje je horizontalno rijeeno kroz PRR.
3.2.61. R_180: Indikator plan
Datum: 18/12/2013
Tema: Indikator plan
Opis preporuke
Za zavretak izrade Indikatorskog plana, tim preporuuje koritenje svake mjere kao polazinu toku.
Preporuuje se identificirati pokazatelje vezane za svaku pojedinanu mjeru kako bi se identificiralo koje
brojke treba iskalkulirati kako bi se napravio Indikator plan (vidi Aneks 8 za konkretan primjer na temelju
lanka 18.1).
Prihvaeno
Izrada plana pokazatelja je finalizirana nakon to su finalizirane mjere te su definirani sredstva za svaku
mjeru i tip operacije. Odabrane mjere su podijeljene prema fokus podrujima s planiranim izlaznim
pokazateljima i planiranim trokovima.
Plan pokazatelja je potpuno izraen u skladu s preporukama DG AGRi-a (Plana pokazatelja excel alat).
3.2.62. R_181; R_182; R_183; R_184; R_185: Provedba Programa
Datum: 18/12/2013
58
Tema: Provedba Programa - Odbor za praenje (1); administrativni kapaciteti (2) (3) (4) (5)
Opis preporuke
(1) Tim preporuuje premjetanje prethodne sekcije o Odboru za praenje u ovo poglavlje jer je Odbor za
praenje takoer dio operativne strukture. Inae, tim preporuuje referiranje na sekciju o Odboru za praenje
u poglavlju 13.
(2) Tim preporuuje razmatranje visine dodijeljenih sredstva za administraciju u MP i APPRRR kako bi se
poboljala provedba PRR 2014. - 2020.
(3) Tim preporuuje utvrivanje strategije za uspjenu provedbu u odnosu na administrativni kapacitet.
Postoje znaajne nauene lekcije iz provedbe IPARD-a, za koje je UT-u savjetovano da se ukljue u
planiranje administracije.
(4) Tim preporuuje pripremu optereenja posla i analizu radnog procesa, ne samo za APPRRR to je
trenutano u fazi izrade, ve za cijelo MP u cilju procjene broja potrebnog osoblja u nadolazeim godinama.
(5) Tim preporuuje pripremu znatnog jaanja kapaciteta i edukacije u MP i APPRRR (novog i sadanjeg
osoblja).
Prihvaeno
(1) Ukljueno u poglavlje 15. Nain provedbe programa (u skladu s SFC predlokom).
(2) Kako bi se poboljala provedba PRR 2014.-2020. odreena financijska sredstva za administraciju u UTu i AP-u su ve predviena u sklopu poglavlja 15.6. Opis koritenja tehnike pomoi (u skladu s SFC
predlokom).
(3) Ugraeno u poglavlje 15.1 Nain provedbe programa, pod-poglavlje 15.1.2.1. Sveobuhvatan opis,
ukljuujui naine za osiguranje efektivne, efikasne i koordinirane provedbe (u skladu s SFC predlokom).
5) Oni su uzeti u obzir u aktivnostima Tehnike pomoi kako je to opisano u poglavlju 15.6 Opis koritenja
tehnike pomoi (u skladu s SFC predlokom) i u Evaluacijskom planu.
Djelomino prihvaeno
4) Ovo kao takvo nee biti dio programa, ali e biti kasnije napravljeno za Upravljako tijelo te e se
postupiti prema nalazima analize.
3.2.63. R_186; R_187; R_188; R_189; R_190; R_191; R_192 : Partnerstvo i konzultacije - suradnja sa
dionicima
Datum: 18/12/2013
Tema: Partnerstvo i konzultacije ukljuivanje jo dionika (1) (2); fokus grupe prema prioritetima (3);
javne prezentacije (4); proirenje konzultacijskih aktivnosti (5); iskoritenje potencijala Vijea za ruralni
razvoj (6); opine (7)
Opis preporuke
59
(1) (2) Tim preporuuje ukljuivanje brojnih dionika iz civilnog drutva, ukljuujui partnere iz zatite
okolia, nevladine organizacije i tijela odgovornih za promicanje ravnopravnosti i nediskriminacije,
gospodarskih i socijalnih partnera, posebno udruga poljoprivrednika i udruge ekolokih proizvoaa u
proces konzultacija s dionicima.
(3) Tim preporuuje formiranje 4 fokus grupe prema prioritetima (jedna fokus grupa za prioritet 1, jedna za
prioritete 2 i 3, jedna za prioritete 4 i 5 i jedna za prioritet 6) i Radna grupa za koordinaciju kako bi se
osigurala zastupljenost dionika iji interesi pokrivaju svih 6 prioriteta.
(4) Tim preporuuje organiziranje novih, javnih ciljano orijentiranih prezentacija nakon finalizacije mjera i
raspodjele sredstava.
(5) Tim preporuuje proirenje konzultacijskih aktivnosti u smislu uestalosti sastanaka i mogunosti za
komentiranje, npr. Internet forumi, i sl.
(6) Tim preporuuje poveani stupanj suradnje u Vijeu za ruralni razvoj ukljuujui minimalno
jednotjedno vremensko razdoblje za izdavanje dokumenata o kojima se raspravljalo.
(7) Tim preporuuje poboljanje komunikacije s opinama gdje je to mogue.
Prihvaeno
(1) (2) Lista lanova Vijea za ruralni razvoj revidirana je i sukladno nadopunjena. Veina lanova Vijea
za ruralni razvoj e isto tako biti lanovi Odbora za praenje. Potpuna lista je prikazana u poglavlju 15.2.
(4) Specifine ciljane javne prezentacije bit e organizirane nakon to mjere budu finalizirane u fazi izrade
provedbenih pravilnika. Neke ciljane javne prezentacije su ve odrane na cijelom ruralnom podruju, npr.
za M19 i njihove korisnike LAG-ove.
(5) Na mrenim stranicama UT-a nacrti predvienih mjera su objavljeni i adresa elektronike pote
(eafrd@mps.hr) je aktivirana za konzultacijske aktivnosti.
Nije prihvaeno
(3) Iako razliite grupe za specifina pitanja imaju usku suradnju na svim nivoima, formalizacija grupa
mogla bi imati uinak na dodatno optereene administracije tijekom procesa programiranja
3.2.64. R_193: Partnerstvo i konzultacije - tehniki zahtjevi
Datum: 18/12/2013
Tema: Partnerstvo i konzultacije - tehniki zahtjevi
Opis preporuke
60
Tim preporuuje podeavanje informacija u poglavlju "Rezultati partnerstva i konzultacije" u skladu s

tehnikim zahtjevima, ukljuujui posebice rezultate konzultacija i mogue razloge za odbijanje inputa
dionika.
Prihvaeno
Provedene aktivnosti ukljuivanja partnera su detaljno opisane u poglavlju 16 (u skladu s SFC predlokom).
3.2.65. R_194; R_195; R_197: Ravnopravnost spolova i prevencija diskriminacije - odvojeno poglavlje
Datum: 18/12/2013
Tema: Ravnopravnost spolova i prevencija diskriminacije premjestiti poglavlje 4.6 u ovo poglavlje (1);
IPARD (2); aranman(3)
Opis preporuke
(1) U odnosu na ravnopravnost spolova i suzbijanje diskriminacije, tim preporuuje sekciju 4.6 nacrta PRR
integrirati u ovo poglavlje, to e zahtijevati da preporuke predviene u toj sekciji u budu ukljuene u ovo
poglavlje.
(2) Tim preporuuje navesti kako i u kojoj je mjeri provedba programa IPARD uzela u obzir rod i
nediskriminaciju.
(3) Tim preporuuje objasniti kako e novi program ruralnog razvoja 2014.-2020. osigurati jednake
mogunosti i prava za ene i mukarce
Djelomino prihvaeno
(1) (3) Budui da SFC predloak ne predvia odvojeno poglavlje o Ravnopravnosti spolova prevenciji
diskriminacije, ovo pitanje je horizontalno objanjeno kroz tekst PRR.
Djelomino
prihvaeno
(IPARD), veze na dostupnu informacije (IPARD evaluacijska izvjea) su ugraene u poglavlje
Evaluacijski plan
3.2.66. R_196: Ravnopravnost spolova i prevencija diskriminacije - SWOT
Datum: 18/12/2013
Tema: Ravnopravnost spolova i prevencija diskriminacije - SWOT
61
Opis preporuke
Tim preporuuje naglaavanje rodnog pristupa i nediskriminaciju u SWOT analizi i procjeni potreba.
Prihvaeno
Ovo pitanje je horizontalno objanjeno kroz tekst PRR-a.
3.2.67. SEA_1: Procjena uinka pojedinih planova i programa na okoli
Kategorija preporuke: SEA specifine preporuke
Datum: 15/07/2014
Tema: Procjena uinka pojedinih planova i programa na okoli
Opis preporuke
Potencijano negativni uinci svih projekata, operacija i planskih dokumenata nie razine moraju biti detaljno
definirani tijekom provedbe mjera ruralnog razvoja i predloenih shodnih mjera zatite okolia i prirode.
Ovo bi trebalo biti uinjeno u skladu s odgovarajuim propisima koji su na snazi u Republici Hrvatskoj i s
prikladnim dokumentima prostornog planiranja. U sluajevima kada operacije podlijeu zahtjevima Uredbe
o procjeni utjecaja zahvata na okoli (NN 61/14) biti e potrebno provesti postupak procjene utjecaja na
okoli.
Prihvaeno
Za sve projekte, kad je potrebno, provest e se postupak procjene utjecaja na okoli u skladu sa SEA
uredbom i hrvatskim zakonodavstvom, kao to je i reeno u poglavlju 8.1.
3.2.68. SEA_2: Ekoloka mrea
Datum: 15/07/2014
Tema: Ekoloka mrea
Opis preporuke
Za zahvate unutar ekoloke mree potrebno je provesti ocjenu prihvatljivosti za ekoloku mreu u odnosu
na ciljeve ouvanja i cjelovitost podruja mree temeljem Zakona o zatiti prirode (NN 80/13) i
odgovarajuih podzakonskih akata.
62
Prihvaeno
Za sve projekte unutar ekoloke mree e se provesti ocjena prihvatljivosti u skladu sa hrvatskim
zakonodavstvom, kao to je i reeno u poglavlju 8.1.
3.2.69. SEA_3: Praenje - AO
Datum: 15/07/2014
Tema: Praenje - AO
Opis preporuke
Uinak mjera ruralnog razvoja na prirodu i okoli trebao bi se mjeriti koritenjem preporuenih tehnika
praenja i koritenjem odgovarajuih pokazatelja (indikatora). Za praenje pojedinih sastavnica za koje ne
postoji sustavno praenje (npr. trajno motrenje tala, ptice poljoprivrednih stanita, status ouvanosti
poljoprivrednih stanita, podruja velike poljoprivredne vrijednosti, povrinska bilanca hranjiva, itd.)
potrebno je uspostaviti sustav praenja.
Prihvaeno
Poseban naglasak tijekom provedbe bit e na sustavu praenja agro-okolia koji je ve predvian kao
aktivnost u Evaluacijskom planu (poglavlje 9).
3.3. Ex ante izvjee o ocjeni
Vidjeti priloene dokumente
63
4. SNAGE, SLABOSTI, PRILIKE I PRIJETNJE (SWOT) I UTVRIVANJE POTREBA

4.1. Snage, slabosti, prilike i prijetnje (SWOT)
4.1.1. Opsean sveobuhvatni opis trenutanog stanja programskog podruja na temelju zajednikih
pokazatelja konteksta i pokazatelja konteksta za pojedine programe te ostalih auriranih kvalitativnih
informacija
Drutveno gospodarsko stanje
Teritorij
Prema modelu izdvajanja ruralnih podruja Hrvatske za potrebe praenja utjecaja mjera ruralnog razvoja
(Aneks 1) 99,24% podruja definirano je kao ruralno i mjeovito podruje, a samo 0,76% kao gradska
podruja urbanih aglomeracija.
Stanovnitvo
Prema popisu stanovnitva iz 2011. godine u RH je ivjelo 4.284.889 stanovnika, od kojih je 24,92%
stanovnitva ivi u gradskom podruju urbanih aglomeracija, a 75.08% u ruralnom i mjeovitom podruju
(CI-1).
Republika Hrvatska biljei nisku prosjenu gustou naseljenosti od 78 stanovnika/km2 (DZS, 2011.).
Meutim gustoa naseljenosti vrlo je razliita pa gledano po upanijama biljeimo najniu gustou
stanovnitva od 10 stanovnika/km2 u Liko-senjskoj upaniji, dok je najvea gustoa u Gradu Zagrebu sa
1.232 stanovnika/km2 (CI-4).
Tijekom Domovinskog rata (1991-1995) stanovnitvo i gospodarstvo ruralnih podruja pretrpjela
neizmjernu tetu i danas je jo uvijek izravno pogoeni tim posljedicama. Ovi dogaaji su znaajno
promijenili gustou naseljenosti i izazvali dugorone negativne demografske uinke u onim podrujima
izravno pogoenim ratom. Posljedice ekonomske krize takoer su utjecali na gustou naseljenosti u
ruralnim podrujima Hrvatske i predstavljaju ozbiljnu prijetnju njihovom daljnjem razvoju i opstanku. U
razdoblju od 1990. do 2011. godine broj stanovnika Hrvatske se prema procjenama Eurostata smanjio za 7,9
%, a u 2012. godini stopa prirodnog prirasta bila je negativna i iznosila je - 2,3 promila. Prosjena starost
stanovnitva iznosi 41,7 godina, odnosno 43,3 godine kod ena i 39,9 godina kod mukaraca. Prema
starosnim skupina u ruralnom podruju, stanovnika mlaih od 15 godina je 15%, izmeu 15-64 godine
67,4%, a starijih od 65 godina 17,6 % (CI-2).
Migracije
U 2011 godini, ukupno je 71.403 osobe su promijenile prebivalite unutar Hrvatske. Kako bi se utvrdilo
migracijsko kretanje iz ruralnih u urbana podruja analiziran je migracijski saldo meu upanijskih
preseljenja u Grad Zagreb te je zakljueno da biljeimo porast sa 3,56% u 2007. godini na 7,34% u 2011.
godini. Najvei broj preseljenog stanovnitva unutar granica RH bio je u dobi od 20 do 39 godina
Obrazovanje
Razina obrazovanja u ruralnim podrujima je u prosjeku mnogo nia u usporedbi s urbanim podrujima.
Udio osoba koje su zavrile samo osnovnu kolu u dobi od 15 i vie godina u ukupnom stanovnitvu je u
64
ruralnim podrujima dva put vii u odnosu na urbana podruja, to govori o regionalnim razlikama. U veini
upanija, postotak osoba koje ive u ruralnim podrujima i koje su zavrile samo osnovnu kolu (stariji od
15 godina) varira izmeu 20 35%
Zaposlenost
U 2012. stopa zaposlenosti pokazuje udio radno sposobnog stanovnitva koja je u radnom odnosu (Prilog IV
- Tablica 1). U 2012. godini u Hrvatskoj je stopa zaposlenosti za osobe u dobi od 15 do 64 godina bila
50,7%, to je najnie od svih EU drava lanica i 13,5% manje od prosjeka EU-27. Stopa zaposlenosti za
osobe u dobi od 20 do 64 je porasla za 62,9% do 2008, ali zbog financijske, gospodarske i dunike krize
padala je svake godine od 2009. - 2012.
Jedan od ciljeva strategije Europa 2020 je da do 2020. godine 75% osoba u dobi od 20 do 64 godina bude u
radnom odnosu, dok je za Hrvatsku taj cilj 59%. Prosjena stopa zaposlenosti u 2012. iznosi 50,7% te je
neto vea kod mukaraca nego li kod ena (CI-5). Stopa samozaposlenosti (15-64 godine) u RH iznosi
16,4% u 2012. godini (CI-6).
Prema procjenama Eurostata broj radnog sposobnog stanovnitva u 2012. godini iznosi 2.837.000 od ega je
1,778 milijuna aktivno stanovnitvo, a zaposleno je 1,446 milijuna osoba. Podaci Eurostata ukazuju na
injenicu da je u 2009. godini u tercijarnom sektoru bilo zaposleno ak 64%, dok u primarnom samo 4,7%
ukupno zaposlenih (CI-11).
Prema rezultatima Ankete o radnoj snazi3 o strukturi zaposlenosti u 2012., u poljoprivredi je bilo zaposleno
179,900 osoba tj. 12,4%, u umarstvu 1%, u prehrambeno-preraivakoj industriji 3,4%, a u turizmu 5,7%
zaposlenih (CI-13).
Stopa anketne nezaposlenosti u Hrvatskoj porasla je s 8,4% u 2008. godini na do 15,8% u 2012. godini kada
je prosjean broj nezaposlenih iznosio 324.324 osoba. Preko 40% nezaposlenih je u dobi izmeu 15 i 24
godina. (CI-7). Dugorona stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj je bila 10,3%, dvostruko vie nego u EU-27 s
prosjekom od 4,6%.
Osnovna infrastruktura u ruralnom podruju

Komunalne usluge
Sustavom javne odvodnje u 2007. pokriveno je 43,6% stanovnitva, uz znaajne razlike meu upanijama i
jedinicama lokalne samouprave. Samo 28% od ukupnog stanovnitva je pokriveno uslugama proiavanja
otpadnih voda (43,6% stanovnitva je pokriveno sustavom odvodnje, od ega je 61% imalo sustave,
ukljuujui i sustav za obradu otpadnih voda), daleko ispod EU standarda 27 (60% -70%). U kontinentalnoj
Hrvatskoj, broj stanovnika bez pristupa na javni kanalizacijski sustav je vei u naseljima do 2.000
stanovnika, uglavnom u Osjeko-baranjskoj upaniji, a zatim slijede Varadinska, Bjelovarsko-bilogorska,
Brodsko-posavska i Virovitiko-podravska upanija.
Vodoopskrba pokrivenost javnosti na nacionalnoj razini je u prosjeku oko 80%, ispod EU prosjeka 27
(90%).
Prometna infrastruktura
U Republici Hrvatskoj 26,963.90 km cesta su klasificirane u javnom cestovnom sustavu: 1.413,10 km
autoceste, 6867,70 km dravnih cesta, 9,703.40 km upanijskih cesta i 8.979,70 km lokalnih. Prosjena
65
gustoa cesta u Hrvatskoj je 474 m / km2, u rasponu od 379 m/km2 u Liko-senjskoj upaniji i 404 m/km2 u
Poeko-slavonskoj do 876 m / km2 u Meimurskoj upaniji.
Prosjena gustoa nerazvrstanih cesta u Hrvatskoj je 1.171 m/km, nejednako rasporeena na upanijskoj
razini, najnia je u Brodsko-posavskoj upaniji (363 m/km) i Virovitiko-podravskoj (385 m/km2), a
najvie u Primorsko-goranskoj upaniji (1.047 m / km), Meimurskoj upanji (2.015 m / km) i Krapinskozagorskoj upaniji(2,204 m / km).
Prosjena duina nerazvrstanih cesta u Hrvatskoj je 25 m/stanovniku, dok je najkrai cesta u Brodskoposavska i Vukovarsko-srijemska (7 m/stanovniku). U Dubrovako-neretvanskoj, prosjena duljina je 35 m
/stanovniku, te u Liko-senjskoj 70 m/stanovniku, s obzirom na mali broj stanovnika rasporeen na velikom
podruju. Kao i u razlikama u gustoi i duljini nerazvrstanih cesta po stanovniku u upanijama, postoje
znaajne razlike i u njihovom stanju.
Drutvena infrastruktura
Zbog depopulacije, utjecaja rata i dugorone gospodarske krize, dolo je do propusta u odravanju
infrastrukture (javne zelene povrine, pjeake i biciklistike staze, otvorenih odvodnih kanala, trnica,
parkiralita), socijalnih i kulturnih sadraja (drutveni domovi, vatrogasni domovi, djeji vrtii i igralita i
sportski i zabavni sadraji), to je rezultiralo u slaboj dostupnosti osnovnih usluga za lokalno ruralno
stanovnitvo. Na primjer, prosjeno 38.42% djece ispod 7 godina su ukljueni u sustav predkolskog
obrazovanja (DZS, podaci 2012/2013 godine). Ta razina je jo manja u nekim upanijama, zbog znaajnog
nedostatka vrtia u ruralnim podrujima (Prilog IV- Tablica 3). Osim toga, postojea drutvena
infrastruktura je openito u loem stanju i neiskoritena.
Openito stanje osnovnih objekata, drutvene i fizike infrastrukture u ruralnim podrujima je nedovoljno
da podupre potrebe ruralnih sredina i ukoliko se ne pobolja bit e i dalje imbenik u naputanju ruralnih
sredina i nedostatka socijalne ukljuenosti.
Informacijsko- komunikacijska infrastruktura
Prema studiji pokrivenosti irokopojasnom infrastrukturom Europe, Hrvatska je malo iza prosjeka EU u
ukupnom standardu i ukupnom fiksnom standardnom irokopojasnom pokrivenosti (97,5% u Hrvatskoj u
odnosu na 99,4% u EU-27 i 94,1% u Hrvatskoj u odnosu na 95,5% u EU-27), ali znatno iza prosjeka EU u
ukupnom NGA pokrivenosti (19,1% u Hrvatskoj u odnosu na 53,1% u EU-27). Hrvatska Strategija
irokopojasnog pristupa, u skladu s Digital Agenda za Europu (DAE), uspostavila je 50% NGA kao svoj
Europa 2020 cilj.Broj i gustoa irokopojasnih prikljuaka neravnomjerno je rasporeena diljem Hrvatske.
Zagreb ima najvei standard za fiksni beini pristup i NGA pokrivenost. Osim toga, Meimurska,
Primorsko-goranska, Zadarska, Splitsko-dalmatinska, Osjeko-baranjska i Vukovarsko-srijemska upanija
imaju najvii standard za fiksni beini pristup. Nijedna regija nema NGA pokrivenost preko 35%. Manje
od 0,01% kuanstava ima pristup NGA uslugama u ruralnim podrujima na kraju 2012. godine 2,2%
stanovnika nemaju pristup irokopojasnom prikljuku u 1.025 naselja uglavnom pogoenih ratom,
planinskim podrujima i otocima (tzv. bijele toke). Sive toke pokrivaju 43,1% od ukupnog stanovnitva,
uglavnom u ruralnim i prigradskim naseljima ispod 2.000 stanovnika.
Strateko planiranje na lokalnoj razini
Stratekim i planskim dokumentima na lokalnoj razini sastavljeni su od velikog broja jedinica lokalne
samouprave, za razdoblje do 2013. godine. Za novo razdoblje 2014. - 2020., nova Nacionalna strategija
66
regionalnog razvoja, kada bude usvojena, postavit e prioritete za koordinirani pristup odrivom drutvenoekonomskom razvoju, koja bi trebala biti povremeno aurirana i revidirana unutar stratekih i planskih
dokumenata na lokalnoj razini. To bi takoer trebali biti u skladu sa upanijskim razvojnim strategijama.
Financijski i administrativni kapaciteti jedinica lokalne samouprave uvelike se razlikuju i one imaju vrlo
malo iskustva u provedbi projekata koje financira EU.
Lokalne Akcijske Grupe
LEADER pristup u politici ruralnog razvoja Republike Hrvatske prvi put se uvodi kroz IPARD program.
Tijekom provedbe IPARD, objavljena su dva natjeaja za Mjeru 202 (LEADER).Odabrana su 42 LAG-a
unutar IPARD programa a odabrani LAG-ovi pokrivaju oko 69% nacionalnog teritorija i 34% svih
stanovnika Hrvatske. Kroz IPARD program, sufinancirane aktivnosti LAG- a obuhvaaju aktivnosti za
specijalizaciju, obrazovanje, izradu razvojnih studija, promotivne aktivnosti, plae zaposlenika, operativne
trokove, uredski materijal i opremu. Za razliku od drava lanica, hrvatski LAG-ovi nisu provoditi projekte
iz svojih lokalnih razvojnih strategija i slabosti koje se odnose na administrativne kapacitete, kao i treninzi o
javnoj nabavi za uspjenu provedbu lokalnih razvojnih strategija e se morati rjeavati. Proces kreiranja
politike ruralnog razvoja u lokalnoj zajednici jo uvijek je nedovoljno razvijena, a razina mogunosti
ljudskih potencijala na lokalnoj razini je vrlo niska.
Ruralni turizam
Ruralna turistika ponuda u Republici Hrvatskoj ima kratku povijest i to od 1998. kada su se registrirali prvi
nosioci/vlasnici "turistikih seljakih obiteljskih gospodarstava", njih 32, i trenutano je na neopravdano
niskoj razini sa svega 447 registriranih seljakih domainstva koja su vrlo neravnomjerno rasporeenih po
upanijama.Ruralni turizam u Hrvatskoj je nedovoljno razvijen, to je posljedica dugogodinjeg
zapostavljanja ruralnih podruja i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i hrvatska orijentacija prema
primorskom turizmu. Gastronomija i vinarstvo obiteljskih gospodarstava kao turistiki proizvod je jo
uvijek nedovoljno razvijeno i neistraen. Zeleni turizam je jedan od 10 kljunih pravaca za usvojenu
Nacionalnu strategiju razvoja turizma do 2020.
Gospodarsko stanje
Hrvatska biljei usporavanje gospodarske aktivnosti i negativnih stopa promjene BDP-a. U 2012. godini,
ukupna vrijednost BDP-a je 44 milijarde EUR (trine cijene - tekue), to je pad od 1,9 % u odnosu na
prethodnu godinu. Prosjeni BDP po stanovniku u 2012. godini iznosio je 10.294 EUR. Gledano prema
indeksu kupovne moi, u 2012., BDP iznosi 61% od prosjeka EU-27, a u ruralnim podrujima je taj
zaostatak jo izraeniji i iznosi oko 46% (CI-8).
Smanjenje BDP-a uzrokovano je smanjenjem potronje kuanstava i sredinje drave te padom bruto
investicija u fiksni kapital. U odnosu na 2011. godinu, potronja kuanstava je u 2012. smanjena za 3%,
potronja drave smanjena je za 0,8% dok bruto investicije u fiksni kapital biljei pad od 4,7%.
Ukupna vrijednost bruto dodane vrijednosti (BDV) iznosila je 37.3 milijarde EUR u 2012. godini (CI - 10)
pri emu je udio primarnog sektora 5%, a tercijarnog ak 69%. Od toga je, prema podacima Eurostata, u
2010. godini, 33% ostvareno u urbanom podruju .
Tijekom razdoblja od etiri godine, intermedijarna potronja vrijednosti poljoprivredne proizvodnje
Hrvatskoj porasla je s 51% u 2008. na 57,8% u 2012. godini, dok podaci BDV izneseni u istom razdoblju
prikazuju smanjenje s 48,7% u 2008. na 42.2. % u 2012. (Prilog IV - Tablica 4).
Udio BDV-a primarnog sektora ini oko 7% ukupnog BDV-a RH dok je u ruralnim podrujima udio BDV
67
primarnog sektora neto vei i iznosi oko 10% od ukupnog BDV za ruralna podruja. Nadalje, prema
podacima DZS-a, poljoprivredna djelatnost u ukupnom BDV-u biljei pad te u 2012. godini iznosi 3,16%.
(CI - 28).
Prosjena proizvodnost rada (mjerena kao omjer BDV i broja zaposlenih osoba) za 2012. godinu u
Hrvatskoj iznosila je u prosjeku 26.079 EUR/osobi. Prema podacima iz Eurostata, prosjena produktivnost
rada za EU-27 iznosi 51.719 EUR/osobi to predstavlja skoro dvostruko vei iznos u odnosu na
produktivnost u RH. Prosjena produktivnost rada u ruralnom podruju je jo manja te je iznosila 24.399
EUR/osobi. Kada se gleda produktivnost u primarnom sektoru (poljoprivreda, umarstvo i ribarstvo) ona je
iznosila neto vie od prosjeka 26.497 EUR/osobi (CI-12).
Stopa rizika od siromatva i socijalne iskljuenosti u 2012. godini je sljedea: 20,5% stanovnitva u
Hrvatskoj je bilo na riziku od siromatva ili socijalne iskljuenosti 32,3 %, 15,4% se suoilo s tekom
materijalnom oskudicom, a 16,1% je ivjelo u kuanstvu s vrlo niskim intenzitetom rada. Jo vei stupanj
izloenosti siromatvu u postotku od 38,1% je u ruralnom podruju (CI-9).
Vanjskotrgovinska bilanca
Hrvatska kontinuirano biljei deficit u trgovinskoj bilanci, i ekonomska kriza dodatno je utjecalo na
nastavak tog negativnog trenda. Prema podacima DZS-a, ukupan izvoz robe iz Hrvatske u 2012 iznosio je
9,6 milijardi EUR, dok je uvoz iznosio 16,2 milijardi EUR, to na nacionalnoj razini predstavlja trgovinski
deficit od EUR 6,6 milijardi EUR. Tako je pokrivenost uvoza izvozom bila samo 59,4%.
U 2012. godini uvezeno je poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 2.567,3 milijuna
amerikih dolara, a izvezeno u vrijednosti od 1.621,5 milijuna amerikih dolara, ime je ostvaren deficit od
945,8 milijuna dolara. U ukupnoj bilanci robne razmjene RH, bilanca vanjsko-trgovinske razmjene
poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u 2012. godini inila je 11,2 %. Pokrivenost uvoza izvozom
poljoprivredno - prehrambenih proizvoda u 2012. godini iznosila je 63,2 %. U 2012. godini najznaajnija
trita razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda su zemlje EU-a (razmjena poljoprivredno
prehrambenih proizvoda RH i zemalja lanica EU ini 58% ukupne razmjene poljoprivredno prehrambenih
proizvoda RH) i zemlje CEFTA-e (razmjena poljoprivredno prehrambenih proizvoda RH i zemalja lanica
CEFTA-e ini 24% ukupne razmjene poljoprivredno prehrambenih proizvoda RH). U razmjeni sa zemljama
CEFTA-e ostvaren je suficit od 420,3 milijuna amerikih dolara, a sa zemljama EU-a deficit je 1.045,2
milijuna amerikih dolara (slika 2).
Analiza stanja u poljoprivredi, umarstvu i prehrambeno-preraivakoj industriji
Struktura poljoprivrednih gospodarstava i drutveno ekonomskih pokazatelji
U strukturi poljoprivrednih gospodarstava (PG), 233.280 PG (C-17) se bavi poljoprivredom u Hrvatskoj koji
koriste 1.316.010 ha poljoprivrednog zemljita (CI-18)., Odnosno prosjeno poljoprivredno gospodarstvo u
Hrvatskoj koristi 5,6 hektara poljoprivrednog zemljita (C-17). To je znatno manje od prosjeka po
gospodarstvu u cijeloj EU-27 (14,4 ha).
Prema podacima DSZ-a u 2012. godini po kategorijama koritenog zemljita najzastupljenije su oranice i
vrtovi s 903.508 ha (67,9%), slijede trajni travnjaci [4] s 345,561 ha (26,0%), te trajni nasadi s 78.183 ha
(5,9%) (CI-18).
Obradive povrine veine obiteljskih gospodarstava su vrlo rascjepkane i esto vrlo udaljene jedna od druge,
to je jedan od razloga za neuinkovitost poljoprivredne proizvodnje, u 2011. poljoprivredna proizvodnja
68
prosjenog poljoprivrednog gospodarstva odvijala se u prosjeku na 15 katastarskih estica.

Struktura poljoprivrednih gospodarstava
U strukturi veliine poljoprivrednih gospodarstva izrazito su dominantna poljoprivredna gospodarstva
kategorije ispod 2 ha (52,5%) (CI - 17 ) a velika veina (89,4 %) manja je od 10 ha. Unato primjetnom
trendu rasta broja gospodarstava u kategorijama od 20 do 100 ha (poveanje 36,24 %), a od 100 do 750 ha (
62,5 %) u razdoblju 2007-2011 (slika 3), njihova zastupljenost je i dalje mala, drugim rijeima, PG-a
veliine do 20 ha i dalje dominiraju u strukturi poljoprivrednih gospodarstava. Ovakvo stanje prosjene
veliine i strukture gospodarstva u RH ukazuje na pitanje njihove gospodarske odrivosti.
Prema organizacijskom obliku poslovanja u 2011. godini najvie gospodarstava djelovalo je kao OPG ak
162.833 gospodarstva (97,4%). Prema ostalim organizacijskim oblicima u Upisniku je bilo upisano 2.404
obrta (1,4% gospodarstava), 1.522 trgovaka drutva (0,9% gospodarstava), 307 zadruga (0,2%
gospodarstava) i 150 (0,1% gospodarstva) poljoprivrednih gospodarstava u statusu drugih pravnih osoba;
nije bilo registriranih proizvoakih grupa i organizacija. Prva proizvoaka grupa u Hrvatskoj je
registrirana u oujka 2014 za proizvoae mlijeka.
Svi izneseni podaci nedvojbeno ukazuju na nizak stupanj organiziranosti PG-a , ponajprije OPG-a, zbog
negativnih povijesnih konotacija bivih zadruga te odsustvo procesa ukljuivanja istih u vie organizacijske
oblike i druge vidove suradnje, kao i na visoku prisutnost intermedijarnih prodaje to izravno utjee na
njihov nivo konkurentnosti i slabu pozicioniranost na tritu.
Prosjena gospodarska veliina poljoprivrednog gospodarstva odraena temeljem ukupne vrijednosti
proizvodnje izraena kao standardni output (SO) po gospodarstvu iznosi 9.064 EUR-a. Na temelju ukupne
vrijednosti proizvodnje na poljoprivrednom gospodarstvu, oko 89.480 (38,3 %) poljoprivrednih
gospodarstava svrstano je u razred ekonomske veliine do 2.000 EUR.
Podaci o strukturi, prosjenoj veliini gospodarstva, i standardnom outputu (SO) gospodarstva ukazuju na
nisku razinu potencijala ulaganja, a time i nisku razinu tehnike i tehnoloke opremljenosti. Kako bi se
poboljala konkurentnost i ekonomska odrivost poljoprivrednih gospodarstava, daljnja tehnika i
tehnoloka modernizacija poljoprivrednih gospodarstava, i poveanje produktivnosti radne snage, kao i
razina obrazovanja su bitni.
Drutveno gospodarski pokazatelji
Gospodarski znaaj poljoprivrede u Hrvatskoj je relativno visok, a predstavlja izrazito obiteljski posao. U
2012. godini, 93,2% radne snage u poljoprivredi (mjereno u godinjim radnim jedinicama) je radna snaga
poljoprivrednika i/ili lana njegove/njezine obitelji. To je puno vei postotak od prosjeka EU-27 (76,6%).
Nadalje, prema istraivanju strukture gospodarstava provedene u 2010. [5], ukupno 513.680 osoba redovito
je radilo u poljoprivrednoj industriji. Mnogi su lanovi obitelji pomagali na poljoprivrednim
gospodarstvima, ali je njihovo glavno zaposlenje bilo na drugim mjestima. Uzimajui u obzir stvarni rad
koji je obavljen na gospodarstvima, a procjenjuje se da je oko 179.290 osoba radilo puno radno vrijeme kao
redovna poljoprivredna radna snaga.
Od ukupnog broja nositelja PG-a, 9.600 nositelja su do 35 (4,1%), 86.440 su izmeu 35 i 55 (37,1%), a
137.240 su preko 55 godina (58,8%). Za svakih 100 nositelja starijih od 54, tu su 7 do 35 godina (CI-23).
Udio ena u strukturi stalno zaposlenih poljoprivrednih radnika u Hrvatskoj je 40,2%, to je vei udio nego
u odgovarajuem EU-27 prosjeku (37,5%). Meutim, udio ena upravitelja poljoprivrednih gospodarstava
69
bio je nii u Hrvatskoj nego u cijeloj EU-27 (20,9% u usporedbi s 23,2%). (CI-22).
Pokazatelj stupnja poljoprivrednog obrazovanja na razini upravitelja poljoprivrednih gospodarstva pokazuju
da 95% upravitelja nema nikakvo poljoprivredno obrazovanje, odnosno posjeduje samo praktino iskustvo
(CI-24), u usporedbi s EU-27 gdje je to 29.59% (Slika 4). Uz postojeu razvijenu obrazovnu infrastrukturu
prisutan je nedostatak programa neformalnog obrazovanja i strunog usavravanja.
Gospodarski pokazatelji
Unato padajuem trendu posljednjih nekoliko godina, poljoprivredni sektor ini 5,5% BDP-a i 13,8% od
ukupne radne snage. Visok udio stanovnitva se bavi poljoprivredom i srodnim djelatnostima. Meutim,
Hrvatska je veliki uvoznik hrane.
Vrijednost poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj u 2012. godini iznosila je 20,91 milijardi HRK, to je
pad 1,76% u odnosu na prethodnu godinu. Uloeni rad u poljoprivredi u tom razdoblju biljei rast od 1,2%.
BDV u 2012. iznosi 8.819 milijardi HRK, to je u odnosu na 2011. godinu pad od 8,6%.
U 2012. godini, vrijednost biljne proizvodnje iznosila je 59,6% od ukupne vrijednosti poljoprivredne
proizvodnje a vrijednost stoarske proizvodnje iznosila je 34,2%. Promatrano prema proizvodnom
sektorima, udio biljne proizvodnje u ukupnoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje je rastao, dok je udio
stoarstva i ukupne vrijednosti poljoprivredne proizvodnje kontinuirano padao.
Produktivnost
Produktivnost hrvatske poljoprivrede mjerena kao omjer BDV i ulaz rada, kao prosjek za razdoblje od 20102012, bio je 6,368.2 EUR / AWU [6] to je za 58,2 % manje u odnosu na produktivnost poljoprivrede EU-a
(15.223,6 EUR/AWU) (CI-14). U odnosu na nove zemlje lanice EU (EU-12) produktivnost hrvatske
poljoprivrede je vea, ali je trend rasta produktivnosti znaajno je vei u zemljama EU 12. (Prilog IV Tablica 5).
Zaposlenost i plae
Ukupni rad na PG-ima (rad nositelja i lanova poljoprivrednog gospodarstva te rad plaene i neplaene,
stalne i povremene radne snage) u 2010. godini, bio je 179.290 AWU (CI-22). Vrijednost faktorskih
dohodaka u 2012. iznosila je 3,509.2 EUR / AWU (CI-25), dok je vrijednost poduzetnikog dohotka
(pokazatelj koji najbolje pokazuje ivotni standard poljoprivrednika) 2,957.5 EUR / AWU (CI-26).
Investicije tehniko tehnoloka obnova
Investicije u fiksni kapital u poljoprivrednom sektoru u Hrvatskoj su niske (Prilog 2 - Tablica 12). Bruto
investicije u fiksni kapital u 2012. godini iznosile su 229,7 milijuna EUR, to iznosi 19,6% od ukupne BDV
u poljoprivredi.
Biljna proizvodnja
Prema nainu koritenja poljoprivrednog zemljita u Hrvatskoj u 2012. godini najzastupljenije su oranice i
vrtovi sa 904.000 ha, to ini 67,9 % ukupno koritenog poljoprivrednog zemljita, dok vonjaci ine samo
2,3 %, vinogradi 2,2 %, te maslinici 1,4 % koritenog poljoprivrednog zemljita.
Udio biljne proizvodnje u ukupnoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje 2012. godine iznosio je 59,6 %.
70
Produktivnost biljne proizvodnje je relativno niska, a prosjeni prinosi osnovnih usjeva su ispod Europskih
razina. Jedan od kljunih problema u biljnoj proizvodnji je nedovoljno navodnjavanje, koje, nastavno na sve
ee sue u prosjeku svakih 3-5 godina, rezultira znaajnim tetama u ratarstvu i, ovisno o intenzitetu i
trajanju sue, moe smanjiti prinose usjeva od 20-70 %. Nerazvijenost sustava vodoopskrbe na
poljoprivrednom zemljitu dodatni je faktor potkrijepljen injenicom da je samo 1,1 % od ukupnog
koritenog poljoprivrednog zemljita navodnjavano. Veina poljoprivrednika nema mogunost ulaganja u
infrastrukturu za navodnjavanje, taj je rizik posebno vidljiv tijekom ljetnih mjeseci. Zato je uspostavljen cilj
od 6 % do 2020. godine u Nacionalnom planu za navodnjavanje i gospodarenje poljoprivrednim zemljitem
i vodama.
Proizvodnja itarica ini najvei udio u ukupnoj biljnoj proizvodnji. Tijekom razdoblja od 2008. do 2012.
godine pod itaricama je bilo prosjeno 559.916 ha, s prosjenom proizvodnjom od 3.137.702 t. U strukturi
proizvodnje itarica dominantno mjesto imaju kukuruz (62,4 %), penica (27,1 %) i jeam (7,2 %).
U strukturi proizvodnje uljarica, dominantne kulture su: soja (46,8 %), suncokret (33,1 %) i uljana repica
(19 %). Od 2008. do 2012. godine, uljarice su se proizvodile na prosjenoj povrini od 102.500 ha, s
prosjenom godinjom proizvodnjom usjeva od 264.914 t, odnosno proizvodnjom ulja biljnog podrijetla od
89.500 t.
U 2012. godini proizvodnja eerne repe odvijala se na 23.502 hektara sa proizvodnjom od 919.230 t, s
prinosom korijena od 39,1 t/ha. Prosjean godinji prinos korijena eerne repe za razdoblje od 2008.-2012.
godine bio je 51,16 t/ha, znatno manje od prinosa zemalja Europske unije sa naprednom tehnologijom
proizvodnje (Francuska, Njemaka), a iji prinosi korijena eerne repe prelaze 70 t/ha. Sjetvene povrine
pod eernom repom nisu bitno promijenjene u promatranom razdoblju od 2008.-2012. godine (Prilog IV Tablica 6). Prosjena godinja proizvodnja eera za razdoblje od 2008.-2012. godine iznosila je 290.750 t.
Proizvodnja duhana i proizvodne povrine pod njime odravaju se na razini od 5-6 tisua hektara. Prosjean
prinos duhana za razdoblje od 2008.-2012. godine bio je 2,06 t/ha, a u istom razdoblju proizvedeno je u
prosjeku 11.427 t duhana godinje.
Voe i povre
Proizvodnja voa se u 2012. godini odvijala na priblino 30.000 ha (27.141 intenzivno i ekstenzivno 3.705),
to ini svega 2,3 % koritenog poljoprivrednog zemljita. Ukupno je proizvedeno oko 200.000 tona voa
(Prilog IV - Tablica 7).
Prosjeni prinosi su nii od onih zemalja Europske unije zbog zastarjele tehnologije i estih sua.
U sektoru voa i povra, postoji potreba za ulaganjem u tehniku i tehnoloku modernizaciju, za uvoenjem
novih tehnologija proizvodnje, skladitenje i pripremu proizvoda za trite, i za promicanje proizvodnje i
organizacije trita proizvoaa, sve sa zajednikim ciljem osiguravanja snanijeg rast produktivnosti i
stvaranja novih radnih mjesta.
U razdoblju od 2008. do 2012. godine, proizvodne povrine pod voem su se smanjivale. Izmeu 2008. i
2012. godine proizvodnja jabuka odvijala se na 6.410 ha, sa godinjim prosjekom proizvodnje od 71.496 t;
mandarine su se proizvodile na 1.541 hektara, sa ukupnom proizvodnjom od 46.372 t; a ljive su se
proizvodile na 5.317 hektara, s ukupnom godinjom proizvodnjom od 16.916 t. Prosjean godinji prinos
jabuka od 2008.-2012. godine bio je 11,15 t/ha, mandarina 30,1 t/ha, bresaka i nektarina 4,44 t/ha, kruaka
2,36 t/ha, a ljiva 3,18 t/ha.
U 2012. godini, povre se uzgajalo na 7.433 ha, a ukupna proizvodnja iznosila je 178.854 tona.
Najzastupljenije vrste povra u proizvodnji bile su luk, enjak, rajica, bijeli kupus, dinja, lubenica, mrkva
i paprika. Povrine za uzgoj povra smanjene su za gotovo 50% u razdoblju od 2008.-2012. godine (Prilog
IV - Tablica 8), to predstavlja ozbiljan problem u nadolazeem razdoblju. Proizvodnja povra u
zatvorenom prostoru (plastenici, staklenici) je minimalna, a 2012. godine se odvijala na neznatnih 495 ha.
71
Prosjean godinji prirod rajice od 2008.-2012. godine bio je 36,52 t/ha, paprike 11,02 t/ha, mrkve 23,98
t/ha, a luka i enjaka 22,92 t/ha. Razine priroda povra ocjenjene su kao razmjerno niske (Prilog IV Tablica 9).
Podsektor gljivarstva je neto specifiniji u odnosu na ostalu proizvodnju povra. Godinja proizvodnja
gljiva varira izmeu 40 45.000 tona. Ovaj podsektor je posebno osjetljiv, kako se ukupna proizvodnja
temelji se na uvoznom supstratu, koji s obzirom na trokove prijevoza, poveava ukupne trokove
proizvodnje za 15 % zbog ega Hrvatske gljive nisu konkurentne.
Prema podacima DZS-a, u 2012. godini pod vinogradima je bilo 29.237 hektara, i 124 milijuna rodnih
trsova. U razdoblju 2008.-2012. godine, prosjena godinja proizvodnja groa iznosila je 198.271 tona, a
prosjena godinja proizvodnja vina u istom razdoblju bila je 1.367.400 hl. Prema podacima DZS, razvidno
je smanjenje povrina, broja rodnih trsova i proizvodnje groa u 2012. godini u odnosu na razdoblje 2009.
2011., a takoer je znaajno smanjena i proizvodnja vina (prosjeno 1.42 tisue hl). Prosjeni godinji
prinosi groa u razdoblju od 2008.-2012. godine bili su 6,1 t/ha. U 2010. i 2011. godini, u prosjeku 1.027,5
milijuna litara vina izvezeno je u Europsku uniju i 1.849.000 litara je uvezeno.
Prema podacima DZS-a, u 2012. godini pod maslinicima se nalazilo 18.100 ha, to je poveanje koritenog
zemljita u odnosu na razdoblje od 2008.-2012. godine. Prosjean prinos maslina za razdoblje od 2008.2012. godine bio je 2,22 t/ha, ukupna godinja proizvodnja ploda masline bila je 37.783 tona, a prosjena
godinja proizvodnja maslinovog ulja bila je 53.691 hl.
Prema podacima DZS-a, u 2012. godini pod ljekovitim, zainskim i aromatinim biljem bilo je 3.201 ha,
prosjena veliina povrine koritene za uzgoj u razdoblju od 2008.-2012. godine bila je 2.887 ha, prosjeni
prirod od 0,6 t/ha, a prosjena godinja proizvodnja iznosila je 1.790,2 t. Veliki dio uzgojnih povrina
koristi se za ekoloku proizvodnju (1.159 ha u 2012. godini).
Proizvodnja cvijea prisutna je na manjim povrinama, i to uglavnom sezonskog jednogodinjeg (ljetnog) i
dvogodinjeg (mauhice u zatienom prostoru) cvijea. Na otvorenom dijelu uzgajaju se krizanteme, a
trajnice i sobno bilje se uvoze. Proizvodne povrine su znatno manje i ne postoji specijalizacija u
proizvodnji. Tehnoloka opremljenost je prilino zastarjela. U razdoblju od 2008.-2012. godine, cvijee i
ukrasno bilje bilo je posaeno na prosjenoj povrini od 321,8 ha.
Sadni materijal se u 2012. godini proizvodio na povrini od 248 ha, a proizvedeno je 3.145.549 komada
vonih sadnica i 2.765.738 komada loznih cijepova, to u odnosu na razdoblje od 2008.-2012. godine
predstavlja znaajno smanjenje za obje proizvodnje i ukupne povrine. Od vonih sadnica najzastupljenije
sadnice su bile: jabuka sa 37,09 % (1.166.878 sadnica), maslina 10,35 % (325.792 sadnice), kruke 8,39 %
(264.022 sadnica), ljive 6,87 % (216.399 sadnice), i vinje 6,01 % (189.156 sadnice).
U razdoblju od 2008.-2012. godine, najrasprostranjenije deklarirano sjeme po vrstama bilo je: ozima penica
sa 45.227 tona, kukuruz sa 8.851 tona, ozimi jeam sa 5.900 tona te krumpir sa 6.886 t (Prilog IV - Tablica
10).
Stoarska proizvodnja
Prema podacima DZS-a, u 2012. godini udio stoarske proizvodnje u ukupnoj vrijednosti poljoprivredne
proizvodnje inio je 35,8 %, to u usporedbi sa EU-27 (40,8 % udjela), pokazuje da je struktura
poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj nepovoljna. injenica da je u 2012. godini u Hrvatskoj bilo 0,62
uvjetnih grla (UG) po 1 ha koritenog poljoprivrednog zemljita (CI-21), dok je u odnosu na ukupno
dostupno poljoprivredno zemljite taj omjer bio jo manji, pokazuje da je stupanj razvijenosti stoarske
proizvodnje i dalje nezadovoljavajui. Tako imamo, 0,78 uvjetnih grla po 1 ha koritenog poljoprivrednog
zemljita u EU-27 i 0,89 UG po 1 ha u EU-15 (Prilog IV. - Tablica 11).
Najoitiji nedostatak stoarske proizvodnje je veliki broj malih nespecijaliziranih obiteljskih gospodarstava
sa nepovoljnom starosnom strukturom, razinom znanja i tehnolokom opremom, uz neorganiziran i otean
72
pristup tritu, sve to utjee na njihovu konkurentnost i uzrokuje brojano nestajanje. Potrebno je poboljati
ukupnu ekonomsku izvedbu gospodarstava kroz restrukturiranje i modernizaciju, poticati organizaciju
trita i suradnju proizvoaa, prilagoditi se novim zahtjevima Zajednice u pogledu zdravlja i dobrobiti
ivotinja i zatite okolia, koji e preventivno djelovati protiv daljnjeg pada njihove uinkovitosti i opstanka.
Nadalje, to je bitno da bi se osigurao snaniji rast produktivnosti i stvaranje novih radnih mjesta unutar ovog
sektora.
U 2012. godini ukupno brojno stanje goveda bilo je 451.517 grla, otprilike slino kao i u promatranom
razdoblju izmeu 2008. i 2012. godine. U tom razdoblju, oko 144.655 grla goveda godinje uvezeno je u
Hrvatsku, a 18.245 je izvezeno. To je posljedica dugogodinjeg trenda pada broja dobavljaa i krava,
uglavnom krianih pasmina, na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima usmjerenim prema proizvodnji
mlijeka koja dominira u strukturi Hrvatskih stoarskih farmi, uzrokovana intenzivnim restrukturiranjem
sektora koje je rezultiralo nedovoljnim brojem teladi sada nadomjetenim iz uvoza. U promatranom
razdoblju, od 2008. godine, broj proizvoaa mlijeka je prepolovljen, a broj mlijenih krava smanjen za 15
%: od 2012. godine proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj ukljuuje 14.874 proizvoaa i 180.555 krava. U
prosjeku je 289.061 grla goveda zaklano na godinjoj razini u promatranom razdoblju.
Prema podacima DZS za 2012. godinu, domaa proizvodnja goveeg mesa iznosila je 44.532 t, u prosjeku,
14 % manje nego u 2011. godini. Promatrajui prosjenu domau proizvodnju goveeg mesa u razdoblju od
2008.-2012. godine, koja je bila 48.591 t, ne zadovoljava se potranja stanovnitva za svjeim mesom, kao
ni potrebe preraivake industrije za kvalitetnim sirovinama. Prosjena masa trupa za 2012. godinu bila je
215,45 kg.
Smanjenje broja proizvoaa mlijeka i krava, kao i nedostatak proizvoakih organizacija, imali su
negativan utjecaj na proizvodnju mlijeka (Prilog IV - Tablica 12). U 2012. godini, ukupno je otkupljeno
602.356.733 litara mlijeka, to je 3,84 % manje u odnosu na prethodnu godinu, s trendom daljnjeg pada, to
je nedostatno za potrebe preraivake industrije koja podmiruje manjak uvozom mlijeka i mlijenih
proizvoda. U 2012. godini taj je uvoz bio vei za 10,2 % nego u 2011. godini. Dio mlijeka se prerauje na
obiteljskim gospodarstvima i prodaje putem izravne prodaje. Analizirajui ukupnu proizvodnju mlijeka u
2012. godini, ukupno je proizvedeno 804 milijuna litara, od ega je 97,8% bilo kravlje mlijeko.
U 2012. godini u Hrvatskoj je bilo ukupno 1.182.347 komada svinja, to je pad od 4 % u odnosu na 2011.
godinu. Uzgoj svinja se uglavnom odvija na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima na malim
proizvodnim jedinicama do 10 krmaa (93,46 %), ili od 10 do 50 krmaa (5,95 %). Manjim dijelom, uzgoj
svinja se provodi na proizvodnim jedinicama srednje veliine sa 50 do 100 krmaa (0,23 %) i na velikim
proizvodnim sustavima sa zaokruenim ciklusom proizvodnje i vie od 100 krmaa (0,36 %). U razdoblju
od 2008.-2012. godine, oko 597.593 komada svinja je uvezeno i 34.684 izvezeno godinje. U prosjeku je
2.079.723 komada svinja zaklano godinje u promatranom razdoblju.
Prema podacima DZS-a za 2012. godinu, domaa proizvodnja svinjskog mesa bila je 122.107 t, znatno nia
od prosjene proizvodnje u razdoblju od 2008.-2012. godine, koja je bila 141.463 t. Ova razina proizvodnje
ne zadovoljava domae potrebe za svjeim mesom ili potranju preraivake industrije za kvalitetnim
sirovinama. Prosjena masa trupa za 2012. godinu bila je 70,93 kg.
Najznaajnija proizvodnja u sektoru peradarstva odnosi na proizvodnju pileeg mesa, nakon ega slijedi
puretina, meso guske i patke te jaja od kokoi nesilica. Tijekom 2012. godine ukupno brojno stanje peradi
bilo je 10.160.379 komada, to je na razini prethodne etiri godine. U razdoblju od 2008.-2012. godine,
uvezeno je oko 1.494.147 komada peradi, a 2.758.972 komada je izvezeno na godinjoj razini. U
analiziranom razdoblju, u prosjeku 45.848.190 komada peradi je zaklano godinje, a prosjena masa trupa
bila je 1,73 kg. Prema podacima DZS, domaa proizvodnja mesa peradi u 2012. godini bila je 74.448 t. U
razdoblju od 2008.-2012. godine, prosjena godinja proizvodnja peradi bila je 81.702 t, i dalje nedostatno
za potrebe domae potranje, kao i za potrebe preraivake industrije. Proizvodnja jaja u 2012. godini
73
smanjila se u odnosu na razdoblje od 2008.-2011. godine od 774.100.000komada na 584.962.000 komada.

Proizvodnja rasplodnih jaja takoer je smanjena za 3,51 % i nedostatna za oko 22.000.000 jaja nesilica
tekih linija.
Prema podacima DZS-a za 2012. godinu, ukupno je uzgojeno 680.000 ovaca i 72.000 koza. Unato
zabiljeenom pozitivnom trendu, proizvodnja ovaca i koza i dalje se provodi prema ekstenzivnim i
tradicionalnim metodama bez organiziranog pristupa tritu. Udio ovjeg mlijeka u ukupnoj proizvodnji
mlijeka u 2012. godini bio je samo 0,7 %, a udio kozjeg mlijeka bio je 1,5 %, unato povoljnom trendu i
rastuoj potranji. Veliki udio mlijeka prerauje se na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, esto u
neadekvatnim uvjetima.
U razdoblju od 2008.-2012. godine, oko 50.218 ovaca i 211 koza uvezeno je na godinjoj razini, a u
prosjeku 458 ovaca i 230 koza izvezeno. U prosjeku 483.830 ovaca i 68.486 koza je zaklano godinje. U
razdoblju od 2008.-2012., prosjena domaa proizvodnja ovjeg i kozjeg mesa bila je 6.096 tona. Prosjena
masa trupa za ovce i koze u 2012. godini bila je 11,67 kg.
Prema podacima iz Nacionalnog pelarskog programa[7], u 2012. godini dolo je do porasta od 21,5 % u
broju pelinjih zajednica. Procjenjuje se da je proizvodnja meda u 2012. godini bila via nego u prethodnim
godinama, a u analiziranom razdoblju od 2008.-2012. godine iznosila je 2.783 t.
U 2012. godini, broj registriranih konja iznosio je 20.335, to je 1,5 % vie nego u 2011. godini. Osim za
rekreativne i sportske svrhe, uzgoj konja slui i za proizvodnju mesa. Budui da je potronja konjskog mesa
u Hrvatskoj niska, stoga je meso prvenstveno namijenjeno izvozu. U manjoj mjeri konji se uzgajaju kao
zatiene izvorne pasmine.
Ekoloka proizvodnja
U 2012. godini, ukupno je registrirano 1.528 poljoprivrednih gospodarstava koja se bave proizvodnjom
ekolokih poljoprivrednih proizvoda. U 2012. godini, ukupno je 31.904 ha poljoprivrednog zemljita
koriteno za ekoloku proizvodnju, to ini 2,4% od ukupnog poljoprivrednog zemljita (CI-19).
Poljoprivredno zemljite koje se koristi za ekoloku proizvodnju utrostruilo se u posljednjih pet godina
(Slika 5.). Vanost ekoloke poljoprivrede za ruralni razvoj prepoznata je na nacionalnoj razini, to
potvruju usvajanje Akcijskog plana razvoja ekoloke poljoprivrede u Hrvatskoj za razdoblje 2011.-2016.
godine, te se poljoprivredno zemljite pod ekolokom proizvodnjom utrostruilo u posljednjih pet godina.
Glavni ciljevi su poveanje povrina za ekoloku poljoprivrednu proizvodnju, jaanje organizacije ekolokih
proizvoaa, poticanje prerade i trenje ekolokih proizvoda te uspostava sustava za edukaciju i
informiranje potroaa o ekolokoj proizvodnji. Veina zemljita koje se trenutano koristi za ekoloku
proizvodnju nalazi se pod oranicama, livadama, panjacima i vonjacima.
Integrirana proizvodnja
Integrirana proizvodnja, kao to je definirano u Zakonu o poljoprivredi uspostavlja uravnoteenu primjenu
agrotehnikih mjera uz minimalnu upotrebu agrokemikalija, s ciljem zatite zdravlja ljudi, ivotinja, prirode
i okolia[8]. U 2013. godini imali smo ukupno 740 poljoprivrednih proizvoaa registriranih za integriranu
proizvodnju koji su proizvodili na 96.986,81 ha. Udio zemljita koje se koristi za integriranu poljoprivrednu
proizvodnju u odnosu na ukupno koriteno poljoprivredno zemljite je 7,46 %.
Potpore za integriranu poljoprivrednu proizvodnju financirat e se kroz plaanja iz nacionalne rezerve do
2017. godine u skladu sa Ugovorom o pristupanju, i nisu predmet potpore iz EPFRR.
Posebne oznake kvalitete hrane
U Hrvatskoj postoji 15 proizvoda iji je naziv zatien na nacionalnoj razini: 6 registriranih kao zatiene
oznake izvornosti (ZOI) i 9 registriranih zatienom oznakom zemljopisnog podrijetla (ZOZP). Trenutano
je 12 proizvoda u postupku registracije na razini Europske unije [9], a daljnjih 6 proizvoda je registrirano na
74
nacionalnoj razini, te su na poetku postupka za registraciju na razini Europske unije. Jo je 7 proizvoda u

postupku na nacionalnoj razini od kojih je 6 za registraciju ZOI i jedan za ZOZP. Trenutano u Hrvatskoj ne
postoje registrirani proizvodi kao proizvodi zajameno tradicionalnih specijaliteta.
Stanje poljoprivrednog okolia
Prema Agenciji za zatitu okolia (AZO), podaci iz 2011. godine pokazuju da je ukupna poljoprivredna
povrina iznosila 2.767.000 ha, od ega se 1.548.000 ha odnosi na zemljite pod usjevima (viegodinji i
jednogodinji usjevi), a preostalih 1.219.000 ha ine travnjaci (livade, panjaci i poljoprivredno-umarski
sustavi koji ne spadaju pod definiciju uma tj. nedovoljno iskoriteno poljoprivredno zemljite pod
prijetnjom sukcesije i na taj nain su u opasnosti od trajnog gubitka bioloke i krajobrazne raznolikosti).
Bioraznolikost
Prema raznolikosti biljnih vrsta (0,080 vrsta/km ili 0,088 vrsta/km, ukljuujui podvrste), Hrvatska
zauzima tree mjesto u Europi. Postoji gotovo 3.000 vrsta iz 16 razliitih taksonomskih skupina utvrenih u
Hrvatskom Crvenom popisu, od kojih je vie od 45 % taksonomskih skupina ugroeno. Ukupan broj
poznatih vrsta i podvrsta iznosi gotovo 40.000, a pretpostavlja se da ih moe biti i do tri puta vie. Osim
divljih ivotinja i biljaka, Hrvatska je bioloka raznolikost obogaena domaim ivotinjama i
poljoprivrednim kulturama. Ugroenost je trenutano potvrena za 26 pasmina domaih ivotinja (3
pasmine goveda, 2 svinje, 9 ovaca, 3 koza, 2 peradi, 4 konja i 3 magarca) i 104 autohtonih i tradicionalnih
sorti poljoprivrednog bilja (67 vrsta kontinentalnog voa, 6 vrsta mediteranskog voa, 14 sorata vinove loze
i 17 vrsta povra).
Zatiena podruja ine okosnicu cjelokupne zatite bioloke i krajobrazne raznolikosti, i pokrivaju 8,56 %
ukupne povrine Hrvatske i 750.264,52 ha, od kojih su veina parkovi prirode. Prema Upisniku zatienih
podruja Ministarstva zatite okolia i prirode[10], ukupno je 419 podruja trajno zatienih (od 20.12.2013)
u 9 kategorija prostorne zatite, dok parkovi prirode pokrivaju 50 % ukupne povrine pod zatitom.
Hrvatska ekoloka mrea Natura 2000 pokriva 36,67 % kopnene povrine i 16,39% morske povrine
(ukupno 29,38 %), ukljuujui sve nacionalne parkove i parkove prirode.
Hrvatska trenutano radi na tome kako bi osigurala primjereno upravljanje Natura 2000 podrujima. U rujnu
2013. godine, usvojena je nacionalna Uredba o ekolokoj mrei (NN 124/2013), odreivanjem podruja od
vanosti za ptice i njihova stanita u skladu s lankom 4. Direktive o pticama (PPZ - podruja posebne
zatite), ukljuujui i Pravilnikom propisane odgovarajue mjere zatite za podruja posebne zatite.
Navedena Uredba je takoer predloila podruja za zatitu vrsta i stanita vanih za Europsku uniju
navedenih u Dodatku I (tipovi stanita) i Prilog II (vrste) Direktive o stanitima (pSCIs lista predloenih
podruja od znaaja za Zajednicu) u skladu s postupkom utvrenim u lanku 4. Nakon ocjene prijedloga za
predloena podruja (pSCIs-lista predloenih podruja od znaaja za Zajednicu), napravljene su sve
potrebne izmjene i popis lokaliteta od znaaja za Europsku uniju (SCI) je objavljen, izradit e se i
uspostaviti sve potrebne mjere zatite za podruja od znaaja za Zajednicu, kako je definirano u lanku 4.
(4)) Direktive o stanitima. Rad na Natura 2000 mjeri ve je zapoeo (ciljevi ouvanja i mjere su spremni).
Kada se ispune odreeni uvjeti provedba moe zapoeti, ali to je predvieno ne prije 2018. godine.
Usvojen Pravilnik o podrujima od znaaja za Zajednicu ne sadri ogranienja za poljoprivrednike, ve
samo za vlasnike uma. Meutim, Program ruralnog razvoja predvia odreene poljoprivredno-okoline
mjere / potpore koje mogu dati znaajan doprinos za bioraznolikost, pa e poljoprivrednici biti potaknuti da
ih provedu. Meu njima, tu su dvije pilot mjere za Natura 2000 vrste - Crex crex (kosac) i nekoliko vrsta
leptira.
to se tie planova za upravljanje, predvieno je da se planovi za upravljanje umskim zemljitem
integriraju u sektorske razvojne planove. Nadalje, nekoliko planova upravljanja za Natura 2000 podruja
koja obuhvaaju poljoprivredno zemljite je izraeno u okviru programa IPA, a njihovo donoenje je u
75
tijeku.
Poljoprivredno zemljite jedan je od najvanijih imbenika koji utjee na bioraznolikost u Hrvatskoj, a
gotovo svaki trei hektar (31 % ili 644.000 hektara) u Natura 2000 nalazi se na poljoprivrednim povrinama
(mozaini krajobrazi s oranicama, livadama, vrtovima, ekstenzivnim vonjacima i vinogradima, odnosno
178.929,16 ha ili 13,63 % odnosi se na koritene poljoprivredne povrine (CI-34; APPRRR 2013.)). Brojna
stanita i zatiene vrste mogu se nai na poljoprivrednim povrinama (npr. kukolj, orhideje, kosac, ptice
ukavice, eve, leptiri, skakavci itd.) iji opstanak uvelike ovisi o poljoprivrednoj djelatnosti.
Poljoprivredna zemljita velike prirodne vrijednosti (VPV) u pravilu se povezuje s niskim intenzitetom
gospodarenja koje pogoduje ouvanju visoke razine bioloke raznolikosti. Metodologija za utvrivanje
poljoprivrednog zemljita VPV temelji se na podacima iz Corine Land Cover (CLC 2000), uzimajui u
obzir raspodjelu podruja vanih za bioloku raznolikost. Podruja odabranih CLC klasa su kombinirana sa
meunarodnim i vanim nacionalnim podrujima za bioloku raznolikost, ukljuujui i podruja vana za
ptice, podruja vana za leptire i NATURA 2000 podruja. Kao specifinost Hrvatske, poljoprivredno
zemljite VPV takoer ukljuuje slatkovodne ribnjake velike prirodne vrijednosti. Ova analiza daje
indikativnu kartu Hrvatske, prema kojoj je 54,4 % zemlje pod poljoprivrednim zemljitem VPV (DZZP [11]
2011.). Naputanje ili intenziviranje poljoprivredne proizvodnje u tim podrujima ima negativan uinak na
bioraznolikost te je potrebno poticati i odravati odgovarajue naine gospodarenja za poljoprivredna
zemljita VPV.
Podruja s oteanim uvjetima
3.425.347 ha definirano je kao podruja s prirodnim ogranienjima od kojih je 45.453,83 ha (3 %
poljoprivrednog zemljita) u kategoriji planina, 28.941,49 ha (7,6 % poljoprivrednog zemljita) u kategoriji
otoka s poluotokom Peljecem i 343,030,21 ha (22% poljoprivrednog zemljita) u kategoriji od posebne
dravne skrbi I. i II. Sve tri kategorije definirane su na razini cijele katastarske opine.
Vodni resursi
Prilike za koritenje vode u Republici Hrvatskoj su povoljne. Raspoloive koliine vode predstavljaju
15.000 m/stan./god. prosjeno od oborina, preko 7.000 m/stan./god. obnovljivih zaliha podzemnih voda i
preko 30.000 m/stan./god. vode koje rijekama dotjeu u Hrvatsku iz susjednih zemalja. Prema prosjenoj
vodnoj bilanci kopnenih voda, vodno bogatstvo Hrvatske iznosi 111,66 x 109 m/god. Istovremeno, danas se
prema nekim pretpostavkama, u Hrvatskoj za sve namjene zahvati manje od 1 % obnovljivih vodnih
resursa, od ega 90 % iz podzemlja.
Meutim, raspodjela koliina voda unutar godine nije povoljna, jer postoji izrazita prostorna i vremenska
neravnomjernost u rasporedu vodnog bogatstva. Posljedica toga su este sue koje se u Hrvatskoj javljaju u
prosjeku svake tree do pete godine, a ovisno o intenzitetu i duini trajanja mogu smanjiti urode
poljoprivrednih kultura od 20-70 %. Koritenje vode u poljoprivredi za navodnjavanje je nedovoljno: samo
oko 1,1 % (CI-20) poljoprivrednog zemljita se trenutano navodnjava, to je znatno nie od prosjeka EU27 (5,82 %). 2010. godine podaci pokazuju vrlo visoku kvalitetu povrinskih voda, sa samo 14,8%
povrinskih voda loe kvalitete i bez podzemnih voda loe kvalitete (CI-40, 2010., Hrvatske vode, Institut
vodnoga gospodarstva).
Prvi Plan upravljanja rijenim slivom (PURS), razvijen od strane Hrvatskih voda u skladu s pravnom
steevinom Europske unije vezanom uz vode i Okvirnom direktivom o vodama, donesen je u lipnju 2013.
(NN 82/13) i poslan Europskoj komisiji na razmatranje. Hrvatska se sada pridruila ostalim zemljama
lanicama u prvom planskom ciklusu (2009-2015);priprema drugog Plana upravljanja slivom rijeke za
naredno razdoblje od est godina (2016-2021) je poela. Hidrografski gledano, teritorij Republike Hrvatske
pripada slivu Crnog i Jadranskog mora, a na temelju lanka 31. Zakona o vodama podijeljena je u dva
okruga rijenih slivova:
76
okrug Dunavskog sliva;

okrug rijeka Jadranskog sliva.
PURS sadri pregled stanja voda, pregled sustava praenja voda i program mjera za unapreenje stanja voda
u Hrvatskoj, ukljuujui okruge slivova objih rijeka utvrenih za upravljanje rijenim slivovima na
nacionalnom teritoriju. Trenutni status vodnih tijela, uzimajui u obzir ukupni N, prikazan je na slici 7.
Prema trenutanom Planu upravljanja rijenim slivom, procjenjeno stanje voda pokazuje da 626 od ukupno
1234 vodnih tijela (51%) ima dobar ili vrlo dobar status. Procjena se temelji samo na fizikalno-kemijskim
pokazateljima i procijenjenim hidromorfolokim pritiscima. Ekoloki monitoring i specifine klasifikacije
stanja voda po biolokim pokazateljima nisu razvijene u vrijeme provedbe procjene stanja voda tako da se
procjena stanja voda ne moe smatrati u potpunosti u skladu sa zahtjevima Okvirne direktive o vodama.
Poto je metodologija i razvoj sustava klasifikacije specifinog tipa stanja voda u skladu s biolokim i
hidromorfolokim pokazateljima ve donesena (objavljeno: http://www.voda.hr/), stoga su preduvjeti za
poetak praenja i procjene integriranog stanja voda uspostavljeni. Procjena Okvirne direktive o vodama o
stanju vodnog tijela je preduvjet za bilo kakvo poveanje mree navodnjavanih podruja.
U skladu s Direktivom 2007/60/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 23. listopada 2007. o procjeni i
upravljanju rizicima od poplava (SL L 288, 6.11.2007.). Plan upravljanja rizicima od poplava je u pripremi i
bit e donesen do kraja 2015. godine, kao sastavni dio prve izmjene Plana upravljanja rijenim slivom.
Potronja gnojiva
Prema podacima Dravnog zavoda za statistiku, u 2012. godini potronja mineralnih gnojiva iznosila je
360.112 t. U odnosu na 2011. godinu zabiljeen je pad potronje mineralnih gnojiva od 18,3 % uzrokovan
porastom cijena mineralnih gnojiva na tritu, ali i intenzivnijom edukacijom poljoprivrednih proizvoaa
od strane Savjetodavnih slubi kroz Naela dobre poljoprivredne prakse[12] o propisnom koritenju gnojiva
na poljoprivrednim povrinama.
Erozija tla i odvodnja
Erozija u Hrvatskoj uzrokuje gubitak gornjeg sloja tla u iznosu od 3,24 tona godinje, u usporedbi s
prosjekom drava lanica Europske unije od 2,76 t/ha (EUSTAT 2012). Erozija vode utjee na gotovo 1,5
milijuna hektara poljoprivrednog zemljita ili 46% prema CORINE podacima (CI-42, Prilog 2 - Tablica 26).
U sektoru LULUCF[13] (koritenje zemljita, promjena koritenja zemljita i umarstvo), jedan od
znaajnih odljeva CO2 ine zalihe ugljika u tlu. Izraunavaju se prema podacima o sadraju organskog
ugljika u tlu, sukladno IPCC [14] metodologiji za LULUCF kategorije umsko zemljite, zemljite pod
usjevima, travnjake i naseljena podruja (zelene povrine u naseljenim podrujima).
Uz oekivano visoke zalihe ugljika u umskom zemljitu (111,2 C t/ha) i travnjacima (108,5 C t/ha),
zemljite pod usjevima sadri znaajne zalihe ugljika CI-41 (77,3 C t/ha), to je povoljno s obzirom na inae
negativan doprinos poljoprivrednog sektora u emisiji staklenikih plinova[15].
Studija provedena u svrhu NCA (kalkulacija) razgranienja pokazuje da slabo drenirana tla pokrivaju
998,331 ha, odnosno 17,6% teritorija. Prema Hrvatskoj klasifikaciji tla, pseudoglejna tla (Stagnosols) su
slabo drenirana tla s pretjeranim vlaenjem tla uslijed dugotrajne stagnacije oborinskih voda. Pogodnost
pseudogleja za poljoprivredu je ograniena zbog nedostatka kisika uslijed stagnacije vode na gornjem
nepropusnom sloju tla, to se odraava negativno na poljoprivrednu proizvodnju, i tako spreava sjetvu u
optimalnom roku, sa znatno smanjenim rokom za obradu u proljee i etvu u jesen. Osnovni i detaljni
77
sustavi odvodnje su provedeni na velikom udjelu pseudoglejnog tla kako bi ih uinilo pogodnim za
poljoprivrednu proizvodnju. Veina sustava za odvodnju su stariji od 30 godina i neuinkoviti, a toni
podaci nisu dostupni.
Emisija staklenikih plinova iz poljoprivrede
Prema Nacionalnom izvjeu (NIR 2014) ukupna emisija u 2012. godini iz poljoprivredne djelatnosti
predstavlja 12,73 posto od ukupnog inventara emisije. Poljoprivredna djelatnost izravno pridonosi emisiji
staklenikih plinova kroz razne procese. Za emisiju CH4, najvaniji izvor je stoarstvo (unutranja
fermentacija), to ini oko 80% sektorskih emisija CH4. Broj stoke kontinuirano pada od 1990. do 2000.
godine. Kao posljedica toga, dolo je do smanjenja emisije CH4. U 2000. godini, broj stoke poeo se
poveavati, i taj se trend uglavnom zadrao sve do 2006. godine. Od 2007. do 2010. godine broj goveda se
smanjio i ostao je na priblino istoj razini u 2011. i 2012. godini. U usporedbi s 2011. u 2012. godini emisija
CH4 smanjila se za 1,3%.
to se tie emisije u upravljanju stajskim gnojem, CH4 emisija se smanjila u 2012. godini u odnosu na
2011. godinu za 3,7%, dok je emisija N2O ostala na priblino istoj razini. Emisija iz poljoprivrednog tla
smanjila se nakon 1990. godine i tijekom rata zbog specifinih nacionalnih okolnosti i ograniene
poljoprivredne prakse u to vrijeme. Nakon toga, trend emisije uglavnom je pod utjecajem promjena u
izravnim emisijama tla; Dakle, poveanje emisije moe se uoiti 1997., 2001. i 2002. godine zbog
poveanja potronje mineralnih gnojiva i proizvodnje usjeva, kasnije i zbog poveanja stoarske populacije.
Emisija N2O iz poljoprivrednih tala smanjila se u 2012. godini u odnosu na 2011. godinu za 6,1%. Sve u
svemu, u 2012. godini emisija staklenikih plinova iz sektora poljoprivrede smanjila se za 4,6% u usporedbi
sa 2011. godinom. Ovi podaci ukazuju na nastavak trenda u smanjenju emisije iz poljoprivrednog sektora,
uslijed smanjenja broja stoke i mineralnih gnojiva te potronje, u kombinaciji s intenzivnijim uvoenjem
dobre prakse na poljoprivrednim gospodarstvima.
Minirana podruja u Hrvatskoj
Minirana i minski sumnjiva podruja predstavljaju znaajan problem u Hrvatskoj. Dana 1. sijenja 2014.
godine, ukupna povrina minski sumnjivih podruja iznosila je 613,6 km (PSI-2), koja se protee preko
teritorija od 91 jedinice lokalne samouprave u 12 upanija. Struktura zemljita zagaenog minama,
eksplozivnim napravama i neeksplodiranim ubojnim sredstvima uglavnom se sastoji od uma i umskog
zemljita (81%), preostalih 19% (11.000 ha), ine poljoprivredne povrine. Unutar poljoprivrednih povrina,
55% ine obradive povrine, a ostatak su livade i panjaci.
Koritenje energije i obnovljivi izvori energije
Prema podacima Energetskog instituta Hrvoje Poar i Hrvatske elektroprivrede, proizvodnja elektrine
energije iz obnovljivih izvora energije u 2012. godini iznosila je 510,75 GWh. Proizvodnja obnovljive
energije iz biomase, bioplina i biogoriva u 2012. godini iznosila je 34,7 tisua tona nafte, to je ekvivalent
od 3,9% ukupne proizvodnje energije iz obnovljivih izvora u 2012. godini (Eurostat). U 2012. godini
proizvodnja elektrine energije iz obnovljivih izvora inila je 4,9 % ukupne proizvodnje, uz izuzetak velikih
hidroelektrana.
Upravljanje rizikom
Hrvatska je suoena sa visokom razinom teta od elementarnih nepogoda, prosjeno u iznosu vie od 200
milijuna EUR godinje, s poplavama, suama i poarima kao najznaajnijim rizicima. U pogledu rizika prije
svega to se odnosi na poljoprivredu, postoji snana potreba da se pobolja sustav infrastrukture za
78
navodnjavanje, jer zbog sue postoji veliki pritisak na sigurnost prehrambenog lanca u smislu oneienja
mikotoksinima i degradacije uvjeta tla, smanjenja razine podzemnih voda, itd. Sustav za upravljanje
katastrofama treba poboljati kako u pogledu infrastrukture i potrebnih ljudskih i tehnikih kapaciteta za
smanjenje rizika tako i u vidu poboljanja prevencije, pripravnosti i odgovora na katastrofe.
U Hrvatskoj posluje 26 osiguravajuih drutava, od ega trenutano njih 4 nudi police osiguranja za usjeve,
ivotinje i katastrofe. Prema podacima Hrvatskog zavoda za osiguranje godinje izvjee (2011.), izvaeno
je 18,238 polica osiguranja za usjeve i 2,818 polica za ivotinje.
Zbog niskog investicijskog potencijala, poljoprivrednici ne osiguravaju svoje usjeve, koji esto trpe ozbiljne
tete zbog elementarnih nepogoda uzrokovanih naglim klimatskim promjenama i pojavom bolesti.
Prehrambeno-preraivaka industrija
Strukturni pokazatelji
U prehrambeno-preraivakoj industriji (proizvodnji hrane, pia i duhanskih proizvoda) registrirano je oko
1.200 poslovnih subjekata koji zapoljavaju oko 49.000 zaposlenih od ega 70% zaposlenih radi u tvrtkama
u kategoriji srednjih i velikih poduzea. Svega je 3% poslovnih subjekata u kategoriji velikih poduzea,
meutim oni dre oko 70% trinog udjela u ukupnom prihodu prehrambenopreraivake industrije, dok
vie od 90% subjekata ine male tvrtke (<50 zaposlenih). Na stanje sektora utjecala je i globalna kriza: u
2009. godini biljei se pad proizvodnje, rast trokova i smanjenje investicija.
Unutar sektora prehrambeno-preraivake industrije proizvodnja prehrambenih proizvoda ini oko 76,2%, a
proizvodnja pia 17,2% vrijednosti proizvodnje, dok 6,6% otpada na duhanske proizvode. Prema skupinama
prehrambenih proizvoda najvei udio (25,3%) ima prerada svih vrsta mesa i mesnih proizvoda, zatim 19,1%
mlinski, pekarski, slastiarski proizvodi, kolai, keksi i tjestenine, dok 17,3% ine mlijeko, sir i mlijeni
proizvodi. Kod pia najvei udio (43,8%) ine osvjeavajui napici i voda, (33,2%) proizvodnja piva, dok
vino od groa ini 13,8% vrijednosti proizvodnje.
Pozitivna vanjskotrgovinska bilanca prisutna je samo kod 9 skupina proizvoda (homogenizirani
prehrambeni pripravci i dijetetska hrana; eer; zaini i prilozi hrani; duhanski proizvodi; slad; pivo;
osvjeavajui napitci i voda; proizvodi od mesa i mesa peradi; sladoled). (Tablica 6. prema Nomenklaturi
industrijskih proizvoda/NIP -a) Pokrivenost uvoza izvozom kod prehrambenih proizvoda iznosi svega
52,4%, i jedino je izvoz pia i duhanskih proizvoda vei od uvoza.
Prehrambeno-preraivaka industrija - Konkurentnost sektora
Konkurentnost sektora prehrambeno-preraivake industrije Republici Hrvatskoj u odnosu na EU 27 je vrlo
niska, a to je vidljivo iz sljedeih pokazatelja:
mali udio vrijednosti domae proizvodnje (0,5% vrijednosti proizvodnje, 0,5% prometu, 0,6%
dodana vrijednost i 0,6% bruto poslovni viak u odnosu na EU 27)
manja vrijednost pokazatelja uinkovitosti domae proizvodnje (-61,2% kod prometa po
zaposlenom i -55,2% proizvodnosti rada u odnosu na razinu prosjeka EU 27)
manja razina investicija (-49,3% u odnosu na razine prosjeka EU 27),
vei trokovi po zaposlenom (23,5% u odnosu na prosjek EU 27).
Postoji velika potreba da se usredotoi na modernizaciju tehnologije i tehnoloku obnovu, ukljuujui i

79
ulaganja u nove tehnologije i kontrolu procesa, ouvanje i poticanje uinkovitijeg koritenja sirovina,
usmjerenih na poboljanje uinkovitosti proizvodnje za bolju konkurentnost, kao i poboljanje energetske
uinkovitosti i smanjenje utjecaja na okoli prehrambeno-preraivake industrije.
Prerada na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima
Hrvatska ima registriranu preradu poljoprivrednih proizvoda na manje od 1.000 obiteljskih poljoprivrednih
gospodarstava koja u odnosu na ukupan broj obiteljskih gospodarstava predstavlja manje od 1%.
umarski sektor
Pojam umarski sektor u Programu ruralnog razvoja obuhvaa umarstvo, lovstvo i preradu drva.
Sukladno zakonu o umama, umom se smatra zemljite obraslo umskim drveem u obliku sastojine na
povrini veoj od 0,1ha, a umsko zemljite podrazumijeva zemljite na kojem se uzgaja uma ili koje je
zbog svojih prirodnih obiljeja i uvjeta gospodarenja predvieno za uzgajanje ume.
Odrivo gospodarenje umama u Hrvatskoj ima viestoljetnu tradiciju ouvanja i unaprjeenja zatite,
bioraznolikosti te opekorisnih funkcija uma. umarstvo kao gospodarska grana izrazito utjee na razvoj
ruralnih podruja iako ini tek 1,11% udjela u nacionalnom BDP-u.
Ukupna povrina uma i umskih zemljita u Hrvatskoj iznosi 2,688.688 ha, to ini 48% ukupne kopnene
povrine (CI-29). 78% uma i umskog zemljita nalazi se u dravnom vlasnitvu, dok na privatne ume
otpada 22%. Na 96% uma i umskog zemljita u dravnom vlasnitvu sukladno Zakonu o umama
gospodari trgovako drutvo Hrvatske ume d.o.o., neovisno o dravnom proraunu, a svoje poslovanje
financira iz prihoda od obavljanja djelatnosti. (Slika 6).
Drvna zaliha iznosi 398 milijuna m, godinji prirast je 10,5 milijuna m, a propisani etat[19] (sjeiva drvna
zaliha) 6,6 milijuna m/god. umskogospodarska osnova podruja Republike Hrvatske (GOP) i ostali
umskogospodarski planovi temelj su strunog, znanstveno utemeljenog i odrivog gospodarenja umama u
Hrvatskoj.
Prosjena veliina privatnog umskog posjeda zbog rascjepkanosti i usitnjenosti iznosi svega 0,43 ha[20].
ume u dravnom vlasnitvu imaju veu prosjenu gustou umskih prometnica (10,13 km / 1.000 ha), koja
je jo uvijek nezadovoljavajua, s obzirom da bi optimalna gustoa umskih prometnica trebala biti od 15
km / 1.000 ha na 30 km / 1.000 ha, ovisno o reljefu podruja[21]. Osim toga, u dravnim umama i dalje
postoje velika zatvorena nepristupana umska podruja.
S obzirom na prirodna bogatstva Hrvatske, ekoloka mrea NATURA 2000 predvia obuhvat od 37% (CI34) nacionalnog kopnenog teritorija s najveim udjelom (68%) umskih ekosustava[22]. ume ukljuuju
bogatstvo bioloke i biogeografske raznolikosti koje je dobro odravano, zbog dugoronog odrivog
gospodarenja umama potujui uravnoteenu ekoloku, socijalnu i ekonomsku ulogu uma i ostalih
ekosustava.
Degradirani oblici umskih sastojina (panjae, ikare, ibljaci, makije i garizi) pokrivaju 1.046.972 ha ili
43,58% uma i umskih zemljita[23], posljedica su neprimjerenog upravljanja umama u prolosti,
umskim poarima i ostalim abiotikim ili biotikim imbenicima. Zakon o umama (NN 140/2005) uzima
u obzir rekonstrukciju i konverziju panja, ikare, iblja i makije u uzgojnim radovima kao to je propisano u
planovima gospodarenja umama. Veliki dio tih uma nalazi se u krkim podrujima u kojima one imaju
kljunu ulogu u pruanju ekolokih, zdravstvenih, turistikih, rekreativnih i drugih usluga[24].
80
U Hrvatskoj se 80% umskih poara javlja u krkom podruju, gdje prosjeno izgori 9.000 ha godinje.
Uzgoj uma poboljava otpornost i ekoloku vrijednost uma te doprinosi ublaavanju klimatskih promjena
kroz odljev ugljika. S obzirom da uloga tih uma nije ekonomska vrijednost ve primarno pruiti zatitu,
odrivo upravljanje ovisi o kontinuiranoj potpori uzgoju. Zajedno s poveanim ulaganjima u prevenciju i
zatitu od poara[25], to e smanjiti prirodni rizik na najmanju razinu. Tu je i 250 godina stara tradicija
umarstva koja se temelji na naelima odrivog gospodarenja umama i dugogodinjoj tradiciji
uspostavljanja umskogospodarskih planova (GP), kao rezultat toga 76% umskih povrina, uglavnom u
dravnom vlasnitvu, posjeduje FSC certifikat za gospodarenje umama. Sve ume u dravnom vlasnitvu i
60% privatnih uma su odobrene kroz GP; nema dozvoljenog praga za privatne ume. umama u
dravnom vlasnitvu i djelom privatnih uma upravlja se skladu s FSC normama certificiranja[26]. Izvoai
radova u umarstvu[27], s obzirom na visoke nabavne cijene strojeva i alata, esto koriste neprimjerene
strojeve i alate koji naruavaju okoli, te provode radove potencijalno opasne za ljudsko zdravlje.
Lovstvo, uz bogatu tradiciju u Hrvatskoj i raznolika stanita ima veliki turistiki potencijal i moe osigurati
vrijednu gospodarsku dobit ruralnoj zajednici.
Prerada drva i proizvodnja namjetaja imaju znaajnu ulogu u nacionalnom gospodarstvu[28], u ijoj
strukturi prevladavaju mali gospodarski subjekti[29]. Preradu drva karakterizira niska produktivnost,
profitabilnost i razina finalizacije te zaostajanje u tehnolokom razvoju zbog nedostatnog investiranja u
nove, uinkovitije i ekoloki prihvatljive tehnologije. U preradi drva 1990. godine bilo je 35.060 zaposlenih
dok je u 2011. godini taj broj pao na 10.839 zaposlenih[30].
[1] Indikatori (pokazatelji) specifini za Program

[2] Prijedlozi upueni EU-27 u ovom dijelu gdje se podaci odnose na prethodne 1/07/2013
[3] Anketa o radnoj snazi u EU, Eurostat
[4] Odnosi se na stvarno koritenu povrinu. Procjenjuje se da je povrina vea jer se vie gospodarstava
zajedniki koristi dravnim zemljitem za ispau stoke
[5] Izvor: DZS - Istraivanje o strukturi poljoprivrednih gospodarstava za 2010. godinu Podatke priprema:
Ministarstvo poljoprivrede
[6] AWU godinja jedinica rada (engl. Annual Work Unit AWU) predstavlja godinje radno vrijeme (u
satima rada) na puno radno vrijeme. Za Hrvatsku je 1 AWU definirana kao 1.800 radnih sati godinje.
[7] Nacionalni pelarski program se donosi na temelju zakonske legislative koja obuhvaa ureenje trita
poljoprivrednih proizvoda te se mjere koje se provode ovim programom ne mogu financirati iz sredstava
namijenjenih ruralnom razvoju.
[8] Proizvodnja se provodi u skladu s Pravilnikom o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda i
tehnike smjernice za etiri vrste proizvodnje: voe, groe, povre i ratarskih usjeva.
[9] Kao i 08/05/2014
[10] Ministarstvo zatite okolia i prirode
81
[11] Dravni zavod za zatitu prirode

[12] Brouru izradilo Ministarstvo poljoprivrede, objavljena 2009. godine
[13] u kontekstu Kyoto protokola, LULUCF je sektor koji se bavi smanjenjem emisija staklenikih plinova
neutralizacijom bilo poveanjem uklanjanja staklenikih plinova iz atmosfere (poumljavanje, upravljanje
umama) ili smanjenjem emisija (obuzdavanjem sjee uma).
[14] Intergovernmental Panel on Climate Change (IPCC) (meunarodni panel o klimatskim promjenama)
[15] Izvor: Odabrani pokazatelji stanja okolia u Republici Hrvatskoj; AZO 2012.).
[16] Izvor: Inventar staklenikih plinova (NIR 2013) objavljuje Agencija za zatitu okolia
[17] Narodne novine br. 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12
[18] State of European Forests (Izvjee o stanju Europskih uma), 2011
[19] umskogospodarska osnova podruja Republike Hrvatske 2006-2015.
[20] Procjena prema Pravilniku o ureivanju uma, NN 111/06 i 141/08
[21] Pentek et al. 2014 Nova mehanizacija umarstva Vol. 35 (2014)
[22] Prijedlog ekoloke mree NATURA 2000, 2012.
[23] umskogospodarska osnova podruja RH 2006-2015.
[24] umskogospodarska osnova podruja RH 2006-2015.
[25] Registar umskih poara (Na krkom podruju RH nastaje 80% umskih poara u kojima godinje
izgori prosjeno 9.000 ha).
[26] www.fsc.hr
[27] Hrvatska komora inenjera umarstva i drvne tehnologije (326 licenciranih izvoditelja)
[28] Dravni zavod za statistiku (7% u ukupnoj razmjeni RH, 1/3 ukupnog broja zaposlenih u preraivakoj
industriji, 186 mil.EUR ili 0,4% uea u BDP u 2009.)
[29] Dravni zavod za statistiku (1.331)
[30] Dravni zavod za statistiku
82
Izvor: DZS, 2013.

Podatke pripremio: Ministarstvo poljoprivrede
Slika 2 Vrijednost roba uvezenih i izvezenih iz Republike Hrvatske
Godina
2007
2008
2009
2010
2011
Indeks 07-11
Veliina zemljita (ha)

0 do <3
3 do <20
20 do <100
100 do <750 750do <3.000
Ukupno
gospodarstava
(%)
3.000
gospodarstva
60,52
36,15
2,98
0,32
0,02
0,01
100
zemljite
gospodarstva
9,34
43,6
20,55
12,06
5,59
8,86
100
62,11
34,35
3,16
0,35
0,02
0,01
100
zemljite
gospodarstva
9,48
41,46
22,34
12,87
5,68
8,16
100
63,27
33,16
3,2
0,34
0,02
0,01
100
zemljite
gospodarstva
10,07
40,84
23,24
12,44
5,47
7,94
100
63,84
32,58
3,2
0,36
0,02
0,004
100
zemljite
gospodarstva
10,65
40,91
24,43
13,02
4,1
6,9
100
56,25
39,14
4,06
0,52
0,02
0,004
100
zemljite
gospodarstva
10,02
39,05
25,22
15
4,36
6,34
100
-7,06%
8,27%
36,24%
62,50%
0,00%
-60,00%
7,28%
-10,44%
22,73%
24,38%
-22,00%
-28,44%
zemljite
Slika 3 Struktura poljoprivrednih gospodarstava
83
Izvor: DZS Istraivanje strukture poljoprivrednih gospodarstava, 2010.

Podatke pripremio: Ministarstvo poljoprivrede
Slika 4 Obrazovanje nositelja poljoprivrednih gospodarstava
Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, 2012.

Slika 5 Struktura ekoloke proizvodnje u ukupno koritenom poljoprivrednom zemljitu
84
Slika 6 Vlasnika struktura uma i umskih zemljita u Republici Hrvatskoj
85
Slika 7: Ukupan status N vodnih tijela
4.1.2. Snage utvrene u programskom podruju
Pristupanost strunih savjetodavnih slubi diljem zemlje osigurana je kroz osnivanje regionalnih
ureda hrvatske Savjetodavne slube s iskusnim osobljem za mjere unutar IPARD-a;
Poljoprivreda je povijesno vana i predstavlja najeu ekonomsku aktivnost stanovnitva u ruralnim
podrujima, kao i zastupanje relativno znaajnog dijela radne snage: poljoprivredni sektor zasluan
je za 5,5 % BDP-a i 13,8% ukupne radne snage;
Konsolidirani trendovi prema vie odrivoj strukturi gospodarstava svjedoe poveanju broja
poljoprivrednih gospodarstava registriranih u kategorijama od 20 do 100 ha (2007-2011, poveanje
od 36,24%) i od 100 do 750 ha (2007-2011, poveanje od 62,5%);
86
Visoko kvalitetni domai proizvodi zbog povoljnih prirodnih uvjeta i tradicionalnih metoda
proizvodnje: postoji poveanje broja registriranih proizvoda s oznakama kvalitete koji se prijavljuju
za EU registraciju;
Tradicija obrtnitva: umarski sektor ima znaajnu ekonomsku ulogu u drvo-preraivakoj industriji
i proizvodnji namjetaja;
Razvijen sustav osiguravajuih tvrtki koje djeluju u ruralnim podrujima s prethodnim iskustvom
poljoprivrednih korisnika;
Visoko kvalitetni prirodni izvori i kulturna batina, te ekstenzivna obiteljska gospodarstva pruaju
vrstu bazu za razvoj ruralnog turizma;
Izraen sustav jedinica lokalne samouprave i odreeno iskustvo u sastavljanju lokalnih planova
razvoja za strategije temeljene na mjestu i lokalno upravljanje;
Poveanje interesa proizvoaa za integriranu i ekoloku proizvodnju i prikladan dobro uspostavljen
zakonodavni okvir: poljoprivredna povrina koritena za ekoloku proizvodnju utrostruila se u
zadnjih pet godina;
Mrea NATURA 2000 podruja pokriva 37% nacionalnog teritorija s najveim udjelom (68%) u
umskim ekosustavima;
Bogatstvo u biolokoj i bio-geografskoj raznolikosti, s 40.000 identificiranih svojti;
48% drave pokriveno je umama, sa znaajnim proizvoakim potencijalom umske biomase kao
obnovljivog izvora energije;
250 godina stara tradicija umarstva utemeljena na principima odrivog gospodarenja umama i
dugotrajne tradicije umsko gospodarskih planova, budui da 76% umskih podruja posjeduje FSC
certifikat;
Dostupnost dovoljnih koliina vode dobre kvalitete, sa vrlo visokom kvalitetom povrinskih voda;
Poveanje svijesti o okoliu u poljoprivrednoj zajednici: primjerice, znaajno smanjenje uporabe
mineralnih gnojiva (18,3% u 2012 u usporedbi s 2011) poduprta sa intenzivnom kampanjom
informiranja.
4.1.3. Slabosti utvrene u programskom podruju
Niska razina obrazovanja i manjak neformalnih programa obrazovanja, te strunog osposobljavanja

poljoprivrednika i vlasnika uma: u ruralnim podrujima, udio odraslih osoba sa samo primarnim
obrazovanjem kree se od 20-35% i 95% poljoprivrednika nema struno poljoprivredno obrazovanje
uope. Navedeni faktori dovode do niske razine preuzimanja inovacija unutar sektora;
Nedovoljan i neujednaen pristup irokopojasnoj mrei u ruralnim podrujima: manje 0,01%
ruralnih kuanstava imalo je pristup NGA uslugama u ruralnim podrujima na kraju 2012., i 2,2%
stanovnitva nema pristup irokopojasnoj mrei;
Nedovoljno znanje i obuenost savjetodavaca obzirom na provedbu novih tehnika i tehnologija koje
doprinose odrivoj i uinkovitoj uporabi prirodnih resursa;
Manjak pristupnih cesta i druge fizike infrastrukture (kao to su usluge za obradu vode) u ruralnim
podrujima koji slue kao potpora ruralnom stanovnitvu, te dugotrajno zanemarivanje fizike,
rekreacijske i socijalne infrastrukture u ruralnim podrujima. Ogranien pristup uslugama u smislu
udaljenosti i dostupnosti, kao i uinci na socijalnu ukljuenost;
Konsolidirani trend migracije iz ruralnih podruja prema urbanim aglomeracijama, oznaenim
osobito u dobnoj skupini od 20-35 godina;
Veliki broj malih poljoprivrednih gospodarstava nije u mogunosti profitirati od ekonomije razmjera
i na rubu su ekonomske odrivosti: 89.480 poljoprivrednih gospodarstava nalaze se unutar
ekonomske kategorije SO ispod 2.000 EUR-a, a prosjek u eurima po gospodarstvu iznosi 9.064,9
87
EUR;
Visoka stopa nezaposlenosti u ruralnim podrujima u 2013., stopa zaposlenosti za osobe starosti
izmeu 15-64 godine bila je 62,5% (13,5% manje od EU-27 prosjeka). Dugogodinje smanjenje
zaposlenosti posebno je oznaeno u sektoru umarstva pogoenog dugotrajnim dramatinim padom;
Stupanj izloenosti siromatvu u ruralnim podrujima je znatno vei nego nacionalni prosjek u
iznosu od 38,1%;
Manjak auriranih, integriranih lokalnih strategija i razvojnih planova, te nizak administrativni,
tehniki i financijski kapacitet jedinica lokalne samouprave;
Nedovoljna pokrivenost podruja s Lokalnim akcijskim grupama;
Dobni profili poljoprivrednika i vlasnika uma: 58,8% vlasnika poljoprivrednih gospodarstava stariji
su od 55 godina, a samo 4,1% mlai su od 35, te suoenih s nedostatkom generacijskog obnavljanja;
Niska razina ukljuenosti poljoprivrednih gospodarstava u vie organizacijske forme i druge vrste
suradnje: 97,4% gospodarstava funkcionira kao obiteljska poljoprivredna gospodarstva, te samo
0,2% kao zadruge zbog negativnih povijesnih konotacija vezanih uz nekadanje zadruge;
Veliki broj malih nespecijaliziranih obiteljskih gospodarstava u stoarskoj proizvodnji iji vlasnici
su stariji poljoprivrednici, samo s primarnim obrazovanjem, koji se susreu s daljnjim pritiskom
zbog zahtjeva za prihvaanjem standarda Zajednice. Navedeni standardi tiu se dobrobiti i zdravlja
ivotinja, te zatite okolia, a doprinose smanjenju negativnih brojanih trendova (Aneks V Popis
obveznih standarda Zajednice prihvatljivih za financiranje unutar PRR-a);
Visoka prisutnost i oslanjanje na posrednike prodaje. To je pogorano neravnoteom u
pregovarakoj moi izmeu proizvoaa i preraivako-distribucijskih lanaca;
Nedostatak informacija, marketinga i ukljuenosti poljoprivrednih i umarskih proizvoaa u
sustavima kvalitete;
Nedostatak samodostatnosti za veinu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i nepovoljan omjer
uvoza i izvoza;
Nekonkurentna poljoprivredna proizvodnja i niska produktivnost u sektoru obrade hrane.
Produktivnost hrvatske poljoprivrede (2010-2012) bila je manja za 58,2% u odnosu na prosjek EU-a.
Sektor je karakteriziran niskim prihodima i malim prinosima;
Niska razina dodane vrijednosti poljoprivrednih, drvnih i ne-drvnih proizvoda;
Niska razina investicija u modernizaciju, tehnologiju i inovaciju poljoprivrednih gospodarstava,
umarstva i preraivake ekonomije uzimajui u obzir strukturu, prosjenu veliinu gospodarstva
kao i njegovu ekonomsku veliinu, zajedno s manjkom kvalitetnih sredstava potpore na nacionalnoj
razini;
Nedovoljna razina zavrne obrade i prerade drvnih sirovina i materijala, tako da je proizvode teko
smjestiti na domaem i izvoznom tritu;
Ograniena primjena istraivakog znanja i njegovog prijevoda i prijenosa u poljoprivredni sektor s
oskudnim interesom poljoprivrednika za razvoj, ispitivanje, primjenjivanje i objavljivanje najnovijih
znanja i inovacija i maleno prihvaanje inovacija zbog niske razine obrazovanja i znanja;
Nedostatak openitih informacija i obrazovanja u ruralnim zajednicama o vanosti i koristima
odrivog upravljanja eko-sustavima u poljoprivredi i umarstvu i ouvanju bioloke raznolikosti;
Malena pokrivenost polica osiguranja u proizvodnji poljoprivrednih i umarskih proizvoda od teta
uzrokovanih prirodnim nepogodama i divljai;
Gubitak tla i njegove plodnosti zbog erozije, znaajno vii od prosjeka EU, a 23,23% poljoprivredne
povrine nalazi se pod visokim rizikom od erozije tla;
Nedovoljna sposobnost adekvatnog zbrinjavanja stajskog gnoja na poljoprivrednim gospodarstvima;
Poljoprivredna gospodarstva i objekti za preradu hrane nisu u potpunosti usklaeni s EU standardima
u smislu javnog zdravlja, kvalitete hrane, zdravlja i dobrobiti ivotinja, te zatite prirode;
Propadanje krajolika i smanjenje bio-raznolikosti zbog naputanja poljoprivredne zemlje i
88
intenzifikacije poljoprivredne proizvodnje: 54,4% Hrvatske je poljoprivredno zemljite visoke

prirodne vrijednosti;
Veliki dio degradacijskih stadija umskih sastojina, koji utjeu na 43,58% uma i umskih zemljita i
nedovoljno obogaivanje umskih eko-sustava s rijetkim i ugroenim autohtonim vrstama drvea i
grmlja;
Prisutnost miniranih uma i poljoprivrednih podruja: 613,6 km2 trenutano se smatra sumnjivim
minskim podrujem, od ega je 81% umske povrine i 19% poljoprivrednog povrine;
Nizak udio umskih podruja u privatnom vlasnitvu s meunarodnom potvrdom za odrivo
gospodarenje i 60% uma u privatnom vlasnitvu ne posjeduje plan gospodarenja umom;
Manjak planova gospodarenja za podruja Natura 2000;
Zastarjeli i zanemareni sustavi za poboljanje odvodnje;
Nedovoljno razvijena infrastruktura za navodnjavanje: samo 1,1% iskoritenog poljoprivrednog
zemljita u Republici Hrvatskoj se navodnjava, a poveanje uestalih pojava sue dovodi do
neravnomjerne proizvodnje usjeva;
Zastarjeli i energetski neuinkoviti objekti, tehnike i tehnologije u poljoprivredi i umarstvu, te
nedostatak znanja i svijesti o istima. Niska razina uporabe obnovljivih izvora energije: nedovoljna
promocija i prijenos znanja za koritenje umske biomase.
4.1.4. Prilike utvrene u programskom podruju
Poveani interes u podrujima visokog krajolika i kulturne vrijednosti ruralnih podruja kao dio
zahtjeva za zelenim/ruralnim turizmom u EU, snano povezanim s prirodom, lokalnim proizvodima i
kulturnom tradicijom;
Znaajne prilike za raznolikost obiteljskih gospodarstava, ruralne MSP-e i ekonomske razvojne
aktivnosti vezane uz ume i marketing proizvoda s dodanom vrijednosti, kao i za obrte, ruralni
turizam i sline usluge, u kontekstu nacionalnih strategija kao to je Strategija razvoja turizma RH za
2020;
Dostupnost naputenih zgrada poljoprivrednih gospodarstava, drutvenih objekata i kola za razvoj
ruralnih zajednica, te njihova uporaba;
Bolja povezanost ruralnih zajednica ukljuujui prilike za direktnu prodaju od strane malih
proizvoaa kroz ICT i pristup irokopojasnoj mrei unutar i izvan EU-a;
Laki pristup informacijama o najnovijoj tehnologiji i rjeenjima, te inovacijama u EU i vie prilika
za suradnju i razmjenu praksi- bolje osposobljeni, kvalificiraniji poljoprivrednici i umari bit e
inovativni i prijemljivi, uz potporu mree EIP-a;
Manjak samodostatnosti za veinu poljoprivrednih proizvoda prua znaajnu maru za poveanje
prihoda kroz vie prinose i produktivnost da bi se ispunile potrebe domaeg trita;
Laki pristup poljoprivredno- prehrambenih i umarskih proizvoda prema tritu EU-a i vee prilike
za njihovu promociju i marketing na svjetskom tritu;
Poboljanje standarda poljoprivredno-prehrambenog sektora povezanog s javnim zdravljem,
kvalitetom hrane, zdravljem ivotinja i dobrobiti, te zatitom prirode;
Razvijanje novih trita za usluge koje se tiu umskih eko-sustava: to moe biti u rasponu od drvnih
proizvoda s FSC potvrdom do prodaje i natjecanja na domaem i stranom tritu;
Rast interesa potroaa (domai potroai, turisti i strano trite) za lokalnim poljoprivrednoprehrambenim proizvodima, oznakama kvalitete, aspektima zdravlja, etikim i okolinim
promiljanjima, te poveano trite za ekoloke proizvode na tritu EU-a;
Bolje razumijevanje praksi upravljanja rizikom da bi se poduprla zatita protiv biotikih i drugih
prijetnji, ukljuujui suradnju;
89
Rast svijesti u ruralnim zajednicama o posljedicama klimatskih promjena i potrebe da se povea

otpornost i bio-raznolikost uma i poljoprivrednih eko-sustava, kao i isputanje ugljika;
Poveana dostupnost i praktinost uinkovitijih i ekoloki prihvatljivih tehnologija u poljoprivredi i
umarstvu (zelene tehnologije);
Velika dostupnost vode. Zahvaljujui povoljnim klimatskim, hidro-geolokim i hidrolokim
znaajkama, te razmjerno maloj populaciji, prilike koritenja vode u Hrvatskoj su vrlo povoljne, te se
mogu iskoritavati unutar konteksta Nacionalnog plana navodnjavanja poljoprivrednog zemljita i
vodnog gospodarenja u Hrvatskoj s jasnim ciljevima Agenda 2020, takoer uzevi u obzir vrlo
nepovoljne uvjete koji se mogu sezonski pojaviti zbog ekstremnih dogaaja;
Nacionalna strategija za energiju proizvedenu iz obnovljivih izvore i poveana potranja koja je
voena potrebom da se dostignu energetski ciljevi Agende 2020 potaknut e iskoritavanje biomase
iz poljoprivrede, prerade hrane i uma;
Oekivano poveanje cijena fosilnih goriva unaprijedit e koristi ruralnih zajednica kada je rije o
opskrbi iz obnovljivih izvora energije;
Makro-regionalne strategije postavljaju kljuna pitanja s utjecajem na poljoprivredni i umarski
sector.
4.1.5. Prijetnje utvrene u programskom podruju
Sve starije stanovnitvo u ruralnim podrujima moe poveati pritisak na dostupnost zdravstva i
slubi u potpori zdravstvu, te jedinice lokalne samouprave;
Nastavak migracije moe dovesti do smanjenja ruralnih zajednica i naputanje ruralnih naselja, s
pripadajuim gubitkom kulturnih i tradicionalnih vrijednosti;
Manjak propisa o osnovnim uslugama i propadanje infrastrukture zbog smanjenja trokova javnog
financiranja, te neadekvatnih organizacijskih modela;
Neuspjeh preuzimanja inovacija i sudjelovanja u suradnikim aktivnostima: poljoprivrednici i
vlasnici uma s malom razinom obrazovanja manje su skloni preuzimati rizik i inovacije ili uvidjeti
prednosti suradnitva;
Svjetska ili regionalna financijska kriza i slab investicijski potencijal pogorani su nedostatkom
pristupa kreditima, time se stvara prepreka modernizaciji;
Konkurencija iz susjednih zemalja i jeftiniji proizvodi s EU trita;
Visoki trokovi plasiranja poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u velike prodajne lance, koji
proizlaze iz stabilne kvalitete pomagala i logistike;
Manjak svjesnosti javnih i gospodarskih subjekata prema odrivom i ekoloki odrivom upravljanju
u poljoprivredi i umarstvu;
Degradacija okolia: degradacija (propadanje) okolia u kljunim okolinim objektima mogu znatno
i negativno utjecati na poljoprivredni sektor u duem vremenskom razdoblju. tetnici i bolesti mogu
takoer imati nepredvidiv i potencijalno vaan utjecaj na gospodarstva i umarska poslovanja,
posebno na hranu i lance opskrbe drvnih proizvoda;
Ranjivost ruralnih podruja prema elementarnim nepogodama, kao to su poplave kojima se riskira
nain ivota u poljoprivrednom sektoru;
Uinci na globalne klimatske promjene o stabilnosti proizvodnje, kvalitete proizvoda, te ouvanju i
stabilnosti poljoprivrednih i umskih eko-sustava;
Uinci promjena u koritenju zemlje i hidrolokih reima na stabilnost proizvodnje i eko-sustava;
Naputanje poljoprivrednih povrina uz odljev ruralnog stanovnitva, zajedno sa izmjenama
(sukcesija) i posljedinim smanjenjem i intenzitetom gospodarenja umskim eko-sustavima.
90
4.1.6. Zajedniki pokazatelji konteksta

I Drutveno-gospodarska i ruralna situacija
1 Stanovnitvo
Naziv pokazatelja
Vrijednost
Jedinica
Godina
ukupno
4.398.150
Stanovnitvo
ruralno
56,5
% od ukupnog
2012
mjeovito
25,4
% od ukupnog
2012
urbano
18,1
% od ukupnog
2012
2012 p
2 Dobna struktura
Naziv pokazatelja
Vrijednost
Jedinica
Godina
ukupno < 15 godina
14,9
% od ukupnog stanovnitva
2012 p
ukupno 15 - 64 godina
67,7
2012 p
ukupno > 64 godina
17,3
2012 p
ukupno <15 godina
15
2012 p
ukupno 15 - 64 godina
67,4
2012 p
ukupno > 64 godina
17,6
2012 p
3 Povrina
Naziv pokazatelja
Vrijednost
ukupno
56.594
ruralno
mjeovito
urbano
Jedinica
2
Godina
km
2012
79,1
% od ukupne povrine
2012
19,8
% od ukupne povrine
2012
1,1
% od ukupne povrine
2012
4 Gustoa stanovnika
Naziv pokazatelja
ukupno
Vrijednost
77,8
ruralno
55,7
Jedinica
Godina
stanovnika / km
2011
stanovnika / km
2011
5 Stopa zaposlenosti
Naziv pokazatelja
Vrijednost
Jedinica
Godina
ukupno (15-64 godina)
50,7
2012
mukarci (15-64 godina)
55,1
2012
ene (15-64 godina)
46,2
2012
*ruralnog (rijetko naseljena) (15-64 godina)
49,8
2012
55,3
2012
mukarci (20-64 godina)
60,6
2012
ene (20-64 godina)
50,2
2012
Vrijednost
Jedinica
6 Stopa samo-zapoljavanja
Naziv pokazatelja
16,4
Godina
2012
7 Stopa nezaposlenosti
Naziv pokazatelja
Vrijednost
Jedinica
15,9
91
Godina
2012
mladi (15-24 godina)
43
2012
ruralnog (rijetko naseljena) (15-74 godina)
16,2
2012
mladi (15-24 godina)
41,3
2012
Vrijednost
Jedinica
8 BDP po stanovniku
Naziv pokazatelja
ukupno
* ruralno
Godina
61
Index PPS (EU-27 = 100)
2012
45,8
Index PPS (EU-27 = 100)
2010
9 Stopa siromatva
Naziv pokazatelja
Vrijednost
Jedinica
Godina
ukupno
32,7
2011
* ruralna (rijetko naseljena)
38,1
2011
10 Struktura gospodarstva (BDP)

Naziv pokazatelja
Vrijednost
ukupno
37.279,4
primarni
Jedinica
Godina
EUR million
2012 p
% od ukupnog
2012 p
sekundarni
26,3
% od ukupnog
2012 p
tercijarni
68,8
% od ukupnog
2012 p
ruralni
44,2
% od ukupnog
2010
mjeoviti
22,5
% od ukupnog
2010
urbani
33,3
% od ukupnog
2010
11 Struktura zaposlenosti
Naziv pokazatelja
Vrijednost
ukupno
1.429,5
primarni
sekundarni
tercijarni
ruralni
mjeoviti
urbani
Jedinica
Godina
1000 osoba
2012
4,7
% od ukupnog
2009
31,3
% od ukupnog
2009
64
% od ukupnog
2009
48,3
% od ukupnog
2010
23
% od ukupnog
2010
28,7
% od ukupnog
2010
12 Produktivnost rada gospodarskog sektora

Naziv pokazatelja
Vrijednost
Jedinica
Godina
ukupno
26.078,6
EUR/osobi
2012 p
primarni
26.497,2
EUR/ osobi
2009
sekundarni
20.770,4
EUR/ osobi
2009
tercijarni
26.642,6
EUR/ osobi
2009
ruralni
24.399,2
EUR/ osobi
2010
mjeoviti
26.045,3
EUR/ osobi
2010
urbani
30.924,7
EUR/ osobi
2010
92
II Poljoprivreda/Sektorska analiza
13 Zaposlenost prema gospodarskim djelatnostima
Naziv pokazatelja
Vrijednost
ukupno
Jedinica
Godina
1.445,9
1000 osoba
2012
poljoprivreda
179,9
1000 osoba
2012
poljoprivreda
12,4
% od ukupnog
2012
umarstvo
14,5
1000 osoba
2012
umarstvo
% od ukupnog
2012
prehrambena industrija
55
1000 osoba
2012
3,8
% od ukupnog
2012
turizam
82,2
1000 osoba
2012
turizam
5,7
% od ukupnog
2012
14 Produktivnost rada u poljoprivredi

Naziv pokazatelja
Vrijednost
ukupno
6.348,9
Jedinica
EUR/GJR1
Godina
2010 - 2012
15 Produktivnost rada u umarstvu

Naziv pokazatelja
Vrijednost
ukupno
NA
Jedinica
Godina
Jedinica
Godina
EUR/GJR
16 Produktivnost rada u prehrambenoj industriji

Naziv pokazatelja
Vrijednost
ukupno
17.166,6
EUR/osobi
2010
17 Poljoprivredna gospodarstva (farme)

Naziv pokazatelja
Vrijednost
Jedinica
Godina
ukupno
233.280
broj
2010
veliina farme <2 Ha
122.790
broj
2010
veliina farme 2-4.9 Ha
55.430
broj
2010
30.240
broj
2010
13.880
broj
2010
4.330
broj
2010
3.470
broj
2010
2.290
broj
2010
850
broj
2010
ekonomska veliina farme <2000 Standardni ekonomski rezultat (SO)
89.480
broj
2010
ekonomska veliina farme 2.000 - 3.999 SO
51.540
broj
2010
41.540
broj
2010
24.430
broj
2010
11.880
broj
2010
8.800
broj
2010
veliina farme >100 Ha
Godinja jedinica rada

93
3.860
broj
2010
1.380
broj
2010
200
broj
2010
ekonomska veliina farme > 500.000 SO
160
broj
prosjena fizika veliina
5,6
prosjena ekonomska veliina
9.064,92
2010
2
ha UAA /gospodarstvu
2010
EUR of SO/ gospodarstvu
2010
prosjena veliina u jedinici rada (osoba)
2,2
osoba/ gospodarstvu
2010
prosjena veliina u jedinici rada (GJR)
0,8
GJR/ gospodarstvu
2010
18 Poljoprivredna povrina
Naziv pokazatelja
Vrijednost
ukupno UAA
1.316.010
Jedinica
Godina
ha
2010
68
% od ukupnog UAA
2010
trajni travnjaci i livade
25,8
% od ukupnog UAA
2010
trajni nasadi
5,9
% od ukupnog UAA
2010
oranice
19 Poljoprivredne povrine pod ekolokim uzgojem

Naziv pokazatelja
Vrijednost
Jedinica
Godina
certificirano
8.920
ha UAA
2010
u konverziji
10.950
ha UAA
2010
% od ukupnog UAA
2010
udio u UAA (certificirano i u konverziji)
1,5
20 Navodnjavano zemljite
Naziv pokazatelja
Vrijednost
ukupno
14.480
udio od UAA
1,1
Jedinica
Godina
ha
2010
% od ukupnog UAA
2010
21 Broj uvjetnih grla

Naziv pokazatelja
Vrijednost
ukupno
1.020.180
Jedinica
LSU
Godina
2010
22 Radna snaga na farmi

Naziv pokazatelja
Vrijednost
Jedinica
Godina
ukupna redovna radna snaga na farmi
513.680
osoba
2010
ukupna redovna radna snaga na farmi
179.290
GJR
2010
23 Dobna struktura poljoprivrednih menadera

Naziv pokazatelja
Vrijednost
ukupan broj poljoprivrednih menadera
233.280
Udio od < 35 g
4,1
omjer <35 / >= 55 g
Jedinica
Godina
broj
2010
% od ukupnog broja
2010
broj mladih menadera na 100 starijih

menadera
2010
24 Izobrazba poljoprivrednih menadera

Naziv pokazatelja
Vrijednost
udio ukupnog broja menadera s osnovnom i punom poljoprivrednom izobrazbom

Udio menadera < 35 g s osnovnom i punom poljoprivrednom izobrazbom
25 Faktor dohotka u poljoprivredi
Koriteno poljoprivredno zemljite
Broj uvjetnih grla

94
Jedinica
Godina
% od ukupnog
2010
11,7
% od ukupnog
2010
Naziv pokazatelja
Vrijednost
ukupni
Jedinica
3.509,2
ukupni (indeks)
101
Godina
EUR/GJR
2012
Index 2005 = 100
2012
26 Poduzetniki dohodak u poljoprivredi

Naziv pokazatelja
Vrijednost
ivotni standard poljoprivrednika
Jedinica
2.957,5
ivotni standard poljoprivrednika kao udio u ivotnom standardu osoba zaposlenih u

drugim sektorima
EUR/GJR
NA4
Godina
2012
27 Ukupni faktor produktivnosti u poljoprivredi

Naziv pokazatelja
Vrijednost
ukupno (index)
Jedinica
NA
Godina
Index 2005 = 100
28 Stvaranje bruto investicijskog fiksnog kapitala u poljoprivredi

Naziv pokazatelja
Vrijednost
GFCF
Jedinica
269,87
udio BDP u poljoprivredi
14,6
Godina
EUR milion
2011
% of BDP u poljoprivredi
2011
29 ume i druga umska zemljita (FOWL) (000)

Naziv pokazatelja
Vrijednost
ukupno
Jedinica
2.474
udio od ukupne povrine
43,7
Godina
1000 ha
2010
% od ukupne povrine
2010
30 Turistika infrastruktura
Naziv pokazatelja
Vrijednost
kreveti u zajednikim objektima
437.758
Jedinica
Godina
broj kreveta
2011
u slabo naseljenim podrujima
67,2
% od ukupnog
2011
mjeovitim podrujima
30,2
% od ukupnog
2011
gusto naseljenim podrujima
2,6
% od ukupnog
2011
Podatak nije dostupan

Bruto investicijski fiksni kapital
95
III Okoli/klima
31 Zemljini pokrov
Naziv pokazatelja
Vrijednost
Jedinica
Godina
udio poljoprivrednog zemljita
40,1
% od ukupne povrine
2006
udio prirodnih travnjaka
4,4
% od ukupne povrine
2006
udio umskog zemljita
36
% od ukupne povrine
2006
udio prijelaznog umsko-grmovito zemljita
10,4
% od ukupne povrine
2006
udio prirodnih zemljita
4,2
% od ukupne povrine
2006
udio umjetnih zemljita
3,1
% od ukupne povrine
2006
udio ostalih povrina
1,7
% od ukupne povrine
2006
32 Podruja s prirodnim ogranienjima

Naziv pokazatelja
ukupno
Vrijednost
Jedinica
Godina
60,6
% od ukupnog UAA
2014
planinska
3,4
% od ukupnog UAA
2014
ostala
55,3
% od ukupnog UAA
2014
specifina
1,9
% od ukupnog UAA
2014
33 Intezitet uzgoja
Naziv pokazatelja
Vrijednost
Jedinica
niski intenzitet
NA
% od ukupnog UAA
srednji intenzitet
NA
% od ukupnog UAA
visoki intenzitet
NA
% od ukupnog UAA
panjak
12,4
% od ukupnog UAA
Godina
2010
34 Natura 2000 podruja

Naziv pokazatelja
Vrijednost
Jedinica
Godina
udio podruja
36,7
% podruja
2013
udio UAA (ukljuujui prirodne travnjake)
13,6
% UAA
2013
udio ukupnog umskog podruja
NA
% umskog podruja
35 Indeks populacije estih vrsta ptica na poljoprivrednim stanitima (FBI)

Naziv pokazatelja
ukupno (index)
Vrijednost
NA
Jedinica
Godina
Jedinica
Godina
Index 2000 = 100
36 Stanje ouvanosti poljoprivrednih stanita (travnjak)

Naziv pokazatelja
Vrijednost
povoljan
NA
% od procijenjenih stanita
nepovoljn- neadekvatan
NA
nepovoljn - lo
NA
nepoznat
NA
37 Poljoprivredna proizvodnja na podruju velike prirodne vrijednosti

Naziv pokazatelja
ukupno
Vrijednost
NA
38 Zatiene ume
96
Jedinica
% od ukupnog UAA
Godina
Naziv pokazatelja
Vrijednost
Jedinica
Godina
razred 1.1
2,1
% od FOWL povrine
2011
razred 1.2
0,4
% od FOWL povrine
2011
razred 1.3
8,6
% od FOWL povrine
2011
razred 2
0,2
% od FOWL povrine
2011
39 Koritenje voda u poljoprivredi

Naziv pokazatelja
ukupno
Vrijednost
30.281,2
Jedinica
1000 m3
Godina
2010
40 Kvaliteta voda
Naziv pokazatelja
Vrijednost
Jedinica
Godina
Potencijalni viak duika u poljoprivrednom zemljitu
75
kg N/ha/godini
2012
Potencijalni viak fosfora u poljoprivrednom zemljitu
10
kg P/ha/godini
2012
35,2
% od praenih mjesta
2010
50
% od praenih mjesta
2010
Nitrati u vodi - povrinske vode: slabe kvalitete
14,8
% od praenih mjesta
2010
Nitrati u vodi podzemne vode: visoka kvaliteta
96,7
% od praenih mjesta
2010
Nitrati u vodi - podzemne vode: umjerene kvalitete
3,3
% od praenih mjesta
2010
% od praenih mjesta
2010
Nitrati u vodi povrinske vode: visoka kvaliteta

Nitrati u vodi - povrinske vode: umjerene kvalitete
Nitrati u vodi - podzemne vode: slabe kvalitete

41 Organska tvari u oraninom tlu
Naziv pokazatelja
Vrijednost
ukupna procjena sadraja organskog ugljika
NA
mega tona
srednji sadraja organskog ugljika
NA
g kg-1
Jedinica
Godina
Jedinica
Godina
42 Erozija tla vodom

Naziv pokazatelja
Vrijednost
stopa gubitka tla od erozije vodom
3,2
ugroena poljoprivredna podruja
159,6
ugroena poljoprivredna podruja
6,3
tona/ha/godini
2006
1000 ha
2006 - 2007
% poljoprivredne povrine
2006 - 2007
Jedinica
Godina
43 Proizvodnja obnovljive energije iz poljoprivrede i umarstva

Naziv pokazatelja
Vrijednost
iz poljoprivrede
13,2
kToe
2010
iz umarstava
473
kToe
2010
44 Potronja energije u poljoprivredi, umarstvu i prehrambenoj industriji

Naziv pokazatelja
Vrijednost
Jedinica
Godina
poljoprivreda i umarstvo
192
kToe
2011
koriteno po ha (poljoprivreda i umarstvo)
50,5
kg ekvivalentne ulja po ha od UAA
2011
246
kToe
2011
45 Emisija staklenikih plinova iz poljoprivrede

Naziv pokazatelja
Vrijednost
Jedinica
Godina
Ukupno poljoprivreda (CH4 i N2O i emisija iz tla/uklanjanje)
3.364
1000 t od CO2 ekvivalenta
2012
udio ukupnih emisije staklenikih plinova
12,7
% ukupnih neto emisija
2012
97
4.1.7. Pokazatelji konteksta pojedinih programa

I Drutveno-gospodarska i ruralna situacija
PSI 1 Stanovnitvo na razini Programa
Naziv pokazatelja
Vrijednost
Jedinica
Godina
ukupno
4,284,889
stanovnika
2011
ukupno ruralno i mjeovito stanovnitvo na razini Programa
4,252.324
stanovnika
2011
ruralno i mjeovito stanovnitvo na razini Programa
99.24%
% od ukupnog
2011
ukupno urbano stanovnitvo na razini Programa
32.565
stanovnika
2011
urbano stanovnitvo na razini Programa
0.76%
% od ukupnog
2011
Naziv pokazatelja
Vrijednost
Jedinica
Godina
ukupno poljoprivredno zemljite pod minama
116,6
km2
2013
II Sektorski
PSI 2 Poljoprivredno zemljite pod minama
ukupno zemljite pod minama
613,6
Km
2013
poljoprivredno zemljite pod minama
19%
% od ukupnog
2013
PSI 3 Poljoprivredna gospodarstva registrirana u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava i LPIS6 (APPRRR)

Naziv pokazatelja
Vrijednost
Jedinica
Godina
ukupan broj poljoprivrednih gospodarstava (sa i bez zemlje)
192.670
broj
2013
prosjena veliina poljoprivrednih gospodarstava
5,49
ha
2013
poljoprivredna gospodarstva bez zemlje
27.211
broj
2013
poljoprivredna gospodarstva bez zemlje
14,12%
% od ukupnog
2013
poljoprivredna gospodarstva sa zemljom
165.459
broj
2013
poljoprivredna gospodarstva sa zemljom
85,88%
% od ukupnog
2013
ukupna poljoprivredna povrina
1.058.591,83
ha
2013
prosjean broj poljoprivrednih gospodarstava sa zemljom
6,40
ha
2013
poljoprivredna gospodarstava sa zemljom >0-2,99 ha
94.951
broj
2013
poljoprivredna gospodarstava sa zemljom >0-2,99 ha
49,28%
% od ukupnog
2013
poljoprivredna povrina poljoprivrednih gospodarstava >0-2,99 ha
109.106,71
ha
2013
poljoprivredna povrina poljoprivrednih gospodarstava >0-2,99 ha
10,31%
% od ukupnog
2013
prosjena veliina poljoprivrednih gospodarstava >0-2,99 ha
1,15
ha
2013
poljoprivredna gospodarstva 3-19,99 ha
62.925
broj
2013
32,66%
% od ukupnog
2013
poljoprivredna povrina poljoprivrednih gospodarstava 3-19,99 ha
414.913,40
ha
2013
39,19%
% od ukupnog
2013
prosjena veliina poljoprivrednih gospodarstava 3-19,99 ha
6,59
ha
2013
Sustav za identifikaciju zemljinih estica

98
6.692
broj
2013
3,47%
% od ukupnog
2013
273.230,45
ha
2013
25,81%
% od ukupnog
2013
40,83
ha
2013
851
broj
2013
0,44%
% od ukupnog
2013
157.018,76
ha
2013
14,83%
% od ukupnog
2013
184,51
ha
2013
poljoprivredna gospodarstva 750-2.999,99 ha
33
broj
2013
poljoprivredna gospodarstva 750-2.999,99 ha
0,02%
% od ukupnog
2013
poljoprivredna povrina poljoprivrednih gospodarstava 750-2.999,99 ha
42.578,83
ha
2013
poljoprivredna povrina poljoprivrednih gospodarstava 750-2.999,99 ha
4,02%
% od ukupnog
2013
prosjena veliina poljoprivrednih gospodarstava 750-2.999,99 ha
1.290,27
ha
2013
poljoprivredna gospodarstva >=3.000 ha
broj
2013
poljoprivredna gospodarstva >=3.000 ha
0,0036%
% od ukupnog
2013
poljoprivredna povrina poljoprivrednih gospodarstava >=3.000 ha
61.743,68
ha
2013
poljoprivredna povrina poljoprivrednih gospodarstava >=3.000 ha
5,83%
% od ukupnog
2013
prosjena veliina poljoprivrednih gospodarstava >=3.000 ha
8.820,53
ha
2013
99
4.2. Procjena
potreba
P1
Naziv (ili referentna oznaka)

potrebe
1A
1B
P2
1C
2A
2B
Potreba 01. Poveanje stupnja profesionalne

sposobnosti, svijesti i prijenosa znanja
Potreba 02 - Jaanje savjetodavnih usluga u

poljoprivredi i umarstvu
Potreba 03. Jaanje suradnje istraivakog

sustava s gospodarstvom sa ciljem razvoja,
primjene i irenja inovacija
Potreba 04. Unaprjeenje gospodarenja

umama privatnih umoposjednika
Potreba 05. Generacijska obnova u

poljoprivrednom sektorur
Potreba 07. Poveanje konkurentnosti

sektora prerade i trenja poljoprivrednih
proizvoda
Potreba 08. Komasacija poljoprivrednog i

okrupnjavanje umskog zemljita
Potreba 09. Izgradnja pristupnih cesta u

poljoprivredi i umarstvu
Potreba 11. Bolje upravljanje rizicima u

poljoprivredi
2C+
3A
P4
3B
P5
4A
4B
4C
5A
5B
5C
Popreni ciljevi
P6
Okolina
Ublaavanje klimatskih
promjena i prilagodba
tim promjenama
Inovacije
5D
5E
6A
6B
Potreba 06. Jaanje odrivosti gospodarstava

sa znaajnim strukturnim potekoama i
izmjena strukture poljoprivredne proizvodnje
Potreba 10. Poveanje uinkovitog koritenja

vode u poljoprivredi i prilagodba klimatskim
promjenama
P3
6C
100
Potreba 12. Organiziranje proizvoaa i

njihovo jae pozicioniranje na tritu
Potreba 13. Razvoj sustava kvalitete i vea

ukljuenost proizvoaa u sheme kvalitete
Potreba 14. Sprjeavanje erozije tla te

poveanje plodnosti tla i organske materije u
tlu
Potreba 15. Odravanje kvalitete vode, tla i

zraka
Potreba 16. Ouvanje krajobraza i

bioraznolikosti
Potreba 17. Odravanje kontinuiteta

poljoprivredne proizvodnje u podrujima s
prirodnim ili specifinim ogranienjima za
poljoprivredu
Potreba 18. Obnova umskih povrina

konverzijom i sadnjom biljaka
Potreba 19. Modernizacija tehnologija,

strojeva i opreme za izvoenje radova u
umarstvu i preradi drva
Potreba 20. Poveanje proizvodnje i
koritenja energije iz obnovljivih izvora
Potreba 21. Obnavljanje poljoprivrednog
potencijala miniranog zemljita
Potreba 22. Daljnji razvoj i jaanje lokalnih

razvojnih inicijativa
Potreba 23. Diversifikacija djelatnosti i
otvaranje novih radnih mjesta u ruralnim
podrujima
Potreba 24. Razvoj lokalne komunalne,

drutvene, prometne i turistike
infrastrukture
Potreba 25. Razvoj temeljnih usluga za

101
ruralno stanovnitvo
102
4.2.1. Potreba 01. Poveanje stupnja profesionalne sposobnosti, svijesti i prijenosa znanja
Prioriteti/podruja od interesa
1A) Poticanje inovacija, suradnje i razvoja baze znanja u ruralnim podrujima
1C) Poticanje cjeloivotnog uenja i strune izobrazbe u sektorima poljoprivrede i umarstva
2A) Poboljanje gospodarskih rezultata svih poljoprivrednih gospodarstava i olakavanje

restrukturiranja i modernizacije, osobito u cilju poveanja sudjelovanja u tritu i trine
usmjerenosti, kao i poljoprivredne diversifikacije
2.B) Olakavanje ulaska poljoprivrednika s odgovarajuom izobrazbom u sektor poljoprivrede, a

pogotovo generacijske obnove
3A) Poboljanje konkurentnosti primarnih proizvoaa njihovom boljom integracijom u

poljoprivredno-prehrambeni lanac putem programa kvalitete, dodajui vrijednost poljoprivrednim
proizvodima, putem promicanja na lokalnim tritima i u kratkim krugovima opskrbe, skupina
proizvoaa i meustrukovnih organizacija
4A) Obnovu, ouvanje i poveanje bioraznolikosti, ukljuujui u podrujima mree Natura 2000.i u
podrujima s prirodnim ogranienjima ili ostalim posebnim ogranienjima i poljoprivredu velike
prirodne vrijednosti, kao istanje europskih krajobraza
4B) Bolje upravljanje vodama, ukljuujui upravljanje gnojivima i pesticidima
4C) Spreavanje erozije tla i bolje upravljanje tlom
5D) Smanjenje emisija staklenikih plinova i amonijaka koje uzrokuje poljoprivredna djelatnost
5E) Poticanje pohrane i sekvestracije ugljika u poljoprivredi i umarstvu
Popreni ciljevi
Okolina
Ublaavanje klimatskih promjena i prilagodba tim promjenama
Inovacije
Opis
Razina obrazovanja u sektorima poljoprivrede, prehrambene industrije, umarstva (u dijelu privatnih uma)
te ruralnim podrujima u cjelini, je vrlo niska. Iako u Republici Hrvatskoj postoji dobro razvijen sustav
obrazovnih ustanova, 95% poljoprivrednika uope nema nikakvo poljoprivredno obrazovanje, udio odraslih
sa samo osnovnim obrazovanjem u ruralnim podrujima, je u rasponu od 20% -35%. Nadalje, prisutan je
nedostatak programa neformalnog obrazovanja te odgovarajue struno osposobljavanje za
poljoprivrednike, privatne umoposjednike, zaposlenike u poljoprivredi i prehrambenom sektoru. Slabo
koritenje i pristup informacijskim tehnologijama prepreka su moguem razvoju. Zastarjela tehnologija i
neznanje rezultira niom produktivnou, ekonomskoj odrivosti i negativnom utjecaju na okoli.
Nedostatak ekonomskog i financijskog znanja dovodi do loeg financijskog upravljanja kratkoronom i
dugoronom imovinom, to dovodi do poveanog rizika ulaganja.
Jo uvijek je nedovoljno izgraen sustav informiranja kojim bi se, putem radionica, seminara,
demonstracijskih aktivnosti, razmjenama iskustava i primjerima dobre prakse, proizvoai kontinuirano i
103
potpuno informirali o najboljim i najnovijim rjeenjima i iskustvima u proizvodnji, ali i nunosti upravljanja
poljoprivrednim i umskim ekosustavima na odriv i ekoloki prihvatljiv nain to bi doprinijelo lakoj
prilagodbi klimatskim promjenama. To ukljuuje podizanje svijesti i obuku u sektoru poljoprivrede vezano
uz smanjenje emisije staklenikih plinova i amonijaka.
Sve to ima izravan negativan utjecaj na razvoj i unapreenje poljoprivrede, poljoprivrednog gospodarstva i
kvalitete ivota na ruralnim podrujima. Slabi ekonomsku i ekoloku uinkovitost te predstavlja ogranienje
njihove prilagodbe tritu EU.
4.2.2. Potreba 02 - Jaanje savjetodavnih usluga u poljoprivredi i umarstvu
Popreni ciljevi
Okolina
Inovacije
Opis
U uvjetima sve vee specijalizacije i strogih okolinih zahtjeva u poljoprivredi, prehrambeno-preraivakoj
industriji i umarstvu, potrebni su prilagoeni i kvalitetni individualni savjeti o uporabi novih tehnologija
kao i pristupi i tehnike za ublaavanje i prilagodbu klimatskim promjenama kako bi se poboljalo odrivo
upravljanje prirodnim resursima te poboljale ekonomske i okoline karakteristike poljoprivrednih i umskih
gospodarstava.
Novi zahtjevi stavljeni su pred poljoprivrednike i umoposjednike u Hrvatskoj kao to su smanjenje
upotrebe pesticida sukladno Nacionalnom akcijskom planu, zatita tla i vode, zdravlje i dobrobit ivotinja,
provedba agro-okolinih mjera, smanjenje zagaenja zraka, gospodarenje na Natura 2000 podrujima itd.
ime je uloga Savjetodavne slube proirena. Trenutano Savjetodavna sluba prua pomo i usluge
ruralnim dionicima o IPARD mjerama preko svoje dobro rasporeene mree upanijskih ureda. S obzirom
na znaajno iri opseg potpore kroz PRR ukljuujui i nove sektore kao to je umarstvo i potrebu da se
korisnicima PRR osiguraju prilagoeni savjeti o upotrebi novih tehnologija, odgovornom upravljanju
prirodnim resursima kao i ublaavanju i prilagodbi klimatskim promjenama, pruanje savjetodavnih usluga
potrebno je proiriti. To ukljuuje prilagoene savjete poljoprivrednom sektoru o smanjenju emisije
staklenikih plinova i amonijaka. Isto tako potrebna je i specifina obuka za pruatelje savjetodavnih usluga
s obzirom na nove zahtjeve i iri djelokrug aktivnosti.
4.2.3. Potreba 03. Jaanje suradnje istraivakog sustava s gospodarstvom sa ciljem razvoja, primjene i
irenja inovacija
104
1B) Jaanje poveznica izmeu poljoprivrede, proizvodnje hrane i umarstva te istraivanja i

inovacija, ukljuujui u svrhu poboljanog upravljanja okoliem i okoline uinkovitosti

2B) Olakavanje ulaska poljoprivrednika s odgovarajuom izobrazbom u sektor poljoprivrede, a


3B) Potpora spreavanju rizika i upravljanju rizikom u poljoprivrednom gospodarstvu
5A) Poveanje uinkovitosti u koritenju voda u poljoprivredi
5B) Poveanje uinkovitosti u koritenju energije u poljoprivredi i preradi hrane
5C) Olakavanje opskrbe i koritenja obnovljivih izvora energije, nusproizvoda, otpada, ostataka i
drugih neprehrambenih sirovina u svrhu biogospodarstva
Popreni ciljevi
Okolina
Inovacije
Opis
Slaba suradnja izmeu poljoprivrednika, istraivakog i prehrambenog sektora s ogranienim kontaktima
izmeu njih, rezultira smanjenjem dostupnosti i primjenom inovacija, kao i nedostatak interesa u razvoju
inovacijskih projekata. Poljoprivredni proizvoai i preraivai suoeni su sa velikim izazovima koje pred
njih stavlja konkurentno trite i sve vei zahtjevi potroaa za novim proizvodima. Nuna je suradnja sa
razliitim dionicima poput istraivaa, poduzetnika, nevladinih organizacija da bi lake razvili nove
proizvode za trite. Suradnjom e se osigurati razmjena znanja i informacija o inovacijskim tehnologijama
i procesima proizvodnje i prerade s kojima proizvoai nisu upoznati, te u praksi osigurati veu
produktivnost, ekonomsku isplativost, odrivost i uinkovitost resursa u sektoru poljoprivrede. Nadalje,
suradnja e osigurati platformu za razmjenu i irenje znanja usmjerenog na rjeavanje utjecaja klimatskih
105
promjena i poticanje primjene olakotnih praksi, kao to je smanjenje emisija staklenikih plinova.
Operativne skupine olakat e prijenos inovacija iz istraivakog sektora u praksu. S obzirom da operativne
skupine trenutano ne postoje, kao i nedostatak suradnje izmeu ruralnih i istraivakih dionika, postoji
potreba za inovacijskim posrednikom koji e poticati zasnivanje odnosa suradnje.
Kroz Program (mree i operativne skupine), suradnju u INTERREG Europi (tematske platforme) i druge
programe suradnje i tematske mree predviene u sklopu Horizon 2020, razmjenu znanja, mogu se bolje
usmjeriti R & D aktivnosti i poboljati prijenos inovacija koji bi mogli utjecati ne samo na tehnoloke i
proizvodne povrine nego i organizacijske razine.
4.2.4. Potreba 04. Unaprjeenje gospodarenja umama privatnih umoposjednika

4A) Obnovu, ouvanje i poveanje bioraznolikosti, ukljuujui u podrujima mree Natura 2000. i u
prirodne vrijednosti, kao i stanje europskih krajobraza
Popreni ciljevi
Okolina
Opis
U Hrvatskoj, 60% privatnih uma nema izraene umsko-gospodarske planove koji su osnovni preduvjet za
odrivo gospodarenje u privatnim umama. Izradom umsko-gospodarskih planova osigurava se potrajnost
prihoda, ekoloko i socijalno odgovorno gospodarenje umama uz ouvanje i poveanje bioloke
raznolikosti, opekorisnih funkcija uma te dugorono i gospodarske vrijednosti umskih ekosustava.
Samo mali dio privatnih uma posjeduje certifikat odrivog gospodarenja (FSC), takoer mali dio drvnih i
nedrvnih umskih proizvoda (gljive, biljke, umsko voe, itd.) je certificiran kao organski. Stoga, na temelju
kvalitete, potrebno je inicirati strunu provedbu konverzija, naroito konverzija degradiranih umskih
sastojina u stabilne umske ekosustave s veom bioraznolikou, opekorisnim funkcijama uma i
dugorono veom ekonomskom vrijednou, koji e biti otporniji na biotske i abiotske imbenike, pruajui
maksimalnu zatitu i zadovoljavajui potrebe umoposjednika..
106
4.2.5. Potreba 05. Generacijska obnova u poljoprivrednom sektoru


Popreni ciljevi
Okolina
Inovacije
Opis
Dobna struktura poljoprivrednika u Republici Hrvatskoj je vrlo nepovoljna. Preko 58,8 % nositelja
obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava je preko 55, dok je samo 4,1 % ispod 35 godina. Ekonomska kriza
i prethodna ratna zbivanja doprinijeli su migracijskim kretanjima s ruralnih u urbana podruja, posebice
mlae populacije, rezultirajui opim opadanjem ruralne populacije i poveavanju starosti populacije. Ovo
ini ozbiljnu prijetnju daljnjem razvoju pa ak i preivljavanju samih ruralnih podruja. Mladi ljudi su
kljuni resurs za razvoj modernog i konkurentnog poljoprivrednog sektora, prvenstveno zbog njihove elje i
sposobnosti lake prilagodbe tehnolokim promjenama, novim praksama i promjenama trnih uvjeta to je
uvjet za poveanje produktivnosti i konkurentnosti. Posljedino, treba poticati generacijsku obnovu na
poljoprivrednim gospodarstvima. Razvoj poljoprivrede i diversifikacija poljoprivrednih gospodarstava e
doprinijeti zadravanju i zapoljavanju mladih ljudi u poljoprivredi, pritom umanjujui negativni trend
nekontrolirane migracije u gradove. Iz navedenog proizlazi potreba stvaranja uvjeta za poticanje
sudjelovanja mladih ljudi u poljoprivrednom sektoru, stvarajui bolje i privlanije ivotne i radne uvjete za
mlade koji ele biti poljoprivrednici, pruajui podrku pri koritenju novih tehnologija i stvaranju
pozitivnog i dinaminog ozraja za poduzetnitvo u poljoprivredi.
4.2.6. Potreba 06. Jaanje odrivosti gospodarstava sa znaajnim strukturnim potekoama i izmjena
strukture poljoprivredne proizvodnje



107
6B) Poticanje lokalnog razvoja u ruralnim podrujima
Popreni ciljevi
Okolina
Inovacije
Opis
Struktura gospodarstva u Hrvatskoj sastoji se od iznimno velikog broja malih obiteljskih poljoprivrednih
gospodarstava (141.020 ili 60,05%, sa do 4.000 EUR godinje ekonomske vrijednosti), koji su na rubu
ekonomske odrivosti. Zbog ekonomske krize i nedostataka kvalitetnih investicijskih sredstava na
nacionalnoj razini i ta gospodarstva su u fazi stagnacije i zaostajanja u pogledu razvoja i modernizacije
vidljivo u modernizaciji objekata, opreme, energetske uinkovitosti i zatite okolia to je esto vezano na
dostizanja standarda Unije. (Prilog V - Popis obveznih standarda Unije prihvatljivih za financiranje kroz
Program).
Odgovarajue upravljanje gospodarstvima potrebno je kako bi se smanjila emisija staklenikih plinova.
Dobre prakse vezane uz upravljanje gnojivom - u smislu najvieg mogueg postotka suhe tvari u odreenom
sustavu proizvodnje, najnieg mogueg sadraja fosfora i najnieg mogueg sadraja tekih metala te
primjenu dobre prakse i tehnologija za smanjenje emisija u zrak, vodu i tlo na minimum, uvodi se kao dio
modernizacije hrvatskog poljoprivrednog sektora.
U isto vrijeme, ove farme su vrlo vane sa stajalita ukupne poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj,
obzirom da one posjeduju znaajne resurse. One imaju pristup 14,98% koritenog poljoprivrednog podruja,
13,71% stoke, te sudjeluju sa 11,33% vrijednosti poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj.
Mala poljoprivredna gospodarstva su takoer vana u smislu seoskog stanovnitva, ouvanja i zatite
okolia, stanovnitva i kulturnog nasljea ruralnih zajednica i proizvodnje lokalnih proizvoda.
Nadalje, hrvatsku poljoprivredu karakterizira neproporcionalno visoka proizvodnja itarica, kukuruza i
drugih nisko-profitabilnih usjeva u odnosu na nedovoljnu proizvodnju visoko-profitabilnih, radno
intenzivnih kultura, kao to su povre i voe (samo 3% od ukupne obradive povrine) ija proizvodnja ne
pokriva potrebe stanovnitva, prehrambenu industriju i turizam. Isto vrijedi i za uljarice, kao i mlijeko i
meso, osim za perad. Opi problem i u primarnoj i sekundarnoj proizvodnji je nedovoljan nadzor i uvoenje
novih tehnika i tehnologija koje izravno utjeu na kvalitetu i cijenu konanog proizvoda, to hrvatski
poljoprivredni sektor openito ini nekonkurentnim.
108
4.2.7. Potreba 07. Poveanje konkurentnosti sektora prerade i trenja poljoprivrednih proizvoda

Popreni ciljevi
Okolina
Inovacije
Opis
Hrvatska je neto uvoznica poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Uzroci variraju od visokih trokova
proizvodnje, strukture i specijalizacije u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, nedostatku suradnje u
prehrambeno-preraivakom sektoru, nedostatnih i loe opremljenih preradbenih kapaciteta, nedostatne
ekonomije obujma, neodgovarajuih objekata za skladitenje i logistiku u lancima trenja i malog broja i
niske raznolikosti proizvoda.
Prehrambena industrija je vana u smislu ukupne zaposlenosti seoskog stanovnitva. Omoguavanje potpore
za ulaganja mikro-poduzea i malih i srednjih poduzea moe izravno poveati ruralno zapoljavanje i
neizravno potaknuti dodatno zapoljavanje u primarnoj proizvodnji kroz poveanu potranju za sirovinama.
Do srpnja 2013. godine, trite zemalja CEFTA-e ini oko 45% izvoza kompleksa poljoprivrede i
prehrambeno-preraivake industrije. Ulaskom u EU, dogodio se oekivani pad izvoza u zemlje CEFTA:
postoji hitna potreba usredotoiti se na nova trita, stvarajui prepoznatljive proizvode za trite Europske
unije i globalno trite i uspostaviti uinkovit sustav obiljeavanja proizvoda i snaniji marketing hrvatskih
poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.
Za postizanje konkurentske pozicije, ulaganje u modernizaciju prerade poljoprivredno-prehrambenih
proizvoda mora biti poveano kako bi se poboljala uinkovitost proizvodnje. To zahtijeva poboljanje
tehnolokih procesa i uvoenje novih tehnologija za bolju kontrolu procesa, uinkovitije koritenje sirovina,
uvoenje tehnolokih i upravljakih strategija za ublaavanje emisija staklenikih plinova u hranidbenim
lancima i njihovo smanjenje, smanjenje potronje energije i poboljanje energetske uinkovitosti, smanjenje
negativnog utjecaja na okoli istovremeno osiguravajui zatitu zdravlja ljudi, ivotinja i biljaka, kao i
ulaganja u izobrazbu i razvoj vjetina nositelja i zaposlenika.
4.2.8. Potreba 08. Komasacija poljoprivrednog i okrupnjavanje umskog zemljita

109

Popreni ciljevi
Okolina
Opis
Komasacija poljoprivrednog zemljita je vrlo vana aktivnost u RH, jer je trenutna veliina i rascjepkanost
gospodarstava vrlo nepovoljna, a predstavlja glavni ograniavajui faktor za odrivost/profitabilnost
obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i razvoj hrvatske poljoprivrede. Zemljite, koji je ionako
premaleno (5,6 ha prosjek po gospodarstvu), dodatno je podijeljeno u veliki broj malih parcela
(poljoprivredna proizvodnja prosjenog poljoprivrednog gospodarstva odvijala se u prosjeku na 15 estica).
Kako bi se poveala ukupna povrina za poljoprivrednu proizvodnju koju koristi jedno poljoprivredno
gospodarstvo odnosno grupiranje ratrkanih katastarskih estica poljoprivrednog zemljita u vee i
pravilnije proizvodne parcele radi njihova ekonominijeg iskoritavanja i stvaranja povoljnih uvjeta za
obradu potrebno je provesti kupnju i prodaju, zamjenu i zakup poljoprivrednog zemljita. To e takoer
poticati dosljedno i odgovarajue gospodarenje povrina pod usjevima i travnjacima doprinosei smanjenju
emisija staklenikih plinova.
Nacionalni Zakon o komasaciji je trenutano u izradi.
Nadalje, prosjena veliina privatnog umskog posjeda zbog izrazite rascjepkanosti i usitnjenosti iznosi 0,43
ha.
Za velik dio poljoprivredne i umarske proizvodnje veliina posjeda je presudan faktor odrivosti. Ovakvo
stanje prosjene veliine i strukture gospodarstva u RH ukazuje na pitanje njihove ekonomske odrivosti.
Kako komasacija potencijalno moe imati utjecaja na okoli u ruralnom podruju, bilo koje radnje vezane
uz komasaciju moraju uzeti u obzir odgovarajue preventivne i/ili radnje za ublaavanje rizika. Meutim,
pri planiranju komasacije, ouvanje prirode i krajobraza moe takoer biti vaan imbenik kojim se
sprjeava naputanje zemljita i doprinosi ruralnoj bioraznolikosti.
4.2.9. Potreba 09. Izgradnja pristupnih cesta u poljoprivredi i umarstvu

2C+) Poveanje odrivosti i kompetentnosti umskih gospodarstava i promocija odrivog

gospodarenja umama
Popreni ciljevi
110
Okolina
Opis
Openito je nedostatna otvorenost poljoprivrednog zemljita i uma prometnicama neovisno o vlasnitvu. U
privatnim umama otvorenost umskim prometnicama je mala i iznosi 6,5 km/1000 ha. Uslijed velike
rasparceliranosti poljoprivrednog zemljita slian je problem i kod brojnih parcela kao i zbog nedostatka
pristupnih cesta javnim prometnicama. Postojanje kvalitetne mree poljoprivrednih i umskih prometnica
doprinijet e se poveanju proizvodnje u umarstvu i poljoprivredi, dostupnosti umskih resursa, zatiti
uma te dugoronom poveanju okoline i ekonomske vrijednosti privatnih uma.
Izgradnja pristupnih cesta moe imati znaajan utjecaj na okoli: sve aktivnosti, gdje je relevantno, moraju
uzeti u obzir prikladne mjere sprjeavanja i/ili ublaavanja u skladu s procjenom utjecaja na okoli.
4.2.10. Potreba 10. Poveanje uinkovitog koritenja vode u poljoprivredi i prilagodba klimatskim
promjenama

Popreni ciljevi
Okolina
Opis
Hrvatska je sve ee izloena ekstremnim vremenskim uvjetima koje uzrokuju sue i poplave, a pripisuju
se klimatskim promjenama. Sua se u Hrvatskoj javlja u prosjeku svakih tri do pet godina, a ovisno o
intenzitetu i duini trajanja moe smanjiti prinos usjeva od 20-70% i izazvati milijarde tete u
poljoprivrednoj proizvodnji. Obzirom na prirodne potencijale Hrvatske, a to su povoljna umjerena klima,
kvalitetna tla i bogati vodni resursi, navodnjavanje se ne provodi u onolikoj mjeri kolike su stvarne
mogunosti, o emu govori i injenica da se u 2011. godini u Hrvatskoj navodnjavalo tek 1,1 %
poljoprivrednih povrina.
Nacionalna strategija usvojena u 2004. godini (Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja
poljoprivrednim zemljitem i vodama u Republici Hrvatskoj) postavila je cilj da se do kraja 2020. godine
organiziranom navodnjavanju privede 65.000 ha dajui prioritet poljoprivrednom zemljitu sa visokom ili
vrlo visokom pogodnou za navodnjavanje (484.026 ha).
111
Izgradnja sustava za navodnjavanje i uvoenje odrivih tehnika navodnjavanja na poljoprivrednom

gospodarstvu omoguit e poboljanje gospodarske uinkovitosti poljoprivrednih gospodarstava i olakati
proces restrukturiranja i modernizacije te osigurati uinkovit mehanizam na razini farme za prilagodbu
klimatskim promjenama i ublaavanje teta uzrokovanih suom. Modernizacija i rekonstrukcija postojeih
sustava navodnjavanja na farmi dovest e do poveanja uinkovitosti vode.
Razvoj sustava za navodnjavanje e se poduzeti samo ako nije u sukobu s Okvirnom direktivom o vodama
(Direktiva 2000/60/EZ) i ne uzrokuje pogoranje stanja voda. Nadalje, svi postupci moraju sadravati
odgovarajue mjere prevencije i ublaavanja kako bi se sprijeio mogui utjecaj na okoli.
4.2.11. Potreba 11. Bolje upravljanje rizicima u poljoprivredi

Popreni ciljevi
Okolina
Opis
S obzirom na nepredvidive i sve uestalije klimatske promijene te specifinost poljoprivredne proizvodnje i
njenu uvjetovanost klimatskim faktorima, posljednjih godina rastu rizici u poljoprivrednoj proizvodnji. U
razdoblju od 2007. godine, sve uestalije pojave sua, poplava kao i drugih ekstremnih vremenskih prilika
ine dodatne potekoe u poljoprivrednoj proizvodnji.
tete od abiotskih i biotskih imbenika u poljoprivredi i umarstvu svake se godine procjenjuju na iznose do
nekoliko milijardi HRK. Tek mali dio tih teta, nadoknadi se kroz sustav pomoi kojim drava isplauje
novac nakon prijave tete. Najvaniji rizici, osim teta uzrokovanih prirodnim katastrofama u
poljoprivrednom i umarskom sektoru su razne bolesti koje mogu zahvatiti biljke i ivotinje.
Nuno je poljoprivrednicima pruiti potporu u obliku pomoi pri obnovi oteenog poljoprivrednog
potencijala s ciljem odrivosti proizvodnje i konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava. Jedan od
djelotvornih naina zatite od svih tih rizika je i osiguranje usjeva, biljaka i ivotinja jer se na taj nain teta
moe nadoknaditi u potpunosti to doprinosi spreavanju rizika i smanjenju eventualnih gubitaka na
gospodarstvima. Viegodinje iskustvo i sklonost proizvoaa ugovaranju nacionalno sufinanciranih polica
osiguranja u poljoprivredi i umarstvu dobar su preduvjet za bolje upravljanje rizicima u proizvodnji koje je
nemogue izbjei.
4.2.12. Potreba 12. Organiziranje proizvoaa i njihovo jae pozicioniranje na tritu

112

Popreni ciljevi
Okolina
Inovacije
Opis
Rascjepkanost poljoprivrednih gospodarstava i neorganiziranost proizvoaa u sektoru poljoprivrede i
umarstva sprjeava pruanje potrebne koliine i kvalitete poljoprivrednih i umskih proizvoda na tritu.
Nedostatak organizacije i racionalizacije lanca opskrbe takoer utjee na emisije staklenikih plinova, a
dionici poljoprivredno-prehrambenog lanca trebaju usvojiti prakse vezane uz njihovo smanjenje. U
Hrvatskoj jedini oblik udruivanja su zadruge iji broj se u 2011. godini u odnosu na 2010. prepolovio,
djelomino zbog negativnog povijesnog naslijea. Zbog odsustva procesa ukljuivanja gospodarstava u vie
organizacijske oblike u Republici Hrvatskoj postoji samo jedna proizvoaka organizacija. Visok udio
posrednike prodaje znaajno utjee na ekonomsku odrivost poljoprivrednih gospodarstava koja su ionako
ve siromana.
Isto tako, potrebno je poticati suradnju relevantnih dionika za razvoj kratkih lanaca opskrbe kako bi se
smanjio broj posrednika izmeu proizvoaa i krajnjih potroaa.
4.2.13. Potreba 13. Razvoj sustava kvalitete i vea ukljuenost proizvoaa u sheme kvalitete

Popreni ciljevi
Okolina
Opis
Postojei sustav kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i ekoloke proizvodnje nije dovoljno
razvijen zbog sloenosti postupka i nedovoljne zainteresiranosti proizvoaa.
12 proizvoda je trenutano u procesu na razini EU-registracije, a daljnjih 6 proizvodi su registrirani na
nacionalnoj razini, te su na poetku procesa registracije na razini Europske unije. Jo 7 proizvoda je u
postupku registracije na nacionalnoj razini od kojih je 6 za zatitu oznaka izvornosti i jedan za zatienu
oznaku zemljopisnog podrijetla. Valja naglasiti da se radi se o malom obujmu proizvodnje ekolokih
113
proizvoda i proizvoda s oznakom kvalitete, a razlog tomu je to lanovi skupina i udruge nemaju
financijskih mogunosti za pokretanje postupka certificiranja, a skupina i udruge proizvoaa nemaju
dovoljno sredstava za marketinke i promidbene aktivnostima u svrhu boljeg pozicioniranja ovih proizvoda
na tritu, a time i izraenog interesa potroaa za njihovom kupnjom. Navedeni razlozi su glavna prepreka
razvoja sustava kvalitete po uzoru na razvijene zemlje EU unato potencijalima koje Republika Hrvatska
ima.
4.2.14. Potreba 14. Sprjeavanje erozije tla te poveanje plodnosti tla i organske materije u tlu
Popreni ciljevi
Okolina
Opis
Gubitak tla i plodnosti tla uzrokovanih erozijom u Hrvatskoj je znaajno vei od EU prosjeka, a 23,23%
poljoprivrednog zemljita ima visoki rizik od erozije tla.
Posebno je negativno djelovanje erozije tla na kultiviranim tlima koja odreeno vrijeme tijekom godine
nemaju biljni pokrov. Gubitkom gornjeg sloja tla gubi se organska tvar koja je nuna za plodnost tla.
Stvaranje brazdi i vododerina oteava rad mehanizacije i smanjuje neto korisnu povrinu. Dugotrajna
primjena sintetskih i mineralnih gnojiva te pesticida ima negativni uinak na organsku tvar te u konanici
osiromauje tlo i smanjuje kvalitetu ostalih sastojaka.
Kako bi se smanjilo ili u potpunosti sprijeilo negativno djelovanje erozije, potrebno je osigurati biljni
pokrov tijekom cijele godine, posebno na nagnutim terenima. Bogat korijenski sustav trajnih panjaka i
livada zadrava humus i smanjuje djelovanje jakih padalina, stoga je potrebno odravati takve povrine.
Poveanjem povrina s trajnim biljnim pokrovom poveava se i organska tvar u tlu, to ima nezamjenjivu
ulogu u stvaranju zrnaste strukture. Time se poveava prozranost tla, drenaa i kapacitet tla za vodu, a tlo
bogato humusom je manje izloeno eroziji.
Najvee tete od erozije uzrokovane padalinama su vidljive na oranicama; sijanje meurednih usjeva i
odgovarajue upravljanje tlom e to smanjiti. Kod trajnih nasada na nagnutom terenu negativno djelovanje
erozije se smanjuje odravanjem biljnog pokrova izmeu redova kao i izgradnjom i odravanjem terasa.
Oko 10% (110.000 ha) koritenog poljoprivrednog zemljita bi trebalo imati koristi od provedbe mjera
namijenjenih zatiti tla.
4.2.15. Potreba 15. Odravanje kvalitete vode, tla i zraka

114
Popreni ciljevi
Okolina
Opis
Nedostatak znanja i osvijetenosti poljoprivrednika o vanosti i dobrobiti odrivog upravljanja
ekosustavima u poljoprivredi rezultirao je primjenom intenzivnih poljoprivrednih metoda i pretjeranom
upotrebom gnojiva i pesticida, to za posljedicu ima znaajni utjecaj na okoli. Neodgovarajue koliine
gnojiva i neprimjereno skladitenje gnojovke glavni su izvori zagaenja podzemnih voda nitratima. Uz
posebnu edukaciju poljoprivrednika, potrebno je poticati upotrebu uravnoteenih viegodinjih planova
gnojidbe u skladu sa stvarnim potrebama usjeva, i to na nain da bude koritena optimalna, a ne pretjerana
koliina gnojiva. Neprimjereno odlaganje gnojovke dodatno zagauje tlo, vodu i zrak, stoga ona treba biti
odlagana na nain da se smanje emisije staklenikih plinova u atmosferu.
To e doprinijeti postizanju sveukupnih ciljeva Okvirne direktive o vodama.
Uz edukaciju o upotrebi i odlaganju gnojiva, poljoprivrednici trebaju dobiti osnovne informacije o
odgovornoj upotrebi pesticida i odlaganju otpada, a sve kako bi se podigla razina znanja o poljoprivrednoj
praksi i metodama koje smanjuju negativni utjecaj poljoprivrede na okoli (ekoloka proizvodnja, uvoenje
iroke primjene plodoreda, maliranje), a to, u konanici, smanjuje utjecaj poljoprivrede na klimatske
promjene. Odriva poljoprivredna proizvodnja ukljuuje smanjenu potronju energije; stoga je potrebno
modernizirati poljoprivredna gospodarstva, posebno u sektoru stoarstva, izgradnjom i rekonstrukcijom
objekata, nabavom mehanizacije i primjenom tehnologije koja na najbolji nain smanjuje emisije
staklenikih plinova i otputanje oneiivaa zraka u atmosferu. Stoarska gospodarstva mogu biti izvor
oneiivaa zraka kao to su estice praine, mikroorganizmi i plinovi, ukljuujui amonijak i ugljini
dioksid koji je potencijalno tetan za zaposlenike na gospodarstvu, stoku i okolni prostor, a to bi se moglo
rijeiti inovativnim pristupom hlaenju, kruenju i proiavanju zraka.
Takoer je potrebno jaati suradnju sa znanstvenom zajednicom kako bi se ovi izazovi rijeili na nain da
poljoprivrednici prihvate uvoenje inovacija.
4.2.16. Potreba 16. Ouvanje krajobraza i bioraznolikosti

115
Popreni ciljevi
Okolina
Opis
Hrvatska je izuzetno bogata biljnim i ivotinjskim vrstama, vrijednim osobinama krajobraza koje proizlaze
iz klimatske i reljefne raznolikosti, kao i snanim i raznolikim tradicijskim i kulturnim nasljeem.
Genski potencijal je znaajan u Hrvatskoj, posebno sa stanovita bioraznolikosti i potrebe za prilagodbom
poljoprivrede klimatskim promjenama. Prioritet je sauvati tradicionalne biljne i ivotinjske vrste koje su se
prilagodile lokalnim uvjetima i koje predstavljaju temelj za stvaranje novih i unaprjeenje uinkovitosti
postojeih sorti poljoprivrednog bilja i pasmina domaih ivotinja.
Depopulacija i promjene u lokalnom gospodarstvu, kao i intenziviranje poljoprivrede u podrujima u kojima
je ta djelatnost jo uvijek prisutna, tijekom vremena su promijenile odlike krajobraza i smanjile
bioraznolikost tih prostora nestanak ekstenzivnog sezonskog napasivanja, uz praksu dranja stoke u
zatvorenom prostoru (osim ovaca), i smanjenja broja ivotinja, doveli su s vremenom do nestanka travnjaka
bogatih biljnim i ivotinjskim vrstama kao i otvorenih krajobraza znaajnih za ptice selice. Problem je
posebno ozbiljan u krakim i planinskim podrujima gdje su grmovi potisnuli vrijedne livadske vrste koje su
se prilagodile ivotu u siromanom tlu ili u udubinama izmeu stijena s malo vode. Ouvanje travnjaka
visoke prirodne vrijednosti mora biti definirano kao prioritet u okviru poljoprivredno okolinih mjera to e
pridonijeti ouvanju i zatiti podruja s visokom prirodnom vrijednou.
Ouvanje prirodnih ekosustava koritenjem metoda koje e smanjiti negativni pritisak poljoprivrede na
okoli predstavlja dugoronu dobrobit koja se oituje u kvalitetnim poljoprivrednim proizvodima i u
poboljanju kvalitete ivota u ruralnim zajednicama.
4.2.17. Potreba 17. Odravanje kontinuiteta poljoprivredne proizvodnje u podrujima s prirodnim ili
specifinim ogranienjima za poljoprivredu
Popreni ciljevi
Okolina
Opis
Surovi klimatski i pedoloki uvjeti dovode poljoprivrednike koji ive i rade u takvim podrujima u
nepovoljniju poziciju u odnosu na poljoprivrednike u drugim dijelovima zemlje.
116
U podrujima s ogranienjima trokovi su vii, a prinosi manji, pa je zanimanje za poljoprivredu u

opadanju, zbog ega pada i veliina poljoprivredne proizvodnje. Kao posljedica smanjenog zanimanja za
poljoprivredu javlja se postupna promjena u izgledu krajobraza to potom mijenja bioraznolikost podruja.
Krajnji negativni uinak je injenica da stanovnici naputaju ruralna podruja koja potom nepopravljivo
propadaju. Posebnost ruralnih podruja ne proizlazi samo iz krajobraza, ve i iz tradicionalnog naina
ivota, te stoga propadanje ruralnih podruja osiromauje kulturno bogatstvo Hrvatske.
Nastavak poljoprivredne djelatnosti u tim podrujima, posebno primjenom okolino prihvatljivih metoda,
obogauje krajobraz i bioraznolikost openito. Razvoj novih proizvoda, poticanje proizvoakih grupa i
razmjena iskustava izmeu upanija mogu pruiti dodatni poticaj za poljoprivrednu proizvodnju u tim
podrujima.
4.2.18. Potreba 18. Obnova umskih povrina konverzijom i sadnjom biljaka

Popreni ciljevi
Okolina
Opis
Degradacijski oblici umskih sastojina pokrivaju preko milijun ha tvorei tako 43,86% ukupne povrine
uma u Republici Hrvatskoj. U privatnim umama, uz visok udio panjaa od 48%, postoji znaajna povrina
sastojina koje su zbog nestrunog gospodarenja u prolosti izgubile optimalan omjer glavnih vrsta drvea i
najpovoljniju sastojinsku strukturu, zbog ega su prele u razliite degradacijske sastojinske oblike u kojima
nedostaje glavna vrsta drvea. umske kulture u Republici Hrvatskoj (70 021 ha), takoer, zbog
prevladavanja uglavnom samo jedne vrste drvea, vrlo su ranjive u smislu otpornosti prema klimatskim
promjenama i djelovanja nepovoljnih biotskih i abiotskih faktora u odnosu na stabilne visoke mjeovite
ume autohtonih vrsta drvea.
Panjae, ikare, ibljaci, makije i garizi u Republici Hrvatskoj predstavljaju degradacijske oblike umskih
sastojina. Zakon o umama (NN 140/2005) l. 28 dozvoljava rekonstrukciju i konverziju panjaa, ikara,
ibljaka i makija pomou umsko-uzgojnih radova koji su propisani umsko-gospodarskim planom.
Najstabilnije, zdravstveno najotpornije i ekoloki najvrjednije umske sastojine su klimatogene umske zajednice
koje zahvaljujui svom nainu postanka, sastavu vrsta i strukturi pripadaju ekolokom optimumu. Visoke ume,
u ijem sastavu je optimalan udio glavnih klimatogenih te sporednih vrsta drva, grmlja i sloja prizemnog raa
117
predstavljaju terminalnu fazu vegetacijske sukcesije, a time i najvrjednije umske sastojine s gledita usluga koje
nam pruaju, a dugorono i s gospodarskog gledita. Za razliku od degradiranih oblika umskih sastojina, iji je
razvoj sukcesije iz nekih razloga zaustavljen, dobro formirane umske sastojine nedvojbeno su otpornije na
nepovoljne klimatske promjene i djelovanje ostalih tetnih biotskih i abiotskih faktora.
Konverzijom je potrebno panjae, ikare i ibljake, ija je degradacija rezultat nestrunog gospodarenja u
prolosti, umski poari te drugi biotski i abiotski faktori, prevesti u ume visokog uzgojnog oblika u
podrujima gdje su takve ume prije postojale, ali samo gdje to doputaju trenutni klimatski i sastojinski
uvjeti, kako bi se zadovoljili ekoloki ciljevi.
Za konverzije svih degradacijskih stadija ume u visoki uzgojni oblik, u obzir je potrebno uzeti klimatske i
stanine uvjete te na temelju toga odabrati vrstu drvea i prikladnu tehnologiju (za pripremu tla, sadnju ili
sjeu, itd.)
4.2.19. Potreba 19. Modernizacija tehnologija, strojeva i opreme za izvoenje radova u umarstvu i preradi
drva
2C+) Poveanje odrivosti i kompetentnosti umskih gospodarstava i promocija odrivog

gospodarenja umama
6.A) Olakavanje diversifikacije, stvaranja i razvoja malih poduzea kao i otvaranje radnih mjesta
Popreni ciljevi
Okolina
Inovacije
Opis
Zbog sve vee potranje za drvom potrebno je poveati produktivnost i uinkovitost pridobivanja drva i
predindustrijske prerade drva, ali istovremeno zatititi i ouvati umske ekosustave. Takoer, je nuno
uvoenje novih tehnika i tehnologija te primjena i razvoj inovacija. Zbog velike povrine uma i umskih
zemljita znaajan dio stanovnitva u Republici Hrvatskoj, osobito u ruralnim podrujima, zaposlen je u
sektoru umarstva. Privatni izvoai radova u pridobivanju drva (326 licenciranih izvoditelja) te mali i
srednji subjekti u predindustrijskoj preradi drva (1.331) zbog skupe nabavne cijene strojeva, alata i opreme,
esto koriste slabo uinkovite, ekoloki nepovoljne i za ljudsko zdravlje i okoli tetne strojeve, alate i
postupke to uzrokuje povremena prekomjerna oteenja umskih ekosustava, naruavanja zdravlja
izvoaa radova, smanjenje konkurentnosti i znaajan pad zaposlenosti u drvopreraivakoj djelatnosti. Od
1990. godine do 2011. godine broj zaposlenih se smanjio za gotovo 70%.
Zbog velikog udjela degradiranih umskih sastojina u privatnim umama, naroito panjaa (278 554 ha)
118
koje ine 48% privatnih uma u Republici Hrvatskoj , privatnim umoposjednicima nuno je osigurati
dostupnost ekonomski i ekoloki prihvatljivih strojeva pomou kojih e se kvalitetno pripremiti tlo za
sadnju umskih vrsta drvea s ciljem konverzije panjaa u visoki uzgojni oblik ume
4.2.20. Potreba 20. Poveanje proizvodnje i koritenja energije iz obnovljivih izvora



2C) Poveanje odrivosti i kompetentnosti umskih gospodarstava i promocija odrivog

gospodarenja umama
6A) Olakavanje diversifikacije, stvaranja i razvoja malih poduzea kao i otvaranje radnih mjesta
Popreni ciljevi
Okolina
Inovacije
Opis
Obnovljivi izvori energije u Republici Hrvatskoj se koriste za proizvodnju toplinske i elektrine energije.
Hidro energija se najee koristi za proizvodnju elektrine energije, dok se energija sunca, vjetra i biomase
rijetko koristi. Poveanje koritenja obnovljivih izvora energije je jedan od stratekih prioriteta Republike
Hrvatske u pogledu proizvodnje energenata, energetske sigurnosti i zatite okolia; obnovljivi izvori
energije predstavljaju razvojne mogunosti za domau industriju kroz stvaranje novih radnih mjesta kao i
jednina alternativa fosilnim gorivima. Republika Hrvatska ima gotovo idealne insolacijske i klimatske
uvjete za iskoritavanje solarne energije.
Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske, planirano je da e udio obnovljivih izvora energije u
bruto neposrednoj potronji energije u 2020. godini iznositi 20%. Republika Hrvatska posjeduje dostatne
koliine biomase koja je najsloeniji oblik obnovljivih izvora energije jer kao sirovina obuhvaa umsku,
poljoprivrednu biomasu te biomasu nastalu prilikom proizvodnih procesa i dr., kao i mogunost proizvodnje
bioplina prilikom koritenja stajskog gnojiva, zelenog otpada te organskog otpada koji nastaje prilikom
obrade otpadnih voda, itd.
119
Plan je do 2020. godine upotrebljavati oko 26 PJ energije iz biomase. Znaajan potencijal za proizvodnju
umske biomase nalazi su u privatnim umama u kojima se uglavnom proizvodi ogrjevno drvo. Zbog sve
vee potranje, velikog potencijala za poveanje proizvodnje umske biomase (drvna sjeka) i ispunjenja
planova RH potrebno je razviti i poveati primjenu novih tehnologija za proizvodnju i skladitenje umske
biomase te u upotrebu uvesti nove strojeve za njeno ekonomski isplativo pridobivanje, osobito iz
nedovoljno otvorenih i trenutano nepristupanih umskih podruja. RH ima veliki, do sada nedovoljno
iskoriteni potencijal za proizvodnju umske biomase, 2,75 milijuna m u umama, dok preradom drva
nastaje 1,5 milijuna m umske biomase. (Energetska strategija Republike Hrvatske - NN 130/09).
Proizvodnja drvne biomase moe imati znaajan utjecaj na okoli: sve aktivnosti moraju uzeti u obzir
prikladne mjere sprjeavanja i/ili ublaavanja u skladu s umsko-gospodarskim planom ili
jednakovrijednim dokumentom.
4.2.21. Potreba 21. Obnavljanje poljoprivrednog potencijala miniranog zemljita


Popreni ciljevi
Okolina
Opis
Razminiranje je kljuan prioritet za obnovu ekonomskog poljoprivrednog potencijala i uinkovitog
upravljanja zatienim umskim podrujima u Republici Hrvatskoj, a jedan od prepoznatih nacionalnih
ciljeva jest smanjenje minski sumnjivih podruja za 140 km2 (14.000 hektara) koristei potporu ESI
fondova, kako je propisano Partnerskim sporazumom. Razminiranje se smatra horizontalnim ciljem, a u
nekim sluajevima, pripremom za druge djelatnosti unutar ESI programa koji e doprinijeti razvoju lokalne
ekonomije i ostvarenju Europa 2020 ciljeva.
Postoji prevladavajua potreba obnove poljoprivrednog potencijala na miniranom ili minski sumnjivom
poljoprivrednom zemljitu u Republici Hrvatskoj. Prisutnost miniranih i minski sumnjivih podruja na
ratom pogoenim podrujima Hrvatske predstavljaju posebnu tetu poljoprivrednom potencijalu u
Hrvatskoj, budui da se 19% ukupnog minski sumnjivog podruja pripisuje poljoprivrednom zemljitu koje
treba biti vraeno poljoprivrednoj uporabi.
Akcija je komplementarna s ostalim akcijama koje e se provoditi unutar Kohezijskog fonda, doprinosei
razminiranju 501,51 km2 miniranih i minski sumnjivih uma i umskog zemljita omoguujui njihovo
odrivo upravljanje i spreavanje degradacije uma.
Posljedino, kao dio zajednikih napora izmeu EPFRR i Kohezijskog fonda, oekuje se razminiranje
poljoprivrednih i zatienih umskih podruja. Razminiranje poljoprivrednog zemljita bit e okonano do
120
kraja 2018.godine, kako bi se potivala Konvencija iz Ottawe, temeljem koje se Hrvatska obvezala na
uklanjanje mina do oujka 2019.godine.
4.2.22. Potreba 22. Daljnji razvoj i jaanje lokalnih razvojnih inicijativa

Popreni ciljevi
Okolina
Inovacije
Opis
Nedostatak administrativnih kapaciteta na svim razinama javne uprave i korisnika, kao i nedovoljna
suradnja i koordinacija izmeu svih dionika negativno utjee na uinkovitost provedbe i iskoritenost
sredstava. Dosadanja suradnja javnog i civilnog sektora kroz proces socijalnog dijaloga nije omoguavala
uinkovito donoenje i provedbu lokalnih politika i planova. Apsorpcija sredstava EU-a na lokalnoj razini
zahtijevat e znaajno unapreenje programskih i administrativnih kapaciteta.
Nedovoljan razvoj lokalnih razvojnih inicijativa nije omoguio lokalnim dionicima pripremu i provedbu
lokalnih razvojnih strategija, te na taj nain sudjelovati u razvoju svoga podruja.
Iako je provedba LEADER pristupa u Republici Hrvatskoj zapoela unutar IPARD programa, pokrivenost
podruja sa odabranim LAG-ovima jo uvijek nije dovoljna. Odabrana 42 LAG-a pokrivaju oko 69%
povrine i ukljuuju 34% svih stanovnika Republike Hrvatske.
4.2.23. Potreba 23. Diversifikacija djelatnosti i otvaranje novih radnih mjesta u ruralnim podrujima

6A) Olakavanje diversifikacije, stvaranja i razvoja malih poduzea kao i otvaranje radnih mjesta
Popreni ciljevi
121
Okolina
Inovacije
Opis
U posljednjih nekoliko godina udio poljoprivrednog sektoru u BDP-a i udio zaposlene radne snage slijedi
negativan trend. Poljoprivredni sektor u ukupnom BDP-u ini 5,5% dok udio zaposlenih u poljoprivredi ini
13,8% od ukupne radne snage. Negativna gospodarska i populacijska kretanja odrazili su se i na to da sve
vei broj obiteljskih gospodarstava vie ne mogu ekonomski odrivo poslovati samo od primarne
poljoprivredne proizvodnje bez dodatnog prihoda na gospodarstvu. Takoer, jo uvijek je zanemariv broj
obiteljskih gospodarstava koji osim poljoprivredne proizvodnje pokreu nove kao to su djelatnosti
povezane s ulaganjem u obnovljive izvore energije, usluge, razvoj turizma, preradu i trenje proizvoda.
Postojea razina poljoprivredne proizvodnje ne moe omoguiti odravanje postojeih i otvaranje novih
radnih mjesta sa ciljem zadravanja stanovnitva i odrivi razvoj ruralnih podruja.
4.2.24. Potreba 24. Razvoj lokalne komunalne, drutvene, prometne i turistike infrastrukture
Popreni ciljevi
Okolina
Inovacije
Opis
Slabo naseljeni ruralni prostori su ostali na nioj razini razvoja komunalne i prometne infrastrukture u
odnosu na urbana podruja.
Slaba povezanost nerazvijenih ruralnih podruja s lokalnim i regionalnim centrima, nedovoljna kvaliteta i
izgraenost postojee komunalne i prometne infrastrukture jo uvijek ne omoguava potrebne uvjete za
odrivi razvoj ruralnih podruja i kvalitetu ivota na tom podruju. Prikljuenost stanovnitva na sustave
javne odvodnje u ruralnim podrujima je nedovoljna i znatno manja u odnosu na urbana podruja. U
podrujima s manje od 2000 ES (ekvivalenta stanovnika), prikljuenost stanovnitva na sustave javne
odvodnje iznosi svega 7% to je posljedica tehnike i financijske zahtjevnosti takvih projekata ali i slabog
financijskog kapaciteta jedinica lokalne samouprave u ruralnim podrujima. U jedinicama lokalne
samouprave prisutan je nedostatak kvalitetne strateko planske-dokumentacije i neusklaenost istih sa
nadreenim stratekim dokumentima.
Pristup irokopojasnom internetu je nedovoljan i neujednaen u ruralnim podrujima.
U ruralnim podrujima nedovoljan je broj kvalitetnih turistikih destinacija koje omoguavaju jaanje
prepoznatljivosti ukupne turistike ponude odreenog podruja i njihovo tzv. brendiranje: tematskih ruta i
parkova, turistikih atrakcija i objekata povijesnog i kulturnog znaenja, prirodnih turistikih atrakcija.
122
Obzirom da turistika infrastruktura moe imati utjecaj na okoli, svi projekti trebaju dokazati da su
poduzete odgovarajue mjere prevencije/ublaavanja mogueg utjecaja na okoli.
4.2.25. Potreba 25. Razvoj temeljnih usluga za ruralno stanovnitvo

Popreni ciljevi
Okolina
Inovacije
Opis
U Hrvatskoj je prisutan izraziti trend nepovoljnih demografskih kretanja, starenja stanovnitva, rasta broja
starijih u odnosu na aktivno stanovnitvo kao i rasta udjela samakih kuanstava. Ve je u 1981. godini 80%
povrine Hrvatske bilo zahvaeno depopulacijom ili priblino 90,0% svih sela. Stanovnitvo Republike
Hrvatske pod dugotrajnim je procesom starenja, to je vidljivo iz brojnih pokazatelja starenja stanovnitva.
Prema zadnjem popisu stanovnitva iz 2011. godine broj stanovnika starih 65 i vie godina prvi je put
premaio broj djece od 0 do 14 godina. Udio osoba starih 65 i vie godina iznosio je 17,7%, a udio djece od
0 do 14 godina 15,2%. Prirodni prirast stanovnitva je negativan za itavu Hrvatsku, dok je u preteno
ruralnim podrujima opadanje stanovnitva znatno izraenije nego u preteno urbanim.
Nedostatak i ne odgovarajue stanje i opremljenost , drutvenih, kulturno - zabavnih i sportsko rekreacijskih objekata kao to su drutveni i vatrogasni domovi, djeji vrtii, domovi za starije osobe ne
omoguavaju zadravanje postojeih i doseljavanje novih stanovnika te kvalitetnije ivljenje u ruralnim
podrujima. Navedeni negativni trendovi posebno utjeu i na radno aktivno stanovnitvo koje je osnova za
odrivi razvoj ruralnih podruja.
123
5. OPIS STRATEGIJE
5.1. Obrazloenje odabranih potreba koje trebaju biti zadovoljene PRR-om i odabir ciljeva,
prioriteta, podruja od interesa i utvrivanja ciljeva na temelju dokaza SWOT analizom i procjene
potreba. Prema potrebi, obrazloenje tematskih potprograma ukljuenih u program. U obrazloenju
se posebno ukazuje na zahtjeve navedene u lanku 8. stavku 1. toki (c) alinejama (i) i (iv) Uredbe
(EU) br. 1305/2013.
U skladu sa Strategijom Europa 2020. i potujui ciljeve, prioritete i mjere iz Uredbe (EU) br. 1305/2013,
Ministarstvo poljoprivrede je izradilo ovu strategiju ruralnog razvoja u Hrvatskoj, koja je u cijelosti
usklaena sa strategijom Republike Hrvatske za ulaganje ESI fondove kao je definirano u Sporazumu o
partnerstvu.
to se tie Programa ruralnog razvoja, definirani su sljedei opi ciljevi:
Restrukturiranje i modernizacija poljoprivrednog i prehrambenog sektora
S obzirom na nisku produktivnost koja obiljeava poljoprivredni sektori i visoki stupanj rascjepkanosti
strukture poljoprivrednih gospodarstava, PRR namijenjen je rjeavanju potreba restrukturiranja i
modernizacije hrvatske poljoprivrede i prehrambene djelatnosti putem mjera za poboljanje gospodarske
uinkovitosti i konkurentnosti, ukljuujui infrastrukturu za navodnjavanje, obnovu poljoprivrednog
potencijala s naglaskom na razminiranje poljoprivrednog zemljita, okrupnjavanje zemljita, poticanje
generacijske obnove te razvoj malih i odrivih konkurentnih gospodarstava. Smanjenje trokova
poljoprivredne proizvodnje/prerade hrane rezultirat e poboljanjem kvalitete i sigurnosti hrane to e
doprinijeti konkurentnost te e imati pozitivan utjecaj na prihode na gospodarstvu. Potpora za
restrukturiranje i modernizaciju tih sektora mora takoer osigurati pozitivan utjecaj na okoli ulaganjima u
zelene tehnologije i prakse te racionalno koritenje gnojiva i pesticida. Stoga PRR e doprinijeti postignuu
ciljeva postavljenih u Strategiji Europa 2020 za pametan, odriv i ukljuiv rast te imati pozitivan uinak
prema gospodarstvu s niskom razinom ugljika s naglaskom na stvaranje novih radnih mjesta u poljoprivredi,
prehrambenom i umarskom sektoru kao rezultat poboljane konkurentnosti i odrivosti. Oko 41% sredstava
e biti alocirano za postizanje tog cilja.
Promicanje okolino uinkovitog poljoprivrednog sustava
Strateki cilj Hrvatske je obnova, ouvanje i poboljanje bioloke raznolikosti i visoke prirodne vrijednosti
poljoprivrednog zemljita (npr. NATURA 2000) promicanjem okolino uinkovitog sustava s naglaskom na
organski uzgoj i pratee poljoprivredne proizvodnje u podrujima koja se suoavaju s prirodnih i drugim
ogranienjima. Odobravanje naknade za ekonomske gubitke s kojima se suoavaju u podrujima sa
prirodnim i drugim posebnih ogranienjima omoguit e odravanje poljoprivrednog zemljita i ouvanje
sela, kao i promicanje odrivog sustava poljoprivredne proizvodnje u tim podrujima. Takva naknada e
pridonijeti sprjeavanju naputanje zemlje i smanjiti rizik od gubitka bioloke raznolikosti. Nedostatak
svijesti o vanosti i prednostima odrivog upravljanja ekosustavima je rezultiralo intenzivnim
poljoprivrednim praksama i prekomjernom koritenje gnojiva i pesticida s posljedinim utjecajem na okoli
koji treba rjeavati specifinim mjerama potpore i koja podupire irenje znanja i praksi o zatiti okolia u
poljoprivredi. Stoga e se Programom doprinijeti dostignuu ciljeva postavljenih u Strategiji Europa 2020. o
bioraznolikost s naglaskom na vie odrivoj poljoprivredi i umarstvu. Oko 27% sredstava e biti alocirano
za postizanje tog cilja.
Poboljana uinkovitost resursa te pomaka ka klimatskih elastinoj poljoprivredi, prehrambenoj
industriji i umarstvu
Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora iz poljoprivrede, prehrambene industrije i umarstva je nacionalni
prioritet, poticati bioloko gospodarstvo i smanjiti emisije staklenikih plinova kako bi se postigli ciljeve
124
2020. Poseban prioritet je poticati koritenje drvne biomase, s obzirom nedovoljno iskoriteni potencijal
stvorene umske biomase. Poticat e se ulaganja za koritenje poljoprivredne biomase i solarne energije u
poljoprivredi i preradi.
Akcije za poboljanje klimatske elastinosti u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i umarstvu moraju biti
usmjereni na sljedee strateke prioritete. Hrvatska je sve vie izloena ekstremnim vremenskim uvjetima
koji uzrokuju sue i poplave, koje se pripisuju klimatskim promjenama, vrlo mali udio poljoprivrednog
zemljita se navodnjava, to znaajno utjee na produktivnost. Kljuni prioritet je uspostava novih sustava
za navodnjavanje u poljoprivredi kako bi se zadovoljio nacionalni cilj 2020, te poboljati upravljanje suom
u poljoprivredi i odriva proizvodnja. to je u skladu s aktivnostima u planu upravljanja poplavama
predvienim u ERDF kao to je navedeno u Sporazumu o partnerstvu.
Odrivo gospodarenje umama, ukljuujui obnovu degradiranih umskih sastojina i zamjena umskih
kultura je prioritet koji e doprinijeti poveanju otpornost i vrijednost okolia, kao i poboljati ekosustav,
ukljuujui podruja NATURA 2000. Aktivnost e biti usmjerene na poveanje povoljnog uinka uma na
vodni reim i zatitu i kvalitetu tla, a umski radovi e unaprijediti stabilnost, strukturu, elastinost i
zdravstveno stanje uma, kako bi poboljali svoju sposobnost za izdvajanje i sekvestraciju ugljika.
Programom e se doprinijeti postignuu ciljeva postavljenih u Strategije Europa 2020., koja propisuje
stvaranje gospodarstava otpornijih na klimatske promjene u poljoprivredi i umarstvu, osigurati da Europska
infrastruktura bude vie prilagoena. Oko 11% sredstava e se alocirati za postizanje ovog cilja.
Smanjenje ruralne depopulacije i poveanje kvalitete ivota te gospodarski oporavak
Loa kvaliteta ivota u ruralnim podrujima, ukljuujui nedostatak osnovnih usluga i neadekvatnih
socijalnih i kulturnih sadraja i nedostatka pratee infrastrukture, dovelo je do znaajne depopulacije osobito
aktivnog stanovnitva te nepoeljnog oteenja njihovih kulturnih i krajobraznih vrijednosti. Da bi ruralna
podruja bila to atraktivnija, pogotovo udaljena, rijetko naseljena podruja te s obzirom na lou povezanost
izmeu naselja i lou konkurentnost, ulaganja u malu infrastrukture javne usluge i obnovu sela te aktivnosti
za obnovu i unapreenje kulturne i prirodne batine sela i ruralnog krajolika mora biti prioritet za poticanje
rasta i promicanje zatite okolia i drutveno-gospodarske odrivosti u ruralnim podrujima, u skladu s
lokalnim razvojnim planovima/strategijama kako bi se postigla najvia dodana vrijednost investicija kroz
EPFRR za njihov gospodarski oporavak promicanja rasta i stvaranje radnih mjesta. Programom e se
doprinijeti postignuu ciljeva postavljenih u Strategiji Europa 2020 za pametan, odriv i ukljuiv rast
promicanjem uravnoteenog teritorijalnog razvoja ruralnih podruja koje pruaju bolje osnovne usluge i
lokalni razvoj zajednice. CLLD7 e se provoditi putem mono fonda kao to je utvreno u Sporazumom o
partnerstvu. Oko 21% sredstava e se alocirati za postizanje ovog cilja.
Izbor navedenih stratekih ciljeva, kao i prioriteta i fokus podruja i namjenskih financijskih alokacija, su
bazirani na analizi situacije, injeninoj SWOT analizi i evaluaciji potreba. Evaluacija potreba pruila je
osnovicu za uspostavu ravnotee financiranja i odgovarajuih alokacija, fokusirajui se na strateke akcije
koje mogu biti raznolike za ostvarenje ujednaene, odrive ruralne ekonomije. Strateki izbori iz drugih ESI
fondova uzeti su u obzir za predvianje sinergija i komplementarnosti u ostvarenju stratekih ciljeva.
Hrvatska e takoer financirati dodatna nacionalna izravna plaanja za koja e 15% sredstava EPFRR biti
prebaeno u prvi stup.
Doprinos prioritetima Europske unije za ruralni razvoj
Specifini treninzi i demonstracijske aktivnosti poveat e prijenos znanja i unos inovacija kako bi se
omoguila konkurentnost poljoprivrednog, prehrambenog i umarskog sektora. Time e se poticati navike
Lokalni razvoj pod vodstvom Zajednice

125
cjeloivotnog uenja i omoguiti razmjenu iskustava te uvoenje novih tehnika i tehnologija.

Javna savjetodavna sluba pruat e prilagoene savjete za poveanje ekonomske i ekoloke uinkovitosti
gospodarstava.
Poticat e se prijenos znanja i suradnja izmeu istraivakog sektora i poljoprivrednika te sudionika u
prehrambenoj industriji i umoposjednika.
Povezujui niz mjera, poticat e se mogunosti za razvoj inovativnih tehnologija i istraivanja klastera,
partnerstva i operativnih grupa (EIP). Poticanje suradnje izmeu istraivakog sustava i proizvoaa za
razvoj, testiranje, provedbu i irenju novih znanja i inovacija e poduprijeti rast cjelokupnog seoskog
gospodarstva, poveanje konkurentnosti i uinkovitosti resursa.
Ovakvim pristupom rjeavaju se potrebe: 1, 2 i 3 te pridonosi prioritetu PRR: Poticanje prijenosa znanja i
inovacija u poljoprivredi, umarstvu i ruralnim podrujima.
Restrukturiranjem proizvodnje, poticanje ulaska mladih poljoprivrednika te poboljanjem odrivosti i
konkurentnosti gospodarstava cilj je dobiti konkurentne proizvoae.
Prisutan je velik broj poljoprivrednih gospodarstava suoenih s problemima koje donose procesi strukturnih
promjena. Veliki su problem i rascjepkani posjedi, a u poljoprivrednom i umarskom sektoru sve ee
ostaje samo starije stanovnitvo. Poljoprivredna gospodarstva u proizvodnji esto koriste tehniku koju su
koristili jo prije 1990. godine, a zbog nedostatka osnovnih preduvjeta potrebnih za razvoj, esto ne mogu
razvijati suvremenu tehnologiju, stoga je potrebna potpora kako bi se poboljala konkurentnost i odrivost.
Potpora za osnovnu infrastrukturu javnog navodnjavanja i komasaciju mora stvoriti povoljne uvjete za
razvoj isplativije i uinkovitije poljoprivredne proizvodnje.
Ovakvim pristupom rjeavaju se potrebe: 5, 6, 7, 8, 9 i 10 te pridonosi prioritetu PRR: Jaanje isplativosti
poljoprivrednoga gospodarstva i konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede u svim regijama te promicanje
inovativnih poljoprivrednih tehnologija i odrivog upravljanja umama.
Poljoprivredna proizvodnja je podlona utjecaju prirodnih katastrofa i katastrofalnih dogaaja, a
poljoprivredna gospodarstva ne mogu snositi dodate visoke trokove polica osiguranja, to izravno utjee na
gospodarski potencijal proizvodnje u godinama nakon takve katastrofe. Mjere upravljanja rizikom e
pridonijeti stabilnosti proizvodnje i promicati kulturu upravljanja rizicima meu poljoprivrednicima.
Nakon Domovinskog rata, obnova poljoprivredno proizvodnog potencijala na miniranim i minski
sumnjivim poljoprivrednim povrinama u Hrvatskoj e osigurati odrivost poljoprivredne proizvodnje i
sprijeiti propadanje poljoprivrednih gospodarstava.
Potpora e se davati za udruivanje proizvoaa u organizacije, bolja organizacija poljoprivrednika kao i
smanjenje broja posrednika u opskrbnom lancu u cilju boljeg i lakeg sudjelovanje na tritu.
Hrvatska ima veliki potencijal za sudjelovanje u programima kvalitete, ali trenutano sudjelovanje je
oteano zbog sloenosti postupka i velikih trokova: razvoj sustava kvalitete i poticanje ukljuivanja
proizvoaa i proizvoakih grupa e pomoi u ostvarenju tog potencijala.
Ovakvim pristupom rjeavaju se potrebe: 11, 12, 13 i 21 te pridonosi prioritetu PRR: Promicanje
organizacije lanca opskrbe hranom, ukljuujui preradu i plasiranje poljoprivrednih proizvoda na trite,
dobrobit ivotinja te upravljanje rizikom u poljoprivredi.
Poljoprivredna i umska proizvodnja izravno utjeu na kvalitetu vode, tla i zraka, ime se doprinosi
stratekom cilju ouvanja prirodnih resursa i njihovu raznolikost.
Provoenjem planova gospodarenja umama osigurala bi se stabilnost prihoda, ekoloko i socijalno
odgovorno gospodarenje umama uz ouvanje i promicanje bioloke raznolikosti, osigurat funkcionalnost
126
uma za ope dobro i dugoronu gospodarsku vrijednosti umskih ekosustava.

Jedan od glavnih prirodnih bogatstava Hrvatske su brojni izvori kvalitetne vode. Osim toga, Hrvatska je
bogata biolokom i biogeografskim raznolikostima, zatita kojih zahtijeva stalnu panju i njegu
poljoprivredno okolinim mjerama.
Intenzivna proizvodnja ima za posljedicu poveanje koritenja agrotehnikih mjera, to zahtijeva aktivnosti
kako bi se sprijeilo bilo kakav negativan utjecaj na ouvanje bioloke raznolikosti i krajolika.
Ovakvim pristupom rjeavaju se potrebe: 4, 14, 15, 16, 17 i 18 te pridonosi prioritetu PRR: Obnavljanje,
ouvanje i poboljanje ekosustava povezanih s poljoprivredom i umarstvom.
Rast energetske uinkovitosti poljoprivrednih i preraivakih gospodarstava, kao i poveanje proizvodnje
energije iz obnovljivih izvora i njezina potronja, doprinijet e okolinoj i gospodarskoj uinkovitosti. PRR
e se poticati proizvodnju energije iz obnovljivih izvora za vlastitu potronju. Posebna pozornost e se
usmjeriti na usvajanje uspjenih inovativnih rjeenja, praksi, procesa i tehnologija.
Iskoritavanje biomase iz primarnih i umskih resursa moe dati znaajan doprinos gospodarstvu. Izgradnja
umskih putova olakat e opskrbu drvnom biomasom.
Ovakvim pristupom rjeavaju se potrebe: 9, 10, 19 i 20 te pridonosi prioritetu PRR: Promicanje
uinkovitosti resursa te poticanje pomaka prema gospodarstvu s niskom razinom ugljika otpornom na
klimatske promjene u poljoprivrednom, prehrambenom i umarskom sektoru.
Uravnoteeni razvoj ruralnih podruja je strateki cilj Hrvatske. Hrvatska je teko pogoena procesom
migracije stanovnitva u urbana podruja i depopulacije ruralnih podruja. Pomou PRR Hrvatska ima za
cilj da se zaustavi negativan trend i omogue uvjete za njegovu preokret kroz poticanje razvoja komunalne i
socijalne infrastrukture u ruralnim podrujima i poboljanja osnovnih usluge na selu kao preduvjeta za
stvaranje atraktivnog okruenja za mlade ljude i obitelji za ivot i rad.
Potpora za poduzetnitvo i stvaranje novih radnih mjesta u ruralnim podrujima su mjere koje mogu utjecati
na zadravanje mladih ljudi i aktivnog ruralnog stanovnitva te dugorono postii povratak onih koji su
otili.
Razvoj lokalnih zajednica je odriv samo ako je inicijativa zapoela i priznata od strane svih dionika. Stoga
PRR potie razvoj lokalnih inicijativa i lokalnih akcijskih grupa.
Ovakvim pristupom rjeavaju se potrebe: 22, 23, 24 i 25 te pridonosi prioritetu PRR: Promicanje drutvene
ukljuenosti, suzbijanja siromatva te gospodarskog razvoja u ruralnim podrujima.
Koordinirani pristup (izmeu ESIF i drugih oblika javne potpore) e biti neophodna kako bi se osiguralo da
PRR igra zajedniku i pravovaljanu fokusiranu ulogu u donoenju strategije kako je navedeno u Sporazumu
o partnerstvu.
Tijekom programiranja razvijen je zajedniki pristup razvoj ruralnih zajednica i mehanizam za jau,
zajedniku koordinaciju izmeu fondova u provedbi ESI fondova. U isto vrijeme, osigurana je jaka
dosljednost i usklaenost sa stupom 1. Zajednike poljoprivredne politike.
Unutar ESF-a bit e dostupno formalna izobrazba poljoprivrednika i druge dionika ruralnih podruja,
ukljuujui i stjecanje strukovnih kvalifikacija.
Kroz EPFRR financirat e se pruanje osnovnih usluga vodoopskrbe i odvodnje u naseljima ispod 2000
stanovnika. Operativni program konkurentnosti i kohezije e financirati vea ulaganja u ruralnim
127
podrujima. Sva ulaganja u irokopojasnu infrastrukturu e se financirati kroz ERDF.

Kogeneracijska postrojenja za energetsku uinkovitost i obnovljivi izvori energije u privatnom sektoru e se
financirati kroz Operativni program konkurentnosti i kohezije.
Razminiranje umskih povrina e se financirati kroz ERDF.
Ovom pristupom, a imajui u vidu sveobuhvatni princip tematskih ciljeva, fokus podruja FA 5A, 5B i 6C
nee biti direktno programirana. Meutim, sekundarni doprinos fokus podruja 5A i 5B bit e uvrten u
odgovarajue mjere i tipova operacija u poglavlju 5.2 u nastavku.
Pratei uspostavu NATURA 2000 Plan upravljanja i imajui na umu da je RH odredila SPA podruja koja i
u rujnu poslala pSCI listu u EK, potrebne zatitne mjere za SCI uspostavit e se to prije kako je definirano
lankom 4. Direktive Vijea 92/43/EEZ od 21.svibnja 1992. o ouvanju prirodnih stanita i divlje faune i
flore (SL L 206, 22.07.1992.), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Direktivom Vijea 2013/17/EU od
13.svibnja 2013. o prilagodbi odreenih direktiva u podruju okolia zbog pristupanja Republike Hrvatske
(SL L 158, 10.06.2013.) (u daljnem tekstu: Direktiva Vijea 92/43/EEZ). Aktivnosti unutar lanka 30.
Uredbe (EU) 1305/2013 za potporu NATURA 2000 podruja bit e uvedena naknadno. Do tada e se
prednost odreenim aktivnostima poljoprivredno okolinih operacija koje se provode u NATURA
podrujima biti dodijeljena kroz kriterije odabira u sladu sa strategijom.
128
5.2. Kombinacija i obrazloenje mjera ruralnog razvoja za svako fokus podruje, ukljuujui
opravdanost dodjele financijskih sredstava mjerama i primjerenost financijskih sredstava za
postizanje ciljeva utvrenih u lanku 8. stavku 1. toki (c) alinejama (ii) i (iii) Uredbe (EU)
br. 1305/2013. Kombinacija mjera ukljuenih u logiku intervencije temelji se na dokazima iz SWOT
analize te obrazloenju i odreivanju prioriteta potreba iz toke 5.1.
5.2.1. P1: Poticanje prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi, umarstvu i ruralnim podrujima
5.2.1.1. 1A) Poticanje inovacija, suradnje i razvoja baze znanja u ruralnim podrujima
5.2.1.1.1. Odabir mjera ruralnog razvoja
M01 - Prenoenje znanja i aktivnosti informiranja (l. 14.)
M02. Savjetodavne slube, slube za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i pomo

poljoprivrednim gospodarstvima (l. 15.)
M16 - Suradnja (l. 35.)
5.2.1.1.2. Kombinacija i obrazloenje mjera ruralnog razvoja
Ulaganjima u okviru navedenih mjera utjecat e se na poveanje stupnja znanja i poticanje inovacija,
uinkovitije koritenje tehnologije te jau, dugotrajniju povezanost izmeu istraivakog sektora i ruralnog
gospodarstva.
Akcije za ublaavanja klimatskih promjena i prilagodbe posebno su usmjereni kroz informacije vezane za
edukacije o oekivanju buduih klimatskih scenarija. U podruju umarstva, edukacije i demonstracijske
aktivnosti e biti organizirane u skladu s Kyoto protokolom o gospodarenju umama.
Prijenos znanja kroz radionice i demonstracijske aktivnosti te prilagoeni savjeti doprinijet e poveanju
svijesti o zatiti okolia, stupnju zatite prirodnih resursa i bioloke raznolikosti, zatiti voda te
potencijalnim utjecajima (pozitivnim i negativnim) poljoprivrede i gospodarenja umama na okoli. To e
ukljuivati specijalizirane treninge i savjetovanja za odrivo upravljanje tlom i poljoprivredno-okoline
prakse.
Kroz ciljane tipove operacija posebna pozornost posveena je mladim poljoprivrednicima.
Usavravanje savjetnika omoguit e stalno praenje inovativnih tehnologija i proizvodnih procesa, kao i
poveanje znanja o pitanjima zatite okolia u poljoprivredo, okolinim i klimatskim uvjetima te e
pridonijeti boljoj produktivnosti i boljem iskoritavanju prirodnih resursa.
irenje i razvoj inovacija e se poticati kroz suradnju izmeu istraivakog sektora i ruralnog gospodarstva,
kako bi se premostio jaz inovacija. Povezivanje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoaa i njihova
suradnja u okviru operativnih skupina u EIP e doprinijeti boljem sudjelovanje na tritu. Nadalje, poticat e
se inovacije i primjena istraivanja u vezi s novim tehnologijama i postupcima za smanjenje emisije
staklenikih plinova.
Mjere M01, M02 i M16 izravno doprinose ovom fokus podruju, a financijski e biti programirane sukladno
odreenom tipu operacije.
129
5.2.1.2. 1B) Jaanje poveznica izmeu poljoprivrede, proizvodnje hrane i umarstva te istraivanja i
Nastavno na SWOT analizu i procjenu potreba, ulaganjima u ovu mjeru omoguit e se bolja suradnju
sudionika izmeu poljoprivrednog sektora, istraivakog i inovacijskog sektora te poticati razvoj, irenje i
istraivanja inovacija u tim sektorima. Cilj je uspostava operativnih skupina koja e raditi na inovativnim
projektima vezanim za poljoprivrednu proizvodnju s krajnjim ciljem za napredovanjem u tehnolokoj
proizvodnji
Razvoj poljoprivredne proizvodnje temelji se na znanju i inovacijama to je jedan od kljunih imbenika za
drutveni i gospodarski razvoj. Ulaganjima u mjeru suradnje omoguit e izravan prijenos tehnikih i
tehnolokih znanja i prijenos i primjenu istraivanja u praksi.
Uspostavom operativnih skupina unutar EIP ojaat e se i potaknuti razvoj inovacija. Povezivanjem
poljoprivredno-prehrambenih proizvoaa i obvezno ukljuivanje operativnih grupa u pilot projekte te
razvoja novih proizvoda osigurat e iru distribuciju i bri razvoj.
Ulaganjima u mjeru suradnje doprinijet e boljem sudjelovanju na tritu kroz poticanje stvaranja kratkih
lanaca opskrbe.
Mjera M16 izravno doprinosi ovom fokus podruju.
5.2.1.3. 1C) Poticanje cjeloivotnog uenja i strune izobrazbe u sektorima poljoprivrede i umarstva
Nastavno na SWOT analizu i procjenu potreba ulaganjima unutar navedenih mjera utjecat e se na bolju
izobrazbu djelatnika u poljoprivrednom i umarskom sektoru.
Trino natjecanje u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i umarstvu sve je agresivnije, tako da su
inovativnost i kreativnost iznimno vani za poboljanje konkurentnosti i bolju poziciju na tritu. Zbog
brzog razvoja tehnologija, potrebno je omoguiti cjeloivotno uenje za poljoprivrednike i umoposjednike
te osigurati struno osposobljavanje za stjecanje novih znanja i vjetina.
Modernizacija tehnologije i stalno praenje novih dostignua bit e omogueno ulaganjima u spomenutu
mjeru.
Preduvjet za ispunjenje tog cilja u hrvatskoj poljoprivredi je dobro razvijena i osposobljena savjetodavna
sluba s radom na upanijskoj razini.
130
Djelatnici savjetodavne slube daju savjete poljoprivrednicima na cijelom teritoriju Republike Hrvatske
kroz izravni kontakt o nizu pitanja vezanih za proizvodnju i provedbu potrebnih standarda, normi
proizvodnje itd.
Nadalje, privatni subjekti pruaju razne usluge savjetovanja u vezi s direktnom proizvodnjom i uvoenjem
novih tehnolokih procesa.
Ostale strune i akademske institucije za obuku, istraivaki centri i nevladine organizacije takoer su
osposobljeni za pruanje prijenosa znanja prema dionicima u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i
umarskom sektoru.
Mjera M01 izravno doprinosi ovom fokus podruju.
5.2.2. P2: Jaanje isplativosti poljoprivrednoga gospodarstva i konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede u
svim regijama te promicanje inovativnih poljoprivrednih tehnologija i odrivog upravljanja umama
5.2.2.1. 2.A) Poboljanje gospodarskih rezultata svih poljoprivrednih gospodarstava i
olakavanje restrukturiranja i modernizacije, osobito u cilju poveanja sudjelovanja u tritu
i trine usmjerenosti, kao i poljoprivredne diversifikacije
M01 - Prenoenje znanja i aktivnosti informiranja (l. 14.);

poljoprivrednim gospodarstvima (l. 15.):
M04 - Ulaganja u fiziku imovinu (l. 17.):
M06 - Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja (l. 19.):
M16 - Suradnja (l. 35.):
M18 - Financiranje dodatnih nacionalnih izravnih plaanja za Hrvatsku (l. 40.).
Ulaganjima kroz ove mjere utjecat e se na smanjenje trokova proizvodnje i poveanje produktivnosti rada.
Ulaganjima u nove tehnologije poveava se gospodarska uinkovitost gospodarstava i pridonosi smanjenju
emisija staklenikih plinova. Strunim osposobljavanjem i savjetovanjem doprinijet e se srednjorono i
dugorano uinkovitosti aktivnostima. Veina poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj obrauju male
povrine na kojima je teko uspostaviti odrivu proizvodnju.
Ulaganja u komasaciju zemljita rezultirat e okrupnjavanjem poljoprivrednih povrina i smanjenju praznog
hoda poljoprivrednih strojeva. Diversifikacija malih gospodarstava sa drugim poljoprivredno vezanim
aktivnostima doprinijet e gospodarskoj odrivosti. Prerada i trenje poljoprivrednih proizvoda, ruralni
turizam i otvaranje uslunih sektora u ruralnim podrujima uvelike e doprinijeti razvoju poduzetnitva.
Ulaganja u restrukturiranje i modernizaciju poljoprivrednih gospodarstava poveat e njihovu uinkovitost i
omoguiti gospodarsku odrivost i konkurentnost. Uvoenje naprednih tehnologija, promjene u
131
poljoprivrednoj strukturi proizvodnje, uinkovitim koritenjem prirodnih resursa kao i proizvodnjom visoko
profitabilnih usjeva poboljat e sudjelovanje na tritu. Ulaganja u obnavljanje poljoprivrednog
proizvodnog potencijala bit e osnova za stabilnost proizvodnje i prihoda gospodarstava.
Ulaganja u novu mreu sustava za navodnjavanje doprinijet e se poboljanju gospodarskih rezultata i
omoguiti poljoprivrednu diversifikaciju s kontroliranom potronje vode to rezultira uinkovitom
koritenje vode u poljoprivredi.
Potpora za gospodarstva doprinijet e njihovoj strukturalnoj reformi te lakem izlasku na trite
poljoprivrednih gospodarstava koja su na granici ekonomske odrivosti.
Kroz potporu za operativne grupe i pilot projekte ruralni dionici mogu iskoristiti mogunosti rjeavanja
specifinih problema u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i umarstvu.
Mjera M05 takoer doprinosi ovom fokus podruju sekundarnim doprinosom.
5.2.2.2. 2.B) Olakavanje ulaska poljoprivrednika s odgovarajuom izobrazbom u sektor poljoprivrede, a

M01 - Prenoenje znanja i aktivnosti informiranja (l. 14.):

poljoprivrednim gospodarstvima (l. 15.):
M06 - Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja (l. 19.).
Nastavno na SWOT analizu i procjenu potreba PRR e poticati ulazak mladih poljoprivrednika s ciljem
poboljanja demografske slike u poljoprivrednom sektoru te jaanjem generacijske obnove kroz ulaganja u
M06, potiui specifinih prijenos znanja i strunog osposobljavanja te pruanje savjetodavnih usluga
prilagoenih za mlade poljoprivrednike.
Kako bi se poboljala generacija obnova poljoprivrednika te poveanje konkurentnosti poljoprivrednih
gospodarstava potpore e biti usmjerena na mlade poljoprivrednike koji su po prvi put postavljeni kao
nositelj poljoprivrednog gospodarstva, a posjeduju adekvatna struna znanja.
Mladi poljoprivrednici jame budunost poljoprivrede i time opstanak ruralnog gospodarstva i ruralne
zajednice kao takve. Takoer doprinose inovacijama u svom radu, ali se suoavaju sa raznim potekoama
kao to je mogunosti stjecanja obradivih povrina te bankovnim kreditima. Dakle, postoje barijere koje
spreavaju mlade ljude u pokretanju poljoprivredne proizvodnje, kupnji poljoprivrednih strojeva i
poljoprivrednog zemljita. Takoer za mlade poljoprivrednike koji se ve bave poljoprivredom
proizvodnjom problem predstavlja proirenje postojeih proizvodnih kapaciteta te da postanu trino odrivi
te sposobni ulagati u inovacije. Ulaganja u okviru ove mjere potpora e se dodjeljivati mladim
poljoprivrednicima za ulazak u sektor poljoprivrede ime se omoguava generacijska obnova.
132
5.2.2.3. 2C+) Poboljanje odrivost i konkurentnost umskih poduzea i promicanje odrivog gospodarenja
umama
M04 - Ulaganja u fiziku imovinu (l. 17.)
M08 - Ulaganja u razvoj umskih podruja i poboljanje isplativosti uma (l. 21.-26.)
Nastavno na SWOT analizu i procjenu potreba potpora e se davati za izgradnju nove i rekonstrukciju
postojee umske prometne infrastrukture, posebno umskih putova olakavajui pristup umskim
podrujima ime e se poveati vrijednost uma i umskog zemljita. Poboljanjem umske prometne
infrastrukture poveat e se potencijal drvne grae i biomase, to doprinosi boljoj zatitu uma i poveanje
usluga umskog ekosustava, otvorit e se nova podruja za proizvoda koji nisu iz drvne grae i doi e do
porasta odrivog upravljanje umama s dugoronim gospodarski uinkom. Dostupnost novih umskih
povrina doprinijet e odravanju poduzea koji se bave umarstvom, poveavajui pristupanost uma, to
e dugorono utjecati na odrivosti i konkurentnosti.
Potpora modernizaciji i uvoenju uinkovitih i okolino prihvatljivih tehnologija, strojeva, alata i opreme za
prikupljanje drva i predindustrijsku obradu e doprinjeti poticanju konkurentnosti umskih poduzea.
5.2.3. P3: Promicanje organizacije lanca opskrbe hranom, ukljuujui preradu i plasiranje poljoprivrednih
proizvoda na trite, dobrobit ivotinja te upravljanje rizikom u poljoprivredi
5.2.3.1. 3A) Poboljanje konkurentnosti primarnih proizvoaa njihovom boljom integracijom u
proizvodima, putem promicanja na lokalnim tritima i u kratkim krugovima opskrbe, skupina proizvoaa i
meustrukovnih organizacija
M03 - Programi kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu (l. 16.)
M09 - Uspostavljanje skupina proizvoaa i organizacija (l. 27.)
133
Potpora e se davati za bolju organizaciju poljoprivrednika u cilju postizanja veih prihoda te smanjenja
broja sudionika u opskrbnom lancu.
Kako bi plasirali svoje proizvode u velikim trgovakim lancima i smanjenja ovisnost o posrednicima,
proizvoai moraju imati proizvode odreene koliine i kvalitete poticat e se njihovu integraciju u
uspostavljanje skupina i organizacija proizvoaa. Integracija razmjerno velikog broja malih primarnih
proizvoaa i smanjenjem koraka u lancu opskrbe poboljat e se plasman poljoprivrednih proizvoda na
trite to e izravno utjecati na poveanje ekonomske dobiti. Nedostatak znanja vezano za prednosti takvih
udruivanja rjeavat e se kroz specijalizirane edukacije u okviru Mjere 1.
Poboljanje kvalitete poljoprivrednih proizvoda izravno je povezano s mogunou registriranja oznaka
kvalitete koja omoguuje njihovo lake stavljanje na trite i poveanje dodane vrijednosti takvih proizvoda.
Meutim, mali proizvoai nemaju kapital potreban za sudjelovanje u programima kvalitete i njihovo
sudjelovanje nije u potpunosti prepoznato na tritu. Stoga investicije u integraciju proizvoaa proizvoda
sa zatienim oznakama izvornosti, zatienim oznakama zemljopisnog podrijetla, ekolokim proizvodima i
zajameno tradicionalnim specijalitetima poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda pridonijet e ostvarenju
tog cilja. Budui da je primjena ovim programa kvalitete tek nedavno prepoznata u RH potrebne su dodatne
informacije i promotivne aktivnosti u svrhu poveanja svijesti potroaa.
Potpora e se davati za materijalna i nematerijalna ulaganja u preradu i trenje poljoprivrednih proizvoda i
modernizaciju prerade i marketing.
Ulaganja u horizontalnu i vertikalnu suradnju izmeu sudionika u poljoprivredno-preraivakom lancu
pridonijet e ostvarenju zajednikih ciljeva s obzirom na razmjenu iskustava i principa rada.
5.2.3.2. 3B) Potpora spreavanju rizika i upravljanju rizikom u poljoprivrednom

gospodarstvu
M05 Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala naruenog elementarnim nepogodama i

katastrofalnim dogaajima te uvoenje odgovarajuih preventivnih aktivnosti (lanak 18.)
M17 - Upravljanje rizikom (l. 36.-39.)
Nastavno na SWOT analizu i procjenu potreba ulaganja u ovu mjeru doprinijet e upravljanju rizicima
povezanih sa poljoprivrednom proizvodnjom.
Zbog niskog investicijskog potencijala poljoprivrednici ne osiguravaju svoje usjeve koji esto trpe ozbiljne
tete zbog elementarnih nepogoda uzrokovanih naglim promjenama klime. Ovo oteenje utjee na
stabilnost prihoda i gospodarsku odrivost poljoprivredne proizvodnje.
Kako je poljoprivredna proizvodnja trenutano riskantna u minski sumnjivim podrujima, prepoznat je tip
operacije u okviru mjere M05. Ulaganje u obnovu poljoprivrednog potencijala oteenog uslijed prirodnih
134
katastrofa osigurat e odrivost proizvodnje i sprijeiti propadanje poljoprivrednih gospodarstava.

Kroz poticanje aktivnih poljoprivrednika da osiguraju svoju proizvodnju od moguih oteenja doprinijet e
smanjenju ekonomskih gubitaka.
Mjere koje su usmjerene ka osiguranju proizvodnje doprinijet e veem broju sklopljenih polica osiguranja i
smanjiti gubitke za proizvoae kao i osiguranje dijela sredstava za buduu proizvodnju.
Mjere M01 i M02 takoer doprinose ovom fokus podruju sekundarnim doprinosom.
5.2.4. P4: Obnavljanje, ouvanje i poboljanje ekosustava povezanih s poljoprivredom i umarstvom

5.2.4.1. 4.A) Obnovu, ouvanje i poveanje bioraznolikosti, ukljuujui u podrujima mree
Natura 2000.i u podrujima s prirodnim ogranienjima ili ostalim posebnim ogranienjima i
poljoprivredu velike prirodne vrijednosti, kao istanje europskih krajobraza
5.2.4.1.1. Mjere za poljoprivredno zemljite

poljoprivrednim gospodarstvima (l. 15.);
M04 - Ulaganja u fiziku imovinu (l. 17.);
M10 - Poljoprivreda, okoli i klimatske promjene (l. 28.);
M11 - Ekoloki uzgoj (l. 29.);
M13 - Plaanja povezana s podrujima s prirodnim ogranienjima ili ostalim posebnim

ogranienjima (l. 31.).
5.2.4.1.2. Mjere za umsko zemljite

M08 - Ulaganja u razvoj umskih podruja i poboljanje isplativosti uma (l. 21.-26.).
Ulaganjima u ove mjere poticat e se ouvanje bioloke raznolikosti poljoprivrednih i umskih ekosustava.
Smanjit e se broj prijetnji i rizika biolokoj raznolikost, koja je rezultat intenziviranja poljoprivrednih
aktivnosti u kontekstu gospodarskog razvoja i naputanja manje produktivnih ivotinja Hrvatska e uloiti
(M 4,4) u obnovu stanita i krajolika znaajke, ukljuujui izgradnju i obnovu zelene infrastrukture, zatite
ivotinja od velike zvijeri, i obnovu ribnjaka, koji e doprinijeti jaanju visoko prirode vrijednosti podruja
135
(npr NATURA 2000 podruja) i osiguranje ouvanje razliitih vrsta i stanita ugroenih.
Degradacija visokih uma e se rjeavati operacijom (M 8.5.) za konverziju dijela panjaa, ikara, ibljaka i
drugih degradiranih oblika umskih sastojina.
Nadalje, odrivo gospodarenje umama mora osigurati odrivost bioloke raznolikosti umskih ekosustava.
Hrvatska e poticati zatitu ekosustava i bioraznolikosti u planinskim podrujima i podrujima s prirodnim i
posebnih ogranienja za poljoprivredu.
Hrvatska ima mnogo autohtonih pasmina domaih ivotinja i biljnih sorti koje su prilagoene specifinim
uvjetima ivota u razliitim dijelovima Hrvatske. Naputanje poljoprivrednih povrina i pretjerana uporaba
pesticida i gnojiva negativno utjee na bioloku raznolikost posebno biljnih vrsta te neizravno na ivotinjski
svijet. Potpora za uvoenja poljskih traka, tradicionalni vonjaci i maslinici i ouvanje krajolika stvorit e
bolji uvjete za biljke i stanita insekata potrebnih za oplodnju u poljoprivredi i bolje uvjete za divlje
ivotinje. Operacije na travnjacima visokoj prirode vrijednost doprinijet e zatiti razliitih stanita i vrsta.
Ove aktivnost e takoer biti podrane mjerama prijenos znanja i savjetodavne usluge.
Mjera M16 takoer e doprinijeti ovom fokus podruju sekundarnim doprinosom.
5.2.4.2. 4B) Bolje upravljanje vodama, ukljuujui upravljanje gnojivima i pesticidima


M11 - Ekoloki uzgoj (l. 29.);


M08 - Ulaganja u razvoj umskih podruja i poboljanje isplativosti uma (l. 21.-26.);
136
Nastavno na SWOT analizu i procjenu potreba poboljanja u upravljanju vodama e se postii kroz ulaganja
na farmama.
Hrvatska je bogata prirodnim, nezagaenim vodama koje moraju biti zatieni od svakog mogueg
oneienja, stalni nadzor i prilagodbe proizvodnih djelatnosti poljoprivrede. To se moe postii poticanjem
agrotehnikih zahvata, ukljuujui poboljano upravljanje gnojivima i pesticidima koji smanjuju negativne
uinke biljne proizvodnje i stoarstva na okoli. Poticat e se ulaganja u pravilno upravljanje gnojivom.
Te aktivnost e se poticati i kroz mjere prijenosa znanja i savjetodavne usluge.
Godinja plaanja po hektaru dodjeljuju se kao naknada korisniku za gubitak prihoda i dodatnih trokova
kao rezultat u skladu s posebnim uvjetima koje nadilaze minimalne propisane uvjete i uobiajene
poljoprivredne prakse koje doprinose ouvanju vode, tla, zraka i okolia kao cjeline.
Nadalje, rekonstrukciju i izgradnju novih sustava za navodnjavanje, ciljano i kontrolirano koritenje vode u
poljoprivredi e biti postignut.
Mjera M16 takoer e doprinijeti ovom fokus podruju sekundarnim doprinosom.
5.2.4.3. 4.C) Spreavanje erozije tla i bolje upravljanje tlom


M11 - Ekoloki uzgoj (l. 29.),


M08 - Ulaganja u razvoj umskih podruja i poboljanje isplativosti uma (l. 21.-26.);
137
Nastavno na SWOT analizu i procjenu potreba, kroz ulaganja u ove mjere postii e se bolje upravljanje
tlom.
Odgovarajua primjena agrotehnikih mjera u poljoprivredi i umarstvu doprinijet e smanjenju suvinih i
nepotrebnih obrada tla, rezultat ega e biti poboljana kvaliteta tla, smanjenje erozije i manje izgubljene
organske tvari iz tla.
esta uporaba neprimjerenih tehnologija u obradi poljoprivrednog i umskog zemljita, moe dovesti do
degradacije tla od erozije i smanjenje bioloke raznolikosti tla i smanjenje organske tvari u tlu.
Godinja plaanja e biti dodijeljena po povrini obradivog tla na terenu s nagibom za jednogodinje usjeve
i trajne nasade to e sprijeiti eroziju tla i neizravno poboljati kvalitetu tla.
Poboljanje strukture i kvalitete tla koritenjem organskih gnojiva i istodobno smanjenje uporabe sredstava
za zatitu i umjetnih gnojiva ima znaajan utjecaj na zatitu voda i tla.
Ulaganja u nove zelene tehnologije u umarstvu i poljoprivrednoj proizvodnji utjecat e na kvalitetu vodnih
resursa u Hrvatskoj. Ove aktivnosti e takoer biti podrane mjerama prijenos znanja i savjetodavne usluge.
Mjera16 takoer doprinosi ovom fokus podruju sekundarnim doprinosom.
5.2.5. P5: Promicanje uinkovitosti resursa te poticanje pomaka prema gospodarstvu s niskom razinom
ugljika otpornom na klimatske promjene u poljoprivrednom, prehrambenom i umarskom sektoru
5.2.5.1. 5A) Poveanje uinkovitosti u koritenju voda u poljoprivredi
Hrvatska nije financijski programirala ovo fokus podruje, ali su identificirane mjere koje imaju sekundarni
doprinos uinkovitosti u koritenju vode. To je u skladu s identificiranim potrebama u Hrvatskoj da ispuni
svoje ciljeve 2020 za navodnjavanje.
Mjere 1 M01, M02, M04, M10, M16 i M17 doprinijet e poveanju uinkovitosti u potronji vode u
poljoprivredi (sekundarni fokus), posebno kroz sljedee tipove operacija:
Podmjera 1.1: Strukovno osposobljavanje za viestruku sukladnost, paket mjera poljoprivreda, okoli i
klimatski uvjeti, ekoloki uzgoj; Strukovno osposobljavanje za poljoprivrednike; Strukovno osposobljavanje
za mlade poljoprivrednike
Podmjera 1.2: Demonstracijske aktivnosti
Podmjera 2.1: Savjetovanje o viestrukoj sukladnosti, poljoprivreda, okoli i klimatski uvjeti, ekoloki
uzgoj; Savjeti za mlade poljoprivrednike
Podmjera 4.1: Restrukturiranje, modernizacija i poveanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava
Podmjera 10.1: Obrada tla i sjetva na terenu s nagibom za oranine jednogodinje kulture
Podmjera 16.1: Operativne skupine
138
Podmjera 16.2: Pilot projekti za razvoj novih proizvoda, postupaka, procesa i tehnologija
Podmjera 17.1: Osiguranje usjeva, ivotinja i biljaka
Ulaganja u infrastrukturu okosnicu za navodnjavanje i investicije za bolje koritenje vode za navodnjavanje
na gospodarstvima u Mjeri M04, neizravno e doprinijeti ovom fokus podruju.
Poljoprivredno-okolinih operacije koje uvode i nastavljaju poljoprivrednu praksu smanjene uporabe vode
doprinijet e osiguranju koritenje vodnih resursa.
Prijenosom znanja i savjetodavnim uslugama takoer se moe potaknuti uinkovito koritenje vode u
poljoprivredi kroz radionice specifinog sadraja i prilagoenim savjetima.
5.2.5.2. 5B) Poveanje uinkovitosti u koritenju energije u poljoprivredi i preradi hrane

Hrvatska nije financijski programirala ovo fokus podruje, ali odreenim investicijama kroz neke mjere
poveat e uinkovitost u koritenju energije u poljoprivredi i prehrambenoj industriji, kao to su
proizvodnja i koritenje energije iz obnovljivih izvora u Mjeri 4 za vlastitu uporabu na poljoprivrednim
gospodarstvima i preradi hrane to e imati sekundarne doprinos ovom fokus podruju.
Mjere M01, M02, M04, M16 i M17 doprinijet e poveanju uinkovitosti u koritenju energije u
poljoprivredi i preradi hrane sekundarnim doprinosom, naroito kroz sljedee vrste operacija:
Podmjera 1.1: Strukovno osposobljavanje za viestruku sukladnost, paket mjera poljoprivreda, okoli i
klimatski uvjeti, ekoloki uzgoj; Strukovno osposobljavanje za poljoprivrednike; Strukovno osposobljavanje
za mlade poljoprivrednike
Podmjera 1.2: Demonstracijske aktivnosti
Podmjera 2.1: Savjetovanje o viestrukoj sukladnosti, poljoprivreda, okoli i klimatski uvjeti, ekoloki
uzgoj; Savjeti za mlade poljoprivrednike
Podmjera 2.3: (potpora za) Obuka savjetnika
Podmjera 4.1: Restrukturiranje, modernizacija i poveanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava
Podmjera 4.2: Poveanje dodane vrijednost poljoprivrednih proizvoda; Koritenje obnovljivih izvora
energije
Podmjera 16.1: Operativni skupine
Podmjera 16.2: Pilot projekti i razvoj novih proizvoda, postupaka, procesa i tehnologije
Podmjera 17.1: Osiguranje usjeva, ivotinja i biljaka
Prijenosom znanja i savjetodavnim uslugama e se takoer poduprijeti i poticati energetska uinkovitost u
poljoprivredi i preradi hrane kroz radionice specifinog sadraja, demonstracije aktivnosti i prilagoene
savjete.
139
5.2.5.3. 5.C) Olakavanje opskrbe i koritenja obnovljivih izvora energije, nusproizvoda, otpada, ostataka i
Nastavno na SWOT analizu i procjenu potreba, proizvodnju i koritenje energije iz obnovljivih izvora
poveat e se putem ulaganja u ove mjere.
Biomasa iz poljoprivrede i umarstva je vana za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Stvaranjem
energije iz biomase smanjuje ovisnost o uvozu energije, emisija staklenikih plinova, zagaenja podzemnih
voda, a utjecaja na klimu, tlo, zrak i vodu je nemjerljiv.
PRR e poticati uporabu nusproizvoda poljoprivrede i umarstva za poljoprivrednike i preraivaa putem
posebnih operacija u Mjeri M04. Izgradnjom umskih putova olakat e se dostupnost umske biomase.
Modernizacija i uvoenje uinkovite i ekoloki prihvatljive tehnologije, strojeva, alata i oprema za sjeu
drva i pre-industrijsku preradu osigurat e se kroz ulaganja u okviru Mjere M08.
Potpora za izgradnju objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora (biomasa i suneva energija),
utjecat e na poveanje uinkovitost u koritenju energije i pomoi opskrbu i koritenje energije iz
obnovljivih izvora - nusproizvoda, otpada i drugih oblika biljnog otpada u svrhu poljoprivrednog biogospodarenja.
Osim svog izravnog odnosa s poljoprivredom i umarstvom, proizvodnja energije iz obnovljivih izvora u
nepoljoprivrednim djelatnostima u ruralnim podrujima znatno moe utjecati na ostanak stanovnitva u
ruralnim podrujima, jer moe bitno poveati mogunosti zapoljavanja.
Potpora e se davati za specifini prijenos znanja, savjetodavne usluge te suradnju.
Mjere M01, M02, M08, M16 i M17 takoer doprinose ovom fokus podruju sekundarnim doprinosom.
5.2.5.4. 5D) Smanjenje emisija staklenikih plinova i amonijaka koje uzrokuje poljoprivredna djelatnost
M10 - Poljoprivreda, okoli i klimatske promjene (l. 28.).
Nastavno na SWOT analizu i procjenu ulaganjima u okviru ovih mjera, postii e se smanjenje duikovog
oksida i metana u poljoprivredi. Potporom u mjerama za zamjenu stare i energetski neuinkovite tehnologije
koja je u uporabi u veini poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj pridonijet e smanjenju emisije
staklenikih plinova. Usvajanje utvrenih standarda kvalitete kroz programe takoer e doprinijeti
140
smanjenju emisije staklenikih plinova.

Ulaganjima vezanim uz izgradnju ili rekonstrukciju skladinih kapaciteta za pohranu stajskog gnoja i
primjenu specifine poljoprivredne mehanizacije doprinijet e se smanjenju emisije staklenikih plinova i
emisije amonijaka iz poljoprivrede. Posebna pozornost u upravljanju gnojivom posvetit e se na podrujima
odreenim kao nitratno ranjive zone.
Poljoprivredno-okolinim operacijama i potporama za organski uzgoj doprinijet e se smanjenju emisije
staklenikih plinova.
Hrvatska nema stroa pravila u primjeni Direktive Vijea 91/676/EEZ od 12. prosinca 1991. o zatiti voda
od oneienja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora (SL L 375, 31.12.1991.), Nitratna direktiva
koja pokriva nitratno ranjive zone. Meutim, Hrvatska e poticati primjenu i u ostalim podrujima kroz
irenje znanja i davanje savjeta te openito podizanje svijesti.
Potpora e se davati za specifini prijenos znanja i savjetodavne usluge te suradnju.
Mjere M01, M02, M03, M11, M16 i M17 takoer doprinose ovom fokus podruju sekundarnim
doprinosom.
5.2.5.5. 5E) Poticanje pohrane i sekvestracije ugljika u poljoprivredi i umarstvu

M10 - Poljoprivreda, okoli i klimatske promjene (l. 28.).
Nastavno na SWOT analizu i procjene potreba, bolja vezivanje ugljika u poljoprivredi i umarstvu postii e
se kroz ulaganja u ovu mjeru, a sekundarni doprinos ovom fokus podruju je identificiran u operacijama u
mjerama M01, M02, M03, M08, M11, M16 i M17.
Ugljini dioksid ima daleko najvei udio u ukupnoj emisiji staklenikih plinova u Hrvatskoj. Ulaganje u
mjeru razvoj umarstva i konverzija umskih vrsta, kao i obnavljanje degradiranih umskih sastojinama
doprinijet e smanjenju tetnih plinova ugljika. Aktivnosti u poljoprivredi za zatravnjivanje trajnih nasada i
odravanje maslinike i vonjaka potaknut e vezivanje ugljika.
Pretvorba degradiranih umskih sastojina i umske kulture poboljat e se stabilnost, struktura, elastinost i
zdravstveno stanje uma, ime e se poboljati sposobnost izdvajanja i vezivanje ugljika.
Potpora e se davati za specifini prijenos znanja i savjetodavne usluge te suradnju.
141
5.2.6. P6: Promicanje drutvene ukljuenosti, suzbijanja siromatva te gospodarskog razvoja u ruralnim
podrujima
5.2.6.1. 6.A) Olakavanje diversifikacije, stvaranja i razvoja malih poduzea kao i otvaranje radnih mjesta
M06 - Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja (l. 19.);
M08 - Ulaganja u razvoj umskih podruja i poboljanje isplativosti uma (l. 21.-26.).
Nastavno na SWOT analizu i procjene potreba,ulaganjima u okviru ovih mjera poticat e se diversifikacija
aktivnosti i stvaranje novih radnih mjesta. Sekundarne doprinos ovom fokus podruju identificiran je u
mjerama 1 i 4.
Diversifikacijom u nepoljoprivredne aktivnosti u ruralnim podrujima sprjeava se depopulaciju, stvaranjem
nova radnih mjesta i stjecanjem drugih vjetina. Nadalje, ulaganja u razvoj malog poduzetnitva vezana za
ruralnu prirodnu i kulturnu batinu, ukljuujui i ruralni turizam, takoer se pomae ouvanju i
unaprijeeniju lokalne tradicije i kulture.
Potporama za investicije u poljoprivredna gospodarstva i preradu takoer se potie razvoj malih poduzea,
odravanje i stvaranje novih radnih mjesta u ruralnim podrujima vea konkurentnost i trino-orijentirane
poljoprivrede i prerade hrane.
Osim toga, potpora mladim da se ponu baviti poljoprivrednom proizvodnjom i ostanu u ruralnim
podrujima ulaskom u poljoprivredno poduzetnitvo.
Ulaganja u modernizaciju umarskih tehnologija za sjeu drva i pre-industrijski preradu drva te marketing
potaknut e razvoj mikro, malih i srednjih poduzea u sektoru umarstva koji e pomoi u stvaranju novih
radnih mjesta u ruralnim podrujima ime spreavaju negativan trend u zapoljavanja i openito stvaranje
novih mogunosti za zapoljavanje u ruralnim podrujima.
Potpora e se davati za specifini prijenos znanja i savjetodavne usluge.
5.2.6.2. 6B) Poticanje lokalnog razvoja u ruralnim podrujima

M07 - Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim podrujima (l. 20.)
M19 Potpora za lokalni razvoju sklopu inicijative LEADER (CLLD lokalni razvoj pod vodstvom
zajednice) (lanak 35. Uredbe (EU) br. 13030/2013)
142
Nastavno na SWOT analize i procjene potreba, ulaganjima u ove mjere poticat e se razvoj osnovnih usluga,
komunalnih usluga, cestovne i drutvene infrastrukture kao i ouvanju kulturne i prirodne batine. Na taj
nain bit e stvoreni preduvjeti za dobru kvalitetu ivota u ruralnim podrujima te e se pruiti atraktivan
ambijent za mlade obitelji ime se zaustavljanje depopulacije i osigurava dugoronu odrivost ruralnih
podruja.
Lokalni razvoj temelji se na uvoenju i sudjelovanju lokalnih dionika u lokalnom razvoju. Oni najbolje
mogu odrediti svoje prioritete te odluiti kako ih uinkovito provoditi.
Aktivnosti koje e provoditi LEADER mjere takoer e pridonijeti prilagodbi i ublaavanju negativnih
posljedica klimatskih promjena osobito usmjerenih na koritenje obnovljivih izvora energije i koritenja
"zelene" energije.
Transparentan rad razliitih lokalnih partnerskih skupina pozitivno utjee na lokalni razvoj i takva
partnerstva su potrebna u svrhu podizanja razine znanja i vjetina lokalnih akcijskih grupa radi kontrole tih
partnerstva.
Sekundarni doprinos ovom fokus podruju imat e radionice u sklopu prijenosa znanja za organizaciju
opskrbnog lanca i proizvoake grupa koje e pridonijeti lokalnom razvoju u ruralnim podrujima, koja za
cilj imaju lokalna trita i smanjenje broja posrednika.
5.2.6.3. 6.C) Jaanje dostupnosti, koritenja i kvalitete informacijsko-komunikacijskih tehnologija (ICT) u

ruralnim podrujima
To fokus podruje nije programirano u PRR-u sve investicije za ICT infrastrukturu e se programirati u
okviru ERDF i Kohezijskoga fonda.
143
5.3. Opis naina na koji e se rjeavati meusektorski ciljevi, ukljuujui posebne zahtjeve iz
lanka 8. stavka 1. toke (c) alineje (v) Uredbe (EU) br. 1305/2013
Inovacije
Jedan od ciljeva PRR je stvoriti povoljno okruenje za promicanje inovacija u ruralnom podruju. Inovacije
u kontekstu ruralnog razvoja mogu biti tehnoloki, ali i ne-tehnoloke, organizacijske ili drutvene. U
Hrvatskoj inovacije se mogu temeljiti na novim, ali i na tradicijskim praksama u geografskom ili okolinom
kontekstu, irenjem znanja i pristupa inovacijama. Inovacijski potencijal je klju za ope usvajanje novog
proizvoda, prakse, usluga, procesa proizvodnje ili organizacije te dokazuje svoju korisnost u praksi. Privatni
sektor je tehnoloki slab zbog malog obujma i niskog ulaganja u inovacije. S obzirom na trenutnu nisku
razinu inovacija meu ruralnim dionicima u Republici Hrvatskoj, nedostatka formalnog obrazovanja i
znanja o inovativnim praksama i procesima, posebna pozornost u programiranju je usmjerena za rjeavanje
ovog problema na odgovarajui nain, kako kroz tipove operacija koje direktno potiu inovacije i ostale
operacije koje mogu biti inovativne. Operacije u okviru Mjera M01 i M02 e izravno poduprijeti inovacije
na horizontalnoj razini kroz sve prioritete PRR.
Ovaj e se cilj direktno poduprijeti mjerom M16. Potrebno je motivirati ruralne poduzetnike da investiraju u
inovacije, surauju s istraivakim sektorom, poveaju produktivnost i na kraju, diverzificiranjem
gospodarstva stvaraju i odravaju vie radnih mjesta u poljoprivredno, prehrambenom i umarskom sektoru.
Inovacije, ne samo u pogledu novih proizvoda, nego i procesa, usluga, tehnologija i ideja igrat e kljunu
ulogu u smjeru modernizacije i poveanja produktivnosti. Osnivanje i rad operativnih skupina u Europskom
inovacijskom partnerstvu smanjit e jaz izmeu poljoprivrednih praksi i istraivanja, promicanjem
inovativnih rjeenja i uvoenje inovacija u praksi. Zajednika suradnja i zajedniki rad na inovativnim
rjeenjima, zajednikim izazovima rezultirat e boljom razmjenom informacija, znanja i sredstava za
proizvodnju ili preradu zajednikih proizvoda u poljoprivredi, umarstvu i prehrambenom sektoru, ime se
rjeavanje nekoliko kljunih izazova i potreba ruralne ekonomije u Hrvatskoj, s obzirom veliinu
poljoprivrednih gospodarstava, ovisnosti o posrednicima, niska produktivnost i visoki trokovi prepreka su
uvoenju inovacija za pojedince. Poljoprivrednici, proizvoai hrane i umari u Hrvatskoj mogu razvijati
nove proizvode i testirati nove prakse, procese i tehnologije kako bi poveali broj, raznovrsnost i kvalitetu
poljoprivrednih i umarskih proizvoda te proizvoda prerade hrane za trite. Da bi se osigurala korist za
cijeli sektor, rezultati u podruju razvoja inovacija e se iriti razmjenom znanja unutar EU-a i treih
zemalja.
Mjere koje sadre operacije koje e direktno stimulirati razvoj inovacija su:
Mjera M04 - Ulaganja u fiziku imovinu financirat e se investicije koje ukljuuju uvoenje novih
tehnologija u proizvodnji i novih metoda prerade i skladitenja poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.
Mjera M06 - Razvoj poljoprivrednih gospodarstva i poslovanja - poticanje novih sudionika e doprinijeti
generacijskoj obnovi poljoprivrednog sektora te e na taj nain stvoriti povoljnije okruenje i za inovacije.
Poticanjem nepoljoprivrednih aktivnosti u ruralnim podrujima e se stvoriti povoljnije okruenje za ekodrutvene inovacije budui da nepoljoprivredne aktivnosti mogu imati jaki inovativni naboj.
Mjera M07 - Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim podrujima poticat e se inovativnih procesi u
stratekom planiranju razvoja i implementacije na ruralnim podrujima. Inovativne tehnologije i prakse u
pruanju lokalnih osnovnih usluga poticat e se kroz ciljane investicije.
Mjera M08 - Ulaganja u razvoj umskih podruja i poboljanje isplativosti uma poticat e se investicije
uvoenja naprednih tehnologija i inovativnih pristupa sjei drva, pre-industrijskoj preradi drva i marketingu
umskih proizvoda.
Mjera M09 - Uspostavljanje skupina i organizacija proizvoaa - razvojem i primjenom inovacija bit e
144
dostupno zajedniko koritenje resursa, opreme i novih procesa.

Mjera M19 - Potpora za LEADER lokalni razvoj - sve Lokalne razvojne strategije sadre integrirana i
inovativna rjeenja za lokalne probleme. Poticanje suradnje olakat e prijenos i razvoj inovativnih praksi.
Operacija unutar Mjere M03- Programi kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu mogu takoer
pridonijeti inovacijama te istraivanju, inovacije pridonose osiguravanju kontinuiteta proizvodnje i kvalitete.
Okoli
Okoli je sredinja horizontalna tema koja utjee na sva prioritetna podruja ukljuena u PRR.
Iskoritavanje potencijala jedinstvenih krajobraznih vrijednosti i bioloke raznolikosti u Hrvatskoj
predstavlja strateki izbor za PRR, provedba veeg dijela odabranih mjera u strategiji stavlja snaan
naglasak na zatitu okolia, posebice poljoprivredno-okolinih mjera. Posebni tipovi operacija u Mjerama 1
i 2 osiguravaju uinkoviti prijenos znanja i pruanje savjeta poljoprivrednicima o viestrukoj sukladnosti,
poljoprivredno okolinim i klimatskim mjerama, ekolokoj poljoprivredi te privatnim umo-posjednicima o
odrivom upravljanju umama. Via razina znanja e podii svijest o zatiti okolia, poveanje stupnja
zatite prirodnih resursa i bioloke raznolikosti, poboljanje zatite voda i razumijevanje moguih utjecaja
(pozitivnih i negativnih) poljoprivrede i gospodarenja umama na okoli. Sudjelovanje na teajevima i
demonstracijskim aktivnostima e biti obavezno za sve korisnike poljoprivredno okolinih i klimatskih
mjera te poljoprivrednika koji se bave ekolokom poljoprivrednom proizvodnjom.
Operacije u okviru Mjere M10 - Poljoprivreda, okoli i klimatski uvjeti, Mjera M 11 - Ekoloki uzgoj te
Mjera M 13 - Plaanja podrujima s prirodnim ili ostalim posebnim ogranienjima su izravno usmjerene na
zatitu okolia i ouvanje bioloke raznolikosti.
Sljedee mjere takoer doprinose ovom meusektorskom cilju:
Mjera M03 - Programi kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu - kroz poticanje sudjelovanja u
odreenim shemama kvalitete s viim standardima zatite okolia.
Mjera M04 - Ulaganja u fiziku imovinu prioritet e imati ulaganja u poveanje uinkovitosti na okoli
poljoprivrednih gospodarstava i prehrambene industrije. Prednost e imati operacije za pravilno
gospodarenje gnojivom u zatienim podrujima i na Natura 2000 podruja u podmjeri 4.4. Operacije za
umske infrastrukture e doprinijeti odrivom upravljanju umskim zemljitem.
Mjera M05 - Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala naruenog elementarnim nepogodama i
katastrofalnim dogaajima.
Mjera M07 - Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim podrujima - ulaganja u malu infrastrukturu koji se
odnose na sustav vodoopskrbe, odvodnje i proiavanje otpadnih voda izravno e doprinijeti ciljevima EU
o zatiti okolia i poboljanju lokalnih uvjeta zatite okolia.
Mjera M08 - Ulaganja u razvoj umskih podruja i poboljanje isplativosti uma - poslovi e doprinijeti
zatiti tla, vode i zraka, ouvanje bioloke raznolikosti i unapreenja, ouvanja i obnove posebnih stanita i
prirodnih krajolika, ukljuujui podruja NATURA 2000. Koritenje ekoloki prihvatljivih tehnologija i
strojeva smanjuje oteenja tla, zagaenje vode i ispunih plinova, a modernizacija i ekoloki prihvatljive
tehnologije u pre-industrijske prerade drva smanjuje negativan utjecaj na okoli.
Mjera M09 - Uspostavljanje skupina i organizacija proizvoaa - povezana proizvodnja i opskrba kroz
njihovo osnivanje i rad imat e pozitivan utjecaj na zatitu okolia.
Mjera M16 - Suradnja - inovacije, pilot projekti i razvoj novih tehnologija u poljoprivredi i umarstvu mogu
izravno doprinijeti zatiti okolia, prirodnih resursa i bioloke raznolikosti, zatite voda i potencijalnih
utjecaja poljoprivrede na okoli.
Mjera 17 - Upravljanje rizicima
145
Mjera M19 - Potpora za LEADER lokalni razvoj - Lokalne razvojne strategije moraju podii svijest o zatiti
okolia te sadravati praktine mjere za smanjenje tetnih posljedica na okoli te mjere kojima e se
pridonositi njegovoj zatiti.
Klimatske promjene prilagodba i ublaavanje
Klimatske promjene prilagodba i ublaavanje je ugraen u prioritete PRR i vana je obveza za Ministarstvo
poljoprivrede.
Neki operacije u okviru Mjera 10 - Poljoprivreda, okoli i klimatski uvjeti, Mjera M11 Ekoloki uzgoj i
izravno su usmjereni na ublaavanje klimatskih promjena i prilagodbu.
Neki tipovi operacija u sljedeim mjerama pridonijet e prilagodbi klimatskim promjenama i ublaavanju:
Mjera M03 - Programi kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu - usvajanje uspostavljenih standarda
kvalitete doprinijet e ublaavanju klimatskih promjena.
Mjera M04 - Ulaganja u fiziku imovinu posebni tipovi operacija e poticati ulaganja u poboljanje
energetske uinkovitosti, smanjenje emisija metana iz poljoprivredne proizvodnje, posebno iz stoarstva;
poveanje proizvodnje i mobilizaciju OIE te aktivnosti usmjerene na sprjeavanje negativnih utjecaja
klimatskih promjena.
Mjera M06 - Razvoj poljoprivrednih gospodarstva i poslovanja - investicije koje se odnose na energetsku
uinkovitost, ublaavanja klimatskih promjena i prilagodbe, osobito u kontekstu ulaganja u restrukturiranje
gospodarstava potpomognute start-up potporom za mlade poljoprivrednike.
Mjera M07 - Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim podrujima - klimatske prilagodbe za poplave, sue,
tue, toplinske valova i davanje prednosti klimatski otpornoj ruralnoj infrastrukturi i uslugama koje trebaju
biti ukljueni u Strategije lokalnog razvoja i mora im se dati prednost u odabiru intervencija po potrebi.
Mjera M08 - Ulaganja u razvoj umskih podruja i poboljanje isplativosti uma - obnovom degradiranih
oblika ume poboljat e se umski ekosustav, te ublaiti klimatske promjene. Koritenje ekoloki
prihvatljivih strojeva, alata i opreme za radove u sjei uma i pre-industrijskoj preradi drva te poveanje
proizvodnje i uporabe drvne biomase pomoi e u smanjenju emisije staklenikih plinova.
Mjera M09 - Uspostavljanje skupina i organizacija proizvoaa - centralizacija nabave i razvoj kratkih
lanaca opskrbe lokalnih trita rezultirat e smanjenjem logistike, skladitenja i trokova prijevoza, ime se
smanjuje emisija ugljinog dioksida.
Mjera M013 - Plaanja podrujima s prirodnim ili ostalim posebnim ogranienjima
Mjera M016 - Suradnja - operacije s naglaskom na odrivo upravljanje u umarstvu i poljoprivredi mora
pridonijeti prilagodbi klimatskim promjenama i njihovom ublaavanju.
Mjera M017 Mjera Upravljanje rizicima pridonosi ostvarenju meusektorskih ciljeva vezanih uz
klimatske promjene i okoli smanjenje rizika vezanih uz klimatske promjene i ovisnosti poljoprivredne
proizvodnje na vremenske uvjete.
Mjera M019 - Potpora za LEADER lokalni razvoj Lokalne razvojne strategije odabirom operacija LAGovi e doprinijeti prilagodbi i ublaavanju negativnih posljedica klimatskih promjena (posebno usmjerenih
na odrive izvore energije i koritenje "zelene" energije).
Pozornost treba posvetiti smjernicama komisije o projektu Osvjeivanje o klimatskim promjenama u
razvoju politike ruralnog razvoja nakon 2013. godine potporom za osvjeivanje o procesu klimatskih
promjena.
Potporama za mjere M01 i M02, prijenos znanja i savjetodavna sluba , o poljoprivredno okolinim i
klimatskim mjerama te Kyoto protokolu o gospodarenju umama za privatne umoposjednike doprinijet e
146
se tom procesu.
147
5.4. Saeta tablica logike intervencije u kojoj su prikazani prioriteti i fokus podruja odabrana za
PRR, kvantificirani ciljevi te kombinacija mjera koje e se primjenjivati za ostvarenje tih vrijednosti,
ukljuujui planirane rashode (tablica se automatski generira iz podataka navedenih u
odjeljcima 5.2. i 11.)
Prioritet 1
Ciljna vrijednost
2023.
Planirani
rashodi
Kombinacija
mjera
Fokus podruje
Naziv ciljnog pokazatelja
1A
T1: postotak izdataka na temelju lanaka 14., 15. i 35. Uredbe (EU)
br. 1305/2013 u odnosu na ukupne izdatke za PRR (fokus podruje 1A)
1,80%
M01, M02, M16
1B
T2: ukupan broj operacija suradnje za koje je dodijeljena potpora u okviru mjere
suradnje (lanak 35. Uredbe (EU) br. 1305/2013) (skupine, mree/klasteri, pilotprojekti) (fokus podruje 1B)
109,00
M16
1C
T3: ukupan broj sudionika kojima je pruena izobrazba u skladu s lankom 14.
Uredbe (EU) br. 1305/2013 (fokus podruje 1C)
41.999,00
M01
Prioritet 2
Ciljna vrijednost
2023.
Fokus podruje
2A
T4: postotak poljoprivrednih gospodarstava kojima je dodijeljena potpora u

okviru PRR-a za ulaganja u restrukturiranje ili modernizaciju (fokus podruje
2A)
2B
T5: postotak poljoprivrednih gospodarstava kojima je dodijeljena potpora u

okviru PRR-a za plan razvoja poslovanja / ulaganja za mlade poljoprivrednike
(fokus podruje 2B)
2C+
Ukupno ulaganje u modernizaciju tehnologija, strojeva, alata i opreme (EUR)

Ukupna duljina (re)konstruirane umske infrastrukture (km)
Planirani
rashodi
Kombinacija
mjera
0,78%
454.377.647,06
M01, M02, M04,

M06, M16, M18
0,43%
54.339.869,28
M01, M02, M06
64.528.336,14
M04, M08
86.364.908,00
430,00
Prioritet 3
Ciljna vrijednost
2023.
Fokus podruje
3A
T6: postotak poljoprivrednih gospodarstava koja primaju potporu za

sudjelovanje u programima kvalitete, lokalnim tritima i kratkim lancima
opskrbe te proizvoakim skupinama/organizacijama (fokus podruje 3A)
3B
T7: postotak poljoprivrednih gospodarstava koja sudjeluju u programima

upravljanja rizicima (fokus podruje 3B)
Planirani
rashodi
Kombinacija
mjera
0,63%
104.165.359,48
M01, M03, M04,

M09, M16
3,54%
174.791.020,56
M05, M17
Planirani
rashodi
Kombinacija
mjera
605.632.205,46
M01, M02, M04,

M10, M11, M13
51.998.871,75
M01, M02, M08
Prioritet 4
Ciljna vrijednost
2023.
Fokus podruje
4A
(poljoprivreda)
T9: postotak poljoprivrednog zemljita za koje su sklopljeni ugovori o

upravljanju kojima se podupiru bioraznolikost i/ili krajobrazi (fokus podruje
4A)
7,68%
4B
(poljoprivreda)

upravljanju radi boljeg gospodarenja vodama (fokus podruje 4B)
5,18%
4C
(poljoprivreda)

upravljanju radi boljeg gospodarenja tlom i/ili spreavanja erozije tla (fokus
podruje 4C)
5,18%
4A (umarstvo)
T8: postotak uma / drugih umskih podruja za koje su sklopljeni ugovori o

upravljanju kojima se podupire bioraznolikost (fokus podruje 4A)
0,25%
4B (umarstvo)
T11: postotak umskog zemljita za koje su sklopljeni ugovori o upravljanju

radi boljeg gospodarenja vodama (fokus podruje 4B)
0,25%
4C (umarstvo)
T13: postotak umskog zemljita za koje su sklopljeni ugovori o upravljanju

radi boljeg gospodarenja tlom i/ili spreavanja erozije tla (fokus podruje 4C)
0,25%
Prioritet 5
Ciljna vrijednost
2023.
Fokus podruje
5C
T16: ukupno ulaganje u proizvodnju obnovljive energije (EUR) (fokus podruje

5C)
148
161.237.647,06
Planirani
rashodi
94.055.294,12
Kombinacija
mjera
M04
5D
5E
T17: postotak grla stoke na koji se odnose ulaganja u stoarstvo s ciljem

smanjenja emisija staklenikih plinova i/ili amonijaka (fokus podruje 5D)
3,71%

upravljanju s ciljem smanjenja emisija staklenikih plinova i/ili amonijaka
(fokus podruje 5D)
0,91%
T19: postotak poljoprivrednog i umskog zemljita za koje su sklopljeni ugovori

o upravljanju koji pridonose sekvestraciji ili pohrani ugljika (fokus podruje 5E)
0,92%
89.310.000,00
M04, M10
17.232.600,00
M10
Prioritet 6
Ciljna vrijednost
2023.
Fokus podruje
6A
T20: radna mjesta stvorena u projektima za koje je dodijeljena potpora (fokus

podruje 6A)
2.014,00
T21: postotak ruralnog stanovnitva obuhvaenog strategijama lokalnog razvoja

(fokus podruje 6B)
39,63%
T22: postotak ruralnog stanovnitva koje ima koristi od poboljanih

usluga/infrastruktura (fokus podruje 6B)
29,78%
T23: radna mjesta stvorena u projektima za koje je dodijeljena potpora (Leader)

(fokus podruje 6B)
180,00
6B
149
Planirani
rashodi
Kombinacija
mjera
134.818.674,46
M06, M08
333.423.077,94
M07, M19
5.5. Opis savjetodavnog kapaciteta s ciljem osiguravanja odgovarajuih savjeta te potpore za

regulatorne zahtjeve i za aktivnosti koje se odnose na inovacije kako bi se pokazale mjere poduzete u
skladu lankom 8. stavkom 1. tokom (c) alinejom (vi) Uredbe (EU) br. 1305/2013
Specifine aktivnosti predviene kako bi se osigurala nesmetana provedba programa i dostupnost dostatnog
broja savjetodavnih kapaciteta o regulatornim zahtjevima i postupcima koji se odnose na inovacije su kako
slijedi:
Da bi se osigurala glatka i uinkovita provedba programa, izgradnju specifinih sposobnosti i aktivnosti
obuke za djelatnika Upravljakog tijela i Agencija za plaanja e se financirati kroz Program mjerom
Tehnike pomoi, temeljem detaljne analize potreba za obrazovanjem i stalnom samoprocjenom djelatnika
u cilju boljeg izobrazbe u odgovarajuem trenutku u skladu s provedbenim fazama (vidi 15.6). Dosljedna
provedba, aurirane informacije za potencijalne korisnike i odgovarajua tijela o mogunostima
financiranja, potrebne postupke i uvjete koje moraju ispunjavati, kao i specifine tehnike smjernice o
provedbi pod uvjetom da se potencijalnim korisnicima i korisnicima po mjeri i na razini mjera osigura puno
potivanje svih potrebnih zahtjeva.
Programi obuke i komunikacijska strategija podlijeu odreenoj procjeni tijekom provedbe Programa kako
bi se omoguila pravovremena prilagodbu i nadogradnja. Sve informacije e biti u potpunosti dostupne na
web stranici Programa i putem lokalnih ureda, kao i kroz vie prilagoen i ciljanih informativnih kampanja.
Potencijalni korisnici e podnositi prijave elektronikim putem u etiri regionalna ureda Agencije za
plaanja u Splitu, Osijeku, Rijeci i Bjelovaru sa sjeditem u Zagrebu. Nadalje, podaci e se putem
upanijskih odjela za poljoprivredu i njihovih razvojnih agencija, kao dobro organizirane mree
odgovarajuih tijela u cijeloj Hrvatskoj sluit e kao kanal za distribuciju svih osnovnih informacija o
programu.
Osim Upravljakog tijela i Agencije za plaanja, informacije korisnicima e biti osigurana od strane
savjetodavne slube (specijaliziranog tijela osnovana od strane Ministarstva poljoprivrede, koja djeluje kao
javna ustanova za konzultantske usluge u poljoprivredi, ruralnom razvoju , ribarstvo i unapreenje
gospodarenja umama i umskom zemljitu umoposjednika), koji je zaduen za pruanje savjeta i znanja
na podruju viestruke sukladnosti, te e pruiti osnovne informacije o mogunostima i uvjetima koje je
potrebno ispuniti za odabrane mjere iz Programa. Da savjetodavna sluba bila u mogunosti dati tone i
strune informacije potencijalnim korisnicima, Upravljako tijelo i Agencija za plaanja e organizirati
redovite vodie i treninge za savjetodavnu slubu.
Stalni treninzi su planiran za savjetnike savjetodavne slube, kako bi se pratiti kontinuirano napretka novih
tehnika i tehnologija.
Savjetodavna sluba je specijalizirana javna ustanova savjetodavne aktivnosti u poljoprivredi, ruralnom
razvoju, ribarstvu i gospodarenja umama za umoposjednike i djeluje putem sredinjeg ureda u Zagrebu i
113 poslovnica koje se nalaze u svim hrvatskim upanijama. Trenutano, 240 strunih savjetnika radi u
slubi u ispostavama i sjeditu, ukljuujui 29 savjetnika za umarstvo. Osnovne djelatnosti savjetnika jesu
prijenos znanja i informacija u poljoprivredi, i povezivanje dionika u razvoju ruralnih podruja kao kljunih
imbenika za razvoj, rast, konkurentnost i odrivost poljoprivrede, a time i razvoj vitalnost ruralnih
podruja.
Djelatnici savjetodavne specijalizirani su i imaju iskustvo u pruanju prijenosa znanja u sljedeim
podrujima:
150
tehnoloka i tehnika poboljanja gospodarstava i pruanje strune pomoi poljoprivrednicima s

ciljem poveanja dobiti od poljoprivredne djelatnosti i dopunskih djelatnosti na poljoprivrednim
gospodarstvima;
pruanje strunih savjeta, uputa i praktinih demonstracija iz podruja poljoprivrede u cilju
predstavljanja novih tehnologija i tehnika, kao i metode za upravljanje i prijenos znanja i vjetina
potrebnih za razvoj i ouvanje vrijednosti ruralnih podruja i odrivi razvoj poljoprivrede;
Viestruka sukladnost i ozelenjavanje;
sudjelovanje i priprema razvojnih planova za poljoprivredna gospodarstva (investicijski programi,
poslovni planovi, programi za razvoj ruralnih podruja i sl);
promicanje znanja u poljoprivredi s ciljem ouvanja bioloke i krajobrazne raznolikosti u interesu
sela i ruralnih podruja;
poticanje i pomo u osnivanju i radu razliitih oblika udruivanja poljoprivrednika;
irenje informacija i objavljivanja za potrebe razvoja poljoprivrede i ruralnih podruja;
organiziranje, praenje i prikupljanje podataka o pojavi tetnih organizama u biljnoj proizvodnji;
nadzor u integriranoj proizvodnji, te organizacija i provedba obrazovanja i osposobljavanja u
podruju poljoprivrede i ruralnog razvoja;
odrivo upravljanje umskim ekosustavima, ukljuujui savjete o Natura 2000 i svih relevantnih
obveza iz Direktive 92/43/EEZ i Direktive 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 30.
studenog 2009. o ouvanju divljih ptica (kodificirana verzija) (SL L 20, 26.1.2010.), kako je zadnje
izmijenjena i dopunjena Direktivom Vijea 2013/17/EU od 13. svibnja 2013. o prilagodbi odreenih
direktiva u podruju okolia zbog pristupanja Republike Hrvatske (SL L 158, 10.6.2013.) (u
daljnjem tekstu: Direktiva 2009/147/EZ) i Okvirne direktive o vodama;
Ublaavanje i prilagodba klimatskih promjena; smjernice Kyoto protokolom gospodarenja umama i
Land Use Change;
savjetovanje o novim poboljanim procesima, tehnikama i tehnologijama za poveanje
produktivnosti i uinkovitosti u umarstvu;
upravljanje uobiajenim vrstama rizika umoposjednka i upravitelja umama (nepovoljnih
klimatskih dogaaja, umski poari, biljne bolesti koje ugroavaju ekosustav, tetnici i ekoloki
incidenti);
savjeti o sigurnosti u umarstvu i sjei drva.
Savjetodavna sluba je tijelo u sklopu Ministarstva poljoprivrede, Upravljakog tijela Programa ruralnog
razvoja, kao to je utvreno Zakonom o savjetodavnoj slubi i Odluci Vlade Republike Hrvatske (NN
50/12, 148/13). Godinji proraun za savjetodavnu slubu rasporeuje iz sredstava osiguranih u dravnom
proraunu Ministarstva poljoprivrede. Nadzor ispunjavanja zajednikih uvjeta savjetodavne slube kao tijela
u nadlenosti je Ministarstva poljoprivrede, a dunosti i zadae savjetodavne slube obavljaju se iskljuivo
u ime Ministarstva poljoprivrede kao to je opisano u lanku 4. svoga Statuta.
S obzirom da savjetodavna sluba ima kapacitete i iskustvo u podruju poljoprivrede i umarstava, a dobro
je geografski rasporeena na cijelom podruju Hrvatske neki tipovi operacija u okviru mjere 1 kao i usluge
savjetovanja programirane u mjeri M02 bit e voenje od strane savjetodavne slube. To e osigurati brzu
provedbu tih mjera i dostupnost na cijelom ruralnom podruju i uspostavu zajednikog standarda i kvalitete
usluge.
Sredstva za NRM takoer e ukljuivati i EIP mreu, te e posluiti kao dodatna potpora u promicanju
inovacija u poljoprivredi i preraivakom sektoru kao to je opisano u odjeljku 17.
151
6. PROCJENA EX-ANTE UVJETA

6.1. Dodatne informacije
Sve znaajne informacije ukljuene su u prethodnim poglavljima.
152
6.2. Ex ante uvjeti

Primjenjivi ex-ante uvjeti na nacionalnoj razini
Primjenjivi ex-ante uvjeti

ispunjeni: da/ne/djelomino
Ocjena
ispunjenosti
Prioriteti/Fokus
podruja
Mjere
G1) Antidiskriminacija: Postojanje administrativnih kapaciteta za provedbu i primjenu antidiskriminacijskih zakona i

antidiskriminacijske politike Unije u podruju ESI fondova
ne
Sukladno procjeni
ispunjavanja kriterija
6B
M01, M19, M07
G2) Spolna jednakost: postojanje administrativnih kapaciteta za provedbu i primjenu zakona o jednakosti spolova i politike povezane s
jednakou spolova Unije u podruju ESI fondova.
djelomino
Sukladno procjeni
6B, 6A
M19, M07, M01, M06
G3) Invalidnost: Postojanje administrativnog kapaciteta za provedbu i primjenu Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s
invaliditetom (UNCRPD) u podruju ESI fondova u skladu s Odlukom Vijea 2010/48/EZ
ne
Sukladno procjeni
6B, 6A
M06, M19, M07
G4) Javna nabava: Postojanje mjera za djelotvornu primjenu zakonodavstva Unije o javnoj nabavi u podruju ESI fondova.
djelomino
Sukladno procjeni
2A, 6B, 5C
M01, M16, M19, M04, M08, M07,

M06
G5) Dravne potpore: Postojanje mjera za uinkovitu primjenu propisa Unije o dravnim potporama u podruju ESI fondova.
ne
Sukladno procjeni
P4, 5C, 6B, 2A, 3A, 1A, 5D, 1C,

6A, 3B, 5E, 1B, 2B
M20, M18, M13, M01, M08, M10,

M06, M05, M09, M17, M03, M04,
M19, M07, M11, M16
G6) Zakonodavstvo o okoliu povezano s procjenom utjecaja na okoli i stratekom procjenom okolia: postojanje mjera za djelotvornu
primjenu zakonodavstva Unije u podruju okolia koje se odnosi na procjenu utjecaja na okoli i strateku procjenu okolia.
da
Sukladno procjeni
P4, 2A, 3A, 6A, 5C, 5E, 5D
M07, M11, M08, M16, M06, M10,

M13, M04
ne
Sukladno procjeni
3B
M17, M05
P3.1) Spreavanje rizika i upravljanje rizikom: postojanje nacionalnih ili regionalnih procjena rizika za upravljanje katastrofama pri
emu se vodi rauna o prilagodbi na klimatske promjene
153
P4.1) Dobri poljoprivredni i okolini uvjeti (DPEU): na nacionalnoj razini uspostavljeni su standardi dobrih poljoprivrednih i
da
Sukladno procjeni
P4
M10, M11, M13
da
Sukladno procjeni
P4
M10, M11, M13
P4.3) Drugi znaajni nacionalni standardi: u smislu glave III. poglavlja I. lanka 28. Uredbe (EU) br. 1305/2013 definirani su znaajni
obvezni nacionalni standardi
da
Sukladno procjeni
P4
M10, M11, M13
P5.2) Vodni sektor: postojanje a) politike odreivanja cijene vode koja daje prikladne poticaje korisnicima da uinkovito koriste
vodne resurse i b) prikladnog doprinosa razliitih naina koritenja voda u povratu trokova vodnih usluga, po stopi koja je utvrena u
odobrenom planu upravljanja vodnim podrujima za ulaganja podrana u okviru programa.
da
Sukladno procjeni
5A
M4
P5.3) Energija iz obnovljivih izvora: provedene su radnje za promicanje proizvodnje i distribucije obnovljivih izvora energije
da
Sukladno procjeni
5C
M04, M06, M07, M16
okolinih uvjeta zemljita iz glave VI. poglavlja I. Uredbe (EU) 1306/13
P4.2) Minimalni zahtjevi u vezi s gnojivima i proizvodima za zatitu bilja: minimalni zahtjevi u vezi s gnojivima i proizvodima za
zatitu biljaa iz glave III. poglavlja I. lanka 28. Uredbe (EU) 1305/2013 definirani su na nacionalnoj razini
154
Kriteriji
ispunjeni
(DA/NE)
Kriteriji
Primjenjivi ex-ante uvjeti na nacionalnoj razini
G1) Antidiskriminacija:postojanje administrativnih kapaciteta za

provedbu i primjenu antidiskriminacijskih zakona i
antidiskriminacijske politike Unije u podruju ESI fondova
G1.a) Mjere usklaene s institucionalnim i pravnim okvirom

drava lanica za sudjelovanje tijela odgovornih za promicanje
jednakog postupanja prema svim osobama tijekom pripreme i
provedbe programa, ukljuujui pruanje savjeta o jednakosti u
sklopu aktivnosti povezanih s ESI fondovima.
Poveznica (ako su ispunjeni)

[poveznica prema strategijama,
pravnim aktima ili drugim
relevantnim dokumentima]
Zakon o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08 i
112/12)
ne
Zakon o ravnopravnosti spolova (NN 82/08)

Nacionalni program zatite i promicanja ljudskih
prava za razdoblje 2013-2016
- lanovi PRR MC
G1.b) Mjere za osposobljavanje osoblja zaposlenog u tijelima koja

sudjeluju u upravljanju i nadzoru ESI fondova u podruju
antidiskriminacijskog zakonodavstva i politike Unije.
G2.a) Mjere usklaene s institucionalnim i pravnim okvirom drava
lanica za ukljuivanje tijela odgovornih za jednakost spolova
tijekom pripreme i provedbe programa, ukljuujui savjetovanje o
jednakosti spolova u sklopu aktivnosti povezanih s ESI fondovima.
G2) Spolna jednakost: postojanje administrativnih kapaciteta za
provedbu i primjenu zakona o jednakosti spolova i politike povezane
s jednakou spolova Unije u podruju ESI fondova.
G3) Invalidnost: postojanje administrativnih kapaciteta za provedbu i

primjenu Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s
invaliditetom (UNCRPD) u podruju ESI fondova u skladu s
Odlukom Vijea 2010/48/EZ
ne
Nacionalni program zatite i promicanja ljudskih

prava za razdoblje 2013-2016
da
Nacionalna politika za ravnopravnost spolova za

razdoblje 2011-2015 (NN 88/11)
Ocjena ispunjenosti
S ciljem sprjeavanja diskriminacije sve relevantne

institucije bile su ukljuene u proces programiranja,
javnu raspravu te e biti ukljuene u provedbu
programa, kao lanovi Odbora za praenje.
- lanovi PRR MC (poglavlje 15.2)
Nacionalni program prua mogunost usavravanja te

e se koristiti za treninge tijela ukljuenih u
upravljanje i kontrolu suzbijanja diskriminacije.
Predstavnici tijela nadlenog za ravnopravnost
spolova bit e lanovi MC.
Ovaj kriterij je zadovoljen u Partnerskom sporazumu.

sudjeluju u upravljanju i nadzoru ESI fondova u podruju
zakonodavstva o jednakosti spolova i politike povezane s
ravnopravnou spolova Unije te ukljuivanjem naela jednakosti
spolova.
ne
Nacionalna politika za ravnopravnost spolova za

razdoblje 2011-2015 (NN 88/11)
Ciljano prilagoeno usavravanje djelatnika

ukljuenih u provedbu ESI fondova jo nije razvijeno.
G3.a) Mjere usklaene s institucionalnim i pravnim okvirom drava

lanica namijenjene savjetovanju s tijelima zaduenima za zatitu
prava osoba s invaliditetom i ukljuivanje tih tijela ili predstavnikih
organizacija osoba s invaliditetom ili pak drugih zainteresiranih
strana u tijek pripreme i provedbe programa.
ne
Nacionalna strategija izjednaavanja mogunosti za

osobe s invaliditetom 2007-2015 (NN 63/07)
Operativni plan koji bi trebao doprinijeti

uinkovitijem praenju provedbe Nacionalne strategije
je u postupku pripreme.

Operativni plan e ukljuivati kontinuirane, specifine

i tematske edukacije i druge oblike informiranja u vezi
UNCRPD dravnih i javnih tijela koja su ukljuena u
provedbu Operativnog plana, kao i upravljanje i
kontrolu ESI fondova.

sudjeluju u upravljanju ESI fondovima na podruju primjenjivog
prava i politike Unije i drava lanica koji se odnose na osobe s
invaliditetom i nadzoru nad tim fondovima, ukljuujui dostupnost i
praktinu primjenu Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba
s invaliditetom sukladno, prema potrebi, zakonodavstvu Unije i
drava lanica.
ne
155
G3.c) Mjere namijenjene osiguravanju praenja provedbe lanka 9.

Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom u
vezi s ESI fondovima u okviru pripreme i provedbe programa.
ne

Ministarstvo socijalne politike i mladih (MSPY)

zadueno je za praenje provedbe Nacionalne
strategije i Operativnog plana (kada se usvoje), koji
takoer ukljuuju obveze u svezi s lankom 9.
UNCRPD.
Operativni plan e ukljuivati aktivnosti koje e biti
sufinancirane kroz ESI fondove kao to je planirano
od strane svakog odgovornog i provedbenog tijela,
koje e jednom godinje izvjeivati MSPY u pogledu
ispunjavanja svojih obveza, ukljuujui i obveze u
svezi s lankom 9. UNCRPD.
MSPY e sukladno relevantnom EU i nacionalnom
zakonodavstvu pristupati ispunjavanju svojih obveza.
da
Uinkovito provoenje i primjena Direktive

Europskog parlamenta i Vijea 2004/18 /EZ od 31.
oujka 2004. o usklaivanju postupaka za sklapanje
ugovora o javnim radovima, ugovora o javnoj nabavi
robe te ugovora o javnim uslugama (SL L 134,
30.04.2004.) i Direktive 2004/17 /EZ Europskog
parlamenta i Vijea od 31. oujka 2004. o
usklaivanju postupaka nabave subjekata koji djeluju
u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i
prometnom sektoru te sektoru potanskih usluga (SL
L 134, 30.04.2004.) osigurano kroz Zakon o javnoj
nabavi (NN 90/2011, NN 83/2013)
G4.b) Mjere kojima se osigurava transparentan postupak dodjele

ugovora.
da
Uinkovito provoenje i primjena Direktive 2004/18

/EZ i 2004/17 /EZ osigurano kroz Zakon o javnoj
nabavi (NN 90/2011, NN 83/2013)
G4.c) Mjere za osposobljavanje i irenje informacija za zaposlenike

ukljuene u provedbu ESI fondova.
ne

nabavi (NN 90/2011, NN 83/2013)
Akcijski plan za ovaj zahtjev naveden je u

Partnerskom sporazumu.
G4a) Mjere za djelotvornu primjenu pravila Unije o javnoj nabavi

odgovarajuim mehanizmima.
G4) Javna nabava: postojanje mjera za djelotvornu primjenu

zakonodavstva Unije o javnoj nabavi u podruju ESI fondova.
Institucionalni okvir za uinkovitu provedbu javne

nabave je uspostavljen.
Ovaj kriterij je zadovoljen u Partnerskom sporazumu

G4.d) Mjere kojima se osiguravaju administrativni kapaciteti za
provedbu i primjenu pravila Unije o javnoj nabavi.
ne

nabavi (NN 90/2011, NN 83/2013)
Odgovarajue mjere za administrativne kapacitete za

provedbu PRR (npr. izrada vodia, izobrazba) o
primjeni PP pravila bit e pruena svim tijelima
ukljuenim u PRR.
Zakon o dravnim potporama (NN 47/14)

G5.a) Mjere za djelotvornu primjenu pravila Unije o dravnim
potporama.
G5) Dravne potpore: postojanje mjera za uinkovitu primjenu

propisa Unije o dravnim potporama u podruju ESI fondova.
Akcijski plan za ovaj uvjet naveden je u Partnerskom

sporazumu.
ne
G5.b) Mjere za osposobljavanje i irenje informacija za zaposlenike

ukljuene u provedbu ESI fondova.
ne
G5.c) Mjere kojima se osiguravaju administrativni kapaciteti za

provedbu i primjenu pravila Unije o dravnim potporama.
ne

156
Provodit e se specifini treninzi za ABER i de

minimis za provedbu PRR.
Zakon o zatiti okolia (NN 80/13)
Pravilnik o procjeni utjecaja na okoli (NN 64/08,

67/09)
G6.a) Mjere za djelotvornu primjenu Direktive 2011/92/EU
Europskog parlamenta i Vijea od 13.prosinca 2011. o procjeni
uinaka odreenih javnih i privatnih projekata na okoli (SL L 26,
28.01.2012.) (EIA) i Direktive 2001/42/EZ Europskog parlamenta i
Vijea o procjeni utjecaja na okoli i stratekoj procjeni okolia;
da
Uredba o informiranju i sudjelovanju javnosti i

zainteresirane javnosti u pitanjima zatite okolia (NN
64/08)
Zakon o zatiti okolia osigurava ispunjenje EIA i

SEA Direktiva.
Uredba o stratekoj procjeni utjecaja plana i programa

(NN 64/08)
G6) Zakonodavstvo o okoliu povezano s procjenom utjecaja na

okoli i stratekom procjenom okolia: postojanje mjera za
djelotvornu primjenu zakonodavstva Unije u podruju okolia koje se
odnosi na procjenu utjecaja na okoli i strateku procjenu okolia.
Pravilnik o povjerenstvu za strateku procjenu (NN

70/08)
G6.b) Mjere za osposobljavanje i irenje informacija za zaposlenike

ukljuene u provedbu direktiva o procjeni utjecaja na okoli i
stratekoj procjeni okolia.
G6.c) Mjere kojima se osiguravaju dostatni administrativni

kapaciteti.
IPA 2010 projekt tehnike pomoi "Jaanje kapaciteta

SEA na regionalnoj i lokalnoj razini", projekt CARDS
2003 "Procjena utjecaja na okoli - smjernice i obuka"
da
Nacionalni program za Hrvatsku u okviru programa

IPA - Pomo u tranziciji i izgradnja institucija za
2010. godinu (u izgradnji civilnog drutva)
IPA 2010 projekt tehnike pomoi "Jaanje kapaciteta

za SEA, na regionalnoj i lokalnoj razini"
da
Zakon o zatiti od elementarnih nepogoda (NN 73/97)

P3.1.a) Uspostavlja se nacionalna ili regionalna procjena rizika sa
sljedeim elementima: opis procesa, metodologije, metoda i
neosjetljivih podataka koji se koriste za procjenu rizika, kao i
kriterija utemeljenih na riziku za odreivanje prioriteta ulaganja;
ne
Metodologija za procjenu tete nastale od

elementarnih nepogoda (NN 96/98)
Postojea regulativa, odnosno Zakon o zatiti i

spaavanju i Zakon o zatiti od elementarnih
nepogoda samo navodi nadleno tijelo za rjeavanje
katastrofa u Republici Hrvatskoj.
Zakon o zatiti i spaavanju (NN 174/04, 79/07,

38/09, 127/10)
Zakon o zatiti od elementarnih nepogoda je nadlean

za prirodne katastrofe u poljoprivrednoj proizvodnji.

P3.1) Spreavanje rizika i upravljanje rizikom: postojanje
nacionalnih ili regionalnih procjena rizika za upravljanje
katastrofama pri emu se vodi rauna o prilagodbi na klimatske
promjene
P3.1.b) Uspostavlja se nacionalna ili regionalna procjena rizika sa

sljedeim elementima: opis moguih razvoja dogaaja s jednim ili
vie rizika;
ne



38/09, 127/10)
P3.1.c) Uspostavlja se nacionalna ili regionalna procjena rizika sa

sljedeim elementima: uzimanje u obzir nacionalne strategije za
prilagodbu na klimatske promjene, gdje je to primjereno.
ne



38/09, 127/10)
P4.1) Dobri poljoprivredni i okolini uvjeti (DPEU): na nacionalnoj
P4.1.a) Standardi dobrih poljoprivrednih i okolinih uvjeta odreeni
da
157
Pravilnik o viestrukoj sukladnosti (NN 32/15)
Viestruka sukladnost ukljuuje sljedee uvjete i
razini uspostavljeni su standardi dobrih poljoprivrednih i okolinih

uvjeta zemljita iz glave VI. poglavlja I. Uredbe (EU) 1306/13
odredbe: dobre poljoprivredne i okoline uvjete

(GAEC) i obavezne zahtjeve za upravljanje (SMR).
Dobri poljoprivredni i okolini uvjeti i SMR-ovi
definirani su Pravilnikom o viestrukoj sukladnosti
(NN 32/15) koji je donesen na temelju Zakona o
dravnoj potpori u poljoprivredi i ruralnom razvoju
(NN 80/13)
su u nacionalnim zakonima te navedeni u programima
P4.2) Minimalni zahtjevi u vezi s gnojivima i proizvodima za zatitu

bilja: minimalni zahtjevi u vezi s gnojivima i proizvodima za zatitu
bilja iz glave III. poglavlja I. lanka 28. Uredbe (EU) 1305/2013
definirani su na nacionalnoj razini
P4.2.a) Minimalni zahtjevi u vezi s gnojivima i proizvodima za

zatitu bilja iz glave III. poglavlja I. Uredbe (EU) 1305/2013
navedeni su u programu
P4.3) Ostali znaajni nacionalni standardi: u smislu glave III.

poglavlja I. lanka 28. ove Uredbe definirani su znaajni obvezni
nacionalni standardi
P4.3.a)Znaajni obvezni nacionalni standardi navedeni su u

programu.
da
Pravilnik o viestrukoj sukladnosti (NN 32/15)
Zahtjevi koji se odnose na koritenje gnojiva i

sredstava za zatitu bilja propisani su Pravilnikom o
viestrukoj sukladnosti (NN 32/15).
da
Pravilnik o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih

proizvoda (NN 137/13, 59/14)
Poljoprivrednici koji se na dobrovoljnoj osnovi bave

integriranom proizvodnjom poljoprivrednih proizvoda
rade u skladu s Pravilnikom o integriranoj proizvodnji
poljoprivrednih proizvoda.
Ovaj kriterij se odnosi i na ERDF/CF i EAFRD; no on
se smatra ispunjenim za EAFRD i neispunjenim za
ERDF/CF.
P5.2) Vodni sektor: postojanje a) politike odreivanja cijene vode

koja daje prikladne poticaje korisnicima za uinkovito koritenje
vodnih resursa i b) prikladnog doprinosa razliitih naina koritenja
voda u povratu trokova vodnih usluga, po stopi koja je utvrena u
odobrenom planu upravljanja vodnim podrujima za ulaganja
podrana u okviru programa.
P5.2.a) U sektorima koje podupire EAFRD, drava lanica osigurava

doprinos razliitih naina koritenja vode u povratu trokova vodnih
usluga prema sektoru u skladu s lankom 9. stavkom 1. Direktive
2000/60/EZ uzimajui u obzir, ako je potrebno, drutvene, okoline i
ekonomske uinke povrata kao i zemljopisne i klimatske uvjete u
zahvaenoj regiji ili regijama.
Strategija upravljanja vodama (NN 91/08)
Zakon o vodama (NN 153/09,130/11, 56/13, 14/14)

da
Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva (NN
153/09, 56/13)
Za EAFRD je vano istaknuti da sukladno lanku 23. i

24. Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva
sljedea plaanja se provode u poljoprivrednom
sektoru:
- naknada za koritenje vode (ERC, C & I), kada se
koristi voda iz svojih vlastitih vodozahvatnih
struktura;
- Cijena vodne usluge (O & M) te naknada za
koritenje vode (ERC, C&I), kada se koristi voda iz
javnog vodoopskrbnog sustava (rijedak sluaj ak i za
mala podruja, est sluaj na otocima); i
- Naknada za navodnjavanje (O & M), kada se koristi
javni sustav navodnjavanja.
U prvom sluaju, kada postoji ureaj za mjerenje
vode, osnova za plaanje je potronja. Naknada za
koritenje vode se obraunava i plaa na bazi stvarno
zahvaene koliine vode (l. 24. ovoga Zakona
definira osnovu za izraun naknade za koritenje vode,
to je koliina (kubini metar) zahvaene vode).
U sluaju kada ne postoje mjerila vode, paualni iznos
se plaa po povrini (ha ili m2) navodnjavanog
zemljita.
Svi korisnici sustava za navodnjavanje, bilo da su
javni (u vlasnitvu upanija) ili privatni, duni su
dobiti dozvolu za crpljenje (zahvaanje) vode. U tom
smislu, koncesije ili vodopravne dozvole su potrebne,
ovisno o koliinskom ogranienju. U okviru koncesija
ili vodnih prava, propisani su posebni uvjeti za
koritenje voda, koji se, izmeu ostalog, odnose na:
- Obvezu instaliranja ureaja za mjerenje,
- Obveza voenja evidencije o dnevnim koliinama
zahvaene vode, mjereno putem ureaja za mjerenje ,
u relevantnom registru, te mjesenog informiranja
Hrvatskih voda o koliini vode koja se zahvaa,
- obvezu provoenja mjera zatite okolia, itd.
Kao to je navedeno, cijena vode koju plaaju
korisnici sustava navodnjavanja temelji se na cijenama
zasnovanima na koliini, dajui tako odreeni poticaj
korisnicima da resurse koriste racionalnije i
uinkovitije.
158
Zakon o tritu elektrine energije (NN 22/13)
Tarifni sustav za proizvodnju elektrine energije iz

obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 63/12)
P5.3.a) Postoje transparentni programi potpora, prioritet u pristupu
mrei ili zajameni pristup i prioritet u otpremi, kao i objavljena
standardna pravila u vezi sa snoenjem i podjelom trokova tehnikih
prilagodbi u skladu s lankom 14. stavkom 1. i lankom 16. stavcima
2. i 3. Direktive 2009/28/EZ.
Pravilnik o stjecanju statusa povlatenog proizvoaa

elektrine energije (NN 67/70)
da
Vlasti RH smatraju da je potrebno sekundarno

zakonodavstvo uspostavljeno. Ovaj kriterij je
zadovoljen u Partnerskom sporazumu.
Tarifni sustav za proizvodnju elektrine energije iz

obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 33/07)
P5.3)Energija iz obnovljivih izvora: provedene radnje za promicanje

proizvodnje i distribucije obnovljivih izvora energije
Mrena pravila (NN 36/06)
Opi uvjeti za opskrbu energijom (NN 14/06)

P5.3.b) Drava lanica usvojila je nacionalni akcijski plan za
obnovljivu energiju u skladu s lankom 4. Direktive 2009/28/EZZ
Europskog parlamenta i Vijea od 23. travnja 2009. o promicanju
uporabe energije iz obnovljivih izvora te o izmjeni i kasnijem
stavljanju izvan snage direktiva 2001/77/EZ i 2003/30/EZ (SL L 140,
05.06.2009.).
Plan je usvojen od strane Vlade Republike Hrvatske

dana 16. listopada 2013.
da
Nacionalni akcijski plan za obnovljive izvore

159
6.2.1. Popis radnji koje e se poduzeti za ope ex ante uvjete

Primjenjiva ex-ante uvjeti na
nacionalnoj razini
G1) Antidiskriminacija: Postojanje administrativnih

kapaciteta za provedbu i primjenu
antidiskriminacijskih zakona i antidiskriminacijske
politike Unije u podruju ESI fondova
Neispunjeni kriteriji
G1.a) Mjere usklaene s institucionalnim i pravnim

okvirom drava lanica za sudjelovanje tijela
odgovornih za promicanje jednakog postupanja prema
svim osobama tijekom pripreme i provedbe programa,
ukljuujui pruanje savjeta o jednakosti u sklopu
aktivnosti povezanih s ESI fondovima.
G1.b) Mjere za osposobljavanje osoblja zaposlenog u

tijelima koja sudjeluju u upravljanju i nadzoru ESI
fondova u podruju antidiskriminacijskog
zakonodavstva i politike Unije.
G2) Spolna jednakost: postojanje administrativnih

kapaciteta za provedbu i primjenu zakona o jednakosti
spolova i politike povezane s jednakou spolova
Unije u podruju ESI fondova.
G3) Invalidnost: Postojanje administrativnih

kapaciteta za provedbu i primjenu Konvencije
Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom
(UNCRPD) u podruju ESI fondova u skladu s
Odlukom Vijea 2010/48/EZ
Aktivnosti koje e se poduzeti
Upravljaka tijela e ukljuivati tijela odgovorna za

promicanje borbe protiv diskriminacije i jednake
mogunosti u Odbore za praenje za ESI OP. Naime,
predstavnici Ureda za ravnopravnost spolova i Ureda
za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, te
predstavnici pravobranitelja u Hrvatskoj i predstavnici
civilnog drutva e biti ukljueni u MC.
Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina u

suradnji s Dravnom kolom za javnu upravu i tijela
nadlena za upravljanje i kontrolu ESI fondova e
razviti programe edukacije za djelatnike tijela ESI
fondova.
Programi obuke e biti predvieni u novom planu
suzbijanja diskriminacije.

tijelima koja sudjeluju u upravljanju i nadzoru ESI
fondova u podruju zakonodavstva o jednakosti
spolova i politike povezane s ravnpravnou spolova
Unije te ukljuivanjem naela jednakosti spolova.
Plan obuke o pravu i politici ravnopravnosti spolova

za djelatnike ukljuene u provoenje ESI fondova na
svim relevantnim razinama.
G3.a) Mjere usklaene s institucionalnim i pravnim

okvirom drava lanica namijenjene savjetovanju s
tijelima zaduenima za zatitu prava osoba s
invaliditetom i ukljuivanje tih tijela ili predstavnikih
organizacija osoba s invaliditetom ili pak drugih
zainteresiranih strana u tijek pripreme i provedbe
programa.
Upravljaka tijela e ukljuiti predstavnike tijela i

nevladine organizacije zaduene za zatitu prava
osoba s invaliditetom u Odbor za praenje za ESI OP.
Naime, bit e ukljueni predstavnici Ministarstva
socijalne politike i mladih, pravobraniteljica za osobe
s invaliditetom, ali i predstavnici civilnog drutva.

tijelima koja sudjeluju u upravljanju ESI fondovima
na podruju primjenjivog prava i politike Unije i
drava lanica koji se odnose na osobe s invaliditetom
i nadzoru nad tim fondovima, ukljuujui dostupnost i
praktinu primjenu Konvencije Ujedinjenih naroda o
pravima osoba s invaliditetom sukladno, prema
potrebi, zakonodavstvu Unije i drava lanica.
Ministarstvo socijalne politike i mladih u suradnji s

nacionalnomm kolom za javnu upravu i upravljaka
tijela za ESI fondove razvit e trening programe za
djelatnike ESI upravljakih tijela. Trening programi e
biti predvieni u Operativnom planu provedbe
Nacionalne Strategije izjednaavanja mogunosti za
osobe s invaliditetom 2016-2020.
G3.c) Mjere namijenjene osiguravanju praenja

provedbe lanka 9. Konvencije Ujedinjenih naroda o
pravima osoba s invaliditetom u vezi s ESI fondovima
u okviru pripreme i provedbe programa.
Upravljaka tijela e ukljuivati tijela nadlena za

zatitu prava osoba s invaliditetom u Odbor za
praenje za ESI OP. Naime, bit e ukljueni
predstavnici Ministarstva socijalne politike i mladih,
pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, ali i
predstavnici civilnog drutva.
G4.c) Mjere za osposobljavanje i irenje informacija

za zaposlenike ukljuene u provedbu ESI fondova.
Izrada novog plana treninga o javnoj nabavi za

djelatnike tijela ESIF 2014. - 2020. Postavljanje
operativne mree strunjaka i koordinatora za javnu
160
Rok
Tijela odgovorna za ispunjenje
Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske

unije
31. prosinca 2015.
Ministarstvo rada i mirovinskog sustava
30. prosinca 2016.
Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina je

odgovoran za izradu Plana o suzbijanju diskriminacije
30. prosinca 2016.
Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske

unije
30. prosinca 2015.

Ministarstvo socijalne politike i mladih
30. prosinca 2015.
Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova

30. prosinca 2015.

30. lipnja 2015.
G4) Javna nabava: postojanje mjera za djelotvornu

primjenu zakonodavstva Unije o javnoj nabavi u
podruju ESI fondova.
nabavu.
G4.d) Mjere kojima se osiguravaju administrativni

kapaciteti za provedbu i primjenu pravila Unije o
javnoj nabavi.
G5.a) Mjere za djelotvornu primjenu pravila Unije o

dravnim potporama.
G5) Dravne potpore: Postojanje mjera za uinkovitu

primjenu propisa Unije o dravnim potporama u
podruju ESI fondova."
G5.b) Mjere za osposobljavanje i irenje informacija

za zaposlenike ukljuene u provedbu ESI fondova.
G5.c) Mjere kojima se osiguravaju administrativni

kapaciteti za provedbu i primjenu pravila Unije o
dravnim potporama.
Novi PP strunjaci za javnu nabavu trebaju se

zaposliti u
sredinjem tijelu za javnu nabavu, kako bi se osigurala
uinkovita i redovita prijava putem javne nabave u
ESIF programe i projekte.
Uspostava sredinjeg elektronikog upisnika o
dravnim potporama
u sredinje tijelo o dravnim potporama koje
povezuje sve vrste potpore i uvoenje popratnog
sustava vrednovanja
Priprema treninga za strategiju/plan koji se odnose na
dravne potpore,uspostava operativne mree
strunjaka i koordinatora za dravne potpore.
Potrebno dodatno zaposliti strunjake za dravnu
potporu u Ministarstvu financija (jedinica dravne
potpore)
161
30. studenog 2015.
Ministarstvo gospodarstva
1. srpnja 2016.
Ministarstvo financija
30. lipnja 2015.
30. rujna 2015.
6.2.2. Popis radnji koje e se poduzeti za ope ex ante uvjete povezane s prioritetom
Primjenjiva ex-ante uvjetovanost na
nacionalnoj razini
Neispunjeni kriteriji
Akcije koje e se provesti
Rok
Tijela odgovorna za ispunjenje
Priprema nacionalne procjene rizika

P3.1.a) Uspostavlja se nacionalna ili regionalna
procjena rizika sa sljedeim elementima: opis procesa,
metodologije, metoda i neosjetljivih podataka koji se
koriste za procjenu rizika, kao i kriterija utemeljenih
na riziku za odreivanje prioriteta ulaganja;
Odluka Vlade
Vlada Republike Hrvatske
Uspostava radne skupine za glavne procjene rizika

(mRAWG)
31. prosinca 2015.
Dravna uprava za zatitu i spaavanje

Priprema procjene rizika i mapiranje metodologije

informiranja javnosti
P3.1) Spreavanje rizika i upravljanje rizikom:
postojanje nacionalnih ili regionalnih procjena rizika
za upravljanje katastrofama pri emu se vodi rauna o
prilagodbi na klimatske promjene
Identifikacija rizika
Analiza rizika
P3.1.b) Uspostavlja se nacionalna ili regionalna
procjena rizika sa sljedeim elementima: opis
moguih razvoja dogaaja s jednim ili vie rizika;
Ministarstva iz Vladine odluke

Analiza viestrukog rizika
31. prosinca 2015.

Procjena rizika
Matrica rizika i mapiranje rizika
P3.1.c) Uspostavlja se nacionalna ili regionalna
procjena rizika sa sljedeim elementima: uzimanje u
obzir nacionalne strategije za prilagodbu na klimatske
promjene, gdje je to primjereno.

Uzeti u obzir prilagodbe klimatskim promjenama u
proces procjene rizika.
31. prosinca 2015.
Ministarstva iz odluke Vlade

Ovaj kriterij je zadovoljen u Partnerskom Sporazumu
162
7. OPIS OKVIRA ZA PROCJENU OSTVARENJA POSTIGNUA

7.1. Pokazatelji
Prioritet
P2: Jaanje
isplativosti
poljoprivrednoga
gospodarstva i
konkurentnosti
svih vrsta
poljoprivrede u
svim regijama te
promicanje
inovativnih
poljoprivrednih
tehnologija i
odrivog
upravljanja
umama
P3: Promicanje
organizacije lanca
opskrbe hranom,
ukljuujui preradu
i plasiranje
poljoprivrednih
proizvoda na
trite, dobrobit
ivotinja te
Primjenjivo
Pokazatelj i mjerna jedinica,

Cilj 2023. (a)
prema potrebi
Kljuna
Prilagodba doplata etapa
(b)
2018.
% (c)
Apsolutna
vrijednost
kljune etape
(a b)*c
22%
621,94
Broj poljoprivrednih
gospodarstava kojima je
dodijeljena potpora u okviru
PRR-a za ulaganja u
restrukturiranje ili modernizaciju
(fokus podruje 2a) +
gospodarstava kojima je
dodijeljena potpora u okviru
PRR-a za plan razvoja
poslovanja / ulaganja za mlade
poljoprivrednike (fokus podruje
2B)
Ukupni javni rashodi P2 (EUR)
573.245.852,48
20% 114.649.170,50
278.956.380,04
35%
97.634.733,01
gospodarstva koja primaju
potporu za sudjelovanje u
programima kvalitete, lokalnim
tritima / kratkim lancima
opskrbe te proizvoakim
skupinama (fokus podruje 3A)
1.462,00
22%
321,64
2.827,00
163
upravljanje
rizikom u
poljoprivredi
P4: Obnavljanje,
ouvanje i
poboljanje
ekosustava
povezanih s
poljoprivredom i
umarstvom
P5: Promicanje
uinkovitosti
resursa te poticanje
pomaka prema
gospodarstvu s
niskom razinom
ugljika otpornom
na klimatske
promjene u
poljoprivrednom,
prehrambenom i
umarskom sektoru
gospodarstava koja sudjeluju u
programima upravljanja rizicima
(fokus podruje 3B)
8.267,00
40%
3.306,80
Poljoprivredno zemljite za koje

su sklopljeni ugovori o
upravljanju kojima se pridonosi
bioraznolikosti (ha) (fokus
podruje 4A) + poboljava
gospodarenje vodama (ha)
(fokus podruje 4B) +
poboljava gospodarenje tlom
i/ili spreava erozija tla (ha)
(fokus podruje 4C)
98.644,00
75%
73.983,00
Broj operacija ulaganja u utedu

energije i energetsku
uinkovitost (fokus podruje 5B)
+ u proizvodnju obnovljive
energije (fokus podruje 5C)
Poljoprivredno i umsko
zemljite kojim se upravlja radi
poticanja sekvestracije/pohrane
ugljika (ha) (fokus podruje 5E)
+ poljoprivredno zemljite za
koje su sklopljeni ugovori o
upravljanju iji je cilj smanjenje
emisija staklenikih plinova i/ili
amonijaka (ha) (fokus podruje
5D) + navodnjavano zemljite na
657.631.077,11
164
50% 328.815.538,56
796,00
20%
159,20
200.597.894,12
20%
40.119.578,82
12.460,00
23%
2.865,80
kojemu se prelazi na uinkovitiji

sustav navodnjavanja (ha) (fokus
podruje 5A)
P6: Promicanje
drutvene
ukljuenosti,
suzbijanja
siromatva te
gospodarskog
razvoja u ruralnim
podrujima
468.241.752,40
12%
56.189.010,40
Broj operacija za koje je

dodijeljena potpora radi
poboljanja temeljnih usluga i
infrastruktura u ruralnom
podrujima (fokus podruja 6B i
6C)
1.387,00
12%
166,44
Stanovnitvo obuhvaeno LAGovima (fokus podruje 6B)
1.427.724,00
60%
856.634,40
165
7.1.1.1. Broj poljoprivrednih gospodarstava kojima je dodijeljena potpora u okviru PRR-a za ulaganja u
restrukturiranje ili modernizaciju (fokus podruje 2a) + gospodarstava kojima je dodijeljena potpora u
okviru PRR-a za plan razvoja poslovanja / ulaganja za mlade poljoprivrednike (fokus podruje 2B)
Primjenjivo: Da
Cilj 2023. (a): 2.827,00
Prilagodba doplata (b):
Kljuna etapa 2018. % (c): 22%
Apsolutna vrijednost kljune etape (a b)*c: 621,94
Obrazloenje utvrivanja kljunih etapa:
Iskustva iz IPARD razdoblja u mjerama o investicijama vrst su temelj za predvianje tonosti poetka
provedbe mjera Prioriteta 2 i realnih procjena kljunih etapa. Pravilnici su trenutano u postupku pripreme i
akreditacije, imajui takoer u vidu iskustva Agencije za plaanja u ovom podruju. Interesi potencijalnih
korisnika ovih mjera anketirani su kroz istraivanje javnog mnijenja provedenog od strane Ministarstva
poljoprivrede izmeu 01.srpnja 2013. i 01.rujna 2013.godine. Specifine sektorske analize e dovesti do
intenzivne kampanje vezane uz informiranje u ciljanim podrujima, prije i tijekom objave poziva, kako bi
podigle razinu informiranosti u podrujima gdje je IPARD iskustvo malo ili nedostaje. Savjetodavna sluba
je aktivno irila informacije na neformalnoj ad hoc razini. Budui da pojedine operacije, posebice za mala
gospodarstva, imaju kratkotrajnu provedbu, ova vrsta kljune etape je neto via nego ona financijske
naravi. Navedena analiza je poduprla identifikaciju ciljeva i kljunih etapa.
7.1.1.2. Ukupni javni rashodi P2 (EUR)
Primjenjivo: Da
Cilj 2023. (a): 573.245.852,48
Apsolutna vrijednost kljune etape (a b)*c: 114.649.170,50
Kljuna etapa odreena je na temelju uspjene provedbe IPARD mjera i rasporeda provedbe poziva na
dostavu prijedloga projekata s nekoliko poziva godinje objavljenih za posebne pod-mjere unutar
provedbenog razdoblja. Meutim, obzirom da je panja bila posveena realnom vremenskom okviru za
zavretak projekata, koji e se kretati od kratkog do srednjeg trajanja kada je rije o utvrivanju izvedivih i
realnih financijskih pokazatelja vezanih uz ovaj prioritet. Trend konsolidacije gospodarstva unutar SWOT
analize prua jasne pokazatelje o interesima potencijalnih korisnika koji su predmet potpore informacijske
kampanje. Uporaba mrenog sustava prijave i znatnog smanjenja administrativnog tereta kada je rije o
ugovaranju, takoer e doprinijeti tonosti provedbe navedenih mjera. Smjernice o kljunim pitanjima e
biti pruene korisnicima, kao to su javna nabava ili njihova odgovornost u radnjama smanjenja kljunih
rizika kako bi se dosegle kljune etape.
166
Primjenjivo: Da
Cilj 2023. (a): 278.956.380,04
Zrelost projekta razminiranja i provedbe mjere M05 u 2014-2015 dozvolila je realnu identifikaciju graninih
vrijednosti. Kada je rije o krajnjim ciljevima upravljanja rizicima, zbog prirode mjere M05, bit e ih
potrebno revidirati. Kada je rije o djelatnostima promocije programa kvalitete, kratkih lanaca opskrbe i
skupina proizvoaa, u obzir je uzet trenutni manjak iskustva u Republici Hrvatskoj, kao to je oito
pokazano u SWOT analizi. Meutim, specifine i ciljane djelatnosti informiranja o podizanju svijesti
planirani su za potencijalne korisnike i posveene prenoenju znanja kako bi se potaknuli novi oblici
pridruenih djelatnosti kako bi se dosegle ciljane kljune etape.
7.1.2.2. Broj poljoprivrednih gospodarstva koja primaju potporu za sudjelovanje u programima kvalitete,
lokalnim tritima / kratkim lancima opskrbe te proizvoakim skupinama (fokus podruje 3A)
Primjenjivo: Da
Cilj 2023. (a): 1.462,00
Nedavni interes u programima kvalitete, koji su dokazani brojem proizvoda u procesu prepoznavanja na
nacionalnoj i EU razini, te prepoznata visoka vrijednost hrvatske tradicijske proizvodnje doprinijet e
ispunjavanju ovih ciljeva. Dosljedno poveanje proizvodnje temeljene na ekolokom uzgoju i uspjeh
nacionalnih shema potpore u prolost e takoer biti relevantni u odreivanju graninih vrijednosti.
Specifine djelatnosti kojima se potie svijest o prednostima skupina proizvoaa iji lanovi mogu biti
poljoprivredna gospodarstva, te informacije o postupku registracije zavisno o svakom sektoru trebale bi
doprinijeti postupnom podizanju svijesti, no u obzir su uzete i negativne povijesne konotacije meu mnogim
poljoprivrednicima. Predvieno je, da e takoer biti privlano poljoprivrednicima u ekolokom uzgoju i
novim sudionicima kako bi se u drugoj polovici razdoblja provedbe ostvarilo ciljeve.
7.1.2.3. Broj poljoprivrednih gospodarstava koja sudjeluju u programima upravljanja rizicima (fokus
podruje 3B)
Primjenjivo: Da
Cilj 2023. (a): 8.267,00
167

Apsolutna vrijednost kljune etape (a b)*c: 3.306,80
Osim nekih posebnih sluajeva unutar mjere M05, upravljanje rizicima u Republici Hrvatskoj ima stabilnu
tradiciju u pretpristupnom razdoblju kroz potporu politikama spreavanja rizika na regionalnoj i nacionalnoj
razini kroz doprinose premijama osiguranja. Oekuje se znaajan rast interesa zbog viih stopa potpore i
poveanja svijesti o rizicima promjene klime.
7.1.3.1. Poljoprivredno zemljite za koje su sklopljeni ugovori o upravljanju kojima se pridonosi
bioraznolikosti (ha) (fokus podruje 4A) + poboljava gospodarenje vodama (ha) (fokus podruje 4B) +
poboljava gospodarenje tlom i/ili spreava erozija tla (ha) (fokus podruje 4C)
Primjenjivo: Da
Cilj 2023. (a): 98.644,00
Interes za ekoloki uzgoj i mjere koje podupiru manje razvijenih podruja na nacionalnoj razini u Republici
Hrvatskoj bile su uspjene prethodno ovom programskom razdoblju pruaju pokazatelje potencijalnog
interesa i podizanja razine AECM mjera (poljoprivredne, ekoloke i klimatske mjere). Nadalje, neformalno
irenje informacija od strane Savjetodavne slube o navedenim mjerama na razini pojedinanog
gospodarstva bilo je u tokom prole godine kako bi se pripremio teren. Specifino odreivanje prioriteta za
podruja Natura 2000 je takoer uzeto u razmatranje.
Primjenjivo: Da
Cilj 2023. (a): 657.631.077,21
Temeljem provedbe IACS mjera u Republici Hrvatskoj, te nacionalnih shema potpore za manje razvijena
podruja i ekoloki uzgoj, odreeni su realni i izvedivi ciljevi i granine vrijednosti. Proizvodnja ekolokog
uzgoja bila je procijenjena na poveanje na godinjoj stopi prosjeno kao u posljednjih 5 godina, da bi se
ostvarili ciljevi plaanja. Meutim, zbog kompleksnosti procesa akreditacije za nove mjere, potrebno je
osigurati tone i jasne obveze svim korisnicima, te poduzimati unakrsne provjere. Jednako tako, zbog
168
manjka iskustva u provedbi AECM mjera u Republici Hrvatskoj, raspored provedbe je proveden oprezno, a
poet e se primjenjivati od 2015.godine. Potpora provedbi bit e obvezno osposobljavanje i prenoenje
znanja za AECM korisnike i ugovaranje AECM praenje kao dio aktivnosti vrednovanja u Evaluacijskom
planu.
7.1.4.1. Poljoprivredno i umsko zemljite kojim se upravlja radi poticanja sekvestracije/pohrane ugljika
(ha) (fokus podruje 5E) + poljoprivredno zemljite za koje su sklopljeni ugovori o upravljanju iji je cilj
smanjenje emisija staklenikih plinova i/ili amonijaka (ha) (fokus podruje 5D) + navodnjavano zemljite
na kojemu se prelazi na uinkovitiji sustav navodnjavanja (ha) (fokus podruje 5A)
Primjenjivo: Da
Cilj 2023. (a): 12.460,00
Kljuna etapa identificirana je s obzirom na manjak iskustva u provedbi ovih tipova mjera u Republici
Hrvatskoj, te obrazloenom rasporedu provedbe mjera.
7.1.4.2. Broj operacija ulaganja u utedu energije i energetsku uinkovitost (fokus podruje 5B) + u
proizvodnju obnovljive energije (fokus podruje 5C)
Primjenjivo: Da
Cilj 2023. (a): 796,00
Kljuna etapa definirana je s obzirom na raspored planirane provedbe za specifine tipove operacija i
objavljivanje javnih poziva, kao i procjena provedbenih rizika u smislu vremenskog okvira za provedbu i
zavretak irok spektar operacija s kratkim i srednjim trajanjem unutar ovog fokusg podruja.
Primjenjivo: Da
Cilj 2023. (a): 200.597.894,12
169

Investicije u proizvodnju energije iz obnovljivih izvora dio su nacionalne strategije i obveze da se 20%
energije proizvede iz obnovljivih izvora, koji su planirani za 2020, te pruaju primjeren okvir, koji mora
praen potporom ciljane kampanje informiranja o prilikama koje prua PRR. Nadalje, na ovom polju su
predviene specifine savjetodavne usluge i radnje prikazivanja aktivnosti kako bi se poveala svijest o
iskoristivosti u drugoj polovici programa. Kada je rije o djelatnostima u mjerama koje se tiu umarstva, a
nisu bile prihvatljive unutar IPARD-a, kljuna etapa bila je primjereno identificirana. Meutim, trajne
konzultacije i dobivene povratne informacije o mjerama s dionicima u umarstvu koordiniranih kroz Radnu
skupinu, javno mnijenje dobiveno na terenu (djelomino pokazano u anketi Istraivanja javnog mnijenja
provedenog od strane Ministarstva poljoprivrede izmeu 01.srpnja 2013. i 01.rujna 2013.) te trendovi u
ivesticijama koje se tiu umarstva izvan IPARD-a pokazale su primjerenu razinu zrelosti u utvrivanju
kljunih etapa.
podrujima
7.1.5.1. Broj operacija za koje je dodijeljena potpora radi poboljanja temeljnih usluga i infrastruktura u
ruralnom podrujima (fokus podruja 6B i 6C)
Primjenjivo: Da
Cilj 2023. (a): 1.387,00
Mjere koje su se odnosile na pruanje osnovnih usluga i lokalne infrastrukture unutar IPARD-a pokazale su
vrst sustav koji prua osnovu za implementaciju. Meutim, obzirom da je potrebno izabrati vrijeme za
provedbu CLLD pristupa, irok raspon operacija srednjeg trajanja takoer mogu biti financirane kroz ovaj
prioritet, kao i razliitih kapaciteta jedinica lokalne samouprave, uspostavljeni su realni i izvedivi ciljevi.
injenica da LAG-ovi unutar IPARD-a nisu imali ulogu u odreivanju i provedbi operacija je takoer uzeta
u obzir.
Primjenjivo: Da
Cilj 2023. (a): 468.241.752,40
170
Iskustvo LAG-ova unutar IPARD-a prua naznake za utvrivanje kljune etape. Meutim, broj LAG-ova i
stanovnitvo obuhvaeno istim je nedovoljno. Zbog toga, pod-mjera 19.1 mora biti dovrena prije nego
daljnja provedba moe zapoeti. Budui da e veina sredstava na raspolaganju biti za provedbu LDS-a
svakog sastavljenog LAG-a, potrebno je due razdoblje pripreme, to je i uzeto u obzir pri identifikaciji
kljunih etapa.
7.1.5.3. Stanovnitvo obuhvaeno LAG-ovima (fokus podruje 6B)
Primjenjivo: Da
Cilj 2023. (a): 1.427.724,00
Navedeni cilj je identificiran obzirom na planiranu provedbu pod-mjera vezanih za LAG-ove i planirano
poveanje broja LAG-ova. U obzir je takoer uzeta injenica kako su nedovoljna sredstva bila na
raspolaganju unutar IPARD-a da bi se financirali potencijalni LAG-ovi 2007-2013 tako da realne i izvedive
kljune etape mogu biti dostignute.
171
7.2. Alternativni pokazatelji
Prioritet
P2: Jaanje isplativosti

poljoprivrednoga
gospodarstva
i
konkurentnosti
svih
vrsta poljoprivrede u
svim
regijama
te
promicanje inovativnih
poljoprivrednih
tehnologija i odrivog
upravljanja umama
P3:
Promicanje
organizacije
lanca
opskrbe
hranom,
ukljuujui preradu i
plasiranje
poljoprivrednih
proizvoda na trite,
dobrobit ivotinja te
upravljanje rizikom u
poljoprivredi
P5:
Promicanje
uinkovitosti resursa te
poticanje pomaka prema
gospodarstvu s niskom
razinom
ugljika
otpornom na klimatske
promjene
u
Primjenjivo
Pokazatelj i
jedinica,
potrebi
mjerna
prema Cilj 2023. (a)
Prilagodba
doplata (b)
Apsolutna
Kljuna
vrijednost
etapa 2018.
kljune etape
% (c)
(a b)*c
Broj
korisnika
(gospodarstava)
koji
dobivaju potporu za
pokretanje poduzea za
razvoj
malih
poljoprivrednih
gospodarstava
5.318,00
15%
797,70
Povrina
razminiranog
poljoprivrednog
zemljita
5.000,00
85%
4.250,00
Ukupne investicije u
proizvodnji obnovljivih
izvora energije (EUR)
(ha)
161.237.647,06
172
12% 19.348.517,65
poljoprivrednom,
prehrambenom
umarskom sektoru
7.2.1. P2: Jaanje isplativosti poljoprivrednoga gospodarstva i konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede u svim regijama te promicanje inovativnih
poljoprivrednih tehnologija i odrivog upravljanja umama
7.2.1.1. Broj korisnika (gospodarstava) koji dobivaju potporu za pokretanje poduzea za razvoj malih poljoprivrednih gospodarstava (fokus
podruje 2A)
Primjenjivo: Da
Cilj 2023. (a): 5.318,00
Navedena kljuna etapa definirana je obzirom da je potpuna provedba poslovnog plana uvjet za konano plaanje ( zavrne operacije koje su
izraunate) i zapravo takva provedba e vjerojatno trajati nekoliko godina.
7.2.2. P3: Promicanje organizacije lanca opskrbe hranom, ukljuujui preradu i plasiranje poljoprivrednih proizvoda na trite, dobrobit ivotinja
te upravljanje rizikom u poljoprivredi
7.2.2.1. Broj operacija potpore investicijama u preradu i trenje poljoprivrednih proizvoda (fokus podruje 3A)
Primjenjivo: Da
Cilj 2023. (a): 434,00
173
kljuna etapa je odreena na temelju uspjene provedbe IPARD mjere 103 i rasporeda provedbe natjeaja, s nekoliko poziva objavljenih u
razdoblju provedbe. Meutim, pozornost je posveena realnom vremenskom okviru za zatvaranje projekata u uspostavi. Smjernice za korisnike
moraju biti postavljene po kljunim pitanjima i njihovim odgovornostima za ublaavanje rizika u ostvarivanju kljune etape.
7.2.2.2. Povrina (ha) razminiranog poljoprivrednog zemljita(fokus podruje 3B)
Primjenjivo: Da
Cilj 2023. (a): 5.000,00
Razminiranje poljoprivrednog zemljita jedan je od stratekih ciljeva postavljenih unutar Programa. Priblino 30% alokacije unutar P3 posveeno
je ovom cilju. Republika Hrvatska namjerava ispuniti ovu obvezu do kraja 2018.godine potujui Konvenciju iz Ottawe na kojoj se Republika
Hrvatska obvezala da e ukloniti minska polja do 01.oujka 2019.godine. Razlika od 15% u odnosu na konani cilj izrauna kljune etape uzima
u obzir injenicu da samo potpuno zavrene operacije mogu biti uraunate.
7.2.3.1. Broj plaanja (ha) za podruja s ogranienjima (fokus podruje 4A)
Primjenjivo: Da
Cilj 2023. (a): 422.484,00
Podruja s prirodnim ogranienjima, odreena su Studijom o oznaavaju podruja suoenih sa prirodnim i drugim posebnim ogranienjima u
poljoprivredi s izraunima. Broj ha pod ANC podruja su unaprijed definirane od strane Studije i relevantne kljuna etapa moe se smatrati
174
gotovo kao ciljna vrijednosti.
175
7.3. Priuva
Ukupni
planirani
doprinos
Unije (EUR)
na koji se
primjenjuje
priuva
za
ostvarenje
postignua
Maksimalna
priuva na
osnovi
postignutih
rezultata
(maksimalno
7 %)
Stopa
priuve na
osnovi
postignutih
rezultata
P2: Jaanje isplativosti poljoprivrednoga

gospodarstva i konkurentnosti svih vrsta
poljoprivrede u svim regijama te promicanje 600.545.085,72 617.311.998,27 37.038.719,90 30.865.599,91 43.211.839,88
inovativnih poljoprivrednih tehnologija i
odrivog upravljanja umama
6%
P3: Promicanje organizacije lanca opskrbe

hranom, ukljuujui preradu i plasiranje
poljoprivrednih proizvoda na trite, dobrobit 237.632.367,48 244.266.942,00 14.656.016,52 12.213.347,10 17.098.685,94
ivotinja
te
upravljanje
rizikom
u
poljoprivredi
6%
P4: Obnavljanje, ouvanje i poboljanje

ekosustava povezanih s poljoprivredom i 561.119.748,95 576.785.926,21 34.607.155,57 28.839.296,31 40.375.014,83
umarstvom
6%
P5: Promicanje uinkovitosti resursa te

poticanje pomaka prema gospodarstvu s
niskom razinom ugljika otpornom na 170.508.210,00 175.268.712,28 10.516.122,73
klimatske promjene u poljoprivrednom,
prehrambenom i umarskom sektoru
8.763.435,61 12.268.809,86
6%
ukljuenosti, 401.382.525,80 412.588.921,24 24.755.335,27 20.629.446,06 28.881.224,49
6%
Ukupan
planirani
doprinos
Unije (EUR)
Prioritet
P6:
Promicanje
drutvene
176
Minimalna
Priuva na priuva na
osnovi
osnovi
postignutih
postignutih
rezultata
rezultata
(EUR)
(najmanje 5
%)
suzbijanja siromatva te gospodarskog

razvoja u ruralnim podrujima
177
8. OPIS ODABRANIH MJERA

8.1. Opis opih uvjeta koji se primjenjuju na vie mjera, ukljuujui prema potrebi definiciju
ruralnog podruja, osnovne vrijednosti, viestruku sukladnost, planiranu uporabu financijskih
instrumenata, planiranu uporabu predujmova i zajednike odredbe o ulaganjima, ukljuujui
odredbe lanaka 45. i 46. Uredbe (EU) br. 1305/2013
Definicija ruralnog podruja
Na razini programa, ruralno se podruje definira kao cijelo podruje Republike Hrvatske osim upravnih
sredita etiri grada (Zagreb, Split, Rijeka i Osijek). Ova definicija obuhvaa ukupno 3.217.117 stanovnika
(75,08 % od ukupnog broja stanovnika) i 56.164 km ruralnog podruja (99,24 % od ukupne povrine
Republike Hrvatske).
Korisnici
Popis moguih korisnika sredstava definiran je za svaku mjeru. Tvrtke koje su u tekoama u smislu
Smjernica Europske unije o dravnim potporama u sektoru poljoprivrede i umarstva te u ruralnim
podrujima za razdoblje 2014.-2020. i u smislu Smjernica Zajednice o dravnim potporama za sanaciju i
restrukturiranje poduzea u tekoama ne mogu biti korisnice sredstava.
Predvieno koritenje financijskih instrumenata
Upravljako tijelo zasad jo nije odredilo nain koritenja financijskih instrumenata. Bez obzira na to,
mogunosti koritenja financijskih instrumenata utvrdit e se tijekom provedbe Programa, u sklopu
aktivnosti evaluacije zacrtanih Planom evaluacije, a naroito za mjere koje se odnose na Prioritet 2 i ako se
tako predvidi, za izmjene predloenog Programa ruralnog razvoja. Sukladno sloenoj procjeni i prethodnoj
analizi izvodljivosti financijskih instrumenata, u praksi je teko predvidjeti njihovo operativno koritenje
prije 2016. godine.
Prihvatljivi trokovi
Osim prihvatljivih trokova prepoznatih na razini svake mjere/tipa operacije, sljedei opi trokovi su
prihvatljivi: usluge arhitekata, inenjera (ukljuujui geodete) i konzultanata, kao i naknada za savjetovanja
u svrhu ekoloke i ekonomske odrivosti, ukljuujui izradu studija izvodljivosti. Navedeni trokovi su
prihvatljivi ako su nastali prije podnoenja prijave, ali ne prije 01. sijenja 2014. godine. Studije
izvodljivosti ostaju prihvatljivi troak ak i ako se temeljem njihovih rezultata operacija ne provede.
Opi trokovi ne mogu biti vii od 10% ukupno odobrenih trokova operacije na koju se odnosi.
Neprihvatljivi trokovi
U okviru svih mjera na koje se to odnosi, sljedei su trokovi neprihvatljivi:
PDV, osim ako nije povrativ u okviru nacionalnog zakonodavstva o PDV-u sukladno lanku 69. stavku 3.
Uredbe (EU) br. 1303/2013,
ostali porezi, naknade (komunalna i vodna), doprinosi,
kamate,
jednostavna zamjena investicije,
178
trokovi vezani uz ugovor o najmu, kao to su zakupnina, trokovi refinanciranja kamata, reijski trokovi i
trokovi osiguranja,
kupnja prava na poljoprivrednu proizvodnju, prava na plaanje, kupovina ivotinja te kupovina i sadnja
jednogodinjeg bilja. Odstupanje od ovoga pravila je kupnja ivotinja kao troak moe biti prihvatljiv u
sluaju obnove poljoprivrednog proizvodnog potencijala nakon nastalih teta od elementarnih nepogoda ili
prirodnih katastrofa (u skladu s tokom (b) lanka 18. stavka 1.),
trokovi nastali prije prijave na natjeaj, osim opih trokova.
Rabljena oprema
Koritenje rabljene opreme predvieno je samo kao iznimka u mjerama M05 i M08 i specificirana je za
odreene tipove operacija, a sukladno lanku 45. stavku 6. Uredbe (EU) br. 1305/2013.
Primjenjuju se sljedei uvjeti:
Uvjeti pod kojima se kupnja rabljene opreme moe smatrati prihvatljivim trokovima su kako slijedi:
Prodavatelj rabljene opreme podnijet e pisanu izjavu o porijeklu robe i potvrdit e u pisanoj formi da u
proteklih 7 godina niti jedan od tih proizvoda nije kupljen sredstvima dravne ili EZ potpore;
Cijena takve opreme ne smije biti via od njene trine vrijednosti i mora biti manja od cijene sline nove
opreme; i
Oprema mora imati tehnike karakteristike u skladu s potrebama operacije i udovoljavati prihvatljivim
normama i standardima.
Neudovoljavanje bilo kojem od navedenih uvjeta, troak za rabljenu opremu postat e neprihvatljiv.
Koritenje pojednostavljene mogunosti financiranja
Uz napomenu da se primjenjuju onako kako zahtijeva tip operacije, opcija pojednostavljivanja trokova
primjenjuje se sukladno lanku 60. stavku 4. Uredbe EU br. 1305/2013, a u skladu sa sljedeim:
Trokovi osoblja: sukladno l. 68. stavku 2. Uredbe EU br. 1303/2013 za potrebe utvrivanja trokova
osoblja u vezi s provedbom operacije vaea se satnica moe izraunati dijeljenjem zadnjega
dokumentiranog godinjeg bruto iznosa trokova plaa s 1 720 sati.
Neizravni trokovi: u skladu s l. 68. stavkom 1. tokom (b) Uredbe EU br. 1303/2013, primjenjuje se
fiksna stopa od 15% prihvatljivih izravnih trokova osoblja.
Putni trokovi: u skladu s l. 67. stavkom 5. tokom (c) Uredbe EU br. 1303/2013, u skladu s pravilima za
primjenu odgovarajuih veliina jedininih trokova, paualnih iznosa i fiksnih stopa koje se primjenjuju u
okviru shema za bespovratna sredstva koja u cijelosti financira drava lanica za slinu vrstu operacije i
korisnika, odreena nacionalna naknada po kilometru za osobnu uporabu automobila primjenjivat e se za
naknade za prijeene kilometre u sluaju putovanja automobilom, u skladu s pravilnikom koje je donijelo
Ministarstvo financija.
Dnevnice (iskljuivo za javna tijela): u skladu s l. 67. stavkom 5. tokom (c) Uredbe 1303/2013, u skladu s
pravilima za primjenu odgovarajuih veliina jedininih trokova, paualnih iznosa i fiksnih stopa koje se
primjenjuju u okviru shema za bespovratna sredstva koja u cijelosti financira drava lanica za slinu vrstu
operacije i korisnika, iznosi dnevnica za javna tijela utvreni su Odlukom Vlade u skladu s l. 11 Zakona o
proraunu (NN 87/08, izmijenjen u NN 136/12).
Sva ostala plaanja moraju se potkrijepiti raunima i dokumentima koji dokazuju plaanje ili dokumentima
koji su ekvivalentni dokaznim vrijednostima.
179
Bilo koja druga metodologija koja bi se koristila za pojednostavljene trokovne opcije mora se navesti u
podmjerama ili tipovima operacija u skladu s lankom 62. stavkom 2. Uredbe EU br. 1305/2013 i unaprijed
utvrditi temeljem potenog, objektivnog i provjerljivog izrauna te ju mora potvrditi funkcionalno neovisno
tijelo.
Isplata predujmova
U skladu s lankom 45. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 1305/2013, korisnici potpore u vezi s ulaganjem mogu
od nadlenih agencija za plaanja zatraiti isplatu predujma u visini od 50 % iznosa javne potpore u vezi s
ulaganjem ako je ta mogunost u okviru ovoga Programa.
Isplata predujmova mora biti popraena uspostavom bankovnog jamstva ili istovjetne vrste jamstva u 100 %
vrijednosti iznosa predujma. U sluaju javnih ustanova koje primaju potporu, predujam se isplauje
opinama, regionalnim vlastima i njihovim udruenjima te javnopravnim tijelima. Nekretnine koje je javno
tijelo priloilo kao jamstvo smatraju se jednakima jamstvu iz prvog podstavka, pod uvjetom da to tijelo
pristane na plaanje iznosa pokrivenih jamstvom ako im nije odobreno pravo na primanje predujma.
Predujmovi su predvieni su za sljedee mjere/podmjere:
Mjera M04: Ulaganja u fiziku imovinu
Podmjere:
4.1 Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva,
4.2 Potpora za ulaganja u preradu/marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda
4.3 Potpora za ulaganja u infrastrukturu vezano uz razvoj, modernizaciju i prilagodbu poljoprivrede i
umarstva,
4.4 Potpora neproizvodnim ulaganjima vezanim uz postizanje agro-okolinih i klimatskih ciljeva.
Mjera M05: Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala naruenog elementarnim
Podmjera:
5.2 Potpora za ulaganja u obnovu poljoprivrednog zemljita i proizvodnog potencijala naruenog
elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim dogaajima.
Mjera M06: Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja
Podmjera:6.4: Razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim podrujima
Mjera M07: Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim podrujima
Podmjere:
7.2 Potpora ulaganjima u izradu, poboljanje ili proirenje svih vrsta male infrastrukture, ukljuujui
ulaganja u obnovljive izvore energije i utedu energije
7.4 Potpora ulaganjima u pokretanje, poboljanje ili irenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno
180
stanovnitvo, ukljuujui slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu

7.5 Potpora ulaganju za javno koritenje u rekreativnu infrastrukturu, turistike informacije i malu turistiku
infrastrukturu
Mjera M08: Ulaganja u razvoj umskih podruja i poboljanje isplativosti uma
Podmjere:
8.5. Ulaganja u svrhu poboljanja otpornosti i okoline vrijednosti umskih ekosustava
8.6. Ulaganja u umarske tehnologije te u preradu, mobilizacijui marketing umarskih proizvoda
Mjera M19: LEADER
Podmjera:
19.4: Tekui trokovi i animacija
Procjena utjecaja na okoli
Kako bi bili prihvatljivi za financijsku potporu iz EPFRR, investicijske operacije u kojima je izgledno da e
investicije imati negativan utjecaj na okoli ulaganju mora prethoditi procjena njezinog oekivanog utjecaja
na okoli u skladu sa Zakonom o zatiti okolia (NN 80/13) i Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoli
(NN 61/14). tovie, u skladu s odredbama Zakona o zatiti prirode (NN 80/13), provodi se procjena
utjecaja na ekoloku mreu za zahvat ili njegove djelove, a koji bi sami po sebi ili u kombinaciji s drugim
zahvatima mogli imati znaajan negativni utjecaj na ciljeve ouvanja i cjelovitost ekoloke mree Natura
2000.
Trajanje obveza i trajnost operacije
Provedene operacije moraju zadrati izvorne ciljeve najmanje pet godina nakon konane isplate potpore ili
unutar vremenskog roka naznaenog u pravilima o dravnoj potpori.
Korisnici potpore iz mjera M10 i M11, kao to je definirano Pravilnikom, moraju se obvezati na izvrenje
obveza sljedeih pet godina. Odstupanje od tog pravila je mogue samo u sljedeim situacijama:
- via sila ili izvanredne okolnosti u skladu s lankom 2. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1306/2013;
- izmjene relevantnih obveznih standarda, ako okvir novih obveza ili uvjeta nadilaze one navedene u opisu
mjere, kao to je navedeno u lanku 48. Uredbe (EU) br. 1305/2013.
Temeljni standardi i viestruka sukladnost
Glede viestruke sukladnosti, relevantni obvezni standardi postavljeni u Poglavlju I, Glava VI Uredbe (EU)
br. 1306/2013 Europskoga parlamenta i Vijea odreeni su nacionalnim zakonodavstvom: Pravilnik o
viestrukoj sukladnosti (NN 32/15).
Relevantni kriteriji i minimalne aktivnosti u Hrvatskoj su odreeni sukladno lanku 4. stavku 1. toki (c)
alineji (ii) i (iii) Uredbe (EU) br. 1307/2013 Europskoga parlamenta i Vijea i izravno se primjenjuju.
Relevantni minimalni zahtjevi za gnojiva i proizvode za zatitu bilja utvreni Zakonom o odrivoj uporabi
181
pesticida (NN 14/14).
8.2. Opis prema mjeri

8.2.1. M01 - Prenoenje znanja i aktivnosti informiranja (l. 14.)
8.2.1.1. Pravna osnova
lanak 14. Uredbe (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijea od 17. prosinca 2013. o potpori
ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i stavljanju izvan snage
Uredbe Vijea (EZ) br. 1698/2005.
Delegirana uredba Komisije (EU) br. 807/2014 od 11. oujka 2014. o dopuni Uredbe (EU) br. 1305/2013
Europskog parlamenta i Vijea o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni
razvoj (EPFRR) i uvoenju prijelaznih odredbi.
Provedbena uredba Komisije (EU) br. 808/2014 od 17. srpnja 2014. o utvrivanju pravila za primjenu
Uredbe (EU) br. 1305/2013 Europskog Parlamenta i Vijea o potpori ruralnom razvoju iz Europskog
poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR).
8.2.1.2. Openit opis mjere, to ukljuuje njezinu logiku intervencije i njezin doprinos podruju od interesa i
meusektorske ciljeve
Svrha strunog osposobljavanja i prijenosa znanja, specifini treninzi, odrive prakse, agro-okolina pitanja
i inovacije od vitalne su vanosti za promicanje gospodarskog rasta i razvoja ruralnih podruja u Hrvatskoj.
Via razina obrazovanja pridonijet e podizanju produktivnosti i konkurentnosti, te ekolokoj uinkovitosti
poljoprivrednih i umskih gospodarstava.
Ove aktivnosti su od kljune vanosti za promicanje gospodarskog rasta i razvoja ruralnih podruja,
poboljanje odrivost, konkurentnost, uinkovitosti poljoprivrednih i umskih gospodarstava te zatite
okolia.
Cilj mjere je osigurati specifinu obuku za poljoprivrednike nositelje poljoprivrednog gospodarstva kao i
zaposlenike u poljoprivrednom, prehrambenom i umarskom sektoru te osposobljavanje mladih
poljoprivrednika. Navedeno e doprinijeti poveanju koritenja novih metoda proizvodnje temeljene na
rezultatima istraivanja i razvoja, inovativnih praksi, konkurentnosti gospodarstava, udruivanja, kao i
boljem razumijevanju zatite i ouvanja prirode i krajobraza, ime se izravno doprinosi rjeavanju potrebe 1.
poveanje stupnja strune osposobljenosti, informiranosti te prijenosa znanja te potrebe 4. unaprjeenje
gospodarenja umama. Specifine aktivnosti obuke i prijenosa znanja su obvezne za one koji primaju
potporu kroz paket mjera poljoprivreda okoli i klimatski uvjeti, obuhvaajui Potrebu 16 i ekoloki uzgoj.
Kroz mjeru e se takoer podupirati demonstracijske aktivnosti putem kojih e se u praksi pokazati
primjena najnovijih tehnologija, odrive i inovativne prakse u sektoru poljoprivrede.
Ova mjera e kroz aktivnosti prijenosa znanja doprinijeti poboljanju produktivnosti i konkurentnosti u
sektoru poljoprivrede, olakati potpunu usklaenost sa standardima Europske unije, poveati razumijevanje
sloenih zahtjeva zatite okolia, kvalitete i sigurnost hrane te ouvanje bioloke raznolikosti.
182
Potpora se ne odnosi na osposobljavanje i usavravanje koje ini sastavni dio uobiajenih obrazovnih
programa i koji su dio redovitog obrazovanja na srednjokolskoj i vioj razini.
Doprinos fokus podrujima
Ovo je horizontalna mjera koja ima utjecaj na sve prioritete. Iznad svega doprinosi Prioritetu 1 Poticanje
prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi, umarstvu i ruralnim podrujima s naglaskom na sljedee
podruje 1A Poticanje inovacija, suradnje i razvoja baze znanja u ruralnim podrujima i 1C: Poticanje
cjeloivotnog uenja i strune izobrazbe u sektorima poljoprivrede i umarstvaProgramirana je s
naglaskom na slijedea fokus podruja:
Prioritet 2. "Jaanje isplativosti poljoprivrednog gospodarstva i konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede u
svim regijama te promicanje inovativnih poljoprivrednih tehnologija i odrivog upravljanja umama, s
naglaskom na sljedea fokus podruja"
Fokus podruje 2A: Poboljanje gospodarskih rezultata svih poljoprivrednih gospodarstava i olakavanje
restrukturiranja i modernizacije, osobito u cilju poveanja sudjelovanja u tritu i trine usmjerenosti, kao i
poljoprivredne diversifikacije;
Fokus podruje 2B: Olakavanje ulaska poljoprivrednika s odgovarajuom izobrazbom u sektor
poljoprivrede, a pogotovo generacijske obnove;
Prioritet 3 "Promicanje organizacije lanca opskrbe hranom i upravljanje rizikom u poljoprivredi"
Fokus podruje 3A: Poboljanje konkurentnosti primarnih proizvoaa njihovom boljom integracijom u
proizvodima, putem promicanja na lokalnim tritima i u kratkim krugovima opskrbe, skupina proizvoaa i
meustrukovnih organizacija;
Prioritet 4 " Obnova, ouvanje i poboljanje ekosustava povezanih s poljoprivredom i umarstvom ":
Fokus podruje 4A: Obnovu, ouvanje i poveanje bioraznolikosti, (ukljuujui u podrujima mree Natura
2000.i u podrujima s prirodnim ogranienjima ili ostalim posebnim ogranienjima i poljoprivredu) velike
prirodne vrijednosti, kao istanje europskih krajobraza;
Fokus podruje 4B: Bolje upravljanje vodama, ukljuujui upravljanje gnojivima i pesticidima;
Fokus podruje 4C: Spreavanje erozije tla i bolje upravljanje tlom;
Prioritet 5 "Promicanje uinkovitosti resursa te poticanje pomaka prema gospodarstvu s niskom razinom
ugljika otpornom na klimatske promjene u poljoprivrednom, prehrambenom i umarskom sektoru "
Fokus podruje 5C: Olakavanje opskrbe i koritenja obnovljivih izvora energije, nusproizvoda, otpada,
ostataka i drugih neprehrambenih sirovina u svrhu biogospodarstva;
Fokus podruje 5D: Smanjenje emisija staklenikih plinova i amonijaka koje uzrokuje poljoprivredna
djelatnost;
Fokus podruje 5E: Poticanje pohrane i sekvestracije ugljika u poljoprivredi i umarstvu.
Doprinos meusektorskim ciljevima
183
Ova mjera doprinosi ostvarenju meusektorskih ciljeva vezanih uz ublaavanje klimatskih promjene i
njihove prilagodbe, zatitu okolia i inovacije.
Klimatske promjene i njihovo ublaavanje - aktivnosti u okviru ove mjere bit e usmjerene na prijenos
znanja i informiranje vezano za prilagodbu klimatskim promjenama i njihovom ublaavanju. U podruju
umarstva i gospodarena umama informiranje e se usmjeriti na ostvarenje ciljeva iz Kyotskog protokola.
Zatita okolia via razina znanja doprinijet e poveanju svijesti o zatiti okolia, stupnju zatite prirodnih
resursa i bioloke raznolikosti, zatiti voda te potencijalnim utjecajima (pozitivnim i negativnim )
poljoprivrede i gospodarenja umama na okoli. Teajevi i demonstracijske aktivnosti bit e obvezujue za
sve korisnike paketa mjera poljoprivreda, okoli i klimatske promjene, kao to je navedeno u Mjeri 10 i za
poljoprivrednike koji se bave ekolokom poljoprivrednom proizvodnjom.
Inovacije - uinkoviti prijenos znanja, vjetina i informacija je osnovni preduvjet za izgradnju strune baze,
a time i za formiranje pogodnog okruenja za promicanje inovacija u ruralnim podrujima. Inovacije u
praksi bit e prikazane kroz demonstracijske aktivnosti
8.2.1.3. Podruje primjene, razina potpore, prihvatljivi korisnici i prema potrebi metodologija izrauna
iznosa ili stope potpore ralanjene prema potrebi prema podmjerama i/li vrstama operacije. Za svaku se
vrstu operacije navodi specifikacija prihvatljivih trokova, uvjeti prihvatljivosti, primjenjivi iznosi i stope
potpore te naela utvrivanja kriterija odabira.
8.2.1.3.1. O_01: Strukovno osposobljavanje za viestruku sukladnost, paket mjera poljoprivreda, okoli i
klimatske promjene, ekoloki uzgoj
Podmjera:
1.1 - potpora za strukovno osposobljavanje i aktivnosti stjecanja vjetina
8.2.1.3.1.1. Opis vrste operacije
Planirane aktivnosti u okviru ove operacije bit e usmjerene na nedostatak osnovnog znanja o agrookolinim pitanjima u Hrvatskoj. Pruanje specifinih teajeva i prijenosa znanja putem seminara, radionica
te kratkih i ciljanih teajeva, bit e dio obveznog paketa mjera Poljoprivreda okoli i klimatske promjene,
te mjere ekoloki uzgoj. Svi korisnici mjera Poljoprivreda okoli i klimatski uvjeti kao i korisnici mjera
Ekolokog uzgoja bit e u obvezi odsluati 18 sati obuke, tijekom prve dvije godine od prijave. U
sljedeim godinama, korisnici e odabrati najmanje jedan od niza kratkih seminara ili radionica, ili e
koristiti odreene demonstracijske aktivnost ili e za odreene savjete koristiti usluge mjere M02.
U sluaju sektora umarstva, prijenos znanja putem seminara i treninga namijenjeni su privatnim vlasnicima
uma.
Ostali poljoprivrednici i privatni umoposjednici mogu podnijeti zahtjev te na dobrovoljnoj osnovi
sudjelovat na ponuenim edukacijama.
Indikativan ali ne i konaan popis tema teajeva koji e biti ponueni:
Obveze viestruke sukladnosti;
Klimatske promjene i njihovo ublaavanje;
Poljoprivredno-okoline prakse;
Odrivo gospodarenje umama;
184
Odrivo upravljanje tlom;

Plodored;
Odrivo upravljanje vodama;
Odrive tehnike uzgoja;
Ouvanje krajobraza.
Ovaj tip operacije e biti proveden od strane Savjetodavne slube, koja je specijalizirana javna ustanova za
savjetodavne aktivnosti u poljoprivredi, ruralnom razvoju, ribarstvu i gospodarenju umama za vlasnike
uma unutar Ministarstva poljoprivrede. U sluaju treninga i seminara o specifinim potrebama sektora,
Savjetodavna sluba moe ugovoriti vanjske pravne osobe za dotine treninge.
Ovaj tip operacije je financijski programirana pod Prioritetom 4, ali takoer moe znaajno doprinijeti
fokusa podrujima 1A, 1C, 3B, 5A,5B,5C,5D i 5E.
8.2.1.3.1.2. Vrsta potpore
Potpora e biti dodijeljena u obliku bespovratnih sredstava nakon izvrenih aktivnosti edukacije prema
utvrenom planu izvjeivanja.
8.2.1.3.1.3. Poveznice na druga zakonodavstva
Zakon o poljoprivredi (NN 30/15);

Zakon o gnojivima i poboljivaima tla (NN 163/03, 40/07, 14/14);
Zakon o biljnom zdravstvu (NN 75/05, 25/09, 55/11);
Zakon o zatiti prirode (NN 80/13);
Zakon o odrivom gospodarenju otpadom (NN 94/13);
Zakon o provedbi Uredbe Vijea (EZ) br 834/2007 o ekolokoj proizvodnji i oznaavanju ekolokih
proizvoda (NN 80/13, 14/14);
Zakona o umama (NN 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12, 148/13, 94/14);
Nacionalna umarska politika i strategija (NN 120/03);
Nova Strategija EU-a za ume: za ume i sektor koji se temelji na umama - COM (2013) 659;
Akcijski plan Europske unije za ume;
EU Strategija bioraznolikosti 2011- 2020;
Strategija za zdravlje i reproduktivne materijale bilja.
8.2.1.3.1.4. Korisnici
Korisnik za ovaj tip operacije je:
Poljoprivredna savjetodavna sluba kao tijelo unutar Ministarstva poljoprivrede.
Ciljane skupine su korisnici paketa mjera PRR-a - Poljoprivreda okoli i klimatske promjene, Ekoloki
uzgoj te privatni umoposjednici kao i drugi poljoprivrednici i privatni umoposjednici.
185
8.2.1.3.1.5. Prihvatljivi trokovi
trokovi za pripremu i provedbu programa strukovnog osposobljavanja i usavravanja putem

teajeva, seminara i radionica (plae zaposlenika, putni trokovi i dnevnice za predavae,) trokovi
za pripremu i izradu materijala za obuku (nastavna sredstva i oprema potrebna za provedbu
obuke), trokovi upisa;
troak prostora gdje se odrava strukovno osposobljavanje i usavravanje;
trokovi za polaznike (trokovi puta, trokovi smjetaja,) isplauje se pruatelju usluge.
Polaznik treba u potpunosti odsluati i zavriti program osposobljavanja i usavravanja kako bi korisnik
potpore mogao polazniku isplatiti propisane trokove.
Dozvoljeni trokovi bit e isplaeni polazniku po dostavljenom izvjeu i popratnom dokumentacijom.
Opcija pojednostavljenih trokova e se koristiti iskljuivo za sljedee kategorije trokova:
Trokovi osoblja: sukladno l. 68 (2) Uredbe 1303/2013, za potrebe utvrivanja trokova osoblja u
vezi s provedbom operacije vaea se satnica moe izraunati dijeljenjem zadnjega dokumentiranog
godinjeg bruto iznosa trokova plaa s 1 720 sati;
Indirektni trokovi: sukladno l. 68 (1) b Uredbe 1303/2013 fiksna stopa do visine od 15 %
prihvatljivih izravnih trokova;
Putni trokovi: u skladu s l. 67 (5) c Uredbe 1303/2013, u skladu s pravilima za primjenu
odgovarajuih veliina jedininih trokova, paualnih iznosa i fiksnih stopa koje se primjenjuju u
okviru shema za bespovratna sredstva koja u cijelosti financira drava lanica za slinu vrstu
operacije i korisnika. U sluaju putovanja privatnim automobilom naknada e se financirati na
temelju prijeenih kilometara prema nacionalno utvrenoj naknadi temeljem Pravilnika izdanog od
Ministarstva financija;
Dnevnice (iskljuivo za javna tijela): u skladu s l. 67 (5) (iii) Uredbe 1303/2013,u skladu s
pravilima za primjenu odgovarajuih iznosa jedininih trokova, paualnih iznosa i fiksnih stopa
koje se primjenjuju prema programima za potpore koje se financiraju iskljuivo od strane drave
lanice za sline vrste operacije i korisnika, iznosi dnevnica za javna tijela utvreni su odlukom
Vlade u skladu s l. 11 Zakon o proraunu (NN 87/08, NN 136/12).
Sva ostala plaanja moraju biti potkrijepljena raunima ili nekim drugim dokumentom koji dokazuju
plaanje.
8.2.1.3.1.6. Uvjeti za prihvatljivost
Savjetodavna sluba mora osigurati sljedee:

odgovarajue kapacitete u obliku kvalificiranog osoblja i njihove redovite obuke za obavljanje ovih zadatka;
odgovarajue mjesto i prostor za edukaciju osoblja.
186
8.2.1.3.1.7. Naela utvrivanja kriterija odabira
Savjetodavna sluba e sastaviti godinji program usavravanja kojeg e odobriti Upravljako tijelo.
Program svakog pojedinanog teaja bit e ocjenjivan u smislu njegove kvalitete i sadraja.
Godinji program mora utvrditi specifine potrebe sektora za koje je potrebno ugovoriti vanjsku pravnu
osobu koja e biti odabrana u skladu s nacionalnim postupcima javne nabave, a na temelju kvalifikacija i
iskustva u odreenom sektorskom podruju. Minimalni kriteriji u pogledu kvalifikacija osoblja bit e
odreeni kao i za osoblje savjetodavne slube.
8.2.1.3.1.8. (Primjenjivi) iznosi i stope potpore
Intenzitet potpore iznosi do 100% prihvatljivih trokova.
8.2.1.3.1.9. Mogunost provjere i nadzora mjera i/ili vrsta operacija

8.2.1.3.1.9.1. Rizik (rizici) povezani s provedbom mjera
Rizici su odreeni na razini mjere.
8.2.1.3.1.9.2. Radnje za ublaavanje
Aktivnosti za umanjenje rizika definirane su na razini mjere.
8.2.1.3.1.9.3. Ukupna ocjena mjere
Ovaj tip operacije je provjerljiv i moe se kontrolirati.
8.2.1.3.1.10. Metodologija za izraunavanje iznosa ili stope potpore, ako je relevantno
Nije primjenjivo.
8.2.1.3.1.11. Podaci o pojedinoj operaciji
Definiranje primjerenih kapaciteta tijela koja pruaju usluge prijenosa znanja za izvravanje ove zadae u
smislu strunosti osoblja i redovne obuke.
187
to se tie kvalifikacija osoblja, Savjetodavna sluba mora imati:
Dovoljan broj osoblja s odgovarajuom sveuilinom ili postdiplomskom izobrazbom i tri godine
iskustva ili specifinom post-diplomskom osposobljenosti u odreenom podruju, ili 15 godina
profesionalnog iskustva iz odreenog podruja t;
Uspostavljen godinji program osposobljavanja i profesionalnog razvoja osoblja Poljoprivredne
Savjetodavne slube
Odreivanje trajanja i sadraja programa razmjene i posjeta poljoprivrednim gospodarstvima i umama kako
je navedeno u lanku 3. Delegirane uredbe (EU) br. 807/2014
Nije primjenjivo.
188
8.2.1.3.2. O_02: Strukovno osposobljavanje za poljoprivrednike
Podmjera:
Planirane aktivnosti u okviru ove operacije bit e usmjerene na poljoprivrednike kojima nedostaju temeljna
znanja o poljoprivredi. Podizanjem znanja poljoprivrednika doprinijet e jaanju konkurentnosti svih vrsta
poljoprivrede. Kratkoronim teajevima poljoprivrednici e biti educirani o odrivoj i uinkovitoj
poljoprivrednoj praksi, modernizaciji i tehnolokom napretku, te ekonomskoj uinkovitosti gospodarstva i
marketingu.
Indikativan ali ne i konaan popis tema teajeva koji e biti ponueni:
Sektorski teajevi za odrivi i uinkoviti razvoj voarstva, povrarstva, stoarstva, za proizvoae

mlijeka itd;
Modernizacija poljoprivredne proizvodnje;
Uinkovitost resursa;
Koritenje obnovljivih izvora energije iz poljoprivredne proizvodnje;
Upravljanje gnojivima;
Odrive poljoprivredne prakse u koritenju gnojiva i pesticida;
EU Standardi;
Sigurnost na radu;
Sigurnost hrane;
Poslovno upravljanje u poljoprivredi;
Trenje poljoprivredno/prehrambenih proizvoda;
Diversifikacija;
Pravila ekoloke / integrirane poljoprivrede;
Upravljanje rizicima i njihovo sprjeavanje.
Ovaj tip operacije bit e proveden od strane Savjetodavne slube, koja je specijalizirana javna ustanova za
savjetodavne aktivnosti u poljoprivredi, ruralnom razvoju, ribarstvu i gospodarenju umama za vlasnike
uma unutar Ministarstva poljoprivrede. U sluaju treninga i seminara o specifinim potrebama sektora,
Savjetodavna sluba moe ugovoriti vanjske pravne osobe za dotine treninge.
Ovaj tip operacije je financijski programiran unutar fokus podruja 2A, ali takoer moe znaajno
doprinijeti fokusa podrujima 1A, 1C, 3B, 4B, 5A, 5B, 5C, 5D i 5E.
Potpora e biti dodijeljena u obliku bespovratnih sredstava nakon izvrenih aktivnosti edukacije prema
utvrenom planu izvjeivanja.
189

Zakon o zatiti okolia (NN 80/13);
Zakona o odrivom gospodarenju otpadom. (NN 94/13).
Korisnik za ovaj tip operacije je:
Poljoprivredna savjetodavna sluba kao tijelo unutar Ministarstva poljoprivrede.
Ciljna skupina su poljoprivrednici.
trokovi za pripremu i provedbu programa strukovnog osposobljavanja i usavravanja putem

teajeva, seminara i radionica (plae zaposlenika, putni trokovi i dnevnice za predavae) trokovi za
pripremu i izradu materijala za obuku (nastavna sredstva i oprema potrebna za provedbu obuke),
trokovi upisa;
troak prostora gdje se odrava strukovno osposobljavanje i usavravanje;
trokovi za polaznike (trokovi puta, trokovi smjetaja,) isplauju se pruatelju usluge. Polaznik
treba u potpunosti odsluati i zavriti program osposobljavanja i usavravanja kako bi korisnik
potpore mogao polazniku isplatiti propisane trokove.
Dozvoljeni trokovi bit e isplaeni polazniku po dostavljenom izvjeu i popratnoj dokumentaciji.

Opcija pojednostavljenih trokova koristit e se iskljuivo za sljedee kategorije trokova:
Trokovi osoblja: sukladno l. 68. stavku 2. Uredbe 1303/2013, za potrebe utvrivanja trokova
osoblja u vezi s provedbom operacije vaea se satnica moe izraunati dijeljenjem zadnjega
dokumentiranog godinjeg bruto iznosa trokova plaa s 1 720 sati;
Neizravni trokovi: sukladno l. 68. stavku 1. toki (b) Uredbe 1303/2013 primjenjuje se fiksna
stopa od 15% prihvatljivih izravnih trokova osoblja
Putni trokovi: u skladu s l. 67. stavkom 5. tokom (c) Uredbe 1303/2013, u skladu s pravilima za
primjenu odgovarajuih veliina jedininih trokova, paualnih iznosa i fiksnih stopa koje se
primjenjuju u okviru shema za bespovratna sredstva koja u cijelosti financira drava lanica za
slinu vrstu operacije i korisnika. U sluaju putovanja privatnim automobilom naknada e se
financirati na temelju prijeenih kilometara prema nacionalno utvrenoj naknadi temeljem
Pravilnika izdanog od Ministarstva financija;
Dnevnice (iskljuivo za javna tijela): u skladu s l. 67. stavkom 5. tokom (c) Uredbe 1303/2013, u
skladu s pravilima za primjenu odgovarajuih veliina jedininih trokova, paualnih iznosa i fiksnih
stopa koje se primjenjuju u okviru shema za bespovratna sredstva koja u cijelosti financira drava
lanica za slinu vrstu operacije i korisnika, iznosi dnevnica za javna tijela utvreni su Odlukom
190
Vlade u skladu s l. 11 Zakona o proraunu (NN 87/08, izmijenjen u NN 136/12).

Sva ostala plaanja moraju biti potkrijepljena raunima ili nekim drugim dokumentom kojim dokazuju
plaanje.
odgovarajue kapacitete u obliku kvalificiranog osoblja i njihove redovite obuke za obavljanje ovih
zadatka;
adekvatan prostor za provedbu edukacije i sadraji za obuku osoblja.
Savjetodavna sluba sastavit e godinji program usavravanja kojeg e odobriti Upravljako tijelo.
Program svakog pojedinanog teaja bit e ocjenjivan u smislu njegove kvalitete i sadraja.
Godinji program mora utvrditi specifine potrebe sektora za koje je potrebno ugovoriti vanjsku pravnu
osobu koja e biti odabrana u skladu s nacionalnim postupcima javne nabave, a na temelju kvalifikacija i
iskustva u odreenom sektorskom podruju. Minimalni kriteriji u pogledu kvalifikacija osoblja bit e
odreeni kao i za osoblje savjetodavne slube.

Aktivnosti za ublaavanje rizika definirane su na razini mjere.
191
Ova vrsta operacije je provjerljiva i moe se kontrolirati.
Nije primjenjivo
Savjetodavna sluba mora imati:
dovoljan broj osoblja s odgovarajuom sveuilinom ili postdiplomskom izobrazbom i tri godine
iskustva ili specifinom post-diplomskom osposobljenosti u odreenom podruju, ili 15 godina
profesionalnog iskustva iz odreenog podruja t;
Uspostavljen godinji program osposobljavanja i profesionalnog razvoja osoblja Poljoprivredne
Savjetodavne slube
Nije primjenjivo.
192
8.2.1.3.3. O_03: Strukovno osposobljavanje za mlade poljoprivrednike
Podmjera:
Planirane aktivnosti u okviru ove operacije bit e usmjerene na nedostatak temeljnih znanja i strunih
kvalifikacija mladih poljoprivrednika koji nemaju profesionalnu kvalifikaciju, poljoprivrednu diplomu ili
relevantnu visoku edukaciju. Oni e preuzeti obavezu pratiti odreeni program obuke (srednjoroni teajeve
obuke) o odrivoj poljoprivredi, ekolokoj poljoprivredi, zatiti okolia i ekonomskoj uinkovitosti.
Programi obuke za mlade poljoprivrednike mogu pokrivati slijedea podruja:
Osnivanje i upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom;

Dobrobiti ivotinja i poljoprivredna bio-sigurnost;
Primjena novih tehnologija, proizvoda i procesa u poljoprivredi;
Svijesti o sigurnosti na farmi (npr. rizici vezani za gnojnicu, postupanje sa stokom, rad sa
strojevima);
Suradnja, trina orijentacija, opskrbni lanci i lokalna trita;
Poljoprivredno raunovodstvo;
Standardi EU (okoli, zdravlje, higijena) i naela viestruke sukladnosti;
Ekoloka poljoprivreda;
Proizvodnja (visoki/standardi/profitabilnost poljoprivrede);
Energetska uinkovitost i koritenje obnovljivih izvora energije;
Diversifikacija poljoprivrednog gospodarstava
Ovi teajevi e biti posebno dizajnirani za mlade poljoprivrednike i ne smiju biti dio uobiajenog
obrazovanja.
Ovaj tip operacije je financijski programiran unutar fokus podruja 2B ali takoer moe znaajno doprinijeti
fokus podrujima 1A, 1C, 3B, 4B, 5A, 5B, 5C, 5D i 5E.
Potpora e biti isplaena odabranim pruateljima usluga prijenosa znanja nakon izvrene obuke prema
dostavljenom i odobrenom izvjeu.
Zakon o javnoj nabavi (NN 90/11, 83/13);

193

Zakona o odrivom gospodarenju otpadom (NN 94/13).
Prihvatljivi korisnici su:
Privatne i javne institucije koje provode usluge strukovnog osposobljavanja.
Ciljana skupina su mladi poljoprivrednici skladu s Uredbom (EU) 1305/2013.
trokovi za pripremu i provedbu programa strukovnog osposobljavanja i usavravanja (plae

zaposlenika, putni trokovi i dnevnice za predavae,) trokovi za pripremu i izradu materijala za
obuku (nastavna sredstva i oprema potrebna za provedbu obuke), trokovi upisa;
troak prostora gdje se odrava strukovno osposobljavanje i usavravanje te mogue osvjeenje;
trokovi za polaznike (trokovi puta, trokovi smjetaja) isplauje se pruateljima usluge.
Korisnik potpore e polazniku isplatiti propisane trokove po zavretku programa strunog osposobljavanja.
Dozvoljeni trokovi bit e nadoknaeni po predoenim raunima i utvrenim iznosima.
Potencijalni korisnici moraju:
imati odgovarajue kapacitete u obliku kvalificiranog i redovito obuavanog osoblja za obavljanje

ovog zadatka;
biti registrirani za obavljanje strunog osposobljavanja ili biti priznat kao pruatelji strunog
osposobljavanja za potrebe natjeaja pod uvjetom da zadovolji sve traene uvjete za pruatelje
strukovnog obrazovanja, kao to je navedeno u Pravilniku;
imati dokaze o raspolaganju adekvatnim prostorom za provedbu obuke.
Potpora se ne odnosi na teajeve poduke ili obuke koji ine sastavni dio uobiajenih obrazovnih programa i
koji su dio redovitog obrazovanja na srednjokolskoj i vioj razini
Kriteriji za odabir prihvatljivih projekata propisat e se Pravilnikom u skladu Ekonomski najpovoljnijom

ponudom za javno nadmetanje i temeljem sljedeih naela:
ocjena programa (kvaliteta i sadraj programa);

reference izvoaa (kvalifikacije i iskustvo u edukaciji na specifinom podruju);
194
zemljopisni raspored treninga.
Davatelji usluga moraju biti odabrani putem javnog natjeaja u skladu s nacionalnim postupcima javne
nabave.
Bit e odabrani samo oni projekti koji imaju minimalni broj bodova.

Nije primjenjivo.
to se tie kvalifikacija osoblja, tijela koja provode prijenos znanja morat e dokazati kao dio prijave:
Dovoljan broj osoblja s visokom strunom spremom i tri godine iskustva ili specifinom postdiplomskom osposobljenosti u odreenom podruju, ili 15 godina profesionalnog iskustva iz
195
odreenog podruja;
Prije podnoenja prijave moraju imati osiguranu obuku i kontinuirano struno usavravanje za
osoblje.
Nije primjenjivo.
196
8.2.1.3.4. O_04: Radionice za subjekte koji su ukljueni u kratke lance opskrbe i proizvoake grupe i
organizacije
Podmjera:
Planirane aktivnosti u okviru ove operacije e pruati potrebna znanja i potporu za poticanje uspostave
proizvoakih grupa i organizacija. To e ukljuivati edukacije vezano za uspostavu proizvoakih
organizacija, modela proizvodnje hrane-distribucija-potronja, kratki lanci opskrbe, logistika, marketing,
inovativni kratki opskrbni lanci, dobre prakse i razvoj poslovanja, sheme kvalitete.
Ovaj tip operacije financijski je programirana pod fokus podrujem 3A ali takoer moe znaajno
doprinijeti fokusa podrujima 1A, 1C, 2A, 2B, 6A i 6B.
Zakon o javnoj nabavi (NN 90/11, 83/13).
Korisnici potpore su:
privatne i javne institucije koje provode usluge prijenosa znanja.
Ciljna skupina su poljoprivrednici, proizvoake grupe i organizacije i SME. Prioritet e se dati onim
skupinama koji su u procesu uspostave proizvoake grupe i organizacije, lanovi grupe i organizacije
proizvoaa koje su korisnici Mjere 9. i pod mjere 16.4 Samo SME koji posluju u ruralnim podrujima kao
to je definirano po kriteriju EU SME mogu sudjelovati na edukaciji
trokovi za pripremu i provedbu programa strukovnog osposobljavanja i usavravanja (plae

zaposlenika, putni trokovi i dnevnice za predavae,) trokovi za pripremu i izradu materijala za
obuku (nastavna sredstva i oprema potrebna za provedbu obuke), trokovi upisa;
197
troak prostora gdje se odrava strukovno osposobljavanje i usavravanje te mogue osvjeenje;

trokovi za polaznike (trokovi puta, trokovi smjetaja) isplauje se pruateljima usluge.
Korisnik potpore e polazniku isplatiti propisane trokove po zavretku programa strunog osposobljavanja.
imati odgovarajue kapacitete u obliku kvalificiranog i redovito obuavanog osoblja za obavljanje

ovog zadatka;
biti registrirani za obavljanje strunog osposobljavanja ili biti priznat kao pruatelji strunog
osposobljavanja za potrebe natjeaja pod uvjetom da zadovolji sve traene uvjete za pruatelje
strukovnog obrazovanja, kao to je navedeno u Pravilniku;
imati dokaze o raspolaganju adekvatnim prostorom za provedbu obuke.
Kriteriji za odabir prihvatljivih projekata propisat e se Pravilnikom u skladu Ekonomski najpovoljnijom

ponudom za javno nadmetanje i temeljem sljedeih naela:
ocjena programa (kvaliteta i sadraj programa);

reference izvoaa (kvalifikacije i iskustvo u edukaciji na specifinom podruju).
Davatelji usluga moraju biti odabrani putem javnog natjeaja u skladu s nacionalnim postupcima javne
nabave.

198
Nije primjenjivo.
to se tie kvalifikacija osoblja, tijela koja pruaju usluge prijenosa znanja kao dio prijave morat e imati:
Dovoljan broj osoblja s odgovarajuom visokom strunom spremom i tri godine iskustva ili
specifinom post-diplomskom kvalifikacijom;
Prije podnoenja prijave moraju imati uspostavljenu obuku i kontinuirano osposobljavano i struno
usavravano osoblje.
Nije primjenjivo.
199
8.2.1.3.5. O_05: Demonstracijske aktivnosti
Podmjera:
1.2. potpore za demonstracijske aktivnosti i informativne aktivnosti
Demonstracijske aktivnosti su specifino vezane za konkurentnost poljoprivredne proizvodnje, energetsku

uinkovitosti, primjenu mjera za ublaavanje klimatskih promjena, zatitu okolia i ouvanje bioloke
raznolikosti, umarstvo i ekoloku poljoprivredu i druge prioritetne ciljeve, kao to su inovacije. Dizajnirane
su kao nadopuna teajevima, a namijenjene su za prikaz praktine primjene, prikaz novih tehnologija u
praksi, praktini prikaz ouvanja bioraznolikosti ili specifinih tehnika.
Demonstracijske aktivnosti doprinijet e irenju inovativnih tehnologija ili tehnika i odrivih radnih praksi.
Demonstracijske aktivnosti e ilustrirat u praksi primjenu novih tehnologija, koritenje novih strojeva, ili
posebnih tehnika. Ove aktivnosti takoer mogu biti nadopuna u razmjeni znanja izmeu EIP operativnih
skupina s demonstracijskim aktivnostima izvan dosega Mjera 16
Demonstracijske aktivnosti o ublaavanju klimatskih promjena namijenjene su poljoprivrednicima i
privatnim umoposjednicima. U podruju umarstva, to ukljuuje aktivnosti vezane uz gospodarenje
umama - protokol iz Kyoto. Ove aktivnosti e biti kao nadopuna teajevima koje nudi ova mjera.
Demonstracije aktivnosti e ilustrirat primjenu novih tehnologija, koritenje novih strojeva, ili posebnih
tehnika u praksi. Aktivnost se mogu odvijati na gospodarstvu ili u drugim mjestima, kao to su istraivaki
centri, izlobene zgrade i slino
Ovaj tip operacije financijski je programiran pod fokus podrujem 2A, ali takoer moe znaajno doprinijeti
fokusa podrujima 1A, 1C, 2B, 3B, 4A, 4B, 4C, 5A, 5B, 5C, 5D i 5E.
Korisnici potpore su privatna i javna tijela.
200
Ciljna skupina su osobe koje se bave poljoprivrednom, prehrambeno-preraivakom, umarskom

djelatnou.
Sljedei trokovi su prihvatljivi:
trokovi za pripremu i provedbu demonstracijskih aktivnosti (plae zaposlenika, putni trokovi i

dnevnice za predavae);
trokovi vezani za prostor gdje se provode demonstracijske aktivnosti i osvjeenje ako je potrebno;
trokovi za polaznike (trokovi puta, trokovi smjetaja,) isplatu trokova vrit e provoditelj usluga.

Investicijski trokovi nisu prihvatljivi u okviru ove operacije.
imati odgovarajue kapacitete u obliku kvalificiranog osoblja koje e provoditi demonstracijske

aktivnost;
imati dokaz o odgovarajuoj lokaciji i objektu gdje e se demonstracijske aktivnost provoditi.
Davatelji usluga bit e odabrani putem javnog natjeaja u skladu s nacionalnim postupcima javne nabave.
Kriteriji za odabir prihvatljivih projekata propisat e se Pravilnikom prema ekonomski najpovoljnijem
principu za javnu nabavu, a temeljit e se na sljedeim naelima:
relevantnost demonstracijske aktivnosti (kvaliteta i sadraja vezanih uz prioritete PRR);

reference izvoaa (kvalifikacije i iskustvo u obuci na odreenom podruju);
inovacija (kao to su sudjelovanje u EIP Operativnim grupama).
201

Nije primjenjivo.
to se tie kvalifikacija osoblja, u sluaju demonstracijskih radnji primjenjivat e se sljedee:
struno osoblje s relevantnim stupnjem obrazovanja ili poslijediplomska kvalifikacija;

kvalificirano tehniko osoblje za operaciju demonstracijskih aktivnosti.
Zahtjev mora sadravati informacije o primjenjivom programu obuke i rad tijekom prijave.
Nije primjenjivo.
202
8.2.1.4. Mogunost provjere i nadzora mjera i/ili vrsta operacija

Ne-zavretak obuke sudionika ili nedovoljno prisustvo. Sudionici mogu sudjelovati samo jednom na
odreenoj edukaciji.
Uestalost pogreaka i visoki administrativni teret u kontroli nastalih trokova korisnika.
8.2.1.4.2. Radnje za ublaavanje
Identifikacija i provjera sudionika e smanjiti rizike vezano za sudjelovanje. Kontrola e se provoditi na

temelju uzorka koje se financira u okviru ove mjere te ukoliko e biti potrebno provodit e se dodatne
sluajne provjere, ukljuujui i pregled evidencije korisnika (npr evidencije o polaznicima), kao i provjera
na terenu i izravna promatranja samih projekata. Horizontalna provjera sudionika e se provoditi kako bi
osigurali da isti sudionik ne pohaa istu obuku vie od jednom.
U sluaju tijela u sastavu pruatelja usluga koristit e se pojednostavljeni trokovi za osoblje, indirektne
trokove, putne trokove i troak dnevnica u skladu s odredbama lanka 68. stavka 2., lanka 68. stavka 1.
toke (b) i lanka 67. stavka 5. toke (c) Uredbe (EU) br 1303/2013 kako bi se smanjila stopa pogreaka i
administrativni teret. Financijska potpora e se dodijeliti za opravdane trokove, a bit e isplaeni samo po
dostavljanju dokaza da su ti trokovi nastali u skladu s postupcima javne nabave. To e ukljuivati
elektronsko podnoenje rauna za odobrene trokove koji e se provjeravati po bankovnim izvodima.
8.2.1.4.3. Ukupna ocjena mjere

Mjera je provjerljiva i ima mogunost kontrole.
8.2.1.5. Metodologija za izraunavanje iznosa ili stope potpore, ako je relevantno

Nije primjenjivo.
8.2.1.6. Podaci o pojedinoj mjeri

Ova informacija opisana je u svakoj vrsti operacije.
203
Nije primjenjivo.
8.2.1.7. Ostale napomene vane za razumijevanje i provedbu mjere

Mjera e se prilagoditi tijekom provedbe. Procjena potrebe znanja poznavanja hrvatskih ciljnih skupina
provodit e se kao dio plana za ocjenjivanje i reviziju, tijekom provedbe programa mogu se aurirati ciljevi
teaja i obuke.
204
8.2.2. M02. - Savjetodavne slube, slube za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i pomo

Delegirana uredba Komisije (EU) br. 807/2014 od 11. oujka 2014. o dopuni Uredbe (EU) br. 1305/2013
Europskog Parlamenta i Vijea o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni
Uredbe (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijea o potpori ruralnom razvoju iz Europskog
8.2.2.2. Openit opis mjere, to ukljuuje njezinu logiku intervencije i njezin doprinos
podruju od interesa i meusektorske ciljeve
U uvjetima sve vee specijalizacije u poljoprivredi, prehrambeno-preraivakoj industriji i umarstvu,
vano je da svi ukljueni u ove sektore imaju pomo kvalificiranih savjetnika za poboljanje odrivog
upravljanja prirodnim resursima, ekonomskim i okolinim performansama poljoprivrednih i umarskih
gospodarstava, specijaliziranih savjeta o koritenju novih tehnologija kao i pristupe i tehnike za ublaavanje
i prilagodbu klimatskim promjenama.
Isto tako pred poljoprivrednike i umoposjednike u Hrvatskoj postavljeni su novi zahtjevi: smanjenje
upotrebe pesticida sukladno Nacionalnom akcijskom planu, viestruka sukladnost (zatita tla i vode,
zdravlje i dobrobit ivotinja), provedba mjere poljoprivreda, okoli i klimatske promjene, smanjenje
zagaenja zraka, gospodarenje Natura 2000 podrujima kao i izazovi poput potrebe za poveanjem
produktivnosti i uinkovitosti uvoenjem novih tehnika i tehnologija te ublaavanje i prilagodba klimatskim
promjenama.
Isto tako za odrivo upravljanje i odravanje uma kao uvara bioloke raznolikosti umoposjednici kao i
mala i srednja poduzea iz sektora umarstva moraju biti informirani i osposobljeni za profesionalan i
siguran rad na postulatima uinkovite primjene 5E naela (energetski, ekoloki, ekonomski, ergonomski i
estetski uinkovito izvoenje umskih radova).
Savjetodavne usluge koje mogu pruiti prilagoeni i pravovremeni savjet o specifinim pitanjima slijedei
ad hoc zahtjeve su kljuni element prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi, prehrambeno preraivakoj
industriji i umarstvu.
Provedba ove mjere e poticati upotrebu odgovarajuih inovacija a isto tako pomoi poljoprivrednim
gospodarstvima u ispunjavanju agro-okolinih obaveza i praktinih obaveza iz viestruke sukladnosti.
Ova mjera nadopunjuje Savjetodavni sustav osnovan lancima 12. do 14. Uredbe (EU) 1306/2013 te e ii
205
dalje pruajui savjete povezane i s drugim pitanjima.

Kvalitetan i dobro organiziran savjetodavni sustav, stoga mora biti iroko dostupan u cilju direktnog
rjeavanja Potreba 1 i 2.
Isto tako Savjetodavne usluge e biti ukljuene kao mogunost unutar obaveznog paketa prijenosa znanja i
informacija za korisnike mjere poljoprivreda, okoli i klimatske promjene, uzimajui u obzir specifine
potrebe hrvatskih korisnika.
Ovo je horizontalna mjera koja ima utjecaj na sve prioritete ruralnog razvoja. Osmiljena je u
komplementarnosti s Mjerom 1 i predviena je sinergija kroz uzajamnu upotrebu obje mjere za pristup
poljoprivrednika i umoposjednika prijenosu znanja preko Mjere M01 i savjetovanju preko Mjere M02
prema potrebi. Iznad svega mjera doprinosi Prioritetu 1: "Poticanje prijenosa znanja i inovacija u
poljoprivredi, umarstvu i ruralnim podrujima", posebno fokus podruju 1A: Poticanje inovacija, suradnje i
razvoja baze znanja u ruralnim podrujima.
Unutar podmjere 2.1. predviena su 4 tipa operacija koje e biti programirane unutar sljedeih Prioriteta i
Fokus podruja doprinosei ostvarivanju njihovih ciljeva:
Savjetovanje o viestrukoj sukladnosti, mjerama poljoprivreda, okoli i klimatske promjene i

ekoloka poljoprivreda je financijski programirano pod Prioritetom 4.
Savjetovanje o modernizaciji i poveanju konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava je
financijski programirano pod Fokus podrujem 2A.
Savjetovanje umoposjednika je financijski programirano pod Prioritetom 4.
Savjetovanje mladih poljoprivrednika je financijski programirano pod Fokus podrujem 2B.
Tip operacije unutar podmjere 2.3. e biti financijski programiran pod Prioritetom 4.
Potencijalni doprinos drugim Fokus podrujima je u opisu svakog tipa operacija.
Ova mjera doprinosi ostvarenju tri meusektorska cilja: ublaavanje i prilagodba klimatskim promjenama,
zatita okolia i inovacije.
Ublaavanje i prilagodba klimatskim promjenama - Pristup savjetodavnim uslugama omoguit e bru
prilagodbu i ublaavanje klimatskih promjena na razini pojedinih gospodarstava, poljoprivrednih
proizvoaa i umoposjednika.
Zatita okolia- Jedno od najznaajnijih podruja djelovanja savjetodavne slube bit e vezano uz zatita
okolia. Savjetodavne usluge su predviene kao dio paketa prijenosa znanja u sklopu mjere poljoprivreda,
okoli i klimatske promjene, za poljoprivrednike koji prelaze na ekoloku proizvodnju kao i pruanje
prilagoenih, tehnikih savjeta o koritenju okolino prihvatljivijih tehnika i tehnologija u poljoprivredi i
umarstvu.
Inovacije - Pristup kvalitetnim i specijaliziranim savjetodavnim uslugama omoguit e brzi i ciljani protok
najnovijih i prilagoenih savjeta o inovacijama u cilju njihovog prihvaanja.
Trenutano, prema Zakonu o savjetodavnoj slubi i Odluci Vlade Republike Hrvatske, savjetodavne usluge
u Hrvatskoj provodi iskljuivo Savjetodavna sluba kao specijalizirana javna ustanova za savjetodavne
aktivnosti u poljoprivredi, ruralnom razvoju, ribarstvu i gospodarenju umama umoposjednika i tijelo u
206
sastavu Ministarstva poljoprivrede.

U skladu sa vaeim promjenama u nacionalnom zakonodavstvu i uspostavi i priznavanju privatnih
savjetodavnih slubi u Hrvatskoj mjera e se propisno prilagoditi.
8.2.2.3.1. O_01: Savjetovanje o viestrukoj sukladnosti, mjeri poljoprivreda, okoli i klimatske promjene i
ekolokoj poljoprivredi
Podmjera:
2.1 - potpora radi lakeg koritenja savjetodavne slube
Sveukupni cilj ove operacije jest: pruanje savjeta prilagoenih poljoprivrednicima i mladim
poljoprivrednicima o viestrukoj sukladnosti; poljoprivrednim praksama vezanim uz klimu i okoli;
usvajanju praktinih mjera za poveanje otpornosti poljoprivrednih sustava na eroziju, poplave i sue,
odravanju poljoprivrednih povrina kako bi se ouvalo dobro stanje poljoprivrednog zemljita i smanjio
negativan utjecaj poljoprivredne proizvodnje na okoli i klimu.
Pruanje savjeta unutar ove operacije usmjereno je prema individualnim poljoprivrednicima i mladim
poljoprivrednicima. Pri pruanju savjetodavnih usluga prioritet e imati poljoprivrednici s obvezama
ozelenjavanja, viestruke sukladnosti kao i mladi poljoprivrednici.
Indikativan ali ne i konaan popis tema o kojima e biti ponueni savjeti su:
obaveze viestruke sukladnosti (obvezni standardi utvreni u glavi VI., poglavlju I, Uredbe (EU)
br.1306/2013, relevantni kriteriji i minimalne aktivnosti utvrene lankom 4. stavkom 1. toki
(c) alineji (ii) Uredbe (EU) br. 1307/2013, minimalnim zahtjevima za koritenje gnojiva i
sredstva za zatitu bilja i drugi obvezni uvjeti utvreni zakonom.
odriva upotreba pesticida (kao to su minimalnih zahtjevi za upotrebu sredstava za zatitu bilja,
opa naela integrirane zatite bilja uvedena direktivom 2009/128/EZ, zahtjevi za posjedovanjem
dozvole za koritenje sredstava kao i ispunjavanje obveze osposobljavanja, uvjete za sigurno
skladitenje, provjera primjene strojeva i pravila o uporabi pesticida u blizini vode i drugim
podrujima ranjivim na nitrate kako je odreeno nacionalnim zakonodavstvom (Zakon o
odrivoj upotrebi pesticida, NN 14/14)
dobra poljoprivredna praksa uvedena Direktivom 91/676/EEZ za gospodarstva izvan podruja
ranjivih na nitrate kao i zahtjevi koji se odnose na oneienje fosforom.
poljoprivredno - okoline prakse (u skladu s lankom 28. Uredbe (EU) br 1305/2013 ukljuujui
i savjete o operacijama financiranih preko M10.
ekoloki uzgoj
Natura 2000 podruja i podruja visoke prirodne vrijednosti uvedene na temelju Uredbe o
ekolokoj mrei (NN 124/2013); ouvanje i zatita bioloke raznolikosti,
ublaavanje i prilagodba klimatskim promjenama, osnove Protokola iz Kyota, gospodarenja na
poljoprivrednim gospodarstvima koja doprinose ublaavanju i/ili prilagodbi klimatskim
promjenama.
zatita voda u skladu s Okvirnom direktivom o vodama (Direktiva 2000/60/EZ).
207
Savjetodavne usluge bit e pruene individualnim poljoprivrednicima i mladim poljoprivrednicima.

Onima koji prime savjet izdat e se potvrda. Korisnici koji primaju potporu preko mjere poljoprivreda,
okoli i klimatske promjene savjet je sastavni dio njihovih obveznih zahtjeva.
Ova operacija je financijski programirana pod prioritetom 4 ali takoer moe znaajno doprinijeti fokus
podrujima 1A, 3A, 3B, 5A, 5B, 5C, 5D i 5E.
Potpora se dodjeljuje u obliku bespovratnih financijskih sredstava pruateljima savjetodavnih usluga

povratom prihvatljivih izdataka do maksimalno 1500 EUR po pruenom savjetovanju.
Savjetovanje prueno u okviru ove mjere bit e usklaeno s relevantnim propisima EU i nacionalnim
zakonodavstvom vezanim uz podruje savjetovanja.
Zakonu o Savjetodavnoj slubi (NN 50/12, 148/13);
Zakon o zatiti osobnih podataka (NN 106/12);
Zakon o odrivom gospodarenju otpadom (NN 94/13);
Zakon o provedbi Uredbe Vijea (EZ) br. 834/2007 o ekolokoj proizvodnji i oznaavanju ekolokih
proizvoda (NN 80/13, 14/14).
Prihvatljiv korisnik je Savjetodavna sluba, tijelo u sastavu Ministarstva poljoprivrede.
Prihvatljivi trokovi unutar ove operacije su trokovi nastali od pruanjem savjetodavnih usluga, do
maksimalno 1.500 EUR po pruenom savjetovanju.
Prihvatljivi trokovi su:
troak rada: plae, putni trokovi i smjetaj za savjetnike;
indirektni trokovi
208
vanjske usluge
materijali: priprema i izrada materijala;
trokovi lokacije: izravno vezani uz mjesto gdje je savjet isporuen.
Pojednostavljeni trokovi koristit e se iskljuivo za sljedee kategorije trokova.

Trokovi osoblja: sukladno l. 68. stavku 2. Uredbe 1303/2013 za potrebe utvrivanja trokova osoblja u
godinjeg bruto iznosa trokova plaa s 1 720 sati.
Neizravni trokovi: sukladno l. 68. stavku 1. toki (b) Uredbe 1303/2013 primjenjuje se fiksna stopa od
15% prihvatljivih izravnih trokova osoblja.
Putni trokovi: u skladu s l. 67. stavkom 5. tokom (c) Uredbe 1303/2013, u skladu s pravilima za primjenu
odgovarajuih veliina jedininih trokova, paualnih iznosa i fiksnih stopa koje se primjenjuju u okviru
shema za bespovratna sredstva koja u cijelosti financira drava lanica za slinu vrstu operacije i korisnika.
U sluaju putovanja privatnim automobilom naknada e se financirati na temelju prijeenih kilometara
prema nacionalno utvrenoj naknadi temeljem Pravilnika izdanog od Ministarstva financija.
operacije i korisnika, iznosi dnevnica za javna tijela utvreni su Odlukom Vlade u skladu s l. 11 Zakona o
proraunu (NN 87/08, izmijenjen u NN 136/12).
Sva ostala plaanja moraju biti potkrijepljena raunima i dokumentima koji dokazuju plaanje ili
dokumantima ekvivalentne dokazne vrijednosti.

odgovarajue kapacitete u obliku kvalificiranog osoblja i njihove redovite obuke
geografsku distribuciju savjetnika u cijelom ruralnom podruju
popis osoblja osposobljenih za pruanje savjetodavnih usluga i specifinih podruja savjetovanja i
plana za obuku i kontinuirani profesionalni razvoj savjetnika auriran godinje.
Kada je potrebno posebno savjetovanje iz podruja u kojem Savjetodavna sluba nema dovoljno strunosti,
moe ugovoriti vanjske strunjake (pravne i fizike osobe) u skladu s nacionalnim postupcima javne
nabave. U tom sluaju Savjetodavna sluba mora osigurati da nema sukoba interesa.
Nije primjenjivo
209
Intenzitet potpore je 100% od ukupnih prihvatljivih trokova, do maksimalno 1.500,00 EUR po

savjetovanju.
Aktivnosti za umanjenje rizika odreene su na razini mjere.

Ova operacija moe se kontrolirati i provoditi.

Nije primjenjivo
Opa naela kojima e se osigurati primjereni resursi u smislu osoblja s odgovarajuom strunom spremom
te savjetodavnim iskustvom i pouzdanou vezano uz podruja za koja provode savjetovanje. Odreivanje
elemenata koji e biti obuhvaeni savjetovanjem
U smislu kvalifikacije osoblja, savjetodavnog iskustva i pouzdanosti uspostavljena su sljedea naela:
dovoljan broj osoblja s odgovarajuom sveuilinom ili postdiplomskom izobrazbom i tri godine
iskustva u pruanju savjetodavnih i konzultantskih usluga ili 15 godina profesionalnog iskustva u
pruanju savjetodavnih i konzultantskih usluga u odreenom podruju.
Uspostavljen i operativan program osposobljavanja i profesionalnog razvoja osoblja

Savjetodavna sluba mora osigurati pretpostavke da njeni kapaciteti zadovoljavaju gore navedene
minimalne zahtjeve i da je osoblje za obavljanje usluga odgovarajue iskusno i kvalificirano. To ukljuuje
odgovarajui program obuke i kontinuiranog profesionalnog razvoja.
Savjetovanje se mora odnositi na najmanje jedan EU prioritet za ruralni razvoj i mora obuhvaati najmanje
jedan od sljedeih elemenata:
obveze na razini poljoprivrednog gospodarstva koje proizlaze iz propisanih uvjeta upravljanja i/ili
standarda za dobre uvjete u poljoprivredi i uvjete zatite okolia iz glave VI. poglavlja I. Uredbe
(EU) br.1306/2013.
poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoli, kako je utvreno u glavi III. poglavlju 3. Uredbe
(EU) br. 1307/2013 te odravanje poljoprivredne povrine iz lanka 4. stavka 1. toke (c) Uredbe
(EU) br. 1307/2013.
zahtjeve koje su definirale drave lanice za provedbu lanka 11. stavka 3. Okvirne direktive o
210
vodama;
zahtjeve definirane od strane drava lanica za provedbu lanka 55. Uredbe (EZ) br. 1107/2009,
posebno usklaenost s opim naelima integrirane zatite bilja iz lanka 14. Direktive 2009/128/EZ.
agro-okoli i klima;
Natura 2000 podruja i podruja visoke prirodne vrijednosti;
ekoloka proizvodnja;
obnovljivi izvori energije
smanjenje emisije staklenikih plinova
informacije vezane uz prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublaavanje, bioraznolikost i

zatitu voda kako je utvreno u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 1306/2013.
211
8.2.2.3.2. O_02: Savjetovanje o modernizaciji i poveanju konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava
Podmjera:
Manjak ekonomskih i financijskih znanja, slaba tehniko-tehnoloka opremljenost kao i manjak udruivanja
uzrokuju slabu produktivnost kao i trinu konkurentnost poljoprivrednih gospodarstava i umoposjednika.
Cilj operacije je pruanje prilagoenih savjeta o poboljanju ekonomske uinkovitosti i otpornosti
poljoprivrednih gospodarstava koritenjem novih tehnika i tehnologija; o inovativnim tehnologijama koje e
ujedno omoguiti racionalnije koritenje prirodnih resursa, energetsku uinkovitost i koritenje OIE,
potencijal za koritenje nus proizvoda, boljoj sektorskoj integraciji, izradi poslovnog plana i marketinga,
inovativnim, okolino-odrivim i poboljanim proizvodnim tehnikama, poljoprivrednoj i nepoljoprivrednoj
diversifikaciji koje e omoguiti revitalizaciju ruralnog prostora itd.
Upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom

Primjena novih tehnologija, proizvoda i procesa u poljoprivredi
Energetska uinkovitost i OIE (kao to su solarna energija, poljoprivredna biomasa, energetska
uinkovitost zgrada za stoku i plastenika )
Upravljanje prirodnim resursima (kao to su tehnike navodnjavanja za upravljanje vodama,
plodnost tla)
Sigurnost i zdravlje poljoprivrednih gospodarstava (kao to skladitenje i upravljanje gnojivima,
rad sa stokom)
Koritenje poljoprivrednih nusproizvoda i otpada
Savjeti o mogunostima suradnje, marketingu ukljuujui izravnu prodaju, upravljanje
logistikom
Poljoprivredno raunovodstvo
Potencijal za poljoprivrednu i nepoljoprivrednu diverzifikaciju
Savjetodavne usluge bit e pruene individualnim poljoprivrednicima.

Ova operacija je financijski programirana pod fokus podrujem 2A ali takoer moe znaajno doprinijeti
fokus podruju 1A.

212
Zakonu o Savjetodavnoj slubi (NN 50/12, 148/13)

Zakon o zatiti osobnih podataka (NN 106/12)
Zakon o poljoprivredi (NN 30/15).
Prihvatljiv korisnik je:
Savjetodavna sluba, tijelo u sastavu Ministarstva poljoprivrede

Ciljane grupe su poljoprivrednici i mladi poljoprivrednici.
Prihvatljivi trokovi u okviru ove operacije su trokovi nastali od pruanjem savjetodavnih usluga, do
maksimalno 1500 EUR po pruenom savjetovanju.
Prihvatljivi trokovi su :

indirektni trokovi
vanjske usluge
Pojednostavljeni trokovi e se koristiti iskljuivo za sljedee kategorije trokova.

operacije i korisnika, iznosi dnevnica za javna tijela utvreni su Odlukom Vlade u skladu s l. 11. Zakona o
(dravnom) proraunu (NN 87/08, izmijenjen u NN 136/12).
213
Savjetodavna sluba mora jamiti (osigurati) sljedee:

geografsku distribuciju savjetnika u cijelom ruralnom podruju.
Nije primjenjivo
Intenzitet potpore je 100% od ukupnih prihvatljivih trokova, do maksimalno 1.500,00 EUR po

savjetovanju.



Nije primjenjivo
214
iskustva u pruanju savjetodavnih i konzultantskih usluga u odreenom podruju ili 15 godina
profesionalnog iskustva u pruanju savjetodavnih i konzultantskih usluga u odreenom podruju.
mjere na razini poljoprivrednog gospodarstva s ciljem modernizacije poljoprivrednih gospodarstava

(profesionalni savjeti o tehnikama proizvodnje, ekonomskoj isplativosti, razvijanju konkurentnosti),
sektorskoj integraciji (suradnja, opskrbni lanci), inovacijama (primjeni novih tehnologija, proizvoda i
procesa u poljoprivredi), trinoj orijentaciji kao i poticanju poduzetnitva.;
standarde sigurnosti na radu ili standarde sigurnosti vezane uz poljoprivredno gospodarstvo;
izrada poslovnog plana
diversifikacija poljoprivredne djelatnosti itd.
215
8.2.2.3.3. O_03: Savjetovanje umoposjednika
Podmjera:
Opi cilj ove operacije je pruanje prilagoenih savjeta o odrivom gospodarenju umama privatnih
umoposjednika. To ukljuuje savjete vezane za ublaavanje klimatskih promjena, posebno smjernice
protokola iz Kyota o pravilima gospodarenja umama i promjenama u koritenju zemljita i umarstva.
Ova operacija je financijski programiran pod Prioritetom 4. ali takoer moe znaajno doprinijeti fokus
podrujima 1A, 5C i 5E.

povratom prihvatljivih izdataka do maksimalno 1.500 EUR po pruenom savjetovanju.
Zakonu o Savjetodavnoj slubi (NN 50/12, 148/13);

Zakon o umama (NN 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12, 148/13, 94/14);
Nacionalna umarska politika i strategija (NN 120/03);
Nova Strategija EU-a za ume: za ume i sektor koji se temelji na umama- COM (2013) 659;
Akcijski plan Europske unije za ume.
Prihvatljiv korisnik je:
Savjetodavna sluba, tijelo u sastavu Ministarstva poljoprivrede
Prihvatljivi trokovi u okviru ove operacije su trokovi nastali pruanjem savjetodavnih usluga, do
maksimalno 1.500 EUR po pruenom savjetovanju.
216

indirektni trokovi
vanjske usluge
Pojednostavljeni trokovi koristit e se iskljuivo za sljedee kategorije trokova.

dokumentima ekvivalentne dokazne vrijednosti.

geografska distribucija umarskih savjetnika u cijelom ruralnom podruju.
Nije primjenjivo.
217
Intenzitet potpore iznosi 100% od ukupnih prihvatljivih trokova, do maksimalno 1.500,00 EUR po
savjetovanju.

Rizici su definirani na razini mjere.

Aktivnosti za umanjenje rizika su definirane na razini mjere.
Nije primjenjivo.
odrivo gospodarenje umskim ekosustavima, ukljuujui savjete o svim relevantnim obvezama iz

Nature 2000, Direktive 92/43/EEZ (zatita prirodnih stanita i divlje flore i faune), Direktive
218
2009/147/EZ (zatiti ptica) i Okvirne direktiva o vodama;

ublaavanje i prilagodba klimatskim promjenama, smjernice protokola iz Kyota o pravilima za
gospodarenje umama i promjenama u koritenju zemljita i umarstva.
savjetovanje o poboljanim procesima, tehnikama i tehnologijama za poveanje produktivnosti
ukljuujui savjetovanje o udruivanju u proizvoaku grupu, udrugu i slinu organizaciju s ciljem
poveanja produktivnosti i uinkovitosti u gospodarenju usitnjenim umskim zemljitem i
uinkovitosti u umarskom sektoru.
upravljanje zajednikim vrstama rizika s kojim se susreu umoposjednici (nepovoljni klimatski
dogaaji, umski poari, biljne bolesti koje prijete umskim ekosustavima, tetnici i ekoloki
incidenti)
Savjetovanje o sigurnosti pri umskim radovima, sjei i pridobivanju drveta.
219
8.2.2.3.4. O_04: Savjetovanje mladih poljoprivrednika
Podmjera:
Cilj operacije je pruanje savjeta prilagoenih mladim poljoprivrednicima koji tek ulaze u poljoprivredni
sektor o njihovim specifinim potrebama tijekom osnivanja i voenja novog poljoprivrednog gospodarstva
kako bi se poveala njihova dugorona odrivost i doprinijela ukupnoj konkurentnosti kao i prilagoenih
savjeta o rjeenjima poljoprivrednih gospodarstava o ekonomskoj uinkovitosti i uinkovitosti resursa.
Osnivanje i upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom

Dobrobit ivotinja i bio sigurnost poljoprivrednog gospodarstava
Primjena novih tehnologija, proizvoda i procesa u poljoprivredi, ukljuujui savjete o uvoenju
poljoprivrednih inovacija iz Europskog inovacijskog partnerstva (EIP) na poljoprivrednu
produktivnost i odrivost
Upravljanje prirodnim resursima (kao to su tehnike navodnjavanja za upravljanje vodama, plodnost
tla)
Podizanje svijest o sigurnosti poljoprivrednih gospodarstava (rizici u koritenju gnojovke, rukovanje
stokom, rad sa strojevima)
Suradnja , trina orijentacija, opskrbni lanci i lokalna trita
Standardi EU (okoli, zdravlje, higijena) kao i integrirana zatita bilja
Proizvodnja (npr. visoko profitabilna poljoprivreda)
Energetska uinkovitost i koritenje obnovljivih izvora energije (kao to su poljoprivredna biomasa,
obnovljivi izvori energije i energetski uinkovita rjeenja za objekte za stoku i plastenike)
Diverzifikacija gospodarstva (kao to je poljoprivredna diverzifikacija)
Savjetodavne usluge bit e pruene mladim poljoprivrednicima.

Ova operacija je financijski programirana pod fokus podrujem 2B ali takoer moe znaajno doprinijeti
fokus podrujima 1A, 2A,3A, 3B, 4B, 5A, 5B, 5C, 5D i 5E.

220
Zakon o Savjetodavnoj slubi (NN 50/12, 148/13);

Prihvatljiv korisnik je Savjetodavna sluba, tijelo u sastavu Ministarstva poljoprivrede
Prihvatljivi trokovi u okviru ove operacije su trokovi nastali od pruanjem savjetodavnih usluga, do
maksimalno 1500 EUR po pruenom savjetovanju.

indirektni trokovi
vanjske usluge
Pojednostavljeni trokovi e se koristiti iskljuivo za sljedee kategorije trokova.

Trokovi osoblja: sukladno l. stavku 2. Uredbe 1303/2013 za potrebe utvrivanja trokova osoblja u vezi s
provedbom operacije vaea se satnica moe izraunati dijeljenjem zadnjega dokumentiranog godinjeg
bruto iznosa trokova plaa s 1 720 sati.
Putni trokovi: u skladu s l. 68. stavku 1. toki (c) Uredbe 1303/2013, u skladu s pravilima za primjenu
221

geografska distribucija savjetnika u cijelom ruralnom podruju.
Nije primjenjivo.
Intenzitet potpore iznosi 100% od ukupnih prihvatljivih trokova, do maksimalno 1.500,00 EUR po
savjetovanju.

Ovaj tip operacije je provjerljiv i upravljiv.
Nije primjenjivo.
222
Savjetodavna sluba osigurati pretpostavke da njeni kapaciteti zadovoljavaju gore navedene minimalne
zahtjeve i da je osoblje za obavljanje usluga odgovarajue iskusno i kvalificirano. To ukljuuje odgovarajui
program obuke i kontinuiranog profesionalnog razvoja.
mjere na razini poljoprivrednog gospodarstva usmjerene na uspostavu, upravljanje i modernizaciju,

postizanje konkurentnosti, sektorsku integraciju (suradnja, trina orijentacija, opskrbni lanci i
lokalna trita), inovacije (primjena novih tehnologija, proizvoda i procesa u poljoprivredi), trinu
orjentaciju kao i poticanje poduzetnitva (izrada poslovnog plana, ekonomska profitabilnost).
standarde sigurnosti na radu ili standarde sigurnosti vezane uz poljoprivredno gospodarstvo dobrobit
ivotinje i bio sigurnost farmi.
energetska uinkovitost i koritenje obnovljivih izvora energije, upravljanje prirodnim resursima
diverzifikacija na poljoprivrednim gospodarstvima itd.
223
8.2.2.3.5. O_05: Osposobljavanje savjetnika
Podmjera:
2.3 - potpora za osposobljavanje savjetnika
Glavni cilj operacije je osigurati provedbu programa obuke za savjetnike Savjetodavne slube u podrujima
u kojima trebaju pruati savjete. Indikativan ali ne i konaan popis tema:
viestruka sukladnost, bolje i kvalitetnije upravljanje zemljitem, poljoprivredne prakse vezane za

klimu i okoli, agro-okolina plaanja, podruja Natura 2000 i podruja velike prirodne vrijednost,
organski uzgoj, ouvanje prirodnih stanita divlje flore i faune, zatita divljih ptica.
uinkovitost resursa, koritenje OIE, inovativnih, okolino-odrivih ili poboljanih tehnika
proizvodnje, inovativnih tehnologija, razvoj poslovanja i marketinga i drugim relevantnim pitanjima,
ukljuujui inovativne pristupe, dobre prakse i informacije iz rada Europskog inovacijskog
partnerstva (EIP) o poljoprivrednoj produktivnost i doprinosu odrivosti.
odrivo gospodarenje umama i drugim relevantnim pitanjima; provedba smjernica Natura 2000 za
ume i druga okolina pitanja, osnove Kyoto protokola gospodarenja umama i promjene u
koritenju zemljita i umarstva; umske bolesti i tetnici i strane invazivne vrste; certificiranje
uma; inovativni pristupi u organizaciji i upravljanju umskim radovima i sigurnosti u umarstvu i
sjei; obnovljivi izvori energije umska biomasa.
Program osposobljavanja mora ukljuivati teoretske i praktine aspekte, a takoer moe ukljuiti elemente
on-line obuke.
Program obuke mora osigurati poboljanje i auriranje znanja i savjetodavnih kapaciteta savjetnika.
Operacija je financijski programirana unutar prioriteta 4 ali moe znaajno doprinijeti fokus podrujima 2A,
5B, 5C i 5E.
Potpora se dodjeljuje u obliku bespovratnih financijskih sredstava Savjetodavnoj slubi za osposobljavanje

savjetnika.
Zakon o javnoj nabavi (NN 90/11, 83/13)
Korisnik potpore je Savjetodavna sluba
224
Opravdani trokovi u okviru ove operacije su trokovi nastali pruanjem strunog osposobljavanja za
savjetnike.
Vanjsko organiziranje teajeva:
troak sudjelovanja na teaju osposobljavanja

putovanje, smjetaj i dnevnice za savjetnike
Ad-hoc teajevi:
trokovi rada: plae, naknade, putni trokovi i trokovi za predavae.

materijalni trokovi: trokovi izrade nastavnih planova i programa, trokovi za pripremu materijala
za obuku (nastavni materijali i oprema potrebna za obuku), trokovi evaluacije.
trokovi usluga, iznajmljivanje, administrativni trokovi, itd
putovanja, smjetaj i trokovi dnevnica za savjetnika
Potpora se odobrava na temelju stvarno nastalih trokova.

U sluaju putovanja i trokova dnevnica za savjetnike Savjetodavne slube koji sudjeluju u obuci mogu se
koristiti pojednostavljeni trokovi:
shema za bespovratna sredstva koja u cijelosti financira drava lanica za slinu vrstu operacije i korisnika,
prema nacionalno utvrenoj naknadi za upotrebu privatnog automobila temeljem Pravilnika izdanog od
Ministarstva financija za naknade za prijeene kilometre u sluaju putovanja automobilom.
pravilima za primjenu odgovarajuih iznosa jedininih trokova, paualnih iznosa i fiksnih stopa koje se
primjenjuju prema programima za potpore koje se financiraju iskljuivo od strane drave lanice za sline
vrste operacije i korisnika, iznosi dnevnica za javna tijela utvreni su Odlukom Vlade u skladu s l. 11.
Zakona o (dravnom) proraunu (NN 87/08, izmijenjen u NN 136/12).
Savjetodavna sluba mora predstaviti Godinji plan obuke koji ukazuje na minimalan broja osoblja koji e
biti osposobljen, okvirne teme za koje je potrebno osposobljavanje i maksimalan godinji proraun.
Osposobljavanje se mora izravno odnositi na obuku i Plan profesionalnog razvoja kojeg je odredila
Savjetodavna sluba.
Savjetodavna sluba mora osigurati kvalitetu vanjskih teajeva osposobljavanja i kvalifikacije i iskustvo
trenera u ad-hoc teajevima.
Osposobljavanje e biti prihvatljivo samo ako je usklaena s Planom godinje izobrazbe.
225
Primjenjuje se naelo najbolja vrijednost za novac za sve vrste obuke plaene bespovratnim sredstvima.
Intenzitet potpore je 100% od ukupno prihvatljive razine potpore

Maksimalna vrijednost potpore za savjetodavne usluge za obuku savjetnika bit e 200.000,00 EUR
tijekom 3 godine.

Nije primjenjivo.
Ova operacija e doprinijeti osiguraju savjetodavnih usluga koje prua redovito obuavano osoblje. Isto tako
e osigurati da savjetnici imaju pristup najrelevantnijim inovacijama i najboljim praksama.
226

8.2.2.4.1. Rizik (rizici) povezani s provedbom mjera
stope pogreaka i visoki administrativni teret u kontroli stvarnih trokova savjeta

ciljane grupe mogu dobiti vie od dva puta savjete u navedenom razdoblju od 3 godine
u operaciji 2.3 potovanje pravila javne nabave
koritenje pojednostavljenih trokova za trokove osoblja u skladu s odredbama lanka 68. stavka 2.
Uredbe (EU) br 1303/2013 e smanjiti stopu pogreaka i administrativnog tereta
viestruka provjera ciljnih skupina koji su primili savjet kako bi se osiguralo da se potuje gornje
ogranienje
moraju se osigurati smjernice o vaeim propisima o javnoj nabavi
Na temelju odgovarajuih mjera ublaavanja mjera je provjerljiva i upravljiva.

Nije primjenjivo za mjeru.

Definirano na razini tipa operacije.

Pristup pojedinih poljoprivrednika, poljoprivrednih gospodarstava i mladih poljoprivrednika savjetodavnim
uslugama ogranien je na dva puta u tri godine.
227
8.2.3. M03 - Programi kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu (l. 16.)

ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ)
br. 1698/2005.
Delegirana uredba Komisije (EU) br. 807/2014 d 11. oujka 2014. o dopuni Uredbe (EU) br. 1305/2013
Provedbena uredba Komisije (EU) br. 808/2014 od 17. srpnja 2014. za provedbu Uredbe (EU) br.
1305/2013 Europskog parlamenta i Vijea od 17. prosinca 2013. o potpori ruralnom razvoju iz Europskog
Interes proizvoaa za sustave kvalitete u Hrvatskoj, u zadnje vrijeme raste, to je utvreno i u SWOT
analizi.
Cilj mjere je potaknuti poljoprivredne proizvoae na sudjelovanje u sustavima kvalitete, koje dodaju
vrijednost proizvodima te tite proizvod s oznakom kvalitete od zlouporabe i imitacije.
Uinkovitost dostizanja cilja podrazumijeva prepoznavanje proizvoda te spremnost potroaa na plaanje
vee cijene za proizvode s oznakom kvalitete. Prepoznatljiva razina proizvoda koji su ukljueni u sustave
kvalitete je niska, to ne daje mogunost proizvoaima za ostvarivanje veeg prihoda od prodaje proizvoda
s oznakom kvalitete.
Bolja informiranost, marketing i ukljuenost poljoprivrednih proizvoaa u sustave kvalitete omoguuju
bolju prepoznatljivost proizvoda s oznakom kvalitete to utie i na spremnost potroaa za plaanje vee
cijene za takve posebne proizvode.
Mjera se izravno odnosi na potrebu 13.
Obe podmjere ove mjere osobito doprinose:
Prioritet 3: Promicanje organizacije lanca opskrbe hranom, ukljuujui preradu i plasiranje poljoprivrednih
proizvoda na trite, dobrobit ivotinja te upravljanje rizikom u poljoprivredi, s naglaskom na sljedea
podruja:
poljoprivredno- prehrambeni lanac putem sustava kvalitete, dodajui vrijednost poljoprivrednim
228
proizvodima, putem promoviranja na lokalnim tritima i u kratkim krugovima opskrbe, skupina

proizvoaa i organizacija i meustrukovnih organizacija.
Mjera neizravno doprinosi i Prioritetu 5: Promicanje uinkovitosti resursa i pomaka prema klimatski
elastinom gospodarstvu s niskom razinom ugljika u poljoprivrednom, prehrambenom i umarskom sektoru,
s naglaskom na sljedea podruja:
Fokus podruje 5D: Smanjenje emisije staklenikih plinova amonijaka iz poljoprivrede;
i Fokus podruje 5E: Poticanje vezivanje ugljika u poljoprivredi i umarstvu
Ova mjera doprinosi ostvarenju meusektorskih ciljeva vezanih uz klimatske promjene, zatitu okolia i
inovacije.
Klimatske promjene aktivnosti u okviru ove mjere kroz prihvaene standarde doprinose smanjenju
klimatskih promjena.
Zatita okolia - uspostavljanje sustava kvalitete i viih normi od propisanih standarda ukljuuje i brigu za
okoli naroito u ekolokoj poljoprivrednoj proizvodnji.
Inovacija - sustavi kvalitete sve vie se temeljeni na istraivanju i inovacijama koje imaju vanu ulogu u
osiguranju kontinuiteta i kvalitete proizvodnje.
Mjera doprinosi meusektorskim ciljevima putem racionalizacije i optimalnog koritenja prirodnih resursa
bez ugroavanja okolia, dostignutog standarda usluga, dugoronog upravljanja infrastrukturom, a koristei
istraivanja, reviziju i razvoj proizvoda.
8.2.3.3.1. O_01: Potpora za sudjelovanje poljoprivrednika u sustavima kvalitete za poljoprivredne i
prehrambene proizvode
Podmjera:
3.1. potpore za novo sudjelovanje u programima kvalitete
Potpora se dodjeljuje za sudjelovanje proizvoaa ukljuenih u jedan od sljedeih sustava:
sustav kvalitete sukladno zakonodavstvu EU;

sustav kvalitete sukladno nacionalnom zakonodavstvu.
229
Potpora se dodjeljuje u obliku bespovratnih novanih sredstava za ukljuivanje i sudjelovanje u sustavima

kvalitete sukladno zakonodavstvu EU i nacionalnom zakonodavstvu, te u sustav ekoloke proizvodnje
sukladno EU i nacionalnom zakonodavstvu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.
Uredba (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijea od 21. studenoga 2012. o sustavima
kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode;
Uredba Vijea (EZ) br. 834/2007 od 28. lipnja 2007. o ekolokoj proizvodnji i oznaavanju
ekolokih proizvoda;
proizvoda, (NN 80/13, 14/14);
Uredba Komisije (EU) br. 702/2014 d 25. lipnja 2014 . o proglaenju odreenih kategorija potpora
u sektoru poljoprivrede i umarstva te u ruralnim podrujima spojivima s unutarnjim tritem u
primjeni lanaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;
Zakon o zatienim oznakama izvornosti, zatienim oznakama zemljopisnog podrijetla i zajameno
tradicionalnim specijalitetima poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (NN 80/13, 14/14);
Pravilnik o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda (NN 137/12, 59/14).
Prihvatljivi korisnici u ovoj mjeri su aktivni poljoprivrednici u smislu lanka 9. Uredbe (EU) br. 1307/2013
upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, sukladno Zakonu o poljoprivredi, ukljueni:
u EU ili nacionalni sustav kvalitete sukladno prethodno navedenim zakonskim propisima;
udruenja ekolokih poljoprivrednih proizvoaa.

trokovi ulaska u sustav kvalitete;
godinji trokovi sudjelovanja u sustavu kvalitete;
trokovi strune kontrole i certifikacije ovlatenog kontrolnog tijela.
Prihvatljivi korisnici u ovoj mjeri su aktivni poljoprivrednici upisani u Upisnik poljoprivrednih

gospodarstava. Korisnik mora imati certifikat ili potvrdu o sukladnosti proizvoda sa specifikacijom o
provedenoj kontroli, kojom se dokazuje da su ukljueni u sustav kvalitete.
230
Svaki poljoprivredni ili prehrambeni proizvod iz sustava kvalitete koji se prodaje na tritu mora biti
oznaen:
EU zatitnim znakom iz sustava kvalitete (ako je primjenjivo) ili nacionalnim znakom za ZOI, ZOZP
i ZTS;
nacionalnim zatitnim znakom iz sustava kvalitete.
Kriteriji odabira odredit e se pravilnikom i zasnivat e se na sljedeim naelima:
Sustavu kvalitete (pri emu prednost imaju sustavi ZOI, ZOZP i ZTS);
Veliini poljoprivrednog gospodarstva (prednost imaju gospodarstva s manjim SO).
Financirat e se samo one aktivnosti koje prijeu bodovni prag.
Intenzitet potpore iznosi do 100% od ukupnih prihvatljivih trokova, s tim da maksimalni iznos javne
potpore ne prelazi iznos od 3.000 EUR/ godinje po poljoprivrednom gospodarstvu.
Potpora se odobrava kao bespovratno godinje poticajno plaanje ija se razina odreuje u skladu s razinom
nepromjenjivih trokova nastalih sudjelovanjem u sustavima koji se podupiru, u maksimalnom trajanju do
pet godina.

Glavni rizici se odnose na:
valjanost i usklaenost sustava kvalitete i grupe proizvoaa

rizik dvostrukog financiranja (proizvoai primaju potporu za sudjelovanje u sustavu kvalitete iz
nekog drugog izvora);
prikazivanje neprihvatljivih rauna kao osnove za razinu fiksnih trokova za odreivanje godinje
potpore;
prihvatljivost korisnika;
uvjeti prihvatljivosti i
odabir operacija koje e se financirati.
Aktivnosti za umanjenje su:

231
provjera sustava kvalitete i prijave proizvoaa u sustav kvalitete provodi se provjerom upisnika;
Provjerom Agencije za plaanja iskljuit e se dvostruko financiranje. Korisnici koji su dobili
potporu u istu svrhu u okviru drugih mjera mogu se identificirati u registru korisnika uspostavljenom
u Agenciji za plaanja;
Provjerit e se povezanost svih prikazanih rauna s prijavljenim fiksnim trokovima i kontrole
dvostrukog financiranja koje provodi Agencija za plaanja;
usklaenost korisnika s definicijom "aktivni poljoprivrednik" provjeravat e se u Upisniku
poljoprivrednih gospodarstava;
Korisnik e morati dokazati uvjete prihvatljivosti s preslikom potvrde. Administrativna kontrola od
strane Agencije za plaanja e obuhvatiti ovu provjeru kao redovitu (100% zahtjeva);
Korisnici e biti odabrani u skladu s kriterijima za odabir striktno primjenjujui kao to je definirano
u nacionalnom Pravilniku o odobrenju od strane nadzornog odbora.
Ovaj tip operacije moe se kontrolirati i provjeravati.
Nije primjenjivo.
Navoenje prihvatljivih programa kvalitete, ukljuujui programe certificiranja poljoprivrednih

gospodarstava za poljoprivredne proizvode, pamuk ili prehrambene proizvode, koji su priznati na
nacionalnoj razini i potvrda da ti programi kvalitete zadovoljavaju etiri posebna kriterija iz lanka 16.
stavka 1. toke (b) Uredbe (EU) br. 1305/2013.
Pravilnik o integriranoj poljoprivredi (NN br 137/12, 59/14).
Ovaj nacionalni sustav kvalitete ispunjava 4 specifina kriterija lanka 16. stavka 1. toke (b) Uredbe (EU)
br 1305/2013
Navoenje prihvatljivih programa dobrovoljnog certificiranja poljoprivrednih proizvoda koje drava lanica
priznaje kao usklaene sa smjernicama Unije za najbolju praksu
Nije primjenjivo.
232
8.2.3.3.2. O_02: Potpora za trokove informiranja i promoviranja
Podmjera:
3.2 - potpora za aktivnosti informiranja i promicanja koje provode skupine proizvoaa na

unutarnjem tritu
Operacija ukljuuje informativne i promotivne aktivnosti za trite EU koje provode skupine proizvoaa za
poljoprivredne ili prehrambene proizvode obuhvaene sustavima kvalitete u skladu sa zakonodavstvom EUa i sustavima ekoloke proizvodnje u skladu s EU i nacionalnim zakonodavstvom. Ova mjera ima za cilj
naglasiti dodatnu kvalitetu ili druga posebna svojstva poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda bez
zavaravanja potroaa i davanja prednosti tim proizvodima samo radi njihovog podrijetla ako nisu
obuhvaen sustavom kvalitete. Aktivnosti ne smiju biti upuene na promociju trgovakih robnih marki.
Samo aktivnostima koje se odnose na proizvode obuhvaene sustavima koje primaju potporu u okviru
podmjere 3.1 mogu dobiti podrku u okviru ove podmjere.
Ciljevi su:
Informiranje potroaa i distributera o poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima obuhvaenim

EU sustavima kvalitete ili ekolokim proizvodima i o njihovim posebnim znaajkama i osobinama;
Informiranje potroaa o vjerodostojnosti, visokim standardima dobrobiti ivotinja ili o zatiti
okolia koji su vezani uz navedene sustave kvalitete.
iriti informacije o nutritivnim i za zdravlje vanim aspektima proizvoda ukljuujui specifine
znanstvene i strune spoznaje.
Potpora se dodjeljuje kao godinja isplata koja se odnosi na trokove za informiranje o proizvodima i
promotivne trokove grupa proizvoaa ukljuenih u sustave kvalitete u skladu sa zakonodavstvom EU-a,
sustavima kvalitete u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, sustave organske proizvodnje u skladu s EU i
nacionalnim zakonodavstvom.
Uredba (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijea od 21. studenoga 2012. o sustavima
kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode;
Uredba Vijea (EZ) br. 834/2007 od 28. lipnja 2007. o ekolokoj proizvodnji i oznaavanju
ekolokih proizvoda;
Uredba (EU) 702/2014 od 25. lipnja 2014 o proglaenju odreene kategorije potpora u poljoprivredi
i umarskom sektoru i ruralnim podrujima u skladu s unutarnjim tritem u primjeni lanaka 107 i
108 Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
233
Nacionalno zakonodavstvo:

Zakon o zatienim oznakama izvornosti, zatienim oznakama zemljopisnog podrijetla i zajameno
tradicionalnim specijalitetima poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (NN 80/13, 14/14);
Pravilnik o zatienim oznakama izvornosti, zatienim oznakama zemljopisnog podrijetla i
zajameno tradicionalnim specijalitetima poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (NN 86/13);
Pravilnik o nacionalnom znaku zatiene oznake izvornosti, zatiene oznake zemljopisnog
podrijetla i zajameno tradicionalnog specijaliteta poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (NN
69/14);
proizvoda, (NN 80/13, 14/14);
Pravilnik o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda (NN 137/12, 59/14).
skupina proizvoaa (udruga) koji sudjeluju u EU sustavima kvalitete ili nacionalnim sustavima
kvalitete;
udruenja organskih poljoprivrednih proizvoaa iji su lanovi sudjelovali u sustavu. ekoloke
proizvodnje.
Prihvatljivi trokovi moraju ukljuivati informacije o proizvodu i promotivne aktivnosti kao to su:
organizacija i / ili sudjelovanje na sajmovima i;
izrada promotivnih materijala koje koriste razliite medije, multimedijalni proizvodi, web razvoj i
promocija;
kupnja oglasnog prostora;
promotivne kampanje i organizacija namjenski promotivnih dogaanja, ukljuujui edukativne ture;
radionice i seminari;
informacije i promotivne aktivnosti putem razliitih kanala komunikacije ili na prodajnim mjestima
od nacionalnog znaaja ili EU ili HoReCa kanala;
valjano dokumentirani organizacijski trokova za najvie 5% od ukupnih prihvatljivih trokova.
Pravilnik e osigurati specifine informacije o definiranju aktivnosti i opravdanim trokovima.
U sluaju da informiranje i promidbeni materijal nije u skladu s relevantnim EU i nacionalnim
zakonodavstvom koje se primjenjuje u dravama lanicama u kojima se informiranje i promotivne
aktivnosti provode nee se smatrati opravdanim trokovima.
Prihvatljivi korisnici moraju biti organizirani i djelovati kao skupina proizvoaa (udruenje), u skladu s
234
lankom 3. stavkom 2. Uredbe (EU) 1151/2012, ili kao udruga organskih poljoprivrednih proizvoaa iji
su lanovi sudjelovali u sustavima ekoloke proizvodnje i sukladno Zakonu o provedbi Uredbe Vijea (EZ)
br 834/2007 o ekolokoj proizvodnji i oznaavanju ekolokih proizvoda, odnosno sustavima kvalitete u
skladu s nacionalnim zakonodavstvom.
Potrebno je novo sudjelovanje najmanje jednog poljoprivrednika u zatienim sustavima kvalitete.
Operacije se odabiru za sufinanciranje na temelju poziva za dostavu prijedloga

Kriteriji za odabir prihvatljivih operacija bit e propisani Pravilnikom na temelju sljedeih naela:
broj proizvoaa koji su ukljueni (vei broj proizvoaa prioritet);
Izlazni proizvod (proizvodi sustava kvalitete obuhvaeni Dodatkom I. Ugovora o EU prioritet);
Vrsta sustava kvalitete (ZOI, ZOZP i TSP sustavi kvalitete imaju prednost);
Broj operacija ve podranih ovim tipom operacije (korisnici s manjim brojem ve podranih
operacija imaju prioritet).
Samo operacije koje prelaze minimalni bodovni prag bit e financirane.
Potpora za informativno-promotivne trokove vezane uz proizvode u sustavima kvalitete i organske

proizvodnje iznosi 70% opravdanih trokova, po skupini proizvoaa / udruenju ne smije biti vea od
30.000 EUR / godinje do najvie 100.000 EUR tijekom programskog razdoblja.
Godinji iznos potpore utvrdit e se na temelju preliminarnih izrauna projekata priloenih uz zahtjev.

Glavni rizici se odnose na:
valjanost i sukladnost sustava kvalitete i skupine proizvoaa;

registracija novih poljoprivrednika u skupini proizvoaa;
rizik od podrke za istu aktivnost iz razliitih izvora;
rizik od aktivnosti koje promiu trgovake robne marke;
razumnost trokova i
prihvatljivost trokova.
235
Aktivnosti za umanjenje su:

Provjera sustava kvalitete i upis proizvoaa u sustav provodit e se kroz provjeru Upisnika.
Provjere e osigurati uinkovitu registraciju novog poljoprivrednika u grupu proizvoaa.
Provjere e osigurati da ne postoji dvostruko financiranje za aktivnosti bilo u politici horizontalne
promocije za poljoprivredne proizvode na unutarnjem tritu ili promotivne aktivnosti u okviru
nacionalnih sustava potpore u sektoru vina (l. 45. Uredbe (EU) 1308 / 13).
Provjerava e se izvriti na svim proizvedenim promotivnim materijalima kako bi se osiguralo da se
ne promoviraju trgovake robne marke.
Za sve prikazane raune ispitat e se razumnost trokova od strane Agencije za plaanja. Najvii
parametri e se utvrditi i svi potencijalni korisnici bit e pravovremeno obavijeteni.
Samo trokovi u vezi informiranja i promotivnih aktivnosti bit e priznati kao prihvatljivi od strane
Agencije za plaanja. Rauni e se provjeravati u odnosu na prikazane trokove ukljuujui
razumnost trokova.
Ovaj tip operacije moe se kontrolirati i provjeravati.
Nije primjenjivo.

Pravilnik o integriranoj poljoprivredi (NN br 137/12, 59/14).
Ovaj nacionalni sustav kvalitete ispunjava etiri specifina kriterija lanka 16. stavka 1. toke (b) Uredbe
(EU) br 1305/2013.
Nije primjenjivo.
236

Rizici su definirani na razini tipa operacije.
Radnje za ublaavanje definirane na razini tipa operacije.
Na osnovu odgovarajuih gore navedenih, olakavajuih radnji, mjera je provjerljiva i moe se kontrolirati.

Nije primjenjivo za ovu mjeru.

Pravilnik o integriranoj poljoprivredi (NN 137/12, 59/14);
Ovaj nacionalni sustav kvalitete ispunjava 4 specifina kriterija lanka 16. stavka 1. toke (b) Uredbe (EU)
br 1305/2013.
Nije primjenjivo.
237

Pojam "kvalitete" nije posebno definiran u reguliranju ruralnog razvoja, na to upuuju odgovarajua
specifina zakonodavstva koja podupiru razliite sustave kvalitete koji ispunjavaju uvjete za potporu u
okviru ove mjere. Isto vrijedi i to se tie specifine terminologije koja se primjenjuje na takve sustave.
238
8.2.4. M04 - Ulaganja u fiziku imovinu (l. 17.)

Provedbena uredba Komisije (EU) br. 808/2014 d 17. srpnja 2014. o utvrivanju pravila primjene Uredbe
(EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijea o potpori ruralnom razvoju iz Europskog
Ova mjera ima znaajnu ulogu u okviru Programa ruralnog razvoja. Kao to se vidi iz SWOT analize, nuno
je poticati i objediniti cijeli poljoprivredni, prehrambeni i umarski sektor u Hrvatskoj kroz odgovarajuu i
dosljednu potporu za produktivna ulaganja kako bi se poveala konkurentnost, produktivnost i ekonomska
odrivost gospodarstava i osigurala dugotrajna ekonomska korist i usluge umskih ekosustava poticanjem
odrivog upravljanja umama i poveanjem vrijednosti poljoprivrednih proizvoda, kako bi se osigurao
odriv ekonomski razvoj, takoer potujui svojstvene ekoloke vrijednosti i bioloku raznolikost.
Potpora se dodjeljuje kako bi se poveala konkurentnost poljoprivrednih gospodarstava omoguavanjem
proirenja proizvodnih kapaciteta, modernizacijom postojeih farmi i poboljanjem kvalitete proizvoda
uvoenjem novih tehnologija i inovacija i stvaranjem odrivih trinih ekonomija, kroz osnivanje farmi koje
slijede napredne tehnike i tehnologije, odgovarajui na definirane potrebe 06 i 07.
Zamjena fosilnih goriva s obnovljivim izvorima energije za vlastite potrebe poljoprivrednih gospodarstava i
objekata za preradu hrane olakat e opskrbu i koritenje obnovljivih izvora energije. Laki pristup
novosagraenim i bolje ureenim umskim cestama pridonijet e uinkovitijem nainu proizvodnje, opskrbe
i mobiliziranju drvne biomase kao obnovljivog izvora energije, odgovarajui na definirane potrebe 21 i 22.
Izgradnjom nove i rekonstrukcijom postojee umske infrastrukture (umskih cesta, traktorskih putova)
poticat e se odrivo gospodarenje umama i poveati gospodarska uinkovitost, smanjenjem trokova
proizvodnje u umskom predjelu s nedovoljnim pristupom, odgovarajui na definirane potrebe 08 i 09.
Bolja integracija primarnih proizvoaa u prehrambeni lanac kroz preradu i plasman poljoprivrednih
proizvoda na trite te promicanje lokalnih trita i kratkih lanaca opskrbe odgovorit e na definirane
potrebe 07 i 12.
Izgradnja skladinih kapaciteta za stajski gnoj, tehnoloka modernizacija staja, izgradnja kompostita,
strojevi za uinkovito koritenje duika i oprema za stone izluevine smanjit e stakleniku emisiju plinova
239
i amonijaka uzrokovanu poljoprivrednom djelatnou, odgovarajui na definiranu potrebu 15.

Ulaganja u navodnjavanje, kako bi se osigurale ekonomske i ekoloke prednosti rezultirat e neto
poveanjem navodnjavane povrine i uinkovitijem koritenju vode u poljoprivredi, to doprinosi
konkurentnosti i prilagodbi klimatskim promjenama poljoprivrednog sektora, odgovorit e na definirane
potrebe 06 i 10.
Ulaganja u umsku infrastrukturu omoguit e zatitu, odrivost i poboljanje umskih ekosustava,
bioraznolikosti i drugih prirodnih vrijednosti, poput obnove stanita i krajolika. Neproduktivna ulaganja
vezana uz zatitu okolia namijenjena su zatiti, odravanju i obnovi bioraznolikosti i drugih prirodnih
resursa, kao to su obnova stanita i krajolika, ukljuujui izgradnju i obnovu infrastrukture, kako bi se
omoguilo upravljanje stanitima vezanih uz poljoprivredu, odgovarajui na definiranu potrebu 16.
Mjera pokriva nekoliko prioriteta Unije:
Prioritet 2: Jaanje isplativosti poljoprivrednog gospodarstva i konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede u
Mjera doprinosi fokus podruju 2A Poboljanje gospodarskih rezultata svih poljoprivrednih gospodarstava
i olakavanje restrukturiranja i modernizacije, osobito s ciljem poveanja sudjelovanja u tritu i trine
usmjerenosti, kao i diversifikacije poljoprivrede kroz slijedee tipove operacija:
Podmjera 4.1: Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva
Tip operacije - Restrukturiranje, modernizacija i poveanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava
Podmjera 4.3: Potpora za ulaganja u infrastrukturu vezano uz razvoj, modernizaciju i prilagodbu
poljoprivrede i umarstva
Tip operacije - Koritenje vode u poljoprivredi
Tip operacije Komasacija poljoprivrednog zemljita
Fokus podruje 2C: Poboljanje odrivosti i konkurentnosti umskih poduzea i promicanje odrivog
gospodarenja umama
Tip operacije - Ulaganja u umsku infrastrukturu
Prioritet 3: Promicanje organizacije lanaca opskrbe hranom, ukljuujui preradu i plasiranje
poljoprivrednih proizvoda na trite, dobrobiti ivotinja te upravljanje rizikom u poljoprivredi
proizvodima, putem promoviranja na lokalnim tritima i u kratkim krugovima opskrbe, ali skupina
240

Podmjera 4.2: Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda
Tip operacije - Poveanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima
Prioritet 4: Obnova, ouvanje i poboljanje ekosustava povezanih s poljoprivredom i umarstvom
Fokus podruje 4A: Obnova, ouvanje i poveanje bioraznolikosti, ukljuujui podruja mree Natura
2000 i u podruja s prirodnim ogranienjima ili ostalim posebnim ogranienjima i poljoprivredu velike
prirodne vrijednosti, kao i stanje europskih krajobraza
Tip operacije Ulaganja u umsku infrastrukturu
Fokus podruje 4B Bolje upravljanje vodama, ukljuujui upravljanje gnojivima i pesticidima
Tip operacije - Zbrinjavanje, rukovanje i koritenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja tetnog utjecaja na
okoli
Fokus podruje 4C: Spreavanje erozije tla i bolje upravljanje tlom
Podmjera 4.1:. Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva
okoli
Tip operacije Komasacija poljoprivrednog zemljita
Prioritet 5: Promicanje uinkovitosti resursa te poticanje pomaka prema gospodarstvu s niskom razinom
241

Fokus podruje 5A: Poveanje uinkovitosti u koritenju voda u poljoprivredi
Fokus podruje 5B: Poveanje uinkovitosti u koritenju energije u poljoprivredi i preradi hrane
Tip operacije - Koritenje obnovljivih izvora energije
Fokus podruje 5C: Olakavanje opskrbe i koritenja obnovljivih izvora energije, nusproizvoda, otpada i
ostataka te drugih neprehrambenih sirovina u svrhu bio gospodarstva
Tip operacije Ulaganja u umsku infrastrukturu
Fokus podruje 5D: Smanjenje emisija staklenikih plinova i amonijaka koje uzrokuje poljoprivredna
djelatnost
okoli
Prioritet 6: Promicanje drutvene ukljuenosti, suzbijanje siromatva te gospodarskog razvoja u ruralnim
242
podrujima
Fokus podruje 6A: Olakavanje diversifikacije, stvaranja i razvoja malih poduzea kao i otvaranje radnih
mjesta
Ova mjera doprinosi ostvarenju meusektorskih ciljeva vezanih uz klimatske promjene, okoli i inovacije
Zatita okolia - U okviru mjere poticat e se ulaganja u poveanje okoline uinkovitosti poljoprivrednih
gospodarstava i prehrambeno-preraivake industrije, bolje upravljanje umama i umskim zemljitem.
Klimatske promjene - U okviru mjere poticat e se ulaganja u poveanje energetske uinkovitosti,
smanjenje emisija metana iz poljoprivredne proizvodnje osobito stoarstva, poveanje proizvodnje energije
iz obnovljivih izvora, te aktivnosti usmjerene na prevenciju negativnih utjecaja klimatskih promjena
Inovacije - Novim tehnologijama u proizvodnji i novim postupcima prerade i uvanja poljoprivrednoprehrambenih proizvoda osigurat e se konkurentniji poljoprivredno-prehrambeni sektor.
8.2.4.3.1. O_01: Restrukturiranje, modernizacija i poveanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava
Podmjera:
4.1 - potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva
Kroz ovaj tip operacije sufinancirat e se ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju, kako bi se poboljala
ukupna uinkovitost i odrivost poljoprivrednih gospodarstava, ukljuujui zatitu okolia i prilagodbu
243
klimatskim promjenama. Ulaganja su mogua u svim poljoprivrednim sektorima, ali prednost e imati
prioritetni sektori identificirani u SWOT analizi (voe i povre, stoarstvo).
Ulaganja u nove i inovativne tehnologije doprinijet e smanjenju trokova proizvodnje i poboljanje
kvalitete poljoprivrednih proizvoda, te time ostvariti pozitivan uinak na dohodak - kao i na otvaranje novih
radnih mjesta i njihovu odrivost. Nadalje, ulaganja u novu opremu i tehnologiju imat e pozitivan utjecaj
na okoli, osobito na velikim farmama, gdje se trebaju rjeavati izazovi vezani uz okoli i klimatske
promjene kroz ulaganja u modernizaciju.
Ulaganja u rekonstrukciju i modernizaciju farmi bit e usmjerena na poboljanje kvalitete fizike imovine s
novim proizvodnim kapacitetima, kako bi se osigurala tehnika i tehnoloka obnova farmi bitnih za rast
produktivnosti i kako bi se osigurao temelj za dugoronu konkurentnost. Kako bi se osigurala dostupnost
sredstava za poljoprivredna gospodarstva s manjim proizvodnim kapacitetima (poljoprivredna gospodarstva
srednje veliine), najvie 50% planiranih sredstava za ovaj tip operacije bit e na raspolaganju za velika
poljoprivredna gospodarstva. Ovaj tip operacije je financijski programiran i uglavnom pridonosi fokus
podruju 2A, ali moe takoer znaajno doprinijeti fokus podruju 2B, 3A, 4B, 4C, 5A, 5B, 5D i 6A.
Ovaj tip operacije je povezan s drugim instrumentima ZPP-a, pogotovo s Nacionalnim programom pomoi
sektoru vina 2014. 2018. godine i Nacionalnim pelarskim programom za razdoblje od 2014. 2016.
godine. Kako bi se osiguralo koritenje sredstava na pravilan i uinkovit nain uz nadopunjavanje Programa
ruralnog razvoja sa mjerama zajednike organizacije trita, samo ulaganja u podizanje novih nasada
vinograda sa pripadajuom opremom i infrastrukturom (navodnjavanje, prevencija od oteenja
uzrokovanih nepovoljnim klimatskim dogaajima) e biti sufinancirana kroz ovaj tip operacije dok e
ulaganja u restrukturiranje postojeih vinograda biti sufinancirana kroz Nacionalni program pomoi sektoru
vina 2014. 2018. godine. Ulaganja u primarnu pelarsku proizvodnju nisu predviena u ovom tipu
operacije, jer su predviena u Nacionalnom pelarskom programu za razdoblje 2014. 2016. godine.
Nacionalna strategija odrivog operativnog programa u sektoru voa i povra za razdoblje 2014. 2019.
godine je jo uvijek u pripremi i Operativni program jo nije usvojen, meutim postii e se puna
komplementarnost s Programom ruralnog razvoja jer je na Ministarstvu poljoprivrede cjelokupna
odgovornost za programiranje.
Potpora se dodjeljuje u obliku bespovratnih financijskih sredstava.
Zakon o poljoprivredi (NN 30/15),

Zakon o poljoprivrednom zemljitu (NN 39/13),
Zakon o gradnji (NN 153/13),
Zakon o zatiti okolia (NN 80/13),
Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoli (NN 64/08),
Zakon o zatiti prirode (NN 80/13) i
Zakon o zajednikoj organizaciji trita poljoprivrednih proizvoda i posebnim mjerama i pravilima
vezanim za trite poljoprivrednih proizvoda (NN 82/13, 14/14)
Okvirna direktiva o vodama (2000/60/EZ).
244
Fizike i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava i proizvoake grupe i organizacije
priznate sukladno Zakonu o zajednikoj organizaciji trita poljoprivrednih proizvoda i posebnim mjerama i
pravilima vezanim za trite poljoprivrednih proizvoda.
U skladu s lankom 45. Uredbe (EU) br. 1305/2013 prihvatljivi su sljedei trokovi:
Materijalni trokovi:
o ulaganje u graenje i/ili opremanje objekata za ivotinje, ukljuujui vanjsku i unutarnju
infrastrukturu u sklopu poljoprivrednog gospodarstva;,
o ulaganje u graenje i/ili opremanje zatvorenih/zatienih prostora i objekata za uzgoj
jednogodinjeg i viegodinjeg bilja, sjemena i sadnog materijala i gljiva sa pripadajuom
opremom i infrastrukturom u sklopu poljoprivrednog gospodarstva;
o ulaganje u graenje i/ili opremanje ostalih gospodarskih objekata, upravnih prostorija s
pripadajuim sadrajima, opremom i infrastrukturom, koji su u funkciji osnovne djelatnosti;
o ulaganje u opremu za berbu, sortiranje i pakiranje vlastitih poljoprivrednih proizvoda;
o ulaganje u kupnju nove poljoprivredne mehanizacije i opreme za vlastitu primarnu
proizvodnju i gospodarskih vozila ukljuujui sektor vinogradarstva;
o ulaganje u graenje i/ili opremanje objekata za skladitenje, hlaenje, ienje, suenje,
zamrzavanje, klasiranje i pakiranje proizvoda iz vlastite primarne poljoprivredne proizvodnje
sa pripadajuom opremom i infrastrukturom;
o ulaganje u podizanje novih i/ili restrukturiranje postojeih viegodinjih nasada iskljuujui
restrukturiranje postojeih vinograda za proizvodnju groa za vino;
o ulaganje u izgradnju i/ili opremanje novih sustava za navodnjavanje na poljoprivrednom
gospodarstvu, te poboljanje postojeih sustava/opreme za navodnjavanje na
poljoprivrednom gospodarstvu (neto poveanje navodnjavane povrine);
o ulaganje u izgradnju i/ili opremanje sustava za navodnjavanje izvan poljoprivrednog
gospodarstva za potrebe primarne proizvodnje poljoprivrednog gospodarstva (bez javnog
pristupa);
o ulaganje u ureenje i trajnije poboljanje kvalitete poljoprivrednog zemljita u svrhu
poljoprivredne proizvodnje;
o ulaganje u kupnju zemljita i objekata radi realizacije projekta, sukladno vaeim
graevinskim propisima, do 10 % vrijednosti ukupno prihvatljivih ulaganja;
o ulaganja u prilagodbu novouvedenim standardima sukladno lanku 17. Uredbe (EU) br.
1305/2013;
o stjecanje objekata, strojeva i opreme kroz financijski leasing do iznosa trine vrijednosti
imovine;
o ulaganja radi poveanja energetske uinkovitosti sukladno propisima koji reguliraju podruje
energetske uinkovitosti;
Nematerijalni trokovi:
o kupnja ili razvoj raunalnih programa, kupnja prava na patente i licence, autorska prava,
245
registracija i odravanje igova i ostala nematerijalna ulaganja povezana s materijalnim

ulaganjem.
Opi trokovi:
o usluge arhitekata, inenjera i konzultanata, studije izvedivosti (ostaju prihvatljivi trokovi i
kada nema trokova iz stavka a) materijalni trokovi) do 10% vrijednosti ukupno
prihvatljivih trokova projekta.
Pri podnoenju zahtjeva korisnik mora ispunjavati sljedee uvjete:
ulaganja se odnose na gospodarstva ija je ekonomska veliina vea od 6.000 EUR u sektoru voa i
povra i cvijea i 8.000 EUR u ostalim sektorima (iskljuujui taj uvjet za zajednike projekte,
zadruge i proizvoake grupe/organizacije);
ulaganja se moraju odnositi na poljoprivredne proizvode iz Priloga I. Ugovoru o EU ili pamuka,
osim proizvoda ribarstva;
fizike i pravne osobe moraju biti upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava;
proizvoake grupe/organizacije moraju biti priznate sukladno Zakonu o zajednikoj organizaciji
trita poljoprivrednih proizvoda i posebnim mjerama i pravilima vezanim za trite poljoprivrednih
proizvoda;
korisnik je duan izraditi poslovni plan ukoliko vrijednost ukupno prihvatljivih trokova iznosi vie
od 200.000,00 HRK te za sve integrirane i zajednike projekte;
korisnik mora imati podmirene odnosno regulirane financijske obveze prema dravnom proraunu;
projekti koji budu imali znaajno negativan utjecaj na okoli nee biti financirani sredstvima javne
potpore osim ako su poduzete korektivne mjere propisane od strane nadlenog tijela;
korisnik je duan dostaviti dokument iz kojeg je vidljiva ekonomska veliina poljoprivrednog
gospodarstva iskazana u ukupnom standardnom ekonomskom rezultatu poljoprivrednog
gospodarstva;
ukoliko zakonodavstvo Unije nametne nove standarde, korisnik moe podnijeti Zahtjev za potporu
za dostizanje tih standarda unutar najvie 12 mjeseci od dana kada su oni postali obvezni za
poljoprivredno gospodarstvo (sukladno lanku 17. stavku 6. Uredbe (EU) br. 1305/2013) ili mladim
poljoprivrednicima unutar najvie 24 mjeseca od datuma uspostavljanja gospodarstva (sukladno
lanku 17. stavku 5. Uredbe (EU) br. 1305/2013).
Kod ulaganja u navodnjavanje (oprema/infrastruktura) primjenjuju se sljedei uvjeti:
cijelo podruje na kojem e se ulagati u navodnjavanje, kao i sva druga podruja iji okoli moe biti
zahvaen tim ulaganjem moraju biti ukljuena u plan upravljanja vodnim podrujima u skladu sa
uvjetima Okvirne direktive o vodama;
revizija izdane vodopravne dozvole/koncesije mora biti provedena prije investicije u zamjenu ili
poboljanje postojee opreme za navodnjavanje;
mjerenje zahvaenih koliina vode mora biti uspostavljeno ili se mora uspostaviti na razini ulaganja
za koje se dodjeljuje potpora;
za ulaganja u zamjenu ili poboljanje postojeeg sustava navodnjavanja korisnik mora dostaviti
potvrdu proizvoaa da e novi sustav navodnjavanja osigurati potencijalnu utedu vode od
najmanje 25 posto u smislu tehnikih parametara postojee instalacije ili infrastrukture;
246
ulaganje mora osigurati uinkovito smanjenje potronje vode na razini ulaganja za barem 50 posto
ako ulaganje zahvaa vode iji status je manji od dobrog u relevantnom planu upravljanja vodnim
podrujima zbog razloga koji su povezani s koliinom vode;
ulaganja u graenje novih sustava navodnjavanja koja rezultiraju neto poveanjem navodnjavanog
podruja te koja utjeu na podzemne ili povrinske vode prihvatljiva su samo ako status vodnog
tijela nije manji od dobrog u relevantnom planu upravljanja vodnim podrujima zbog razloga koji su
povezani s koliinom vode;
kada u relevantnom Planu upravljanja vodnim podrujima nije napravljena cjelovita procjena stanja
vodnog tijela u skladu sa zahtjevima Okvirne direktive o vodama, za vodno tijelo na koje planirana
investicija navodnjavanja ima utjecaj mora biti provedena dodatna procjena na temelju provedenog
cjelovitog istranog monitoringa. Ako se, na temelju cjelovite procjene, utvrdi da je stanje vodnog
tijela manje od dobrog, zbog razloga koji su povezani s koliinom vode, investicija nee biti
prihvatljiva, osim u sluaju gore navedenih izuzea. ( investicijom e se osigurati najmanje 50%
uinkovito smanjenje potronje vode);
financijska potpora za ulaganje u navodnjavanje osigurat e se samo ako je isto u skladu s lankom
4. stavcima 7., 8. i 9. Okvirne direktive o vodama, uzimajui u obzir kumulativni utjecaj i
odgovarajue mjere iz programa mjera na nivou upravljanja vodnim podrujem;
korisnik mora imati Potvrdu o prethodnom odobrenju projekta ishoenu od strane Uprave nadlene
za vodno gospodarstvo;
tlo mora biti prikladno za navodnjavanje na cijeloj neto poljoprivrednoj povrini obuhvaenoj
projektom.
Do kraja ulaganja u graenje novih sustava navodnjavanja:
korisnik mora imati Vodopravnu dozvolu za zahvaanje voda za navodnjavanje koju je izdalo
nadleno tijelo.
Projekti se odabiru za sufinanciranje na temelju poziva za dostavu prijedloga.

Kriteriji odabira za prihvatljive projekte bit e propisani Pravilnikom na temelju sljedeih parametara kako
bi se ostvarili postavljeni ciljevi za ovaj tip operacije:
veliina gospodarstva iskazana u standardnom outputu (prioritet su gospodarstva srednje veliine SO

15.000 do 100.000 EUR);
broj korisnika ukljuenih u ulaganje (prednost - zajedniki projekti i projekti koje provode
proizvoake grupe i organizacije);
obrazovanje i iskustvo korisnika/nositelja projekta (prednost - vii stupanj obrazovanja i iskustvo u
poljoprivredi);
ulaganja u prioritetne sektore sukladno SWOT analizi i definiranim potrebama (prioritet - sektor
voa i povra, stoarstvo);
tip ulaganja (prioritet - sloenija ulaganja);
ulaganjem se uvodi novi inovativni tehnoloki proces (prioritet - ulaganja u sklopu Europskog
Inovacijskog Partnerstva);
Kako bi se prilagodili klimatskim promjenama i ciljevima zatite okolia, sljedei kriteriji odabira e se
247
uzeti u obzir:
ulaganje doprinosi obnovi, ouvanju i poboljanju ekosustava (prioritet - doprinos relevantnom

fokus podruju);
ulaganje doprinosi promicanju uinkovitosti resursa te poticanje pomaka prema gospodarstvu s
niskom razinom ugljika otpornom na klimatske promjene (prioritet - doprinos relevantnom fokus
podruju);
Kako bi se doprinijelo smanjenju siromatva i omoguio gospodarski razvoj u ruralnim podrujima, sljedei
kriteriji odabira e se uzeti u obzir:
ulaganje u podrujima sa prirodnim ogranienjima i ostalim posebnim ogranienjima;
ulaganje doprinosi stvaranju novih radnih mjesta ukljuujui poveanje stalne zaposlenosti (prioritet
- ulaganja sa pozitivnim utjecajem na stvaranje novih radnih mjesta);
Samo projekti koji prelaze minimalni bodovni prag bit e financirani.
Najnia vrijednost javne potpore po projektu iznosi 5.000 EUR.

Najvia vrijednost javne potpore po projektu iznosi 2.000.000 EUR uz iznimku gdje najvia vrijednost javne
potpore po projektu iznosi do 3.000.000 EUR za sektore:
stoarstva za ulaganja u objekte za dranje muznih krava, tov junadi, tov svinja, repro centre i
postojee valionice;
voa i povra za ulaganja u zatvorene/zatiene prostore i
ulaganja u podizanje novih viegodinjih nasada.
Najvia vrijednost javne potpore po projektu za ulaganja iskljuivo u kupnju nove poljoprivredne
mehanizacije i pripadajue opreme za primarnu proizvodnju te gospodarskih vozila iznosi 1 milijun EUR.
Intenzitet javne potpore po projektu iznosi do 50 posto od ukupnih prihvatljivih trokova
Intenzitet javne potpore moe se uveati za dodatnih 20 postotnih bodova u sljedeim sluajevima i to za:
mlade poljoprivrednike koji su unutar 5 godina prije datuma podnoenja Zahtjeva za potporu
postavljeni kao nositelj/odgovorna osoba poljoprivrednog gospodarstva;
zajednike projekte;
integrirane projekte;
ulaganja u planinska podruja, podruja sa znaajnim prirodnim ogranienjima i ostala podruja s
posebnim ogranienjima;
ulaganja unutar Europskoga inovacijskog partnerstva za poljoprivrednu produktivnost i odrivost;
ulaganja povezana s agro-okolinim i klimatskim djelatnostima (lanak 28. Uredbe (EU) br.
1305/2013) i ekolokom poljoprivredom (lanak 29. Uredbe (EU) br. 1305/2013).
Maksimalni intenzitet kombinirane potpore ne smije prijei 90 posto od ukupno prihvatljivih trokova.
248

Radnje za ublaavanje su definirane na razini mjere.
Nije primjenjivo.
Definicija neproduktivnih ulaganja

Definirano na razini mjere.
Definicija zajednikih ulaganja

Definicija integriranih projekata

Definicija i utvrivanje prihvatljivih lokaliteta obuhvaenih mreom Natura 2000. i drugih prihvatljivih
podruja visoke prirodne vrijednosti
249
Opis usmjeravanja potpore poljoprivrednim gospodarstvima u skladu sa SWOT analizom provedenom u

vezi s prioritetom iz lanka 5. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1305/2013.
Specificirano na razini mjere.
Popis novih zahtjeva nametnutih zakonodavstvom Unije za ije se ispunjavanje moe dodijeliti potpora na
temelju lanka 17. stavka 6. Uredbe (EU) br. 1305/2013
Navedeno na razini mjere.
Prema potrebi, minimalni standardi energetske uinkovitosti iz lanka 13. toke (c) Delegirane uredbe (EU)
br. 807/2014,
Nije bitno.
Prema potrebi, utvrivanje pragova iz lanka 13. toke (e) Delegirane uredbe (EU) br. 807/2014.
Nije bitno.
250
8.2.4.3.2. O_02: Zbrinjavanje, rukovanje i koritenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja tetnog utjecaja na
okoli
Podmjera:
Stajski gnoj je izuzetno vrijedan proizvod za cjelokupnu biljnu proizvodnju te ga treba pravilno skladititi i
uvati od ispiranja jer se tako smanjuje oneienje okolia. Spremnici, lagune odnosno jame za stajski gnoj
moraju biti vodonepropusne tako da ne doe do izlijevanja, ispiranja ili otjecanja stajskog gnoja u okoli i
oneienja podzemnih i povrinskih voda. Ulaganja u provedbu Direktive Vijea 91/676/EEZ (1) sukladno
lanku 3. stavku 2. i lanku 5. stavku 1. bit e prihvatljiva za potporu do 01. srpnja 2017. godine. Nakon 01.
srpnja 2017. godine samo investicije koje nadilaze postojee standarde e imati pravo na potporu.
Ovaj tip operacije doprinosi fokus podruju 5D kroz izgradnju odnosno rekonstrukciju skladinih kapaciteta
za stajski gnoj, primjenu posebne poljoprivredne mehanizacije, tehnoloku modernizaciju staja, izgradnju
kompostita i primjenu opreme za stone izluevine.
Ovaj tip operacije indirektno doprinosi fokus podruju 4B i 4C.

vezanim za trite poljoprivrednih proizvoda (NN 82/13, 14/14),
Zakon o gnojivima i poboljivaima tla (NN 163/03, 40/07, 14/14),
Zakon o biljnom zdravstvu (NN 75/05, 25/09, 55/11),
Zakon o zatiti okolia (NN 80/13),
Zakon o odrivom gospodarenju otpadom (NN 94/13),
Okvirna direktiva o vodama (2000/60/EZ),
Nitratna direktiva (91/676/EEZ).
251
o ulaganje u graenje skladinih kapaciteta za stajski gnoj i digestate ukljuujui opremu za
rukovanje i koritenje stajskog gnoja i digestata;
o ulaganje u poboljanje uinkovitosti koritenja gnojiva (strojevi i oprema za utovar, transport
i primjenu gnojiva).
ulaganjem.
Opi trokovi:
ulaganja se moraju odnositi na poljoprivredne proizvode iz Priloga I. Ugovora o EU ili pamuka osim
proizvoda ribarstva,
fizike i pravne osobe moraju biti upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava sukladno
Zakonu o poljoprivredi,
proizvoda,
od 200.000,00 HRK te za sve integrirane i zajednike projekte,
korisnik mora imati podmirene odnosno regulirane financijske obveze prema dravnom proraunu,
ulaganja u provedbu Direktive Vijea 91/676/EEZ od 12. prosinca 1991. o zatiti voda od
oneienja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla prihvatljiva su do 1. srpnja 2017.
godine sukladno lanku 3. stavku 2. i lanku 5. stavku 1. te Direktive,
poljoprivredno gospodarstvo (sukladno lanku 17. stavku 6. Uredbe (EU) br. 1305/2013) ili mladim
poljoprivrednicima unutar najvie 24 mjeseca od datuma uspostavljanja gospodarstva (sukladno
lanku 17. stavku 5. Uredbe (EU) br. 1305/2013),
projekti koji budu imali znaajno negativan utjecaj na okoli nee biti financirani sredstvima javne
potpore osim ako su poduzete korektivne mjere propisane od strane nadlenog tijela.
252
veliina gospodarstva iskazana u standardnom outputu (prioritet su gospodarstva sa veim

standardnim outputom),
koriteno poljoprivredno zemljite (prioritet - vei broj uvjetnih grla po hektaru)
ulaganje u zatienim podrujima (zone ranjive nitratima, NATURA 2000 podruja, Nacionalni
parkovi i dr.)
broj korisnika ukljuenih u ulaganje (prednost - zajedniki projekti i projekti koje provode
proizvoake grupe i organizacije,)
ulaganjem se uvodi novi inovativni tehnoloki proces (prioritet - ulaganja u sklopu Europskog
Inovacijskog Partnerstva)

Najvia vrijednost javne potpore po projektu iznosi 1 milijun EUR.
Intenzitet javne potpore po projektu iznosi do 75 posto od ukupnih prihvatljivih trokova do 01. srpnja 2017.
godine sukladno lanku 3. stavku 2. i lanku 5., stavku 1. te Direktive. Nakon 01. srpnja 2017. godine
intenzitet javne potpore po projektu iznosi do 50 posto od ukupnih prihvatljivih trokova.
postavljeni kao nositelj/odgovorna osoba poljoprivrednog gospodarstva,
zajednike projekte,
integrirane projekte,
posebnim ogranienjima,
ulaganja unutar Europskoga inovacijskog partnerstva za poljoprivrednu produktivnost i odrivost,
1305/2013) i ekolokom poljoprivredom (lanak 29. Uredbe (EU) br. 1305/2013).

253
Nije primjenjivo.




254
br. 807/2014
Nije bitno.
Nije bitno.
255
8.2.4.3.3. O_03: Koritenje obnovljivih izvora energije
Podmjera:
Izgradnja objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora (biomasa i sunce) za vlastitu upotrebu
doprinosi poveanju uinkovitog koritenja energije te pomae opskrbu i uporabu energije iz nusprodukata
obnovljivih izvora. Cilj operacije je poveanje neovisnost farmi o energentima. Tip operacije doprinosi
fokus podruju 5C zamjenom fosilnih goriva s obnovljivim izvorima energije za vlastite potrebe
poljoprivrednih gospodarstava.
Ovaj tip operacije takoer doprinosi fokus podruju 5B.

Zakon o energiji (NN 120/12, 14/14),
Zakon o tritu elektrine energije (NN 22/13),
Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti (NN 120/12),
Zakon o gradnji (NN 153/13).
Fizike i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava.
o ulaganja u graenje i/ili opremanje objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora za
potrebe vlastitih proizvodnih pogona korisnika s pripadajuom opremom i infrastrukturom;
o ulaganja u graenje i/ili opremanje objekata za prijem, obradu i skladitenje sirovina za
proizvodnju energije iz obnovljivih izvora s pripadajuom opremom i infrastrukturom;
ulaganja u graenje i/ili opremanje objekata za obradu, preradu, skladitenje, transport i
primjenu izlaznih supstrata za organsku gnojidbu na poljoprivrednim povrinama s
256
pripadajuom opremom i infrastrukturom.

ulaganjem.
Opi trokovi:
ulaganja se moraju odnositi na poljoprivredne proizvode iz Priloga I. Ugovora o EU ili pamuka,

osim proizvoda ribarstva,
fizike i pravne osobe moraju biti upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava sukladno
Zakonu o poljoprivredi,
kapacitet postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora ne smije biti vei od potreba
gospodarstva,
ulaganja u postrojenja za proizvodnju elektrine energije za vlastite potrebe iz biomase su iskljuena
iz potpore, ako ne koriste minimalno 50 posto toplinske energije,
za dokazivanje ukupne godinje energetske uinkovitosti na proizvodnom postrojenju moraju biti
osigurana mjerenja, odnosno na proizvodnom postrojenju mora biti ugraena mjerna oprema,
za proizvodnju elektrine energije iz biomase prihvatljivo je koritenje silanog kukuruza, itarica,
usjeva bogatih krobom i eerom (iskljuujui otpad, ostatke i nusproizvode) i to maksimalno do 20
posto,
projekti koji budu imali znaajno negativan utjecaj na okoli, nee biti financirani sredstvima javne

veliina gospodarstva iskazana u standardnom outputu (prioritet su gospodarstva sa veim

standardnim outputom);
sirovina obnovljivih izvora energije (prioritet - biomasa);
pristup elektrinoj mrei (prioritet - ulaganja na objektima bez mogunosti pristupa elektrinoj
mrei);
uinkovitost u koritenju OIE (prioritet kogeneracijska postrojenja);
257
ulaganje u podrujima sa prirodnim ogranienjima i ostalim posebnim ogranienjima;
- ulaganja sa pozitivnim utjecajem na stvaranje novih radnih mjesta);

Najvia vrijednost javne potpore po projektu iznosi 1 milijun EUR.
Intenzitet javne potpore po projektu iznosi do 50 posto od ukupnih prihvatljivih trokova.
postavljeni kao nositelj/odgovorna osoba poljoprivrednog gospodarstva;
integrirane projekte;
posebnim ogranienjima;
ulaganja unutar Europskoga inovacijskog partnerstva za poljoprivrednu produktivnost i odrivost;
1305/2013) i ekolokom poljoprivredom (lanak 29. Uredbe (EU) br. 1305/2013.
258
Nije primjenjivo.




br. 807/2014,
Nije bitno.
259
Nije bitno.
260
8.2.4.3.4. O_04: Poveanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima
Podmjera:
4.2 - potpora za ulaganja u obradu/plasiranje na trite i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda
Cilj ove operacije je omoguiti poveanje vrijednosti proizvoda iz primarne poljoprivredne proizvodnje,
kako za primarne poljoprivredne proizvoae, tako i za one kojima je prerada poljoprivrednih proizvoda
iskljuiva djelatnost. Ovaj tip operacije e pridonijeti i poveanju konkurentnosti hrvatskih proizvoda i rastu
zapoljavanja u ruralnom podruju. Takoer, omoguit e modernizaciju postojeih preraivakih
kapaciteta. Potpora e omoguiti uvoenje inovativnih praksi u preraivake kapacitete i investicije
usmjerene na energetsku uinkovitost i zatitu okolia.
Rezultat proizvodnog procesa u sklopu ove operacije mora biti proizvod iz Dodatka I Ugovora o EU ili
pamuka, osim proizvoda ribarstva.
Ovaj tip operacije je povezan s drugim instrumentima ZPP-a, pogotovo s Nacionalnim programom pomoi
sektoru vina 2014. 2018. godine i Nacionalnim pelarskim programom za razdoblje od 2014. 2016.
godine. Kako bi se osiguralo koritenje sredstava na pravilan i uinkovit nain uz nadopunjavanje Programa
ruralnog razvoja sa mjerama zajednike organizacije trita, ulaganja u graenje i/ili opremanje objekata za
obradu, punjenje i skladitenje pelinjih proizvoda e biti sufinancirano kroz ovaj tip operacije. Ulaganja u
graenje i/ili opremanje objekata koji se odnose na vinarije nisu predviena u ovom tipu operacije, jer su
ukljuena u Nacionalnom programu potpore sektoru vina 2014. - 2018. godine. Nacionalna strategija
odrivog operativnog programa u sektoru voa i povra za razdoblje 2014. 2019. godine je jo uvijek u
pripremi i Operativni program jo nije usvojen, meutim postii e se puna komplementarnost s Programom
ruralnog razvoja jer je na Ministarstvu poljoprivrede cjelokupna odgovornost za programiranje.
Tip operacije doprinosi fokus podruju 3A modernizacijom postupaka prerade, novim tehniko-tehnolokim
rjeenjima, integracijom poljoprivrednika u poljoprivredno-prehrambeni lanac, organiziranjem proizvoaa
i promicanjem proizvoda na tritu.
Ovaj tip operacije indirektno doprinosi fokus podruju 5B i 6A.

Zakon o hrani (NN 81/13, 14/14),
vezanim za trite poljoprivrednih proizvoda (NN 82/13, 14/14),
Zakon o oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama izvornosti proizvoda i usluga (NN 173/03,
261
186/03, 76/07 i 49/11),

proizvoda (NN 80/13, 14/14),
Zakon o veterinarstvu (NN 82/13, 148/13),
Zakon o odrivom gospodarenju otpadom (NN 94/13),
Zakon o zadrugama (NN 34/11, 125/13, 76/14) i
Zakon o udrugama (NN 74/14).
Fizike i pravne osobe registrirane za preradu proizvoda iz Dodatka I. Ugovora o EU ili pamuka, osim
proizvoda ribarstva.
o ulaganje u graenje i/ili opremanje objekata za poslovanje s mlijekom i preradom mlijeka s
pripadajuom opremom i unutarnjom i vanjskom infrastrukturom, ukljuujui rashladnu
opremu za sirovo mlijeko;
o ulaganje u graenje i/ili opremanje klaonica, rasjekaonica, hladnjaa, objekata za preradu
(mesa, jaja) s pripadajuom unutarnjom i vanjskom infrastrukturom;
o ulaganje u graenje i/ili opremanje centra (sabiralita) za sakupljanje i preradu otpada i
nusproizvoda ivotinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi s pripadajuom unutarnjom i
vanjskom infrastrukturom;
o ulaganje u graenje i/ili opremanje objekata za preradu voa, povra, groa (osim za
proizvodnju vina), aromatinog, zainskog bilja, cvijea i gljiva s pripadajuom unutarnjom i
vanjskom infrastrukturom ukljuujui preradu ostataka iz proizvodnje;
o ulaganje u graenje i/ili opremanje objekata za preradu maslina, komine masline s
pripadajuom unutarnjom i vanjskom infrastrukturom;
o ulaganje u graenje i/ili opremanje objekata za preradu itarica, uljarica i industrijskog bilja s
o ulaganje u graenje i/ili opremanje objekata za preradu pelinjih proizvoda s pripadajuom
unutarnjom i vanjskom infrastrukturom;
o ulaganje u graenje i/ili opremanje objekata za preradu ostalih proizvoda iz Dodatka I
Ugovora o EU, s pripadajuom unutarnjom i vanjskom infrastrukturom;
o ulaganje u graenje i/ili opremanje ostalih gospodarskih objekata, upravnih prostorija s
pripadajuim sadrajima, opremom i infrastrukturom koji su u funkciji djelatnosti prerade;
o ulaganje u kupnju mehanizacije, gospodarskih vozila, strojeva i opreme;
o ulaganje u graenje i/ili opremanje objekata za prodaju i prezentaciju vlastitih
poljoprivrednih proizvoda,
o ulaganje u graenje i/ili opremanje objekata za obradu otpadnih voda u preradi i trenju,
262
filtriranje zraka i rashladne sustave s pripadajuom unutarnjom i vanjskom infrastrukturom;

o ulaganje u laboratorije i laboratorijsku opremu na poljoprivrednom gospodarstvu za vlastite
potrebe gospodarstva;
o ulaganje u kupnju zemljita i objekata radi realizacije projekta, sukladno vaeim
graevinskim propisima do 10 % vrijednosti ukupno prihvatljivih trokova projekta;
o ulaganja u prilagodbu novouvedenim standardima sukladno lanku 17. Uredbe (EU) br.
1305/2013;
o stjecanje objekata, strojeva i opreme kroz financijski leasing do iznosa trine vrijednosti
imovine;
o ulaganja radi poveanja energetske uinkovitosti sukladno propisima koji reguliraju podruje
energetske uinkovitosti;
ulaganjem.
Opi trokovi:
ulaganja se moraju odnositi na preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda iz Dodatka I
Ugovora o EU ili pamuka, osim proizvoda ribarstva,
proizvoda,
poljoprivredno gospodarstvo (sukladno lanku 17. stavku 6. Uredbe (EU) br. 1305/2013),
- projekti koji budu imali znaajno negativan utjecaj na okoli nee biti financirani sredstvima javne
Projekti sde odabiru za sufinanciranje na temelju poziva za dostavu prijedloga.

veliina poduzea (prioritet su mala i srednja poduzea),

263
broj korisnika ukljuenih u ulaganje (prednost - proizvoake grupe i organizacije),

ulaganja u prioritetne sektore sukladno SWOT analizi (prioritet - prerada mesa i mlijeka),
tip ulaganja (prioritet - modernizacija postojeih preradbenih objekata),
prerada proizvoda sa dodanom vrijednou (prioritet proizvodi sa oznakom kvalitete i ekoloki
proizvodi),
ulaganjem se uvodi novi inovativni tehnoloki proces (prioritet ulaganja u sklopu Europskog
Inovacijskog Partnerstva).
Kako bi se prilagodili klimatskim promjenama i ciljevima zatite okolia, sljedei kriteriji odabira e se
uzeti u obzir:
ulaganje doprinosi promicanju uinkovitosti resursa te poticanje pomaka prema gospodarstvu s

niskom razinom ugljika otpornom na klimatske promjene (prioritet doprinos relevantnom fokus
podruju).
indeks razvijenosti JLS (prioritet mjesto ulaganja sa niim indeksom razvijenosti),

ulaganja sa pozitivnim utjecajem na stvaranje novih radnih mjesta).

Najvia vrijednost javne potpore po projektu iznosi 3.000.000 EUR uz iznimku gdje najvia vrijednost javne
potpore po projektu iznosi do 5.000.000 EUR za sektore:
Sektor mesa:
ulaganja u graenje i/ili opremanje klaonica, rasjekaonica, hladnjaa, objekata za preradu mesa s
Sektor mlijeka:
ulaganja u graenje i/ili opremanje objekata za poslovanje s mlijekom i preradom mlijeka s

pripadajuom opremom i unutarnjom i vanjskom infrastrukturom, ukljuujui rashladnu opremu za
sirovo mlijeko.
Intenzitet javne potpore po projektu iznosi do 50 posto od ukupnih prihvatljivih trokova.

ulaganja unutar Europskoga inovacijskog partnerstva za poljoprivrednu produktivnost i odrivost,

ulaganja koja provode proizvoake organizacije.
264

Radnje za ublaavanjesu definirane na razini mjere.
Nije primjenjivo.



265

vezi s prioritetom iz lanka 5. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1305/2013
br. 807/2014
Nije bitno.
Nije bitno.
266
8.2.4.3.5. O_05: Koritenje obnovljivih izvora energije
Podmjera:
4.2 - potpora za ulaganja u obradu/plasiranje na trite i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda
Izgradnja objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora koji e se koristiti za preradu hrane
doprinosi poveanju uinkovitog koritenja energije te pomae opskrbu i uporabu energije iz nusprodukata
obnovljivih izvora. Tip operacije doprinosi fokus podruju 5C zamjenom fosilnih goriva s obnovljivim
izvorima energije za vlastite potrebe objekata za preradu hrane.
Ovaj tip operacije takoer doprinosi Fokus podruju 5B.

Zakon o energiji (NN 120/12, 14/14),
Zakon o tritu elektrine energije (NN 22/13),
Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti (NN 120/12),
Fizike i pravne osobe registrirane za preradu proizvoda iz Dodatka I. Ugovora o EU ili pamuka, osim
proizvoda ribarstva.
Materijalni trokovi
o ulaganja u graenje i/ili opremanje objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora za
potrebe vlastitih proizvodnih pogona korisnika s pripadajuom opremom i infrastrukturom,;
o ulaganje u graenje i/ili opremanje objekata za prijem, obradu i skladitenje sirovina za
proizvodnju energije iz obnovljivih izvora s pripadajuom opremom i infrastrukturom;
267
o ulaganja u graenje i/ili opremanje objekata za obradu, preradu, skladitenje, transport i

primjenu izlaznih supstrata za organsku gnojidbu na poljoprivrednim povrinama s
pripadajuom opremom i infrastrukturom.
ulaganjem.
Opi trokovi:
ulaganja se moraju odnositi na preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda iz Dodatka I
Ugovora o EU ili pamuka, osim proizvoda ribarstva,
kapacitet postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora ne smije biti vei od potreba
gospodarstva/poduzea,
ulaganja u postrojenja za proizvodnju elektrine energije za vlastite potrebe iz biomase su iskljuena
iz potpore, ako ne koriste minimalno 50 posto toplinske energije,
za dokazivanje ukupne godinje energetske uinkovitosti na proizvodnom postrojenju moraju biti
osigurana mjerenja, odnosno na proizvodnom postrojenju mora biti ugraena mjerna oprema,
za proizvodnju elektrine energije iz biomase prihvatljivo je koritenje silanog kukuruza, itarica,
usjeva bogatih krobom i eerom (iskljuujui otpad, ostatke i nusproizvode) i to maksimalno do 20
posto,
odgovarajue mjere zatite u smislu utjecaja na okoli utvrditi e se u pravilnicima u skladu s
nacionalnim propisima. Investicije za koje se procjeni da imaju znaajan negativan utjecaj na okoli
nee biti prihvatljive za potporu, osim ako su korektivne mjere provedene kako je propisano od
strane nadlenog tijela.

veliina poduzea (prioritet su mala i srednja poduzea),

obnovljivi izvori energije (prioritet upotreba nusproizvoda),
udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potronji energije iz biomase (prioritet - vei udio OIE),
uinkovitost u koritenju OIE (prioritet - kogeneracijska postrojenja).
268
indeks razvijenosti JLS (prioritet - mjesto ulaganja sa niim indeksom razvijenosti),

- ulaganja sa pozitivnim utjecajem na stvaranje novih radnih mjesta).

Najvia vrijednost javne potpore po projektu iznosi 1.000.000 EUR.
Intenzitet javne potpore po projektu iznosi do 50% od ukupnih prihvatljivih trokova.
Intenzitet javne potpore moe se uveati za dodatnih 20 postotnih bodova za ulaganja unutar Europskoga
inovacijskog partnerstva za poljoprivrednu produktivnost i odrivost.

Nije primjenjivo.

269



br. 807/2014
Nije bitno.
Nije bitno.
270
8.2.4.3.6. O_06: Investicije u osnovnu infrastrukturu javnog navodnjavanja
Podmjera:
4.3. potpore za ulaganja u infrastrukturu povezanu s razvojem, osuvremenjivanjem ili prilagodbom

Planiraju se investicije u novu infrastrukturu za sustave navodnjavanja s iskljuivim ciljem poveanja

poljoprivrednih povrina koje se mogu navodnjavati, prvenstveno radi smanjenja negativnog uinka sua,
osiguranja stabilnosti poljoprivredne proizvodnje i poveanja konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje.
Ovom vrstom aktivnosti nee se financirati nikakve investicije unutar poljoprivrednih obiteljskih
gospodarstava. Ova aktivnost doprinosi Fokusnom podruju 2A kroz poveanje odrivosti obiteljskih
gospodarstava i konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede tako to omoguuje stabilnu poljoprivrednu
proizvodnju.
Ova vrsta aktivnosti takoer doprinosi Fokusnim podrujima 4B i 6A.


Zakonom o poljoprivrednom zemljitu (NN 39/13);
Zakon o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14);
Zakon o financiranju jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave (NN 117/93, 69/97,
33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06, 26/07, 73/08, 25/12);
Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva (NN 153/09, 90/11, 56/13, 154/14);
Jedinice podrune (regionalne) samouprave.
271
o Gradnje cjelovitog sustava navodnjavanja u skladu s tehnikim rjeenjima i graevinskom

dozvolom (akumulacije, kanali, povrinska i/ili podzemna drenaa kao elementi funkcionalne
cjeline projekta, crpne stanice, cjevovodi, distribucijska mrea, nadzorno upravljaki sustav,
itd.);
o Radovi na prikljuenju sustava na elektrinu mreu (kablovi, transformatorske stanice).
o nabava ili razvoj raunalnog softvera, te nabava patenata, licenci, autorskih prava, trgovakih
znakova i ostale nematerijalne investicije vezane uz materijalne investicije.
Opi trokovi do 10 % ukupno prihvatljivih trokova projekta:
o Izrada projektne dokumentacije (idejni, glavni i izvedbeni projekt), ukljuujui i strune
tehnike revizije;
o Izrada studijske dokumentacije (predinvesticijska studija izvodljivosti, studija izvodljivosti,
studija utjecaja na okoli ili elaborat zatite okolia, ocjena prihvatljivosti zahvata za
ekoloku mreu kao i ostala izvjea/elaborati i studije koje su potrebne za izradu projektne
dokumentacije;
o Rjeavanje imovinsko-pravnih odnosa (kupovina i/ili izvlatenje, itd.);
o Struni nadzor nad graenjem (arhitektonski, graevinski, geotehniki, strojarski,
elektrotehniki, projektantski, geodetski, arheoloki nadzor i nadzor sigurnosti na radu i
ostale vrste nadzora u ovisnosti o zahtjevima javnih ili nadlenih tijela);
o Kontrola kvalitete ugraenih materijala tijekom gradnje;
o Provoenje istranih (probnih i/ili zatitnih) arheolokih istraivanja prije i/ili tijekom
gradnje, ako je primjenjivo prema dokumentima koje izdaju nadlena tijela;
o Provedba mjera zatite okolia i prirode prije i/ili tijekom gradnje, ako je primjenjivo prema
dokumentima koje izdaju nadlena tijela;
o Administrativni trokovi (trokovi provoenja javne nabave roba, radova i usluga, trokovi
ishoenja dozvola, trokovi postupaka vezanih uz zatitu okolia i prirode, trokovi tehnike
inspekcije itd.).
Stanje vodnog tijela nije identificirano kao manje od dobroga stanja u relevantnom planu upravljanja
vodnim podrujem iz razloga vezanih uz koliinu vode, uz izuzee od ovoga uvjeta u sluaju kada se
investicija opskrbljuje vodom iz postojee akumulacije uz odobrenje nadlenih vlasti prije 31.
listopada 2013., pod uvjetom da su ispunjeni sljedei uvjeti:
o dotina akumulacija je identificirana u relevantnom planu upravljanja vodnim podrujem i
podlijee zahtjevima kontrole navedenim u l. 11. stavku 3. toki (e) Okvirne direktive o
vodama;
o 31. listopada 2013. na snazi je bilo maksimalna koliina ukupnog zahvaanja iz akumulacije
ili minimalni zahtjevi za protokom u vodnim tijelima na koja utjee akumulacija;
o maksimalna koliina ili minimalni zahtjevi za protokom u skladu su s uvjetima navedenim u
l. 4 Okvirne direktive o vodama;
272
o planirana investicija ne rezultira zahvaanjima iznad maksimalne koliine zahvaanja na

snazi 31. listopada 2013. niti smanjenjem protoka u pogoenim vodnim tijelima ispod
minimalno potrebne razine na snazi 31. listopada 2013.
Kada relevantni Plan upravljanja vodnim podrujima ne ukljuuje sveobuhvatnu ocjenu stanja
vodnog tijela u skladu sa zahtjevima Okvirne direktive o vodama, vodno tijelo na kojem je planirana
investicija u navodnjavanje podlijegat e dodatnoj ocjeni na osnovi provedenog sveobuhvatnog
istraivakog monitoringa. Ako se, na osnovi sveobuhvatne ocjene, utvrdi da je stanje vodnog tijela
manje od dobrog stanja iz razloga vezanih uz koliinu vode, investicija nee biti prihvatljiva, osim u
sluaju ranije navedenih izuzea.
Investicija je vezana iskljuivo uz novu infrastrukturu za navodnjavanje, koja dovodi do poveanja
neto navodnjavanog podruja.
Mora se provesti usklaivanje investicije u navodnjavanje s ciljevima Okvirne direktive o vodama
(ocjena stanja vodnog tijela i mjere za poboljanje ili odravanje stanja). Postupak ocjenjivanje mora
se zasnivati na prethodnom i integriranom istraivakom monitoringu stanja vodnog tijela koje je
pod utjecajem namjeravanog zahvata.
itavo podruje u kojemu se planira ulaganje kao i sva druga podruja iji okoli moe biti zahvaen
tim ulaganjem u navodnjavanje moraju biti ukljueni u relevantni plan upravljanja vodnim
podrujem, kako se zahtijeva uvjetima Okvirne direktive o vodama, o emu se mora obavijestiti
Komisija.
Mjerenje zahvaenih koliina vode mora biti uspostavljeno ili se mora uspostaviti kao dio investicije
na razini ulaganja za koje se dodjeljuje potpora.
Analiza utjecaja na okoli pokazuje da ulaganje nema znaajan negativni utjecaj na okoli i/ili
ekoloku mreu kao i ulaganje koje uz provedbu mjera ublaavanja nemaju znaajan negativan
utjecaj na okoli i/ili ekoloku mreu.
Financijska pomo bit e dana iskljuivo za navodnjavanje ako je ono u skladu s l. 4. stavcima 7.,
8. i 9. Okvirne direktive o vodama, uz uzimanje u obzir kumulativnog utjecaja i odgovarajuih mjera
ublaavanja na razini upravljanja vodnim podrujem.
Korisnik mora posjedovati vodopravne uvjete / Potvrdu o suglasnosti projekta s ciljevima Okvirne
direktive o vodama koje je izdalo nadleno tijelo;
Sufinancirana ulaganja ne stvaraju neto dobit.
Ekonomska odrivost investicije (odrivost u razdoblju od minimalno 30 godina).
Pogodnost tla za navodnjavanje na cjelokupnoj neto poljoprivrednoj povrini obuhvaenoj
projektom (pogodnost za navodnjavanje ocjenjuje se u opsegu sustava prema pravilima struke).
Do kraja investicije u novu infrastrukturu navodnjavanja:
Korisnik mora imati Vodopravnu dozvolu za zahvaanje voda za navodnjavanje koje je izdalo
nadleno tijelo.

273
Kriteriji odabira za prihvatljive projekte bit e propisani Pravilnikom na temelju sljedeih parametara:
Ekonomska stopa povrata investicije (prioritet se daje veoj ekonomskoj stopi povrata investicije iz
studije izvedivosti);
Stopa prikljuenosti (prioritet se daje veem udjelu poljoprivrednih povrina za koje je investitor
sklopio preliminarni ugovor o prikljuenju krajnjih korisnika);
Sezonska aridnost podruja (prioritet se daje podrujima s veom aridnosti);
Ocjena energetske uinkovitosti projekta (prioritet se daje sustavima s niim nazivnim tlakom );
Pogodnost tla za navodnjavanje (prioritet se daje veoj neto poljoprivrednoj povrini s veom
pogodnosti tala za navodnjavanje ocjenjenom u obuhvatu sustava);
Indeks regionalne razvijenost (prioritet se daje podruju s niim indeksom regionalne razvijenost na
upanijskoj razini).
Minimalna vrijednost javne potpore po projektu iznosi 150.000 EUR.

Maksimalna vrijednost javne potpore po projektu iznosi 15.000.000 EUR.
Veliina potpore je do 100 % ukupnih prihvatljivih trokova projekta.

Nije bitno.
274

Nije primjenjivo.


Nije primjenjivo.

Nije primjenjivo.
br. 807/2014
Nije bitno.
Nije bitno.
275
276
8.2.4.3.7. O_07: Komasacija poljoprivrednog zemljita
Podmjera:

Neuinkovitost poljoprivredne proizvodnje rezultat je vrlo rascjepkanih i esto vrlo udaljenih obradivih
povrina veine obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.
Komasacija poljoprivrednog zemljita provodi se u cilju okrupnjavanja katastarskih estica u vee i
pravilnije radi njihovoga ekonominijeg iskoritavanja i stvaranja povoljnijih uvjeta za razvoj
poljoprivredne proizvodnje. Operacija doprinosi fokus podruju 2A.
Ova vrsta operacija takoer doprinosi Fokus podruju 4C.

Zakon o poljoprivrednom zemljitu (NN 39/13);
Zakon o prostornom ureenju (NN 153/13);
Zakon o gradnji (NN153/13);
Zakon o financiranju jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave (NN 117/93, 69/97,
33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06, 26/07, 73/08, 25/12).
Jedinice lokalne i regionalne samouprave.
o uklanjanje mea i graevina (ograda, bunara i slino);
o graenje nove mree poljoprivrednih putova, pripadajuih mostova i propusnih graevina;
o trokovi drugih ulaganja u neposrednoj vezi s komasacijom (zatita od klizanja zemljita i
277
slino).
robni igovi i ostala nematerijalna ulaganja povezana s materijalnim ulaganjem.
Opi trokovi:
kada nema trokova iz stavka a. materijalni trokovi) do 10% vrijednosti ukupno prihvatljivih
trokova projekta, geodetske izmjere, procjena zemljita, graevina i nasada te utvrivanje
imovinsko-pravnih odnosa zemljita unutar komasacije.
usvojeni program komasacije na nacionalnoj razini;

korisnik mora imati formalnu odluku kojom se odobrava idejni projekt komasacije;
rjeenje Agencije za poljoprivredno zemljite o pokretanju procesa komasacije,
Ugovor izmeu Agencije za poljoprivredno zemljite i jedinice lokalne i/ili podrune (regionalne)
samouprave o meusobnim pravima i obvezama u provedbi komasacije kao i financijskim
trokovima komasacije;
investicije koje nemaju znaajan negativan utjecaj na okoli kao i ulaganja koja su vezana za
provedbu ekolokih mjera i/ili zatitu okolia, su prihvatljive za potporu;
gdje je to potrebno treba zadrati obiljeja krajolika, ivice, lokve, jarke, kamene zidove, drvee, sl.
u skladu s dobrim poljoprivrednim i okolinim uvjetima GAEC-7.

stupanj rascjepkanosti poljoprivrednog zemljita na prijavljenom podruju;

broj ciljnih poljoprivrednih gospodarstava obuhvaenih ovom operacijom;
ukupna povrina poljoprivrednog zemljita koja je obuhvaena operacijom;
mjesto ulaganja ovisno o indeksu razvijenosti JLS.
Samo projekti iznad praga prolaznosti bit e sufinancirani sredstvima javne potpore.

Najvia vrijednost javne potpore po projektu iznosi do 3.000.000 EUR
278

Radnje za ublaavanje definirane su na razini mjere.
Nije primjenjivo.


Nije primjenjivo.

Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.
279

Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.
br. 807/2014
Nije bitno.
Nije bitno.
280
8.2.4.3.8. O_08: Ulaganje u umsku infrastrukturu
Podmjera:

Privatne ume imaju vrlo malu prosjenu gustou mree primarnih umskih prometnica (procijenjena
vrijednost je oko 6,5 km/1000ha). ume u dravnom vlasnitvu imaju veu prosjenu gustou mree
primarnih umskih prometnica od oko 10,13 km/1000ha, meutim, niti to jo uvijek nije na
zadovoljavajuoj razini, jer bi optimalna gustoa mree primarnih umskih prometnica trebala biti izmeu
15 km/1000ha i 30 km/1000ha ovisno o reljefnom podruju (Pentek i dr.)[1]. Osim toga, u umama u
dravnom vlasnitvu jo uvijek postoje velika neotvorena i nepristupana umska podruja. Ciljane gustoe
mree primarnih umskih prometnica za razliita reljefna podruja Republike Hrvatske do 2020. godine
iznose: u nizinskim podrujima 13 km/1000ha, u brdskim podrujima 20 km/1000ha, u planinskim
podrujima 25 km/1000ha i u krkim podrujima 15 km/1000ha (Hodi, Jurui, 2011) [1]. Nepristupanost
i mala otvorenost uma imaju izravan utjecaj na poveanje trokova gospodarenja umama. Izgradnja nove i
rekonstrukcija postojee umske prometne infrastrukture, posebno umskih cesta, omoguit e bolji pristup
umskim podrujima te poveati vrijednost uma i umskih zemljita. Poboljanje umske prometne
infrastrukture (umske ceste, traktorski putovi, traktorske vlake itd.) poveava potencijal opskrbe drvom i
umskom biomasom, omoguava bolju zatitu uma (naroito zatitu od umskih poara), takoer poveava
opekorisne funkcije uma, otvara nova podruja za sakupljanje nedrvnih proizvoda te pozitivno utjee na
rast potencijala odrivog gospodarenja umama uz dugorone ekonomske koristi. Osim poveanja
opekorisnih funkcija uma, otvaranje novih umskih podruja pridonijet e stvaranju novih radnih mjesta
prvenstveno u ruralnim podrujima.
U kombinaciji s drugim ulaganjima u umarstvu, osobito s mjerom M08 - Ulaganja u razvoj umskih
podruja i poboljanje odrivosti uma, ova operacija ima znaajne integracijske i multiplikacijske uinke.
Operacija doprinosi fokus podruju 2C unapreujui odrivost i konkurentnost umarskih poduzea i
promicanju odriveog upravljanja umama kroz poveanje dostupnosti umskih podruja.
Operacija takoer pridonosi Fokus podruju 5C olakavajui uinkovitu i poboljanu proizvodnju i opskrbu
drvom i umskom biomasom te Fokus podruju 4A poboljavajui odrivo gospodarenje umama
poveanjem gustoe mree umskih prometnica, to e doprinijeti poveanju ekonomske vrijednosti i
opekorisnih funkcija uma te poboljati njihovu zatitu, naroito od umskih poara.
281
Zakon o umama (NN 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12, 148/13, 94/14).
umoposjednici
Trgovaka drutva i druge pravne osobe koje sukladno Zakonu o umama gospodare umama i
umskim zemljitima u vlasnitvu Republike Hrvatske
Udruenja umoposjednika
Jedinice lokalne samouprave
o projektiranje primarne (umske ceste) i sekundarne (traktorski putovi i traktorske vlake)
umske prometne infrastrukture (postavljanje nul-linije, postavljanje osovinskog poligona,
terenska mjerenja, idejni projekt umskih cesta i mostova, glavni projekt i izvedbeni projekt
umskih cesta i druge umske infrastrukture, itd.);
o izgradnja primarne (umske ceste) i sekundarne (traktorski putovi i traktorske vlake) umske
prometne infrastrukture (pripremni radovi, radovi na poboljanju tla, radovi na donjem
ustroju, radovi na gornjem ustroju, radovi na povrinskim i podzemnim objektima za
odvodnju, radovi na izgradnji mostova i drugih objekata umske prometne infrastrukture,
kamenarsko-betonarski radovi, sanacija tla i klizita, ostali radovi na izgradnji umske
prometne infrastrukture), troak materijala i rada strojeva, troak rada, itd;
o rekonstrukcija umskih cesta, mostova i druge umske prometne infrastrukture
(rekonstrukcija donjeg ustroja, rekonstrukcija gornjeg ustroja, rekonstrukcija povrinskih i
podzemnih objekata za odvodnju, rekonstrukcija mostova, rekonstrukcija potpornih i
obloenih zidova, itd.), troak materijala i rada strojeva, troak rada, itd;
o kupovina umskog i drugog zemljita za potrebe provedbe projekta u maksimalnom iznosu
od 10% od ukupnih prihvatljivih trokova.
Opi trokovi:
o usluge konzultanata i drugi opi trokovi potrebni za pripremu i provedbu projekta,
ukljuujui troak nadzora (troak ovlatenog inenjera umarstva radi nadzora radova
izgradnje i rekonstrukcije umskih cesta i druge umske prometne infrastrukture), studije
izvedivosti, analize trokova i koristi, poslovne planove i drugu projektnu i tehniku
dokumentaciju kao to je elaborat uinkovitosti mree umskih prometnica, studija utjecaja
na okoli i prirodu (odgovarajua procjena vezana za ulaganja na podruju ekoloke mree
Natura 2000) i dr., u maksimalnom iznosu od 10% ukupnih prihvatljivih trokova.
Neprihvatljivi trokovi:
o kupovina zemljita i opreme od lana obitelji;
o ostali trokovi vezani uz najam, kao to je mara najmodavca, trokovi refinanciranja kamata,
fiksni trokovi i trokovi osiguranja;
282
Sva ulaganja u okviru ove operacije, bez obzira na veliinu umskog gospodarstva, moraju biti u skladu sa
sljedeim umskogospodarskim planovima ili jednakovrijednim instrumentom u RH, kako slijedi:
za ume u dravnom vlasnitvu kojima gospodari trgovako drutvo sukladno Zakonu o umama,
ulaganje mora biti u skladu s Osnovama gospodarenja gospodarskim jedinicama ili Programima za
gospodarenje gospodarskim jedinicama na kru;
za ume u dravnom vlasnitvu kojima gospodare druga tijela dravne uprave i pravne osobe iji je
osniva RH, ulaganje mora biti u skladu s Programima za gospodarenje umama posebne namjene;
za ume u privatnom vlasnitvu, ulaganja moraju biti u skladu s Programima za gospodarenje
umama umoposjednika ili Elaboratom umskouzgojnih radova za ume umoposjednika koji izdaje
Savjetodavna sluba;
umoposjednici moraju biti upisani u Upisnik umoposjednika pri Ministarstvu poljoprivrede;
udruge umoposjednika moraju biti registrirane sukladno nacionalnom zakonodavstvu.
Potpora u okviru ove operacije ograniena je na prometnice koje se prvenstveno koriste za potrebe
umarstva.
Izgradnja i rekonstrukcija umske prometne infrastrukture treba biti navedena u relevantnom
umskogospodarskom planu ili Elaboratu umskouzgojnih radova za ume umoposjednika. Sastavni dio
svakog GP-a je rjeenje Ministarstva zatite okolia i prirode da je izgradnja umske prometne
infrastrukture i njezin utjecaj u skladu s uvjetima zatite okolia i prirode. Zakon o umama (lanak 8.)
posebno propisuje da infrastrukturu u umskim ekosustavima treba projektirati na nain koji je najmanje
tetan za umsko stanite vodei brigu o posebnim geolokim, vegetacijskim, hidrolokim i drugim
vrijednostima, a posebno o ekolokim, vrijednim dijelovima ekosustava utvrenim posebnim propisima
(dijelovi ekoloke mree, stanita, selidbeni koridori rijetkih, osjetljivih ili ugroenih vrsta).
U sluaju kada su aktivnosti vezane uz umsku prometnu infrastrukturu planirane na podruju ekoloke
mree Natura 2000, potrebna je suglasnost (odgovarajua procjena) Ministarstva zatite okolia i prirode.
Prilikom podnoenja zahtjeva za potporu u okviru ove operacije, korisnik mora podnijeti elaborat
uinkovitosti mree umskih prometnica. Potpora se dodjeljuje projektima ulaganja u umsku prometnu
infrastrukturu koji poveavaju gustou mree primarnih umskih prometnica do maksimalne primarne
gustoe po umskoj gospodarskoj jedinici, kako je navedeno u elaboratu uinkovitosti mree umskih
prometnica priloenom podnesku projektnog prijedloga:
nizinsko podruje 12 km/1000ha;

brdsko podruje 18 km/1000ha;
planinsko podruje 22,5 km/1000ha;
krko podruje 12 km/1000ha.

283
postojea gustoa mree umskih prometnica (km/1000ha);

stupanj ugroenosti od umskog poara;
poveanje gustoe mree umskih prometnica.
Samo projekti iznad praga prolaznosti bit e sufinancirani sredstvima javne potpore.
Minimalna vrijednost potpore po projektu je 10.000 EUR.

Maksimalna vrijednost potpore po projektu je 1.000.000 EUR.
Iznos potpore je 100% ukupnih prihvatljivih trokova.

Nije bitno.

284



Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.
br. 807/2014,
Nije bitno.
Nije bitno.
285
8.2.4.3.9. O_09: Neproizvodna ulaganja vezana uz ouvanje okolia
Podmjera:
4.4 - potpora za neproduktivna ulaganja povezana s ostvarenjem ciljeva poljoprivrede, okolia i

klimatskih promjena
Potpora e biti odobrena za ulaganja u obnovu stanita i krajobraznih obiljeja, ukljuujui izgradnju i
obnovu zelene infrastrukture, zatitu stoke od velikih zvijeri, te obnovu lokvi, ime se osigurava ouvanje
raznih vrsta i ugroenih stanita.
Ovaj tip operacije doprinosi fokus podruju 4A, kroz aktivnosti u okviru agro-okolinih-klimatskih obveza
te kroz zatitu, odravanje i obnovu bioraznolikosti i ostalih prirodnih vrijednosti. Obnova degradiranih
stanita i krajobraznih obiljeja na poljoprivrednom zemljitu (15% degradiranih stanita) doprinijet e
zatiti i ouvanju bioloke raznolikosti, a to je ujedno cilj strategije bioraznolikost EU 2020. Aktivnost e se
sastojati u obnovi koja e ukljuiti npr aktivnost uklanjanja invazivnih stranih vrsta s poljoprivrednog
zemljita i obnovu obraslih travnjaka, ime se dodatno doprinosi cilju 5 strategije bioraznolikosti EU. Ova
ulaganja e poveati vrijednost podruja visoke prirode vrijednost (NATURA 2000 podruja) i osigurati
ouvanje razliitih vrsta ugroenih stanita. Aktivnosti vezane za vodni ekosustav, ulaganje u obnovu
zaputenih lokvi za napajanje stoke takoer e biti prihvatljiv troak. Osim to su od povijesnog znaaja
lokve su znaajne i za napajanje stoke kao i za zalijevanje, takav ekosustav prua utoite za razne vrste
poput muica i vodozemaca te izvor vode za imie i leptire.

Zakon o zatiti prirode (NN 80/13).
Poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstav.

Javne ustanove i tijela, ukljuujui javne ustanove za upravljanje zatienim podrujima (dravne,
regionalne i lokalne javne ustanove ), kao i jedinice lokalne samouprave.
Civilne udruge koje se bave zatitom i promicanjem kulturnih vrijednosti i zatite okolia.
286
U skladu s lankom 45. Uredbe (EU) br. 1305/2013 prihvatljivi su sljedei trokovi;
o kupnja zemljita za realizaciju projekta do 10% vrijednosti ukupno prihvatljivih trokova
projekta.
o ulaganje u izgradnju terasa;
o ulaganje u podizanje suhozida i ivica;
o uklanjanje invazivnih stranih vrsta s poljoprivrednog zemljita na jednokratnoj osnovi, a
usmjereno je na iskorjenjivanje odabranih invazivnih vrsta sa zaraslog poljoprivrednog
zemljita ili poljoprivrednog zemljita koje je u procesu zarastanja, tako e se vratiti stanita i
poboljati bioloka raznolikosti vrsta i stanita;
o nabava elektrinog pastira s pripadajuom opremom i/ili autohtonog pastirskog psa
(tornjaka), gdje bi se pas ovar koristio za uvanje stoke u podruju prirodne
rasprostranjenosti velikih zvijeri;
o izgradnja novih i obnova postojeih nastambi za stoku na podruju prirodne
rasprostranjenosti velikih zvijeri;
o obnova stanita vanih za ouvanje bioraznolikosti na poljoprivrednom zemljitu koje nije
odravano sukladno dobroj poljoprivrednoj praksi s obzirom na vrstu uporabe, a prvenstveno
je usmjerena na travnjake koji su obrasli grmljem ili drugim drvenastim raslinja (vegetacija
sukcesije). Plaanja se razlikuju ovisno o opsegu grmlja ili drugog drvenastog raslinja na tom
podruju;
o ulaganje u obnovu zaputenih lokvi za napajanje stoke
o nabava ili razvoj raunalnih programa, patenata, licenci, autorskih prava, zatitnih znakova i
ostala nematerijalna ulaganja povezana s materijalnim ulaganjem.
Opi trokovi:
kada nema trokova iz stavka a) materijalni trokovi), do 10 % vrijednosti ukupno
Opi:
ulaganje mora biti u skladu sa standardima vezanim uz zatitu okolia i prirode;

mjesto ulaganja mora biti na zemljitu koje se koristi u poljoprivredne svrhe;
korisnici koji obnavljaju stanita vana za ouvanje bioraznolikosti, a koja se nalaze na
poljoprivrednom zemljitu koje nije odravano sukladno dobroj poljoprivrednoj praks, moraju biti u
skladu s mjerama viestruke sukladnosti najkasnije godinu dana nakon poetka koritenja ove
podmjere ;
potpora se nee odobriti korisnicima s nepodmirenim obvezama prema dravnom proraunu;
odgovarajue mjere zatite u smislu utjecaja na okoli utvruju se Pravilnicima sukladno
nacionalnim propisima. Ulaganja za koja se procijeni da imaju znaajan negativan utjecaj na okoli
nee biti prihvatljiva za potporu, osim ako se provedu korektivne mjere propisane od strane
nadlenog tijela;
287
Specifini uvjeti prihvatljivih aktivnosti:
Izgradnja terasa;
o podizanje terasa gdje su tradicionalno prisutne, uz podupiranje zemljita suhozidima, biljnim
materijalom ili nekim drugim prirodnim materijalima iz neposredne okolice.
Podizanje suhozida;
o podizanje suhozida mogue je samo na lokacijama gdje su suhozidi bili tradicionalno prisutni
i gdje je ranija lokacija suhozida jasno vidljiva.
Sadnja ivice;
o treba se sastojati od minimalno tri razliite listopadne biljne vrste (koje e definirati nadleno
tijelo).
Uklanjanje invazivnih stranih vrsta s poljoprivrednog zemljita;
o prisutnost invazivnih vrsta na poljoprivrednom zemljitu. Popis invazivnih vrsta e biti
naveden u podmjeri Pravilnika.
Nabava elektrinog pastira s pripadajuom opremom i autohtonog pastirskog psa (Tornjak);
o za poljoprivredna gospodarstva koja se bave stoarskom proizvodnjom;
o za uzgoj/dranje stoke na podruju prirodne rasprostranjenosti velikih zvijeri kao i za potrebe
korisnika Mjere M10 Poljoprivreda, okoli i klimatski uvjeti, Podmjere 10.2.
o podruja prirodne rasprostranjenosti velikih zvijeri formalno su definirana u slubenim
izvjeima, stanje populacije vuka i risa te usvojeni plan gospodarenja medvjedom bit e
navedeno u pravilnicima;
o obnova stanita vanih za ouvanje bioraznolikosti na poljoprivrednom zemljitu koje nije
odravano sukladno dobroj poljoprivrednoj praksi s obzirom na vrstu koritenja;
o primjena na zaraslom poljoprivrednom zemljitu ili poljoprivrednom zemljitu koje je u
procesu zarastanja potrebno je obnoviti travnjako stanite i ukloniti grmlje i drugo drvenasto
raslinje;
o aktivnost e biti usmjerene i na poljoprivredna zemljita izvan LPIS, uz obvezu da se
obnovljeno poljoprivredno zemljite naknadno registrira u LPIS.
Obnova zaputenih lokvi za napajanje stoke;
o obnova zaputenih lokvi za napajanje stoke, prisutnost zaraslih /zaputenih lokvi na
podrujima s ekstenzivnim uzgojem stoke.

Podruja s prirodnim ili specifinim ogranienjima;

Natura 2000 podruja;
Korisnik je ukljuen mjere ekoloka poljoprivreda ili agrookoline mjere.
288
Najnia vrijednost javne potpore po projektu iznosi 600 EUR.

Najvia vrijednost javne potpore po projektu iznosi 150.000 EUR.
Intenzitet potpore iznosi 100% od ukupnih prihvatljivih trokova.

Nije primjenjivo.
ulaganje u izgradnju terasa

ulaganje u izgradnju suhozida i sadnju ivice;
uklanjanje invazivnih stranih vrsta s poljoprivrednog zemljita;
nabav(k)a elektrinog pastira s pripadajuom opremom i/ili autohtonog pastirskog psa (Tornjak);
obnavljanje stanita vanih za ouvanje bioloke raznolikosti na poljoprivrednom zemljitu koje nije
odravano u skladu s dobrom poljoprivrednom praksom u pogledu vrste koritenja;
ulaganje u obnovu zaputenih lokvi za napajanje stoke.
289
Nije primjenjivo.

Nije primjenjivo.

br. 807/2014
Nije bitno.
Nije bitno.

Nepotovanje pravila javne nabave u ugovorima u kojima je to predvieno;

Veliki broj Zahtjeva za potporu ili sloenost procedura mogu stvoriti ogroman administrativni teret i
pritisak koje moe rezultirati veom stopom pogreaka;
Potencijalni korisnici nemaju dovoljno znanja ili odgovarajuu opremu da bi se mogli uspjeno
prijaviti na natjeaj putem elektronske aplikacije za podnoenja prijave;
290
Ogranieni pristup bankovnim jamstvima ili ekvivalentnoj vrsti garancija kao uvjet za predujmove;
Sukob interesa (kao npr: zemljite i / ili objekti koji se kupuju od bliskih lanova obitelji)
Administrativni sustav ne ukljuuje odgovarajue provjere zahtjeva za isplatu korisnika; ili
administrativne procedure nisu dovoljno dobro osigurale da se obave sve provjere.
Neprihvatljiv PDV je odobren kao prihvatljivi troak;
Korisnik nije ispunio rok za provedbu svog investicijskog projekta;
Opasnost od prestanka ili preseljenja proizvodnih aktivnosti;
Rizik od promjene vlasnitva nad dijelom infrastrukture koja daje tvrtki ili javnom tijelu
nedoputenu prednost;
Rizik od znaajne promjene koje utjeu na prirodu, ciljeve ili uvjete provedbe koji e dovesti do
promjene (potkopavanja) izvornih ciljeva;
Rizik od gubitka uinka poticaja (eng. deadweight) i/ili efekta izmjetavanja (eng. displacement);
Rizik od neodgovarajueg odabira korisnika zbog sloenog, skupog ili dugotrajnog postupka prijave,
tako da si samo oni koji najmanje trebaju potporu mogu priutiti uspjeno podnoenje prijave;
Opasnost od dvostrukog financiranja gdje sline ili identine mjere mogu biti sufinancirane unutar
prvog stupa ZPP ili bilo kojeg drugog javnog izvora
Rizici vezani uz potporu ulaganjima koja nisu obuhvaena Prilogom I. Ugovora o EU;
Nerazumno visoki trokovi odobreni kao prihvatljivi.
Potivanje pravila javne nabave e se provjeriti na temelju uzorka od strane Agencije za plaanja
(Sluba za javnu nabavu). Predviena je edukacija i ciljano usmjeravanje obveznika javne nabave na
razini podmjere u okviru tehnike pomoi;
Pravovremeno informiranje korisnika o indikativnom planu objave natjeaja putem raznih
komunikacijskih kanala. Elektroniko podnoenje prijave je predvieno kako bi se smanjio teret
administracije. Kao tehniki preduvijet uvest e se neka druga e-vladina rjeenja i automatske ili
rune unakrsne provjere elektronskih registara i baza podataka koje vode druge institucije;
Predviena je tehnika pomo vezana uz elektronsko podnoenje prijave (AGRONET) koju pruaju
razne institucije (savjetodavna sluba, poljoprivredne agencije i sl.) svim zainteresiranim
korisnicima koji nemaju znanja i/ili opreme kako bi se elektronski prijavi i predali dokumentaciju na
natjeaj;
Predujmovi se mogu odobriti samo ako je priloena bankovna garancija (ili ekvivalent). Agencija za
plaanja je ve uspostavila registar jamstava. Jasna informacija e se dati uz natjeaj i obveze kako
bi se pomoglo korisnicima u pristupu kreditnim linijama;
Gdje je mogu potencijalni sukob interesa, korisnik e podnijeti izjavu pod materijalnom i krivinom
odgovornou da nije u sukobu interesa u provedbi projekta. Specifine informacije bit e definirane
o ovom aspektu. U sluaju ozbiljnog nepovjerenja, podaci iz relevantnih institucija e se
provjeravati, a gdje postoji sumnja na prijevaru poduzet e se odgovarajue mjere kao i sa svim ESI
fondovima;
Sve potrebne provjere Zahtjeva za isplatu korisnika moraju biti propisane u pisanim procedurama
Agencije za plaanja i svaki slubenik odgovoran za odobrenje isplate mora imati na raspolaganju
detaljan popis dokumenata, za provjeru koju je obvezan provesti. To ukljuuje i popratnu
dokumentaciju iz Zahtjeva i dovoljno detaljan revizijski trag da su provjere provedene. Ta potvrda
provjere moe biti u elektronikom ili papirnatom obliku. Osim toga, mora postojati dokaz o
nadzoru nad provedenom provjerom od strane drugih zaposlenika, ako se odnosi na odobravanje
plaanja. Ta se provjera moe obaviti na bazi uzorka i na kljunim kriterijima prihvatljivosti, ovisno
291
o samoj prirodi identificiranog rizika u uspostavljenom kontrolnom sustavu;

Prihvatljivost PDV-a sastavni je dio standardne provjere odobrenja projekta i tijekom isplate koju
provodi Agencija za plaanja. To je standardna provjera ukljuena u detaljnoj kontrolnoj listi za
provjeru kod odobrenja isplate;
Svi uvjeti i zahtjevi kojih se korisnik mora pridravati tijekom provedbe odabranog projekta bit e
propisani u Odluci o odobrenju projekta izdanoj od strane Agencije za plaanja. Informativne
aktivnosti poput info dana, elektronikih komunikacijskih alata, help-deskova itd. su predviene
kako bi se ublaili rizici zbog kojih korisnici ne ispunjavaju uvjete za provedbu
Predvieni su kriteriji odabira projekata i ocjena odrivosti predloenih projekata;
Predviena je kontrola na terenu na temelju uzorka u razdoblju od pet godina nakon zavretka
projekta i izvrene isplate;
Svi uvjeti provedbe su dio Odluke o odobrenju projekta koju izdaje Agencija za plaanja koja je
pravno obvezujua za korisnika i Agenciju za plaanja. U sluaju da su narueni prvobitni ciljevi i da
je plaanje ve izvreno, bit e tretirano kao nepotrebno plaanje i a debt recovery procedure started;
Rizik od gubitka uinka poticaja (eng. deadweight) i/ili efekta izmjetavanja (eng. displacement)
moe se znatno ublaiti odreivanjem i primjenom odgovarajuih kriterija odabira sljedei provjeru
uvjeta prihvatljivosti;
Procedure za podnoenje Zahtjeva za potporu e se pojednostaviti posebno u vezi traenja
nepotrebnih dokaza koji su dostupni u e-graanin bazi podataka, a posebni one koje vodi sama
Agencija za plaanja. Poslovni planovi e se koristiti samo ako je propisano Uredbom. Inae,
postupak bi trebao biti jednostavan, dostupan i pristupaan za sve korisnike, tako da nee biti
nepravednog postupanja prema korisnicima bez odgovarajuih kapaciteta kako bi zadovoljili
pretjerane uvjete;
Nadogradnja baza javne uprave radi zajednikog koritenja, kako bi se izbjeglo dvostruko
financiranje istih opravdanih trokova;
U sluaju ulaganja koja nisu obuhvaena Prilogom I., primjenjivat e se pravila dravnih potpora
ako je takva operacija prihvatljiva;
Procjena razumnosti stvarnih trokova bilo putem koritenja referentnih cijena
(minimalni/maksimalni parametri), usporedba razliitih ponuda ili pomou evaluacijskog odbora,
ovisno o podmjeri i vrsti trokova.
Zbog sloenosti i irokog spektra aktivnosti koje se mogu provoditi u okviru ove mjere postoje znaajni
rizici koje bi trebalo ispravno ublaiti. Meutim, mjere ublaavanja su definirane i mjera moe biti
provedena im Agencija za plaanja uspostavi sustav kontrole za provedbu ove mjere u skladu s
akreditacijskim kriterijima.

Nije primjenjivo.
292

ulaganje u izgradnju terasa

ulaganje u izgradnju suhozida i sadnju ivice;
uklanjanje invazivnih stranih vrsta s poljoprivrednog zemljita;
nabav(k)a elektrinog pastira s pripadajuom opremom i/ili autohtonog pastirskog psa (Tornjak);
obnavljanje stanita vanih za ouvanje bioloke raznolikosti na poljoprivrednom zemljitu koje nije
odravano u skladu s dobrom poljoprivrednom praksom u pogledu vrste koritenja;
ulaganje u obnovu zaputenih lokvi za napajanje stoke.

Zajedniki projekti su oni projekti u kojima je dva ili vie korisnika ukljueno u jedan zajedniki projekt.
Predmet ulaganja koriste svi korisnici zajednikog projekta. Korisnici sklapaju Ugovor o poslovnoj suradnji
kojim definiraju jednog korisnika koji e biti podnositelj Zahtjeva za potporu u ime njih.
Kod ulaganja u zajedniki projekt, najvia vrijednost javne potpore ne moe iznositi vie od 5,000,000
EUR.

Integrirani projekti su oni projekti koji obuhvaaju najmanje dvije operacije unutar najmanje dvije razliite
mjere ili podmjere, ukljuujui one iz lanka 17., pod uvjetom da je u pitanju isti korisnik i da zajednika
provedba operacija ostvaruje bolji rezultat nego da su se provodile odvojeno.
Provedba operacija mora ostvariti bolji ekonomski rezultat nego da su se provodile odvojeno.
Integriranim projektom smatra se onaj projekt koji objedinjuje ulaganja iz:
podmjere 4.1. i podmjere 3.1.

podmjere 4.1. i podmjere 6.1.;
podmjere 4.1. i podmjere 16.1.
U sluaju ulaganja u integrirani projekt primjenjivi maksimalni iznos javne potpore definiran je u svakoj
podmjeri. Maksimalni iznos ne smije prelaziti iznos najviih iznosa javne potpore, kao to je definirano u
Programu.
Natura 2000 podruja: Uredba o ekolokoj mrei (NN 124/2013), odreena podruja vana za ptice i
njihova stanita u skladu s lankom 4. Direktive o pticama (SPA - Posebna podruja zatite), ukljuujui
donoenje Pravilnika u kojem e biti propisane odgovarajue mjere zatite SPA podruja i predloene
stranice za zatitu vrsta i stanita vanih za EU navedenih u Dodatku I (tipovi stanita) i Dodatku II (vrste)
Direktive o stanitima (pSCIs - proposed Sites of Community Importance) u skladu s postupkom utvrenim
u lanku 4. Ekoloke mree, koja je sastavni dio europske mree NATURA 2000, definirano u Uredbi o
293
ekolokoj mrei (NN 124/13).

Podruja visoke prirodne vrijednosti (HNV podruja) temelje se na podacima iz baze podataka o pokrovu
zemljita Corine Land Cover (CLC 2000.), uzimajui u obzir raspodjelu podruja vanih za bioloku
raznolikost. Podruja odabranih CLC klasa su kombinirana s meunarodnim i nacionalnim vanim
podrujima za bioloku raznolikost, ukljuujui podruja vana za ptice, podruja vana za leptire i
ekoloku mreu Natura 2000. Kao specifinost Hrvatske, HNV podruja takoer ukljuuju slatkovodne
ribnjake velike prirodne vrijednosti. 54,4% zemlje je pod HNV podrujima (DZZP [1], 2011).
[1] Dravni zavod za zatitu prirode

Unato injenici da je poljoprivreda povijesno vana to predstavlja najeu ekonomsku aktivnost
stanovnitva u ruralnim podrujima, struktura poljoprivrednih gospodarstava nije adekvatna da bi bili
odrivi i konkurentni na tritu. To je pogorano nepovoljnom dobnom strukturom, to predstavlja daljnju
prepreku za uvoenje novih tehnika i tehnologija ime se prihvaa obveza da se zadovolji standarde Unije
posebno one koje se odnose na zatitu okolia i koritenje obnovljivih izvora energije. Meutim,
konsolidirani pozitivan trend prema odrivoj strukturi farmi moe se vidjeti iz porasta broja poljoprivrednih
gospodarstava u kategorijama veliine 20-100 ha i jo vie od 100-750 ha i od sve veeg razvoja svijesti o
potencijalima visokokvalitetnih proizvoda s dodanom vrijednosti (ekoloki uzgoj, integrirana
poljoprivreda), ogranienih ne samo na primarnu poljoprivrednu proizvodnju nego i na umarske,
prehrambeno-preraivake i neproduktivne investicije u odravanju bioloke raznolikosti. Potpora
gospodarstvima ciljana je u ovoj mjeri kako bi se podrao gore spomenuti trend, koji znaajno odgovara na
Prioritet 2, posljedino na SWOT analizu i definirane potrebe unutar Programa.
Popis obveznih standarde Unije prihvatljivih za financiranje u okviru Programa nalazi se u Dodatku V.
br. 807/2014,
Prema Tehnikom propisu o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama.
Minimalan postotak toplinske energije koji e se koristiti u proizvodnji elektrine energije iz biomase bit e
definiran nacionalnim zakonodavstvom o bioenergiji. Ulaganja u postrojenja na biomasu nee nee biti
prihvatljiva za sufinanciranje dok minimalni postotak toplinske energije ne bude propisan.
294

Za operaciju unutar podmjere 4.2 - Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih
proizvoda, gdje su korisnici poljoprivredna gospodarstva koja u trenutku prijave nisu registrirana za preradu
ili marketing, a odobrena im je potpora u sklopu ovog tipa operacije, uvjet za konanu isplatu i zavretak
projekta je registracija gospodarstva ili njihovih objekata za navedene djelatnosti u skladu sa nacionalnim
zakonodavstvom.
Za projekte koji mogu imati znaajan negativan utjecaj na okoli, Ministarstvo zatite okolia i prirode
donosi odluku o potrebi provedbe procjene utjecaja zahvata na okoli na temelju kriterija propisanih
Zakonom o zatiti okolia (NN 80/13) i Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoli (NN 61/14). Nadalje, u
skladu s odredbama Zakona o zatiti prirode (NN 80/13), procjena utjecaja na ekoloku mreu izvodi se za
ulaganja ili njegov dio koji sam ili u kombinaciji s drugim zahvatima, moe imati znaajan negativan utjecaj
na ciljeve ouvanja i cjelovitost podruja ekoloke mree Natura 2000.
295
8.2.5. M05 Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala naruenog elementarnim nepogodama i

katastrofalnim dogaajima te uvoenje odgovarajuih preventivnih aktivnosti (lanak 18.)
Uredba (EU) br. 1305/2013 Europskog Parlamenta i Vijea.
Delegirana Uredba Komisije (EU) br. 807/2014.
Provedbena Uredba Komisije (EU) br. 808/2014.
Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijea.
Uredba (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijea.
Najvee materijalne tete u poljoprivrednoj proizvodnji uslijed elementarnih nepogoda zabiljeene su od
posljedica sue, poplave, poara i iznenadne pojave bolesti ivotinja i bilja. S obzirom da predstavljaju
znaajan gospodarski gubitak odreenoj skupini poljoprivrednih proizvoaa te poprimaju razmjere
epidemije i ugroavaju zdravlje ljudi, potrebno je umanjiti njihove negativne posljedice.
Specifina oteenja poljoprivrednog potencijala predstavlja prisutnost miniranih i minski sumnjivih
podruja u nekim dijelovima Hrvatske, gdje poljoprivredne povrine nisu dostupne. Predvien je tip
operacije kako bi se obnovio poljoprivredni potencijal tih podruja (5.2.2. Razminiranje poljoprivrednog
zemljita).
Cilj ove mjere je obnovom poljoprivrednog potencijala naruenog elementarnim nepogodama i
katastrofalnim dogaajima osigurati odrivost poljoprivredne proizvodnje i sprijeiti propadanje
poljoprivrednih gospodarstava, odgovarajui pritom na definiranu Potrebu 11.
Dva tipa operacija u sklopu ove mjere doprinose Prioritetu 3: Promicanje organizacije lanca opskrbe
hranom, ukljuujui preradu i plasiranje poljoprivrednih proizvoda na trite, dobrobit ivotinja te
upravljanje rizikom u poljoprivredi, Fokus podruju 3B: Potpora spreavanju rizika i upravljanju rizikom u
poljoprivrednom gospodarstvu.
Mjera doprinosi upravljanju rizikom na poljoprivrednom gospodarstvu kroz obnavljanje potencijala
poljoprivredne proizvodnje oteenog prirodnim katastrofama, nepovoljnim klimatskim prilikama i
Mjera indirektno doprinosi Fokus podruju 2A poboljanjem ekonomske uinkovitosti poljoprivrednih
gospodarstava.
296
Ova mjera doprinosi ostvarenju horizontalnog cilja vezanog uz zatitu okolia.

Obnovom poljoprivrednog potencijala sprijeit e se erozija tla te osigurati ouvanje bioloke raznolikosti.
Razminiranje poljoprivrednog zemljita omoguit e poljoprivrednicima pristup i odravanje
poljoprivrednog zemljita u skladu s dobrom poljoprivrednom i okolinom praksom. To se posebno odnosi
na zatitu od invazivnih vrsta i odravanje bioloke raznolikosti u miniranim podrujima.
8.2.5.3.1. O_01: Obnova poljoprivrednog zemljita i proizvodnog potencijala
Podmjera:
5.2 - potpora za ulaganja u obnovu poljoprivrednog zemljita i proizvodnog potencijala naruenog

elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim dogaajima
Elementarna nepogoda ne moe se predvidjeti i njeno pojavljivanje ne moe se sprijeiti, stoga njena pojava
moe prouzroiti znaajne ekonomske gubitke u poljoprivrednoj proizvodnji. Poljoprivrednim
proizvoaima potrebno je pruiti potporu u obliku pomoi pri obnovi proizvodnog potencijala oteenog
elementarnim nepogodama. Obnovom oteenog poljoprivrednog potencijala osigurat e se odrivost
proizvodnje i sprijeiti propadanje poljoprivrednih gospodarstava.
Ova operacija doprinosi Fokus podruju 3B. Obnovom poljoprivrednog proizvodnog potencijala oteenog
elementarnim nepogodama spreavaju se rizici na poljoprivrednom gospodarstvu.

Zakon o zatiti od elementarnih nepogoda (NN 73/97).
Poljoprivrednici i skupine poljoprivrednika upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava sukladno

Zakonu o poljoprivredi.
297

investicije povezane s sanacijom poljoprivrednog zemljita;
izgradnja i/ili rekonstrukcija i/ili opremanje poljoprivrednih gospodarskih objekata i pripadajue
infrastrukture za poljoprivrednu proizvodnju;
popravak ili nabava poljoprivrednih strojeva, mehanizacije i opreme za poljoprivrednu proizvodnju;
nabava osnovnog stada/matinog jata kod domaih ivotinja;
kupnja i sadnja sadnica viegodinjeg bilja,
oznaavanje ulaganja sufinanciranih iz EU prorauna, ali ne vie od 100 EUR,
opi trokovi: trokovi arhitekata, inenjera i konzultanata, trokovi studije izvedivosti, trokovi
pripreme tehnike dokumentacije, trokovi sudskih vjetaka u iznosu do 10 posto vrijednosti ukupno
prihvatljivih trokova projekta,
Kupnja rabljene opreme prihvatljiva je u sklopu ove operacije.
Primjenjuju se sljedei uvjeti prihvatljivosti:
slubena potvrda nadlenoga javnog tijela o tome da se dogodila elementarna nepogoda te da je ta

nepogoda ili mjera prihvaena u skladu s Direktivom Vijea 2000/29/EZ od 8.svibnja 2000. o
zatitnim mjerama protiv unoenja u Zajednicu organizama tetnih za bilje ili biljne proizvode i
protiv njihovog irenja unutar Zajednice (SL L 169, 10.7.2000.) za iskorjenjivanje ili zaustavljanje
pojave bolesti biljaka ili nametnika (tetoina/tetnika) koji su uzrokovali tetu od najmanje 30 %
relevantnoga poljoprivrednog potencijala;
elementarna nepogoda se dogodila nakon 01.01.2014. godine.
Ne odobrava se potpora za gubitak prihoda koji je posljedica elementarne nepogode ili katastrofalnog
dogaaja.
Nee biti prekomjerne kompenzacije ili dvostrukog financiranja trokova iz drugih EU ili
nacionalnih instrumenata. Kod podnoenja Zahtjeva za potporu korisnik mora podnijeti ugovorenu
policu osiguranja s osiguravajuim drutvom ili ovjerenu izjavu da nije ostvario potporu ili donaciju
iz drugih izvora za iste prihvatljive trokove. Provjere e se provesti na bazi uzorka;
Procjenu tete na razini korisnika obavljat e nadleno tijelo (Dravno povjerenstvo za procjenu
tete od elementarnih nepogoda, upanijsko povjerenstvo za procjenu tete od elementarnih
nepogoda, Gradsko povjerenstvo za procjenu tete od elementarnih nepogoda, Opinsko
povjerenstvo za procjenu tete od elementarnih nepogoda) temeljem Metodologije za procjenu tete
od elementarnih nepogoda sukladno Zakonu o zatititi od elementarnih nepogoda (NN 73/97).
Nadlena tijela za procjenu teta sastavljena su od strunjaka iz podruja poljoprivrede. teta se
utvruje na graevinama, opremi, zemljitu, viegodinjim nasadima, umama, stoci i obrtnim
sredstvima. lanovi Povjerenstva procjenjuju tetu i rezultate procjene unose u obrasce propisane
Metodologijom za procjenu teta od elementarnih nepogoda. Korisnici prilau te procjene prilikom
podnoenja Zahtjeva za potporu.
298
Prednost e imati korisnici sa viim stupnjem oteenja proizvodnog potencijala naruenog elementarnim
nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim dogaajima (prednost ostvaruje vii
postotak oteenja relevantnog poljoprivrednog potencijala).
Intenzitet potpore iznosi do 100 % prihvatljivih trokova za operacije ulaganja u obnovu poljoprivrednog
zemljita i proizvodnog potencijala oteenog prirodnim katastrofama, nepovoljnim klimatskim prilikama i
Potpora e se dodjeljivati na temelju stvarnih trokova temeljem rauna ili drugih dokumenata koji dokazuju
da su trokovi plaeni.

Glavni rizici identificirani u ovom tipu operacije se odnose na:
Opravdanost cijena nije sustavno provjerena; rauni su neadekvatni, pogotovo u sluaju kupnje
rabljene opreme i kupnje ivotinja od privatnih osoba;
Rauni i ostali relevantni dokumenti koji slue kao dokaz plaanja ne omoguuju provjeru
opravdanosti trokova jer nisu dovoljno specifini;
Sloenost postupaka ini ogroman administrativni teret i dovodi do prevelike birokratizacije koja
moe demotivirati poljoprivrednike da podnesu Zahtjev za potporu;
Korisnik je zapoeo projekt prije podnoenja Zahtjeva za potporu to je rezultiralo neprihvatljivim
trokovima;
Zbog nedostatka informacija, korisnici mogu napraviti slijedee pogreke: pogreno popunjavanje
Zahtjeva za isplatu, ne dostavljanje dokumenta za dokazivanje nastalih trokova u Zahtjevima za
isplatu, trokovi su nenamjerno prijavljeni dva puta, stavke Zahtjeva za isplatu razlikuju od onih od
kontrole na terenu i druge sline pogreke koje mogu dovesti do umanjenja isplate;
Korisnik ne uspije ispuniti rok za provedbu svog projekta;
Rizik od prekomjernog ili dvostrukog financiranja gdje sline ili identine investicijske mjere mogu
biti sufinancirane u sklopu prvog stupa ZPP, pogotovo u sektoru voa i povra i sektoru vina;
Rizik od prekomjernog sufinanciranja kao rezultat kombinacije ove mjere i drugih nacionalnih ili
europskih instrumenata potpore ili privatnih osiguranja;
Stvarne trokove je teko provjeriti ili su trokovi neopravdani;
Precijenjeni relevantan poljoprivredni potencijal.
299
Opravdanost cijena bit e provjerena od strane Agencije za plaanja pomou cijena iz baze podataka;
Rauni i ostali relevantni dokumenti dostavljeni od strane korisnika, a koji slue kao dokaz trokova
investicija, bit e provjereni od strane Agencije za plaanja;
Postupak podnoenja Zahtjeva za potporu e biti pojednostavljen;
Odgovarajui postupak informiranja e biti proveden prije objave Natjeaja;
Rok za provedbu investicijskih projekta bit e naveden u Odluci o dodjeli sredstava;
Mjerodavna unakrsna provjera e se provoditi od strane Agencije za plaanja;
Korisnik e morati priloiti izjavu pod materijalnom i kaznenom odgovornou da nije ostvario
potporu ili donaciju iz drugih izvora za iste trokove za koje trai potporu;
Agencija za plaanja e procijeniti visinu trokova u skladu s procjenom tete;
Relevantan poljoprivredni potencijal e biti provjeren u Jedinstvenom registru domaih ivotinja
(JRD) i Sustavu za identifikaciju zemljinih estica (LPIS).
Nije primjenjivo.
300
8.2.5.3.2. O_02: Razminiranje poljoprivrednog zemljita
Podmjera:
5.2 - potpora za ulaganja u obnovu poljoprivrednog zemljita i proizvodnog potencijala naruenog

elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim dogaajima
Opseg ovog tipa operacije je obnova poljoprivrednog zemljita razminiranjem. To e sprijeiti propadanje
poljoprivrednih gospodarstava, unaprijediti njihov ekonomski uinak obnovom konkurentnosti i ponovnim
pokretanjem poljoprivredne proizvodnje, omoguavajui odrivost proizvodnje.
Razminiranje poljoprivrednog zemljita je predvieno kao zaseban tip operacije radi posebnosti same
provedbe vezane za ulaganja u obnovu miniranog poljoprivrednog zemljita. Budui da samostalna ulaganja
od strane poljoprivrednika nemaju uinka i nisu ekonomski isplativa, predviena je ukljuenost jedinica
regionalnih samouprava (upanija) kao korisnika u smislu provedbe.
Ova operacija doprinosi Fokus podruju 3B te posredno doprinosi i Fokus podruju 2A obnovom
poljoprivrednog potencijala na nekoritenom zemljitu, potiui pritom konkurentnost poljoprivrednog
sektora.
upanije kao korisnici ovog tipa operacije su odgovorne za javnu nabavu i odabir pruatelja usluga
razminiranja, dok su poljoprivrednici krajnji korisnici koji e imati koristi od provedbe same operacije i
obnove njihovog poljoprivrednog zemljita te ponovnog pokretanja poljoprivredne proizvodnje na
razminiranom zemljitu. To e pridonijeti spreavanju rizika na poljoprivrednim gospodarstvima i poboljati
njihovu ekonomsku uinkovitost, osigurati odrivost proizvodnje i sprijeiti propadanje poljoprivrednih
gospodarstava u ratom pogoenim podrujima.
Hrvatski centar za razminiranje (HCR), kao jedino nadleno nacionalno tijelo javne vlasti za razminiranje
prema Zakonu o humanitarnom razminiranju moe pruiti svu potrebnu tehniku podrku za uspjenu
provedbu ovog tipa operacije. Takva podrka moe sluiti Agenciji za plaanja kao tehnika sluba u
odobrenju isplata, ukljuujui poslove vezane uz administrativnu provjeru i kontrolu na terenu te e takoer
biti na raspolaganju i korisniku kod pripreme tehnikog djela natjeaja i ocjenjivanja ponuda tijekom
postupka javne nabave, posebno u procjeni opravdanosti trokova.
Potpisivanjem Konvencije o zabrani uporabe, stvaranju zaliha, proizvodnji i prijenosu protupjeakih mina i
njihovo unitenja, Hrvatska se obvezala na uklanjanje svih mina i drugih neeksplodiranih ubojnih sredstava
(NUS) po produenom roku do 1. oujka 2019. Provedba ove mjere uvelike e doprinijeti ispunjavanju
meunarodnih obveza i na razini UN-a i EU-a te pridonijeti politikoj stabilnosti, socijalnom ukljuivanju i
ekonomskom razvoju.
Kako bi se poveao doprinos potpora iz ESI fondova i potencijalne koristi iz EPFRR te usklaenost s
drugim ESI fondovima, pod ovim tipom operacije je predvieno samo razminiranje poljoprivrednog
zemljita, dok je za razminiranje umskog podruja predvieno financiranje kroz EFRR to je i odreeno
Sporazumom o partnerstvu.
301
Zakon o humanitarnom razminiranju (NN 153/05, 63/07, 152/08).
Korisnici ovog tipa operacije su jedinice regionalne samouprave (upanije) u sklopu kojih se nalaze minski
sumnjiva podruja ili imaju poljoprivredne povrine zagaene minama.
Prihvatljivi trokovi za ovaj tip operacije su:
opi trokovi za izradu tehnike dokumentacije i

trokovi za aktivnosti razminiranja (raiavanje mina iz minski sumnjivog i/ili miniranog
podruja):
o Pretraivanje minski sumnjivog podruja i podruja zagaenog minama (uz koritenje
metoda: stroj za razminiranje, pirotehniar sa detektorom metala i runom pipalicom, pas za
detekciju mina);
o Uklanjanje mina i drugih neeksplodiranih ubojnih sredstava (NUS);
o Unitenje pronaenih mina i drugih neeksplodiranih ubojnih sredstava;
o Trokovi za medicinsko osoblje (jedinica za hitne intervencije u sluaju nesree);
o Trokovi obiljeavanja znakovima tijekom aktivnosti razminiranja (razgranienje
potencijalno opasnog podruja tijekom aktivnosti razminiranja).
Neprihvatljivi trokovi:
Trokovi koji se odnose na provoenje i tehniki nadzor s ciljem prikupljanja i obrade podataka o
MSP, tehnikom nadzoru i razvoju prijedloga projekata za pretraivanje minski sumnjivog podruja
i razminiranje, kontrolu pirotehniara kao i inspekcijski nadzor, osiguranje kvalitete te izdavanje
Potvrde o nezagaenosti odnosno oienosti,Ovi trokovi se odnose na redovito poslovanje HCR-a
sukladno Zakonu o humanitarnom razminiranju te se pokrivaju iz njegovog prorauna.
Primjenjivat e se sljedei uvjeti prihvatljivosti:

formalno priznanje od strane nadlenog nacionalnog javnog tijela - Hrvatski centar za razminiranje
(HCR) - da je za operaciju bitno podruje zagaeno minama, to se smatra 100 %-tnim unitenjem
poljoprivrednog potencijala (poljoprivrednog zemljita) i ispunjava najvie doputen 30%-tni prag
302
postavljen u skladu s lankom 18. stavkom 3. Uredbe (EU) 1305/2013;

jasno uspostavljena izravna veza izmeu aktivnosti razminiranja i poljoprivrednog proizvodnog
potencijala;
razminiranje poljoprivrednog zemljita i izravno povezane infrastrukture kao to su poljski putovi na
poljoprivrednom zemljitu, nasipi, sustavi odvodnje, terase, suhozidi, pejzana obiljeja i slino, a
koji su prihvatljivi za financiranje samo ako ine sastavni dio spornog miniranog poljoprivrednog
zemljita i ako bi takvo zagaenje minama negativno utjecalo na poljoprivredni potencijal;
uklanjanje mina se strogo odnosi na iznos odreen ugovorom nakon javnog natjeaja.
Kriteriji za odabir bit e propisani Pravilnikom. Investicijski projekti koji e imati vei utjecaj za
razminiranje poljoprivrednih povrina i vraanje konkurentnosti dobit e prioritet za potporu.
Uzet e se u obzir sljedea naela:
opseg operacije u smislu ekonomije obujma i isplativosti;

broj poljoprivrednika (ciljne skupine) koji mogu imati koristi od operacija razminiranja;
indeks razvijenosti regije (prioritet su upanije s niim indeksom) i
usklaenost s Nacionalnim program protuminskog djelovanja 2009 - 2019.
Intenzitet potpore iznosi do 100 % ukupnih prihvatljivih trokova.

Osnovni identificirani rizici unutar ovog tipa operacije odnose se na:
postupak javne nabave nije pravilno proveden;

prihvatljivost podruja za razminiranje;
opravdanost i uinkovitost trokova;
pravilna primjena kriterija odabira i
posebnosti koje se tiu izvedbe nekih administrativnih provjera i kontrola na terenu.
Aktivnosti za umanjenje rizika su:
Zajednikom suradnjom Upravljakog tijela sa Hrvatskim centrom za razminiranje predvieno je

303
pruanje tono odreenih smjernica i obuke o javnoj nabavi koje su vezi sa posebnostima ovog tipa
operacije;
Prihvatljivost nekog podruja za razminiranje provjeravat e se kroz LPIS (ARKOD) i portal
Hrvatskog centra za razminiranje. Agencija za plaanja u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju i
Hrvatski centar za razminiranje ve su uspostavili protokol o razmjeni podataka;
Opravdanost i uinkovitost trokova bit e provjereni od strane Agencije za plaanja pomou
tehnike strunosti Hrvatskog centra za razminiranje kao slube za tehniku podrku. Ipak, taj rizik
bi trebao biti minimalan zbog natjeaja javne nabave i dovoljnog broja specijaliziranih tvrtki s
dozvolama za aktivnosti razminiranja koje e osigurati trino natjecanje;
Veliina povrine poljoprivrednog podruja i broj poljoprivrednika koji bi mogli imati koristi od
razminiranja mogu biti provjereni kroz LPIS (ARKOD) i Upisnik poljoprivrednih gospodarstava;
Agencija za plaanja odgovorna je za provjeru koja se odnosi na odobravanje plaanja. Meutim,
tehnika strunost Hrvatskog centra za razminiranje moe se koristiti kao tehnika podrka u sluaju
da se za time ukae potreba. Upravljako tijelo, Agencija za plaanja i Hrvatski centar za
razminiranje potpisat e sporazum o provedbi ovog tipa operacije, u kojem e biti propisani svi
detalji o obvezama i odgovornostima prije poetka provedbe.
Nije primjenjivo.

Rizici su identificirani na razini tipa operacije.
Aktivnosti za umanjenje rizika identificirane su na razini tipa operacije.
Na temelju odgovarajuih mjera ublaavanja navedenih na razini tipa operacije, mjera je provjerljiva i
304
upravljiva.

Nije primjenjivo.

Za provedbu ove mjere bitne su slijedee definicije:
Nepovoljna klimatska prilika oznaava vremenske uvjete kao to su mraz, oluje i tua, led, jaka
kia ili velika sua, koji se mogu izjednaiti s elementarnom nepogodom;
Elementarna nepogoda oznaava prirodnu pojavu biotike ili abiotike naravi koja dovodi do
vanih poremeaja u sustavu poljoprivredne proizvodnje ili umskih struktura, uzrokujui s
vremenom znaajnu gospodarsku tetu sektorima poljoprivrede ili umarstva.
Katastrofalan dogaaj oznaava nepredvienu pojavu biotike ili abiotike naravi nastalu ljudskim
djelovanjem koja dovodi do znaajnih poremeaja u sustavu poljoprivredne proizvodnje ili umskih
struktura, uzrokujui s vremenom znaajnu gospodarsku tetu sektorima poljoprivrede ili umarstva.
305
8.2.6. M06 - Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja (l. 19.)

Delegirana Uredba Komisije (EU) br. 807/2014 od 11. oujka 2014. o dopuni Uredbe (EU) br. 1305/2013
Uredbe (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijea o potpori ruralnom razvoju iz Europskog
Kao to pokazuje analiza, struktura poljoprivrednih gospodarstva u Hrvatskoj nepovoljna je u usporedbi s
drugim zemljama EU-a. Glavni razlozi za to su vrlo visok broj malih poljoprivrednih gospodarstava slabe
gospodarske odrivosti i znaajni negativni migracijski trendovi mlaih ljudi iz ruralnih podruja to je
posljedica loih ivotnih i radnih uvjeta za mlade obitelji, niskih mogunosti zapoljavanja zbog nedovoljne
gospodarske odrivosti i mogunosti zapoljavanja koje nude urbana sredita.
Za razvoj i konkurentnost ruralnih podruja i preusmjeravanja navedenih negativnih trendova, neophodno je
stvaranje i razvoj novih gospodarskih aktivnosti u obliku novih poljoprivrednih gospodarstava, poduzea ili
ulaganja u nepoljoprivredne djelatnosti.
Nadalje, nuno je poticati razvoj malih, potencijalno gospodarski odrivih, poljoprivrednih gospodarstava.
Diversifikacija u nepoljoprivredne djelatnosti doprinijet e stvaranju novih radnih mjesta kao odgovor na
pad gospodarske aktivnosti s kojima se ruralna podruja suoavaju.
Potpora za mlade poljoprivrednike doprinijet e generacijskoj obnovi u poljoprivredi i pomoi e
preusmjeriti negativan migracijski trend, posebno kod mladih ljudi.
Potpora za mlade poljoprivrednike, potpora za ulaganje u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti i potpora
razvoju malih poljoprivrednih gospodarstva bit e ograniena na razinu mikro i malih poduzea.
Mjera odgovara na potrebe 05,06 i 23.
Mjera slui za postizanje vie ciljeva i moe doprinijeti razliitim ruralnim razvojnim prioritetima i fokus
podrujima.
306

naglaskom na sljedea podruja:
restrukturiranja i modernizacije, osobito s ciljem poveanja sudjelovanja u tritu i trine usmjerenosti, kao
i poljoprivredne diversifikacije.
Tipovi operacija:
Potpora za poetak aktivnosti za razvoj malih poljoprivrednih gospodarstva
Opstanak i razvoj malih poljoprivrednih gospodarstava temelji se na potrebi restrukturiranja i poveanju
dodane vrijednosti.
Fokus podruje 2B: Olakavanje ulaska poljoprivrednika s odgovarajuom izobrazbom u sektor
poljoprivrede i olakavanje generacijske obnove.
Tipovi operacija:
Potpora za mlade poljoprivrednike
Prioritet 6: Promicanje drutvene ukljuenosti, smanjenje siromatva te gospodarskog razvoja u ruralnim
podrujima, s naglaskom na sljedea podruja:
Fokus podruje 6A: Olakavanje diversifikacije, stvaranja i razvoja malih poduzea i otvaranje radnih
mjesta.
Tipovi operacija:
Razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnom podruju
Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti
Budui da sve vei broj obiteljskih gospodarstava vie ne mogu ekonomski odrivo poslovati samo od
primarne poljoprivredne proizvodnje bez dodatnog prihoda na gospodarstvu, cilj podmjere 6.2. je stvoriti
alternativu za nedovoljno iskoritenu radnu snagu kroz zapoljavanje na gospodarstvu u nepoljoprivrednim
djelatnostima i uslugama. Potpora ulaganju u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti putem podmjere 6.4.
doprinosi unapreenju gospodarske aktivnosti u ruralnim podrujima, odravanju i stvaranju novih radnih
mjesta i poveanje prihoda gospodarskih subjekata.
Ova mjera doprinosi ostvarenju meusektorskih ciljeva vezanih uz prilagodbu na klimatske promjene i
inovacije.
Klimatske promjene - neke aktivnosti u okviru ove mjere su usmjerene na investicije vezane za poveanje
energetske uinkovitosti iz uporabe obnovljivih izvora energije. Promicanje takve aktivnosti je vano iz
perspektive postupne supstitucije fosilnih goriva, koje su izvori emisije staklenikih plinova i posebice
307
ugljinog dioksida. Potpora u okviru ove mjere omoguit e ulaganja u energetsku uinkovitost,
ublaavanje klimatskih promjena i njihovu prilagodbu, osobito u kontekstu ulaganja u restrukturiranje
gospodarstva u okviru potpore mladim poljoprivrednicima.
Inovacija - poticanje novih sudionika e doprinijeti generacijskoj obnovi poljoprivrednog sektora te e na taj
nain stvoriti povoljnije okruenje i za inovaciju. Poticanjem nepoljoprivrednih aktivnosti u ruralnim
podrujima stvorit e se povoljnije okruenje za diversifikaciju u npr. eko-drutvene inovacije budui da
nepoljoprivredne aktivnosti mogu imati jaki inovativni naboj.
8.2.6.3.1. O_01: Potpora mladim poljoprivrednicima
Podmjera:
6.1 - potpora za pokretanje poslovanja mladim poljoprivrednicima
Kao to pokazuje SWOT analiza veina poljoprivrednika i radnika u sektoru poljoprivrede su starije osobe
sa samo niom strunom spremom i bez strukovnog obrazovanja. Cilj ove operacije je poticanje razvoja
obnovljenog i inovativnog poljoprivrednog sektora. Mladi ljudi trebaju biti motivirani za ivot i rad u
ruralnom prostoru, stvarajui nova radna mjesta za sebe i svoje obitelji. Ova operacija doprinosi fokus
podruju 2B, generacijska obnova poljoprivrednih gospodarstava s izravnim odgovorom potrebi 05, koja e
doprinijeti odrivom razvoju i osigurati ukupno poveanje drutvene i ekonomske vitalnosti ruralnih
podruja, to je preduvjet za poveanje produktivnosti u poljoprivredi i bri razvoj poljoprivrednih
gospodarstava.
Polazna toka u osnivanju mladog poljoprivrednika je podnoenje zahtjeva za upis mladog poljoprivrednika
kao nositelja poljoprivrednog gospodarstva u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Uspostavljanje
mladog poljoprivrednika smatra se ispunjenim kada je aktivnost uspostavljanja i/ili preuzimanja
poljoprivrednog gospodarstva u skladu s nacionalnim zakonodavstvom administrativno zavreno, kao i
posjedovanje odgovarajuih strunih vjetina i znanja o poljoprivredi i ostvarivanje ekonomske odrivosti
prikazane u poslovnom planu.
U okviru provedbe ovog tipa operacije, ispunjenje uspostavljanja mladog poljoprivrednika je definirano kao
niz koraka koji treba biti dovren:
registracija mladog poljoprivrednika kao odgovorne osobe (nositelja/upravitelja) poljoprivrednog
gospodarstva kao u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava;
poljoprivredno zemljite u uporabi mora biti upisano u ARKOD (LPIS);
sve ivotinje na poljoprivrednom gospodarstvu moraju biti upisane u Jedinstveni registar domaih
ivotinja u skladu s nacionalnim zakonodavstvom;
korisnik treba biti registriran kao porezni obveznik poreza i obveznik socijalnih doprinosa
(mirovinsko i zdravstveno osiguranje) u skladu s nacionalnim zakonodavstvom;
308
korisnik mora imati uspostavljeno knjigovodstvo u skladu s nacionalnim zakonodavstvom

korisnik se treba baviti poljoprivrednim aktivnostima kao jedinim ili glavnim zanimanjem
Cijelo razdoblje od poetka (registracije kao nositelja poljoprivrednog gospodarstva) i kraja uspostavljanja
(dokazano bavljenje poljoprivrednom aktivnosti kao jednim ili glavnim zanimanjem i puna provedba
poslovnog plana) ne smije biti vie od 5 godina.
Potpora e se dodjeljivati u obliku bespovratnih novanih sredstava kao potpora za mlade poljoprivrednike.
Potpora za mlade poljoprivrednike unutar ove podmjere moe se dodijeliti samo jednom u cijelom
programskom razdoblju 2014. - 2020.
Osobe starije od 18 i mlae od 40 godina u trenutku podnoenja prijave, koje posjeduju odgovarajue
vjetine i znanje o poljoprivredi te koje su po prvi put postavljene kao nositelj poljoprivrednog gospodarstva
Posjedovanje odgovarajuih strunih vjetina i znanja o poljoprivredi bit e potvreno svjedodbom srednje
strune spremu, potvrdom o zavrenom diplomskom studiju ili preddiplomskom studiju iz podruja
poljoprivrede i veterinarstva ili odgovarajueg radnog iskustva u poljoprivredi praen relevantnih
strukovnih obrazovanje (najmanje 4 godine radnog iskustva na poljoprivrednom gospodarstvu i ovjeren
zavretak priznatog strunog teaja iz podruja poljoprivrede potvreno od strane nadlenog tijela) kao to
je navedeno u odgovarajuem Pravilniku. Za stjecanje potrebnih vjetina i profesionalnih sposobnosti
odobrava se poek od maksimalnih 36 mjeseci.
Potpora unutar ove podmjere dodijelit e se u obliku paualnog iznos za provedbu poslovnog plana kako bi
se osigurao odriv rast i razvoj poljoprivrednog gospodarstva.
Uvjeti prihvatljivosti su:

poljoprivredno gospodarstvo za koje e mladi poljoprivrednik pripremiti poslovni plan pripada
ekonomskoj veliini iskazanoj u ukupnom standardnom ekonomskom rezultatu poljoprivrednog
309
gospodarstva od 8.000 EUR do 49.999 EUR) u trenutku podnoenja Zahtjeva za potporu

podnoenje poslovnog plana koji treba biti u potpunosti proveden u razdoblju manjem od tri godine
potpora za mlade poljoprivrednike ograniena je na mikro i mala poduzea
odgovarajua struna znanja i vjetine u podruju poljoprivrede
procjena poslovnog plana (pokazatelja koji se odnose na kvalitetu i odrivost)
korisnik nije registriran kao nositelj poljoprivrednog gospodarstva u Upisniku poljoprivrednih
gospodarstava due od 18 mjeseci prije podnoenja zahtjeva za potporu.
Kriteriji odabira za prihvatljive operacije bit e razraeni u provedbenom Pravilniku, a temeljit e se na

sljedeim naelima:
veliina poljoprivrednog gospodarstva (prednost imaju poljoprivredna gospodarstva s viim SO);
vlasniki status poljoprivrednog potencijala (prednost ima vlasnitvo u odnosu na najam ili ostale
ugovorne sporazume);
korisnikov radni status (prioritet imaju dugotrajno nezaposlene osobe);
obrazovanje i odgovarajue radno iskustvo korisnika (prednost imaju korisnici s viim obrazovanjem
i odgovarajuim radnim iskustvom u poljoprivredi ili drugom odgovarajuem sektoru);
bavljenje poljoprivredom u prioritetnim sektorima sukladno pokazateljima SWOT analize (prednost

ima ulaganje u voe i povre te stoarstvo);
mjesto ulaganja sukladno indeksu razvijenosti (prednost imaju poljoprivredna gospodarstva na

podrujima s niim indeksom razvijenosti);
mjesto ulaganja je na podrujima s prirodnim i ostalim ogranienjima u poljoprivredi;

korisnik e se baviti ekolokom poljoprivredom ili agro-okolinim mjerama.
Visina potpore:
Javna potpora po korisniku iznosi 50,000 EUR.
Potpora e se isplatiti u tri rate nakon Odluke o dodjeli sredstava:
prva rata (30%) potpore isplatit e se nakon to je korisnik registriran kao nositelj poljoprivrednoga
gospodarstva;
druga rata (50%) potpore isplauje se nakon tri mjeseca, a najkasnije u roku od 12 mjeseci od
primitka prve rate, ovisno o registraciji u LPIS i Jedinstveni registar ivotinja cijelog
poljoprivrednog potencijala koji predstavlja utvreni ulazni prag za potporu (SO 8.000 do 49.000
EUR) kao to je prikazano u zahtjevu za dodjelu potpore;
zadnja rata (20%) potpore mora biti plaeni nakon potpune provedbe poslovnog plana u propisanom
roku i pod uvjetom potvrde o posjedovanju potrebnih strunih vjetine i znanja.
310


Specifini rizici su:
Opasnost od umjetnog postavljanja novih mladih poljoprivrednika (proforma prijenosa "kontrole nad
gospodarstvom");
Opasnost od "neprihvatljivih pragova" za mlade poljoprivrednike.

Posebne radnje za ublaavanje e biti:
Odabrani mladi poljoprivrednici kontrola na terenu na temelju uzorka u cilju prosuivanja stvarne
kontrole nad poljoprivrednim gospodarstvom;
Agencija za plaanja mora provjeriti da je podnositelj zahtjeva opisao poetno stanje
poljoprivrednog gospodarstva u poslovnom planu, to dodatno eliminira svaku mogunost za
uvoenje "neprihvatljivih pragova" za mlade poljoprivrednike.
Nije primjenjivo.
Definicija malog poljoprivrednog gospodarstva iz lanka 19. stavka 1. toke (a) alineje (iii) Uredbe (EU)
br. 1305/2013
Nije primjenjivo.
Utvrivanje gornjeg i donjeg praga iz lanka 19. stavka 4. treeg podstavka Uredbe (EU) br. 1305/2013
Donji prag za ostvarivanje potpore za mlade poljoprivrednike je vii od gornjeg praga za ostvarivanje
311
potpore za mala poljoprivredna gospodarstva.

Mala poljoprivredna gospodarstva u Hrvatskoj definirana su kao poljoprivredna gospodarstva ekonomske
veliine iskazane u ukupnom standardnom ekonomskom rezultatu poljoprivrednog gospodarstva od 2.000
EUR do 7.999 EUR)
Pojam mladi poljoprivrednik odnosi se na poljoprivredno gospodarstvo ekonomske veliine iskazane u
ukupnom standardnom ekonomskom rezultatu poljoprivrednog gospodarstva od 8.000 EUR do 49.999
EUR).
Posebni uvjeti za potporu mladim poljoprivrednicima kada ne osnivaju gospodarstvo kao jedini voditelji
gospodarstva u skladu s lankom 2. stavcima 1. i 2. Delegirane uredbe (EU) br. 807/2014
Nije primjenjivo. Potpora za mlade poljoprivrednike dodjeljuje se iskljuivo onim mladim
poljoprivrednicima koji su nositelji poljoprivrednog gospodarstva.
Informacije o primjeni razdoblja poeka iz lanka 2. stavka 3. Delegirane uredbe (EU) br. 807/2014
Poek, ne dui od 36 mjeseci od datuma pojedinane odluke o dodjeli potpore, bit e dozvoljen korisniku
kako bi se ispunili uvjeti koji se odnose na stjecanje struni znanja i vjetina. Potrebna minimalna razina
obrazovanja:
- srednja kola, ili zavren diplomski studij ili preddiplomski studij iz podruja poljoprivrede ili u
drugom odgovarajuem podruju ili
- odgovarajue strukovno obrazovanje i osposobljavanje u podruju poljoprivrede.
Saetak zahtjeva glede poslovnog plana

Poslovni plan za potporu mladim poljoprivrednicima bit e propisan Pravilnikom o provedbi mjere.
Poslovni plan mora sadravati sljedee:
(i) poetno stanje poljoprivrednog gospodarstva:
informacije o korisniku, ukljuujui obrazovanje i profesionalno radno iskustvo

opis poetnog stanja poljoprivrednog gospodarstva, ukljuujui povrinu oranica kultiviranih kultura
i broj stoke, trenutano stanje materijalne imovine (oprema, mehanizacija, staje za stoku, ostale
zgrade za proizvodnju, itd.), trenutnu situaciju koja se tie zaposlenika/radnika, postojeu
proizvodnju, prihod od prodaje, postojeu marketinku situaciju, lokaciju, ekonomsku veliinu, itd.
(ii) kljune toke i ciljevi za razvoj djelatnosti na poljoprivrednom gospodarstvu:
Opis modela razvojnih aktivnosti mladih poljoprivrednika

Posebni ciljevi koji e se ispuniti nakon provedbe razvojnih aktivnosti
Aktivnosti potrebne za postizanje posebnih ciljeva (poboljanje stanja zgrada putem kupnje
(ukljuujui i najam zgrada), izgradnje, poboljanja i/ili renoviranja; kupnja mehanizacije i opreme;
poveanje povrine pod oranicama na poljoprivrednom gospodarstvu; zasnivanje i/ili ponovna
312
sadnja trajnih nasada; stjecanje profesionalnih kvalifikacija u poljoprivredi, itd.). Sve aktivnosti
trebaju biti u okviru poljoprivrede.
(iii) pojedinosti o aktivnostima, ukljuujui i one koje se odnose na ekoloku odrivost i uinkovitost
resursa, potrebnih za razvoj djelatnosti poljoprivrednog gospodarstva, kao to su investicije, obuka,
savjetovanje:
Detaljan opis investicije

Vremenski okvir s detaljnim aktivnostima koje su potrebne za ostvarivanje posebnih ciljeva
Indikativan plan proizvedenih koliina, povezanih trokova i prodaje
Dokaz da e planirane aktivnosti omoguiti dostizanje definiranih ciljeva
Posebne aktivnosti i ulaganja moraju biti u skladu sa standardima Unije ne kasnije od 24 mjeseca od
datuma osnivanja poljoprivrednog gospodarstva (ako je primjenjivo);
Opis koji planirane aktivnosti imaju na okoli;
Indikativnu ekonomsku veliinu poljoprivrednog gospodarstva;
Informaciju o stjecanju potrebnih profesionalnih vjetina i znanja (ako je primjenjivo) kao i ostale
potrebna/dogovorena savjetovanja i/ili treninge;
Pokazatelji ekonomske odrivosti
Aktivnosti u poslovnom planu moraju biti provedene unutar 3 godine od datuma pojedinane odluke o
dodijeli sredstava.
Poslovni plan treba, u roku od 18 mjeseci od datuma osnivanja poljoprivrednog gospodarstva, osigurati
potivanje definicije aktivnog poljoprivrednika u skladu s lankom 9. Uredbe (EU) br. 1307/2013 i lankom
19. 4 Uredbe (EU) br. 1305/2013.
Koritenje mogunosti kombiniranja razliitih mjera s pomou poslovnog plana koji mladim
poljoprivrednicima omoguuje pristup tim mjerama
Nije primjenjivo.
Obuhvaena podruja diversifikacije

Nije primjenjivo.
313
8.2.6.3.2. O_02: Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti
Podmjera:
6.2. potpore za osnivanje poduzea za nepoljoprivredne djelatnosti u ruralnim podrujima
Sadanja razina poljoprivredne proizvodnje ne omoguuje odravanje postojee zaposlenosti ili stvaranje
novih radnih mjesta kako bi se odralo ruralno stanovnitvo i poticao odrivi razvoj ruralnih podruja.
Budui da sve vei broj obiteljskih gospodarstava vie ne mogu ekonomski odrivo poslovati samo od
primarne poljoprivredne proizvodnje bez dodatnog prihoda na gospodarstvu, cilj ove operacije je stvoriti
alternativu za nedovoljno iskoritenu radnu snagu za zapoljavanje na gospodarstvu u nepoljoprivrednim
djelatnostima i uslugama. Navedeno e doprinijeti fokus podruju 6A i odgovara na potrebu 23.
Pod ovim tipom operacije nove nepoljoprivredne djelatnosti u ruralnom podruju smatraju se:
aktivnosti ruralnog turizma (ugostiteljstvo i turistike usluge na poljoprivrednom gospodarstvu ili
obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu kao to su vinoteke/ kuaonice, odmaralita, soba,
apartman, ruralna vikendica, kamp i poljoprivredne, umarske, sportske i rekreacijske, obrazovne i
ostale aktivnosti vezane uz poljoprivredno gospodarstvo, zatim ugostiteljske usluge vezane za
skupine ugostiteljskih objekata hoteli, kampovi i ostali ugostiteljski objekti za smjetaj, te
njihovi pratei i dodatni sadraji; turistike usluge vezane za planinski, pustolovni, sportskorekreativni, ciklo, zdravstveni, edukativni te ostale posebne oblike turizma u ruralnom podruju);
prerada, marketing i izravna prodaja lokalnih proizvoda;
tradicijski, umjetniki obrti izrada suvenira;
pruanje usluga u ruralnom podruju
to se tie ulaganja u preradu / marketing i izravnu prodaju, proizvodi navedeni u Dodatku I. i oni koji nisu
navedeni u Dodatku I su prihvatljivi kao ulaz za preradu / marketing ako je produkt prerade/predmet trenja
proizvod koji nije obuhvaen Prilogom I. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Potpora za ulaganje u
pruanje usluga u poljoprivredi e se dodijeliti kako bi se pruale usluge treim stranama.
Potpora e se dodjeljivati u obliku bespovratnih novanih sredstava.

Potpora za pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti unutar ove podmjere moe se dodijeliti samo jednom u
cijelom programskom razdoblju 2014. - 2020.
Zakon o poljoprivredi (NN 30/15)

Zakon o pruanju usluga u turizmu (NN 68/07, 88/10, 30/14)
Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 138/06, 152/08, 43/09, 88/10, 50/12, 80/13, 30/14, 89/14,
152/14)
Zakon o trgovini (NN 87/08, 116/08, 76/09, 114/11, 68/13, 30/14)
Zakon o obrtu (NN 143/13).
314
Korisnici unutar ove podmjere su poljoprivredna gospodarstava upisana u Upisnik poljoprivrednih

gospodarstava i fizike osobe u svojstvu nositelja ili lana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva koji
pokreu novu nepoljoprivrednu djelatnost.
Potpora unutar ove podmjere dodijelit e se u obliku paualnog iznosa za provedbu poslovnog plana za
pokretanje nove nepoljoprivredne djelatnosti na poljoprivrednom gospodarstvu smjetenom u ruralnom
podruju kako je ono definirano u Programu.
Prerada svih vrsta ulaznih sirovina (Prilog I. ili izvan Priloga I.) je prihvatljiva ukoliko je produkt
prerade/predmet trenja proizvod koji nije obuhvaen Prilogom I. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
Pokretanje nepoljoprivredne djelatnosti se odvija na podruju jedinice lokalne samouprave u kojoj je

sjedite poljoprivrednog gospodarstva u naselju s najvie 5 000 stanovnika;
Ukoliko je korisnik fizika osobe u svojstvu nositelja ili lana obiteljskog poljoprivrednog
gospodarstva prebivalite korisnika mora biti ili u naselju gdje se ulaganje provodi ili u sjeditu
obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva
Korisnik mora biti registriran u skladu s nacionalnim zakonodavstvom za aktivnosti koje se odnose
na prihvatljivo ulaganja najkasnije na kraju ulaganja.
Poljoprivredno gospodarstvo pripada ekonomskoj veliini iskazanoj u ukupnom standardnom
ekonomskom rezultatu poljoprivrednog gospodarstva od najmanje 1.000 EUR
Korisnik mora biti upisan u Upisnik poljoprivrednih proizvoaa najmanje jednu godinu prije
prijave na natjeaj
Korisnik mora podnijeti poslovni plan kojeg treba u potpunosti provesti u razdoblju manje od tri
godine;
Prihvatljive aktivnosti su u skladu s vaeim stratekim ili planskim dokumentima
Potpora za pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti ograniena je na mikro i mala poduzea u
ruralnom podruju
Potpora se dodjeljuje za novu nepoljoprivrednu djelatnost koja nije zapoeta do vremena podnoenja
zahtjeva za potporu
Pruatelji usluga trebali bi uspostaviti knjigovodstvo ili odgovarajuu evidenciju sukladno
nacionalnim propisima najkasnije na kraju ulaganja kako bi dokazali pruanje usluga treim
stranama.
315
Kriteriji odabira za prihvatljive operacije bit e razraeni u Pravilniku, a temeljit e se na sljedeim

principima:
Obrazovanje i profesionalno iskustvo (prednost se daje obrazovanju i strunim vjetinama vezanim

uz nepoljoprivrednu djelatnost za koju se prijavljuje);
broj novih/sauvanih poslova ukljuujui i poveanje zaposlenja na puno radno vrijeme;
utjecaj planiranih djelatnosti na okoli (prednost imaju djelatnosti s pozitivnim utjecajem na okoli).
Iznos javne potpore po korisniku je 50.000 EUR.

Potpora se isplauje u dvije rate u vremenu od najvie tri godine. Isplata zadnje rate uvjetovana je
provedbom aktivnosti iz poslovnog plana u propisanom vremenskom razdoblju.

Nije primjenjivo.
316
br. 1305/2013
Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.

Poslovni plan za potporu za pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim podrujima bit e propisan
Pravilnikom o provedbi mjere.
Poslovni plan sadri:
Poetno ekonomsko stanje korisnika koji se prijavljuje za potporu;
Informacije o korisniku, ukljuujui obrazovanje i profesionalno radno iskustvo u sektoru kojem

pripada djelatnost koja je predmet prijave;
Opis poetnog stanja poljoprivrednog gospodarstva;
Kljune toke i ciljevi za razvoj nove djelatnosti korisnika;
Opis modela za razvoj novih djelatnosti;
Posebni ciljevi koji e se ispuniti nakon provedbe razvojnih aktivnosti;
Aktivnosti potrebne za postizanje navedenih ciljeva (graenje, rekonstrukcija ili opremanje radiona,
prostora i objekata za obavljanje razliitih prihvatljivih aktivnosti; stjecanje profesionalnih
kvalifikacija u sektoru koji je predmet prijave, itd.). Sve aktivnosti trebaju biti u okviru sektora koji
je predmet prijave.
Pojedinosti o potrebnim aktivnostima za razvoj aktivnosti korisnika ili poljoprivrednog gospodarstva

ili mikro ili malog poduzea, kao to su investicije, obuka i savjetovanje;
317
Detaljan opis investicije;
Vremenski okvir s detaljnim aktivnostima koje su potrebne za ostvarivanje navedenih ciljeva;
Indikativan plan proizvedenih koliina;
Dokaz da e planirane aktivnosti omoguiti dostizanje definiranih ciljeva;
Opis koji planirane aktivnosti imaju na okoli;
Informacija o stjecanju potrebnih profesionalnih vjetina i znanja (ako je primjenjivo) kao i ostale
potrebna/dogovorena savjetovanja i/ili treninge;
Pokazatelji ekonomske odrivosti (NPV, IRR).
Nije primjenjivo.
ruralni turizam (kao to je smjetaj malog kapaciteta i objekti za pruanje usluga prehrane, sportski i
rekreacijski objekti, itd. sukladno nacionalnom zakonodavstvu);
tradicijski obrti, umjetniki obrti, izrada suvenira.
Pruanje usluga u ruralnim podrujima u sektorima poljoprivrede i umarstva ukljuuje primjerice, IT

centre, radionice za popravak poljoprivrednih i umskih strojeva, vrtia, igralita za djecu, sportskorekreativnih centara za mlade i odrasle, veterinarske usluge, pruanje usluga opskrbe stanovnitva ruralnih
podruja, usluge brige o starijim i nemonim osobama, itd.
318
8.2.6.3.3. O_03: Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava
Podmjera:
6.3. potpora za pokretanje poslovanja za razvoj malih poljoprivrednih gospodarstava
Opstanak i razvoj malih poljoprivrednih gospodarstava temelji se na potrebi za restrukturiranjem i

poveanjem dodane vrijednosti. Ova operacija prua pomo malim potencijalno odrivim farmama koje su
orijentirane na trinu proizvodnju u skladu sa zahtjevima koje postavlja trite, ali im nedostaju glavni
resursi. Na taj nain e se pomoi takvim gospodarstvima u prijelazu na trino orijentiranu proizvodnju da
postanu gospodarski odrivi, to je preduvjet za postizanje konkurentnosti u poljoprivrednom sektoru.
U Hrvatskoj postoji 93,080 poljoprivrednih gospodarstava koja spadaju u ekonomsku veliinu izmeu 2.000
EUR i 7.999 EUR iskazanim u SO. Takoer, ova poljoprivredna gospodarstva imaju iri znaaj za ruralno
podruje u pogledu ruralnog stanovnitva, zatite okolia i ouvanja bioraznolikosti. Kroz ovu potporu,
malim poljoprivrednim gospodarstvima, kao i ostalim aktivnostima koje su navedene u njihovom
poslovnom planu (prijelaz na ekoloku poljoprivredu, diversifikacija, itd.) pruit e se mogunost dostizanja
gospodarske odrivosti. U svojem poslovnom planu trebaju jasno definirati ulaze, aktivnosti i ciljeve koje e
postii kroz sljedee tri godine.
Ova operacija doprinosi fokus podruju 2A i izravno odgovara Potrebi 06.
Potpora se dodjeljuje u obliku bespovratne financijske pomoi.

Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava unutar ove mjere moe se odobriti samo jednom u
cijelom programskom razdoblju 2014.-2020.
Zakon o poljoprivredi (NN 30/15)
Korisnici potpore su mala poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava.
Potpora unutar ove podmjere dodijelit e se u obliku paualnog iznos za provedbu poslovnog plana kako bi
319
se osigurao odriv rast i razvoj poljoprivrednog gospodarstva.
Potpora se dodjeljuje korisniku ije se poljoprivredno gospodarstvo nalazi u kategoriji ekonomske

veliine iskazane u ukupnom standardnom ekonomskom rezultatu poljoprivrednog gospodarstva od
2.000 EUR do 7.999 EUR;
Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava ograniena je na mikro i mala poduzea;
Podnoenje poslovnog plana koji treba u potpunosti biti proveden u razdoblju manje od tri godine;
Procjena poslovnog plana (pokazatelja koji se odnose na kvalitetu i odrivost).

principima:
veliina poljoprivrednog gospodarstva (prednost imaju poljoprivredna gospodarstva s viim SO);

utjecaj planiranih djelatnosti na okoli (prednost imaju djelatnosti s pozitivnim utjecajem na okoli);
Strateka podruja (prednost imaju otoci i planinska podruja).
Samo operacije koje prelaze minimalni bodovni prag bit e financirane..
Iznos javne potpore po korisniku je 15.000 EUR.

Potpora se isplauje u dvije rate u vremenu od najvie tri godine. Isplata zadnje rate uvjetovana je
provedbom aktivnosti iz poslovnog plana u propisanom vremenskom razdoblju.

320
Nije primjenjivo.
br. 1305/2013
Poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava (ekonomske veliine
iskazane u ukupnom standardnom ekonomskom rezultatu poljoprivrednog gospodarstva od 2.000 EUR do
7.999 EUR)
Donji prag za ostvarivanje potpore za mlade poljoprivrednike je vii od gornjeg praga za ostvarivanje
potpore za mala poljoprivredna gospodarstva.
EUR do 7.999 EUR)
ukupnom standardnom ekonomskom rezultatu poljoprivrednog gospodarstva od 8.000 49.999 EUR).
Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.

Poslovni plan za potporu razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava bit e propisan Pravilnikom o
321
provedbi mjere. Poslovni plan sadri:

poetno stanje poljoprivrednog gospodarstva:
o informacije o korisniku, ukljuujui obrazovanje i profesionalno radno iskustvo
o opis poetnog stanja poljoprivrednog gospodarstva, ukljuujui povrinu oranica kultiviranih
kultura i broj stoke, trenutano stanje materijalne imovine (oprema, mehanizacija, staje za
stoku, ostale zgrade za proizvodnju, itd.), trenutnu situaciju koja se tie zaposlenika/radnika,
postojeu proizvodnju, prihod od prodaje, postojeu trinu situaciju, lokaciju, ekonomsku
veliinu, itd.
kljune toke i ciljeve za razvoj djelatnosti na poljoprivrednom gospodarstvu:
o opis modela razvojnih aktivnosti malih poljoprivrednih gospodarstava
o posebni ciljevi koji e se ispuniti nakon provedbe razvojnih aktivnosti
o aktivnosti potrebne za postizanje posebnih ciljeva (poboljanje stanja zgrada putem kupnje
(ukljuujui i najam zgrada), izgradnje, poboljanja i/ili renoviranja; kupnja mehanizacije i
opreme; poveanje povrine pod oranicama na poljoprivrednom gospodarstvu; zasnivanje
i/ili ponovna sadnja trajnih nasada; stjecanje profesionalnih kvalifikacija u poljoprivredi,
itd.). Sve aktivnosti trebaju biti u okviru poljoprivrede.
pojedinosti o aktivnostima, ukljuujui i one koje se odnose na okolinu odrivost i uinkovitost
resursa, koje mogu doprinijeti odrivosti poljoprivrednog gospodarstva, kao to su investicije,
obuka, suradnja:
o detaljan opis investicije
o vremenski okvir s detaljnim aktivnostima koje su potrebne za ostvarivanje posebnih ciljeva
o indikativan plan proizvedenih koliina, povezanih trokova i prodaje
o dokaz da e planirane aktivnosti omoguiti dostizanje definiranih ciljeva
o opis utjecaja koji planirane aktivnosti imaju na okoli
o indikativnu ekonomsku veliinu poljoprivrednog gospodarstva
o prikaz financijske odrivosti
Nije primjenjivo.

Nije primjenjivo.
322
8.2.6.3.4. O_04: Razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim podrujima
Podmjera:
6.4 - potpora za ulaganja u stvaranje i razvoj nepoljoprivrednih proizvoda
Potpora ulaganju u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti doprinosi unapreenju gospodarske aktivnosti u

ruralnim podrujima, odravanju i stvaranju novih radnih mjesta i poveanje prihoda gospodarskih
subjekata. Cilj diversifikacije je pruiti ekonomsku aktivnost koja e privui ljude da ive i rade u ruralnim
podrujima. Ovaj tip operacije doprinosi fokus podruju 6A i izravno odgovara potrebi 23.
Ulaganjima unutar ove operacije smatraju se:
ruralni turizam;
tradicijski,umjetniki obrti, izrada suvenira;
pruanje usluga u ruralnom podruju
to se tie ulaganja u preradu / marketing i izravnu prodaju, proizvodi navedeni u Dodatku I. i oni koji nisu
navedeni u Dodatku I su prihvatljivi ako je produkt prerade/predmet trenja proizvod koji nije obuhvaen
Prilogom I Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Potpora za ulaganje u pruanje usluga u poljoprivredi
e se dodijeliti kako bi se pruale usluge treim stranama.
Turizam u ruralnim podrujima se odnosi na sljedee vrste ugostiteljskih i turistikih ponuda:
- ugostiteljsko turistike usluge na poljoprivrednom gospodarstvu ili obiteljskom poljoprivrednom
gospodarstvu (vinotoje/kuaonica, izletite, soba, apartman, ruralna kua za odmor, kamp, te
poljoprivredne, umarske, sportsko-rekreativne, edukativne i sline aktivnosti vezane za poljoprivredno
gospodarstvo)
ugostiteljsko turistike usluge vezane za slijedee skupine ugostiteljskih objekata: hoteli (hotel,
aparthotel, hotel batina, integrirani, difuzni, pansion), kampovi (kamp, kampiralite, kamp
odmorite) i ostali ugostiteljski objekti za smjetaj (hostel, planinarski dom, lovaki dom,
robinzonski smjetaj i dr.), te njihovi pratei i dodatni sadraji;
ugostiteljsko- turistike usluge u objektima tradicijske (kulturne) batine,
turistike usluge vezane za planinski, pustolovni, sportsko-rekteativni, cikloturizam, zdravstveni,

edukativni i druge posebne oblike turizma na ruralnom prostoru.
Potpora se dodjeljuje u obliku bespovratnih financijskih sredstava
323
Zakon o pruanju usluga u turizmu (NN 68/07, 88/10, 30/14);

Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 138/06, 152/08, 43/09, 88/10, 50/12, 80/13, 30/14, 89/14,
152/14);
Zakon o trgovini (NN 87/08, 116/08, 76/09, 114/11, 68/13, 30/14);
Zakon o obrtu (NN 143/13).
Korisnici unutar ovog tipa operacije su Poljoprivredna gospodarstva upisana u upisnik poljoprivrednih
gospodarstava, te fizike osobe u svojstvu nositelja ili lana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva koje
razvijaju nepoljoprivrednu djelatnost.
Sukladno lanku 45. Uredbe (EU) br. 1305/2013 prihvatljivi trokovi ukljuuju:
graenje ili rekonstrukciju objekata;

nabavku novih strojeva i opreme, ukljuujui raunalni softver, do trine vrijednosti imovine;
ope trokove do 10% ukupno prihvatljivih trokova projekta.
Planirana nepoljoprivredna djelatnost mora se odvijati na podruju jedinice lokalne samouprave u

kojoj je sjedite poljoprivrednog gospodarstva, u naselju s najvie 5,000 stanovnika;
Poljoprivredno gospodarstvo pripada ekonomskoj veliini iskazanoj u ukupnom standardnom
ekonomskom rezultatu poljoprivrednog gospodarstva od najmanje 2,000 EUR);
Korisnik mora biti registriran, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, za specifinu djelatnost koja
je vezana uz planirano prihvatljivo ulaganje najkasnije do trenutka podnoenja zahtjeva za konanu
isplatu;
Korisnik mora biti upisan u Upisnik poljoprivrednih proizvoaa najmanje jednu godinu prije
podnoenja Zahtjeva za dodjelu potpore;
Potpora za razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti ograniena je na mikro i mala poduzea;
Pruatelji usluga trebaju uspostaviti knjigovodstvo ili odgovarajuu evidenciju sukladno
nacionalnim propisima najkasnije do trenutka podnoenja zahtjeva za konanu isplatu kako bi
dokazali pruanje usluga treim stranama.

principima:
obrazovanje i profesionalno iskustvo (prednost se daje obrazovanju i profesionalnim vjetinama

324
vezanim uz ulaganje);
broj novih/sauvanih poslova ukljuujui i poveanje zaposlenja na puno radno vrijeme;
utjecaj planiranih djelatnosti na okoli (prednost imaju djelatnosti s pozitivnim utjecajem na okoli);
stupanj gospodarske razvijenosti podruja ulaganja sukladno indeksu razvijenosti (prednost imaju
podruja s niim indeksom razvijenosti).
Intenzitet potpore iznosi do 70 % prihvatljivih trokova.

Visina potpore
najnia vrijednost javne potpore po investiciji iznosi EUR 3.500;

najvia vrijednost javne potpore po investiciji iznosi EUR 200.000
Potpora se dodjeljuje prema de minimis pravilu.


Rizici karakteristian za ovaj tip operacije su:
nepotivanje pravila de minimis
neispravan postupak nabave robe i usluga;
korisnik je pokrenuo je projekt prije podnoenja zahtjeva

Specifine aktivnosti za umanjenje rizika bit e:
provjere koje e obavljati odgovorno tijelo koje biljei de minimis potpore malim i srednjim
poduzeima.
Postupci nabave roba i usluga moraju biti provjereni od strane Agencije za plaanja
Svi trokovi, osim opih trokova nastali prije podnoenja prijave e biti tretirane kao
neprihvatljivim od strane Agencije za plaanja. Posebne provjere e se provesti na dan nastalih
trokova.
325
Nije primjenjivo.
Definicija malog poljoprivrednog gospodarstva iz lanka 19. stavka 1. toke (a) alineje (iii). Uredbe (EU)
br. 1305/2013
Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.

Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.

326
ruralni turizam;
tradicijski, umjetniki obrti, rukotvorine;
pruanje usluga u ruralnom podruju i za poljoprivredni i za umarski sektor okvirno ukljuuje: IT
centre, radionice za popravak poljoprivrednih i umarskih strojeva, djeji vrtii, igraonice za djecu,
sportsko-rekreativni centri, veterinarske usluge, pruanje usluga opskrbe za ruralno stanovnitvo
(pokretna prodaja proizvoda), usluga skrbi za starije i nemone osobe).

Prepoznati su sljedei rizici u mjeri M06:
Nepotpuno ostvarenje poslovnog plana i / ili rizik nerealnog i nejasnog poslovnog plana na temelju
nepouzdanih podataka;
Naputanje djelatnosti unutar pet godina od odluke o dodjeli potpore;
Administrativni sustav ne ukljuuje odgovarajue provjere zahtjeva za isplatu; ili administrativni

postupak nije zabiljeen dovoljno dobro da bi se osiguralo da su napravljene sve provjere;
Korisnik nije ispunio rok za provedbu svojeg projekta.
Potpuno ispunjenje poslovnog plana bit e postavljeno kao pravni uvjet u odluci o odobrenju
operacije koju izdaje Agencija za plaanja. Predvieno je provesti administrativnu kontrolu nad svim
odobrenim poslovnim planovima kako bi se provjerila razina njihovog ispunjenja. Isplata na
temeljem podnesenih zahtjeva za isplatu moe se izvriti tek nakon to se izvre i verificiraju sve
kontrole vezane uz provjeru cjelovitog ostvarenja poslovnog plana. Kao preventivno djelovanje,
predvieno je obrazovanje i osposobljavanje potencijalnih korisnika, kao i vodstvo tijekom provedbe
poslovnog plana;
Odabir korisnika primjenom odgovarajuih kriterija za odabir koji e jamiti odreenu odrivost
poslovanja;
Sve potrebne provjere zahtjeva za isplatu korisnika moraju biti propisane u pisanim procedurama
Agencije za plaanja i svaki slubenik odgovoran za odobrenje mora imati na raspolaganju detaljni
kontrolni popis provjera koje je potrebno poduzeti. To ukljuuje i popratnu dokumentaciju iz
zahtjeva i dovoljno detaljan tijek revizije koje su izvrene tijekom navedene provjere. Ta potvrda
moe biti napravljena elektronskim putem odnosno na temelju dokumenata. Osim toga, mora
postojati dokaz o pregledu prijave od strane drugog lana osoblja ukoliko se odnosi na odobravanje
plaanja. Ovaj pregled moe biti izveden na bazi uzorka i samo provjere kritine prihvatljivosti
ovisno o naravi identificiranog rizika povezanih posebnih u uspostavljenom sustavu kontrole;
Svi uvjeti i zahtjevi koje korisnik mora slijediti tijekom provedbe odabrane operacije e biti
propisani u proceduri donoenja odluke o odobrenju zahtjeva izdanih od strane Agencije za plaanja.
Informativne aktivnosti poput info dana, elektronikih komunikacijskih alata, help-desk itd.
predviene su kako bi se ublaili rizici vezani uz neispunjavanja uvjeta provedbe od strane korisnika.
327
Provedba pod-mjera 6.2. i 6.4. U razdoblju od 2014. - 2020. moe biti uspjena s obzirom na iskustva
steena kroz provedbu IPARD mjere 302 "Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti".
Na temelju poduzetih aktivnosti za umanjenje rizika gore mjera je provjerljiva.

Nije primjenjivo.

Definicija malog poljoprivrednog gospodarstva iz lanka 19. stavka 1. toke (a) alineje (iii). Uredbe (EU)
br. 1305/2013
veliine ekonomske veliine iskazane u ukupnom standardnom ekonomskom rezultatu poljoprivrednog
gospodarstva od 2.000 EUR do 7.999 EUR).
Donja granica potpore za mlade poljoprivrednike je via od gornje granice za potporu malim
poljoprivrednim gospodarstvima.
EUR do 7.999 EUR).
ukupnom standardnom ekonomskom rezultatu poljoprivrednog gospodarstva od 8.000 49.999 EUR).
Nije primjenjivo.
328
Definirano je na razini tipa operacije.

Detaljno su opisani u odreenim vrstama operacije unutar ove mjere.
Nije primjenjivo.
ruralni turizam;
tradicijski, umjetniki obrti, rukotvorine;
Pruanje usluga u ruralnom podruju i za poljoprivredni i za umarski sektor okvirno ukljuuje: IT centre,
radionice za popravak poljoprivrednih i umarskih strojeva, djeji vrtii, igraonice za djecu, sportskorekreativni centri, veterinarske usluge, pruanje usluga opskrbe za ruralno stanovnitvo (pokretna prodaja
proizvoda), usluga skrbi za starije i nemone osobe).

Za provedbu ove mjere poduzee se smatra svakim subjektom koji se bavi gospodarskom djelatnou, bez
obzira na njegov pravni oblik (Smjernice Komisije 2003/361/EZ). To ukljuuje, posebno, samozaposlene
osobe i obiteljska poduzea koji se bave obrtom ili drugim djelatnostima, a partnerstva ili udruenja koja
redovito obavljaju gospodarsku djelatnost.
Mikro poduzea - U kategoriji malih i srednjih poduzea, mikro poduzee definira se kao poduzee
koje zapoljava manje od 10 osoba i iji godinji promet i /ili ukupna godinja bilanca ne prelazi
2.000.000 EUR;
Mala poduzea - U kategoriji malih i srednjih poduzea, malo poduzee definirano je kao poduzee
koje zapoljava manje od 50 osoba i iji godinji promet i / ili ukupna godinja bilanca ne prelazi
10.000.000 EUR.
329
8.2.7. M07 - Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim podrujima (l. 20.)
Ruralno podruje obiljeava zaostajanje u gospodarskom razvoju, nerazvijena pratea infrastruktura,
ukljuujui dostupnost usluga i uvjeta za ivot to je je dovelo do smanjenja broja stanovnika ruralnih
podruja te nedostatka interesa mladih obitelji da ive i rade u ruralnim podrujima. Istovremeno, ruralna
podruja Hrvatske su bogata prirodnim, drutvenim i kulturnim nasljeem. Slabo koritenje resursa je
posljedica nedostatka sredstava ali i posljedica nedostatka kvalitetnih lokalnih stratekih planova razvoja.
Rekonstrukcijom i izgradnjom male infrastrukture u ruralnim podrujima stvaraju se preduvjeti za poticanje
drutveno-gospodarskog rasta i zaustavljanje negativnog depopulacijskog trenda u ruralnim podrujima.
Dodjelom potpore jedinicama lokalne samouprave za izradu razvojnih planova postie se vea uinkovitost
dodjele potpore predviene kroz pojedine operacije unutar podmjera, obzirom da se prihvatljive operacije
trebaju provoditi u skladu s planovima za razvoj jedinica lokalne samouprave i naselja u ruralnim
podrujima. Cilj provedbe operacija u okviru mjere "Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim podrujima"
je poboljanje ivotnih uvjeta u ruralnim sredinama, doprinos atraktivnosti sela i njegovom razvojnom
potencijalu za druge aktivnosti te poticanje rasta i drutveno - ekonomske odrivosti, ime se izravno
doprinosi potrebi 25.
Posebne vrste operacija e potaknuti razvoj ruralnog gospodarstva i pomoi u izazovima koji su specifini u
ruralnim sredinama kao to su gospodarski, zemljopisni i demografski uvjeti koji se odnose na udaljenost,
smanjenje stanovnitva, starenje, drutvenu izolaciju i trinu strukturu koje mogu utjecati na ivote ljudi.
Udaljenosti od gospodarskih sredita i usluga s ogranienim lokalnim sadrajima stvaraju dodatne izazove.
Ulaganja putem ove mjere imaju za cilj ublaiti neke od tih potekoa osobito nedostatak pristupa uslugama
i infrastrukturi, kao to su ulaganja u ceste, pristup sustavu vodoopskrbe i odvodnje javne prostore, razvoj
kulturnih, sportskih sadraja i sadraja za slobodno vrijeme.
Ulaganja koja potiu rast i promicanje ekoloke, drutveno-gospodarske odrivosti ruralnih podruja u
skladu s lokalnim planovima razvoja / strategijama bit e usmjerena u okviru ovog prioriteta kako bi se
postiglo gospodarskog oivljavanje ruralnih podruja i promicali rast i razvoj novih radnih mjesta.
330
Prioritet 6: Promicanje drutvene ukljuenosti, smanjenje siromatva te gospodarski razvoj u ruralnim

podrujima
Potpora investicijama u obnovu i razvoj naselja mjera usmjerena je na poboljanje uvjeta ivota u ruralnim
sredinama i na taj nain doprinosi razvoju privlanosti naselja kao ivotne sredine i potencijala razvoja za
druge aktivnosti, a posebno ruralnog turizma.
Fokus podruje 6B: Poticanje lokalnog razvoja u ruralnim podrujima
Ova mjera doprinosi ostvarenju meusektorskih ciljeva vezanih uz okoli i inovacije kao doprinos
ublaavanju klimatskih promjena. Sve lokalne razvojne strategije moraju uzeti u obzir zatitu okolia,
klimatske prilagodbe za poplave, sue, tue, toplinske valove i davanje prednosti klimatski otpornoj ruralnoj
infrastrukturi i uslugama.
Zatita okolia - U okviru ove mjere poticat e se ulaganja lokalnu infrastrukturu koja e utjecati na
smanjenje oneienja okolia i ouvanje ruralnog krajobraza.
Nadalje, ulaganja u infrastrukturu manjih razmjera koja se odnose na sustav vodoopskrbe, odvodnje i
proiavanje otpadnih voda izravno e doprinijeti ciljevima pravne steevine EU o zatiti okolia
(Direktiva Vijea 98/83EZ od 3. studenog 1998. o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potronju (SL L
330, 05.12.1998.), Direktiva Vijea 91/271/EEZ od 21. svibnja 1991. o proiavanju komunalnih otpadnih
voda (SL L 135, 30.05.1991)). Ulaganja koja se odnose na opskrbu vodom doprinijet e smanjenju gubitaka
vode i poveanju pouzdanosti i uinkovitosti sustava vodoopskrbe. Ulaganja e poveati stopu prikljuenja
na sustav javne odvodnje i koliinu otpadnih voda tretirati na odgovarajuoj razini te na taj nain
neposredno doprinijeti poboljanju zatite okolia u ruralnom podruju.
Inovacije - U okviru ove mjere potpore su namijenjene obnovi sela koja kroz nova znanja i inovativan
pristup u organizaciji osnovnih usluga trebaju doprinijeti ouvanju i razvoju ruralnih prostora. Provedba
inovativnih procesa u stratekom planiranju razvoja i pruanju lokalnih osnovnih usluga na ruralnim
podrujima e se poticati kroz ciljane investicije.
8.2.7.3.1. O_01: Sastavljanje i auriranje planova za razvoj jedinica lokalne samouprave
Podmjera:
7.1 - potpora za sastavljanje i auriranje planova za razvoj opina i sela u ruralnim podrujima i
njihovih temeljnih usluga te planova zatite i upravljanja koji se odnose na lokalitete N2000. i druga
U Republici Hrvatskoj jedinice lokalne samouprave su podijeljene na opine i gradove prema Zakon o
lokalnoj i regionalnoj samoupravi. Opine imaju manje od 10.000 stanovnika, a gradovi su iznad 10 000
stanovnika. No, postoje iznimke, neki gradovi imaju manje od 10.000 stanovnika a status grada su stekli na
331
temelju povijesnih razloga. Meutim, obzirom na gospodarski razvoj, postojeu infrastrukturu, broj
stanovnika, gustou naseljenosti imaju obiljeje ruralnih mjesta. Sve opine, gradovi s manje od 10 000
stanovnika nalaze se u ruralnom podruju. Oni su odgovorni za izradu relevantnih stratekih i razvojnih
planova na njihovu teritoriju koji ukljuuje i naselja do 5.000 stanovnika. Potpora se dodjeljuje za izradu
i/ili auriranje stratekih i planskih dokumenata u ruralnim podrujima izravno vezanih uz razvoj vaeih
podruja. Sve lokalne razvojne strategije moraju uzeti u obzir zatitu okolia, klimatske prilagodbe za
poplave, sue, tue, toplinske udare i davanje prednosti klimatski otpornoj ruralnoj infrastrukturi i uslugama.
Ovaj tip operacije doprinosi fokus podruju 6B: Poticanje lokalnog razvoja u ruralnim podrujima.
Potpora se dodjeljuje u obliku bespovratnih novanih sredstava.
Zakon o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08,
36/09, 150/11, 144/12, 19/13)
Zakon o prostornom ureenju (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12)
Zakon o gradnji (NN 153/13);
Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03, 82/04,
110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 94/13, 153/13, 147/14).
Korisnici unutar ove operacije su:
Opine
gradovi do 10 000 stanovnika.
Trokovi se odnose na izradu i auriranje dokumenata za razvoj jedinica lokalne samouprave, kao to su:
trokovi strunjaka
trokovi javnih rasprava,
dizajn i umnoavanje dokumenata i sl.:
Prema lanku 45. Uredbe (EU) br 1305/2013 i lanku 65. Uredbe (EU) br 1303/2013 prihvatljivi trokovi
moraju biti izravno povezani s izradom i auriranjem stratekih ili planskih dokumenata vezanih uz razvoj
podruja za koje se izrauju.
332
Slubena odluka nadlenog tijela jedinice lokalne samouprave o izradi/izmjeni i dopuni dokumenta.
Operacije se odabiru na temelju poziva za dostavu prijedloga.

Kriteriji za odabir prihvatljivih operacija e biti propisani Pravilnikom na sljedeim naelima:
broj stanovnika (prioritet su jedinice lokalne samouprave s manjim brojem stanovnika);
prioritet prema vrsti stratekog / planskog dokumenta (prioritet su prostorni planovi jedinice lokalne
samouprave)
Intenzitet potpore iznosi do 100 % od ukupnih prihvatljivih trokova ulaganja.

Visina potpore:
najnia vrijednost javne potpore po operaciji iznosi 5.000 EUR;

najvia vrijednost javne potpore po operaciji iznosi 70.000 EUR.

Mjere za ublaavanje rizika su definirane na razini mjere.
Ovaj tip operacije je provjerljiv.

333
Nije primjenjivo.
Definicija male infrastrukture, ukljuujui malu turistiku infrastrukturu iz lanka 20. stavka 1. toke (e)
Uredbe (EU) br. 1305/2013
Nije primjenjivo.
Ako je primjenjivo, posebno odstupanje kojim se omoguuje pruanje potpore za veu infrastrukturu za
ulaganja u irokopojasnu tehnologiju i obnovljive izvore energije
Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.
Odreivanje pragova iz lanka 13. toke (e) [DA RD C(2014)1460]

Nije primjenjivo.
334
8.2.7.3.2. O_02: Ulaganja u graenje javnih sustava za vodoopskrbu, odvodnju i proiavanje otpadnih
voda
Podmjera:
7.2 - potpora za ulaganja u izradu, poboljanje ili proirenje svih vrsta male infrastrukture,
ukljuujui ulaganja u obnovljive izvore energije i utedu energije
Potpora se dodjeljuje izgradnji mala infrastrukture koja obuhvaa izgradnju i/ili rekonstrukciju javnih
vodoopskrbnih sustava, sustava odvodnje i sustava proiavanja otpadnih voda za javnu uporabu u
ruralnim podrujima.
Ulaganje u vodoopskrbu e osigurati pruanje pitke vode dobre kvalitete i poveanje stope prikljuenosti
stanovnitva na javni sustav opskrbe pitkom vodom. Ulaganja su usmjerena na poveanje uinkovitosti
sustava javne vodoopskrbe i doprinose smanjenju gubitaka vode te otkrivanju i uklanjanju istjecanja.
Ulaganja u odvodni sustav e poveati broj stanovnika u stopu prikljuenja na sustav javne odvodnje.
Izgradnja i /ili rekonstrukcija ureaja za proiavanje otpadnih voda, mala postrojenja za obradu vode i
septike jame doprinijet e smanjenju tete na okoliu spreavanjem isputanja oneienih voda.
Provedba operacije mora biti u skladu s relevantnim lokalnim stratekim / razvojnim dokumentima te u
skladu s lokalnim planovima razvoja. Ova vrsta operacije doprinosi fokus podruju 6B: Poticanje lokalnog
razvoja u ruralnim podrujima.

Zakon o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08,
36/09, 150/11, 144/12, 19/13);
Zakon o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14);
Zakon o regionalnom razvoju (NN 153/09).
Korisnici unutar ovog tipa operacije su:
335
javni isporuitelji vodnih usluga javne vodoopskrbe ili javne odvodnje.
Prihvatljivi trokovi
Prema lanku 45. Uredbe (EU) br 1305/2013 i lanak 65. Uredbe (EU) br 1303/2013 prihvatljivi trokovi
su:
graenje javnog sustava za vodoopskrbu, odvodnju i proiavanje otpadnih voda;

kupnja i ugradnja opreme za sustav vodoopskrbe, odvodnje i sustava proiavanja otpadnih voda
ukljuujui raunalni softver do trine vrijednosti;
opi trokovi do 10% vrijednosti ukupno prihvatljivih trokova projekta kao to su usluge arhitekata,
inenjera i konzultanata, studije izvedivosti.
ulaganje je prihvatljivo u naseljima do 2.000 stanovnika

ulaganje je prihvatljivo ako je u skladu sa razvojnom dokumentacijom i prostornim planom jedinice
lokalne samouprave
korisnik je duan osigurati funkcionalnost vodovodne mree i/ ili sustav za odvodnju i proiavanje
otpadnih voda ukljuujui njegovo odravanje i upravljanje u trajanju od najmanje 5 godina od dana
konane isplate sredstava
ulaganja u vodoopskrbu i odvodnju pridonijet e ispunjavanju uvjeta Direktiva o kakvoi vode za
pie, Okvirne direktive o vodama, Planu upravljanja vodnim podrujima i drugim relevantnim
okolinim direktivama (npr. Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 19. studenog
2008. o otpadu i stavljanju izvan snage odreenih direktiva (SL L 312, 22.11.2008.)).
Operacije se odabiru na temelju poziva za dostavu prijedloga.

Kriteriji za odabir prihvatljivih operacija e biti propisani Pravilnikom na sljedeim naelima:
Regionalni razvojni indeks (prioritet imaju ulaganja s niim stupnjem razvijenosti)

okolini kriteriji (ulaganja doprinose poboljanju stanja voda i zdravstvenoj ispravnosti vode za pie)
vrsta ulaganja (ulaganja u integrirani sustav vodoopskrbe i odvodnje su prioritet)
doprinos gospodarskom i drutvenom razvoju ruralnog prostora u skladu s ciljevima 2020
(investicije s viim ES su prioritet)
336

Visina potpore:
najnia vrijednost javne potpore po operaciji iznosi 30.000 EUR;

najvia vrijednost javne potpore po operaciji iznosi 1.000.000 EUR.

Mjere za ublaavanje rizika su definirane na razini mjere

Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.
337
Nije primjenjivo.

Nije primjenjivo.
338
8.2.7.3.3. O_03: Ulaganja u graenje nerazvrstanih cesta
Podmjera:
7.2 - potpora za ulaganja u izradu, poboljanje ili proirenje svih vrsta male infrastrukture,
ukljuujui ulaganja u obnovljive izvore energije i utedu energije
Potpora se dodjeljuje ulaganjima u gradnju nerazvrstanih cesta u ruralnim podrujima. Nerazvrstane ceste
trebaju biti u skladu s definicijom nerazvrstanih cesta sukladno nacionalnom zakonodavstvu koje ureuje
podruje cesta.
U Republici Hrvatskoj u javnom cestovnom sustavu ceste se klasificiraju na: autoceste, dravne ceste,
upanijske ceste, lokalne ceste i nerazvrstane ceste. Odravanje i gradnja nerazvrstanih cesta financira se
prihodima od lokalnih poreza i komunalnih doprinosa, to moe znaajno varirati izmeu jedinica lokalne
samouprave. Gradnja i rekonstrukcija nerazvrstanih cesta gdje su takva ulaganja u skladu s lokalnim
razvojnim planovima / strategijama doprinose boljoj prometnoj povezanosti malih seoskih naselja s
lokalnim cestama socijalnoj ukljuenosti i lokalnom razvoju.
Provedba operacije mora biti u skladu s vaeim lokalnim stratekim / razvojnim dokumentima te u skladu s
lokalnim planovima razvoja. Ova operacija doprinosi fokus podruju 6B: Poticanje lokalnog razvoja u
ruralnim podrujima

Zakon o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14).
Korisnici unutar ove operacije su jedinice lokalne samouprave.
Prema lanku 45. Uredbe (EU) br 1305/2013 i lanak 65. Uredbe (EU) br 1303/2013 prihvatljivi trokovi
su:
339
izdaci za gradnju i / ili rekonstrukciju nerazvrstanih cesta (gradnju cesta, prometne znakove,
pjeake zone, rasvjeta, postaje javnog gradskog prijevoza, ukljuujui mostove, nogostupe i javnu
rasvjetu i sl.);
opi trokovi izravno vezani uz operaciju, kao to su arhitekti, inenjeri i druge savjetodavne
naknade, studije izvedivosti, studije utjecaja na okoli do 10% ukupnih prihvatljivih trokova
projekta.
nerazvrstane ceste moraju biti navedene u odgovarajuim razvojnim dokumentima i planom

prostornog ureenja jedinice lokalne samouprave;
nerazvrstana cesta treba biti naznaena u opem aktu - Odluci o nerazvrstanim cestama grada ili
opine;
trokovi gradnje i / ili rekonstrukcije nerazvrstanih ceste su prihvatljivi u naseljima do 5 000
stanovnika;
korisnik je duan osigurati funkcionalnost nerazvrstane ceste ukljuujui i upravljanje
nerazvrstanom cestom u trajanju od najmanje 5 godina od konane isplate sredstava.
Operacije e biti odabrane na temelju natjeaja.

regionalni razvojni indeks (ulaganja u podrujima s niim indeksom razvijenosti su prioritet)
prioritetno ulaganje (ulaganja u rekonstrukciju nerazvrstanih cesta su prioritet)
povezanost naselja (ceste do javnih, poslovnih, gospodarskih i drugih infrastrukturnih objekata)
uravnoteen razvoj podruja (ulaganje se provodi na podruju od stratekog znaaja za Republiku

Hrvatsku)

Visina potpore:
Najnia vrijednost javne potpore po operaciji iznosi 30.000 EUR;

Najvia vrijednost javne potpore po operaciji iznosi 1.000.000 EUR.
340

Mjere za ublaavanje rizika su definirane na razini mjere

Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.

Nije primjenjivo.
341
8.2.7.3.4. O_04: Ulaganja u pokretanje, poboljanje ili proirenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno
Podmjera:
7.4 - potpora za ulaganja u uspostavu, poboljanje ili irenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno
Potpora ulaganjima u osnivanje, poboljanje ili proirenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovnitvo,
ukljuujui slobodno vrijeme i kulturu, te pripadajuu infrastrukturu.
To ukljuuje sljedee:
Ulaganja u gradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za sportske i zabavne aktivnosti,
poput drutvenih domova, vatrogasnih domova, planinarskih domova i sklonita, kulturnih centara;
Ulaganja u gradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje igralita, sportskih objekata i prateih
objekata, objekata za sportski ribolov, rekreacijskih zona u kontinentalnom dijelu uz rijeke i jezera,
biciklistikih staza, tematskih putova i parkova itd .;
Ulaganje u gradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za ostvarivanje organizirane njege,
odgoja, obrazovanja i zatite djece do polaska u osnovnu kolu (djejih vrtia, itd);
Ulaganje u javne povrine (javne zelene povrine, pjeake staze, otvorene odvodne kanale, lokalne
trnice, trgove, groblja).
Provedba operacije mora biti u skladu s vaeom lokalnom stratekom / razvojnom dokumentacijom te u
skladu s lokalnim planovima razvoja.
Ova vrsta operacije doprinosi fokus podruju 6B: Poticanje lokalnog razvoja u ruralnim podrujima.
Zakon o prostornom ureenju (NN 153/13)

Zakon o gradnji (NN 153/13)
Zakon o udrugama (NN 74/14)
Zakon o sportu (NN 71/06, 124/10, 124/11, 86/12, 94/13);
Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03, 82/04,
110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 94/13, 153/13, 147/14)
Zakon o vatrogastvu (NN 106/99, 139/04).
342
jedinice lokalne samouprave;

trgovaka drutva u veinskom vlasnitvu jedinica lokalne samouprave;
javne ustanove neprofitnog karaktera u kojima su osnivai jedinice lokalne samouprave osim javnih
vatrogasnih postrojbi, lokalnih i regionalnih razvojnih agencija;
udruge/organizacije civilnog drutva i vjerske zajednice koje se bave humanitarnim i drutvenim
djelatnostima od posebnog interesa za lokalno stanovnitvo;
lokalne akcijske grupe (LAG-ovi).
Prema lanku 45. Uredbe (EU) br 1305/2013 sljedei trokovi su prihvatljivi:
trokovi gradnje i/ili rekonstrukcije objekata za sportske i zabavne aktivnosti (drutveni domovi,
vatrogasnih domova, planinarskih domova i sklonita, kulturnih centara), djejih igralita, sportskih i
rekreacijskih povrina i objekata, objekata za sportski ribolov, rekreacijskih zona na rijekama i
jezerima, biciklistikih staza, turistikih informativnih centara, tematskih putova i parkova, objekata
za predkolski odgoj i obrazovanje (djejih vrtia i sl.), javnih povrina (javnih zelenih povrina,
pjeakih staza , pjeakih zona, otvorenih odvodnih kanala, lokalnih trnica, groblja itd
kupnja opreme za objekte za sportske i zabavne aktivnosti (drutveni domovi, vatrogasnih domova,
planinarskih domova i sklonita, kulturnih centara), djejih igralita, sportskih i rekreacijskih
povrina i objekata, objekata za sportski ribolov, rekreacijskih zona na rijekama i jezerima,
biciklistikih staza, turistikih informativnih centara, tematskih putova i parkova, objekata za
predkolski odgoj i obrazovanje (djejih vrtia i sl.), javnih povrina (javnih zelenih povrina,
pjeakih staza , pjeakih zona, otvorenih odvodnih kanala, lokalnih trnica, groblja) ukljuujui i
IT hardver i softver do trine vrijednosti
opi trokovi izravno vezani za provedbu operacije kao to su naknada za arhitekte, inenjere i
konzultante, studije izvedivosti, studije utjecaja na okoli, u iznosu do 10% ukupnih prihvatljivih
trokova projekta.
ulaganje je prihvatljivo u naseljima s najvie 5,000 stanovnika;

ulaganje je prihvatljivo ako je u skladu sa stratekom razvojnom dokumentacijom i prostornim
planom jedinice lokalne samouprave;
korisnik mora osigurati da je ulaganje u funkciji ukljuujui odravanje i upravljanje najmanje 5
godina od konane isplate sredstava.
Operacije e biti odabrane na temelju natjeaja.

Regionalni razvojni indeks (prioritet ulaganjima sa niim stupnjem razvijenosti)

tip ulagaja (prioritet je ulaganje u rekonstrukciju)
343
doprinos gospodarskom i drutvenom razvoju ruralnog prostora u skladu s ciljevima 2020 (prioritet
ulaganju koje doprinosi stvaranju novih radnih mjesta )
broj potencijalni krajnjih korisnika (prioritet imaju ulaganja sa veim brojem krajnjih korisnika

Intenzitet potpore iznosi do 80% od ukupnih prihvatljivih trokova:

Intenzitet javne potpore moe se u podmjeri 7.4. poveati:
za dodatnih 20 postotnih bodova za ulaganje u projekte koji se nalaze u jedinicama lokalne

samouprave s indeksom razvijenosti do 75% HR prosjeka;
za dodatnih 10 postotnih bodova za ulaganje u projekte koji se nalaze u jedinicama lokalne
samouprave s indeksom razvijenosti od 75% do 100% HR prosjeka.
Visina potpore
Najnia vrijednost javne potpore po projektu iznosi 15.000 EUR;

Najvia vrijednost javne potpore po projektu iznosi 1.000.000 EUR.

Mjere za ublaavanje rizika su definirane na razini mjere.
Nije primjenjivo.
344
Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.

Nije primjenjivo.

Glavni rizici u provedbi mjere odnose se na:
ispravna provedba javne nabave;

problemi koji se odnose na vlasnitvo i pravna pitanja;
potreba predfinanciranja projekata od strane korisnika;
primjena kriterija odabira zbog visokih zahtjeva za financiranjem;
usklaenost operacija koje e se provoditi s odgovarajuim lokalnom stratekom / razvojnom
dokumentacijom.
Aktivnosti za ublaavanje rizika su:
Smjernice za natjeajnu dokumentaciju i osposobljavanja / pomo za korisnike u postupcima javne

nabave.
Provjera imovinskog stanja putem odgovarajuih zemljinih knjiga.
Nakon konzultacija s Odborom za praenje, kriteriji odabira bit e definirani na mjerljiv i

345
transparentan nain, kako bi se postigao najbolji odabir operacija koje e se financirati
Korisnici e morati dokazati vezu s odgovarajuim lokalnim stratekom /razvojnim dokumentom u

prijavnom obrascu. Procjena vanosti za lokalne strateke /razvojne dokumentima e se provjeravati
za svaku prijavu.
Na temelju odgovarajuih aktivnosti za umanjenje rizika i uspjene provedbe IPARD mjere 301
"Poboljanje i razvoj ruralne infrastrukture", provedba ove mjere u razdoblju od 2014.-2020. moe biti
uspjena s obzirom na iskustva steena kroz provedbu IPARD programa.

Nije primjenjivo.

Mala infrastruktura definirana je kao ulaganje u lokalnu infrastrukturu ija vrijednost prihvatljivih trokova
po projektu ne prelazi 1,000,000 EUR, i to samo za investicije u naseljima do 5,000 odnosno u naseljima do
2,000 stanovnika ako se radi o investicijama u javni sustav vodoopskrbe, odvodnje i proiavanja otpadnih
voda
U mjeri Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim podrujima uvedeno je ogranienje na ulaganja (javni
sustav vodoopskrbe, odvodnje i proiavanja otpadnih voda) u naseljima do 2,000 stanovnika radi
razgranienja s ulaganjima predvienim OP-om koji e se financirati iz ERDF i CF sukladno Partnerskom
sporazumu.
Specifikacije tipova ulaganjadane su za svaki tip operacije u listi prihvatljivih trokova.
Nije primjenjivo.
346
Nije primjenjivo.

Nije primjenjivo.

Vezano uz tip operacije Izrada i auriranje planova za razvoj jedinica lokalne samouprave, odreeni
dokument mora biti usvojen od strane jedinice lokalne samouprave prije konane isplate.
to se tie ulaganja u infrastrukturu, samo privatne ceste su prihvatljive unutar lanka 17.; potpora za
nerazvrstane ceste e se dodjeljivati unutar ove mjere.
Sustav e biti uspostavljen kako bi se izbjeglo dvostruko financiranje projekata u okviru ove mjere i
podmjere 19.2, takoer tijekom procesa prijave. Posebna provjera e biti postavljena i u smjernicama za
LAG-ove.
347
8.2.8. M08 - Ulaganja u razvoj umskih podruja i poboljanje isplativosti uma (l. 21.-26.)
lanak 21. toke (1d) i (1e), lanak 25. i lanak 26. Uredbe (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i
Vijea od 17. prosinca 2013. o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni
razvoj (EPFRR) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijea (EZ) br. 1698/2005.
razvoj (EPFRR) i uvoenju prijelaznih odredbi. Provedbena uredba Komisije (EU) br. 808/2014 d 17.
srpnja 2014. o utvrivanju pravila primjene Uredbe (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijea o
potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR).
8.2.8.2. Opi opis mjere, ukljuujui intervencijsku logiku, doprinos fokus podrujima i meusektorskim
ciljevima
umski ekosustavi postaju sve ranjiviji na nepovoljne biotske i abiotske imbenike, osobito zbog klimatskih
promjena. Stoga je potrebno posebnu panju posvetiti njihovom ouvanju i poveanju njihove otpornosti,
ekoloke vrijednosti i opekorisnih funkcija. Uloga uma nije samo gospodarska, njihovu vrijednost takoer
predstavljaju i opekorisne funkcije koje ume pruaju. Vrijednost opekorisnih funkcija uma, osobito u
krkom podruju Hrvatske, znatno premauje vrijednost drva.
Mjera se temelji na umskogospodarskoj osnovi podruja Republike Hrvatske za razdoblje 2006.-2015.
koja uzima u obzir obveze preuzete na Ministarskoj konferenciji o zatiti uma u Europi pridonosei
provedbi nove Strategije EU-a za ume: za ume i sektor koji se temelji na umama. Izradom i provoenjem
umskogospodarskih planova radi osiguranja potrajnosti prihoda te ekoloki i socijalno odgovornog
gospodarenja umama, uvajui i poveavajui bioloku raznolikost, kao i opekorisne funkcije uma,
osigurava se dugorona gospodarska vrijednost umskih ekosustava.
umskogospodarski planovi (GP) izraeni su za sve ume u dravnom vlasnitvu i 61,78% uma u
privatnom vlasnitvu. Tako se trenutano s ukupno 91,3% uma u Hrvatskoj gospodari na temelju GP-ova.
Panjae, ikare, ibljaci, makije i garizi predstavljaju degradirane oblike umskih sastojina koje pokrivaju
1.046.972 ha (GOP 2006.-2015., 2005), to predstavlja 44% umskog podruja u Hrvatskoj (Slika 7.).
Zbog svoje strukture, klimatskih i staninih uvjeta degradirane umske sastojine vrlo su osjetljive, kako na
umske poare, bolesti i tetnike, tako i na ostale abiotske i biotske faktore. S obzirom na veliki udio te
potencijal ovih uma, kako u ekolokom, tako i u gospodarskom smislu, poeljno ih je umskouzgojnim
radovima prevoditi u visoki uzgojni oblik kako bi se doprinijelo poveanju njihove otpornosti i okoline
vrijednosti te poboljanju njihovih opekorisnih funkcija.
Zbog nestrunog gospodarenja u prolosti, u umama umoposjednika nalazi se znaajna povrina uma u
kojima su nestale glavne autohtone vrste drvea, kao to su hrast, jasen i dr., koje ine glavni strukturni
element prirodnih mjeovitih sastojina. Kako bi se poboljala sastojinska struktura, otpornost, ekoloka i
dugorono gospodarska vrijednost, takve sastojine potrebno je vratiti u prvotno stanje, odnosno zamijeniti s
348
prirodnim mjeovitim sastojinama glavnih vrsta drvea.

Velikom dijelu degradiranih umskih sastojina u umama umoposjednika, osobito panjaa (278.554 ha)
koje predstavljaju 48% svih umoposjednikih uma u Republici Hrvatskoj (Izvor: GOP 2006.-2015.),
potrebna je mehanika priprema tla prije njihova prevoenja u visoki uzgojni oblik. umoposjednicima je
nuno osigurati dostupnost ekonomski i okolino prihvatljivih strojeva pomou kojih e se kvalitetno
pripremiti tlo za sadnju umskih vrsta drvea s ciljem konverzije niskih u visoke ume.
umske kulture su, zbog svoje strukture, izrazito osjetljive na biotske i abiotske imbenike. Rasprostiru se
na 70.021 ha (GOP 2006.-2015.), to ini 3% uma u Republici Hrvatskoj. Poeljno je provesti konverziju
dijela umskih kultura u mjeovite umske sastojine autohtonih vrsta drvea. Mjeovite umske sastojine,
zbog svoje strukture, otpornije su na biotske i abiotske imbenike od umskih kultura, imaju veu bioloku
raznolikost te bolje ispunjavanju opekorisne funkcije.
Kako bi se u vrijeme sve vee potranje za drvom poveala proizvodnost i uinkovitost pridobivanja drva i
predindustrijske prerade drva [1], a istovremeno zatitili i ouvali umski ekosustavi, nuno je uvoenje
novih tehnika i tehnologija te primjena i razvoj inovacija. Njihovim uvoenjem i primjenom na odriv e se
nain poveati gospodarska vrijednost uma, uinkovitost sustava pridobivanja i predindustrijske prerade
drva to e doprinijeti poveanju zaposlenosti u umarskom sektoru, jednog od kljunih za opstanak
stanovnitva na ruralnim podrujima Hrvatske.
Zbog velike povrine uma i umskih zemljita znaajan dio stanovnitva Hrvatske, osobito u ruralnim
podrujima, zaposlen je u sektoru umarstva. Privatni izvoai radova u pridobivanju drva (326 licenciranih
izvoditelja, Izvor: HKIDT) te mali i srednji subjekti u primarnoj preradi drva (1.331, Izvor: DZS) zbog
skupe nabavne cijene strojeva, alata i opreme, esto koriste slabo uinkovite, ekoloki nepovoljne i za
ljudsko zdravlje i okoli tetne strojeve, alate i postupke. Nezadovoljavajua tehnoloka razina strojeva,
alata i opreme koja se koristi u pridobivanju drva i radovima predindustrijske prerade drva, dovodi do
smanjenja uinkovitosti i sigurnosti izvoenja radova, povremenih prekomjernih oteenja umskih
ekosustava, te naruavanja zdravlja izvoaa radova. Zbog navedenih razloga, u predindustrijskoj preradi
drva kod malih subjekata dolazi do smanjenja konkurentnosti i mogunosti opstanka na sve zahtjevnijem
tritu to uzrokuje stalni i znaajan pad zaposlenih u drvopreraivakoj djelatnosti: od 1990. do 2011. broj
zaposlenih se smanjio za gotovo 70% (Izvor: DSZ).
Hrvatska ima velik, do sada nedovoljno iskoriten potencijal za proizvodnju umske biomase od 2,75
milijuna m u umama (Izvor: GOP 2006.-2015.) te 1,5 milijuna m umske biomase u preradi drva (Izvor:
umarski fakultet). Znaajan potencijal za proizvodnju umske biomase nalazi su u privatnim umama u
kojima se uglavnom proizvodi ogrjevno drvo. Zbog sve vee potranje i velikog potencijala za poveanje
proizvodnje umske biomase (drvna sjeka), potrebno je razviti i poveati primjenu tehnologija za
proizvodnju i skladitenje umske biomase te u upotrebu uvesti strojeve za njeno ekonomski isplativo
pridobivanje, naroito iz nedovoljno otvorenih i trenutano nepristupanih umskih podruja. Ovime e se
na odriv nain poveati dostupne koliine umske biomase kao obnovljivog izvora energije uz otvaranje
novih radnih mjesta u ruralnim podrujima.
Niska razina uporabe umske biomase kao OIE, nedovoljna primjena drva kao ekoloki prihvatljivog
materijala i nedovoljno razvijena svijest javnosti o mogunostima, prednostima i nunosti njegove primjene,
zahtjeva znaajna ulaganja u promociju drva. Specifini ciljevi mjere su:
konverzija degradiranih umskih sastojina, umskih sastojina naruene strukture vrste drvea i
umskih kultura u mjeovite visoke ume autohtonih vrsta drvea;
modernizacija postojeih te uvoenje uinkovitih i okolino prihvatljivih tehnologija, strojeva i
349
opreme, kao i poveanje sigurnosti radnih procesa u pridobivanju drva, umskouzgojnim radovima i
predindustrijskoj preradi drva;
promocija drvnih i nedrvnih umskih proizvoda;
poveanje konkurentnosti umarskog sektora;
stvaranje novih radnih mjesta u umarskom sektoru.
Opi ciljevi mjere su:
poboljanje opekorisnih funkcija uma;

poboljanje strukture, stabilnosti i otpornosti umskih ekosustava na klimatske promjene;
dugorono: poveanje gospodarske vrijednosti degradiranih umskih sastojina te poveanje
koritenja obnovljivih izvora energije (umske biomase) u ruralnim podrujima;
poveanje sekvestracije ugljika u postojeim umama i poumljavanje.
Mjera posebno doprinosi sljedeim fokus podrujima kroz svoje podmjere i operacije.
naglaskom na sljedee podruje:
Fokus podruje 2C: Poboljanje odrivosti i konkurentnosti umarskih poduzea i promocija odrivog
upravljanja umama.
Tipovi operacija:
Modernizacija tehnologija, strojeva, alata i opreme u pridobivanju drva i umskouzgojnim radovima;
Modernizacija tehnologija, strojeva, alata i opreme u predindustrijskoj preradi drva.
Ove operacije usmjerene su na poboljanje odrivosti i konkurentnosti umarskih poduzea pruanjem
potpore u pridobivanju drva, umskouzgojnim radovima i predindustrijskoj preradi drva. Operacije takoer
pridonose Prioritetu 5: Promicanje uinkovitosti resursa te poticanje pomaka prema gospodarstvu s niskom
razinom ugljika otpornom na klimatske promjene u poljoprivrednom, prehrambenom i umarskom sektoru,
fokus podruju 5C: Olakavanje opskrbe i koritenja obnovljivih izvora energije, nusproizvoda, otpada i
ostataka te drugih neprehrambenih sirovina u svrhu biogospodarstva podupiranjem uinkovitijeg i
poboljanog pridobivanja i opskrbe drvom i umskom biomasom za rjeavanje potrebe 20.
Prioritet 4: Obnova, ouvanje i poboljanje ekosustava povezanih s poljoprivredom i umarstvom, s
naglaskom na sljedea podruja
Fokus podruje 4A: Obnova, ouvanje i poveanje bioraznolikosti, ukljuujui podruja mree Natura 2000
i podruja s prirodnim ogranienjima ili ostalim posebnim ogranienjima i poljoprivredu velike prirodne
vrijednosti, kao i stanje europskih krajobraza;
Fokus podruje 4B: Bolje upravljanje vodama, ukljuujui upravljanje gnojivima i pesticidima;
Fokus podruje 4C: Spreavanje erozije tla i bolje upravljanje tlom.
Tipovi operacija:
350
Konverzije degradiranih umskih sastojina i umskih kultura;

Uspostava i ureenje pounih staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture.
Konverzijom degradiranih oblika umskih sastojina u ume visokog uzgojnog oblika te konverzijom
umskih kultura u mjeovite sastojine autohtonih vrsta drvea, ukljuujui NATURA 2000 podruja,
doprinijet e se restauraciji ovih podruja, odrivom gospodarenju te ouvanju i poveanju bioraznolikosti.
Obnovom degradiranih umskih sastojina poveat e se povoljan utjecaj uma na reim voda (proiavanje
voda), na zatitu tla te na poboljanje kvalitete tla (edafski uvjeti).
Ove aktivnosti rjeavat e potrebe 14. i 18.
Konverzije degradiranih umskih sastojina i umskih kultura takoer e pridonijeti fokus podruju 5E:
Poticanje pohrane i sekvestracije ugljika u poljoprivredi i umarstvu. Provedbom odgovarajuih
umskouzgojnih radova poboljat e se stabilnost, struktura, otpornost i zdravlje uma, to e poboljati
njihovu sposobnost apsorpcije i sekvestracije ugljika te e pomoi u rjeavanju potreba 18. i 20.
Prioritet 6: Promicanje drutvene ukljuenosti, suzbijanje siromatva te gospodarskog razvoja u ruralnim
podrujima, s naglaskom na sljedee podruje
Fokus podruje 6A: Olakavanje diversifikacije, stvaranja i razvoja malih poduzea kao i otvaranje radnih
mjesta.
Tip operacije:
Marketing drvnih i nedrvnih umskih proizvoda.
Ulaganjem u modernizaciju umarskih tehnologija za pridobivanje i predindustrijsku preradu drva potaknut
e se razvoj, mikro, malih i srednjih poduzea u umarskom sektoru to e doprinijeti stvaranju novih radnih
mjesta u ruralnim podrujima i time pomoi pri smanjenju negativnog trenda zaposlenosti u sektoru
navedenom u potrebi 19. i openito stvoriti nove mogunosti zapoljavanja u ruralnim podrujima zbog
rjeavanja potrebe 23.
Nadalje, mnoga poljoprivredna gospodarstva su takoer vlasnici manjih umskih povrina pa time umarski
radovi mogu biti dodatan izvor prihoda pridonosei tako ukupnom razvoju ruralnog gospodarstva.
Ostvarivanje ciljeva ove mjere bit e podrano osposobljavanjima za prijenos znanja (mjera M01) i
pristupom potrebnih savjetodavnih usluga (mjera M02) o odrivom gospodarenju umama umoposjednika i
njihovim mogunostima da surauju u operativnim grupama i pilot aktivnostima u skladu s mjerom M16.
Ublaavanje klimatskih promjena i prilagodbe - Aktivnosti unutar ove mjere usmjerene su na prilagodbu
umskih ekosustava na klimatske promjene. Obnova degradiranih oblika umskih sastojina poboljat e
opekorisne funkcije uma, to e pomoi ublaiti utjecaj klimatskih promjena (utjecaj uma na klimu).
Nadalje, aktivnosti unutar ove mjere potaknut e koritenje uinkovitijih i okolino prihvatljivijih strojeva,
alata i opreme za radove pridobivanja drva i u predindustrijskoj preradi drva. Nakon provedbe aktivnosti u
okviru ove mjere, dugorono e se poveati dostupnost obnovljivih izvora energije to e doprinijeti
351
smanjenju emisije staklenikih plinova.

Zatita okolia - Aktivnosti unutar ove mjere usmjerene su na zatitu tla (erozija), zatitu vode i zraka
(umski ekosustavi kao proiivai vode i zraka), ouvanje i poboljanje bioloke raznolikosti, ouvanje i
obnovu posebnih stanita i prirodnih krajobraza ukljuujui podruja NATURA 2000. Nadalje, koritenje
okolino prihvatljivih tehnologija i strojeva smanjuje oteenje tla, oneienje vode i emisiju ispunih
plinova, a modernizacija postojeih i uvoenje novih tehnologija u predindustrijskoj preradi drva smanjuje
negativan utjecaj na okoli poveanom uinkovitou i racionalnijim koritenjem resursa.
Inovacija - Aktivnosti unutar ove mjere poticat e primjenu naprednih tehnologija i inovativnih pristupa u
pridobivanju drva, predindustrijskoj preradi drva i marketingu umskih proizvoda, to e imati brojne
pozitivne uinke na poslovanje od kojih su najvaniji: poveana produktivnost i stopa zaposlenosti uz
smanjenje trokova proizvodnje, poveana kvaliteta proizvoda i poslovnih procesa, poveana fleksibilnost i
skraivanje rokova isporuke.
[1] Predindustrijskom preradom drva u Republici Hrvatskoj smatra se prerada koju obavljaju mali i srednji
subjekti registrirani za obavljanje djelatnosti piljenja i blanjanja drva te proizvodnju poluproizvoda od drva,
a obuhvaa piljenje, blanjanje, suenje i dr. (Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2007. podruje C; odjeljak
16; prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namjetaja; proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih
materijala). Najvia razina proizvodnje za koju se smatra da prethodi industrijskoj preradi drva su suhi
blanjani elementi. Maksimalni kapacitet godinje proizvodnje iznosi 10.000 m3 da bi se smatralo
predindustrijskom preradom drva.
Slika 7. ume u Republici Hrvatskoj prema uzgojnom obliku (Izvor: GOP 2006.-2015.)
8.2.8.3. Opseg, visina potpore, prihvatljivi korisnici i, gdje je primjenjivo, metodologija za izraun iznosa
potpore ili intenziteta potpore po podmjerama i/ili tipovima operacija gdje je to potrebno. Za svaki tip
operacije specifikacija prihvatljivih trokova, uvjeta prihvatljivosti, iznos i intenzitet potpore i kriteriji
odabira
8.2.8.3.1. O_01 Konverzija degradiranih umskih sastojina i umskih kultura
Podmjera:
8.5 - potpora za ulaganja u poboljanje otpornosti i okoline vrijednosti umskih ekosustava
352
8.2.8.3.1.1. Opis tipa operacije
Zbog velikog udjela degradiranih uma u Republici Hrvatskoj, ova operacija usmjerena je prvenstveno na
konverziju dijela panjaa, ikara, ibljaka i drugih degradiranih oblika umskih sastojina, u privatnom i
dravnom vlasnitvu, u ume visokog uzgojnog oblika ija je degradacija uzrokovana neodgovarajuim
gospodarenjem u prolosti, umskim poarima ili bilo kojim drugim abiotskim ili biotskim imbenikom.
Operacija je usmjerena na konverziju onih uma panjaa, ikara i ibljaka u ume visokog uzgojnog oblika
gdje za to danas postoje povoljni klimatski i stanini uvjeti. Potpora se nee davati za konverziju panjaa,
ikara, ibljaka i drugih degradiranih oblika umskih sastojina koji danas predstavljaju zadovoljavajui oblik
umskog pokrova s obzirom na specifine klimatske i stanine uvjete u pojedinim regijama Republike
Hrvatske.
U okviru ove operacije, umske sastojine, uglavnom u privatnom vlasnitvu, kojima je zbog loeg
gospodarenja u prolosti naruena struktura vrste drvea dovodei tako do gubitka glavnih vrsta kao to su
hrast, jasen i ostale, bit e prevedene u mjeovite umske sastojine s povoljnim udjelom glavnih vrsta
drvea. U okviru ove operacije, dio takvih umskih sastojina bit e postupno preveden u mjeovite ume
visokog uzgojnog oblika autohtonih vrsta drvea.
umske kulture u Republici Hrvatskoj saene su u prolosti s razliitim namjenama i ciljevima
gospodarenja na dijelu umskog zemljita. To su uglavnom kulture koje se sastoje od jedne vrste
(monokulture): obini bor - Pinus sylvestris L., crni bor - Pinus nigra J.F. Arnold, alepski bor - Pinus
halepensis Mill., primorski bor - Pinus pinaster Aiton, ameriki borovac - Pinus strobus L., obina smreka Picea abies (L.) H. Karst., europski ari - Larix decidua Mill., obina amerika duglazija - Pseudotsuga
menziesii (Mirb.) Franco, ameriki jasen - Fraxinus americana L., euroamerika topola - Populus sp., bijela
vrba - Salix alba L., crna joha - Alnus glutinosa (L.) Gaertn., crni orah - Juglans nigra L., obini orah Juglans regia L. umske plantae euroamerikih topola takoer se nalaze u odreenim podrujima gdje su
saene s ciljem proizvodnje drva u razmjerno kratkim ophodnjama, s obzirom da su to brzorastue vrste
drvea. To se uglavnom odnosi na plantae euroamerike topole - Populus canadensis Moench. (Populus
deltoides Populus nigra) i kanadske topole - Populus deltoides W. Bartram ex Marshall. Potpora e biti
pruena za konverziju dijela navedenih umskih kultura i plantaa u mjeovite prirodne ume visokog
uzgojnog oblika autohtonih vrsta drvea jer su, neupitno je znanstveno dokazano, znaajno ekoloki
stabilnije i otpornije na promjene koje se dogaaju zbog naruenih klimatskih i staninih uvjeta. S druge
strane, umske kulture, osobito monokulture alohtonih vrsta drvea, nisu dovoljno otporne na biotske i
abiotske imbenike, ime su vjetrolomi i vjetroizvale, uz znaajne negativne posljedice, sve ea pojava u
takvim sastojinama zbog sve oitijih klimatskih promjena. Takve konverzije takoer su u skladu sa
Strategijom EU-a za bioloku raznolikost do 2020. i ciljevima ekoloke mree Natura 2000, kao i GPovima koji su kljuni instrument za odrivo gospodarenje umama, a predvieni su novom Strategijom EUa za ume koja podupire poboljanje bioloke raznolikosti i raznovrsnosti.
Ova operacija poboljat e opekorisne funkcije degradiranih uma i umskih kultura s naglaskom na zatitu
tla, voda i zraka, poboljavajui pritom povoljan utjecaj uma na klimu, ouvanje i poveanje bioloke
raznolikosti, vezivanje ugljika i otputanje kisika te na estetsku ulogu uma, to e znaajno doprinijeti
poboljanju njihove otpornosti i okoline vrijednosti te e, takoer, dugorono poveati njihovu
gospodarsku vrijednost.
U okviru ove operacije nee se financirati konverzije uma u minsko-sumnjivim podrujima.
Operacija doprinosi fokus podruju 4A kroz konverziju degradiranih oblika umskih sastojina u ume
visokog uzgojnog oblika te konverziju umskih kultura u mjeovite umske sastojine autohtonih vrsta
353
drvea. Nadalje, ova operacija doprinosi fokus podrujima 4B, 4C i 5E.

8.2.8.3.1.3. Veze sa drugim zakonskim propisima
Zakon o umama (NN 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12, 148/13, 94/14);
Zakon o umskom reprodukcijskom materijalu (NN 75/09, 61/11, 56/13, 14/14);
umoposjednici
umskim zemljitima u vlasnitvu Republike Hrvatske;
Udruenja umoposjednika sukladno nacionalnom zakonodavstvu.
Ova operacija se provodi na temelju standardnih trokova.
STANDARDNI TROKOVI KONVERZIJE PO HEKTARU

A) Konverzije listaama na kontinentu
A.1. Sadnja sadnica uz ograivanje zatitnom ogradom
8.344 EUR
A.2. Sjetva sjemena uz ograivanje zatitnom ogradom
6.448 EUR
A.3. Sadnja sadnica uz koritenje titnika za sadnice
7.535 EUR
B) Konverzije etinjaama na kontinentu

B.1. Sadnja sadnica uz ograivanje zatitnom ogradom
6.080 EUR
B.2. Sadnja sadnica uz koritenje titnika za sadnice
8.794 EUR
C) Konverzije listaama na kru

C.1. Sadnja sadnica uz ograivanje zatitnom ogradom
12.927 EUR
354
C.2. Sadnja sadnica uz koritenje titnika za sadnice
8.882 EUR
D) Konverzije etinjaama na kru

D.1. Sadnja sadnica uz ograivanje zatitnom ogradom
5.464 EUR
D.2. Sadnja sadnica uz koritenje titnika za sadnice
7.327 EUR
8.2.8.3.1.6. Uvjeti prihvatljivosti
Sva ulaganja u okviru ove operacije, neovisno o veliini umskog gospodarstva, moraju biti u skladu sa
sljedeim umskogospodarskim planovima ili jednakovrijednim instrumentom u Republici Hrvatskoj, kako
slijedi:
za ume u dravnom vlasnitvu kojima gospodari trgovako drutvo sukladno Zakonu o umama,
ulaganja moraju biti u skladu s Osnovama gospodarenja gospodarskim jedinicama ili Programima za
gospodarenje gospodarskim jedinicama na kru;
za ume u dravnom vlasnitvu kojima gospodare druga tijela dravne uprave i pravne osobe iji je
osniva RH, ulaganja moraju biti u skladu s Programima za gospodarenje umama posebne namjene;
za ume u privatnom vlasnitvu, ulaganja moraju biti u skladu s Programima za gospodarenje

umama umoposjednika ili Elaboratom umskouzgojnih radova za ume umoposjednika koji
izdaje Savjetodavna sluba.
U sluaju kada su aktivnosti vezane uz konverzije planirane na podruju ekoloke mree Natura 2000,
potrebna je suglasnost (odgovarajua procjena) Ministarstva zatite okolia i prirode.
umoposjednici moraju biti upisani u Upisnik umoposjednika pri Ministarstvu poljoprivrede.
Udruge umoposjednika moraju biti registrirane sukladno nacionalnom zakonodavstvu.
Prilikom podnoenja zahtjeva za potporu u okviru ove operacije, svaki korisnik treba podnijeti plan
konverzije kao dio zahtjeva za potporu, koji je izradila ovlatena osoba i kojim se odreuje jedan od devet
moguih tipova konverzije definiranih u standardnim trokovima. Planom konverzije propisuje se nain
izvoenja konverzije, odabir vrsta drvea te se odreuje odgovarajua tehnologija. Svaki plan konverzije,
takoer, najmanje ukljuuje sljedee:
stanje stanita, npr. odreivanje glavnih ekolokih imbenika koji bi mogli utjecati na rezultate ili
uspjeh konverzije. Odredit e se klimatski parametri, pedoloki parametri i dr;
opis i popis vrsta drvea, kao i njihov omjer, odabir vrsta koje e najbolje uspijevati u staninim
uvjetima i u okviru postavljenog cilja;
nain rada (sjetva sjemena ili sadnja sadnica golog ili obloenog korijena) uz obrazloenje;
prostorni raspored, broj biljaka te druge posebnosti predloene tehnologije izvoenja konverzije uz
obrazloenje.
U okviru ove operacije prihvatljive su iskljuivo sljedee autohtone vrste drvea prilikom provoenja
navedenih tipova konverzije u skladu s klimatskim i staninim uvjetima za pojedina umska podruja kako
je odreeno u Pravilniku te u skladu s planom konverzije koji je dio zahtjeva za potporu:
Hrast lunjak - Quercus robur L.

Hrast kitnjak - Quercus petraea (Matt.) Liebl.
355
Hrast cer - Quercus cerris L.

Hrast crnika - Quercus ilex L.
Hrast medunac - Quercus pubescens Willd.
Obina bukva - Fagus sylvatica L.
Poljski jasen - Fraxinus angustifolia Vahl
Lipa - Tilia sp.
Crna joha - Alnus glutinosa (L.) Gaertn.
Bijela joha - Alnus incana (L.) Moench
Domae vrste topole i vrbe - Populus sp. i Salix sp. (crna topola - Populus nigra L., bijela topola Populus alba L., bijela vrba - Salix alba L., bademasta vrba - Salix triandra L.)
Vokarice: divlja trenja - Prunus avium (L.) L., pitomi kesten - Castanea sativa Mill., divlja kruka
- Pyrus pyraster (L.) Burgsd., divlja jabuka - Malus sylvestris (L.) Mill., brekinja - Sorbus torminalis
(L.) Crantz, mukinja - Sorbus aria (L.) Crantz, jarebika - Sorbus aucuparia L., oskorua - Sorbus
domestica L.
Vez - Ulmus laevis Pall. syn. U. effusa Willd.
Klen - Acer campestre L.
Gorski javor - Acer pseudoplatanus L.
Mlije - Acer platanoides L.
Kineski javor - Acer tataricum L.
Roga - Ceratonia siliqua L.
Bijeli grab - Carpinus orientalis Mill.
Crni grab - Ostrya carpinifolia Scop.
Crni jasen - Fraxinus ornus L.
Koprivi - Celtis australis L.
Planika - Arbutus unedo L.
Uskolisna zelenika - Phillyrea angustifolia L.
irokolisna zelenika - Phillyrea latifolia L.
Lemprika - Viburnum tinus L.
Crni bor - Pinus nigra J.F. Arnold
Obini bor - Pinus sylvestris L.
Alepski bor - Pinus halepensis Mill.
Brucijski bor - Pinus brutia Ten.
Primorski bor - Pinus pinaster Aiton
Pinija - Pinus pinea L.
Obini empres - Cupressus sempervirens
Obina smreka - Picea abies (L.) H. Karst.
Operacije se odabiru za sufinanciranje na temelju poziva za dostavu prijedloga.

Kriteriji odabira za prihvatljive operacije, utvreni u skladu sa strategijom sadranom u PRR-u i
nacionalnim prioritetima, bit e definirani u Pravilniku na temelju stupnja degradacije ume te zdravstvenog
stanja u skladu sa umskogospodarskim planom ili jednakovrijednim instrumentom za pojedina umska
podruja.
356
Intenzitet potpore je 100%.
Minimalna vrijednost potpore po projektu je 5.000 EUR.
Maksimalna vrijednost potpore po projektu je 700.000 EUR.
8.2.8.3.1.9. Provjerljivost i mogunost kontrole mjera i/ili tipova operacija

8.2.8.3.1.9.2. Aktivnosti za umanjenje rizika
Ovu vrstu operacije je mogue provjeriti i kontrolirati.
8.2.8.3.1.10. Metodologija za izraun visine potpore (gdje je primjenjivo)
Standardni trokovi konverzije degradiranih umskih sastojina i umskih kultura definirani su na temelju
stvarnih trokova u okviru prihvatljivih trokova nastalih tijekom zadnje tri godine (2011., 2012. i 2013.).
Svi tipovi konverzija su definirani i opisani na temelju standardnih definicija. Za svaki tip konverzije,
odreeni su prosjeni trokovi prema jedinici povrine (hektar) na temelju izrauna kotanja svih
prihvatljivih aktivnosti potrebnih za postizanje cilja operacije. Konverzije su podijeljene prema lokaciji
odnosno klimatskim i ekolokim uvjetima, na kontinentalno i krko podruje, te prema osnovnoj vrsti
drvea na konverzije koje se provode listaama i konverzije koje se povode etinjaama kao
prevladavajuoj vrsti. Dodatni kriterij podjele je nain zatite od divljai i stoke (ograivanje zatitnom
ogradom ili uporabom titnika za sadnice), to je konano rezultiralo s devet (9) razliitih tipova izvoenja
konverzije, kako slijedi:
A) Konverzije listaama na kontinentu
A.1. Sadnja sadnica uz ograivanje zatitnom ogradom
357
A.2. Sjetva sjemena uz ograivanje zatitnom ogradom

A.3. Sadnja sadnica uz koritenje titnika za sadnice
B) Konverzije etinjaama na kontinentu
B.1. Sadnja sadnica uz ograivanje zatitnom ogradom
B.2. Sadnja sadnica uz koritenje titnika za sadnice
C) Konverzije listaama na kru
C.1. Sadnja sadnica uz ograivanje zatitnom ogradom
C.2. Sadnja sadnica uz koritenje titnika za sadnice
D) Konverzije etinjaama na kru
D.1. Sadnja sadnica uz ograivanje zatitnom ogradom
D.2. Sadnja sadnica uz koritenje titnika za sadnice
Lista trokova za razliite tipove konverzije prilagoena je prema uvjetima prihvatljivosti za odreenu vrstu
operacije te trokovi ukljuuju kako slijedi:
Priprema stanita - runo - npr. uklanjanje nepoeljnih i drugih vrsta drvea, grmlja i korova uz
koritenje runog alata (sjekire, kosiri, motorne pile itd.);
Priprema stanita - strojno - npr. uklanjanje veeg grmlja nepoeljnih vrsta drvea te ostalih vrsta i
korova koritenjem strojeva kao to su traktori s malerima ili drobilice za kamen za krka podruja;
Postavljanje zatitnih ograda - radi zatite sjemena ili sadnica od divljai (divlje svinje, jeleni, srne
itd.), stoke i dr.;
titnici za sadnice - radi zatite pojedinanih sadnica od divljai, stoke i dr.;
Kolci - za stabilizaciju titnika za sadnice;
umski reprodukcijski materijal - sjeme ili sadnice za sjetvu ili sadnju;
Prijevoz umskog reprodukcijskog materijala, titnika za sadnice i kolaca - prijevoz do ume;
Sadnja ili sjetva umskog reprodukcijskog materijala - runa ili strojna sadnja ili sjetva umskog
reprodukcijskog materijala, ukljuujui postavljanje titnika za sadnice;
Opi trokovi - usluge konzultanata i drugi opi trokovi potrebni za pripremu i provedbu projekta
ukljuujui plan konverzije, u maksimalnom iznosu od 10% ukupnih prihvatljivih trokova.
Za izraun standardnih trokova moguih tipova konverzije, uvaeni su propisi o broju biljaka i koliini
sjemena po pojedinim vrstama drvea.
Standardni trokovi konverzije degradiranih umskih sastojina i umskih kultura pripremio je Hrvatski
umarski institut kao neovisno tijelo.
358
Definicija i obrazloenje veliine gospodarstva iznad koje e potpora biti uvjetovana podnoenjem
umskogospodarskog plana ili jednakovrijednog instrumenta
Neovisno o veliini umskog gospodarstva, potpora e biti uvjetovana podnoenjem umskogospodarskog
plana ili Elaborata umskouzgojnih radova za ume umoposjednika koji izdaje Savjetodavna sluba za
ume umoposjednika za koje nije izraen umskogospodarski plan.
Definicija jednakovrijednog instrumenta

Jednakovrijedni instrument u odnosu na umskogospodarske planove je Elaborat umskouzgojnih radova
za ume umoposjednika koji izdaje Savjetodavna sluba.
[Poumljavanje i stvaranje uma] Utvrivanje vrsta, podruja i metoda koje e se koristiti za izbjegavanje
neprimjerenog poumljavanja navedenog u lanku 6. toki (a) Delegirane uredbe br. 807/2014, ukljuujui
opis okolinih i klimatskih uvjeta podruja u kojem je predvieno poumljavanje navedeno u lanku 6. toki
(b) iste Uredbe
Nije primjenjivo.
[Poumljavanje i stvaranje uma] Definicija minimalnih okolinih zahtjeva navedenih u lanku 6. toki (a)
Delegirane uredbe br. 807/2014
Nije primjenjivo.
[Uspostava agro-umarskih sustava] Odreivanje minimalnog i maksimalnog broja stabala koje e se

zasaditi i koja e se, kad sazriju, zadrati po hektaru i umskoj vrsti, a koja e se koristiti kako je navedeno u
lanku 23. stavku 2. Uredbe (EU) br. 1305/2013
Nije primjenjivo.
[Uspostava agro-umarskih sustava] Navoenje okolinih pogodnosti sustava za koje se prua potpora
Nije primjenjivo.
[Sprjeavanje i obnova tete od umskih poara i prirodnih katastrofa i katastrofalnih dogaaja] Gdje je to
relevantno, navesti vrste organizama tetnih za biljke koji mogu uzrokovati katastrofu
359
Nije primjenjivo.
[Sprjeavanje i obnova tete od umskih poara i prirodnih katastrofa i katastrofalnih dogaaja]

Identifikacija umskih podruja klasificiranih srednjim i visokim rizikom od umskih poara u skladu s
relevantnim planom zatite uma
Nije primjenjivo.
[Sprjeavanje i obnova tete od umskih poara i prirodnih katastrofa i katastrofalnih dogaaja] U sluaju
preventivnih aktivnosti koje se odnose na tetnike i bolesti, opis nastupa relevantne katastrofe, poduprto
znanstvenim dokazima, ukljuujui, gdje je to relevantno, preporuke znanstvene organizacije za postupanje
sa tetnicima i bolestima
Nije primjenjivo.
[Ulaganja u poboljanje otpornosti i okoline vrijednosti umskih ekosustava] Definicija vrste prihvatljivog
ulaganja i njihov oekivani uinak na okoli i/ili vrijednost javne dobrobiti
Prihvatljiva su sljedea ulaganja:
konverzija panjaa, ikara, ibljaka i drugih degradiranih oblika umskih sastojina u privatnom i
dravnom vlasnitvu u umske sastojine visokog uzgojnog oblika;
konverzija umskih kultura i plantaa u mjeovite umske sastojine visokog uzgojnog oblika
autohtonih vrsta drvea;
konverzija umskih sastojina naruene strukture vrsta drvea zbog loeg gospodarenja u prolosti u
mjeovite umske sastojine s povoljnim udjelom glavnih vrsta drvea.
Ova vrsta operacije poboljat e opekorisne funkcije degradiranih uma i umskih kultura s naglaskom na
zatitu tla, voda i zraka, poveavajui pritom povoljan utjecaj uma na klimu, ouvanje i poboljanje
bioloke raznolikosti, vezivanje ugljika i otputanje kisika, to e znaajno doprinijeti poboljanju njihove
otpornosti i okoline vrijednosti.
Sukladno Pravilniku o ureivanju uma (Narodne novine broj 11/06, 141/08), prilikom izrade
umskogospodarskih planova, zbog praenja i ouvanja opekorisnih funkcija uma, ocjena opekorisnih
funkcija uma odreuje se na razini odsjeka i gospodarskih jedinica. Procjena se provodi sukladno
metodologiji navedenoj u Prilogu 4. Pravilnika.
360
8.2.8.3.2. O_02 Uspostava i ureenje pounih staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture
Podmjera:
8.5 - potpora za ulaganja u poboljanje otpornosti i okoline vrijednosti umskih ekosustava
Projekti unutar ove operacije (npr. izgradnja pounih staza, malih rekreacijskih objekata, postavljanje
signalizacije, informativnih ploa, sklonita, vidikovaca itd.) uinit e rekreacijske, turistike i zdravstvene
koristi uma dostupnijima ruralnom i ostalom stanovnitvu, to e doprinijeti poveanju njihove okoline
vrijednosti. Nadalje, realizacija tih projekata istaknut e specifine dijelove umskih ekosustava ili podruja
od posebnog znaaja. Operacija pridonosi fokus podruju 4A poveanjem javne dobrobiti i rekreacijske
vrijednosti uma kao i poveanju svijesti javnosti o vanosti ouvanja i odrivog upravljanja umskim
ekosustavima, to e doprinijeti ouvanju i poboljanju bioloke raznolikosti, ukljuujui podruja ekoloke
mree Natura 2000.
Ulaganja u okviru ove operacije povezana su s relevantnim nacionalnim zakonodavstvom:

Zakon o umama (NN 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12, 148/13, 94/14);
umoposjednici;
umskim zemljitima u vlasnitvu Republike Hrvatske;
Udruenja umoposjednika sukladno nacionalnom zakonodavstvu;
Udruge civilnog drutva i druge pravne osobe aktivne u zatiti prirode.
Sljedei trokovi prihvatljivi su u okviru ove operacije:
materijali, oprema, usluge i radovi te druga prihvatljiva mala infrastruktura s ciljem uspostave
pounih staza, vidikovaca i malih rekreacijskih objekata za javnu upotrebu (npr. ureenje staza,
informativni znakovi, informativne ploe, nadstrenice, namjetaj od prirodnog drva na izletitima
itd.);
361
usluge konzultanata i drugi opi trokovi potrebni za pripremu i provedbu projekta, ukljuujui
poslovne planove, studije izvedivosti, analize trokova i koristi te drugu projektnu i tehniku
dokumentaciju kao to su studije utjecaja na okoli i prirodu (odgovarajua procjena vezana za
ulaganja na podruju ekoloke mree Natura 2000) itd., u maksimalnom iznosu od 10% ukupnih
prihvatljivih trokova;
opi trokovi nastali prije podnoenja zahtjeva prihvatljivi su ako su nastali nakon 01. sijenja 2014.
Korisnici u okviru ove operacije moraju dobiti prethodnu suglasnost fizikih i pravnih osoba koje upravljaju
umama i umskim zemljitem na kojem je projekt planiran.

Kriteriji odabira prihvatljivih operacija, utvreni u skladu sa strategijom sadranom u PRR-u i nacionalnim
prioritetima, bit e definirani Pravilnikom na temelju sljedeih naela:
okolina vrijednost umskog podruja na kojem se planira operacija (npr. Natura 2000, ekoloka
mrea itd.);
prioritet se daje operacijama koji ukljuuju informacije o okoliu i elemente podizanja svijesti (npr.
informativne ploe, tematske poune staze itd.);
ciljane teme iz podruja umarstva.
Intenzitet potpore je 100% ukupnih prihvatljivih trokova.

Vrijednost potpore:
minimalna vrijednost potpore po projektu je 5.000 EUR;

maksimalna vrijednost potpore po projektu je 100.000 EUR.

362
8.2.8.3.2.10. Metodologija za izraun visine potpore, gdje je primjenjivo
Nije primjenjivo.

(b) iste Uredbe
Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.
363

Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.

Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.
Prihvatljiva su sljedea ulaganja:
materijali, oprema, usluge i radovi te druga prihvatljiva mala infrastruktura s ciljem uspostave
pounih staza, vidikovaca i malih rekreacijskih objekata za javnu upotrebu;
usluge konzultanata i drugi opi trokovi potrebni za pripremu i provedbu projekta u maksimalnom
iznosu od 10% ukupnih prihvatljivih trokova.
Oekivani rezultat ove operacije je poveanje javne dobrobiti i rekreacijske vrijednosti uma poboljanim
pristupom i izgradnjom male infrastrukture ime se poveavaju javne koristi od uma.
Sukladno Pravilniku o ureivanju uma (NN 11/06, 141/08), prilikom izrade umskogospodarskih planova,
364
zbog praenja i ouvanja opekorisnih funkcija uma, ocjena opekorisnih funkcija uma odreuje se na
razini odsjeka i gospodarskih jedinica. Procjena se provodi sukladno metodologiji navedenoj u Prilogu 4.
Pravilnika.
365
8.2.8.3.3. O_03: Modernizacija tehnologija, strojeva, alata i opreme u pridobivanju drva i

umskouzgojnim radovima
Podmjera:
8.6 - potpora za ulaganja u umarske tehnologije te u preradu, mobilizaciju i marketing umskih

proizvoda

Operacija je usmjerena poveanju uinkovitosti, okoline prihvatljivosti, ergonomije i sigurnosti radnih
procesa u pridobivanju drva i umskouzgojnim radovima kroz modernizaciju postojeih i uvoenje novih i
okolino prihvatljivih tehnologija, strojeva, alata i opreme. Radovi pridobivanja drva ukljuuju sjeu i
izradu, privlaenje, izvoenje, iznoenje i daljinski prijevoz drva te proizvodnju umske biomase (drvne
sjeke).
Ulaganja u modernizaciju postojeih i uvoenje uinkovitih i okolino prihvatljivih tehnologija, strojeva,
alata i opreme za pridobivanje drva poveat e dostupnost i koritenje drva kao materijala, ali i drva kao
obnovljivog izvora energije (umska biomasa). Time e se na odriv nain poveati ekonomska vrijednost
uma i takoer uinkovitost pridobivanja drva. Istovremeno, tehnike i tehnologije pridobivanja drva imat e
minimalni tetni uinak na umske ekosustave.
Modernizacija postojeih i uvoenje uinkovitih i okolino prihvatljivih tehnologija, strojeva i alata za
pripremu umskog tla stvorit e preduvjete za uinkovitiju i kvalitetniju sjetvu i sadnju umskog
reproduktivnog materijala. Time e se znaajno unaprijediti gospodarenje umama u privatnom vlasnitvu,
koje su esto degradirane i niske ekonomske vrijednosti.
Klasina obnova uma u okviru oplodnih sjea, kojom se ne radi konverzija uzgojnog oblika ili strukture
vrsta drvea umskih sastojina, iskljuena je iz potpore u okviru PRR-a.
Ova vrsta operacije doprinosi Fokus podruju 2C poboljanjem odrivosti i konkurentnosti umarskih
poduzea i promocijom odrivog gospodarenja umama. Takoer, doprinosi fokus podruju 5C kroz
olakano, uinkovitije i unaprijeeno pridobivanje drva i opskrbu drvom te kroz proizvodnju umske
biomase.
Ova operacija komplementarna je s drugim aktivnostima koje se odnose na obnovljive izvore energije s
obzirom da proizvodnja umske biomase nije prihvatljiva u okviru Mjere M04.
366
Zakon o zatiti na radu (NN 71/14, 118/14).
Prihvatljivi korisnici u ovoj operaciji su:
umoposjednici;
udruenja umoposjednika;
obrti, mikro, mala i srednja poduzea registrirana sukladno nacionalnim propisima.
U okviru ove operacije prihvatljivi su sljedei trokovi:
kupnja novih i rabljenih strojeva, alata, ureaja i opreme za pridobivanje drva (harvesteri, motorne
pile itd.);
kupnja novih i rabljenih strojeva, alata, ureaja i opreme za privlaenje, izvoenje i iznoenje drva
(forvarderi, skideri, iare, traktorske ekipae itd.);
kupnja novih i rabljenih strojeva, alata, ureaja i opreme za proizvodnju umske biomase (iverai,
cjepai itd.);
kupnja novih i rabljenih strojeva, alata, ureaja i opreme za daljinski prijevoz drva (prikolice,
hidrauline dizalice itd.);
kupnja novih i rabljenih strojeva, alata, ureaja i opreme za umskouzgojne radove za pripremu
umskog tla za sjetvu ili sadnju (maleri itd.);
izgradnja objekata i kupnja nove i rabljene opreme za skladitenje, zatitu i suenje drvnih proizvoda
(silosi, skladita za drvnu sjeku, utovarivai, atomizeri, suare itd.);
usluge konzultanata i drugi opi trokovi potrebni za pripremu i provedbu projekta ukljuujui
dokumentaciju kao to su studije utjecaja na okoli i prirodu itd., u maksimalnom iznosu od 10%
ukupno prihvatljivih trokova;
Korisnici moraju zadovoljavati sljedee uvjete prilikom ulaganja u okviru ove operacije:

udruge umoposjednika moraju biti registrirane sukladno nacionalnim propisima;
obrti, mikro, mala i srednja poduzea moraju biti licencirani izvoditelji radova u umarstvu pri
Hrvatskoj komori inenjera umarstva i drvne tehnologije.
U sluaju kada su izvoditelji radova odnosno subvencionirani strojevi planirani za rad na vie umskih
367
gospodarstava, to treba biti naznaeno u poslovnom planu.


energetska uinkovitost;
okolina prihvatljivost;
pravo prvenstva mikro i malih poduzea;
indeks regionalnog razvoja.
Intenzitet potpore iznosi 50% ukupnih prihvatljivih trokova.

Vrijednost potpore:
minimalna vrijednost potpore po projektu iznosi 5.000 EUR;
maksimalna vrijednost potpore po projektu iznosit 700.000 EUR.

368
Nije primjenjivo.
(b) iste Uredbe
Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.

Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.
369
Nije primjenjivo.

Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.
370
8.2.8.3.4. O_04: Modernizacija tehnologija, strojeva, alata i opreme u predindustrijskoj preradi drva
Podmjera:

proizvoda
Operacija je usmjerena poveanju uinkovitosti, okoline prihvatljivosti, ergonomije i radnih procesa u

predindustrijskoj preradi drva kroz modernizaciju postojeih i uvoenje uinkovitih i okolino pogodnih
tehnologija, strojeva, alata i opreme. Time e se na odriv nain poveati ekonomska vrijednost uma.
Predindustrijskom preradom drva u Republici Hrvatskoj smatra se prerada koju obavljaju mali i srednji
subjekti registrirani za obavljanje djelatnosti piljenja i blanjanja drva te proizvodnju poluproizvoda od drva,
a obuhvaa piljenje, blanjanje, suenje i dr. (Nacionalna Klasifikacija Djelatnosti 2007. Podruje C;
Odjeljak 16; Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namjetaja; proizvodnja proizvoda od slame i
pletarskih materijala).
Modernizacija e stvoriti uvjete za unaprjeenje proizvodnih procesa i poslovnog okruenja te e stimulirati
gospodarski rast. Istovremeno, modernizacija tehnologija, strojeva, alata i opreme poveat e trinu
konkurentnost, ime e se preokrenuti dugoroni negativni trend smanjenja stope zaposlenih u
predindustrijskoj preradi drva to e rezultirati velikim pozitivnim uinkom na stanovnitvo u ruralnim
podrujima.
Nadalje, cilj operacije je uvoenje informacijsko-komunikacijskih tehnologija u predindustrijsku preradu
drva to e, uz poveanje produktivnosti, takoer pridonijeti racionalnijem koritenju prirodnih resursa s
pozitivnim uinkom na prirodu i okoli.
Operacija e pozitivno utjecati na poslovne aktivnosti obrta, mikro, malih i srednjih poduzea u
predindustrijskoj preradi drva, od ega su najvanije: poveana proizvodnja, smanjeni trokovi proizvodnje,
poveana kvaliteta proizvoda i poslovnih procesa, poveana fleksibilnost proizvodnje te krai rokovi
isporuke.
Ova operacija doprinosi fokus podruju 2C poboljanjem odrivosti i konkurentnosti umarskih poduzea i
promocijom odrivog gospodarenja umama. Takoer doprinosi fokus podruju 5C kroz olakano,
uinkovitije i unaprijeeno pridobivanje drva i opskrbu drvom.
371
Zakon o zatiti okolia (NN 80/13).
Prihvatljivi korisnici u ovoj operaciji su obrti, mikro, mala i srednja poduzea registrirana za djelatnosti
prerade drva sukladno nacionalnim propisima.
kupnja novih i rabljenih strojeva, alata, ureaja i opreme za predindustrijsku preradu drva
(blanjalice, pile itd.);
kupnja novih i rabljenih strojeva, alata, ureaja i opreme za proizvodnju peleta i briketa (briketirka,
peletirka itd.);
instalacija i/ili kupnja informacijsko-komunikacijskih tehnologija u postupcima pridobivanja drva i
predindustrijske prerade drva (softver za optimizaciju iskoritenja sortimenata itd.);
izgradnja objekata i kupnja nove i rabljene opreme za suenje, parenje, skladitenje i zatitu
proizvoda od drva (suare, parionice, silosi, skladita za drvnu sjeku, utovarivai, atomizeri itd.);
usluge konzultanata i drugi opi trokovi potrebni za pripremu i provedbu projekta ukljuujui
dokumentaciju kao to su studije utjecaja na okoli i prirodu itd., u maksimalnom iznosu od 10%
ukupno prihvatljivih trokova;
obrti, mikro, mala i srednja poduzea moraju biti registrirana za djelatnosti prerade drva sukladno
nacionalnim propisima;
maksimalni ulazni godinji kapacitet ne smije prelaziti 10.000 m tehnike oblovine.

energetska uinkovitost;
okolina prihvatljivost;
pravo prvenstva mikro i malih poduzea;
372
indeks regionalnog razvoja.
8.2.8.3.5. (Primjenjivi) iznosi i stope potpore
Intenzitet potpore iznosi 50% ukupnih prihvatljivih trokova.

Vrijednost potpore:
maksimalna vrijednost potpore po projektu iznosi 1.000.000 EUR.

8.2.8.3.5.1.1. Rizici u provedbi mjera
8.2.8.3.5.2. Metodologija za izraun visine potpore, gdje je primjenjivo
Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.
373

Nije primjenjivo.
(b) iste Uredbe
Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.

Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.

Nije primjenjivo.
374

Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.
375
8.2.8.3.6. O_05: Marketing drvnih i nedrvnih umskih proizvoda
Podmjera:

proizvoda
Zbog nezadovoljavajue razine koritenja brojnih drvnih i nedrvnih umskih proizvoda, postoji potreba za
sustavnim marketingom. Operacija je naroito usmjerena koritenju umske biomase kao obnovljivog izvora
energije jer su njezini potencijali i dalje nedovoljno iskoriteni, a informacije i specifina znanja o biomasi
nedostupni su irokoj skupini korisnika, osobito onih u ruralnim podrujima. Informiranje javnosti o
mogunostima, prednostima i pozitivnim uincima koritenja ovih proizvoda dovest e dugorono do
unaprjeenja razvoja ruralnih podruja, proporcionalno ulaganjima u razvoj i iskoritavanje ovog resursa.
Pozitivni uinci koritenja nedrvnih umskih proizvoda (umski plodovi, ljekovito bilje, gljive i drugo) u
prehrani nisu dovoljno prepoznati. To se moe promijeniti jedino sustavnim marketinkim ulaganjima
usmjerenim opoj populaciji potencijalnih korisnika, ali i potencijalnih proizvoaa u ruralnim podrujima.
Operacija doprinosi fokus podruju 6A kroz promociju i plasman drvnih i nedrvnih umskih proizvoda na
trite.
Takoer doprinosi fokus podruju 5C s obzirom na koritenje umske biomase.
8.2.8.3.7. Vrsta potpore
8.2.8.3.8. Veze sa drugim zakonskim propisima
Zakon o umama (NN 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12, 148/13, 94/14);
Prihvatljivi korisnici u ovoj operaciji su:
umoposjednici;
376
udruenja umoposjednika;
obrti, mikro, mala i srednja poduzea;
jedinice lokalne uprave i samouprave i njihova udruenja.
ulaganja u marketing drvnih i nedrvnih (gljive, umski plodovi itd.) umskih proizvoda (npr. strojevi
za pakiranje i oznaavanje, izlobeni prostori i oprema, izlobene police itd.);
usluge konzultanata i drugi opi trokovi potrebni za pripremu i provedbu projekta (npr. marketinke
studije, analize trokova i koristi, poslovni planovi, studije predizvedivosti), u maksimalnom iznosu
od 10% ukupno prihvatljivih trokova;

udruge umoposjednika moraju biti registrirane sukladno nacionalnim propisima.

provedba operacija u vie od jedne upanije u Republici Hrvatskoj u smislu ciljane marketinke
aktivnosti;
operacije vezane uz marketing drvnih i nedrvnih umskih proizvoda iz certificiranih uma.
Intenzitet potpore iznosi 50% ukupno prihvatljivih trokova.

Vrijednost potpore:
377
maksimalna vrijednost potpore po projektu iznosi 30,.000 EUR.

8.2.8.3.8.7. Metodologija za izraun visine potpore (gdje je primjenjivo)
Nije primjenjivo.

(b) iste Uredbe
378
Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.

Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.

Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.
379
Nije primjenjivo.
8.2.8.4. Provjerljivost i kontrola mjera i/ili vrsta operacija

Uspostava sustava upravljanja i kontrole od strane Agencije za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i

ruralnom razvoju za provedbu umarskih mjera i operacija, s obzirom na injenicu da Agencija nema
iskustva u provedbi umarskih mjera financiranih bilo iz nacionalnih ili pretpristupnih EU sredstava;
Odobrene operacije nisu u skladu sa umskogospodarskim planovima ili drugim relevantnim

planovima ili strategijama.
8.2.8.4.2. Aktivnosti za umanjenje rizika
Preduvjeti i tehniki zahtjevi za uspostavu sustava upravljanja i kontrole za provedbu umarskih

mjera te dodatnih aktivnosti potrebni su za osiguravanje lake provedbe. Potrebno je auriranje
LPIS-a (ARKOD) s podacima vezanim za umarstvo kao i osposobljavanje djelatnika. Koritenje
tehnikih usluga moe se predvidjeti ukoliko je potrebno.
Svi radovi koji se provode u umama sukladno umskogospodarskim planom (GP-om) nadziru i
odobravaju ovlateni inenjeri umarstva (regulirana profesija) kolaudacijskim zapisnikom koji se
nalazi u prilogu GP-a, a koji su takoer dostupni u elektronikom obliku pri Ministarstvu
poljoprivrede koje takoer kontrolira provedbu GP-a. Administrativni pristup ovim zapisnicima
pruit e daljnju kontrolu koju provodi Agencija za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom
razvoju. U sluaju privatnih uma za koje nije izraen GP, radovi se izvode sukladno specifinom
Elaboratu umskouzgojnih radova za ume umoposjednika te se u tom sluaju provode kontrole
uzoraka.
U odnosu na gore navedene aktivnosti za umanjenje rizika, ova mjera se moe kontrolirati i provjeriti.
8.2.8.5. Metodologija za izraun visine potpore (gdje je primjenjivo)
Nije primjenjivo.
380


(b) iste Uredbe
Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.

Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.
381
Nije primjenjivo.

Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.
Detaljno opisano na razini operacije.

umskogospodarski planovi (GP-ovi) definirani su nacionalnim zakonodavstvom iz podruja umarstva
(Zakon o umama i relevantni Pravilnici).
Sljedei popis prikazuje relevantne GP-ove za korisnike u okviru Programa ruralnog razvoja Republike
Hrvatske za razdoblje 2014.-2020.:
Osnova gospodarenja gospodarskim jedinicama - za dravne ume u kontinentalnom podruju

kojima upravljaju trgovaka drutva;
Program za gospodarenje gospodarskim jedinicama na kru - za dravne ume na krkom podruju
kojima upravljaju trgovaka drutva;
Program za gospodarenje umama posebne namjene - za ume u dravnom vlasnitvu kojima
gospodare druga tijela dravne uprave i pravne osobe iji je osniva Republika Hrvatska;
Program za gospodarenje umama umoposjednika - za ume umoposjednika.
umskogospodarski planovi se donose za razdoblje od 10 godina, orijentacijski za iduih 10 i za daljnjih 20

godina. Izrauju ih strune osobe na temelju izmjere i stanja uma i umskog zemljita, a odobrava ih
ministarstvo nadleno za poslove umarstva na temelju zakljuaka strunoga povjerenstva (lanovi su
umarski strunjaci, a za ume u zatienim podrujima i strunjaci za zatitu prirode). umskogospodarski
planovi usklaeni su s prostornim planovima upanija, a uz podatke o dosadanjem gospodarenju ukljuuju
382
i sljedee:
plan zatite ume od poara;

uvjete zatite okolia/prirode;
propis koliine i dinamiku sjee;
propis umskouzgojnih radova;
ocjena opekorisnih vrijednosti uma za naznaeno razdoblje;
plan izgradnje umske infrastrukture;
plan zatite uma od tetnih organizama.
Izvoenje radova propisanih GP-ovima obvezno je za sve pravne i fizike osobe koje gospodare umom, a
izvoenje propisanih radova kontrolira umarska inspekcija nadlenog ministarstva. Nadzor i potvrdu
izvrenih radova obavljaju ovlateni inenjeri umarstva (regulirana profesija), a tonost izvrenih radova
potvruje se kolaudacijskim zapisnikom.
GP-ovi se izrauju u najmanje dva primjerka od kojih se jedan pohranjuje kod pravne ili fizike osobe koja
gospodari umom, a druga u nadlenom ministarstvu koje je odobrilo GP. Na temelju kolaudacijskog
zapisnika, pravna ili fizika osoba koja gospodari umom evidentira izvrene radove te ih razduuje u GPu, u papirnatom i elektronikom obliku. Na taj su nain podaci o izvrenim radovima u umama i umskom
zemljitu dostupni, nadzirani i kontrolirani.
383
8.2.9. M09 - Uspostavljanje skupina proizvoaa i organizacija (l. 27.)

Unato povoljnim klimatskim uvjetima, proizvodnja voa i povra u Hrvatskoj je slabo zastupljena.
Zastupljenost voa i povra u ukupnoj vrijednosti outputa biljne proizvodnje iznosi svega 7,5 % za voe i
5,9 % za povre to je nedovoljno u odnosu na potrebe stanovnitva. Povrine koje se koriste za proizvodnju
voa smanjile su se u odnosu na 2012. godinu za 2.454 ha ili iskazano relativnim pokazateljima 7,9 %, a u
odnosu na 2009. godinu za 22,6 % dok su se povrine koje se koriste za proizvodnju povra smanjile u
odnosu na 2009. godinu za 43,1 %. Ulaganja u sektoru voa i povra i sektoru stoarstva imat e prioritet za
potporu, kao to je definirano u Partnerskom Sporazumu i SWOT analizi.
Zbog nedostatka informacija i iskustva u udruivanju, razliite razine profesionalnog iskustva,
nerazumijevanja zajednikih ciljeva i naela rada, poljoprivrednici imaju slab interes za udruivanje.
Udruivanjem u proizvoake organizacije proizvoai su dobili mogunost koritenja zajednikih resursa,
od administrativnih, knjigovodstvenih i raunovodstvenih usluga, preko opreme za unaprjeenje i
odravanje kvalitete proizvoda do objekata za skladitenje, sortiranje i pakiranje proizvoda i kroz to
planiranje proizvodnje koja je prilagoena potrebama trita, stabiliziranje cijena i u konanici sniavanje
trokova proizvodnje.
Cilj ove mjere je udruivanje poljoprivrednih gospodarstva s manjom proizvodnjom u proizvoake grupe i
organizacije to e im olakati izlazak na trite i doprinijeti njihovoj konkurentnosti na tritu.
Mjera doprinosi Prioritetu 3: Promicanje organizacije lanca opskrbe hranom, ukljuujui preradu i plasiranje
poljoprivrednih proizvoda na trite, dobrobit ivotinja te upravljanje rizikom u poljoprivredi.
proizvodima, putem promoviranja na lokalnim tritima i u kratkim krugovima opskrbe, skupina
384
Mjera e potaknuti osnivanje i rad proizvoakih grupa i organizacija, to e dovesti do koncentriranja

proizvodnje te usklaivanja proizvodnje (ponude) sa zahtjevima trita (potranje), a time i poveanja
dodane vrijednosti u poljoprivredi.
inovacije.
Klimatske promjene - Poticanjem osnivanja i rada proizvoakih grupa i organizacija postii e se
centralizacija opskrbe, razvoj kratkih lanaca opskrbe i lokalnih trita, to e rezultirati smanjenjem
trokova logistike, skladitenja i prijevoza, a time i smanjenju emisije ugljinog dioksida.
Zatita okolia Sudjelovanjem u radu proizvoake grupe ili organizacije rast e svijest o vanosti zatite
okolia te e udruena proizvodnja na nju imati direktan utjecaj.
Inovacije Dostupnost i koritenje zajednikih resursa, opreme i novih procesa omoguit e razvoj i
primjenu inovacija.
8.2.9.3.1. O_01: Uspostavljanje proizvoakih grupa i organizacija
Podmjera:
9.1 - uspostava skupina i organizacija proizvoaa u poljoprivrednom i umarskom sektoru
Osnivanje i rad proizvoakih grupa i organizacija u sektoru poljoprivrede omoguit e prilagodbu

proizvodnje (ponude) zahtjevima trita (potranje), bolju poziciju proizvoda i njihovu konkurentnost na
tritu kao i smanjenje udjela posrednike prodaje. Zajedniki plasman proizvoda na trite omoguit e
laku prodaju proizvoda svih lanova proizvoake grupe ili organizacije. Sudjelovanje u proizvoakoj
grupi ili organizaciji omoguit e primjenu novih tehnologija i inovacija. Proizvoaka grupa ili
organizacija ostvaruje potporu na osnovu poslovnog plana koji mora biti odobren od ministarstva nadlenog
za poljoprivredu koje je priznalo proizvoaku grupu ili organizaciju.
Ova operacija doprinosi fokus podruju 3A. Udruivanjem poljoprivrednih proizvoaa u proizvoake
grupe i organizacije omoguit e laki izlazak na trite, bolju kvalitetu proizvoda i konkurentnost na tritu.

385
Potpora se dodjeljuje u obliku pauala u godinjim ratama, na period od 5 godina od datuma kada je
proizvoaka grupa ili organizacija priznata.

vezanim za trite poljoprivrednih proizvoda (NN 82/13, 14/14)
Proizvoake grupe ili organizacije iz sektora poljoprivrede u rangu malih i srednjih poduzea, priznate ili u
postupku priznavanja od 1. sijenja 2014. godine do 31. prosinca 2020. godine od ministarstva nadlenog za
poljoprivredu.
Trokovi moraju biti u skladu s Poslovnim planom proizvoake grupe ili organizacije.
Proizvoaka grupa ili organizacija mora imati najmanje 5 lanova.

Proizvoaka grupa ili organizacija predaje Poslovni plan za petogodinje razdoblje, navodei jasne
ciljeve proizvoake grupe ili organizacije, koji mora sadravati slijedee:
o prilagodbu proizvodnje i proizvoda zahtjevima trita;
o zajedniko plasiranje proizvoda na trite ukljuujui pripremu za prodaju, centralizaciju
prodaje i ponude kupcima na veliko;
o zajednika pravila o proizvodnji, posebno u pogledu ubiranja plodova i dostupnosti;
o razvoj poslovnih i marketinkih vjetina te olakavanje inovativnih procesa.
Projekti se odabiru sufinanciranje na temelju poziva za dostavu prijedloga.

broj udruenih proizvoaa;

broj proizvoaa proizvoda s oznakom kvalitete;
386
vrijednost godinje utrive proizvodnje;

proizvoake grupe ili organizacije iz prioritetnih sektora definiranih u SWOT analizi;
proizvoake grupe ili organizacije iz podruja sa znaajnim prirodnim ogranienjima i ostalim
podrujima s posebnim ogranienjima;
lokacija ulaganja prema indeksu razvijenosti JLS ili se ulaganje odvija u vie od jedne upanije
Tijekom programskog razdoblja ovakav tip potpore proizvoaka grupa ili organizacija kao i njeni lanovi,
moe dobiti samo jednom.
Potpora je ograniena na maksimalno 10 % vrijednosti godinje utrene proizvodnje, a ne moe prelaziti
100,000 EUR godinje bez obzira na stvarni obraun mogue potpore.
Iznos potpore izraunava se na osnovu vrijednosti utrene godinje proizvodnje i iznosi:
u 1. godini 10% od utrene proizvodnje

Isplata zadnje rate izvrit e se ako je Poslovni plan proizvoake grupe ili organizacije realiziran u cijelosti.

387
Za proizvoake grupe ili organizacije iz sektora poljoprivredne proizvodnje potpora se izraunava na

temelju prosjene godinje vrijednosti utrene proizvodnje njihovih lanova tri godine prije ulaska u
proizvoaku grupu ili organizaciju.
U sluaju da nisu ispunjeni ciljevi iz Poslovnog plana za prethodnu godinu isplata sljedee rate mogua je
uz uvjet da je istu odobrilo Povjerenstvo koje je priznalo proizvoaku grupu ili organizaciju.
Osnova za izraunavanje visine potpore za slijedee etiri godine bit e vrijednost godinje utrene
proizvodnje proizvoake grupe ili organizacije.
Opis slubenog postupka priznavanja skupina i organizacija

Ministarstvo nadleno za poljoprivredu e priznati proizvoaku grupu ili organizaciju na temelju sljedeih
naela:
proizvoaka grupa ili organizacija mora predati Poslovni plan;

proizvoaka grupa ili organizacija mora imati na raspolaganju potrebne zaposlenike, infrastrukturu
i opremu;
proizvoaka grupa ili organizacija mora osigurati funkcioniranje proizvoake grupe ili
organizacije, posebno u pogledu:
o poznavanja i prikupljanja podataka o proizvodnji svojih lanova;
o sakupljanja, sortiranja, skladitenja i pakiranja proizvodnje svojih lanova;
o komercijalnog i raunovodstvenog upravljanja;
o centraliziranog knjigovodstva i sustava fakturiranja.

administrativni sustav ne ukljuuje odgovarajue provjere korisnikovog Zahtjeva za isplatu; ili

administrativne procedure nisu propisane dovoljno dobro kako bi se osiguralo da se provedu sve
provjere.
rauni koje korisnik dostavi ne omoguuju provjeru realnosti trokova jer nisu dovoljno specifini.
korisnik je zapoeo uspostavu proizvoake grupe ili organizacije prije podnoenja Zahtjeva za
potporu;
opasnost od nerealnog i nejasnog poslovnog plana na temelju nepouzdanih podataka;
nacionalni propisi za priznavanje proizvoake grupe ili organizacije od strane nadlenog tijela nisu
doneseni za vrijeme programiranja;
lanovi proizvoake grupe ili organizacije prelaze iz jedne u drugu proizvoaku grupu ili
organizaciju u istom sektoru, priznatu za istu vrstu proizvoda kako bi koristili potporu vie puta;
odrivost proizvoakih grupa ili organizacija (pogotovo nakon razdoblja od 5 godina potpore);
neispravna provedba poslovnog plana od strane korisnika;
nepravilan izraun prosjene vrijednosti godinje utrene proizvodnje lanova proizvoake grupe ili
organizacije tijekom tri godine;
388
odobravanje potpore neprihvatljivim korisnicima koji ne potpadaju pod definiciju malih i srednjih
poduzea;
stvarne trokove je teko provjeriti i dokazati;
plaanje PDV-a ili drugi neprihvatljivih trokova.
Sve potrebne provjere Zahtjeva za isplatu korisnika moraju biti propisane u pisanim procedurama
Agencije za plaanja i svaki slubenik odgovoran za odobrenje isplate mora imati na raspolaganju
detaljan popis dokumenata, za provjeru koju je obvezan provesti. To ukljuuje i popratnu
dokumentaciju iz Zahtjeva i dovoljno detaljan revizijski trag da su provjere provedene. Ta potvrda
provjere moe biti u elektronikom ili papirnatom obliku. Osim toga, mora postojati dokaz o
nadzoru nad provedenom provjerom od strane drugih zaposlenika, ako se odnosi na odobravanje
plaanja. Ta se provjera moe obaviti na bazi uzorka i na kljunim kriterijima prihvatljivosti, ovisno
o samoj prirodi identificiranog rizika u uspostavljenom kontrolnom sustavu.
Agencija za plaanja mora osigurati odgovarajui sustav kontrole za provjeru razumnosti cijena
prihvatljivih trokova na temelju stvarnih trokova, ali i opcija pojednostavljenih trokova
financiranih u obliku fiksne (jednake) stope, standardnih jedininih trokova i paualnih iznosa, koji
mogu biti predvieni i za pojedine vrste trokova ako je potrebno.
Upravljako tijelo e u svrhu prevencije povremeno provoditi informativne kampanje o provedbi ove
mjere za potencijalne podnositelje Zahtjeva za potporu. Meutim, Agencija za plaanja mora
osigurati da su trokovi prihvatljivi samo nakon podnoenja Zahtjeva za potporu.
Agencija za plaanja treba obaviti procjenu poslovnih planova, kao dio redovitih administrativnih
provjera. Procjena bi trebala ukljuivati provjeru izrauna prosjene godinje vrijednosti proizvodnje
plasirane na trite. Procjena poslovnih planova treba ukljuivati provjeru odrivosti proizvoakih
grupa/organizacija. Sve administrativne provjere provedbe poslovnog plana moraju se provesti prije
konane isplate.
Ministarstvo poljoprivrede mora donijeti nacionalne propise prije prvog natjeaja.
Agencija za plaanja izradit e registar koji e sadravati podatke o lanovima proizvoakih
grupa/organizacija. Podaci e se provjeravati u trenutku odobravanja same operacije i odobrenja
Zahtjeva za isplatu.
Odrivost odabranih operacija moe biti pojaana donoenjem i primjenom odgovarajuih kriterija
odabira.
Provedba poslovnog plana bit e zadana kao uvjet u odluci o odobrenju Zahtjeva za potporu koju
izdaje Agencija za plaanja. Zahtjevi za isplatu korisnika mogu se provesti tek nakon to su sve
provjere vezane uz provedu poslovnog plana provedene i ovjerene. Kao preventivna mjera
predvieno je obrazovanje i osposobljavanje potencijalnih korisnika, kao i trajno savjetovanje
tijekom provedbe poslovnog plana.
Izraun prosjene vrijednosti godinje utrene proizvodnje svih lanova proizvoake grupe ili
organizacije tijekom tri godine bit e verificiran od posebnih slubi za ekonomsku analizu prije
isplate. Te provjere moraju biti propisane pisanim procedurama i mogu se smatrati kao dio odobrenja
zahtjeva.
Model o provedbi samoprocjene koju pojedine tvrtke mogu provesti same prilikom podnoenja
zahtjeva, za mala i srednja poduzea koristit e se samo kako bi se utvrdio njihov status malih i
srednjih poduzea. Ako je potrebno, Agencija za plaanja provest e i dodatne provjere.
Procjena realnosti stvarnih trokova koritenjem referentnih cijena, usporedbom razliitih ponuda ili
pomou evaluacijskog odbora, ovisno o vrsti troka predviena je od strane posebne slube za
389
tehniku analizu Agencije za plaanja. Uspostavljena je i Baza podataka referentnih cijena i bit e
aurirana u skladu s referentnim cijenama na raspolaganju.
Prihvatljivost PDV-a i ostalih trokova sastavni je dio standardne provjere koju provodi Agencija za
plaanja ukljuene u detaljnoj kontrolnoj listi za provjeru za odobrenje isplate.
Na temelju odgovarajuih mjera ublaavanja navedenih na razini tipa operacije, mjera je provjerljiva i
upravljiva.

Opis slubenog postupka priznavanja skupina i organizacija

Jasno razgranienje je uspostavljeno izmeu operacije u okviru ove mjere i Mjere M04.
390
8.2.10. M10 - Poljoprivreda, okoli i klimatske promjene (l. 28.)

Delegirana uredba Komisije (EU) br. 807/2014 od 11. oujka o dopuni Uredbe (EU) br. 1305/2013
Provedbena uredba Komisije (EU) br. 808/2014 od 17. srpnja 2014. o utvrivanju pravila primjene Uredbe
(EU) 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijea o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog
fonda za ruralni razvoj (EPFRR).
8.2.10.2. Openit opis mjere, to ukljuuje njezinu logiku intervencije i njezin doprinos podruju od
interesa i meusektorske ciljeve
U proteklih nekoliko desetljea svjedoci smo promjena u metodama poljoprivredne proizvodnje sa rastuim
trendom intenzivne i industrijalizirane poljoprivrede. Visoko specijalizirana poljoprivredna proizvodnja,
uglavnom orijentirana na monokulturu, ima za cilj proizvesti to vei urod po jedinici povrine, to zahtijeva
velike koliine sintetskih gnojiva i pesticida. Stajski se gnoj rijetko primjenjuje, a bez povratka organske
tvari u tlo smanjuje se sloj humusa to dovodi do smanjene plodnosti tla.
Moderna mehanizacija zahtijeva velike oranine povrine, krile su se ivice i umarci, preoravali travnjaci i
isuivala movarna podruja mijenjajui tradicionalna obiljeja krajobraza uz znaajan utjecaju na
biraznolikost.
Nakon provedene SWOT analize identificirane su potrebe. Ova se mjera odnosi na slijedee potrebe:
Potreba 14. Spreavanje erozije tla i poveanje plodnosti tla i organske tvari u tlu;
Potreba 15. Odravanje kvalitete vode, tla i zraka;
Potreba 16. Ouvanje krajobraza i bioraznolikosti.
Cilj mjere je potaknuti poljoprivredne prakse koje su korisne za okoli, ublaiti negativne uinke
poljoprivrede i poveati bioraznolikost, kao i ouvati genetskih resursa vezane uz poljoprivredu.
Konkretno, posebna pozornost je posveena na:
Gubitak tla i plodnosti tla;

Nedostatak obrazovanja i svijesti meu poljoprivrednicima o vanosti i prednostima odrivog
upravljanja ekosustavom;
Uvoenje i kontinuirana primjena odrivog nainu uzgoja kako bi se smanjio pritisak na
poljoprivredno zemljite;
Ouvanje tradicionalnih biljnih i ivotinjskih vrsta koje su prilagoene lokalnim uvjetima te su u
391
opasnosti od izumiranja.
Ova mjera namijenjena je i za NATURA 2000 podruja, budui da posebna mjera sukladno lanku 30.
Uredbe (EU) br. 1305/2013 nije bila predviena zbog nepostojanja pravnog okvira. Iako su posebna
podruja zatite (SPA) odreena i popis predloenih podruja od znaaja za Zajednicu (pSCI) poslan
Europskoj komisiji u rujnu 2013. godine, Hrvatska jo uvijek eka na zakljuak biogeografskih seminara i
mogue usvajanje podruja od znaaja za Zajednicu (SCI). Mjere ouvanja za podruja od znaaja za
Zajednicu (SCI) definirat e se i uspostaviti to je prije mogue, ali najkasnije u roku od est godina, kao to
je definirano u lanku 4. stavku 4. Direktive 92/43/EEZ.
Do tada, nekoliko operacija u okviru M10 postavljeno je osobito imajui u vidu Natura 2000 podruja:
ouvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti, pilot mjera za zatitu kosca (Crex crex) i pilot mjera za
zatitu leptira.
Doprinos fokus podrujima:
Prioritet 4: Obnova, ouvanje i poboljanje ekosustava povezanih s poljoprivredom i umarstvom, sa
Fokus podruje 4A: obnovu, ouvanje i poveanje bioraznolikosti, ukljuujui u podrujima mree Natura
2000 i u podrujima s prirodnim ogranienjima ili ostalim posebnim ogranienjima i poljoprivredu velike
prirodne vrijednosti, kao i stanje europskih krajobraza;
Fokus podruje 4B: bolje upravljanje vodama, ukljuujui upravljanje gnojivima i pesticidima;
Fokus podruje 4C: spreavanje erozije tla i bolje upravljanje tlom.
Prioritet 5: promicanje uinkovitosti resursa te poticanje pomaka prema gospodarstvu s niskom razinom
ugljika otpornom na klimatske promjene u poljoprivrednom, prehrambenom i umarskom sektoru, s
Fokus podruje 5A: poveanje uinkovitosti u koritenju voda u poljoprivredi;
Fokus podruje 5D: smanjenje emisija staklenikih plinova i amonijaka koje uzrokuje poljoprivredna
djelatnost;
Fokus podruje 5E: poticanje pohrane i sekvestracije ugljika u poljoprivredi i umarstvu;
Doprinos meusektorskim ciljevima:
Ova mjera doprinosi ostvarenju meusektorskih ciljeva vezanih uz klimatske promjene i zatitu okolia.
Operacije s obvezom koja smanjuje ili zabranjuje uporaba gnojiva i pesticida pomoi e smanjenju pritiska
na okoli, uz pozitivan utjecaj na kvalitetu tla, vode i zraka.
Operacije koje uvode ili podravaju nastavak poljoprivredne prakse u kojoj su poboljani uvjeti zadravanja
vode i pohrane ugljika pomoi e u smanjenju emisije staklenikih plinova i poboljati odrivo koritenje
vodenih resursa.
Operacije koje potiu odravanje tradicionalnog krajobraza kao to su ekstenzivni vonjaci, ekstenzivni
maslinici i travnjaci velike prirodne vrijednosti osiguravaju stanite za brojne biljne i ivotinjske vrste.
Uzgoj izvornih i zatienih ugroenih pasmina pridonijet e ouvanju genetskog materijala koji je vaan za
samodostatnu i odrivu poljoprivrednu proizvodnju u svjetlu buduih klimatskih promjena.
Mjera Poljoprivreda, okoli i klimatske promjene sastoji se od 2 podmjere:
392
M10.1. Plaanja obveza povezanih s poljoprivredom, okoliem i klimatskim promjenama
M10.2 Potpora za ouvanje i odrivu uporabu i razvoj genetskih resursa u poljoprivredi
M10.1. Plaanja obveza povezanih s poljoprivredom, okoliem i klimatskim promjenama sadri 9

tipova operacija:
O_01: Obrada tla i sjetva na terenu s nagibom za oranine jednogodinje kulture;

O_02: Zatravnjivanje trajnih nasada;
O_03: Ouvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti;
O_04: Pilot mjera za zatitu kosca (Crex crex);
O_05: Pilot mjera za zatitu leptira;
O_06: Uspostava poljskih traka;
O_07: Odravanje ekstenzivnih vonjaka;
O_08: Odravanje ekstenzivnih maslinika;
O_09: Ouvanje ugroenih izvornih i zatienih pasmina domaih ivotinja;
M10.2. Potpora za ouvanje i odrivu uporabu i razvoj genetskih resursa u poljoprivredi sadri 1 tip
operacije:
O_1: Ouvanje, odrivo koritenje i razvoj genetskih resursa u poljoprivredi.
Sudjelovanje u mjeri je dobrovoljno uz petogodinje potivanje obveza, uz mogunost produivanja

obveznog razdoblja na najvie dvije godine. Potpora je u vidu godinjeg plaanja po jedinici povrine ili
uvjetnom grlu. Plaanje je naknada korisniku za gubitak prihoda i dodatne trokove koji su rezultat
pridravanja posebnih uvjeta koje nadilaze minimalno propisane uvjete.
Korisnici moraju potivati odredbe viestruke sukladnosti kako je propisano Uredbom (EU) br. 1306/2013
(poglavlje I, glava VI.), minimalne aktivnosti to je definirano Uredbom (EU) br. 1307/2013 (lanak 4.
stavak 1. toka (c) alineja (ii)), minimalne zahtjeve za gnojiva, ukljuujui naela dobre poljoprivredne
prakse na temelju Direktive 91/676/EEZ , minimale zahtjeve za pesticide, ukljuujui integriranu zatitu
bilja sukladno Direktivi 2009 /128/EZ i ostale relevantne obvezne standarde.
U sluaju izmjene relevantnih propisanih standarda i zahtjeva, ukoliko bi opseg novih obveza nadilazio
obveze navede u opisu mjere, korisnik moe odustati od sudjelovanja u mjeri bez povrata sredstava za
razdoblje u kojemu je obveza bila na snazi.
Prihvatljivi korisnici ove mjere jesu poljoprivrednici i grupe poljoprivrednika sukladno nacionalnom
Zakonu o poljoprivredi, koji su upisani u Upisnik poljoprivrednika, koriste zemljite upisano u ARKOD te
na gospodarstvu dre domae ivotinje upisane u Jedinstveni registar domaih ivotinja (JRD).
Nije mogue kombinirati ovu mjeru sa M11 Ekoloki uzgoj, osim operacije O_09 Ouvanje ugroenih
izvornih i zatienih pasmina domaih ivotinja.
Korisnici operacije O_09: Ouvanje ugroenih izvornih i zatienih pasmina domaih ivotinja obvezni su
tijekom obveznog razdoblja drati broj uvjetnih grla ugroenih izvornih i zatienih pasmina iji prosjek
tijekom razdoblja od pet godina nee biti nii od broja prijavljenog u prvoj godini.
Zahtjev se moe podnijeti ako poljoprivredna povrina gospodarstva iznosi minimalno 0,5 ha, a minimalna
povrina ARKOD parcele mora biti 0,05 ha, s izuzetkom za M10.1.O.6 Uspostava poljskih traka, gdje
ARKOD parcela mora biti najmanje 1 ha.
Potpora je izraunata za svaku od operacija zasebno.
393
8.2.10.3.1. O_01: Obrada tla i sjetva na terenu s nagibom za oranine jednogodinje kulture
Podmjera:
10.1 - plaanja obveza povezanih s poljoprivredom, okoliem i klimatskim promjenama
Neadekvatno koritenje poljoprivrednog zemljita pod nagibom, kao to su oranje niz nagib i ostavljanje tla
dugo vremena bez pokrova poveava proces erozije. Nedavna istraivanja potvrdila su da erozija nastaje
ako je nagib jednak ili vei od 9%. Zbog uklanjanja estica tla, plodnost i produktivnost tla su smanjeni, to
uzrokuje tetu na usjevima i na kraju smanjuje prinos.
Kako bi se smanjili negativni uinci erozije ili sprijeila erozija u potpunosti, potrebno je osigurati
pokrivenost tla vegetacijom tijekom cijele godine tako da korijenski sustav moe zadrati humusni sloj i
time smanjiti utjecaj intenzivnih kia. Druga vana aktivnost za smanjenje erozije na oranicama je obrada tla
okomito na nagib.
Potpora se dodjeljuje korisnicima koji obavljaju sve agro-tehnike mjere oranicama okomito na nagib, ime
se umanjuje proces erozije i pridonosi zatiti najvrjednijeg sloja tla humusa.
Obveze koje korisnik mora ispuniti za ovaj tip operacije jesu:
C1-O-01 Zavriti izobrazbu od najmanje 18 sati povezanu s mjerom Poljoprivreda, okoli i

klimatske promjene u roku od 18 mjeseci nakon odobrene prijave. Svake sljedee godine najmanje 6
sati izobrazbe, individualno savjetovanje i/ili sudjelovanje u demonstracijskim aktivnostima;
C2-O-01 Voenje evidencija o provedenim aktivnostima povezanih s obvezama iz ove operacije;
C3-O-01 Izrada i provedba petogodinjeg plana plodoreda s najmanje pet usjeva;
C4-O-01 Obrada tla i sjetva okomito na pad terena na oraninim povrinama s nagibom 9-15%;
C5-O-01 Uspostava barem jedne 3m iroke brazde na sredini parcele kako bi se sprijeilo otjecanje
vode. Uspostavljena brazda nije Ekoloki znaajna povrina.
Ovaj tip operacije doprinosi fokus podruju 4C, sa sekundarnim doprinosom fokus podrujima 4B i 5A.
Bespovratna sredstva potpore u obliku godinjeg plaanja po jedinici povrine kao naknada korisniku za
gubitak prihoda i dodatne trokove koji su rezultat pridravanja posebnih uvjeta koji nadilaze minimalno
propisane uvjete i uobiajenu poljoprivrednu praksu.
394

Uredba (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijea o financiranju, upravljanju i praenju
zajednike poljoprivredne politike.
Uredba (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijea o utvrivanju pravila za izravna plaanja
poljoprivrednicima u programima potpore u okviru zajednike poljoprivredne politike.
8.2.10.3.1.4. Korisnici
Prihvatljivi korisnici su poljoprivrednici i grupe poljoprivrednika sukladno nacionalnom Zakonu o

poljoprivredi, koji su upisani u Upisnik poljoprivrednika i koriste zemljite upisano u ARKOD.
Korisnik e dobiti naknadu za dodatne trokove i gubitke u prihodima koji proizlaze iz obrade i sjetve na
oranicama koje su na nagibu, u usporedbi s obradom i sjetvom na oranicama bez nagiba.
Ova potpora dodjeljuje se kao nadoknada za one obveze koje su izvan relevantnih obveznih standarda
utvrenih u Poglavlju I Naslov VI Uredbe (EU) br. 1306/2013 (viestruka sukladnost), relevantni kriteriji i
minimalna aktivnost to je utvreno u toki (c) akineji (ii) lanka 4. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1307/2013 o
relevantnim minimalnim zahtjevima za koritenje gnojiva i sredstava za zatitu bilja i drugim relevantnim
obveznim zahtjevima utvrenim nacionalnim zakonom.
Oranina ARKOD parcela koja ima prosjean nagib od 9-15%. Prihvatljiva poljoprivredna povrina
gospodarstva je minimalno 0,5 ha dok minimalna povrina ARKOD parcele mora biti 0,05 ha.
U sluaju nedostatnih sredstava za isplatu potpore, potpora se dodjeljuje temeljem sljedeih kriterija
odabira:
Provedba na Natura 2000 podruja

Doprinos ouvanju bioraznolikosti provedbom neke od ovih operacija: Ouvanje travnjaka velike
prirode vrijednosti, Pilot mjera za zatitu kosca (Crex crex) ili Pilot mjere za zatitu leptira
Provedba na podruju s prirodnim ili ostalim ogranienjima kako su definirana u M13
Visina potpore je 141 EUR/ha.

395

Potivanje plana plodoreda i drugih obveza.
U trenutku podnoenja zahtjeva korisnik mora imati pripremljen plan plodoreda za ugovoreno razdoblje.
Kod provoenja kontrole na terenu, bit e lako kontrolirati primjenjuju li se planovi. Takoer je predviena
daljinska kontrola. Za bolje razumijevanje znaenja obveza i utjecaja na okoli u sluaju njihova
nepotivanja za korisnika e se osigurati odgovarajua izobrazba i jasne upute.
Ovaj tip operacije mogue je provjeriti i kontrolirati.
8.2.10.3.1.9.4. Obveze povezane s poljoprivredom, okoliem i klimatskim promjenama
8.2.10.3.1.9.4.1. C1-O_01
8.2.10.3.1.9.4.1.1. Metode provjere obveza
100% administrativno: korisnik podnosi potvrdu o sudjelovanju na edukaciji, individualnom savjetovanju,
demonstracijskoj aktivnosti Agenciji za plaanja. Unakrsna provjera e biti mogua sa pruateljem
edukacije, individualnog savjeta ili usluge demonstracijske aktivnosti.
8.2.10.3.1.9.4.2. C2-O_01
Vizualna provjera tijekom kontrole na terenu, AP e imati uvid u obrazac voenja evidencije na farmi.
8.2.10.3.1.9.4.3. C3-O_01
Korisnik mora dostaviti plan plodoreda za svih pet godina prilikom podnoenja zahtjeva, to se moe
provjeriti administrativno unakrsnom provjerom s IAKS. Vizualna provjera tijekom kontrole na terenu, AP
396
e imati uvid u obrazac voenja evidencije na farmi; daljinska kontrola je takoer mogua.
8.2.10.3.1.9.4.4. C4-O_01
Nagib se kontrolira putem ARKOD-a. Obrada tla i sjetva kontroliraju se na terenu i daljinskom kontrolom.
8.2.10.3.1.9.4.5. C5-O_01
Kontrola na terenu i daljinska kontrola.
Utvrivanje i definiranje odgovarajuih osnovnih elemenata; to ukljuuje odgovarajue obvezne standarde

uspostavljene u skladu s glavom VI. poglavljem I. Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i
Vijea, odgovarajue kriterije i minimalne aktivnosti uspostavljene u skladu s lankom 4. stavkom 1.
tokom (c) alinejama (ii) i (iii) Uredbe (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijea, odgovarajue
minimalne zahtjeve u pogledu uporabe gnojiva i sredstava za zatitu bilja te ostale odgovarajue obvezne
zahtjeve propisane nacionalnim pravom
relevantni obvezni standardi uspostavljeni u skladu s Poglavljem I. Glave VI Uredbe (EU) br.
1306/2013 Europskog parlamenta i Vijea utvreni nacionalnim zakonodavstvom: Pravilnik o
viestrukoj sukladnosti.
relevantni kriteriji i minimalne aktivnosti utvrene u skladu s lankom 4. stavkom 1. tokom (c)
alinejom (ii) Uredbe (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijea;
relevantni minimalni zahtjevi za koritenje gnojiva i sredstva za zatitu bilja: Akcijski program
zatite voda od oneienja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla i Zakona o odrivoj
uporabi pesticida i Pravilnika o odrivoj uporabi pesticida.
Minimalni zahtjevi za gnojiva moraju ukljuivati, izmeu ostalog, kodeks dobre prakse koji je uveden
Direktivom 91/676/EEZ za gospodarstva izvan zona ranjivih na nitrate, kao i zahtjeve u vezi s oneienjem
fosforom; minimalni zahtjevi u pogledu uporabe sredstava za zatitu bilja moraju ukljuivati, meu ostalim,
opa naela integrirane zatite bilja uvedena Direktivom 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijea,
obvezu posjedovanja dozvole za uporabu sredstava te obvezu strunog osposobljavanja, zahtjeve o
sigurnom skladitenju, pregledu naprava za primjenu sredstava te pravila o upotrebi pesticida u blizini voda
i drugih osjetljivih mjesta, kako su utvreni nacionalnim zakonodavstvom
Minimalni zahtjevi za gnojiva (Naela dobre poljoprivredne prakse) uvedeni u skladu s Direktivom
91/676/EEZ za farme izvan zone osjetljive na nitrate, i zahtjevi koji se odnose na oneienje
fosforom kao to je i utvreno nacionalnim zakonodavstvom: Akcijski program zatite voda od
oneienja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla
397
minimalni zahtjevi za koritenje sredstava za zatitu bilja moraju sadravati, izmeu ostalog, opa
naela integrirane zatite bilja uvedene u skladu s Direktivom 2009/128/EZ, zahtjeve za
posjedovanjem dozvole za koritenje proizvoda i potivanje obaveze za izobrazbom, zahtjeve za
sigurno skladitenje, provjeru strojeva za primjenu i pravila o uporabi pesticida u blizini vode i
drugim osjetljivim podrujima utvrenim nacionalnim zakonima: Zakon o odrivoj uporabi pesticida
i Pravilnik o odrivoj uporabi pesticida.
Popis lokalnih pasmina koje su u opasnosti da budu izgubljene za poljoprivredu i biljnih genetskih resursa
kojima prijeti genetska erozija
Nije primjenjivo.
Opis metodologije i agronomskih pretpostavki i parametara, ukljuujui opis osnovnih zahtjeva iz

lanka 29. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1305/2013 bitnih za pojedinu vrstu obveze, koji se upotrebljavaju kao
referentne toke za izraune kojima se opravdavaju dodatni trokovi, izgubljeni prihod zbog preuzete
obveze i visina trokova transakcija; prema potrebi, tom se metodologijom uzima u obzir potpora koja se
dodjeljuje na temelju Uredbe (EU) br. 1307/2013, ukljuujui plaanje za poljoprivredne prakse korisne za
klimu i okoli, kako bi se izbjeglo dvostruko financiranje; prema potrebi, metoda konverzije koja se
primjenjuje za druge jedinice u skladu s lankom 9. ove Uredbe
Kalkulacija je izraena usporedbom prosjenog GM na farmi sa 3 usjeva (kukuruz, penica i djetelinskotravne smjese) na ravnom terenu i farmi s 3 usjeva na terenu s nagibom.
Dodatni troak: obuhvaa 20% vee trokove mehanizacije na nagibu, dodatni uzgoj jo dva usjeva i plan
plodoreda.
Gubitak prihoda: prinos je manji s obzirom 3% smanjenja povrine bez usjeva (brazda bez usjeva).
Prva i druga obveza nisu uraunate kao troak.
Dvostruko financiranje e biti iskljueno u sluaju praksi iz lanka 43. Uredbe (EU) br. 1306/2013, takoer
na temelju informacija koje su sadrane u delegiranim aktima donesenim u skladu s lankom 83. Uredbe
(EU) br 1305/2013.
8.2.10.3.1.10.1.1. C1-O_01
8.2.10.3.1.10.1.1.1. Osnovna vrijednost
Relevantni dobri poljoprivredni i okolini uvjeti i/ili zakonom propisani zahtjevi o upravljanju
Nije propisano.
398
Minimalni zahtjevi za uporabu gnojiva i pesticida

Nije primjenjivo.
Ostali relevantni nacionalni/regionalni zahtjevi

Nije primjenjivo.
Minimalne aktivnosti
Nije primjenjivo.
8.2.10.3.1.10.1.1.2. Relevantne uobiajene poljoprivredne prakse

Nije uobiajena poljoprivredna praksa.
8.2.10.3.1.10.1.2. C2-O_01
Nije propisano.

Nije primjenjivo.

399
Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.

8.2.10.3.1.10.1.3. C3-O_01
Nije propisano.

Nije primjenjivo.

Nije primjenjivo.
1307/13 l. 44 Raznolikost usjeva: najmanje 3 razliita usjeva na oranicama.
Uobiajena poljoprivredna praksa je monokultura ili rotacija dvaju usjeva.
400
8.2.10.3.1.10.1.4. C4-O_01
Dobri poljoprivredni i okolini uvjeti (GAEC) 5
Nije primjenjivo.

Pravilnik o viestrukoj sukladnosti, Dobri poljoprivredni i okolini uvjeti (GAEC) 5: Na
poljoprivrednom zemljitu s nagibom od 15% ili vie, oranje se provodi okomito na nagib.
Nije primjenjivo.

Obrada tla i sjetva na terenu s nagibom niim od 15% ne provodi se okomito na nagib.
8.2.10.3.1.10.1.5. C5-O_01
Nije propisano.

Nije primjenjivo.
401
Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.

402
8.2.10.3.2. O_02: Zatravnjivanje trajnih nasada
Podmjera:
Intenzivna poljoprivredna proizvodnja negativno utjee na sadraj organske tvari u tlu i poveava emisiju
staklenikih plinova. Odrivo upravljanje zemljitem i koritenje odgovarajuih agrotehnikih mjera smanjit
e gubitak organske tvari iz tla i sprijeiti odljev staklenikih plinova.
Potpora se dodjeljuje korisnicima koji primjenjuju propisane agrotehnike postupke za smanjenje emisije
staklenikih plinova, spreavanje erozije i zadravanje humusnog sloja, ime se poveava plodnost tla i
bioraznolikost.

C2-O-02 Voenje evidencija o provedenim aktivnostima poveznih s obvezama iz ove operacije;
C3-O-02 Izrada i provedba petogodinjeg plana gnojidbe, gdje je maksimalna koliina duika
prilagoena sukadno sadraju ostatka duika iz djetelinsko-travnih ili travno-djetelinskih smjesa;
C4-O-02 Povrina izmeu redova mora biti prekrivena djetelinsko-travnom ili travno-djetelinskom
smjesom. Podruje izmeu redova prekriveno djetelinsko-travnom ili travno-djetelinskom smjesom
nije Ekoloki znaajna povrina.
Ovaj tip operacije doprinosi fokus podruju 5D, sa sekundarnim doprinosom fokus podrujima 4B, 4C, 5A i
5E.

403
8.2.10.3.2.4. Korisnici

Korisnik e dobiti naknadu za dodatne trokove koji proizlaze iz sjetve djetelinsko-travne ili travnodjetelinske smjese izmeu redova, u usporedbi sa konvencionalnom poljoprivredom bez zatravljivanja
izmeu redova.
Ova potpora dodjeluje se kao nadoknada za one obveze koje su izvan relevantnih obveznih standarda
utvrenih u Poglavlju I Glave VI Uredbe (EU) br. 1306/2013 (viestruka sukladnost), relevantni kriteriji i
minimalna aktivnost to je utvreno u toki (c) alineji (ii) lanka 4. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1307/2013 o
obveznim zahtjevima uspostavljenim nacionalnim zakonodavstvom.
ARKOD parcela registrirana kao vonjak ili vinograd koja ima prosjean nagib od 9-15%.
Prihvatljiva poljoprivredna povrina gospodarstva je minimalno 0,5 ha dok minimalna povrina ARKOD
parcele mora biti 0,05 ha.
odabira:
Provedba na Natura 2000 podruja

prirode vrijednosti, Pilot mjera za zatitu kosca (Crex crex) ili Pilot mjere za zatitu leptira
Visina potpore je 331 EUR/ha.

Usklaenost s planom gnojidbe i ostalim obvezama.

404
U trenutku podnoenja zahtjeva korisnik mora imati pripremljen plan gnojidbe za ugovoreno razdoblje. Kod
provoenja kontrole na terenu, lako je kontrolirati primjenu planova. Takoer je predviena daljinska
kontrola.
Za bolje razumijevanje znaenja obveza i utjecaja na okoli u sluaju njihova nepotivanja za korisnika e
se osigurati odgovarajua izobrazba i jasne upute.
8.2.10.3.2.9.4.1. C3-O_02
8.2.10.3.2.9.4.2. C4-O_02
Kontrola na terenu i daljinska kontrola.

relevantni obvezni standardi uspostavljeni u skladu s poglavljem I. glavom VI. Uredbe (EU) br.
405

Nije primjenjivo.

Kalkulacija se temelji na trokovima za uspostavu trajnog nasada sa djetelinsko-travnim ili travno
djetelinskim smjesama, u odnosu na nasad bez meurednog pokrovnog usjeva.
Dodatni trokovi: meuredna sjetva, maliranje i troak plana gnojidbe.
(EU) br 1305/2013
406
8.2.10.3.2.10.1.1. C3-O_02
Propisani zahtjevi upravljanja (SMR) 1

Akcijski program zatite voda od oneienja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla (NN
15/13) dozvoljeni maksimalni iznos duika u ranjivom podruju je 210 kg N/ha tijekom etri godine nakon
pristupanja, a maksimalna 170 kg N/ha u narednom periodu. Za ostatak zemlje, to se smatra preporukom.

Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.

8.2.10.3.2.10.1.2. C4-O_02
Dobri poljoprivredni i okolini uvjeti (GAEC) 4

Nije primjenjivo.
407

Pravilnik o viestrukoj sukladnosti, Dobri poljoprivredni i okolini uvjeti (GAEC) 4: U cilju smanjenja
erozije tla, tijekom vegetacijskog razdoblja sve oranine poljoprivredne povrine moraju biti pokrivene
poljoprivrednim kulturama ili etvenim ostacima (biljka s korijenom) ili biljnim ostacima (mal).
Prva reenica ne primjenjuje se u sluaju pripreme poljoprivrednog zemljita za sljedeu sjetvu i prije
klijanja ili zimske brazde.
Tijekom zime, od 15. studenog do 15. veljae u cilju prikupljanja vlage i spreavanja erozije, poljoprivredne
povrine moraju biti pokrivene glavnim usjevom ili se mora primjenjivati jedna od sljedeih mjera:
- grubo oranje na zimsku brazdu;
- zaoravanje strnita;
- ostavljanje strnita na poljoprivrednim povrinama;
- prekrivanje poljoprivrednih povrina etvenim ostacima (mal).
Nije primjenjivo.

Povrinski sloj u trajnim nasadima odrava se mehaniki ili pomou herbicida, zatravnjivanje nije
uobiajena praksa.
408
8.2.10.3.3. O_03: Ouvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti
Podmjera:
Mnogobrojna stanita i zatiene vrste nalaze se na poljoprivrednim povrinama iji opstanak uvelike ovisi
o poljoprivrednim aktivnostima.Gotovo sve travnjake povrine u Hrvatskoj nastale su kao rezultat ljudske
aktivnosti. umske povrine su krene, a na travnjacima koji su odravani konjom ili ispaom razvilo se
ekstenzivno stoarstvo.
Krajem prolog stoljea dolazi do naputanja ovakvog tipa stoarstva te dolazi do prirodnog procesa
sukcesije. Viegodinja depopulacija dovela je do promjena u lokalnom gospodarstvu, krajobraznim
karakteristikama podruja i nestanka otvorenih krajobraza vanog za ptice selice. Problem je posebno
izraen na travnjacima velike prirodne vrijednosti, osobito u krkim i planinskim podrujima gdje grmlje
potiskuje vrijedne livadne i panjake vrste prilagoene preivljavanju na krtom tlu ili u rupama izmeu
stijena, uz vrlo malo vode.
Potpora se dodjeljuje za korisnike koji odravaju travnjake velike prirodne vrijednosti, doprinose ouvanju
bioloke raznolikosti i sprjeavaju daljnji gubitak stanita.
Travnjaci visoke prirodne vrijednosti na kojima se ovaj tip operacije moe provoditi podijeljeni su u tri
podruja:
1. Kontinentalna nizinska regija
Do 200 metara nadmorske visine
Ova regija obuhvaa cijeli nizinski dio kontinentalne Hrvatske do otprilike 200 metara nadmorske visine.
2. Brdsko-planinska regija
Iznad 200 metara nadmorske visine.
Regija obuhvaa kompletno brdsko i planinsko podruje kontinentalne Hrvatske iznad 200 metara
nadmorske visine, odnosno u vegetacijskom smislu sva podruja iznad zone poplavnih uma.
3. Mediteranska regija
Ova regija obuhvaa mediteransko podruje Hrvatske do 200 metara nadmorske visine te sve otoke.
Definicija travnjaka velike prirodne vrijednost
Za odreivanje ovih podruja koritena je definicija poljoprivrednog zemljita velike prirodne vrijednosti
prihvaena od strane Europske agencije za zatitu okolia (EEA). Prema ovoj definiciji, poljoprivredno
zemljite velike prirodne vrijednosti sastoji se od onih podruja u Europi u kojima je poljoprivreda glavni
nain (najee dominantni) koritenja zemljita i gdje ona podrava ili je povezana s velikom raznolikou
vrsta i stanita ili prisustvom vrsta koje su od posebnog interesa za ouvanje u Europi, ili oboje (Andersen i
sur, 2003). Utvrene su tri osnovne vrste poljoprivrednog zemljita velike prirodne vrijednosti, a travnjaci
409
velike prirodne vrijednosti pripadaju tipu 1 - poljoprivrednom zemljitu sa velikim udjelom poluprirodne ili
prirodne vegetacije.
Tipovi stanita kod travnjaka velike prirodne vrijednost
Travnata podruja s velikom prirodnom vrijednosti definirana su na razini LAU2 i odgovaraju "jedinicama
lokalne samouprave" (JLS) u Hrvatskoj. Hrvatska se sastoji od 556 jedinica lokalne samouprave JLS,
podijeljenih u 429 opina i 127 gradova. Travnjaci velike prirodne vrijednosti prikazani su na karti i kao
popis. Ti travnjaci ukljuuju sljedee tipove stanita:
6170 Planinski i predplaninski vapneniki travnjaci

6220 - Eumediteranski travnjaci Thero-brachipodetalia;
62A0 Istono submediteranski suhi travnjaci (Scorzoneratalia villosae);
6510 Nizinske koanice (Alopecurus pratensis, Sanguisorba officinalis);
PAL KLASA 37,2 vlani nitrofilni travnjaci i panjaci;
6210 - Suhi kontinentalni travnjaci (Festuco-Brometalia);
6230 travnjaci bogati vrstama "tvrdae" (Nardus) i;
6540 - Mediteranski vlani niski djetelinski travnajci reda Molinio-Hordeion secalini.

C1-O-03 Zavriti izobrazbu od najmanje 18 sati povezanu s mjerom Poljoprivreda, okoli i klimatske
promjene u roku od 18 mjeseci nakon odobrene prijave. Svake sljedee godine najmanje 6 sati izobrazbe,
individualno savjetovanje i/ili sudjelovanje u demonstracijskim aktivnostima;

C3-O-03 Primjena mineralnih gnojiva i stajskog gnoja je zabranjena;
C4-O-03 Primjena sredstava za zatitu bilja je zabranjena;
C5-O-03 Doputeno je samo runo koenje ili strinim kosilicama;
C6-O-03 Vrijeme i uestalost konje odreena je prema regijama. Posljednji dan za konju je 15.
rujna;
C7-O-03 Ako se travnjak koristi za napasivanje, maksimalno je doputeno 1,0 UG/ ha ovaca, koza,
goveda i kopitara. Minimalni pani pritisak iznosi 0,3 UG/ ha;
C8-O-03 Runo treba odstranjivati pojedinane biljke koje nisu prikladne za ispau (npr. otrovne i
invazivne vrste, grmlje i drvee)
C9-O-03 Hidromelioracijski zahvati su zabranjeni.
Ovaj tip operacije doprinosi fokus podruju 4A, sa sekundarnim doprinosom fokus podruju 5E.
410
Raspored konje
Poetak konje
Regija
Broj otkosa
Napasanje
1. kolovoza
Kontinentalna nizinska
Jedan
Nije obavezno; U rano proljee i jesen
20. srpnja
Brdsko-planinska
Jedan do dva
15. srpnja
Mediteranska
Jedan
M10_01

8.2.10.3.3.4. Korisnici

Korisnik e dobiti naknadu za dodatne trokove i gubitke u prihodima koji proizlaze iz odravanja travnjaka
sukladno propisanim obvezama, koje nadilaze uobiajene prakse.
411
ARKOD parcela registrirana kao travnjak velike prirodne vrijednosti.

odabira:
Provedba na Natura 2000 podruja;

prirode vrijednosti, Pilot mjera za zatitu kosca (Crex crex) ili Pilot mjere za zatitu leptira;
Provedba na podruju s prirodnim ili ostalim ogranienjima kako su definirana u M13.
Visina potpore za Kontinentalno nizinsku regiju iznosi 183 EUR/ha, Brdsko-planinsku regiju 147 EUR/ha i
Mediteransku regiju 102 EUR/ha.
Potivanje obveza koje se odnose na konju, ispau, zabranu koritenja gnojiva ili sredstava za zatitu bilja,
uklanjanje pokoene trave i drugo.
Voenje evidencije pomoi e kada se provodi kontrola na terenu. Kontrola na terenu za korisnike, koji
trebaju potivati obvezu konje u odreeno vremensko razdoblje, bit e organizirana nakon to je zavrilo
razdoblje konje. Dodatno, CwRS metoda s VHR zranim snimkama (jedna od svibnja, a druge od lipnja u
tekuoj godini) e se koristiti za kontrolu pridravanja zabrane konja prije odreenog datuma. Za bolje
razumijevanje znaenja obveza i utjecaja na okoli u sluaju neusklaenosti za korisnika e se osigurati
pravilna obuka i davanje jasnih uputa.
Za potencijalne korisnike ove operacije bit e osigurana dodatna obuka u vezi s posebnostima obveza iz
operacije i financirat e se kroz Projekt integracije u EU Natura 2000.
412
8.2.10.3.3.9.4.1. C3-O_03
8.2.10.3.3.9.4.2. C4-O_03
8.2.10.3.3.9.4.3. C5-O_03
Vizualna provjera tijekom kontrole na terenu, AP e imati uvid u obrazac voenja evidencije na farmi,
takoer daljinska kontrola.
8.2.10.3.3.9.4.4. C6-O_03
8.2.10.3.3.9.4.5. C7-O_03
Automatska unakrsna provjera s Jedinstvenim registrom domaih ivotinja i ARKOD.
413
8.2.10.3.3.9.4.6. C8-O_03
8.2.10.3.3.9.4.7. C9-O_03

relevantni obvezni standardi uspostavljeni u skladu s poglavljem I., glavom VI. Uredbe (EU) br.
oneienja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla.
414
Nije primjenjivo.

Plaanje je izraunato usporedbom prosjenog GM za uobiajenu poljoprivrednu praksu u svakoj regiji u
kojoj je poetak konje 1. lipnja i gdje se primjenjuju prosjene koliine gnojiva, za razliku od konje
kasnijeg datum i zabrane koritenja gnojiva i sredstva za zatitu bilja, to je dovelo do gubitka kvalitete
sijena i prinosa sijena.
Dohodak se sastoji od prinosa panjaka u proljee, energetske vrijednosti proljetnog panjaka, prinosa
sijena, energetske vrijednosti sijena
Trokovi: obuhvaaju gnojiva i mehanizaciju.
Gubitak prihoda: datum koenje je odgoen to smanjuje prinos i energetsku vrijednost, uz dodatno
smanjenje prinosa zbog zabrane koritenja gnojiva.
Utede: vezane uz obveze - nekoritenje gnojiva i mehanizacije za gnojidbu.
Prva i druga obveza nisu izraunate kao troak. Doputeni broj UG/ha nije bio relevantan za izraun.
(EU) br 1305/2013.
8.2.10.3.3.10.1.1. C3-O_03
415
Propisani zahtjevi upravljanja (SMR 1)

Dobri poljoprivredni i okolini uvjeti (GAEC 1)

15/13) obvezan je za nitratno ranjive zone, a za ostatak zemlje to se smatra kao preporuka. Propisano je:
Voenje evidencije o koritenju gnojiva i stajskom gnoju
Zabranjuje uporabu mineralnih gnojiva i stajskog gnoja na poplavljenom poljoprivrednom zemljitu
Ureuje uporabu mineralnih gnojiva i stajskog gnoja u zonama sanitarne zatite izvorita
Propisuje opa naela za primjenu mineralnih gnojiva i stajskog gnoja
Propisuje minimalne kapacitete skladita i razdoblje skladitenja za stajski gnoj.
Pravilnik o viestrukoj sukladnosti (NN 32/15) Dobri poljoprivredni i okolini uvjeti (GAEC 1)
zabranjuje primjena gnojiva:
na udaljenosti 3m od ruba vodotoka irih od 5 m
na udaljenosti 20 m od ruba jezera i ribnjaka
unutar 10m od ruba vodotoka na terenu s nagibom > 10%

Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.

Poljoprivrednici obino primjenjuju mineralna gnojiva, rjee stajsko gnojivo (tekue ili kruto).
8.2.10.3.3.10.1.2. C4-O_03

416
Zakon o odrivom koritenju pesticida (NN 14/14) i Pravilnika o odrivom koritenju pesticida (NN
142/12) postavlja minimalne zahtjeve za koritenje sredstava za zatitu bilja, zahtjeve za posjedovanjem
dozvole za koritenje proizvoda i potivanje obveze za izobrazbom, zahtjeve za sigurno skladitenje,
provjeru strojeva za primjenu i pravila o uporabi pesticida u blizini vode i drugim osjetljivim mjestima.

Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.

Primjena SZB nije zabranjena.
8.2.10.3.3.10.1.3. C5-O_03
Nije primjenjivo.

Nije primjenjivo.

Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.
417

Konja se obino radi pomou bubnjaste, disk ili horizontalne rotacione kosilice montirane na traktor.
8.2.10.3.3.10.1.4. C6-O_03
Nije primjenjivo.

Nije primjenjivo.

Nije primjenjivo.
1307/13 l. 4 (c) (ii): Trajni travnjaci u kontinentalnom dijelu odravaju se konjom najmanje jednom
godinje ili ispaom; trajni krki panjaci u obalnom i planinskom podruju odravaju se ispaom s
najmanje 0,1 UG/ha.

Datumi konje nisu propisani. U veini regija, trava se kosi tri puta godinje s prvom konjom u proljee,
im trava dovoljno naraste.
8.2.10.3.3.10.1.5. C7-O_03
Propisani zahtjevi upravljanja (SMR1)

418
15/13) obvezan je za nitratno ranjive zone, a za ostatak zemlje to se smatra kao preporuka; to omoguuje
maksimalnu gustou stonog fonda od 3 UG/ha do srpnja 2017; a nadalje 2,4 UG/ha.

Nije primjenjivo.
najmanje 0,1 UG/ha.

Prosjena gustoa stonog fonda je 0,62 UG/ha.
8.2.10.3.3.10.1.6. C8-O_03

Nije primjenjivo.

Pravilnik o viestrukoj sukladnosti, Dobri poljoprivredni i okolini uvjeti (GAEC 7) : Na
poljoprivrednim povrinama ne smiju biti prisutni korovi pelinolisna ambrozija (Ambrosia artemisiifolia L.)
i mranjak (Abutilon theophrasti Med.). Ove e se biljne vrste uklanjati mehanikim postupcima ili
primjenom herbicida.
419
Nije primjenjivo.

Biljke koje nisu prikladne za ispau uklanjaju se pomou sredstava za zatitu bilja (herbicidi). U veini
sluajeva manje produktivni travnjaci ostaju zarateni neeljenom vegetacijom koja nije pogodna za ispau.
8.2.10.3.3.10.1.7. C9-O_03
Nije propisano.

Nije primjenjivo.

Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.

420
8.2.10.3.4. O_04: Pilot mjera za atitu kosca (Crex crex)
Podmjera:
Kao posljedica intenziviranja i / ili zaputanja poljoprivrednih povrina u Hrvatskoj, jednako kao u drugim
dijelovima Europe, broj kosaca tijekom posljednjih 20 godina drastino se smanjio.
Mnoga su movarna podruja isuena i pretvorena u oranice. Na mnogim livadama se, umjesto sijena
proizvodi sjenaa tako da se takve livade ranije kose. Zbog toga ptice ostaju bez zaklona a njihova gnijezda
i jaja su unitena. Zbog zaputenih i zaratenih travnjakih povrina, ptice ostaju bez gnjezdita.
Nepravilna konja uzrokuje gubitke onih ptica koje se gnijezde i ive meu livadnom vegetacijom. Veina
livada koanica danas se kosi brzim kosilicama koje uzrokuju visoku smrtnost ptica koje ive meu
livadnom vegetacijom. Ptice u opasnosti rijetko se odluuju na bijeg ve se pokuavaju sakriti u travi
ekajui da opasnost proe.
Mlade ptice koje ne mogu letjeti ne uspijevaju pobjei pred brzim kosilicama, a veliku tetu ini konja u
vrijeme kada ptice sjede na jajima.
Podruje travnjaka velike prirodne vrijednosti unutar podruja posebne zatite (SPAs), u kojima obitava
kosac, definirana su na razini JLS i prikazana na karti i kao popis.
Kosac (Crex crex) je u Hrvatskoj strogo zatiena ptica koja ivi na vlanim livadama, i nalazi se na popisu
Dodatka I. EU Direktive o pticama. Brojnost kosca u Hrvatskoj procjenjuje se na oko 500-1100 jedinki.
Podruja s najveim brojem ptica su poplavljene i vlane livade i movarne livade uz rijeku Savu
(ukljuujui Turopolje, Lonjsko i Mokro Polje), Dravu i Dunava i podruja uz rijeku Kupu.
Na poljoprivrednom zemljitu unutar podruja posebne zatite (SPA) Uredbom o proglaenju ekoloke
mree (NN br. 124/13): NP Plitvika jezera, Velebit, Cetina, Donja Posavina, Gorski kotar i sjeverna Lika,
Lika krka Polja, Papuk, Turopolje, Uka i iarija te Pokupski bazen, konja mora biti zavrena do 15.
rujna.
Potpora se dodjeljuje korisnicima koji odravaju travnjake prilagoenim nainom konje u tono odreenom
razdoblju, to doprinosi zatiti kosca koji nastanjuje vlana stanita, a nalazi se na popisu u Direktivi Vijea
79/409/EEZ; Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 30. studenog 2009. o ouvanju
divljih ptica (kodificirana verzija) (SL L 20 26.01.2010.), Dodatak I.

C5-O-04 Doputeno je samo runo koenje ili strinim kosilicama na visini od minimalno 10
421
centimetara iznad tla;

C6-O-04 Prva konju treba provoditi nakon 15. kolovoza, minimalno jednom, a najvie dva puta
godinje. Posljednji dan za konju je 15. rujan;
C7-O-04 Na parcelama veim od 1 ha ostaviti uz rub nepokoenu traku (5% povrine), a konju
treba obavljati od sredine parcele kruno prema van, odnosno s jedne strane parcele prema drugoj.
C8-O-04 Ako se travnjak koristi za ispau, ispaa moe biti samo u jesen (najranije od konje do
kraja tekue godine); maksimalno je doputeno 1,0 UG/ ha ovaca, koza, goveda i kopitara.
Minimalni pani pritisak iznosi 0,3 UG/ ha;
invazivne vrste, grmlje i drvee);

Zakon o odrivom koritenju pesticida (NN 14/14);
Uredba o ekolokoj mrei (NN 124/13);
Pravilnik o ciljevima ouvanja i mjerama zatite ptica na podrujima posebne zatite (NN 15/14);
8.2.10.3.4.4. Korisnici

422
ARKOD parcela registrirana kao travnjak i stanite kosca (Crex crex). Prihvatljiva poljoprivredna povrina
gospodarstva je minimalno 0,5 ha dok minimalna povrina ARKOD parcele mora biti 0,05 ha.
odabira:

Visina potpore iznosi 244 EUR/ha.

Usuglaenost sa obvezama koje se odnose na konju, ispau, zabranu koritenja gnojiva ili sredstava za
zatitu bilja, uklanjanje pokoene trave i drugo.
Voenje evidencije pomoi e ako se provodi kontrola na terenu. Kontrola na terenu za korisnike, koji bi
trebao zadovoljiti obvezu konje u odreeno vremensko razdoblje, bit e organizirana nakon razdoblja
zabrane konje. Osim toga, CwRS metoda s VHR zranim snimkama (jedna od svibnja, a druge od lipnja u
tekuoj godini) e se koristiti za kontrolu pridravanja zabrane konja prije odreenog datuma.
Za bolje razumijevanje znaenja obveza i utjecaja na okoli u sluaju neusklaenosti za korisnika e se
osigurati pravilna obuka i davanje jasnih uputa.
423
8.2.10.3.4.9.4.1. C10-O_04
8.2.10.3.4.9.4.2. C3-O_04
8.2.10.3.4.9.4.3. C4-O_04
8.2.10.3.4.9.4.4. C5-O_04
8.2.10.3.4.9.4.5. C6-O_04
424
8.2.10.3.4.9.4.6. C7-O_04
8.2.10.3.4.9.4.7. C8-O_04
8.2.10.3.4.9.4.8. C9-O_04

viestrukoj sukladnosti;
425
Nije primjenjivo.
Plaanje je izraunato usporedbom prosjenog GM za uobiajenu poljoprivrednu praksu u svakoj regiji u
kojoj je poetak konje 1. lipnja i gdje se primjenjuju prosjene koliine gnojiva, za razliku od konje
kasnijeg datum i zabrane koritenja gnojiva i sredstva za zatitu bilja, to je dovelo do gubitka kvalitete
sijena i prinosa sijena.
Dohodak se sastoji od prinosa panjaka u proljee, energetske vrijednosti proljetnog panjaka, prinosa
sijena, energetske vrijednosti sijena.
Gubitak prihoda: datum koenje je odgoen to smanjuje prinos i energetsku vrijednost, uz dodatno
smanjenje prinosa zbog zabrane koritenja gnojiva.
Utede: vezane uz obveze - nekoritenje gnojiva i mehanizacije za gnojivo.
(EU) br 1305/2013.
426
8.2.10.3.4.10.1.1. C10-O_04
Nije propisano.

Nije primjenjivo.

Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.

8.2.10.3.4.10.1.2. C3-O_04

427

Pravilnik o viestrukoj sukladnosti (NN 32/15) (GAEC 1) zabranjuje primjena gnojiva:

Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.

8.2.10.3.4.10.1.3. C4-O_04

428
Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.

Primjena SZB nije zabranjena.
8.2.10.3.4.10.1.4. C5-O_04
Nije propisano.

Nije primjenjivo.

Nije primjenjivo.
najmanje 0,1 UG/ha.

Uobiajena visina konje je 7 cm.
429
8.2.10.3.4.10.1.5. C6-O_04
Nije propisano.

Nije primjenjivo.

Nije primjenjivo.
najmanje 0,1 UG/ha.

8.2.10.3.4.10.1.6. C7-O_04
Nije propisano.

Nije primjenjivo.

430
Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.

Cijelo podruje travnjaka se kosi i ne ostavlja se uz rub nepokoena traka.
8.2.10.3.4.10.1.7. C8-O_04

15/13) obvezan je za nitratno ranjive zone, a za ostatak zemlje to se smatra kao preporuka; to omoguuje
maksimalnu gustou stonog fonda od 3 UG/ha ( do srpnja 2017; a nadalje 2,4 UG/ha).

Nije primjenjivo.
najmanje 0,1 UG/ha.

Prosjena gustoa stonog fonda je 0,62 UG/ha.
431
8.2.10.3.4.10.1.8. C9-O_04

Pravilnik o viestrukoj sukladnosti, Dobri poljoprivredni i okolini uvjeti (GAEC 7) : Na
i mranjak (Abutilon theophrasti Med.). Ove e se biljne vrste uklanjati mehanikim postupcima ili

Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.

Biljke koje nisu prikladne za ispau uklanjaju se pomou sredstava za zatitu bilja (herbicidi). esto, manje
produktivni travnjak je ostao zaraten s neeljenom vegetacijom koja nije pogodna za ispau.
432
8.2.10.3.5. O_05: Pilot mjera za zatitu leptira
Podmjera:
Ova operacija ima za cilj zatititi etiri ugroene i strogo zatiene vrste leptira: veliki livadni plavac
(Phengaris teleius), zagasiti livadni plavac (Phengaris nausithous), movarni plavac (Phengaris Alcon
Alcon) i movarni oka (Coenonympha oedippus) koji obitavaju na ekstenzivno koritenim travnjacima.
Zbog naputanja tradicionalnog stoarstva i prestanka ispae, odnosno prestanka konje livada dolazi do
zarastanja livada i panjaka (sukcesija).
Leptiri iz roda Phengaris iznimni su po neobino sloenom i osjetljivom ivotnom ciklusu. Neke vrste
leptira polau jaja samo na odreenim biljkama (ovipozicijske biljke). Za velikog livadnog plavca i
zagasitoga livadnog plavca ta je biljka velika ili ljekovita krvara (Sanguisorba officinalis), koja cvate ljeti na
nizinskim koanicama. Ove koanice ugroeni su stanini tipovi na nacionalnoj i meunarodnoj razini. Za
movarnog plavca ovipozicijska biljka je pluna siritara (Gentiana pneumonanthe) koja se pojavljuje na
Molinia livadama (Molinion caeruleae).
Movarni plavac zabiljeen je na samo nekoliko lokacija u Hrvatskoj, primjerice u podruju Nacionalnog
parka Plitvika jezera i Papuka, a za velikog livadnog i zagasitog livadnog plavca najvanija stanita su u
Meimurju i Dravi. Izuzetna karakteristika ivotnog ciklusa leptire iz roda Phengaris predstavlja simbiozu s
mravima
roda
Myrmica
u
fazi
gusjenice
(Myrmecophily).
Za movarnog okaa ovipozicijske biljke su aevi i odreene trave. Movarne livade sjeverne Istre
trenutano su jedino poznato nalazite movarnog okaa u Hrvatskoj.
Potpora se dodjeljuje korisnicima koji odravaju travnjake prilagoenim nainom konje u tono odreenom
terminu te tako doprinose zatiti stanita na kojem obitavaju leptiri.

C5-O-05 Doputeno je samo runo koenje ili strinim kosilicama;
C6-O-05 Termin i na nain konje odreen za svaku vrstu leptira posebno. Posljednji dan za konju
je 1. listopada;
C7-O-05 Ako se travnjak koristi za ispau, ispaa moe biti samo u jesen (najraniji od konje 15.
rujna do kraja tekue godine); maksimalno je doputeno 1,0 UG/ ha ovaca, koza, goveda i kopitara.
Minimalni pani pritisak iznosi 0,3 UG/ ha;
invazivne vrste, grmlje i drvee);
433
Raspored konje
Vrsta
Naziv podruja
Termin i nain konje
Movarni plavac (Phengaris Livade uz potok Injaticu,

Alcon Alcon)
Zveevo,
NP
Plitvika kositi iza 15. 9. svake druge
jezera, Livade uz Bednju II
godine
Movarni
oka Vlane livade uz potok kositi iza 15. 9 rotacijskom
(Coenonympha oedippus)
Malinska, Mirna i ire konjom na 1/3 povrine
podruje Butonige, Vlane svake tri godine
livade kod Maruia, Vlane
livade uz Jugovski potok
(trcaj), Vlane livade uz
potok
Braana
(onti),
Pregon
Zagasiti
livadni
plavac Zovje, Meimurje, Donje kositi do 15.6 ili iza 15.9.
(Phengaris nausithous
Meimurje
svake druge godine
Veliki
livadni
(Phengaris teleius)
plavac Peteranec,
Meimurje,
Meimurje,
Bednju II
Zovje, kositi do 15.6 ili iza 15.9.

Donje svake druge godine
Livade
uz

Uredba o ekolokoj mrei (NN 124/13);
434
8.2.10.3.5.4. Korisnici

ARKOD parcela registrirana kao travnjak a nalazi se na lokalitetima navedenim u tablici Rasporeda konje.
odabira:
3. Provedba na podruju s prirodnim ili ostalim ogranienjima kako su definirana u M13.
Visina potpore:
Movarni oka - 326 EUR/ha
Movarni plavac, Zagasiti livadni plavac, Veliki livadni plavac - 274 EUR/ha
435

Potivanje obveza vezanih za konju, ispau, zabranu koritenja gnojiva ili sredstava za zatitu bilja,
uklanjanje pokoene trave i drugo.
Voenje evidencije pomoi e ako se provodi kontrola na terenu. Kontrola na terenu za korisnike, koji bi
trebao zadovoljiti obvezu konje u odreeno vremensko razdoblje, bit e organizirana nakon razdoblja
zabrane konje. Osim toga, CwRS metoda s VHR prostornim zranim snimkama(jedna od svibnja, a druge
od lipnja u tekuoj godini) e se koristiti za kontrolu pridravanja zabrane konja prije odreenog datuma.Za
bolje razumijevanje znaenja obveza i utjecaja na okoli u sluaju neusklaenosti za korisnika e se
operacije i financirat e se kroz Projekt integracije u EU Natura 2000
8.2.10.3.5.9.4.1. C3-O_05
8.2.10.3.5.9.4.2. C4-O_05
436
8.2.10.3.5.9.4.3. C5-O_05
8.2.10.3.5.9.4.4. C6-O_05
8.2.10.3.5.9.4.5. C7-O_05
8.2.10.3.5.9.4.6. C8-O_05
8.2.10.3.5.9.4.7. C9-O_05

437
oneienja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla;
Nije primjenjivo.

Plaanje je izraunato usporedbom prosjenog GM (gross margin) za uobiajenu poljoprivrednu praksu u
svakoj regiji u kojoj je poetak konje 1. lipnja i gdje se primjenjuju prosjene koliine gnojiva, za razliku
od konje kasnijeg datum i zabrane koritenja gnojiva i sredstva za zatitu bilja, to je dovelo do gubitka
kvalitete sijena i prinosa sijena.
Dohodak se sastoji od prinosa panjaka u proljee, energetske vrijednosti proljetnog panjaka, prinos sijena,
energetska vrijednost sijena.
438
Gubitak prihoda: datum koenje je odgoen to smanjuje prinos i energetsku vrijednost, s dodatnim
smanjenjem prinosa zbog zabrane koritenja gnojiva.
Uteda: vezane uz obveze - nekoritenje gnojiva i mehanizacije za gnojidbu.
(EU) br 1305/2013.
8.2.10.3.5.10.1.1. C3-O_05


Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.
439

8.2.10.3.5.10.1.2. C4-O_05


Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.

Primjena SZB-a nije zabranjena.
8.2.10.3.5.10.1.3. C5-O_05
Nije primjenjivo.
440

Nije primjenjivo.

Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.

8.2.10.3.5.10.1.4. C6-O_05
Nije propisano.

Nije primjenjivo.

Nije primjenjivo.
1307/13 l 4 (c) (ii): Trajni travnjaci u kontinentalnom dijelu odravaju se konjom najmanje jednom
najmanje 0,1 UG/ha.
441

8.2.10.3.5.10.1.5. C7-O_05
15/13) to omoguuje maksimalnu gustou stonog fonda od 3 UG/ha (do srpnja 2017; a nadalje 2,4 UG/ha.

Nije primjenjivo.
1307/13 l 4 (c) (ii): Trajni travnjaci u kontinentalnom dijelu odravaju se konjom najmanje jednom
najmanje 0,1 UG/ha.

Napasivanje travnjaka poinje im vremenski uvjeti doputaju i trava je dovoljno dobro razvijena.
8.2.10.3.5.10.1.6. C8-O_05
442

Nije primjenjivo.

Pravilnik o viestrukoj sukladnosti (NN 32/15), Dobri poljoprivredni i okolini uvjeti (GAEC 7) : Na
i mranjak (Abutilon theophrasti Med.). Ove e se biljne vrste uklanjati meehanikim postupcima ili
Nije primjenjivo.

Biljke koje nisu prikladne za ispau uklanjaju se pomou sredstava za zatitu bilja (herbicidi). esto manje
produktivni travnjaci ostaju zarateni neeljenom vegetacijom koja nije pogodna za ispau.
8.2.10.3.5.10.1.7. C9-O_05
Nije propisano.

Nije primjenjivo.

Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.
443

444
8.2.10.3.6. O_06: Uspostava poljskih traka
Podmjera:
Intenzivna poljoprivredna proizvodnja negativno se odraava na bioloku raznolikost, no zato je uspostava

poljskih traka pokazala zadovoljavajue rezultate pruajui sklonite i hranu za insekte, ukljuujui i one
korisne poput opraivaa ili one koji kontroliraju tetnike na usjevima. Trake takoer pruaju stanite i
mjesto za gnijeenje ptica na poljoprivrednom zemljitu.
Potpora dodjeljuje se za korisnike koji pridonose bioraznolikosti zatitom biljnih i ivotinjskih vrsta u cilju
poboljanja kvalitete krajobraza i poveanja ukupne bioloke raznolikosti.
Potpora se daje za dvije vrste poljskih traka:
Cvjetne, kojima je prvenstvena funkcija osigurati stanite za opraivae te ih tijekom proljea i ljeta
opskrbiti peludom i nektarom;
Travne, kojima je prvenstvena funkcija osigurati stanite za odreene vrste ptica poput velike
strnadice (Emberiza calandra), trke (Perdix perdix) i strnadice utovoljke (Emberiza citrinella).
Ovaj tip operacije je primjenjiv ako je obradiva povrina minimalno 1 ha. Cvjetne ili travne trake nisu
Ekoloki znaajno podruje.

C3-O-06 U sluaju cvjetnih traka: cvjetne trake treba posijati uz rub ili unutar parcele, a ne smiju se
koristiti kao put ili za prohod mehanizacije, irine najmanje 3 m, maksimalno 15 m; duine najmanje
200 m po hektaru; udaljenost izmeu traka treba biti najmanje 50 m.
C4-O-06 Cvjetne trake trebaju sadravati najmanje pet cvjetnih vrsta (vrste e biti propisane) koje
naizmjence cvjetaju tijekom cijele vegetacijske sezone. Trake se moraju ostaviti da ocvatu a mogu se
zaorati najranije 1. listopada. Poloaj traka moe se mijenjati svake godine;
C5-O-06 U sluaju travnih traka: travna trake treba posijati uz rub parcele i ne smiju se koristiti kao
put ili za prolaz mehanizacije, irine najmanje 2 m, maksimalno 3 m; duljine najmanje 200 m po
hektaru; udaljenost izmeu traka najmanje 50 m.
C6-O-06 Travne trake trebaju sadravati najmanje pet vrsta trava (vrste e biti propisane). U prvoj
godini, trake mogu biti pokoene 2-3 puta kako bi se sprijeilo zakorovljavanje i potaknulo busanje.
U treoj godini trake treba pokositi, ali ne kasnije od 1. listopada.
Ovaj tip operacije doprinosi fokus podruju 4A, sa sekundarnim doprinosom fokus podrujima 5D, 5E.
445

8.2.10.3.6.4. Korisnici

Korisnik e dobiti naknadu za dodatne trokove i gubitke u prihodima koji proizlaze iz uspostave poljskih
traka.
ARKOD parcela registrirana kao oranina povrina, veliine najmanje 1 ha. Prihvatljiva poljoprivredna
povrina gospodarstva je minimalno 1 ha dok minimalna povrina ARKOD parcele mora biti 1 ha.
odabira:

446
Iznos potpore za uspostavu cvjetnih traka je 346 EUR/ha, za travne trake 169 EUR/ha

Potivanje obveza koje se odnose na formiranje i odravanje poljskih traka.
Voenje evidencije pomoi e ako se provodi kontrola na terenu, takoer je predviena daljinska kontrola.
8.2.10.3.6.9.4.1. C3-O_06
Vizualna provjera tijekom kontrole na terenu, AP e imati uvid u obrazac voenja evidencije na farmi;
daljinska kontrola.
8.2.10.3.6.9.4.2. C4-O_06
447
daljinska kontrola.
8.2.10.3.6.9.4.3. C5-O_06
daljinska kontrola.
8.2.10.3.6.9.4.4. C6-O_06
Vizualna provjera tijekom kontrole na terenu, AP e imati uvid u obrazac voenja evidencije na farmi i
rauni.

relevantni obvezni standardi uspostavljeni u skladu s poglavljem I, glavom VI. Uredbe (EU) br.
448

minimalni zahtjevi za koritenje sredstava za zatitu bilja, moraju sadravati, izmeu ostalog, opa
naela integrirane zatite bilja uvedene u skladu s Direktivom 2009/128/EZ, zahtjeve da posjeduju
licencu za koritenje proizvoda i ispunjavanja obaveza osposobljavanja, uvjete za sigurno
skladitenje, provjeru primjene strojeva i pravila o uporabi pesticida u blizini vode i drugim
osjetljivim podrujima utvrenim nacionalnim zakonima: Zakon o odrivoj uporabi pesticida i
Pravilnik o odrivoj uporabi pesticida.
Nije primjenjivo.
Plaanje je izraunato na temelju dodatnih trokova na oranicama s poljskim trakama, u odnosu na prosjeni
GM (gross margin) na oranicama bez poljskih traka.
Trokovi: sjetva travnih i cvjetnih traka (oranje, tanjuranje, priprema sjetvenog sloja, drljanje i trokovi
sjemena). Troak za cvjetne trake se ponavlja svake godine u petogodinjem razdoblju. Troak za travne
trake podijeljen je na pet godina.
Izgubljeni prihod: dio oranice bez usjeva rezultira niim prinos po ha.
na temelju informacija koje su sadrane u delegiranim aktima donesenima u skladu s lankom 83. Uredbe
(EU) br 1305/2013.
8.2.10.3.6.10.1.1. C3-O_06
449

Pravilnik o viestrukoj sukladnosti (NN 32/15), (GAEC 1) zabranjuje primjena gnojiva:

Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.

Uspostava cvjetnih traka na oraninim parcelama nije uobiajena praksa. Poljoprivrednici koriste cijelu
oraninu povrinu za proizvodnju usjeva.
8.2.10.3.6.10.1.2. C4-O_06
Nije propisano.

Nije primjenjivo.

Nije primjenjivo.
450
Nije primjenjivo.

Uspostava cvjetnih traka na oraninim parcelama nije uobiajena praksa. Poljoprivrednici koriste cijelu
8.2.10.3.6.10.1.3. C5-O_06

Pravilnik o viestrukoj sukladnosti (NN 32/15), (GAEC 1) zabranjuje primjena gnojiva:

Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.

Uspostava travnih traka na oraninim parcelama nije uobiajena praksa. Poljoprivrednici koriste cijelu
451
8.2.10.3.6.10.1.4. C6-O_06
Nije propisano.

Nije primjenjivo.

Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.

Uspostava travnih traka na oraninim parcelama nije uobiajena praksa. Poljoprivrednici koriste cijelu
452
8.2.10.3.7. O_07: Odravanje ekstenzivnih vonjaka
Podmjera:
U usporedbi s konvencionalnim vonjacima, ekstenzivni se odlikuju visokostablaicama, niskom gustoom

nasada, velikim razmacima izmeu stabala, povrina ispod stabala je zatravnjena te se odrava konjom i /
ili napasivanjem. Konvencionalni vonjaci su izvor CO2 uglavnom zbog emisije povezanih za obradu
zemlje, spaljivanjem fosilnih goriva za strojeve i paljenja obrezanih ostataka. Ekstenzivni vonjaci
uklanjanju ugljini dioksid iz atmosferskog sustava veui ga u rastuu biomasu stabala, pri emu organski
ostaci trave pomau da se povea koliina ugljika u tlu.
Vanost ekstenzivnih vonjaka za okoli je raznolika, ne samo sa stajalita sekvestracije ugljika ve i sa
stanovita bioloke i krajobrazne vrijednosti.
Ekstenzivni vonjaci proizvode manje voa koje ne postie dobru cijenu na tritu, to objanjava sadanji
trend prelazak ekstenzivnih, tradicionalnih vonjaka na intenzivnu proizvodnju.

C3-O-07 Primjena mineralnih gnojiva je zabranjena, dozvoljena je primjena krutog stajskog gnoja
ispod kronje stabala;
C4-O-07 Dozvoljena je uporaba sredstava za zatitu bilja i metoda odobrenih za ekoloku
proizvodnju;
C5-O-07 Povrina vonjaka (ukljuujui povrinu ispod stabla) odrava se ispaom (ovce, goveda i
perad, maksimalno 1,0 UG/ ha), ili koenjem barem jednom godinje ali ne kasnije od 1. listopada;
C6-O-07 Odumirua stabla treba nadomjestiti odgovarajuim sadnicama, doputene sorte bit e
propisane.
Ovaj tip operacije doprinosi fokus podruju 5E, sa sekundarnim doprinosom fokus podrujima 4A i 5D.

453
8.2.10.3.7.4. Korisnici

Korisnik e dobiti naknadu za dodatne trokove i gubitke u prihodima koji proizlaze iz primjene prakse koja
je odriva i okolino prihvatljivija od konvencionalne prakse.
ARKOD parcela registrirana kao ekstenzivan vonjak sa najmanje 50 i najvie 200 stabala/ha. Prihvatljiva
poljoprivredna povrina gospodarstva je minimalno 0,5 ha dok minimalna povrina ARKOD parcele mora
biti 0,05 ha.
odabira:
Iznos potpore je 385 EUR/ha
454

Potivanje obveza koje se odnose na odravanje vonjaka.
osigurati pravilna izobrazba i jasne upute.
operacije i financirat e se kroz Projekt integracije u EU Natura 2000t.
8.2.10.3.7.9.4.1. C3-O_07
8.2.10.3.7.9.4.2. C4-O_07
raune.
8.2.10.3.7.9.4.3. C5-O_07
455
8.2.10.3.7.9.4.4. C6-O_07
rauni.

oneienja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla.
456
Nije primjenjivo.

Kako bi se izbjeglo sadanje intenziviranje tradicionalnih travnjakih vonjaka koji su manje produktivni i
sa vrlo malom ekonomskom vrijednou, koristila se metoda oportunitetnog troka.
Izraun se temelji na GM (gross margin) izmeu travnjakih vonjaka sa smanjenim brojem stabala i
ogranienjem u koritenju gnojiva i sredstva za zatitu bilja, u usporedbi s konvencionalnim vonjakom
jabuka.
Prihod: urod.
Trokovi: odravanje ekstenzivnog vonjaka.
Prva i druga obveza i zamjena odumiruih stabla nisu uraunati kao troak.
Doputeni broj UG/ha nije bio relevantan za izraun.
(EU) br 1305/2013.
8.2.10.3.7.10.1.1. C3-O_07
457
Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.

8.2.10.3.7.10.1.2. C4-O_07


458
Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.

Koritenje ekolokih SZB nije obveza kod uobiajene poljoprivredne prakse, primjenjuju se sintetika SZB.
8.2.10.3.7.10.1.3. C5-O_07
15/13) to omoguuje maksimalnu gustou stonog fonda od 3 UG/ha do srpnja 2017; a nadalje 2,4 UG/ha.

Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.

Pokrov se odrava mehaniki ili uporabom herbicida.
459
8.2.10.3.7.10.1.4. C6-O_07
Nije propisano.

Nije primjenjivo.

Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.

460
8.2.10.3.8. O_08: Odravanje ekstenzivnih maslinika
Podmjera:
Ekstenzivni maslinici predstavljaju vano stanite za prezimljavanje mnogih vrsta ptica selica, pruajui im
utoite i hranu, ime se stvara velika prirodna vrijednost u pogledu bioraznolikosti i krajobraza.
iroki razmak stabala, vrlo niska produktivnost i varijabilni prinos od jedne do druge godine ine ih
nezanimljivim za modernu proizvodnju maslinovog ulja. Dodamo li ovim karakteristikama i vrlo
ogranienu mogunost koritenja moderne mehanizacije, jasno je zato su mnogi od ekstenzivnih maslinika
naputeni, ak tovie, masline se vade i zamjenjuju.
Potpora e biti osigurana korisnicima koji pridonose zatiti ekstenzivnih maslinika, sprjeavajui njihovo
zaratanje, degradaciju i smanjenje, ili promjenu karakteristinih elementa tradicionalnog krajobraza.

C3-O-08 Primjena mineralnih gnojiva je zabranjena, dozvoljena je primjena krutog stajskog gnoja
ispod kronje stabala;
C4-O-08 Dozvoljena je uporaba sredstava za zatitu bilja i metoda odobrenih za ekoloku
proizvodnju
C5-O-08 Povrina se odrava mehanikom obradom ili konjom trave, ili zadravanjem ispod
kronje svih tanjih granica nakon rezidbe, ili dranjem stoke u maslinicima (ovce i koze);
Ovaj tip operacije doprinosi fokus podruju 4A, sa sekundarnim doprinosom fokus podrujima 5D i 5E.

461
8.2.10.3.8.4. Korisnici

Korisnik e dobiti naknadu za dodatne trokove i gubitke u prihodima koji proizlaze iz upravljanja
ekstenzivnim maslinikom na vie odriv nain u odnosu na uobiajenu poljoprivrednu praksu.
ARKOD parcela registrirana kao ekstenzivan maslinik s najmanje 25 i maksimalno 150 stabala po hektaru.
odabira:
Iznos potpore je 804 EUR/ha.
462

Potivanje obveza koje se odnose na koritenje sredstava za zatitu bilja i metode odobrenih za ekoloku
proizvodnju, odravanje tla, odravanje stabala i drugo.
osigurati pravilna izobrazba i davanje jasnih uputa.
operacije i financirat e se kroz Projekt integracije u EU Natura 2000t.

8.2.10.3.8.9.4.1. C3-O_08
8.2.10.3.8.9.4.2. C4-O_08
8.2.10.3.8.9.4.3. C5-O_08
463

Nije primjenjivo.

464
Kako bi se izbjeglo sadanje intenziviranje tradicionalnih maslinika koji su manje produktivni i sa vrlo
malom ekonomskom vrijednosti koristila se metoda oportunitetnog troka.
Izraun se temelji na usporedbi GM (gross margin) izmeu maslinika s smanjenim brojem stabala i
ogranienjem u koritenju gnojiva i sredstva za zatitu bilja u usporedbi s konvencionalnim maslinikom.
Prihodi: urod.
Trokovi: odravanje ekstenzivnog maslinika.
Prva i druga obveza nisu uraunate kao troak. Doputeni broj UG/ha nije bio relevantan za izraun.
na temelju informacija koje su sadrane u delegiranim aktima donesenima u skladu s lankom 83. Uredbe
(EU) br 1305/2013.
8.2.10.3.8.10.1.1. C3-O_08
Propisani zahtjevi upravljanja ( SMR 1)
Dobri poljoprivredni i okolini uvjeti ( GAEC 1)

465

Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.

8.2.10.3.8.10.1.2. C4-O_08


Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.

Koritenje ekolokih SZB nije obveza za uobiajenu poljoprivrednu praksu, primjenjuju se sintetika SZB.
466
8.2.10.3.8.10.1.3. C5-O_08
Nije propisano.

Nije primjenjivo.

Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.

Pokrov se odrava mehaniki ili uporabom herbicida.
467
8.2.10.3.9. O_09: Ouvanje ugroenih izvornih i zatienih pasmina domaih ivotinja
Podmjera:
Intenziviranje stoarske proizvodnje s ciljem poveanja razine dohotka ima negativan utjecaj na stanje
izvornih i zatienih pasmina domaih ivotinja. Genetski potencijal Hrvatske vrlo je vrijedan, osobito sa
stajalita bioraznolikosti i potrebe prilagodbe poljoprivrede klimatskim promjenama. Prioritet je ouvati
tradicijske, lokalnim uvjetima prilagoene ivotinjske vrste. One predstavljaju temelj za stvaranje novih
poboljanih znaajki postojeih pasmina domaih ivotinja.
Hrvatska je potpisnica Konvencije o biolokoj raznolikosti temeljem koje su izraeni Strategija i Akcijski
plan za zatitu bioloke i krajobrazne raznolikosti. U skladu s tim smjernicama u Hrvatskoj je usvojen
Nacionalni program ouvanja izvornih pasmina domaih ivotinja, kao i Nacionalni program za ouvanja i
odrivu uporabu biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu.
Glavni ciljevi Nacionalnog programa ouvanja izvornih pasmina domaih ivotinja u Republici Hrvatskoj
su:
Podravanje transparentnosti i definiranje nadlenosti u aktivnostima zatite izvornih pasmina

(dravne institucije, nevladine organizacije, ustanove, privatni sektor);
razvoj i nadzor provedbe konzervacijskih in situ i ex situ programa zatite izvornih pasmina;
razvoj modela ouvanja izvornih pasmina u sustavima odrivog koritenja;
razvoj modela zatite izvornih pasmina u okviru upravljanja/ouvanja prirodnih stanita;
razvijanje suradnje na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini.
Strategija odrivosti za izvorne i zatiene pasmina domaih ivotinja u Republici Hrvatskoj je usklaena s
odrednicama stratekih prioriteta Globalnog akcijskog plana ouvanja izvornih i zatienih pasmina, koji je
usvojen u Interlakenu 2007.
Izvornom (autohtonom, zaviajnom) pasminom moe se smatrati specifina skupina ivotinja, koja je u
odreenoj zemlji dovoljno dugo uzgajana da bi se genetski adaptirala na tradicionalne proizvodne sustave i
okoli (FAO, 1999). Zakon o stoarstvu Republike Hrvatske definira izvorne pasmina kao: "pasmine
domaih ivotinja stvorene na podruju Republike Hrvatske". Popis izvornih i zatienih pasmina i sojeva
domaih ivotinja nastalih na teritoriju Republike Hrvatske objavljen je u Narodnim novinama. S ciljem
ouvanja i uzgoja pasmina domaih ivotinja u Hrvatskoj, uzgajivai su osnivali organizacije i saveze
uzgajivaa. Osnivanje takvih organizacija regulirano je Zakonom o stoarstvu i Pravilnikom o uvjetima koje
moraju ispunjavati uzgojne organizacije kako bi sudjelovale u uzgoju rasplodnih ivotinja, te u sadraju
Oevidnika uzgojnih organizacija.
U skladu s odredbama Pravilnika, uzgojna organizacija mora bibi odobrena od strane Ministarstva
poljoprivrede za uzgoj uzgojno valjanih ivotinja. Nakon odobrenja uzgojna organizacija upisuje se u
Registar uzgojnih organizacija.
Uzgojna organizacija je, duna je predoiti prilikom podnoenja zahtjeva za priznanjem Ministarstvu
poljoprivrede:
Uzgojni program;
468
Zapisnik sa osnivake skuptine uzgojne organizacije;

Imena osoba ovlatenih za zastupanje uzgojne organizacije sa podacima o predvienim
aktivnostima;
Statut;
Dokaz o broju i strunoj osposobljenosti osoba zaduenih za provoenje poslova uzgoja;
Dokaz o ispunjavanju prostornih i tehniko tehnolokih uvjeta za obavljanje poslova uzgoja uzgojno
valjanih ivotinja;
Izjava o dovoljnom broju ivotinja za provoenje uzgojnog programa za genetsko unapreenje vrste
i / ili pasmine;
Izjava o dovoljnom broju uzgojno valjanih kopitara u vlasnitvu lanova uzgojne organizacije za
ouvanje.
Popis strunih tijela, organizacija i udruga koje su trenutano odobrene:

GOVEDA
Savez uzgajivaa istarskog goveda "S.U.I.G."
Udruga uzgajivaa slavonsko srijemskog podolca
Udruga uzgajivaa bue
OVCE I KOZE
Udruga ovara "kraparica" Rab
Hrvatski savez uzgajivaa ovaca i koza
KONJI
MEIMURSKI KONJ:
Udruga uzgajivaa meimurskog konja
LIPICANCI:
Konjogojstvena udruga Prigorje Glavniica (KU Prigorje) Konjogojska udruga "Otok"

Konjogojstvena udruga "Pleternica"
Konjogojska udruga "Srijemac" (KU "Srijemac")
Konjogojska udruga "Gundinci"
Konjogojska udruga konja lipicanske pasmine "akovtina" akovo
Konjogojska udruga "Stari graniar"
Konjogojska udruga "Sikirevci"
Konjogojska udruga "epin"
11.Konjogojstvena udruga Babina greda
12.Konjogojstvena udruga "Slavonija"
Dravna ergela akovo
469
Dravna ergela Lipik

HRVATSKI HLADNOKRVNJAK:
Udruga uzgajivaa hrvatskog hladnokrvnjaka "Slavonac" Slavonski Brod
Konjogojstvena udruga "VALLIS AUREA", Poega
Konjogojska udruga Istra, Udruga uzgajivaa posavskog i hladnokrvnog konja
Konjogojska udruga Bilogora
Udruga slavonskih uzgajivaa hladnokrvnih konja
upanijska udruga uzgajivaa konja "Krapina"
Konjogojska udruga "Vrbovec"
Konjogojska udruga "Moslavina"
Zagorska udruga uzgajivaa konja
Udruga uzgajivaa pasmine konja hrvatski hladnokrvnjak "Primorac"
Sredinji savez udruga uzgajivaa hrvatskog hladnokrvnjaka
Udruga uzgajivaa konja " SOKOL"
Sredinji savez udruga uzgajivaa hrvatskog hladnokrvnjaka
HRVATSKI POSAVAC:
Sredinji savez hrvatskog posavca

Udruga uzgajivaa konja hrvatskog posavca Klotar Ivani
Konjogojska udruga Istra, Udruga uzgajivaa posavskog i hladnokrvnog konja
SVINJE
Sredinji savez udruga uzgajivaa svinja Hrvatske

Plemenita opina turopoljska
Udruga uzgajivaa crne slavonske svinje Osjeko - baranjske upanije
PERAD
KOKO HRVATICA:
Udruga koka hrvatica Virovitiko-podravske upanije
Udruga koka hrvatica Splitsko-dalmatinske upanije
Hrvatski savez uzgajivaa kokoi hrvatice
Udruga uzgajivaa kokoi hrvatica Varadinske upanije
ZAGORSKI PURAN:
Udruga uzgajivaa zagorskih purana Varadinske upanije

Udruga uzgajivaa zagorskih purana Krapinsko - zagorske upanije
Prag priznavanja statusa ugroenosti prema EC 1974/2006 je broj enskih rasplodnih grla. Hrvatska
poljoprivredna agencija objavljuje "Godinje izvjee o stanju izvornih i zatienih pasmina domaih
ivotinja", u kojem je zabiljeen broj enskih rasplodnih grla za 2013. godinu:
Goveda (granini prag za priznavanje je 7.500 enskih grla)
470
Bua 461;
Istarsko govedo 721;
Slavonsko srijemski podolac 171.
Svinje (granini prag za priznavanje je 15,000 enskih grla)
Crna slavonska 839

Turopoljska 124
Ovce (granini prag za priznavanje je 10.000 enskih grla)
Istarska ovca 2222;

Creska ovca 833;
Krka ovca 342;
Paka ovca 4152;
Dubrovaka ruda 626;
Lika pramenka 734;,
Dalmatinska pramenka 8509;
Cigaja 1365;
Rapska ovca 673.
Koze (granini prag za priznavanje je 10.000 enskih grla)

Hrvatska arena koza 463;
Hrvatska bijela koza 72;
Istarska koza 18.
Perad (granini prag za priznavanje je 25.000 enskih grla)
Zagorski puran 2305;

Koko hrvatica 2160.
Konji (granini prag za priznavanje je 5.000 enskih grla)
Hrvatski hladnokrvnjak 3617;

Hrvatski posavac 2622;
Meimurski konj 37;
Lipicanac 903.
Magarci (granini prag za priznavanje je 5,000 enskih grla)
Istarski magarac, Primorsko-dinarski magarac, Sjeverno-jadranski magarac 1715.
Sve gore navedene pasmine priznate su kao ugroene izvorne i zatiene pasmine domaih ivotinja.
Potpora za njihovo ouvanje bit e osigurana kako bi se smanjio rizik od izumiranja. Prihvatljive su samo
rasplodno valjane, ugroene izvorne i zatiene pasmine domaih ivotinja, ako su upisane u Jedinstveni
registar domaih ivotinja.
471

C3-O-09 Uzgoj ugroenih izvornih i zatienih pasmina
C4-O-09 Provedba uzgojnog programa i dostizanje uzgojnih ciljeva navedenih u programu
C5-O-09 Korisnik mora na kraju petogodinjeg perioda odrati minimalno isti broj UG koji je
naveden u Zahtjevu, minimum je 0,15 UG po farmi.
Ovaj tip operacije doprinosi fokus podruju 4A.
Bespovratna sredstva potpore u obliku godinjeg plaanja po uvjetnom grlu stoke kao naknada korisniku za
gubitak prihoda i dodatne trokove koji su rezultat dranja i uzgoja ugroenih izvornih i zatienih pasmina
domaih ivotinja te na taj nain spreavaju njihovo izumiranje.

Pravilnik o viestrukoj sukladnosti (NN 32/15);
8.2.10.3.9.4. Korisnici

poljoprivredi, koji su upisani u Upisnik poljoprivrednika i dre domae ivotinje upisane u Jedinstveni
registar domaih ivotinja (JRD).
Ova potpora dodjeljuje se kao nadoknada za one obveze koje su iznad relevantnih obveznih standarda
472
Prihvatljive za potporu su samo ugroene izvorne i zatiene vrste domaih ivotinja, potvrene od strane
strunog tijela, organizacije ili saveza.
odabira:

Primjenjivi iznosi po pasmini su:

Bua 300 EUR/UG;
Istarsko govedo 300 EUR/UG;
Slavonsko srijemski podolac 300 EUR/UG;
Crna slavonska svinja 200 EUR/UG;
Turopoljska svinja 200 EUR/UG;
Istarska ovca 152 EUR/UG;
Creska ovca 207,93 EUR/UG;
Krka ovca 212,72 EUR/UG;
Paka ovca 160,22 EUR/UG;
Dubrovaka ruda 205,31 EUR/UG;
Lika pramenka 198,36 EUR/UG;
Dalmatinska pramenka 208,07 EUR/UG;
Cigaja 191,16 EUR/UG;
Rapska ovca 224,49 EUR/UG;
Hrvatska arena koza 205,48 EUR/UG;
Hrvatska bijela koza 199,63 EUR/UG;
Istarska koza 204,96 EUR/UG;
Zagorski puran 200 EUR/UG;
Koko hrvatica 200 EUR/UG;
Hrvatski hladnokrvnjak 200 EUR/UG;
Hrvatski posavac 200 EUR/UG;
Meimurski konj 200 EUR/UG;
Lipicanac 200 EUR/UG;
Istarski magarac 200 EUR/UG;
Primorsko-dinarski magarac 200 EUR/UG;
Sjeverno-jadranski magarac 200 EUR/UG.
Plaanje za goveda i neke pasmine ovaca su vie nego dozvoljeni prag zbog specifinog uzgoja i naina
473
dranja.
Izvorne pasmine goveda imaju nisku proizvodnju mlijeka koje u cjelosti posie telad. Telad se ne prodaje na
tritu, ve se zadrava za remont. U prosjeku na panjaku provedu 185 dana (tijekom noi su u stajama) pa
se voda mora transportirati svaki trei dan, ljeti i ee. Ostatak vremena se dre u stajama. Budui da je u
Hrvatskoj dominanta konvencionalna proizvodnja stoke (mlijene krave), izvorne i ugroene pasmine
nemaju dovoljno podruja za ispau, te se dre samo na malim povrinama s loom kvalitetom i kvantitetom
panjaka. Kako bi se odrale zdrave ivotinje u dobrom stanju za rasplod, stoka mora biti dodatno hranjena
sa sijenom i kompostiranom hranom, posebno tijekom ljeta, kada je ispaa smanjena i nedovoljna. Tijekom
boravka u tali dodatni troak je stelja (u konvencionalnoj proizvodnji goveda / mlijenih krava ivotinje se
dre na reetkastim / gumenim podovima).
Svi ovi trokovi su mnogo vei nego to je predloenih 300 EUR, no taj iznos je minimalan da bi se
osiguralo da e poljoprivrednici nastaviti s naporima za ouvanje izvornih i ugroenih goveda. U protivnom,
ukoliko se visoki trokovi dranja i uzgoja ne nadoknade, opstanak tih specifinih pasmina bit e ugroen.
Bilo bi nemogue obnoviti genetski potencijal unutar pasmine i pasmina bi mogla biti izgubljena zauvijek,
ak ukoliko bi tek nekoliko uzgajivaa odustalo jer ove pasmine dri tek manji broj poljoprivrednika. One
egzistiraju na malim, vrlo specifinim i fragmentiranih stanitima. Populacije imaju nisku genetsku
raznolikost. Svako smanjenje broja poljoprivrednika koji dre ove pasmine e dovesti do daljnjeg gubitka
genetske raznolikosti, ime bi bilo bi nemogue postii dobar genetski vigor. Nadalje, zahtjevi iz programa
za ouvanjem ne bi mogli biti ispunjeni niti bi se postigli ciljevi. To znai da bi postojanje tek nekoliko
genetski razliitih ivotinja unutar pasmine, povealo sroivanje i dovelo do vie stope depresije sroivanja.
Izvorne i zatiene otone pasmine ovaca dre se na otoku njihova podrijetla. Trokovi za dranje i uzgoj tih
ivotinja su vei s obzirom da nema panjaka a zalihe vode su reducirane. Moraju biti dodatno hranjene s
koncentriranom hranom i sijenom. Na otocima nema sijena, pa se mora nabaviti i transportirati iz
kontinentalnog dijela Hrvatske, to uzrokuje vrlo visoke trokove.

Ova operacija se provodi ve nekoliko godina s istim obvezama kao nacionalna mjere. Rizici u provedbi su
malo vjerojatni.

osigurati pravilna izobrazba i jasne upute.
474
8.2.10.3.9.9.4.1. C3-O_09
Administrativno automatska unakrsna provjera sa Jedinstvenim registrom domaih ivotinja i ARKOD;
kontrola na terenu.
8.2.10.3.9.9.4.2. C4-O_09
Administrativno, uzgojne organizacije e godinje provjeravati provedbu uzgojnog programa, i kontrola na
terenu.
8.2.10.3.9.9.4.3. C5-O_09
Administrativno automatska unakrsna provjera sa Jedinstvenim registrom domaih ivotinja i ARKOD;
kontrola na terenu.

uporabi pesticida i Zakon o odrivoj uporabi pesticida.
475
Goveda: Bua, Istarsko govedo, Slavonsko srijemski podolac;
Svinje: Crna slavonska svinja, Turopoljska svinja;
Ovce: Istarska ovca, Creska ovca, Krka ovca, Paka ovca, Dubrovaka ruda, Lika pramenka, Dalmatinska
pramenka, Cigaja, Rapska ovca;
Koze: Hrvatska arena koza, Hrvatska bijela koza, Istarska koza;
Perad: Zagorski puran, Koko hrvatica;
Konji: Hrvatski hladnokrvnjak, Hrvatski posavac, Meimurski konj, Lipicanac
Magarci: Istarski magarac, Primorsko-dinarski magarac, Sjeverno-jadranski magarac.

Metoda oportunitetnog troka je koritena je za izraunavanje visine potpore. Hrvatska nema standardni GM
(gross margin) za neke vrste stoke, poput purana, magaraca i konja. Stoga je nemogue praviti pravilnu
usporedbu koristei GM konvencionalnih pasmina purana, magaraca i konja s izvornim i zatienim
pasminama. U sluaju Hrvatske to znai da za 8 od ukupno 26 izvornih i zatienih pasmina (gotovo
treina), nije mogue izraunati iznos naknade usporedbom GM. Stoga je koriten jednostavan i jasan
pristup pri emu se visina potpore definira kao razlika izmeu proizvodnje i varijabilnih trokova (koja je u
sluaju svih izvornih i zatienih pasmina vidljivo negativna vrijednost, odnosno trokovi su vei od
proizvodnje).
476
(EU) br 1305/2013.
8.2.10.3.9.10.1.1. C3-O_09
Nije propisano.

Nije primjenjivo.

Popis izvornih i zatienih vrsta i pasmina domaih ivotinja nastalih na podruju Hrvatske objavljen je u
NN 127/98, NN 73/03, NN 39/06, NN 126/07, 70/09 i 80/13.
Minimalne aktivnosti.
Nije primjenjivo.

Poljoprivrednicima je dozvoljeno dranje svih pasmina.
8.2.10.3.9.10.1.2. C4-O_09
Nije propisano.

477
Nije primjenjivo.

Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati uzgojne organizacije za bavljenje uzgojem uzgojno valjanih
ivotinja, te sadraju oevidnika uzgojnih organizacija (NN 164/04).
Nije primjenjivo.

Provedba uzgojnog programa nije obvezna.
8.2.10.3.9.10.1.3. C5-O_09

15/13) omoguuje maksimalnu gustou stonog fonda od 3 UG/ha (do srpnja 2017; a nadalje 2,4 UG/ha).

Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.
478

Poljoprivrednicima je dozvoljeno da mijenjaju broj UG.
479
8.2.10.3.10. O_10: Ouvanje, odrivo koritenje i razvoj genetskih resursa u poljoprivredi
Podmjera:
10.2 - potpora za ouvanje i odrivu uporabu i razvoj genetskih resursa u poljoprivredi
Hrvatska ima vrijedne genetske resurse, pri emu je ukupan broj poznatih vrsta i podvrsta iznosi 40.000, uz
pretpostavku da postoji i do tri puta vie vrsta. Genetski potencijal u Hrvatskoj vrlo je vrijedan, osobito sa
stanovita bioraznolikosti i potrebe prilagodbe poljoprivrede klimatskim promjenama. Prioritet je ne samo
ouvanje tradicionalnog, lokalnim uvjetima prilagoenih biljnih i ivotinjskih vrsta ve i sve one sorte i
pasmine koje, iako nemaju ekonomsku vrijednost mogu biti koritene kao temelj za stvaranje novih ili
poboljanju performansi postojeih sorti poljoprivrednog bilja i pasmina domaih ivotinja.
Potpora e biti osigurana za korisnike koji spreavaju eroziju biljnih i ivotinjskih genetskih resursa te
doprinose unapreenju njihovog odrivog koritenja, razvoju i ouvanja u svrhu postizanja globalne
sigurnosti hrane, odrive poljoprivrede i odranja bioraznolikosti.
Ovaj tip operacije doprinosi fokus podruju 4A.
Potpora je u obliku bespovratnih sredstava.
8.2.10.3.10.4. Korisnici
Javna tijela.
U svrhu spreavanja erozije biljnih genetskih resursa, ime se doprinosi odrivoj poljoprivredi i ouvanju
bioraznolikosti opravdani trokovi su:
480
prikupljanje i / ili stjecanje biolokog i / ili genetskog materijala;

Obrada i pohrana biolokog i / ili genetskog materijala (npr, ienje, suenje, pakiranje,
skladitenje);
obrada i kategorizacija biolokog i / ili genetskog materijala (npr. taksonomske analize, vanjske
karakteristike, genetske profile, fenotipske karakteristike, odreivanje udjela praznih ili zaraenih
sjemenki);
skladitenje biolokog i / ili genetikog materijala metodom koja odgovara uzorku;
ispitivanje odrivosti biolokog i / ili genetskog materijala;
regeneracija biolokog i / ili genetskog materijala,;
uspostavljanje baze podataka, voenje evidencije u sklopu baze podataka, dokumenata i informacija
za upravljanje,;
kupnja opreme za uzorkovanje, prijevoz, pripremu i uvanje biolokog i / ili genetskog materijala,;
kupnja laboratorijske opreme za genetsku tipizaciju biolokog i / ili genetskog materijala na
molekularnoj razini (DNK), te utvrivanje i vrednovanje roditeljskog porijekla pojedinaca na
molekularnoj razini (testiranja oinstva),
U svrhu spreavanja erozije biljnih genetskih resursa, ime se doprinosi odrivoj poljoprivredi i ouvanju
bioraznolikosti opravdani trokovi su:
sakupljanje i / ili kupnja biolokog i genetskog materijala;

skladitenje biolokog i / ili genetskog materijala metodom koja odgovara uzorku;
manipulacija i skladitenje biolokog i / ili genetskog materijala (npr. ienje, suenje, pakiranje,
skladitenje);
karakterizacija, odreivanje tipa i popis populacije ivotinja na temelju fenotipskih karakteristika i
genotipa, analiza uzgoja na temelju podataka o porijeklu (pedigre) i priprema registra;
obrada i analiza biolokog i / ili genetskog materijala;
kupnja opreme za uzorkovanje, prijevoz, pripremu i uvanje biolokog i / ili genetskog materijala;
kupnja laboratorijske opreme za genetsku tipizaciju biolokog i / ili genetskog materijala na
molekularnoj razini (DNK), te utvrivanje i vrednovanje roditeljskog porijekla pojedinaca na
molekularnoj razini (testiranja oinstva);
usluge unosa i pakiranje ivotinjskih genetskih materijala (uzgoj: sjemena, jajnih stanica i zametaka)
pojedinaca su vane za poboljanje i odravanje populacije domaih ivotinja, te naknade za
nositelja za prijenos pojedinaca;
uspostavljanje sredinjeg informacijskog sustava i kupnju raunalnih programa za analizu i praenje
skladitenja biolokog i / ili genetskog materijala, analiza podataka o porijeklu i planirano
upravljanje uzgojem, te dokumentaciju i upravljanje informacijama;
voenje evidencije u sklopu baze podataka, dokumenata i upravljanje informacijama.
Korisnik za biljne genetske resurse mora:
Imati radni plan s detaljnim aktivnostima koje doprinose ouvanju genetskog materijala;
Imati godinji plan s opisom aktivnosti koje e se provoditi u tekuoj godini;
Raspolagati ljudskim resursima obuenim za prikupljanje genetskog materijala, imati pristup bazi
podataka biljnih genetskih izvora RH (CPGRD)
481
Korisnik za ivotinjske genetske resurse mora:
Posjedovati dokaz o registraciji za aktivnosti ouvanja ivotinjskog genetskog materijala izdanog od

strane nadlenog ministarstva;
Imati radni plan s detaljnim aktivnostima koje doprinose ouvanju genetskog materijala;
Imati godinji plan s opisom aktivnosti koje e se provoditi u tekuoj godini;
Raspolagati ljudskim resursima obuenim za prikupljanje genetskog materijala, imati pristup bazi
podataka svih domaih ivotinja i poljoprivrednika na nacionalnoj razini.
Kriteriji odabira moraju biti odobreni od strane Odbora za praenje na temelju sljedeeg:
metoda zatite (prioritet in situ program ouvanja);

broj razliitih vrsta uzoraka u sluaju izvornih i zatienih biljaka / izvornih i zatienih pasmina pod
zatitom (prioritet vei broj);
broj razliitih vrsta uzoraka registriranih u vaeim bazama podataka u trenutku prijave (prioritet
vei broj).
Financirat e se samo projekti koji ostvaruju rezultate u skladu s minimalnim pragom.
Isplata se vri na temelju izvrenih aktivnosti prema godinjem planu do 30,000 EUR.

Postoji mogunost preklapanja sa nacionalnim sredstvima.
Javni subjekti duni su dostaviti Program u kojem je opisana metoda financiranja i opis aktivnosti za koje je
zatraena potpora; Takoer, korisnik mora osigurati izjavu o primljenim sredstvima iz drugih izvora za
tekuu i prethodnu godinu.
482

Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.

Nije primjenjivo.

Poljoprivrednici nisu u potpunosti svjesni preuzetih obveza, odnosno, korisnik je zaboravio ispuniti
obvezu koju je trebalo provesti u odreenom trenutku to moe dovesti do veeg postotka pogreke;
Rizik od dvostrukog financiranja za sline obveze;
Sustav smanjenja potpore u sluaju nepridravanja poljoprivredno-okolinih obveza nije
483
proporcionalan;
Korisnici nisu pravodobno informirani i ne uzimaju u obzir promjene uzrokovane auriranjem
nacionalnog sustava identifikacije zemljinih parcela (ARKOD informacijskog sustava) ili drugih
pravnih promjena;
Nedostatak razmjene informacija izmeu tijela ukljuenih u provedbu mjera;
Korisnici daju netone izjave o povrini ili se veliina prihvatljive povrine izmeu datuma
podnoenja zahtjeva i poetka razdoblja obveze mijenja;
Korisnici ne vode obveznu dokumentaciju (npr.primjenjuje se dnevnik o provedenim
poljoprivrednim postupcima);
Vremenski uvjeti ne doputaju korisniku da provede obvezu.
Svaki korisnik je obvezan pohaati odgovarajuu izobrazbu unutar 18 mjeseci od podnoenja

zahtjeva povezanu s poljoprivredno-okolinom mjerom to je programirano u okviru mjere M01.
Korisnik e morati dokazati ispunjenje obveze preslikom potvrde o sudjelovanju. Agencija za
plaanja provodit e specifine unakrsne provjere za ovu obvezu;
Sva dvostruka financiranja bit e iskljuena IAKS-om (Integrirani administrativni i kontrolni sustav)
kao dio redovite unakrsne provjere prije plaanja;
Agencija za plaanja razvila je sustav smanjenja potpore prije provjere plaanja koja mora biti
nadograen sa obvezama koje se odnose na provedbu AEM;
Pravovremena i tona administrativna provjera i auriranje ARKOD-a od strane Agencije za
plaanja propisana je opim uvjetima kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje IAKS-a. Sve
unakrsne provjere treba provoditi na relevantnim podacima iz LPIS-a, a korisnik e biti slubeno
obavijeteni o svim promjenama auriranjem nacionalnog sustava identifikacije zemljinih parcela
(ARKOD informacijskog sustava) ili drugih zakonskih promjena;
Sva razmjena informacija izmeu tijela ukljuenih u provedbu mjere odreena je protokolom /
sporazumom o sadraju i vremenskoj razmjeni informacija;
Prihvatljivost povrine redovito se provjerava unakrsno u ARKOD-u kroz IAKS. Unakrsna provjera
e uzeti u obzir poetak obveznog razdoblja u skladu s datumom podnoenja zahtjeva;
Korisnik mora voditi evidenciju o proizvodnji i aktivnostima koje se poduzimaju kako bi se
osigurala usklaenost sa pravilima poljoprivredno-okolinih mjera. Evidencija se treba predoiti na
zahtjev Agencije za plaanja prilikom provedbe kontrole na terenu.
Odreivanjem pravila vie sile definirat e se izuzea za obveze na koje mogu utjecati prirodne okolnosti.
484

Relevantni obvezni standardi uspostavljeni u skladu s poglavljem I., glavom VI. Uredbe (EU) br.
Relevantni kriteriji i minimalne aktivnosti utvrene u skladu s lankom 4. stavkom 1. tokom (c)
alinejom (ii) i Uredbe (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijea;
Relevantni minimalni zahtjevi za koritenje gnojiva i sredstva za zatitu bilja: Akcijski program
uporabi pesticida i Zakon o odrivoj uporabi pesticida.
Navedeno na razini tipa operacije.

485
Visine potpora su izraunate od strane Zavoda za menadment i ruralno poduzetnitvo Agronomskog
fakulteta Sveuilita u Zagrebu; Cardno Emerging Markets (UK) Ltd; OKl, Avalon i udruga Ecologica. Sve
institucije djeluju neovisno od Ministarstva poljoprivrede.
Izvor podataka za kalkulacije: standardni GM od Agronomskog fakulteta i Poljoprivredne savjetodavne
slube, Dravnog zavod za statistiku, Trinog informacijskog sustava u poljoprivredi, znanstvene literature,
podaci iz upitnika.
Metodologija: osnovni elementi identificirani su za svaku operaciju uzimajui u obzir relevantne obvezne
standarde i zahtjeve EU i nacionalno zakonodavstvo. Takoer, uobiajena, najee koritena praksa uzeta u
obzir za svaku od operacija.
U veini sluajeva izraun se temelji na razlici izmeu prosjene proizvodnje i proizvodnje s odreenim
poloprivredno-okolinim obvezama, utvrenom gubitaku prihoda i trokova, ukljuujui i utede gdje je
primjenjivo (npr. cijena premija ili utede na gnojivu ili mehanizaciji).
Izvori podataka za izraun:
Hrvatski zavod za statistiku (www.dzs.hr) 2010-2012;

Trini informacijski sustav u poljoprivredi (www.tisup.mps.hr) 2010-2012;
Hrvatski FADN (www.fadn.hr);
Gross margin izrauni dobiveni su od Hrvatske poljoprivredne savjetodavne slube (www.pss.hr)
2009-2012;
Interna baza podataka Odjela za menadment i ruralno poduzetnitvo.
Dvostruko financiranje bit e iskljueno u sluaju postupaka iz lanka 43. Uredbe (EU) br. 1306/2013,
takoer na temelju informacija koje su sadrane u delegiranim aktima koji su doneseni u skladu s lankom
83. Uredbe (EU) br. 1305/2013. Izobrazba, individualno savjetovanje i / ili sudjelovanje u demonstracijskim
aktivnostima nisu uzeti u obzir u izraunima, jer e se trokovi za te obveze nadoknaditi kroz M01 i M02.
Takoer, nema naknade za voenje evidencije.

Na istoj ARKOD parceli je mogue kombinirati samo operacije O_01 i O_06.
486
8.2.11. M11 - Ekoloki uzgoj (l. 29.)

lanak 29. Uredbe (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijea od 17. prosinca 2013. o potpori za
ruralni razvoj iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i stavljanju izvan snage
Delegirana uredba Komisije (EU) br. 807/2014 od 11. oujka 2014 dopunjuje Uredbu (EU) br. 1305/2013.
Europskog parlamenta i Vijea o potpori za ruralni razvoj iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni
Provedbenom Uredbom (EU) br. 808/2014 od 17. srpnja 2014 se utvruju pravila za primjenu Uredbe (EU)
br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijea o potpori za ruralni razvoj iz Europskog poljoprivrednog
8.2.11.2. Openit opis mjere, to ukljuuje njezinu logiku intervencije i njezin doprinos podruju od interesa
i meusektorske ciljeve
Ekoloka poljoprivreda je odgovor na oite negativne uinke konvencionalne poljoprivrede na okoli i
prirodne resurse, kao i na zdravlje ljudi. Rastui interes potroaa za zdravom, ekolokom hranom, ali i
rastui interes proizvoaa, ukazuju na potrebu za ovom mjerom.
Cilj mjere je poticanje praksi ekolokog uzgoja koje su korisne za okoli sa stajalita zraka, tla, vode i
bioraznolikosti, ime su umanjuju negativni uinci konvencionalne poljoprivrede na okoli. Operacije
unutar mjere s ciljem ouvanja kvalitete vode, zraka i tla, te poveanje plodnosti tla, doprinose zdravlju ljudi
i ivotinja kroz proizvodnju zdrave, kemijski netretirane hrane. To je odriva poljoprivredna proizvodnja,
koja je u skladu s prirodom i prirodnim zakonima te kao takva doprinosi ouvanju bioraznolikosti,
ukljuujui podruja Natura 2000 i podruja velike prirodne vrijednosti. U irem kontekstu, doprinosi
razvoju specifinih ruralnih podruja, ouvanju kulturne batine kao i tipinog hrvatskog krajobraza.
Sustav ekoloke poljoprivrede uveden je u Hrvatskoj 2001. godine. Slubeno statistiko evidentiranje
podataka poelo je 2003.godine od kada se ekoloka proizvodnja poveala nekoliko puta. U 2003. godini
bilo je registrirano 130 ekolokih poljoprivrednika, dok je deset godina poslije taj broj narastao na 1609. U
smislu povrina u 2003. godini iznosila je 3.124,06 hektara (0,37% ukupne poljoprivredne povrine), dok je
2013.godine povrina poveana na 40.640,65 hektara ili 3,12% koritene poljoprivredne povrine.
Akcijski plan razvoja ekoloke poljoprivrede u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2011. - 2016. godine
usvojen je u veljai 2011. godine, sa ciljem poveanja udjela ekoloke poljoprivrede na 8% od ukupne
poljoprivredne povrine u Republici Hrvatskoj do 2016.godine. Postavljeni su sljedei strateki ciljevi:
razvijanje stabilnog i dobro informiranog nacionalnog trita za certificirane ekoloke poljoprivredne i
prehrambene proizvode, ukljuujui turizam i ugostiteljstvo te olakavanje pristupa hrvatskim
ekolokim proizvodima na trite EU i druga izvozna trita kroz poboljanje sigurnosti i kvalitete
certificiranih proizvoda i poveanje koliine proizvoda;
promoviranje odrivog ruralnog razvoja putem diverzifikacije poljoprivrednih aktivnosti, poveanja
produktivnosti, rasta ruralne zaposlenosti i prihoda te smanjenje ruralne depopulacije;
487
ouvanje i poboljanje prirodnih resursa koji se koriste u poljoprivredi s ciljem smanjenja oneienja
nitratima, fosfatima i pesticidima te ouvanje bioloke raznolikosti i ekosustava.
Ekoloka proizvodnja u Hrvatskoj provodi se u skladu sa Uredbom Vijea (EZ) br. 834/2007 od 28. lipnja
2007 o ekolokoj proizvodnji i oznaavanju ekolokih proizvoda, Uredbom Vijea EZ) br. 889/2008 od 5.
rujna 2008.godine o podrobnim pravilima za provedbu Uredbe Vijea (EZ) br. 834/2007 o ekolokoj
proizvodnji i oznaavanju ekolokih proizvoda u pogledu ekoloke proizvodnje, oznaavanja i strune
kontrole te Pravilnikom o ekolokoj proizvodnji (NN 86/13).
Poljoprivrednik koji ulazi u sustav ekoloke poljoprivrede mora zatraiti prvu kontrolu koju provode
kontrolna tijela ovlatena od strane Ministarstva poljoprivrede. Korisnik dostavlja Agenciji za plaanja u
poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) prvo kontrolno izvjee koje se podnosi sa zahtjevom
za registraciju u Upisnik subjekata u ekolokoj proizvodnji. Agencija za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i
ruralnom razvoju zatim izdaje odluku o registraciji u Upisnik subjekata u ekolokoj proizvodnji.
Ovlateno kontrolno tijelo, temeljem strunog pregleda, izdaje potvrdnicu (certifikat) ukazujui na status
proizvoda (ekoloka proizvodnja ili proizvod u prijelaznom razdoblju). Kontrola od strane ovlatenih
kontrolnih tijela mora biti provedena najmanje jednom godinje. Poljoprivrednik moe koristiti oznaku
''ekoloka proizvodnja'' iskljuivo nakon isteka prijelaznog razdoblja, koji za oranine povrine, livade i
panjake iznosi minimalno dvije godine, a tri godine za viegodinje biljke. Proizvodi u prijelaznom
razdoblju moraju biti oznaeni kao ''proizvodi prijelaznog razdoblja''.
Budui da je ekoloka poljoprivreda daleko zahtjevniji sustav poljoprivredne proizvodnje, potpora unutar
mjere se daje kako bi se potaknuli novi poljoprivrednici da prihvate obveze koje nadilaze uvjete viestruke
sukladnosti i propisanih zahtjeva upravljanja, te da bi se potaknulo poljoprivrednike koji su ve prihvatili
navedene obveze da nastave sa ekolokom poljoprivredom.
Ova se mjera odnosi na slijedee potrebe:
Potreba 14. Prevencija erozije tla i poveanje plodnosti tla i organske tvari;
Potreba 15. Odravanje kvalitete vode, tla i zraka
Potreba 16. Ouvanje krajolika i bioraznolikosti.
Operacije unutar mjere doprinose Prioritetu 4: obnova, ouvanje i poboljanje ekosustava povezanih s
poljoprivredom i umarstvom, s naglaskom na sljedea podruja:
Fokus podruje 4A: obnovu, ouvanje i poveanje bioraznolikosti, ukljuujui u podrujima mree Natura
2000 i u podrujima s prirodnim ogranienjima ili ostalim posebnim ogranienjima i poljoprivredu velike
prirodne vrijednosti, kao istanje europskih krajobraza;
Fokus podruje 4B: bolje upravljanje vodama, ukljuujui upravljanje gnojivima i pesticidima;
Fokus podruje 4C: spreavanje erozije tla i bolje upravljanje tlom.
Propisane poljoprivredne prakse smanjuju eroziju i poveavaju plodnost tla. Budui da se ne upotrebljavaju
sintetika gnojiva i pesticidi, ekoloka poljoprivreda nema negativan utjecaj na okoli. U isto vrijeme,
doprinosi ouvanju, obnavljanju i poboljanju bioraznolikosti.
488
Operacije e takoer doprinijeti Prioritetu 5: promicanje uinkovitosti resursa te poticanje pomaka prema
gospodarstvu s niskom razinom ugljika otpornom na klimatske promjene u poljoprivrednom, prehrambenom
i umarskom sektoru, s naglaskom na sljedea podruja:
Fokus podruje 5D: smanjenje emisija staklenikih plinova i amonijaka koje uzrokuje poljoprivredna
djelatnost;
Fokus podruje 5E: poticanje pohrane i sekvestracije ugljika u poljoprivredi i umarstvu;
Propisani poljoprivredni postupci osim to omoguavaju bolju prilagodbu ekosustava uincima klimatskih
promjena, takoer imaju velik potencijal za smanjenje emisije poljoprivrednih staklenikih plinova. Zahtjevi
za odrivo upravljanje tlom imaju pozitivan uinak na skladitenje i vezivanje ugljinog dioksida.
Mjera doprinosi meusektorskim ciljevima povezanim s klimatskim promjenama i okoliem - nekoritenje
sintetikih gnojiva i sintetikih pesticida doprinosi ouvanju vode, zraka i tla, te potie bioraznolikost.
Zahtjevi definirani unutar mjere doprinose uinkovitoj uporabi vodnih resursa i poveavaju skladitenje
ugljinog dioksida.
Mjera se sastoji od dvije podmjere:
M11.1. Plaanja za prijelaz na ekoloke poljoprivredne postupke i metode
M11.2. Plaanja za odravanje ekolokih poljoprivrednih postupke i metoda
Sudjelovanje u mjeri je dobrovoljno pri emu obvezno razdoblje traje pet godina, uz mogunost produenja
obveznog razdoblja za jednu godinu.
Obvezno razdoblje prelaska na ekoloku proizvodnju traje dvije godine za oranice i tri godine za
viegodinje nasade, s mogunou skraivanja prijelaznog razdoblja u skladu sa Uredbom Komisije (EZ)
br. 889/2008 od 5.rujna 2008. o podrobnim pravilima za provedbu Uredbe Vijea (EZ) br. 834/2007o
ekolokoj proizvodnji i oznaavanju ekolokih proizvoda u pogledu ekoloke proizvodnje, oznaavanja i
strune kontrole.
Potpora je bespovratna u vidu godinjeg plaanja po hektaru kao nadoknada korisniku zbog gubitka prihoda
i dodatnih trokova koji su rezultat usklaivanja sa posebnim uvjetima, a koji nadilaze minimalno propisane
uvjete.
Korisnici moraju potivati odredbe viestruke sukladnosti definirane u Uredbi (EU) 1306/2013 (poglavlje I.,
glava VI.), minimalnu aktivnost definiranu u Uredbi 1307/2013 (lanak 4. stavak 1. toka (c( alineja (ii)), te
minimalne zahtjeve za gnojivima i sredstvima za zatitu bilja i ostale relevantne obvezne uvjete utvrene
nacionalnim zakonom.
U sluaju izmjena i dopuna relevantnih obveznih standarda, ukoliko opsezi novih obveza ili zahtjeva
nadilaze one navedene u opisu mjere, korisnik se moe odustati od sudjelovanja u mjeri bez obveze za
povratom sredstava tijekom razdoblja u kojem je obveza bila na snazi.
Prihvatljivi korisnici su poljoprivrednici ili grupe poljoprivrednika definirani nacionalnim Zakonu o
poljoprivredi (NN 30/15), upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, koriste povrine upisane u
ARKOD, te koji su u prijelazu na ekoloku proizvodnju ili odravaju ekoloku proizvodnju u skladu sa
489
Uredbom Vijea (EZ) br. 834/2007.

Korisnici moraju biti u suglasju s definicijom ''aktivnog poljoprivrednika'' sukladno lanku 9. Uredbe (EU)
br. 1307/2013. Zahtjev se moe podnijeti ukoliko poljoprivredna povrina gospodarstva iznosi najmanje 0,5
hektara, dok minimalno povrina ARKOD parcele mora biti 0,05 ha.
8.2.11.3.1. O_01: Plaanje za prijelaz na prakse i metode ekolokog uzgoja
Podmjera:
11.1 - plaanje radi prijelaza na prakse i metode ekolokog uzgoja
Ovaj tip operacije ima za cilj potaknuti poljoprivrednike koji se bave poljoprivredom temeljenom na
konvencionalnim metodama da prijeu na ekoloku poljoprivredu, dajui im potporu za prijelaz na mnogo
zahtjevnije, ali okolino prihvatljivije metode ekolokog uzgoja.
Obveze koje korisnik mora ispunjavati u ovom tipu operacije su:
Zavriti najmanje 18 sati izobrazbe povezano sa mjerom ekoloka poljoprivreda u roku od 18
mjeseci nakon odobravanja Zahtjeva. Svake slijedee godine potrebno je zavriti minimalno 6 sati
izobrazbe, individualnog savjetovanja i/ili sudjelovanja na demonstracijskim aktivnostima;
Voditi evidenciju o provedenim aktivnostima povezanima s obvezama operacije;
Mora biti upisan u Upisnik subjekata u ekolokoj proizvodnji;
Mora koristiti iskljuivo gnojiva odobrena za ekoloku proizvodnju sukladno Uredbi ( EZ)
889/2008, Prilog I;
Mora koristiti iskljuivo SZB odobrena za ekoloku proizvodnju sukladno Uredbi (EZ) 889/2008,
Prilog II;
Mora provoditi agro-tehnoloke mjere sukladno Uredbi (EZ) 889/2008.
Ovaj tip operacije doprinosi fokus podruju 4A, sa sekundarnim doprinosom fokus podrujima 4B, 4C, 5D,
5E.
Bespovratna sredstva u vidu godinje potpore po jedinici povrine kao naknada korisniku za gubitak prihoda
i dodatne trokove koji su rezultat pridravanja posebnih uvjeta koji nadilaze minimalno propisane uvjete i
uobiajene poljoprivredne prakse. Potpora nadoknauje sav izgubljeni prihod i dodatne trokove.
490
Uredba Vijea (EZ) br. 834/2007 od 28. lipnja 2007 o ekolokoj proizvodnji i oznaavanju ekolokih
proizvoda;
Uredba Vijea (EZ) br. 889/2008 od 5. rujna 2008. kojom se utvruju detaljna pravila za provedbu
Uredbe Vijea (EZ) br. 834/2007 o ekolokoj proizvodnji i oznaavanju ekolokih proizvoda s
obzirom na ekoloku proizvodnju, oznaavanje i kontrolu;
Uredba (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijea od 17. prosinca 2013. utvruje pravila za
izravne isplate poljoprivrednicima unutar sheme potpore u okviru Zajednike poljoprivredne politike
i stavljanju izvan snage Uredbu Vijea (EZ) br. 637/2008 i Uredbu Vijea (EZ) br. 73/2009;
Uredba (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijea, o financiranju, upravljanju i praenju
Zajednike poljoprivredne politike i stavljanju izvan snage Uredbe vijea (EEZ) br. 352/78, (EZ) br.
165/94, (EZ) br. 2799/98, (EZ) br. 814/2000, (EZ) br. 1290/2005 i (EZ) br. 485/2008;
Zakon o provedbi Uredbe Vijea (EZ) br. 834/2007 od 28. lipnja 2007 o ekolokoj proizvodnji i
oznaavanju ekolokih proizvoda (NN 80/13, 14/14);
Pravilnik o ekolokoj proizvodnji (NN 86/13).
8.2.11.3.1.4. Korisnici
Prihvatljivi korisnici ove operacije su poljoprivrednici ili grupe poljoprivrednika definiranih u nacionalnom
Zakonu o poljoprivredi (NN 30/15).
Korisnik mora: biti upisan u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, koristiti povrine upisane u ARKOD,
te biti u prijelazu iz konvencionalne na ekoloku poljoprivrednu proizvodnju sukladno Uredbi Vijea (EZ)
br. 834/2007.
Korisnici moraju biti u skladu sa definicijom ''aktivnog poljoprivrednika'' sukladno lanku 9. Uredbe (EU)
br. 1307/2013.
Korisnik e dobiti nadoknadu za dodatne trokove i gubitke prihoda koji proizlaze iz zahtjeva koji nadilaze
minimalno propisane uvjete za konvencionalnu proizvodnju i obveze sukladno Uredbi Vijea (EZ) br.
834/2007 od 28. lipnja 2007 o ekolokoj proizvodnji i oznaavanju ekolokih proizvoda.
Korisnik je upisan u Upisnik subjekata u ekolokoj proizvodnji.
Nije primjenjivo
491
Potpora je uveana za 20% u odnosu na podmjeru 11.2 uzimajui u obzir smanjenje prinosa u razdoblju
prijelaza sa konvencionalne na ekoloku proizvodnju, kao i nemogunost da korisnik prodaje svoje
proizvode sa oznakom ekoloki proizvod tijekom prijelaznog razdoblja.
Ratarske kulture: 289.82 + 20% = EUR 347,78/ha
Trajni nasad: 723.48 + 20% = EUR 868,18/ha
Povre: 480.78 + 20% = EUR 576,94/ha
Trajni travnjaci: 258.28 + 20% = EUR 309,94/ha

Poljoprivrednici mogu prijaviti veu povrinu u prijelazu na ekoloku proizvodnju, posebno poljoprivrednici
koji prelaze na ekoloku poljoprivredu samo na odreenom dijelu gospodarstva, dok drugi dio gospodarstva
jo uvijek pripada konvencionalnoj proizvodnji.
Poljoprivrednici mogu prijaviti povrinu koja je ekoloka kao povrinu koja je u prijelazu na ekoloku
proizvodnju budui da su godinje potpore vee za 20%.
Sve povrine u prijelazu na ekoloku proizvodnju moraju biti registrirane kao takve u ARKODu sustavu od
strane poljoprivrednika prije podnoenja zahtjeva. Iskljuivo povrina prepoznata kao povrina u prijelazu
na ekoloku proizvodnju moe biti prihvatljiva za ovu vrstu potpore.
Poljoprivrednici koji zadravaju konvencionalnu i ekoloku proizvodnju unutar istog gospodarstva smatrat
e se da imaju vei faktor rizika, te e biti ukljueni u metodologiju uzorkovanja prihvaenu od strane
Agencije za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR).
Bit e provedene administrativne unakrsne provjere sa zemljinim parcela koje su ve registrirane za
ekoloku proizvodnju kako bi se sprijeili zahtjevi za prijelaz. Nadalje, ARKOD bi trebao ukljuivati
unakrsnu provjeru maksimalne povrine temeljem koje neka povrina moe biti proglaena povrinom u
prijelazu na ekoloku proizvodnju.
Ovaj tip operacije je mogue provjeriti i kontrolirati.
492

Relevantni obvezni standardi utvreni u poglavlju I., glavi VI. Uredbe (EU) br. 1306/2013
Europskog parlamenta i Vijea utvreni su u nacionalnom zakonodavstvu: Pravilnik o viestrukoj
sukladnosti (NN 32/15)
Relevantni kriteriji i minimalne aktivnosti utvrenih na temelju lanka 4. stavka 1. toke (c) alineje
(ii) Uredbe (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i vijea;
Minimalni obvezni uvjeti za gnojiva i sredstva za zatitu bilja: Akcijski program zatite voda od
oneienja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla (NN 15/13) i Zakon o odrivoj
uporabi pesticida (NN 14/14).
Osnovni elementi su prikazani u tablici Osnovni elementi i provjera na nivou mjere.

Izraun razine potpore temeljen je na principu izgubljenog prihoda i dodatnih trokova u odnosu na
konvencionalnu poljoprivredu. Sukladno lanku 62. stavku 2. Uredbe (EU) br. 1305/201, izraune je obavila
nezavisna institucija.
Razina potpore izraunata je kao razlika GM (gross margin) za konvencionalnu proizvodnju i GM za
ekoloku proizvodnju za iste vrste usjeva. Razlici su dodani transakcijski trokovi vezani za ekoloki uzgoj
(certificiranje i inspekcija) to je rezultiralo konanim iznosom potpore u vidu godinje vrijednosti u eurima
po hektaru.
GM je izraunat za svaku vrstu usjeva u ekolokom uzgoju za koji je GM bio dostupan u konvencionalnoj
proizvodnji. Potpore za prijelazno razdoblje su 20% vie zbog smanjenih prinosa i nemogunosti prodaje
proizvoda sa ekolokom oznakom.
493
8.2.11.3.2. O_02: Plaanje za odravanje praksi i metoda ekolokog uzgoja
Podmjera:
11.2 - plaanje radi odravanja praksi i metoda ekolokog uzgoja
Ovaj tip operacije ima za cilj dati potporu onim poljoprivrednicima koji su ve ukljueni u ekoloki uzgoj
kako bi nastavili primjenjivati okolino prihvatljive metode ekolokog uzgoja.
Obveze koje korisnik mora ispunjavati u ovom tipu operacije su:
Zavriti svake godine najmanje 6 sati izobrazbe, individualnog savjetovanja i/ili prisustvovanja na
demonstracijskim aktivnostima.
Voditi evidenciju o provedenim aktivnostima povezanima s obvezama operacije.
Mora biti upisan u Upisnik subjekata u ekolokoj proizvodnji
Mora koristiti iskljuivo gnojiva odobrena za ekoloku proizvodnju sukladno Uredbi (EZ) 889/2008,
Prilog I
Mora koristiti iskljuivo SZB odobrena za ekoloku proizvodnju sukladno Uredbi (EZ) 889/2008,
Prilog II
Mora provoditi agro-tehnoloke mjere sukladno Uredbi (EZ) 889/2008.
Ovaj tip operacije doprinosi fokus podruju 4A, sa sekundarnim doprinosom u fokus podrujima 4B, 4C,
5D, 5E.
Bespovratna sredstva u vidu godinje potpore po jedinici povrine kao naknada korisniku za gubitak prihoda
i dodatne trokove koji su rezultat pridravanja posebnih uvjeta koji nadilaze minimalno propisane uvjete i
uobiajene poljoprivredne prakse. Potpora nadoknauje sav izgubljeni prihod i dodatne trokove.
Uredba Vijea (EZ) br. 834/2007 od 28. lipnja 2007 o ekolokoj proizvodnji i oznaavanju ekolokih
proizvoda;
Uredba Vijea (EZ) br. 889/2008 od 5. rujna 2008. kojom se utvruju detaljna pravila za provedbu
Uredbe Vijea (EZ) br. 834/2007 o ekolokoj proizvodnji i oznaavanju ekolokih proizvoda s
obzirom na ekoloku proizvodnju, oznaavanje i kontrolu;
Uredba (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijea od 17. prosinca 2013. utvruje pravila za
izravne isplate poljoprivrednicima unutar sheme potpore u okviru Zajednike poljoprivredne politike
i stavljanju izvan snage Uredbu Vijea (EZ) br. 637/2008 i Uredbu Vijea (EZ) br. 73/2009;
Uredba (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijea, o financiranju, upravljanju i praenju
Zajednike poljoprivredne politike i stavljanju izvan snage Uredbe vijea (EEZ) br. 352/78, (EZ) br.
165/94, (EZ) br. 2799/98, (EZ) br. 814/2000, (EZ) br. 1290/2005 i (EZ) br. 485/2008;
494
Zakon o provedbi Uredbe Vijea (EZ) br. 834/2007 od 28. lipnja 2007 o ekolokoj proizvodnji i
oznaavanju ekolokih proizvoda (NN 80/13, 14/14);
Pravilnik o ekolokoj proizvodnji (NN 86/13).
8.2.11.3.2.4. Korisnici
Prihvatljivi korisnici ovog tipa operacije su poljoprivrednici ili grupe poljoprivrednika definiranih u
nacionalnom Zakonu o poljoprivredi (NN 30/15).
Korisnik mora: biti upisan u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, koristiti povrine upisane u ARKOD,
te provoditi ekoloku poljoprivrednu proizvodnju sukladno Zakonu o provedbi Uredbe Vijea (EZ) br.
834/2007 o ekolokoj proizvodnji i oznaavanju ekolokih proizvoda (NN 80/13, 14/14) i Pravilniku o
ekolokoj proizvodnji (NN 86/13).
Korisnici moraju biti u skladu sa definicijom ''aktivnog poljoprivrednika'' sukladno lanku 9. Uredbe (EU)
br. 1307/2013.
Korisnik e dobiti nadoknadu za dodatne trokove i gubitke prihoda koji proizlaze iz zahtjeva koji nadilaze
minimalno propisane uvjete za konvencionalnu proizvodnju i obveze sukladno Uredbi Vijea (EZ) br.
834/2007 od 28. lipnja 2007 o ekolokoj proizvodnji i oznaavanju ekolokih proizvoda.
Korisnik je upisan u Upisnik subjekata u ekolokoj proizvodnji.
Nije primjenjivo.
Primjenjivi iznosi su:
Ratarske kulture: EUR 289,92/ha;

Trajni nasad: EUR 723,48/ha;
Povre: EUR 480,78/ha;
Trajni travnjaci: EUR 258,28/ha
495

Poljoprivrednici mogu prijaviti veu povrinu ekoloke proizvodnje, posebno poljoprivrednici koji provode
ekoloku poljoprivredu samo na odreenom dijelu gospodarstva, dok drugi dio gospodarstva jo uvijek
pripada konvencionalnoj proizvodnji.
Sve povrine u ekolokoj proizvodnji moraju biti registrirane kao takve u ARKOD sustavu prije podnoenja
zahtjeva. Iskljuivo povrina prepoznata kao ekoloka proizvodnja moe biti prihvatljiva za ovu vrstu
potpore.
Poljoprivrednici koji zadravaju konvencionalnu i ekoloku proizvodnju unutar istog gospodarstva smatrat
e se da imaju vei faktor rizika, te e biti ukljueni u metodologiju uzorkovanja prihvaenu od strane
Agencije za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR).
Ovaj tip operacije je mogue provjeriti i kontrolirati.

Relevantni obvezni standardi utvreni u poglavlju I., glavi VI. Uredbe (EU) br. 1306/2013
Europskog parlamenta i Vijea utvreni u nacionalnom zakonodavstvu: Pravilnik o viestrukoj
sukladnosti (NN 32/15)
Relevantni kriteriji i minimalne aktivnosti utvrenih na temelju lanka 4. stavka 1. toke (c) alineje
(ii) Uredbe (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijea;
Minimalni obvezni uvjeti za gnojiva i sredstva za zatitu bilja: Akcijski program zatite voda od
uporabi pesticida (NN 14/14).
Osnovni relevantni elementi su prikazani na nivou mjere u tablici Osnovni elementi i provjera.
496

Izraun razine potpore temeljen je na principu izgubljenog prihoda i dodatnih trokova u odnosu na
konvencionalnu poljoprivredu. Sukladno lanku 62. stavku 2. Uredbe (EU) br. 1305/2013, izraune obavlja
nezavisna institucija.
Razina potpore izraunata je kao razlika GM (gross margin) za konvencionalnu proizvodnju i GM za
ekoloku proizvodnju za iste vrste usjeva. Razlici su dodani transakcijski trokovi vezani za ekoloki uzgoj
(certificiranje i inspekcija) to je rezultiralo konanim iznosom potpore u vidu godinje vrijednosti u eurima
po hektaru. GM je izraunat za svaku vrstu usjeva u ekolokom uzgoju za koji je GM bio dostupan u
konvencionalnoj proizvodnji.

Godinje isplate dodjeljuju se poljoprivrednicima koji ne potuju propisane uvjete vezane uz

ekoloki uzgoj;
Rizik dvostrukog financiranja za obveze koje su sline prirode poput praksi ozelenjavanja, ali se ne
odnose na jednake prakse ili obveze ekolokog uzgoja;
Korisnici pruaju netone prijave povrina ili se veliine prihvatljivih povrina mijenja izmeu
datuma podnoenja zahtjeva i poetka obveznog razdoblja;
Aktivnosti vezane za prelazak na ili odravanju ekoloke proizvodnje provedene od strane
poljoprivrednika ne mogu biti dokazane ex post;
Korisnici mjere nisu u skladu s definicijom aktivnog poljoprivrednika temeljenoj na lanku 9.
Uredbe (EU) br. 1307/2013 (DPR);
Kriteriji i minimalne poljoprivredne djelatnosti iz lanka 4. stavka 1. toke (c) DPR-a (Uredba (EU)
br. 1307/2013) nisu potovani od strane korisnika;
Obveze preuzete od strane korisnika nisu u potpunosti potovane sukladno definiranim temeljnim
obvezama Programa ruralnog razvoja ukljuujui propisane zahtjeve upravljanja (SMR), te dobre
poljoprivredne i okoline uvjete (GAEC).
Svi poljoprivrednici u prijelazu na ekoloku proizvodnju u skladu sa Uredbom Vijea (EZ) br.
834/2007 su predmet nadzora od strane ovlatenih kontrolnih tijela za ekoloku poljoprivredu.
Kontrola je obvezna za sve proizvoae ukljuene u sustav ekoloke proizvodnje najmanje
jednom godinje. Rezultati tih kontrola koriste se u svrhe administrativne kontrole i ovjeravanja
plaanja kao dio unakrsne kontrole Integriranog administrativnog i kontrolnog sustava (IAKS)
497
koju provodi Agencija za plaanja. Dodatne kontrole na terenu temeljem uzorka predviene su
kao uobiajena praksa od strane Agencije za plaanja;
Integrirani administrativni i kontrolni sustav (IAKS) iskljuit e sva dvostruka financiranja kao
dio redovite provjere prije nego li doe do odobrenja plaanja;
Pravovremeno i tono administriranje i auriranje ARKOD sustava od strane APPRRR
propisano je kao opi uvjet kojim se osigurava ispravno funkcioniranje IAKS-a. Sve unakrsne
kontrole moraju se provoditi na temelju mjerodavnih podataka ARKOD sustavu dok korisnici
moraju biti slubeno obavijeteni o svim promjenama uzrokovanih auriranjem ARKOD sustava
ili drugim pravnim promjenama;
Korisnik mora voditi evidenciju proizvodnje i poduzetih aktivnosti kako bi se osigurala
usklaenost sa pravilima ekoloke proizvodnje. Navedena evidencija mora biti predstavljena
kontroloru Agencije za plaanja tijekom kontrole na terenu ukoliko bude zahtijevana;
Usklaenost korisnika sa definicijom aktivnog poljoprivrednika treba biti redovna provjera kroz
IAKS;
Usklaenost korisnika sa minimalnim poljoprivrednim djelatnostima treba biti redovna provjera
kroz IAKS;
Obveze preuzete od strane korisnika trebaju biti provjerene putem administrativne kontrole
specifine za mjeru kroz IAKS i putem kontrole na terenu temeljem uzorka. Usklaenost sa
propisanim zahtjevima upravljanja (SMR-om), te dobrim poljoprivrednim i okolinim uvjetima
(GAEC-om) sastavni su dijelovi standardne kontrole na terenu.
Zbog relevantnog iskustva u provedbi mjere kao nacionalne potpore u skladu s Uredbom Vijea (EZ) br.
834/2007 od 28.lipnja 2007. o ekolokoj proizvodnji i oznaavanju ekolokih proizvoda, Uredbi Vijea (EZ)
br. 889/2008 od 05. rujna utvruje detaljna pravila o provedbi Uredbe Vijea (EZ)br. 834/2007 o ekolokoj
proizvodnji i oznaavanju ekolokih proizvoda s obzirom na ekoloku proizvodnju, oznaavanje i kontrolu
(OJ L 250, 18.9.2008.), ne oekuju se vee potekoe tijekom provedbe.
Mjeru je mogue provjeriti i kontrolirati.

Relevantni obvezni standardi utvreni s u skladu s glavom VI. poglavljem I. Uredbe (EU) br.
1306/2013 Europskog parlamenta i Vijea ustanovljeni u nacionalnom zakonodavstvu: Pravilnik o
viestrukoj sukladnosti;
Relevantni kriteriji i minimalne aktivnosti utvrene u skladu s lankom 4. stavkom 1. tokom (c)
alinejom ii. Uredbe (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijea;
498
Minimalni relevantni zahtjevi za gnojiva i sredstva za zatitu bilja: Akcijski program zatite voda od
uporabi pesticida.
Osnovni elementi i provjera
499

Iznosi naknade za ekoloki uzgoj izraunati su kao razlika GM (gross margin) konvencionalne proizvodnje i
GM za ekoloku proizvodnju. Svi izrauni temelje se na godinjim prosjenim vrijednostima (cijene,
prinosi, trokovi i sl.) za razdoblje 2010-2012.godine. Svi poljoprivredni proizvodi i cijene ulaznih trokova
koritenih u izraunu prihoda i varijabilni trokovi ukljuuju porez na dodanu vrijednost (PDV).
Izraun GM za ekoloki uzgoj slijedi istu metodologiju izrauna koju je primijenio Agronomski fakultet
Sveuilita u Zagrebu i Poljoprivredna savjetodavna sluba za izraun konvencionalnog GM u razdoblju
2010-2012.godine. Time je omoguena valjana usporedba GM izmeu konvencionalne i ekoloke metode
proizvodnje.
Razlika je korigirana za vrijednost transakcijskih trokova povezanih sa ekolokim uzgojem, to je
rezultiralo konanom iznosom naknade, izraenim u godinjoj vrijednosti po hektaru u eurima. Potpora
nadoknauje sav izgubljeni prihod i dodatne trokove.
Prosjeni iznos naknade odreen je za etiri glavne tipa proizvodnje: ratarske kulture, voe, povre i trajne
travnjake. GM je izraunata za odreeni broj pojedinanih kultura unutar navedenih tipova proizvodnje za
ekoloku proizvodnju, ali samo ako postoji dostupan paralelni GM za konvencionalnu proizvodnju.
Prosjeni iznos naknade za etiri glavna tipa proizvodnje bile su izraunati kao ponderirani prosjek izrauna
plaanja za individualne usjeve. Ponderirani prosjek GM-a bio je izraunat za svaki od etiri tipa
proizvodnje usjeva mnoenjem GM-ova pojedinih usjeva koji pripadaju navedenoj kategoriji usjeva sa
brojem hektara pod njihovom proizvodnjom.
Primjerice, u sluaju ratarskih kultura, broj hektara unutar svakog pojedinog usjeva (penica, jeam, zob,
ra, kukuruz, suncokret, krumpir i sl.) bili su pomnoeni sa njihovom odgovarajuom GM, to je rezultiralo
agregiranom GM za sve ratarske kulture. Razlika u ponderiranim prosjecima GM-a izmeu konvencionalne
i ekoloke proizvodnje rezultirala je agregiranim GM-om za ekoloke ratarske kulture, voe, povre i trajne
travnjake.
Jedino transakcijski trokovi direktno povezani sa obvezama za koje se daje potpora bili su uzete u obzir.
Oni ukljuuju: naknade povezane sa registracijom, inspekcijom i certificiranjem.
Osposobljavanje, individualno savjetovanje i/ili prisustvovanje na demonstracijskim aktivnostima nisu uzeti
u obzir, budui da su trokovi tih obveza nadoknaeni kroz M01 i M02. Takoer, nije nadoknaeno voenje
evidencije.
Podaci potrebni da bi se izvrio izraun iznosa naknade bili su steeni kroz:
Ankete za ekoloke poljoprivrednike

Konzultacije sa strunjacima iz:
o Sveuilita
o Savjetodavne slube
o Hrvatske poljoprivredne agencije
500
o Ministarstva poljoprivrede
o ostalih institucija
Konzultacije s poljoprivrednicima:
o predstavnici relevantnih proizvoakih udruenja
o izabrani pojedinani poljoprivrednici
Izraune iznosa nadoknade izradio je neovisni ugovaratelj, konzultantska grupa iz Ujedinjenog Kraljevstva,
Cardno Emerging Markets (UK) Ltd., unutar okvira projekta na razini EU nazvanog: Support for preparing
rural development programme 2014-2020 FWC BENEFICIARIES 2009, LOT 1: Rural development
Europe Aid/127054/C/SER/multi.
Izrauni su bili naknadno revidirani od strane Zavoda za menadment i ruralno poduzetnitvo Agronomskog
fakulteta Sveuilita u Zagrebu, potvrujui usklaenost s lankom 62. Uredbe (EU) br. 1305/2013.
Ekoloki uzgoj kao nedjeljiv sustav ne preklapa se s praksama ozelenjavanja, koje se sastoje od niza
odvojenih agronomskih praksi, tako da je izbjegnuto dvostruko financiranje unutar prvog stupa Zajednike
poljoprivredne politike.

Obveza koja se odnose na izobrazbu moe biti ispunjena pohaanjem bilo kojeg priznatog osposobljavanja
za ekoloki uzgoj na razini EU. Ukupan broj sati propisanih u obvezi mora biti potovan.
Poveznica na druge mjere:
M01- Prenoenje znanja i aktivnosti informiranja
M02- Savjetodavne slube, slube za upravljanje PG i pomo PG
M04- Ulaganja u fiziku imovinu, podmjera 4.1 potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva, gdje
intenzitet potpore moe biti uvean za dodatnih 20%
M10- Kako bi se izbjegao rizik dvostrukog financiranja, nije mogue kombinirati M11 sa M10 obzirom na
sline preuzete obveze, s iznimkom na mogue kombinacije s operacijom M10.1.9 ''Ouvanje ugroenih
izvornih i zatienih pasmina domaih ivotinja''.
501
ogranienjima (l. 31.)
lanci 31. i 32. Uredbe (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijea od 17.prosinca 2013. o potpori
za ruralni razvoj iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i stavljanju izvan snage
Delegirana uredba Komisije (EU) br. 807/2014 od 11. oujka 2014. dopunjuje Uredbu (EU) br. 1305/2013.
Provedbenom uredbom (EU) br. 808/2014 od 17. srpnja 2014 se utvruju pravila za primjenu Uredbe (EU)
8.2.12.2. Openit opis mjere, to ukljuuje njezinu logiku intervencije i njezin doprinos
podruju od interesa i meusektorske ciljeve
Pojedini dijelovi Hrvatske, (obino udaljeni od velikih naselja) oznaeni su kao podruja pod utjecajem
nepovoljne klime ili nepovoljnih karatkteristika tla , gdje je posebno prisutan problem odljeva stanovnitva,
te gdje stanovnici moraju uloiti vie napora da bi odrali poljoprivrednu proizvodnju. Poljoprivreda je vrlo
esto jedini izvor prihoda, meutim zbog nepovoljnih uvjeta prinosi su ispodprosjeni a u novije vrijeme i
vrlo esto pogoeni klimatskim promjenama.
Tijekom godina, poljoprivrednici su smanjili poljoprivredne djelatnosti u tim podrujima ili su ih u
potpunosti napustili, ne naputajui pritom iskljuivo zemlju, nego i tradicionalni nain ivota preseljenjem
u vea naselja. Negativni efekti naputanja zemlje oitovali su se u gubitku bioraznolikosti, poveanoj
eroziji tla i neodravanim povrinama gdje je poveani rizik od umskih poara u pojedinim regijama.
Na naputanje zemlje u posljednje vrijeme utjecala je takoer i financijska kriza. Za ruralnu zajednicu i za
njen razvoj, ivotno je vaan ostanak poljoprivrednika na tom podruju, jer oni su ti koji doprinose razvoju,
odrivosti i buduem ivotu novih generacija.
Kako bi se usporio trend naputanja zemlja, hrvatske vlasti davale su potporu poljoprivrednicima u
podrujima s ogranienjima od 2010. godine u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom. Od 2015.godine
nacionalna shema podruja s teim uvjetima gospodarenja bit e zamijenjena shemom podruja s prirodnim
ogranienjima u skladu sa Uredbom (EU) br. 1305/2013.
Identificirana su i definirana tri tipa podruja s ogranienjima na razini JLS (jedinice lokalne samouprave):
Gorsko planinska podruja - pokrivaju 1.175.786 ha (20,78 % teritorija), sa 32.034 ha poljoprivredne

povrine
Podruja sa znaajnim prirodnim ogranienjima - pokrivaju 2.415.786 ha (42,69 % teritorija), sa
502
355.117 ha poljoprivredne povrine;

Podruje sa posebnim ogranienjima - pokrivaju 548.161 ha (9,69 % teritorija), sa 35.333 ha
poljoprivredne povrine.
Oko 60% iskoritene poljoprivredne povrine i priblino 70% poljoprivrednih gospodarstava odreeni su
kao podruja s ogrnienjima; znaajni dijelovi smjeteni su u podrujima Natura 2000 ili podrujima velike
prirodne vrijednosti (HNV).
Za odreivanje podruja sa znaajnim prirodnim ogranienjima koriten je niz biofizikih kriterija sukladno
Aneksu III Uredbe (EU) br. 1305/2013, nakon ega je uslijedila postupak finog podeavanja (Fine tuning))
iskljuivanja onih podruja gdje su ogranienja prevladana te je mogua profitabilna poljoprivredna
proizvodnja. Zbog manjka relevantnih podataka, za postupak finog podeavanja, koritena je samo
vrijednost 'standardnog outputa (SO). JLS sa prosjenim 'standardnim outputom' veim od 80% prosjenog
EU 'standardnog outputa', bile su iskljuene iz podruja s prirodnim ogranienjima.
Nakon to je provedena SWOT analiza, identificirane su potrebe, te e se kroz ovu mjeru rjeavati slijedee:
Potreba 17. Odravanje kontinuirane poljoprivredne proizvodnje u podrujima s prirodnim i posebnim
ogranienjima u poljoprivredi
Potreba 14. Prevencija erozije tla i poveanje plodnosti tla i tla organske tvari;
Potreba 16. Ouvanje krajobraza i bioraznolikosti.
Mjera doprinosi obnavljanju, ouvanju i poboljanju bioraznolikosti, ukljuujui Natura 2000 podruja i
podruja velike prirodne vrijednosti, omoguavajui nastavak poljoprivredne proizvodnje u podrujima gdje
uobiajene poljoprivredne prakse, zbog oteavajuih prirodnih uvjeta, ne pruaju prosjene prinose.
Cilj mjere je nadoknada dodatnih trokova proizvodnje i smanjenih prihoda (zbog smanjenih prinosa), koji
su rezultat nepovoljnih prirodnih uvjeta.
Doprinos fokus podrujima:
Sve operacije unutar ove mjere odgovarat e prioritetu 4: Obnavljanje, ouvanje i poboljanje ekosustava
vezanih uz poljoprivredu i umarstvo, s naglaskom na sljedea podruja:
Fokus podruje 4A: obnavljanje, ouvanje i poveanje bioraznolikosti, ukljuujui Natura 2000 podruja
obuhvaena prirodnim ili ostalim specifinim ogranienjima, podruja s visokim prirodnim vrijednostima,
kao i stanje europskog krajolika;
Odravanje poljoprivrednih djelatnosti osigurava ouvanje poljoprivredne bioraznolikosti i krajolika visoke
vrijednosti stvorenog kroz meuodnos prirode i ovjeka.
Mjera doprinosi ostvarenju meusektorskih ciljeva povezanih sa klimatskim promjenama i okoliem.
Nastavak poljoprivredne proizvodnje je koristan za podruja gdje bi nagli prestanak poljoprivrednih
djelatnosti mogao poveati eroziju tla, irenje poara, te u duem vremenskom periodu, gubitak bioloke
503
raznolikosti.
Prihvatljivi korisnici su poljoprivrednici, definirani u nacionalnom Zakonu o poljoprivredi, upisani u
Upisnik poljoprivrednika, koriste povrine upisane u ARKOD, te provode poljoprivredne aktivnosti u
podrujima jedinica lokalne samouprave definiranima kao podruje s ogranienjima u skladu sa lancima
31. i 32. Uredbe (EU) br. 1305/2013.
Korisnici moraju biti u skladu sa definicijom aktivnog poljoprivrednika sukladno znaenju lanka 9. Uredbe
(EU) br. 1307/2013.
Zahtjev se moe podnijeti ukoliko je povrina poljoprivrednog gospodarstva najmanje 0,5 hektara, dok
najmanja povrina upisana u ARKOD mora biti 0,05 hektara.
8.2.12.3.1. O_01: Plaanja u gorsko planinskim podrujima (GPP)
Podmjera:
13.1 - naknade u planinskim podrujima
Ovaj tip operacije doprinosi nastavku poljoprivrednih djelatnosti u gorsko planinskim podrujima, koja su
definirana sukladno. Studiji odreivanja podruja pod utjecajem prirodnih ili drugih specifinih
ogranienja u poljoprivredi s kalkulacijama
Zbog tekih uvjeta u gorsko planinskim podrujima Hrvatske, u zadnjim desetljeima naputeno je mnogo
zemlje. Neobraeno zemljite postaje zaraslo u vrlo kratkom roku, prvo grmljem, zatim umskom
vegetacijom, pritom znaajno mijenjajui krajobraz, te posljedino smanjujui bioraznolikost.
Nepovoljni uvjeti vezani uz poljoprivrednu proizvodnju rezultiraju smanjenim prinosima, a budui da je
poljoprivreda glavni izvor prihoda za stanovnitvo u planinskim podrujima, broj stanovnika u ruralnim
zajednicama se smanjuje. Naputanje zemlje i odljev stanovnika su dva blisko povezana problema, koji
dovode do unitenja prirodnih izvora i potencijala.
Potpora dana aktivnim poljoprivrednicima e potaknuti nastavak sa poljoprivrednim djelatnostima, a u isto
vrijeme e se odrati krajobraz i bioraznolikost u najboljem moguem stanju uz zadravanje odrive ruralne
zajednice.
Ovaj tip operacije doprinosi fokus podruju 4A, sa sekundarnim doprinosom fokus podrujima 4B i 4C.
504
gubitak prihoda i dodatne trokove koji su rezultat prirodnih ogranienja.
Korisnici moraju biti u skladu s odredbama o viestrukoj sukladnosti definiranim u Uredbi (EU) br.
1306/2013 (poglavlje I., glava VI.), minimalnim djelatnostima definiranim u Uredbi (EU) br. 1307/2013
(lanak 4. stavak 1. toka (c) alineja (ii), minimalnim uvjetima o gnojivu ukljuujui naela dobre
poljoprivredne prakse sukladno Direktivi 91/676/EEZ, minimalnim uvjetima o pesticidima ukljuujui
integrirano upravljanje pesticidima sukladno Direktivi 2009/128/EZ i ostalim relevantnim obveznim
standardima.
Plaanje sukladno lanku 48. Uredbe (EU) br.1307/2013 nee se primjenjivati u Hrvatskoj.
8.2.12.3.1.4. Korisnici
Prihvatljivi korisnici su poljoprivrednici definirani u nacionalnom Zakonu o poljoprivredi, upisani u Upisnik

poljoprivrednika, koriste povrinu upisanu u ARKOD, te provode poljoprivrednu aktivnost na podruju
jedinice JLS koja je definirana kao planinsko podruje.
Korisnici moraju biti u skladu sa definicijom aktivnog poljoprivrednika sukladno definiciji u lanka 9.
Uredbe (EU) br. 1307/2013.
Nije primjenjivo.
Bilo koja povrina upisana u ARKOD ukoliko je najmanje 50% povrine smjeteno na JLS koja je
definirana kao planinsko podruje.
Nije primjenjivo.
505
EUR 226/ha.

Rizici su identificirani na razini mjere.
Radnje umanjivanja rizika definirane su na razini mjere.
Temeljena na primjerenim radnjama umanjivanja rizika navedenim gore, mjeru je mogue provjeriti i
kontrolirati.
Metodologija za potporu plaanja u gorsko planinskim podrujima temeljena je na usporedbi nieg prihoda
i/ili dodatnih trokova poljoprivredne proizvodnje sa prihodima i trokovima u podruijma koja nisu gorsko
planinska. U skladu s lankom 62. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1305/2013, izrauni su bili izvedeni od
strane neovisne institucije.
Plaanje = prihodi na baznom/strukturnom ha Prihodi na GPP/strukturnom ha
Dohodak = prihodi (prinos x cijena na gospodrastvu) trokovi
Komponente prihoda:
Prinos- poljoprivredne statistike korigirane ekspertnom procjenom po proizvodnji;

Cijena- trogodinji prosjek (poljoprivredne statistike) korigirane miljenjem strunjaka ekspertnoom
procjenom, gdje je to potrebno;
Trokovi- potrebni i tipini trokovi poljoprivredne proizvodnje definirani su na temelju standardnih
i prevladavajuih tehnologija
Izvori podataka izrauna:
Dravni zavod za statistiku (www.dzs.hr) 2010-2012;

Trini informacijski sustav u poljoprivredi (www.tisup.mps.hr) 2010-2012;
Hrvatski FADN (sustav poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka) (www.fadn.hr)
Izraun kalkulacija pokria varijabilnih trokova (''gross margin'') izraena od strane hrvatske
506
poljoprivredne savjetodavne slube (www.pss.hr) 2009-2012;

Interna baza podataka Zavoda za menadment Agronomskog fakulteta u Zagrebu za upravljanje i
ruralno poduzetnitvo, studije sluaja i polu-strukturirani intervjui sa dionicima (poljoprivrednici,
savjetodavni djelatnici, kreatori politike) u planinskim podrujima.
Prosjeni prihodi od poljoprivredne proizvodnje na teritoriju Republike Hrvatske izvan gorsko planinskih
podruja (GPP) bili su raunati kao baza. Usporedivo sa baznim podrujem, uvedene su slijedee promjene
u gorsko planinskim podrujima:
Smanjenje prinosa do 30%

Smanjenje trokova mehanizacije u proizvodnji stone hrane izmeu 15% i 35% zbog manjeg
broja otkosa u usporedbi sa podrujima izvan planinskih podruja
Poveanje trokova mehanizacije za 20% u podrujima sa nagibom veim od 15%
Bazno strukturirani hektar ukljuivao je usjeve u proizvodnoj strukturi sukladno ARKOD podacima 2012
(kukuruz, penica, soja, eerna repa, travnjaci, panjaci, suncokret, jeam). Takoer, preporuke strunjaka
sa Agronomskog fakulteta, te predstavnika Savjetodavne slube bili su uzeti u obzir, kao i trenutna analiza
oglednih sluaja sa poljoprivrednih gospodarstava smjetenih u spomenutim podrujima.
Prosjeni prihod na povrini od jednog hektara odreen je kao ponderirani prosjek prema udjelu razliitih
kultura u proizvodnoj strukturi i prosjenom prihodu proizvodnje svake pojedinane kulture.
Potpora je definirana kao razlika izmeu financijskog profita od poljoprivredne proizvodnje na i izvan
gorsko planinskog podruja. Sukladno lanku 62. stavku 2. Uredbe (EU) br. 1305/2013, izrauni su bili
izraeni od strane neovisne institucije.
Odreivanje praga za povrinu po gospodarstvu na temelju kojeg drava lanica izraunava postupno
smanjivanje plaanja
Potpora je u punom iznosu za povrine do 20 hektara, od 20 do 50 hektara smanjena za 20%, od 50 do 100
hektara smanjena za 30%, te za povrine vee od 100 hektara smanjena za 50%.
[Odreivanje podruja s prirodnim ogranienjima i ostalim posebnim ogranienjima] Opis lokalne jedinine
razine primijenjene za oznaivanje podruja.
Planinsko podruje definirano je na razini JLS. Republika Hrvatska sastoji se od 556 JLS, podijeljenih u 429
opina i 127 gradova. JLS je definirana sukladno Zakonu o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi.
[Odreivanje podruja s prirodnim ogranienjima i ostalim posebnim ogranienjima] Opis primjene metode,
ukljuujui kriterije iz lanka 32. Uredbe (EU) br. 1305/2013 za razgraniavanje triju kategorija podruja iz
tog lanka, te opis i rezultate detaljne analize podruja s prirodnim ogranienjima i ostalim posebnim
ogranienjima, osim planinskih podruja.
507
Glavni kriterij odreivanja gorsko planinskog podruja su prosjena visina i nagib, izraunati koristei DEM
(Digitalni model reljefa) sa horizontalnom rezolucijom 25*25:
Podruje iznad 700 metara;

Podruja unutar zone 500-700 metara nadmorske visine sa nagibom veim od 15%.
Podruja unutar zone 400-500 metara nadmorske visine sa nagibom vei od 15% ukoliko je
vertikalna ralanjenost reljefa vea od 500 m a podruje granii s podrujem koje je definirano
sukladno gore spomenutim kriterijima.
JLS je definirana kao gorsko planinsko podruje ukoliko je bilo koji od gore navedenih kriterija prisutan
na vie od 50% njene povrine.
508
8.2.12.3.2. O_02: Plaanja u podrujima sa znaajnim prirodnim ogranienjima (ZPO)
Podmjera:
13.2. isplate naknade za ostala podruja sa znaajnim prirodnim ogranienjima
Ovaj tip operacije doprinosi nastavku poljoprivrednih djelatnosti u podrujima suoenim sa znaajnim
prirodnim ogranienjima, koji su definirani sukladno . Studiji odreivanja podruja pod utjecajem
prirodnih ili drugih specifinih ogranienja u poljoprivredi s kalkulacijama
Prirodna ogranienja povezana su sa nepovoljnim obiljejima klime (niske temperature, sua) i tla (nagib,
ograniena drenaa, prekomjerna vlanost tla, nepovoljna tekstura tla i kamenitost, plitko zakorjenjivanje,
kiselost(, slanost i lunatost). Navedena ogranienja utjeu na rast i razvoj biljaka, a rezultiraju znaajnim
gubicima u prinosima usjeva i u isto vrijeme poveavaju trokove proizvodnje.
Oba faktora su kljuna kada je rije o naputanju zemlje i odljevu stanovnitva, te imaju dalekosene
posljedice na bioloku raznolikost i krajolik ruralnih zajednica.
Potpora se daje kao naknada aktivnim poljoprivrednicima za odravanje poljoprivredne djelatnosti usprkos
nepovoljnim uvjetima proizvodnje.
Ovaj tip (vrsta) operacije doprinosi fokus podruju 4A, sa sekundarnim doprinosom fokus podrujima 4B i
4C.
gubitak prihoda i dodatne trokove koji su rezultat prirodnih ogranienja.
(lanak 4. stavak 1. toka (c) alineja (ii)), minimalnim uvjetima o gnojivu ukljuujui naela dobre
standardima.
Plaanje sukladno lanku 48. Uredbe (EU) br. 1307/2013 nee se primjenjivati u Hrvatskoj.
509
8.2.12.3.2.4. Korisnici

poljoprivrednika, koriste povrinu upisanu u ARKOD, te provode poljoprivrednu djelatnost u podruju JLS
koje je definirana kao podruje sa prirodnim ogranienjima.
(EU) br. 1307/2013.
Nije primjenjivo.
definirana kao podrujem pod utjecajem prirodnih ogranienja.
Nije primjenjivo.
EUR 119,85/ha.

Radnje umanjivanja rizika definirane su razini mjere.
kontrolirati.
510
Ogranienja povezana sa tlom: prosjeni prihodi poljoprivredne proizvodnje na cijelom teritoriju Hrvatske
izraunati su kao baza. Strukturni hektar ukljuivao je proizvodnju one kulture koja je zastupljena sa 5 ili
vie posto u proizvodnoj strukturi sukladno podacima ARKOD-a.
Izrauni su izraeni uzimajui u obzir procijenjeno smanjenje prinosa (ekspertna procjena) usporeenih sa
bazom. Prosjeni prihod na povrini od jednog hektara odreen je kao ponderirani prosjek u skladu sa
udjelom razliitih kultura u proizvodnoj strukturi i prosjenog prihoda svake pojedinane proizvodnje.
Nagib: za takva podruja prosjeni prihod poljoprivredne proizvodnje na cjelokupnom teritoriju Hrvatske
izraunati su kao baza. Trokovi mehanizacije bili su 20% vii nego u nizinskim podrujima. Prosjeni
prihod na povrini od jednog hektara odreen je kao ponderirani prosjek u skladu sa udjelom razliitih
kultura u proizvodnoj strukturi i prosjenog prihoda svake pojedinane proizvodnje.
Sua: prosjeni prihod poljoprivredne proizvodnje na teritoriju sa pojavom sue bio je izraunat kao baza.
Strukturni hektar ukljuivao je usjeve tipine sa odreena podruja (masline, vinogradi, panjaci). Prosjean
prinos postignut bez navodnjavanja bio je smanjen u skladu s podacima o prinosima u suoj godini
(vjerojatnost padalina je na razini od 75% prosjene godine) 40% za masline, 10% za vinograde. Za
panjake ponderirani prosjek usporedio je intenzivnu i ekstenzivnu proizvodnju.
Konani izraun uzeo je u obzir izraune za svaki kriterij, njihove postotke na definiranim povrinama koji
su u konanici rezultirali ponderiranim iznosom potpore.
Sukladno lanku 62. stavku 2. Uredbe (EU) br. 1305/2013, izrauni su izvedeni od strane neovisne
institucije.
smanjivanje plaanja
Prirodno ogranieno podruje definirano je na razini JLS). Republika Hrvatska sastoji se od 556 JLS,
podijeljenih u 429 opina i 127 gradova. JLS su definirane je sukladno Zakonu o lokalnoj i podrunoj
(regionalnoj) samoupravi.
511
Podruja pod utjecajem prirodnih ogranienja u poljoprivredi definirana su sukladno ''Studiji o odreivanju
podruja pod utjecajem prirodnih i ostalih specifinih ogranienja u poljoprivredi s kalkulacijama'' prema
sljedeim kriterijima:
Niska temperatura- duina vegetacijskog perioda

Sua - godinja koliina padalina (GP) u odnosu na potencijalnu evapotransporaciju (PET).
Ograniena propusnost tla- podruja koja su zasiena vodom tijekom znaajnog dijela godine
Nepovoljna tekstura i kamenitost- relativno obilje gline, mulja, pijeska, organske tvari i krupne
frakcije
Plitka ekoloka dubina - dubina od povrine tla do ujednaenog sloja stijene ili nepropusnog sloja
Nepovoljnakemijska svojstva- prisutnost soli, pristupanog natrija, prekomjerna kiselost
Nagib- promjena nagiba s obzirom na planimetrijske udaljenosti.
Kako bi se iskljuila one LUP2 u kojima su nadvladana prirodna ogranienja kroz investicije ili ekonomske
aktivnosti, uslijedila je detaljna analiza nakon to su podruja sa prirodnim ogranienjima ve bila odreena.
LUP2 razina je definirana kao podruje sa prirodnim ogranienjima ukoliko je prisutan bilo koji od
navedenih kriterija na vie od 60% njene povrine.
512
8.2.12.3.3. O_03: Plaanja u podrujima s posebnim ogranienjima (PPO)
Podmjera:
13.3. isplate naknade za ostala podruja s posebnim ogranienjima
Ovaj tip operacije doprinosi nastavku poljoprivrednih djelatnosti u podrujima pogoenim posebnim
ogranienjima, koji su definirani sukladno ''Studiji o odreivanju podruja pod utjecajem prirodnih i ostalih
specifinih ogranienja u poljoprivredi s kalkulacijama.
Podruje sa posebnim ogranienjem u Republici Hrvatskoj jekrko podruje, definirano kao jedinstven
krajolik u okvirima geomorfologije, geologije, pedologijehidrologije, sa obiljem karakteristika kao to su
ponikve, spilje, krke udoline, podzemni tokovi, jezera, izvorita itd. Krko podruje poznato je kao
podruje sa najveom biolokom raznolikosti u Europi.
Krko podruje u Hrvatskoj zauzima otprilike polovicu teritorija, ili 25.789 km2, te je posebno istaknuto u
Dinaridima, kao i na obalnim podrujima i otocima. Meutim, krko podruje odreeno kao posebno
ogranienje pokriva samo 9,69% hrvatskog teritorija.
Prema dostupnim podacima, obradivo zemljite pokriva 10% povrine, vonjaci oko 0,8%, vinogradi 1%,
livade 7%, krki panjaci 39%, ume 37%, te neplodno i movarno tlo oko 5%.
Poljoprivredna proizvodnja bila je i jo uvijek jest, okosnica egzistencije i razvoja zajednica u tim
podrujima. Tijekom povijesti, stanovnitvo krkih podruja preivljavalo je zahvaljujui tekomradu i
razvoju posebne poljoprivredne proizvodnje, koja je rezultat specifinih uvjeta (vrste i pasmine prilagodile
su se sunim uvjetima, nedostatku vode za navodnjavanje, malim gospodarstvima, niskom odrivosti
proizvodnje bez mogunosti uporabe modernih strojnih pomagala na podrujima s nagibom i plitkim tlom.
Ljudi su formirali male zemljine parcele za uzgoj kultura odstranjivanjem kamenja s povrine, gradei
terase i suhozide da bi zadrali akumulirano tlo na mjestu i zatitili ga od erozije. Drugi dio poljoprivredne
proizvodnje organiziran je u mnogo veim krkim poljima koja su zimi veinom poplavljena zbog obilja
kie, a tijekom ljeta suoena su sa suom.
Jake kie su este i generiraju poplave koje potpuno izlau povrinu dovodei do erozije uzrokovane vodom,
dok s druge strane pojava jakih sjevernih vjetrova dovodi do erozija uzrokovanih vjetrom. Bez
poljoprivrednih djelatnosti, zemlja e biti izloena eroziji to e rezultirati gubitkom povrinskog sloja tla,
smanjene pokrivenosti biljkama, te naposljetku smanjenim biolokom raznolikosti.
Znaajne koliine zimskih padalina prodiru u tlo, dio podzemnih voda utjee u more, dok se vei dio koristi
za vodoopskrbu obale i otoka.
Diverzifikacija poljoprivrednih aktivnosti i stvaranje dodane vrijednosti kroz turizam, razne dogaaje gdje
su predstavljeni tradicijski obrti, proizvodi, lokalna gastronomija, te nain ivota, kroz razvoj i stvaranje
novih radnih mjesta spreavaju odljev stanovnitva i naputanje zemlje u krkim podrujima.
Ovaj tip (vrsta) operacije doprinosi fokus podruju 4A, sa sekundarnim doprinosom fokus podrujima 4B i
4D.
513
gubitak prihoda i dodatne trokove koji su rezultat posebnih ogranienja.
(lanak 4. stavak 1. toka (c) alineja (ii)) ,minimalnim uvjetima o gnojivu ukljuujui kodeks dobre
standardima.
Plaanje sukladno lanku 48. Uredbe (EU) br. 1307/2013 nee se primjenjivati u Hrvatskoj.
8.2.12.3.3.4. Korisnici

poljoprivrednika, koriste povrinu upisanu u ARKOD te provode poljoprivrednu djelatnost u podruju
jedinice lokalne uprave definirane kao podruje sa posebnim ogranienjima.
(EU) br. 1307/2013.
Nije primjenjivo.
definirana kao podruje pod utjecajem posebnih ogranienja.
Nije primjenjivo.
514
82 EUR/ha.

Radnje umanjivanja rizika definirane su na razini mjere.
kontrolirati.
Kr: prosjeni dohodak poljoprivredne proizvodnje na podruju s ogranienjem kra izraunat je kao bazni.
Strukturni hektar ukljuuje biljnu proizvodnju zastupljen je sa 5 posto ili vie u povrinskoj strukturi prema
podacima ARKOD-a. Trokovi su procijenjeni na 25% vie od prosjeka. Izraunati su ponderiranjem
prosjeka plaanja na krkom podruju, uzimajui u obzir udio usjeva.
Sukladno lanku 62. stavku 2. Uredbe (EU) br. 1305/2013, izrauni su izvedeni od strane neovisne
institucije.
smanjivanje plaanja
Prirodno ogranieno podruje definirano je na JLS. Hrvatska se sastoji od 556 lokalnih upravnih jedinica,
515
podijeljenih u 429 opina i 127 gradova. JLS su definirane sukladno Zakonu o lokalnoj i podrunoj
(regionalnoj) samoupravi. (NN 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13).
Podruja pogoena posebnim ogranienjima u poljoprivredi definirana su sukladno ''Studiji o odreivanju
podruja pod utjecajem prirodnih i ostalih specifinih ogranienja u poljoprivredi s kalkulacijama. Teritorij
sa karakteristikama kra (ukupno 9,69% ukupnog teritorija) definira se kao posebno ogranienje u
Hrvatskoj.
JLS je definirana kao podruje sa posebnim ogranienjima ukoliko je kr prisutan na vie od 50% njene
povrine.

ARKOD nije pravodobno i ispravno auriran sa svim relevantnim podacima koji se odnose na podruja
koja imaju prirodna ili ostala specifina ogranienja.
Unakrsne provjere IAKS-a ne mogu se provesti zbog nedostatka podataka u ARKOD-u.
Korisnici daju netone izjave ili se veliina prihvatljivog podruja promijenila od datuma podnoenja
zahtjeva i poetka razdoblja obveze.
Preklapanje istih povrina dvaju ili vie poljoprivrednika prilikom prijave.
Korisnici mjere nisu u skladu s definicijom aktivnih poljoprivrednika na temelju lanka 9. Uredbe (EU)
br. 1307/2013.
Kriteriji i minimalne poljoprivredne aktivnosti iz lanka 4. stavka 1. toke (c) Uredbe (EU) br.
1307/2013 ne potuju se od strane korisnika.
Agencija za plaanja ima dobro uspostavljen i stabilan LPIS sustav koji se stalno aurira s
relevantnim podacima. Po konanom odreivanju podruja suoenih s prirodnim ili ostalim
posebnim ogranienjima ovi podaci e se aurirati. Oznaavanje e biti napravljeno na razini
jedinica lokalne samouprave, u tom procesu nisu predviene neke vee prepreke.
svi relevantni podaci potrebni za obavljanje unakrsne provjere osigurat e se iz ARKOD-a prije
prethodne kampanje za 2015. godinu.
Postoji minimalan rizik da poljoprivrednik proglasi podruje prihvatljivim za plaanje zbog
injenice da poljoprivrednik ne moe proglasiti bilo koje podruje koje se ne navodi u ARKOD-u
kao takvo. Meutim, u iznimnim sluajevima zbog auriranja ARKOD-a moe se promijeniti
veliina prihvatljivog podruja. Takva praksa nije predviena za razdoblje izmeu podnoenja
pojedinanih prijava i odobravanja plaanja. Sve unakrsne provjere treba provoditi na relevantnim
podacima iz ARKOD-a, dok e korisnik biti slubeno obavijeten o svim promjenama uzrokovanim
516
auriranjem zemljinih estica (ARKOD - sustav za identifikaciju zemljinih estica) ili drugih
pravnih promjena.
Sve prijave podnose se elektronikim putem sa unaprijed definiranim provjerama koje se provode na
podruju prihvatljivosti. Meutim, poljoprivrednik moe prenijeti zemlju na drugog poljoprivrednika
nakon podnoenja zahtjeva i u tom sluaju moe biti napravljena dvostruka izjava, ali ARKOD ima
standardnu unakrsnu provjeru za dvostruke izjave pa dvostruko plaanje za neko podruje nije
mogue, kao ope pravilo za plaanja na svim podrujima.
Usklaenost korisnika s definicijom aktivnih poljoprivrednika bit e dio redovitih unakrsnih provjera
ARKOD-a.
Usklaenost korisnika sa minimalnom poljoprivrednom djelatnosti bit e dio redovitih unakrsnih
provjera ARKOD-a.
Jo uvijek nedostaje dio sustava kontrole za provedbu ove mjere, ali e biti spreman prije podnoenja
zahtjeva za godinu 2015.
Kljuni korak je auriranje ARKOD-a nakon zavrenog oznaavanja podruja suoenih s prirodnim ili
ostalim specifinim ogranienjima.
Kad ti preduvjeti za provedbu ove mjere e biti uspostavljeni, ova mjera e se provjeravati i kontrolirati.
Sada jo uvijek nedostaju dijelovi sustava kontrole za provedbu ove mjere, ali to moe biti spremno prije
podnoenja zahtjeva za 2015. godinu.
Kljuni korak je auriranje ARKOD-a nakon konanog utvrivanje podruja s prorodnim ili drugim
specifinim ogranienjima, kao i postupak finog podeavanja. Kad ti preduvjeti za provedbu ove mjere budu
postavljeni, ova mjera e se moi kontrolirati i provjeriti.

Kako bi se utvrdila naknada za plaanja u podrujima s ogranienim uvjetima za poljoprivrednu
proizvodnju, postoje dvije vrste izrauna:
Bazni izrauni pokazuju - ekonomske uinke poljoprivredne proizvodnje u uvjetima u kojima nema
prirodnog ogranienja i
Izrauni - pokazuju ekonomski uinak poljoprivredne proizvodnje pod prirodnim ogranienjima.
Izrauni na podruju s ogranienjima razlikuju od osnovnih izrauna u predvienoj i kvantificiranoj

vrijednosti ograniavajuih faktora (nii prinosi, vii trokovi ljudskog rada i rada strojeva, itd).
Izvori podataka
Sljedei izvori koriteni su kao osnova za izraune:
Model kalkulacija pokria varijabilnih trokova poljoprivredne proizvodnje za 2012. godinu 2010,
2009, Poljoprivredna savjetodavna sluba;
517
Hrvatski trini informacijski sustav u poljoprivredi (TISUP) - podaci o cijenama;

Dravni zavod za statistiku Republike Hrvatske - podaci o prinosima i cijenama 2011, 2012;
Sustav poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka (FADN);
Interni podaci Zavoda za menadment i ruralno poduzetnitvo Agronomskog fakulteta Sveuilita u
Zagrebu;
Literatura iz podruja menadmenta u poljoprivredi i teorije trokova u poljoprivredi.
Na temelju tih izvora napravljeni su izrauni koji su provjereni i ispravljeni u skladu s preporukama
konzultanata (ekspertna procjena). Izraun ostvarene dobiti za panjake je donesen na temelju oekivanog
profita u stoarskoj proizvodnji koja moe biti organiziran na odgovarajuim panjacima. Ekonomski uinci
proizvodnje goveda i ovaca na podruju od 1 ha su uzeti u obzir.
Izrauni za podruja s ogranienjima provedeni su sukladno lanku 62. Uredbe (EU) br. 1305/2013, od
strane Zavoda za menadment i ruralno poduzetnitvo Agronomskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu.

smanjivanje plaanja
Potpora je u punom iznosu za podruje do 20 ha, za 20 do 50 ha smanjena za 20%, 50 do 100 ha smanjena
za 30%, a za podruja vea od 100 ha umanjena za 50%.
Razina najvie doputene povrine je postavljena na 20 ha imajui u vidu da, iako ona pokriva znaajan broj
gospodarstava, poljoprivrednici do 20 hektara imaju samo 49% koritenog poljoprivrednog zemljita. ak
jedna treina od njih su farme s manje od 3 ha, a obzirom da samo aktivni poljoprivrednici mogu biti
korisnici ove mjere, cilj je potaknuti osobito male poljoprivrednike da aktivno sudjeluju u poljoprivredi,
ime se pridonosi ouvanju krajobraza, bioloke raznolikosti i ruralne zajednica.
Podruja suoena s prirodnim ili ostalim posebnim ogranienjima u poljoprivredi definirana su u skladu s
''Studijom o odreivanju podruja pod utjecajem prirodnih i ostalih specifinih ogranienja u poljoprivredi s
kalkulacijama na razini LAU2, to odgovara "jedinicama lokalne samouprave" u Hrvatskoj. Republika
Hrvatska se sastoji od 556 jedinica lokalne samouprave, podijeljenih u 429 opina i 127 gradova. JLS su
definirane u skladu sa Zakonom o jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave.
Podruja suoena s prirodnim ili ostalim posebnim ogranienjima u poljoprivredi odreena su u skladu s
''Studijom o odreivanju podruja pod utjecajem prirodnih i ostalih specifinih ogranienja u poljoprivredi s
518
kalkulacijama kao to je definirano u lanku 31. i 32. Uredbe (EU) br. 1305/2013.
Popis LUP2 odnosno jedinica lokalnih samouprava odreenih lankom 32. Uredbe br. 1305/2013 nalazi se u
Prilogu VII.
Karta podruja suoenih s prirodnim ili ostalim posebnim ogranienjima prikazana je u Prilogu VII.

M04 - Ulaganja u fiziku imovinu, podmjera 4.1 - Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva, gdje
e se intenzitet potpore poveati za dodatnih 20 postotnih bodova za ulaganja u podruja s prirodnim ili
drugim posebnim ogranienjima.
519
8.2.13. M16 - Suradnja (l. 35.)

Dinamine promjene na globalnom tritu, porast konkurencije i promjene u poslovanju stvaraju nove
izazove za obiteljska poljoprivredna gospodarstva te mala i srednja poduzea.
Nepovoljna struktura poljoprivrednih gospodarstava u Republici Hrvatskoj rezultat je naslijea prolih
vremena pri emu mali broj velikih industrijskih poljoprivrednih kombinata vie ne postoji. Trenutan mali
broj zadruga (499) i klastera (12) ukazuju na slabu suradnju poljoprivrednih proizvoaa. Od 499 zadruga,
137 je u sektoru voa i povra, 91 u sektoru stoarstva. Podaci pokazuju da su sektor voa i povra i
stoarstva najvie skloni suradnji. S druge strane, poljoprivrednici proizvode i prerauju proizvode na
tradicionalan nain koji su naslijedili tijekom zadnjih desetljea. Ograniena komunikacija izmeu
poljoprivrednika, istraivakog i prehrambenog sektora rezultira nedostatkom svijesti o razvoju i primjeni
inovacija. Zajednikom suradnjom gospodarskih subjekata i institucija, zemljopisno koncentriranih (lokalno
ili regionalno) postii e se bolja razmjena informacija, znanja i roba radi proizvodnje ili prerade
zajednikog proizvoda u poljoprivredi, te prehrambeno-preraivakom sektoru. Dodana vrijednost ove
mjere u Hrvatskoj je da e potaknuti poljoprivrednike da rade zajedno, odgovarajui na nekoliko kljunih
izazova i potreba ruralne ekonomije, s obzirom na veliinu poljoprivrednih gospodarstava, ovisnost o
posrednicima u poljoprivrednom i prehrambeno-preraivakom sektoru, nisku sklonost suradnji i visokim
trokovima uvoenja inovacija za pojedina gospodarstava.
Znanje i pristup inovacijama, ukljuujui i inovativne procese, vrlo je nisko u poljoprivrednom i
prehrambenom sektoru u Hrvatskoj.
Osnivanje i rad operativnih skupina unutar Europskog inovacijskog partnerstva smanjit e jaz izmeu
poljoprivredne prakse i istraivanja promicanjem inovativnih rjeenja i uvoenjem inovacija u praksi.
Cilj mjere je poticanje suradnje i bolja razmjena informacija o postojeim i novim procesima, postupcima i
tehnologijama u proizvodnji i preradi poljoprivrednih proizvoda, ime e se postii poboljanje
520
gospodarskih rezultata i poveati sudjelovanje na tritu proizvoda sa dodanom vrijednou.

Mjera je horizontalna i naelno doprinosi svim prioritetima i fokus podrujima, iako to ovisi o specifinim
ulaganjima.
restrukturiranja i modernizacije, osobito s ciljem poveanja sudjelovanja u tritu i trine usmjerenosti, kao
i poljoprivredne diversifikacije
Mjera e doprinijeti optimizaciji proizvodnog potencijala gospodarstava, razvojem, testiranjem i uvoenjem
modernih tehnologija i postupaka u procese proizvodnje i prerade te poveanju produktivnosti.
Prioritet 3: Promicanje organizacije lanca opskrbe hranom, ukljuujui preradu i plasiranje poljoprivrednih
proizvodima, putem promoviranja na lokalnim tritima i u kratkim lancima opskrbe, skupina proizvoaa i
organizacija i meustrukovnih organizacija.
Mjera e doprinijeti veoj konkurentnosti poljoprivrednih proizvoaa, stvaranjem lokalnih trita i
smanjenjem broja posrednika izmeu proizvoaa i potroaa te stvaranjem dodane vrijednosti
poljoprivrednim proizvodima.
Ova mjera doprinosi ostvarenju meusektorskih ciljeva vezanih uz klimatske promjene, okoli i inovacije.
Klimatske promjene Aktivnosti u okviru ove mjere bit e usmjerene na prilagodbu klimatskim
promjenama i njihovo ublaavanje odrivim gospodarenjem u poljoprivredi
Zatita okolia Inovacije, pilot projekti kao i razvoj novih tehnologija u poljoprivredi izravno e
doprinijeti zatiti okolia, prirodnih resursa i bioraznolikosti, zatiti voda te potencijalnim negativnim
utjecajima poljoprivrede na okoli.
Inovacije Ulaganje u rad operativnih skupina unutar EIP-a doprinijet e razvoju inovacija u poljoprivredi.
521
8.2.13.3.1. O_01: Potpora za osnivanje operativnih skupina
Podmjera:
16.1 - Potpora za osnivanje i rad operativnih skupina Europskog inovacijskog partnerstva (EIP) za
poljoprivrednu produktivnost i odrivost
Potpora za uspostavu operativnih skupina predviena je kako bi se projektne ideje operativnih skupina u
Republici Hrvatskoj razvile kroz projekt. Prijava koju su izradila najmanje dva prihvatljiva subjekta treba
sadravati projektni saetak uz prijedlog projektne ideje i njezine vanosti za praksu u ciljanom kontekstu i
podruju, kao i naznaku ciljanih partnera za sastav operativne skupine, kako je navedeno Pravilnikom.
Projekta ideja mora se odnositi na (barem jednu) od ovih specifinih tema:
razvoj novih ili prilagoenih proizvodnih metoda/metoda upravljanja i multidisciplinarnih inovacija

u poljoprivredno-prehrambenom sektoru kako bi se potaknulo ouvanje ugljika i ublaavanje
klimatskih promjena;
promicanje energetske uinkovitosti i uinkovitosti resursa ukljuujui nusproizvode u svim
sektorima i koritenje obnovljivih izvora energije;
smanjenje negativnih utjecaja na okoli te poboljanje zatite okolia, ukljuujui i zatitu tla i
razgradnju vode, uinkovitost vode, zbrinjavanja otpada na farmi i recikliranje, smanjenje zagaenja
zraka, inovativnim proizvodima i mjerama za promicanje smanjenja zagaenja uzrokovanog
fosilnim gorivima, odrivo upravljanje ekosustavima, ukljuujui metode uzgoja koje su povoljne za
okoli;
razvoj tehnika, procesa, usluga ili opreme (promjena) kako bi se smanjila uporaba pesticida;
razvoj i unapreenje skladitenja gnoja i metoda koritenja;
smanjenje rizika u proizvodnji i preradi kroz inovacije, ukljuujui razvoj proizvoda, strojeva i
opreme za ublaavanje negativnih abiotskih i biotskih imbenika;
razvoj novih proizvoda i/ili promicanje multidisciplinarne suradnje s poljoprivrednih gospodarstava
vee dodane vrijednosti;
unapreenje i uvoenje inovacija vezanih uz zdravlje i dobrobit ivotinja
Ostale teme mogu biti dodane, pod uvjetom da ispunjavaju prioritete odabrane u strategiji Programa i
ispunjavaju ciljeve EIP-a, kao to je navedeno u lanku 55. Uredbe (EU) br. 1305/2013.
Projektni saetak mora biti predstavljen od strane pravne osobe ili poljoprivrednika koji je prihvatljiv
partner u operativnoj skupini.
Ova operacija doprinosi fokus podruju 2A.
Tip operacije takoer pridonosi fokus podruju 1A, 1B, 3A, 4A, 4B, 4C, 5A, 5B, 5C, 5D i 5E.
522
Potpora se dodjeljuje u obliku paualnog iznosa.

Zakon o udrugama (NN 74/14)
8.2.13.3.1.4. Korisnici
Pravne osobe osnovane u Republici Hrvatskoj koje se bave djelatnostima u okviru predloenih aktivnosti.
Paualni iznos potpore za sve trokove nastale tijekom razvoja projektne ideje i uspostave partnerstva.
Najmanje dva dionika moraju zajedno podnijeti Zahtjev za potporu za uspostavu operativne skupine, od
kojih je barem jedan fizika ili pravna osoba upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava.
Paualna potpora isplauje se nakon to dionici partnerstva predaju prihvatljivi projekt za potporu na tip
operacije O_02: Operativne skupine o predloenom konceptu projekta. Potpora nije uvjetovana izborom
prijave.
Potpora za uspostavu operativne skupine moe biti isplaena samo jednom za svaku prihvatljivu prijavu.
Projekti se odabiru za sufinanciranje na temelju poziva za dostavu prijedloga, na temelju sljedeih

parametara:
struna osposobljenost i / ili prethodno iskustvo dionika;

kvaliteta projektnog prijedloga;
raspon ciljanih partnera.
Samo projekti koji ostvare prag prolaznost e biti financirani sredstvima javne potpore.
523
Paualni iznos potpore je 5.000 EUR.

Projekt nije prijavljen za potporu kao Operativna skupina na tip operacije O_02.
Podnoenje prihvatljive prijave na tip operacije O_02 je uvjet za isplatu paualne potpore.

8.2.13.3.1.9.4.
Nije primjenjivo.
Utvrivanje obiljeja pilot-projekata, klastera, mrea, kratkih lanaca opskrbe i lokalnih trita
524
8.2.13.3.2. O_02: Operativne skupine
Podmjera:
Operativne skupine e razviti i provesti projekte meusobne inovativne suradnje skupine dionika s podruja
znanosti, praktine primjene i drugih vidova doprinosa inovativnosti prema principima povezivosti odozdo
prema gore, ukljuujui procese dijeljenja rezultata istraivanja/rjeenja koja su se pokazala prihvatljivima
za odreeno podruje (primjene). Te e skupine biti od sredinje vanosti za promicanje inovacija u cijelom
nizu podruja, a njihova je svrha rjeavanje odreenog praktinog problema ili prilike koje mogu dovesti do
inovacije i povezivanje poljoprivrednika, istraivaa, savjetnika, poduzetnika i drugih aktera radi pokretanja
i razvijanja novih pristupa u razliitim podrujima poljoprivrednog i prehrambeno-preraivakog sektora.
Inovacija se moe temeljiti na novoj, ali i na tradicionalnoj praksi u novom zemljopisnom ili okolinom
kontekstu. Na kraju projekta rezultat projekta je potrebno verificirati i objaviti u to kraem roku. Na ovaj
nain, dobiveno znanje e biti dostupno svima za upotrebu.
Ova operacija doprinosi fokus podruju 2A. Operativne skupine unutar Europskog inovacijskog partnerstva
osigurat e se poboljanje gospodarskih rezultata poljoprivrednih gospodarstava, prehrambeno
preraivakih kapaciteta putem razmjene strunog znanja i primjera dobre prakse i uspostave dijaloga
izmeu poljoprivrednika, ruralnih zajednica, poduzea, nevladinih organizacija, savjetodavnih slubi i
znanstvene zajednice te olakavanja ukljuivanja svih dionika u proces razmjene znanja.
To e takoer pomoi opskrbu hrane, stone hrane i biomaterijala, ouvanje okolia i prilagoavanje i
ublaavanje klimatskih promjena.
Tip operacije takoer pridonosi fokus podruju 1A, 1B, 3A, 4A, 4B, 4C, 5A, 5B, 5C, 5D i 5E.

Zakon o udrugama (NN 74/14).
8.2.13.3.2.4. Korisnici
Operativne skupine u poljoprivrednom i prehrambeno-preraivakom sektoru.

Nakon odabira projekta, operativna skupina mora biti registrirana kao pravna osoba u skladu sa Zakonom o
525
udrugama (NN 74/14), prije primanja potpore.

Partneri u predloenoj operativnoj skupini su fizike i pravne osobe registrirane u Republici Hrvatskoj.
Predloenu Operativnu skupinu e zastupati pravna osoba meu partnerima. Partneri trebaju sklopljeni
ugovor kojim definiraju partnera koji e podnijeti Zahtjev za potporu u ime partnerstva ovjeriti kod javnog
biljenika.
Prihvatljivi trokovi u sklopu ove operacije jesu:
tekui trokovi za rad operativnih skupina za vrijeme trajanja projekta

izravni trokovi provedbe projekta, ukljuujui i istraivake aktivnosti vezane za pojedini praktini
projekt ako su primjenjive na temelju detaljnog plana
Svi trokovi vezani uz redovne aktivnosti bilo kojeg dionika u operativnim skupinama su neprihvatljivi.
Tekui projekti su iskljueni iz potpore. Samostalna istraivanja, ak ako su primjenjiva u projektu
neprihvatljiva su za potporu.
Potpora se dodjeljuje na period od maksimalno sedam godina i rezultat projekta potrebno je objaviti prije
zadnje isplate.
suradnja se mora odnositi na rad operativnih skupina unutar EIP mree;

da bi suradnja bila prihvatljiva mora se udruiti najmanje 2 dionika, od kojih jedan mora biti
primarni proizvoa
operativna skupina mora uspostaviti interne procedure i upravljanje zadacima kako bi se osigurala
transparentnost u radu i donoenju odluka, te izbjegao sukob interesa;
lanovi operativne skupine moraju imati Statut kojim propisuju odgovornost meu dionicima
projekta
operativna skupina mora izraditi i dostaviti plan s opisom projekta koji e razvijati, testirati,
prilagoditi ili provoditi i opis oekivanih rezultata, njegov znaaj i doprinos ciljevima EIP-a to se
tie poboljanja produktivnosti i odrivog upravljanja resursima;
projekt mora imati izravan doprinos najmanje jednom prioritetu Programa ruralnog razvoja;
operativna skupina mora objaviti rezultate svog projekta kroz zajedniki format ("practice
abstract"), a posebno putem EIP mree
Obzirom na prilino sporu primjenu inovacija i novih znanja u Hrvatskoj, posebno u poljoprivredi, uvoenje
inovacija korisno e utjecati na rjeavanje i doprinijeti svim prioritetima ruralnog razvoja. EIP operativne
skupine pokuat e pronai inovativna rjeenja / mogunosti za specifine probleme, a predloit e svoje
projekte koji e slijediti planove temeljene na (barem jedan od) ove specifine teme:
razvoj novih ili prilagoenih proizvodnih metoda/metoda upravljanja i multidisciplinarnih inovacija

u poljoprivredno-prehrambenom sektoru kako bi se potaknulo ouvanje ugljika i ublaavanje
526
klimatskih promjena;
promicanje energetske uinkovitosti i uinkovitosti resursa ukljuujui nusproizvode u svim
sektorima i koritenje obnovljivih izvora energije;
smanjenje negativnih utjecaja na okoli te poboljanje zatite okolia, ukljuujui i zatitu tla i
razgradnju vode, uinkovitost vode, zbrinjavanja otpada na farmi i recikliranje, smanjenje zagaenja
zraka, inovativnim proizvodima i mjerama za promicanje smanjenja zagaenja uzrokovanog
fosilnim gorivima, odrivo upravljanje ekosustavima, ukljuujui metode uzgoja koje su povoljne za
okoli;
razvoj tehnika, procesa, usluga ili opreme (promjena) kako bi se smanjila uporaba pesticida;
razvoj i unapreenje skladitenja gnoja i metoda koritenja;
smanjenje rizika u proizvodnji i preradi kroz inovacije, ukljuujui razvoj proizvoda, strojeva i
opreme za ublaavanje negativnih abiotskih i biotskih imbenika;
razvoj novih proizvoda i/ili promicanje multidisciplinarne suradnje s poljoprivrednih gospodarstava
vee dodane vrijednosti;
unapreenje i uvoenje inovacija vezanih uz zdravlje i dobrobit ivotinja
Ostale teme mogu biti dodane, pod uvjetom da ispunjavaju prioritete odabrane u strategiji Programa i
ispunjavaju ciljeve EIP-a, kao to je navedeno u lanku 55. Uredbe (EU) br. 1305/2013.
Natjeaj e biti otvoren za sve gore navedene teme.
Projekti se odabiru za sufinanciranje na temelju poziva za dostavu prijedloga, potujui mogunost da su

upotrebljivi u praksi i da su odrivi.
Razmjena znanja meu dionicima, kvaliteta organizacije aktivnosti, oekivana dodana vrijednost i oekivani
utjecaj planiranog irenja rezultata projekta takoer e biti pregledani i usporeeni.
struna sprema i/ili prethodna iskustva dionika;

razliiti dionici sa ciljanim sastavom (raspon dionika unutar operativne skupine);
uvoenje novih inovativnih tehnologija, procesa i proizvoda u prioritetnim sektorima sukladno
SWOT analizi;
doprinos zatiti okolia;
znaajno sudjelovanje poljoprivrednika/preraivaa hrane u projektu s obzirom na njihovu ulogu u
projektu.

527
Maksimalna vrijednost javne potpore po projektu iznosi 200.000 EUR.
8.2.13.3.2.8.1. Mogunost provjere i nadzora mjera i/ili vrsta operacija

Povjerenstvo koje ocjenjuje projekte bit e sastavljeno od predstavnika Upravljakog tijela i vanjskih
strunjaka.
Nije primjenjivo.
528
8.2.13.3.3. O_03: Pilot projekti i razvoj novih proizvoda, postupaka, procesa i tehnologija
Podmjera:
16.2 - Potpora za pilot-projekte te za razvoj novih proizvoda, praksi, postupaka i tehnologija
Pilot projekti su vaan alat za testiranje komercijalne primjenjivosti tehnologija, tehnika i praksi u razliitim
kontekstima prilagoavajui ih gdje je to potrebno. Pilot projekt e ocijeniti izvedivost, vrijeme, trokove,
nuspojave i veliinu uinka (statistiku varijabilnost) u pokuaju da pomognu proizvoaima u ruralnim
podrujima kako bi poveali svoju poljoprivrednu produktivnost, ekonomsku isplativost, odrivost, rezultat
i uinkovitost resursa. Objavom rezultata, ruralni subjekt e biti ohrabreni da profitiraju iz aktivnosti
provedenih putem pilot projekata.
Isto tako, trite zahtijeva od poljoprivrednih proizvoaa da se razviju i udovolje sve veim zahtjevima
potroaa za novim proizvodima i onima sa dodanom vrijednou. Razvoj novih proizvoda, postupaka,
procesa i tehnologija poveat e konkurentnost poljoprivredno-prehrambenog sektora. Preraivaka
industrija moe pomoi poljoprivrednicima da prepoznaju mogunosti koje im prua trite, razvijajui
sklonosti potroaa dok istraivake institucije mogu stimulirati inovacije i doprinijeti razradi novih ideja.
Cilj ove operacije je razvoj novih proizvoda i testiranje novih procesa, tehnologija i tehnika proizvodnje i
prerade kako bi se poveao broj, raznolikost i kvaliteta poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda za trite.
Ova operacija doprinosi fokus podruju 2A. Uspjeni pilot projekti rezultirat e daljnjom primjenom u
praksi to e poveati konkurentnost primarnih proizvoaa na tritu. Razvoj novih proizvoda, postupaka,
procesa i tehnologija u poljoprivredno-prehrambenom sektoru pridonijet e poveanju konkurentnosti
primarnih proizvoaa dodajui vrijednost njihovim proizvodima.
Ovaj tip operacije takoer doprinosi fokus podruju 1A, 1B, 4A, 4B, 4C, 5A, 5B, 5C, 5D i 5E.
Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03, 79/07, 80/11, 125/11, 141/13, 127/14).
529
8.2.13.3.3.4. Korisnici
Udruge proizvoaa, proizvoake grupe/organizacije i zadruge iz poljoprivrednog sektora, Operativne

skupine
trokovi istraivanja i razvoja (laboratorijska ispitivanja, terenska ispitivanja, istraivanja trita,

studije izvedivosti, razvoj ambalae za izradu novog proizvoda ili procesa);
tekui trokovi suradnje ukljuujui
- materijalne trokove;
- trokove vezane uz opremu, objekte, zemljite itd. koji su prihvatljivi za potporu samo ako su nastali
zbog koritenja / amortizacije tih stavki iskljuivo za vrijeme trajanja projekta i u izravnoj vezi s njim.
Svi trokovi vezani uz redovne aktivnosti bilo kojeg dionika u projektu suradnje su neprihvatljivi.
Produktivni investicijski trokovi nisu prihvatljivi za sufinanciranje. Tekui projekti su iskljueni iz potpore.
Potpora se dodjeljuje na period od maksimalno sedam godina i rezultat projekta potrebno je objaviti prije
zadnje isplate. U sluaju kada projekt provodi Operativna skupina, rezultat projekta mora biti objavljen
putem EIP mree.
suradnja se mora odnositi na pilot projekt ili razvoj novih proizvoda, postupaka, procesa i
tehnologija u poljoprivredno-prehrambenom sektoru;
korisnici moraju dostaviti poslovni plan s opisom projekta i oekivanih rezultata, kao i planiranim
aktivnostima objave rezultata projekta;
najmanje tri dionika moraju biti ukljuena u svaki projekt suradnje;
detaljni rezultati projekta suradnje se objavljuju.

broj i raspon dionika ukljuenih u projekt suradnje;

kvaliteta projekta (npr. izvedivost, dobro opisane i povezane aktivnosti, dodana vrijednost u odnosu
na postojea znanja / primjere dobre prakse);
suradnja u podrujima s prirodnim i drugim posebnim ogranienjima;
lokacija ulaganja prema indeksu razvijenosti JLS;
530
doprinos bioekonomiji i zatiti okolia;

projekti vezani uz prioritetne sektore sukladno SWOT analizi.

Maksimalna vrijednost javne potpore po projektu iznosi 300.000 EUR.
531
Nije primjenjivo.

532
8.2.13.3.4. O_04: Kratki lanci opskrbe i lokalna trita
Podmjera:
16.4 - Potpora za horizontalnu i vertikalnu suradnju sudionika u opskrbnom lancu za uspostavljanje i

razvoj kratkih opskrbnih lanaca i lokalnih trita te za promicanje aktivnosti u lokalnom kontekstu u
vezi s razvojem kratkih opskrbnih lanaca i lokalnih trita
Poljoprivrednim proizvoaima potrebno je osigurati laki plasman proizvoda do krajnjih potroaa. Osim
prodaje proizvoda veletrgovcima potrebno je omoguiti prodaju proizvoda na lokalnom tritu. Da bi se
potroau u to kraem roku isporuio konani proizvod potrebno je smanjiti broj posrednika. to je lanac
opskrbe krai, lake je zadrati i istaknuti autentinost i izvornost prehrambenih proizvoda u pogledu
njihove kulturne prepoznatljivosti, tradicionalnih naina proizvodnje i podrijetla sastojaka. Razvoj
intenzivnije komunikacije izmeu proizvoaa i potroaa stvorit e dodanu vrijednost proizvodu i razviti
dugoronu sklonost kupnji upravo tog proizvoda.
Cilj ove operacije je potroaima osigurati kvalitetne proizvode i smanjiti broj posrednika izmeu
proizvoaa i potroaa.
Ova operacija doprinosi fokus podruju 3A. Boljom integracijom primarnih proizvoaa u poljoprivrednoprehrambeni lanac osigurat e se vea konkurentnost primarnih proizvoaa na lokalnom tritu i
potroaima osigurati proizvodi s dodanom vrijednou.
Ovaj tip operacije takoer doprinosi fokus podruju 1A, 1B i 2A.
Zakon o hrani (NN 81/13, 14/14).
8.2.13.3.4.4. Korisnici
Sve pravne osobe iz poljoprivrednog i prehrambenog sektora i njihova udruenja; proizvoake grupe i
organizacije; druge pravne osobe koje sudjeluju u kratkim lancima opskrbe i drugi relevantni dionici.
533
tekui trokovi suradnje;

promotivne aktivnosti
Svi trokovi vezani uz redovne aktivnosti bilo kojeg dionika u projektu suradnje su neprihvatljivi. Tekui
projekti su iskljueni iz potpore.
Potpora se dodjeljuje na period od maksimalno sedam godina.
suradnja se odnosi na horizontalnu i vertikalnu suradnju meu subjektima u lancu opskrbe radi
uspostave i razvoja kratkih lanaca opskrbe i lokalnih trita;
korisnik mora dostaviti plan o konkretnom projektu;
da bi suradnja bila prihvatljiva mora se udruiti najmanje 2 dionika;
kratki lanac opskrbe smije sadravati samo jednog posrednika izmeu proizvoaa i potroaa;
mjesto proizvodnje odnosno prerade proizvoda ne smije biti udaljeno vie od 50 kilometara od
potroaa.

vei broj proizvoaa proizvoda sa oznakom kvalitete;

suradnja u podrujima s prirodnim i drugim posebnim ogranienjima;
lokacija ulaganja prema indeksu razvijenosti JLS;
doprinos bioekonomiji i zatiti okolia;
projekti vezani uz prioritetne sektore sukladno SWOT analizi.

Minimalna vrijednost javne potpore po projektu iznosi 10,000 EUR.
Maksimalna vrijednost javne potpore po projektu iznosi 50,000 EUR.
534

Nije primjenjivo.


Rizici su:
Administrativni sustav ne ukljuuje odgovarajue provjere korisnikovog Zahtjeva za isplatu; ili

administrativne procedure nisu propisane dovoljno dobro kako bi se osiguralo da se provedu sve
provjere.
Administrativni sustav ne ukljuuje odgovarajue provjere verificiranja i objave rezultata projekta.
Rauni koje korisnik dostavi ne omoguuju provjeru realnosti trokova jer nisu dovoljno specifini.
Korisnik je zapoeo sa provedbom projekta prije podnoenja Zahtjeva za potporu.
Opasnost od nerealnog i nejasnog poslovnog plana na temelju nepouzdanih podataka
Stvarne trokovi je teko provjeriti i dokazati.
Ogranieni interes za provedbu mjere.
535
Neadekvatna razlika izmeu "produktivnih" i "neproduktivnih" ulaganja kako bi se zadovoljilo

pravilo trajanja projekta.
Rizici vezani uz potporu ulaganja koja nisu obuhvaena Dodatkom I Ugovora o EU.
Mjera sufinancira irok spektar aktivnosti koje mogu dovesti do rizika od nepravilnog odabira
projekata.
Odobravanje potpore neprihvatljivim korisnicima koji ne spadaju pod definiciju malih i srednjih
poduzea.
Opasnost od dvostrukog financiranja.
Agencija za plaanja mora osigurati odgovarajui sustav kontrole za provjeru razumnosti cijena
prihvatljivih trokova na temelju stvarnih trokova, ali i opcija pojednostavljenih trokova
financiranih u obliku fiksne (jednake) stope, standardnih jedininih trokova i paualnih iznosa, koji
mogu biti predvieni i za pojedine vrste trokova ako je potrebno.
Postupak provjere verificiranja i objavljivanja rezultata projekta bit e definiran od strane Agencije
za plaanja
Minimalni podaci koje trebaju sadravati rauni ili drugi relevantni dokumenti koji slue kao dokaz
nastanka troka moraju biti propisani provedbenim Pravilnikom
Upravljako tijelo e u svrhu prevencije povremeno provoditi informativne kampanje o provedbi ove
mjere za potencijalne podnositelje Zahtjeva za potporu
Agencija za plaanja treba obaviti procjenu poslovnih planova, kao dio redovite administrativne
kontrole. Sve administrativne provjere provedbe poslovnog plana moraju se provesti prije konane
isplate.
Procjena realnosti stvarnih trokova koritenjem referentnih cijena, usporedbom razliitih ponuda ili
pomou evaluacijskog odbora, ovisno o vrsti troka predviena je od strane posebne slube za
tehniku analizu Agencije za plaanja. Uspostavljena je i Baza podataka referentnih cijena i bit e
aurirana u skladu s referentnim cijenama na raspolaganju.
U sklopu Pravilnika o provedbi mjere, Upravljako tijelo odredit e kriterije pomou kojih e se
odluivati je li investicija produktivna ili ne. Agencija za plaanja e primjenjivati pravilo trajanja
projekta.
Upravljako tijelo i Agencija za plaanja e uspostaviti sustav u skladu s Uputama za dravne
potpore u sektoru poljoprivrede i umarstva i ruralnim podrujima, 2014. - 2020.
Kriteriji odabira e biti kreirani u suradnji s Odborom za praenje i trebaju biti primijenjeni prilikom
odabira projekata.
Model o provedbi samoprocjene koju pojedine tvrtke mogu provesti same prilikom podnoenja
zahtjeva, za mala i srednja poduzea koristit e se samo kako bi se utvrdio njihov status malih i
srednjih poduzea. Ako je potrebno, Agencija za plaanja provest e i dodatne provjere.
Agencija za plaanja mora osigurati da su relevantni maksimalni intenziteti potpora / iznosi drugih
mjera primijenjeni za izravne trokove projekta (lanak 35, stavak 5, toka d) i e)), gdje je dio
projekta financiran drugom mjerom Programa ruralnog razvoja.
Zbog sloenosti i irokog spektra ulaganja koje se mogu provoditi u sklopu ove mjere postoje rizici koje bi
trebalo ispravno ublaiti. Meutim, odgovarajue aktivnosti za ublaavanje rizika su identificirane i mjera
536
moe biti provedena im Agencija za plaanja uspostavi sustav kontrole za provedbu ove mjere u skladu s
akreditacijskim kriterijima.

Nije primjenjivo za ovu mjeru.

Pilot projekti su projekti koji testiraju primjenu odreenih tehnika i pristupa u praksi radi svoje odrivosti u
odreenom podruju ili njegovu izvedivost u pogledu trita, npr. moe li se poljoprivredna tehnika koja se
provodi u jednom zemljopisnom podruju provoditi i u drugim podrujima.
Kratki lanac opskrbe je lanac opskrbe koji sadri jednog posrednika izmeu proizvoaa i potroaa.
Lokalno trite je trite u radijusu 50 kilometara od gospodarstva sa kojeg potjee proizvod, ukljuujui
aktivnosti prerade i prodaje do krajnjeg potroaa.

Objava rezultata, na nacionalnoj razini provodit e se putem web stranice Mree za ruralni razvoj, a na
razini EU-a putem interaktivne EIP-AGRI web stranice. (Tehnika pomo na temelju lanka 51. Uredbe
(EU) br. 1305/2013 e se koristiti za sufinanciranje takvih mrenih aktivnosti.)
537
8.2.14. M17 - Upravljanje rizikom (l. 36.-39.)

lanci 36. i 37. Uredbe (EU) br. 3105/2013 Europskog parlamenta i Vijea od 17. prosinca 2013. o potpori
za ruralni razvoj iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i stavljanju izvan snage
Delegirana Uredba Komisije (EU) br. 807/2014 od 11.oujka 2014. dopunjava Uredbu (EU) br. 1305/2013
Provedbenom Uredbom (EU) br. 808/2014 od 17.srpnja 2014. se utvruju pravila za primjenu Uredbe (EU)
Svrha potpore osiguranju unutar mjere je pomo poljoprivrednicima u poboljanju njihovih strategija
upravljanja rizicima kroz financijske doprinose premijama osiguranja za usjeve, ivotinje i nasade
usmjerene protiv ekonomskih gubitaka prouzroenih tetnim klimatskim dogaajima, bolestima biljaka i
ivotinja, tetnicima ili okolinim incidentom.
Doprinos podruju od interesa i meusektorskim ciljevima
Mjera doprinosi prioritetu 3, te podruju od interesa 3b.
Prioritet 3: Promicanje organizacije lanca opskrbe hranom, ukljuujui preradu i trenje poljoprivrednih
proizvoda, dobrobit ivotinja i upravljanje rizicima u poljoprivredi.
Podruje od interesa 3B: Potpora spreavanju i upravljanju rizicima na poljoprivrednim gospodarstvima
Mjera indirektno doprinosi podrujima od interesa 5A, 5B, 5C, 5D i 5E.
Mjera doprinosi realizaciji meusektorskih ciljeva vezanih uz klimatske promjene i okoli ublaavanjem
rizika vezanih uz klimatske promjene i ovisnost poljoprivredne o vremenskim uvjetima.
538
8.2.14.3.1. O_01: Osiguranje uroda, ivotinja i bilja
Podmjera:
17.1 - premije za osiguranje uroda, ivotinja i bilja
Cilj operacije je ohrabriti aktivne poljoprivrednike kako bi se osigurala njihova proizvodnja protiv mogue
tete.
Potpora unutar ove operacije jest financijski doprinos u korist premije osiguranja za usjeve, ivotinje i
nasade, a protiv ekonomskih gubitaka prouzroenih tetnim klimatskim promjenama, te biljnim i
ivotinjskim bolestima, tetnicima i incidentima u okoliu ili mjere prihvaene u skladu sa Direktivom
2000/29/EZ kako bi se iskorijenila ili suzbila bolest biljaka, ili nametnika koji unitava vie od 30%
prosjene godinje proizvodnje poljoprivrednika. Potpora premiji bit e direktno isplaena prihvatljivim
poljoprivrednicima, dok posrednici nisu predvieni.
Subvencija e biti isplaena vlasniku gospodarstva na raun prijavljen i upisan u Upisnik poljoprivrednih
gospodarstava u skladu s lankom 11. Uredbe (EU) br. 1306/2013.
Potpora e biti osigurana u obliku subvencije.
Zakon o zatiti od elementarnih nepogoda (NN 73/97), Metodologija za procjenu tete od

elementarnih nepogoda propisanih u Zakonu o zatiti od elementarnih nepogoda (NN 96/98).
8.2.14.3.1.4. Korisnici
Fizike ili pravne osobe, ili grupe fizikih ili pravnih osoba definiranih kao poljoprivrednici upisanih u
Upisnik poljoprivrednih gospodarstava u skladu sa definicijom ''aktivnog poljoprivrednika'' sukladno lanku
9. Uredbe (EU) br. 1307/2013.
Korisnici potpore za upravljanje rizicima takoer mogu biti grupe poljoprivrednika, konzorcij ili udruenja
poljoprivrednika koji sklapaju kolektivni ugovor osiguranja.
Korisnici koji primaju potporu za osiguranje berbe, a pripadaju 1. stupu nisu prihvatljivi za potporu unutar
ove mjere. Potpora nee biti dodijeljena niti uzajamnim fondovima (l.38. Uredbe (EU) br. 1305/2013).
539
Potpora nee biti dodijeljena putem posrednika.
Prihvatljiv troak je troak valjane premije osiguranja.
Primjenjuju se sljedei prihvatljivi uvjeti:
Valjan ugovor osiguranja je zakljuen za primjenjivu godinu;

Zakljuen ugovor osiguranja pokriva gubitke prouzroene nepovoljnim klimatskim dogaajima,
bolesti biljaka i ivotinja, tetnike, ili ekoloki incident gdje su gubici vei od 30% prosjene
godinje proizvodnje poljoprivrednika ili ugovor koji pokriva trokove mjera kako bi se iskorijenili
ili suzbili nametnici na biljkama provedeni u skladu sa Direktivom Vijea 2000/29/EZ;
Pojava nepovoljnih klimatskih dogaaja ili izbijanje biljne ili ivotinjske bolesti ili tetnika ili
ekolokog incidenta mora kao takvo biti formalno prepoznato od strane mjerodavnih vlasti u
Republici Hrvatskoj;
''ivotinjskim bolestima'' smatraju se bolesti navedene u popisu ivotinjskih bolesti utvrenih od
strane Svjetske organizacije za zdravlje ivotinja ili u aneksu Odluke Vijea 2009/470/EZ.
Nije primjenjivo.
Maksimalna pomo iznosi 75.000,00 EUR godinje po korisniku. Pojedinana stopa potpore postavljena je
na 65%.

Rizik od prekomjerne kompenzacije koja rezultira kombinacijom ovog tipa operacije sa ostalim
nacionalnim instrumentima potpore, instrumentima potpore Unije ili privatnim shemama osiguranja.
Ugovor o osiguranju ne pokriva opis od kojeg pojedinog rizika je korisnik osiguran i koji su
ekonomski gubici pokriveni i/ili pokrivaju druge gubitke osim onih u kategoriji kriznih dogaaja
navedenih u lanku 37. stavku 1. ili gubitke koji nisu povezani sa proizvodnjom
Neracionalni trokovi premije osiguranja
540
Kako bi se izbjegli problemi u provedbi ovog tipa operacije, poput mogunosti preklapanja sa
nacionalnim instrumentima potpore, instrumenti potpore Unije i privatne sheme osiguranja moraju
biti apsolutno iskljuene. Korisnik e biti duan priloiti ovjerenu izjavu da mu nije pruen neki
drugi instrument potpore koji se tie ovog tipa rizika, a administrativne provjere provodit e
Agencija za plaanja;
Upravljako tijelo e izraditi obrazac (predloak) za ugovore o osiguranju. Obrazac (predloak) e
biti dio nacionalnog implementacijskog propisa (pravilnika), a opisivat e rizike i pokrivati samo
prihvatljive ekonomske trokove;
Usporedba ugovora o osiguranju sline prirode izdanih od strane iste ili razliitih osiguravajuih
tvrtki bit e primijenjena kako bi se provjerila racionalnost trokova premije.
Zahvaljujui iskustvu iz nacionalno implementirane mjere i ve postavljenih zahtjeva za kontrolu i provjeru

potraivanja za javnim doprinosom prema korisnicima osiguravajuih premija, nisu predviene velike
prepreke prilikom implementacije ovog tipa operacije.
Nije primjenjivo.
Opis mehanizama kojima se osigurava izbjegavanje prekomjerne nadoknade

Kako bi se izbjegli problemi u provedbi ovog tipa operacije, primjerice mogunosti preklapanja s
nacionalnim instrumentima potpore, instrumenti potpore Unije i privatne sheme osiguranja trebale bi biti
apsolutno iskljuene. Korisnik e biti duan priloiti ovjerenu izjavu kako mu nije pruen neki drugi
instrument potpore koji se tie ovih vrsta rizika, te e biti provedene potrebne administrativne provjere od
strane Agencije za plaanja, jedinog tijela odgovornog za sva relevantna plaanja, koje e unakrsno
provjeriti sve zahtjeve za plaanjima koji se tiu prvog i drugog stupa kako bi se osiguralo izbjegavanje
prekomjerne nadoknade.
[Osiguranje usjeva, ivotinja i biljaka] Opis uvjeta koje ugovori o osiguranju moraju ispunjavati da bi bili
prihvatljivi za potporu, a koji ukljuuju najmanje sljedee: (a) posebne rizike pokrivene osiguranjem; (b)
posebne materijalne gubitke pokrivene osiguranjem
Ugovor o osiguranju moe samo pokriti ekonomske gubitke prouzroene:
Nepovoljnim klimatskim dogaajem;

Bolesti ivotinja i biljaka;
tetnicima (nametnici);
Okolini incident;
541
Mjerama prihvaenim u skladu sa Direktivom 2000/29/EZ.
U ugovoru o osiguranju mora biti jasno propisano da:
Da e krizni dogaaj unititi vie od 30% prosjene godinje proizvodnje poljoprivrednika

izraunate po tipu proizvodnje sukladno Metodologiji za procjenu tete od prirodnih katastrofa
Krizni dogaaj mora biti formalno prepoznat kao takav od strane mjerodavnog tijela
Nadalje, uvjeti ugovora osiguranja trebaju ukljuivati osiguranje od pojedinih rizika i trebaju pokrivati
pojedine ekonomske gubitke.
Isplate osiguranja e kompenzirati ne vie od ukupnog troka nadoknade gubitaka i nee zahtijevati ili
definirati tip ili kvantitetu budue proizvodnje.
[Osiguranje poljoprivrednih kultura, ivotinja i bilja] Pravila za izraun dijela prosjene godinje
proizvodnje poljoprivrednika koji je uniten
Prosjena godinja proizvodnja poljoprivrednika izraunava se prema tipu proizvodnje sukladno
Metodologiji za procjenu tete od prirodnih katastrofa, koji koristi prosjene prinose i druge relevantne
slubene podatke objavljene na godinjoj razini od strane Dravnog zavoda za statistiku. Prosjena godinja
proizvodnja poljoprivrednika izraunata je kao prosjena proizvodnja u prethodnom trogodinjem razdoblju.
Bioloki ili vremenski indeksi nee biti koriteni za izraun godinje proizvodnje poljoprivrednika.
[Uzajamni fondovi za nepovoljne klimatske prilike, bolesti ivotinja i biljaka, najezde nametnika te
ekoloke incidente] Naela financiranja uzajamnih fondova, njihove uspostave i upravljanja njima, koja
ukljuuju posebno (vidjeti popis iz Priloga 1. Provedbenoj uredbi (EU) br. 808/2014)
Nije primjenjivo.
ekoloke incidente] Ako je izvor financijske naknade koju je potrebno isplatiti iz uzajamnog fonda
komercijalni zajam, minimalno i maksimalno trajanje komercijalnog zajma
Nije primjenjivo.
[Sredstvo za stabilizaciju prihoda] Naela financiranja uzajamnih fondova, njihove uspostave i upravljanja
njima (za isplatu naknade poljoprivrednicima), koja ukljuuju posebno (vidjeti popis iz Priloga 1.
Provedbenoj uredbi (EU) br. 808/2014)
Nije primjenjivo.
[Sredstvo za stabilizaciju prihoda] U sluaju da je izvor financijske naknade koja se treba isplatiti platiti
uzajamnom fondu komercijalni zajam, minimalno i maksimalno trajanje komercijalnog zajma
542
Nije primjenjivo.

Opisani na razini vrste operacije.
Opisani na razini vrste operacije.
Budui da ne postoje drugi alati upravljanja rizicima osim sheme premije osiguranja za
bilje, ukupna ocjena mjere vri se na razini tipa operacije.
urode, ivotinje i

Nije primjenjivo.
Opis mehanizama kojima se osigurava izbjegavanje prekomjerne nadoknade
Opisani na razini tipa operacije.
[Osiguranje usjeva, ivotinja i biljaka] Opis uvjeta koje ugovori o osiguranju moraju ispunjavati da bi bili
prihvatljivi za potporu, a koji ukljuuju najmanje sljedee: (a) posebne rizike pokrivene osiguranjem; (b)
posebne materijalne gubitke pokrivene osiguranjem
[Osiguranje poljoprivrednih kultura, ivotinja i bilja] Pravila za izraun dijela prosjene godinje
proizvodnje poljoprivrednika koji je uniten

543
ekoloke incidente] Naela financiranja uzajamnih fondova, njihove uspostave i upravljanja njima, koja
ukljuuju posebno (vidjeti popis iz Priloga 1. Provedbenoj uredbi (EU) br. 808/2014)
Nije primjenjivo.
ekoloke incidente] Ako je izvor financijske naknade koju je potrebno isplatiti iz uzajamnog fonda
komercijalni zajam, minimalno i maksimalno trajanje komercijalnog zajma
Nije primjenjivo.
[Sredstvo za stabilizaciju prihoda] Naela financiranja uzajamnih fondova, njihove uspostave i upravljanja
njima (za isplatu naknade poljoprivrednicima), koja ukljuuju posebno (vidjeti popis iz Priloga 1.
Provedbenoj uredbi (EU) br. 808/2014)
Nije primjenjivo.
[Sredstvo za stabilizaciju prihoda] U sluaju da je izvor financijske naknade koja se treba isplatiti platiti
uzajamnom fondu komercijalni zajam, minimalno i maksimalno trajanje komercijalnog zajma
Nije primjenjivo.

Provedba mjere upravljanja rizicima zapoinje provedbom sheme premije osiguranja za urode, ivotinje i
bilje. U sluaju da shema ove vrste ne dosegne predviene granine vrijednosti (milestones) postavljene
unutar okvira uinkovitosti ili temeljene na rezultatima evaluacije ''u tijeku'', predvieno je uvoenje drugih
instrumenata u kasnijoj fazi implementacije programa, poput uzajamnih fondova sukladno amandmanom
Programa ruralnog razvoja u skladu s lankom 11. Uredbe (EU) br.1305/2013.
544
8.2.15. M18 - Financiranje dodatnih nacionalnih izravnih plaanja za Hrvatsku (l. 40)
lanak 40. Uredbe (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijea od 17. prosinca 2013. godine o
potpori za ruralni razvoj iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i stavljanju izvan
snage Uredbe Vijea (EZ) br. 1698/2005.
Financiranje dodatnih nacionalnih izravnih plaanja doprinosi Fokus podruju 2A.
8.2.15.3.1. O_01: Financiranje dodatnih nacionalnih izravnih plaanja
Podmjera:
18 - Financiranje dodatnih nacionalnih izravnih plaanja za Hrvatsku
Uzimajui u obzir razine izravnih plaanja poljoprivrednicima u Republici Hrvatskoj u okviru postupnog
uvoenja mehanizama, financiranje dodatnih nacionalnih izravnih plaanja programirano je unutar
Programa ruralnog razvoja za 2014.,2015., i 2016. godinu.
Dodatna nacionalna izravna plaanja.
Uredba (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijea od 17. prosinca 2013. kojom se utvruju pravila
za izravna plaanja poljoprivrednicima unutar shema potpore u okviru zajednike poljoprivredne politike i
stavljanju izvan snage Uredbu Vijea (EZ) br. 637/2008 i Uredbu Vijea (EZ) br. 73/2009.
545
8.2.15.3.1.4. Korisnici
Poljoprivrednici prihvatljivi za dodatna nacionalna izravna plaanja u skladu s lankom 19. Uredbe (EU) br.
1307/2013.
Nije primjenjivo.
Ukupan iznos dodijeljenih dodatnih nacionalnih izravnih plaanja nee biti vii od gornje granice utvrene u
toki B Priloga VI. za odgovarajuu kalendarsku godinu.
Nije primjenjivo.
Ukupan iznos dodatnih nacionalnih izravnih plaanja ukljuujui 20% nacionalne stope sufinanciranja
utvren je na sljedei nain:
u 2014. - 69.937.500 EUR;

u 2015. - 46.625.000 EUR;
u 2016. - 23.312.500 EUR;
Ukupno 2014.-2016. - 139.875.000 EUR.
Stopa potpore iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR-a) za dodatna izravna plaanja
iznosi 80 %.
Godina
Doprinos Zajednice
Stopa nacionalnog
sufinanciranja
Ukupno
2014
55.950.000
13.987.500
69.937.500
2015
37.300.000
9.325.000
46.625.000
2016
18.650.000
4.662.500
23.312.500
Ukupno
111.900.000
27.975.000
139.875.000
M 18_01
546

Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.

Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.
547

Nije primjenjivo.

Dodatna nacionalna izravna plaanja za Republiku Hrvatsku iskljuivo su financirana unutar Programa
ruralnog razvoja. Poseban Poziv za prijavu u sklopu Programa ruralnog razvoja nije predvien. Provedba
navedene mjere dio je odobrenja izravnih plaanja koristei financijsku alokaciju postavljenu ovom mjerom,
iskljuivo kao dopuna izravnim plaanjima.
548
8.2.16. M19 Potpora za lokalni razvoju sklopu inicijative LEADER (CLLD lokalni razvoj pod vodstvom
zajednice) (lanak 35. Uredbe (EU) br. 13030/2013)
lanak 35 . Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog Parlamenta i Vijea.
lanci 42. - 44. Uredbe (EU) br. 1305/2013 Europskog Parlamenta i Vijea.
Delegirana Uredba Komisije (EU) br. 807/2014.
Provedbena uredba Komisije (EU) br. 808/2014.
Provedba LEADER pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju 2014 2020 doprinosi razvoju ruralnih
podruja putem provedbe lokalnih razvojnih strategija (u daljnjem tekstu: LRS). Ukljuivanjem lokalnog
stanovnitva u izradu i provedbu LRS u skladu s bottom up principima stvaraju se uvjeti za provedbu
odrivog razvoja ruralnih podruja. U RH ruralni razvoj pod vodstvom lokalnih dionika osnauje lokalne
zajednice, poboljava ivotne uvjete, kvalitetu ivota i okolia ruralnog stanovnitva te poboljava aktivno
sudjelovanje ruralnog stanovnitva u procesu donoenja odluka, a time i poveava konkurentnost i ukupni
razvoj ruralnih podruja, ime se doprinosi preokretanju trenda naputanja sela.
Provedba LEADER pristupa doprinijet e ostvarenju svih est ciljeva Unije za razdoblje 2014- 2020.
LAG je partnerstvo javnog, gospodarskog i civilnog sektora na lokalnom nivou koje je osnovano s
namjerom izrade i provedbe LRS tog podruja. Podruje LAG-a predstavlja ruralno podruje s vie od
10 000 i manje od 150 000 stanovnika. LAG obuhvaa jasno definirano i zemljopisno kontinuirano
podruje.
Ciljevi primjene LEADER pristupa u RH u razdoblju 2014. - 2020., a koji proizlaze iz uoenih snaga i
slabosti te prilika i prijetnji su sljedei:
promicanje ruralnog razvoja putem lokalnih inicijativa i partnerstva;

unapreenje i promicanje politike ruralnog razvoja;
podizanje svijesti o pristupu odozdo prema gore i vanosti definiranja lokalne strategije razvoja;
poveanje razine edukacije i informiranosti ruralnog stanovnitva;
poboljanje ruralnih ivotnih i radnih uvjeta, ukljuujui i dobrobit;
stvaranje novih, odrivih mogunosti zarade;
ouvanje i stvaranje novih radnih mjesta;
diversifikacija gospodarskih aktivnosti.
Ilustrativno, SWOT analiza je pokazala neke mogunosti koje se mogu uspjeno iskoritavati kroz
549
LEADER pristup s multiplicirajuim uincima, kao to su Poveani interes u ruralnim podrujima visokih
krajobraznih i kulturnih vrijednosti kao dio potranje za zelenim/ ruralnim turizmom u EU, snano
povezanim s prirodom, autohtonim proizvodima i kulturnom tradicijom.
Specifiniji ciljevi:
ohrabrivanje i razvoj aktivnosti ruralnog stanovnitva da zajedniki djeluje putem projekata

suradnje;
razvijanje integriranih lokalnih razvojnih strategija i pripremanje njihove provedbe;
promicanje lokalnih inicijativa i partnerstava ukljuivanjem lokalnih zajednica, poslovnih
predstavnika i predstavnika lokalne uprave;
transfer postignua, iskustava i strunog znanja, te dostupnost informacija i zakljuaka.
Operativni ciljevi su sljedei:
jaanje kapaciteta meu ruralnim stanovnicima i partnerstvima;

razvoj, organizacija i voenje LAG-ova;
priprema i provoenje LRS-a;
suradnja izmeu podruja i skupina.

Prioritet 6.: Promicanje drutvene ukljuenosti, suzbijanje siromatva te gospodarskog razvoja u ruralnim
podrujima
Fokus podruje 6B: Poticanje lokalnog razvoja u ruralnim podrujima
LEADER pristup izravno doprinosi fokus podruju 6 b lokalni razvoj u ruralnim podrujima. Neizravno,
LEADER mjera, odnosno provedba LRS LAG-ova, doprinosi i ostalim fokus podrujima Unije za razdoblje
2014 2020.
inovacije.
Klimatske promjene - u provedbi mjera iz LRS potrebno je osigurati da one pridonose prilagodbi i
ublaavanju negativnih posljedica klimatskih promjena (posebno usmjerene na odrive izvore energije i
koritenje zelene energije).
Zatita okolia - LRS treba biti usmjerena na podizanje svijesti o vanosti zatite okolia te treba sadravati i
praktine mjere za smanjenje tetnih posljedica na okoli kojima e se pridonositi i njegovoj zatiti.
Inovacije - LAG u svojoj LRS treba opisati mogunosti za identifikaciju integriranih i inovativnih lokalnih
rjeenja za lokalne probleme. U okviru provedbe LRS poeljno je podupirati inovativne projekte koji e
doprinijeti rjeavanju problema kod kojih ostale mjere ruralnog razvoja nisu postigle zadovoljavajui efekt.
550
8.2.16.3.1. O_01: Pripremna potpora
Podmjera:
19.1. Pripremna potpora
LAG je glavni nositelj aktivnosti koordinacije i izrade LRS za razdoblje 2014- 2020. Kako bi se u najveoj
mjeri iskoristile prednosti bottom-up pristupa, potrebno je omoguiti LAG-u izgradnju odgovarajuih
ljudskih kapaciteta, treninge, podizanje svijesti stanovnika podruja, izradu studija i sline aktivnosti. Od
iznimne je vanosti da postojei i novoosnovani LAG-ovi dobiju odgovarajuu pripremnu pomo u svrhu
izrade kvalitetne LRS.
Potpora za LEADER paket za pokretanje za LAG-ove nije na raspolaganju.
Uzimajui u obzir injenicu da LEADER paket za pokretanje za LAG-ove nije dostupan, posebna e se
pozornost posvetiti kriterijima odabira unutar podmjere 19.1 kako bi svi LAG-ovi imali jednaku priliku pri
ostvarivanju potpore, a kriteriji odabira moraju biti objektivni i transparentni.
Nakon odobrenja zahtjeva za potporu unutar podmjere 19.1 svaki LAG ima obvezu izraditi LRS u roku od
est mjeseci od dana odabira unutar podmjere 19.1. Podnoenje LRS na javni poziv/ natjeaj u okviru
podmjere 19.2 nije obvezan uvjet za financiranje u okviru podmjere 19.1.
Potpora unutar podmjere 19.1 mogua je do trenutka odabira LAG-a unutar podmjere 19.2.
U programskom razdoblju 2014 - 2020 raspisat e se samo jedan natjeaj za podmjeru 19.1.
Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijea od 17. prosinca 2013. o utvrivanju
zajednikih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu,
Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za
pomorstvo i ribarstvo i o utvrivanju opih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj,
Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo.
551
Zakon o udrugama (NN 74/2014) i svi pripadajui podzakonski propisi.
8.2.16.3.1.4. Korisnici
Korisnici su lokalne akcijske grupe (LAG-ovi) registrirane sukladno Zakonu o udrugama.
Prihvatljivi trokovi su trokovi nastali unutar sljedeih prihvatljivih aktivnosti:
izgradnja kapaciteta za zaposlenike, volontere i lanove LAG-a u svrhu izrade i provedbe LRS npr.
seminari, radionice, studijski posjeti itd.;
umreavanje u svrhu izrade i provedbe LRS npr. sastanci itd.;
treninzi za lokalne dionike u svrhu izrade i provedbe LRS;
izrada studija za podruje LAG-a (ukljuujui i studije isplativosti za neke od projekata koji e biti
opisani u LRS);
trokovi vezani za izradu LRS (ukljuujui i konzultantske trokove te trokove za aktivnosti
konzultiranja dionika u svrhu bolje pripreme LRS);
administrativni trokovi (rad ureda i trokovi zaposlenika) za LAG ukoliko nije ostvario potporu za
tekue trokove u razdoblju 2007 2013 unutar IPARD programa.
U sluaju da LAG prima potporu iz IPARD programa, administrativni trokovi (rad ureda i trokovi
zaposlenika) su prihvatljivi tek nakon to zavri IPARD financiranje.
Uvjeti prihvatljivosti temelje se na minimalnim uvjetima koje LAG-ovi moraju ispunjavati, a to su:
minimalni i maksimalni broj stanovnika, odnosno 10,000 150,000 stanovnika;

obuhvat jasno definiranoga i zemljopisno kontinuiranoga podruja;
najmanje 5 JLS:
najmanje 50% lanova Upravljakog odbora iz privatnog i civilnog sektora;
ni javne vlasti, kao to je definirano u skladu s nacionalnim propisima, niti bilo koja pojedinana
interesna skupina ne predstavlja vie od 49% glasakih prava, u skladu s l. 32. Uredbe (EU) br.
1303/2013.
Kriteriji za odabir i dodjelu sredstava po LAG-u bit e detaljno opisani u Pravilniku, a temelje se na
sljedeim naelima:
broj stanovnika;
552
broj JLS iznad potrebnog minimuma;

udio i reprezentativnost privatnog i civilnog sektora u Upravljakom odboru iznad potrebnog
minimuma.
Sufinancirat e se samo oni projekti koji ostvaruju minimalan broj bodova.
Intenzitet potpore iznosi 100%, do maksimalno 100.000 EUR.

Rizici su:
Stope pogreaka u prijavljivanju trokova;

Potencijalno preklapanje financiranja administrativnih trokova LAG-ova sufinanciranih unutar
IPARD programa.
Aktivnosti za umanjenje rizika su:
Smjernice o izraunu trokova i unakrsne provjere Agencije za plaanja;

Interne administrativne provjere Agencije za plaanja LAG-ova sufinanciranih unutar IPARD
programa
Agencija za plaanja e provesti odgovarajue provjere kako bi se osiguralo da administrativni i
tekui trokovi nisu duplo financirani
Nije primjenjivo.
553
Opis obveznih elemenata lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice (dalje u tekstu CLLD) od kojih se
sastoji mjera LEADER: pripremna potpora, provedba operacija u okviru strategije CLLD-a, priprema i
provedba aktivnosti suradnje lokalnih akcijskih grupa (dalje u tekstu LAG), tekui trokovi i voenje, iz
lanka 35. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1303/2013
Navedeno je opisano na razini mjere.
Opis upotrebe LEADER paketa za pokretanje iz lanka 43. Uredbe (EU) br. 1305/2013 kao specifine vrste
pripremne potpore, ako je primjenjivo
Nije primjenjivo.
Opis sustava kontinuiranih prijava za projekte suradnje u okviru inicijative LEADER iz lanka 44. stavka 3.
LAG-ovi e odabirati projekte suradnje sukladno proceduri opisanoj u njihovoj LRS.
Postupak i vremenski raspored odabira lokalnih razvojnih strategija

Obrazloenje odabira zemljopisnih podruja na kojima e se provoditi lokalne razvojne strategije, a iji je
broj stanovnika izvan graninih vrijednosti utvrenih u lanku 33. stavku 6. Uredbe (EU) br. 1303/2013
Nije primjenjivo.
Koordinacija s ostalim europskim strukturnim i investicijskim (dalje u tekstu ESI) fondovima u pogledu
CLLD-a, ukljuujui mogue rjeenje za upotrebu glavnog fonda te sve globalne komplementarnosti meu
ESI fondovima u financiranju pripremne potpore
Mogunost ili nemogunost isplate predujma

554
Utvrivanje zadaa upravljakog tijela, agencije za plaanja i LAG-ova u okviru LEADER-a, posebno u
pogledu nediskriminirajueg i transparentnog izbornog postupka i objektivnih kriterija za odabir operacija iz
lanka 34. stavka 3. toke (b) Uredbe (EU) br. 1303/2013
Opis predvienih koordinacijskih mehanizama i osigurane komplementarnosti s operacijama za koje se

dodjeljuje potpora u okviru drugih mjera ruralnog razvoja, posebno u pogledu: ulaganja u nepoljoprivredne
djelatnosti i poetne pomoi za pokretanje poslovanja iz lanka 19. Uredbe (EU) br. 1305/2013, ulaganja iz
lanka 20. Uredbe (EU) br. 1305/2013 i suradnje iz lanka 35. Uredbe (EU) br. 1305/2013, posebno
provedbe lokalnih razvojnih strategija javno-privatnih partnerstva
555
8.2.16.3.2. O_02: Potpora za provedbu operacija u okviru strategije lokalnog razvoja pod vodstvom
zajednice
Podmjera:
19.2. Potpora za provedbu operacija u okviru strategije lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice
Ova operacija prua podrku za provedbu aktivnosti u okviru CLLD strategije, nakon odabira LAG-ova.
Sukladno LRS i u skladu sa strategijom izraenom u programu, nakon odobrenja za dodjelu sredstava iz
PRR 2014. - 2020., LAG-ovi e moi odabrati projekte za korisnike s podruja LAG do razine od
dodijeljenih sredstava.
Nakon odabira projekata od strane LAG-a, Agencija za plaanja e obaviti potrebne kontrole i isplatu
sredstava nosiocima projekta.
Jednom kada LAG bude odabran ili odbijen za ovaj tip operacije, vie nee biti prihvatljivo stvaranje novih
obveza ili trokova u okviru operacije Pripremna pomo.
LRS mora sadravati najmanje sljedee stavke:
opis podruja koje strategija obuhvaa (ukljuujui povrinu, broj jedinica lokalne samouprave i
naselja, broj stanovnika);
analizu razvojnih potreba i potencijala podruja, ukljuujui SWOT analizu;
opis ciljeva LRS te integriranog i inovativnog karaktera LRS ukljuujui jasne i mjerljive
pokazatelje za izlazne pokazatelje ili rezultate;
opis ukljuenosti lokalnih dionika u izradu LRS;
akcijski plan provedbe LRS;
nain monitoringa i evaluacije LRS;
opis sposobnosti provedbe LRS;
financijski plan.
556
Nacionalno provedbeno zakonodavstvo u svezi s provedbom LEADER pristupa.
8.2.16.3.2.4. Korisnici
Korisnici su lokalni dionici (ukljuujui i lanove LAG-a) na podruju LAG-a koji su podnijeli prijavu
LAG-u za odabir i sufinanciranje projekta, kao i sami odabrani LAG-ovi.
Projekti sufinancirani kroz operaciju provedba operacija u okviru CLLD strategije su projekti manjeg
razmjera, projekti inovativno-eksperimentalnog karaktera koji se provode na podruju LAG-a. Projekti
moraju biti u skladu s LRS LAG-a i PRR 2014 2020.
Prihvatljivi trokovi opisani su pod specifinim operacijama, podmjerama ili mjerama u PRR 2014. - 2020. i
ovise o odabranoj vrsti projekta. Prihvatljivi trokovi obuhvaaju graevinske trokove, nabavku opreme,
kupnju ili razvoj kompjuterskog softvera i kupnju patenata, licenci, zatienih znakova i ostalih
nematerijalnih ulaganja povezanih s materijalnim ulaganjima, opi trokovi, itd.
Lokalni dionici moraju imati stalno prebivalite na podruju LAG-a, a projekt se mora provoditi na podruju
LAG-a. Kriterije odabira projekata e razraditi LAG u svojoj LRS. Lokalni dionici/LAG e morati
zadovoljiti i uvjete prihvatljivosti propisane za pojedine mjere iz PRR 2014 - 2020 za koje prijavljuju
projekt.
LAG moe biti korisnik u podmjeri 7.4 te u tom sluaju vrijede pravila o prihvatljivosti izdataka opisana
unutar navedene podmjere.
Nadalje, LAG mora biti odabran unutar podmjere 19.2, da bi bio prihvatljiv kao korisnik u okviru podmjere
7.4.
Na razini donoenja odluka, ni javne vlasti, kao to je definirano u skladu s nacionalnim propisima, niti bilo
koja pojedinana interesna skupina ne predstavlja vie od 49% glasakih prava.
Kriteriji odabira prema kojima e LAG odabrati projekte za sufinanciranje razrauju se u LRS i moraju biti
usklaeni s njezinim ciljevima.
557
Kriteriji odabira projekata na razini LAG-a trebaju biti u skladu sa sljedeim principima:
kvorum od najmanje 51% lanova Upravljakog odbora mora odobriti odabir projekata
objektivni, transparentni i mjerljivi kriteriji na razini LAG za odabir projekata
kod glasovanja o odabiru projekata, sukob interesa mora se izbjei kroz odreene procedure
postupak ocjenjivanja i odabira projekata mora biti transparentan i naela za ovaj postupak moraju
biti opisani u LRS (dokumentirani dokazi o ovom postupku se javno objavljuju).
Sufinancirat e se samo oni projekti koji ostvaruju minimalan broj bodova.
Intenzitet i maksimalna visina potpore po projektu ovisi o vrsti projekta, ogranienjima zadanim PRR 2014 2020, a dodatno e se razraditi u provedbenim aktima/ natjeajima.
Projekti koje odabire LAG mogu imati vei intenzitet potpore u odnosu na intenzitet koji je odreen u
mjerama PRR 2014. - 2020. Prilikom odluivanja o intenzitetu potpore za odreeni projekt, LAG treba uzeti
u obzir neke od sljedeih kriterija: zajedniki interes, zajednike korisnike, javni pristup rezultatima
provedenog projekta, inovativan karakter projekta na lokalnom nivou, raspoloivu alokaciju sredstava, itd..
LAG moe dodijeliti maksimalno 20% viu stopu potpore od propisane za odreeni projekt u PRR-u 2014. 2020. do maksimalne potpore od 100% po projektu, ovisno o vaeim uvjetima dravnih potpora.
Maksimalna visina javne potpore (alokacije) po LAG-u za ovaj tip operacije za razdoblje 2014. 2020. je
do 3.000.000 EUR.

558
Nije primjenjivo.

Nije primjenjivo.
559


560
8.2.16.3.3. O_03: Priprema i provedba aktivnosti sudjelovanja lokalne akcijske grupe
Podmjera:
19.3. Priprema i provedba aktivnosti sudjelovanja lokalne akcijske grupe;
Nakon odabira unutar podmjere 19.2, LAG-ovi mogu zatraiti potporu za pripremu aktivnosti suradnje.
Ciljevi suradnje su razmjena iskustava i primjera dobre prakse, prijenos znanja, poboljanje kapaciteta
LAG-a, promocija inovacija i stvaranje mrea.
Planirana tematska podruja projekata suradnje trebaju biti opisani u LRS.
Potrebe i ciljevi, kako nacionalne tako i trans-nacionalne suradnje, odreeni su u LRS te su izravno
povezani s ostvarivanjem i maksimiziranjem ciljeva utvrenih u strategiji.
Uredba (EU) br. 1299/2013 Europskog parlamenta I Vijea od 17. prosinca 2013. o posebnim
odredbama za potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj cilju Europska teritorijalna
suradnja
8.2.16.3.3.4. Korisnici
Korisnici su odabrani LAG-ovi u okviru podmjere 19.2 i lokalni dionici s LAG podruja koje je odabrao
LAG.
561
Prihvatljivi trokovi moraju biti direktno povezani s pripremom meuteritorijalnih (unutar Hrvatske) i
transnacionalnih (izmeu nekoliko drava lanica ili sa treim dravama) projekata suradnje te podlijegati
identifikaciji minimalnih ciljeva i karakteru/tipu planiranih projekata suradnje u LRS, kao npr:
trokovi putovanja i smjetaja tijekom traenja partnera za suradnju;

trokovi prijevoda, simultanog prijevoda, organizacije sastanaka, itd.;
specifina znanja vezana uz djelokrug planiranog projekta suradnje.
Trokovi su prihvatljivi ako ih je zatraio odabrani LAG, u skladu su s ciljevima, tipom i tematskim
podrujem planiranog projekta suradnje opisanim u odobrenoj LRS.
Trokovi su prihvatljivi od dana odabira LAG-a unutar podmjere 19.2 do predstavljanja projekta suradnje,
odnosno unutar 18 mjeseci od poetka priprema projekta suradnje.
Svi trokovi moraju biti izravno vezani uz pripremu aktivnosti suradnje.
Nema predvienih posebnih kriterija odabira izuzev kriterija vezanih uz projekte suradnje.
Sufinancirat e se samo oni projekti suradnje koji ostvaruju minimalan broj bodova.
Intenzitet potpore iznosi do 100 % do maksimuma dozvoljenog za pripremu aktivnosti suradnje. Do 20 %

ukupne alokacije podmjere 19.3 moe se iskoristiti za pripremu projekata suradnje.

562
Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.

563
Nije primjenjivo.


564
8.2.16.3.4. O_04: Provedba aktivnosti sudjelovanja lokalne akcijske grupe
Podmjera:
19.3. Priprema i provedba aktivnosti sudjelovanja lokalne akcijske grupe;
Nakon to se LAG-ovi odaberu unutar podmjere 19.2, LAG-ovi mogu zatraiti potporu za provedbu
projekata suradnje. Suradnja izmeu podruja je esto najbolji izvor inovacije za LAG, a samom provedbom
zajednikog meuteritorijalnog projekta razmjenjuju se iskustva i znanje dionika projekta. Suradnja i
dijeljenje iskustava u projektima transnacionalne suradnje je uinkovit nain da se pristupi novim idejama,
inovativnim pristupima i novim vjetinama.
Projekti suradnje mogu takoer biti usmjereni na izgradnju kapaciteta te prijenos iskustava o lokalnom
razvoju.
Ciljevi suradnje su razmjena iskustava i primjera dobre prakse, prijenos znanja, poboljanje kapaciteta
LAG-a, promocija inovacija i stvaranje mrea.
Predviena su 2 tipa projekata suradnje:
Meuteritorijalni projekti suradnje unutar granica RH;

Transnacionalni projekti suradnje koji se provode izmeu nekoliko drava lanica ili sa treim
dravama.
Ciljevi i tematsko podruje planiranih projekata suradnje mora biti opisano u LRS.
Uredba (EU) br. 1299/2013 Europskog parlamenta i Vijea od 17. prosinca 2013. o posebnim
odredbama za potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj cilju Europska teritorijalna
suradnja
565
8.2.16.3.4.4. Korisnici
Korisnici su odabrani LAG-ovi unutar podmjere 19.2 i lokalni dionici s LAG podruja koje je LAG odabrao
za sudjelovanje u projektu suradnje.
Prihvatljivi trokovi su trokovi nastali unutar sljedeih prihvatljivih aktivnosti:
Trokovi provedbe meuteritorijalnih projekata suradnje (unutar granica RH);

Trokovi provedbe transnacionalnih projekata suradnje (izmeu drava lanica ili s treim
dravama).
Uvjeti prihvatljivosti su:
Ukljuenost najmanje 2 prihvatljiva podruja;

Usklaenost s LRS te strategijom u PRR-u 2014. - 2020.
Partneri LAG-a na projektima suradnje mogu biti:
Drugi LAG-ovi;
Lokalna javna i privatna partnerstva na ruralnom ili urbanom podruju koji provode neku vrstu LRS,
unutar ili izvan EU, sukladno lanku 44. stavku 2. Uredbe (EU) br. 1305/2013.
Kriteriji odabira za projekte suradnje koje e sufinancirati LAG opisani su u LRS.

Kako bi se olakao proces suradnje i kako bi se osigurala ujednaenost pristupa, Upravna direkcija e u
suradnji s LAG-ovim razviti zajednike kriterije koje e svi moi koristiti.
Sufinancirat e se samo oni projekti suradnje koji ostvaruju minimalan broj bodova.
Intenzitet potpore iznosi do 100% ovisno o ogranienjima navedenima u PRR 2014. - 2020. Kada LAG
odluuje o intenzitetu potpore za konkretan projekt suradnje, treba uzeti u obzir neke od sljedeih kriterija:
566
zajedniki interes, zajednike korisnike, javni pristup rezultatima projekta, doprinos ciljevima LRS,
raspoloivu alokaciju, itd.
Maksimalna javne potpora po LAG-u za podmjeru 19.3 za razdoblje 2014. - 2020. iznosi do 100.000 EUR.
Prihvatljiv je samo onaj dio trokova, iz ukupnih trokova projekta, koje sufinancira LAG.

Rizici su opisani na razini mjere.
Nije primjenjivo.
567
Nije primjenjivo.

Nije primjenjivo.


568
569
8.2.16.3.5. O_05: Tekui trokovi i animacija
Podmjera:
19.4. Potpore za tekue trokove i animaciju
Odabrani LAG-ovi unutar podmjere 19.2 ostvaruju pravo na potporu za tekue trokove i animaciju vezane
uz trokove zaposlenika, ureda, opreme, odnosa s javnou, monitoringa i evaluaciju LRS, razmjenu
iskustava, pomo pri pripremi projekta i sline aktivnosti iz dodijeljenog iznosa sredstava.
Za navedene aktivnosti LAG moe koristiti do 25% iznosa od ukupno dodijeljenih javnih izdataka LRS.
Trokovi unutar ove podmjere prihvatljivi su nakon odabira LAG-a u podmjeri 19.2.
8.2.16.3.5.4. Korisnici
Korisnici su LAG-ovi odabrani u podmjeri 19.2.
Prihvatljive aktivnosti/trokovi unutar tekuih trokova su:
djelatnici i administrativni trokovi odabranih LAG-ova kao to su trokovi ureda LAG-a

(najamnine, reije, uredski materijal itd.),trokovi djelatnika (place, putni trokovi itd.), uredska
oprema itd.
570
trokovi treninga za djelatnike i lanove (treninzi za promotore projekata se ne smiju financirati

unutar tekuih trokova) kao to su trokovi strunjaka, najam prostora za trening, hrana i pie, putni
trokovi, dnevnice itd.
trokovi vezano za odnose sa javnou kao to su promotivni materijali, mrene stranice, promotivne
aktivnosti itd.
financijski trokovi kao to su bankovne i potanske naknade, itd.
trokovi umreavanja kao to je sudjelovanje djelatnika i lanova LAG-a na sastancima, ukljuujui
sastanke Mree za ruralni razvoj i Europske mree za ruralni razvoj, nacionalne i europske mree
LAG-ova
trokovi monitoringa i evaluacije LRS (na nivou LAG-a) kao to su trokovi strunjaka, itd.
Prihvatljive aktivnosti/trokovi unutar animacije:
razmjena znanja izmeu dionika kao to su trokovi puta u smjetaja, kotizacije, itd.
informiranje i promidba LRS kao to su javni skupovi, letci, broure, web stranice, itd.
pomo potencijalnim korisnicima za razvoj projekata i pripremu prijave kao to su putni trokovi,
uredska oprema, itd.
operativni trokovi nastali za potrebe animacije kao to su najamnine, reije, uredski materijal,
uredska oprema, itd.
trokovi osoblja nastali provedbom animacije kao to su plae, putni trokovi, itd.
trokovi nastali provedbom animacije kao to su uredski materijal, troak strunjaka, itd.
Prihvatljivi su trokovi odabranih LAG-ova u okviru podmjere 19.2 i u suglasju s odobrenom LRS.
Nije primjenjivo za ovu operaciju.
Intenzitet potpore iznosi 100%.

Maksimalna visina potpore za tekue trokove i animaciju po korisniku za razdoblje 2014. 2020. iznosi do
25 % od ukupno dodijeljenih javnih izdataka LRS.
LAG-ovi mogu zatraiti isplatu predujma za izdatke vezane za operaciju tekui trokovi i animacija. Iznos
predujma ne moe iznositi vie od 50% javne potpore koja se odnosi na trokove operacije tekui trokovi i
animacija.
571

Aktivnosti za umanjenje rizika su opisane na razini mjere.
Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.
572

Nije primjenjivo.



U usporedbi s ostalim mjerama i nainima financiranja ruralnog razvoja, LEADER pristup ukljuuje vii
573
stupanj rizika zbog preputanja kontrole nad dijelom europskog prorauna LAG-u.
LEADER pristup se u RH provodio za vrijeme trajanja IPARD programa te nije postojala mogunost
odabira i provedbe projekata iz LRS, te zbog toga LAG-ovi nisu stekli iskustvo iz navedenog. Ipak su
prepoznati sljedei glavni rizici u provedbi mjere:
niska razina svijesti i informiranosti lokalnog stanovnitva o LEADER pristupu

nedovoljni ljudski kapaciteti za provedbu aktivnosti i voenje LAG-a
slaba likvidnost LAG-ova i nemogunost osiguranja sredstava za predfinanciranje
dominantan utjecaj lokalne vlasti na rad LAG-a/ prevelika ovisnost LAG-ova o JLS
U svrhu ublaavanja negativnih utjecaja na provedbu mjere LEADER provodit e se sljedee aktivnosti:
promidba LEADER pristupa usmjerena prema stanovnicima ruralnih podruja

edukacija lanova i zaposlenika LAG-a o LEADER pristupu
ukljuivanje ostalih dionika u rjeavanje predfinanciranja (jedinice regionalne samouprave,
bankarski sektor, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog drutva)
uvrtavanje obveze ravnopravnog odluivanja predstavnika sva tri sektora u radu LAG-a u
provedbene propise o provedbi LEADER pristupa
Iako se LEADER pristup u Republici Hrvatskoj prvi put zapoeo provoditi tijekom IPARD programa
(2013.), odreeno iskustvo i pokazatelji govore da e provedba LEADER pristupa u periodu 2014 2020
biti uspjena i time pridonijeti razvoju ruralnih podruja.

Nije primjenjivo.

574
Obvezni elementi od kojih se sastoji mjera LEADER navedeni su u lanku 35. stavku 1. Uredbe (EU) br.
1303/2013 Europskog parlamenta i Vijea od 17. prosinca 2013. o utvrivanju zajednikih odredbi o
Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom
poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrivanju opih
odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i
Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo. Obuhvaaju pripremnu pomo za izradu i provedbu LRS,
provedbu LRS, pripremu i provedbu projekata suradnje te tekue trokove i animaciju, a opisani su u
odgovarajuim poglavljima ove mjere.
Nije primjenjivo.

Postupak odabira lokalnih razvojnih strategija ukljuuje sljedee glavne korake:
javni natjeaj za LAG-ove za podnoenje prijava za dodjelu sredstava u Mjeri M19;

administrativnu kontrolu i provjeru prihvatljivosti prijava;
evaluaciju strategija.
Objavljuje se jedan poziv za dostavu strategija, a LAG-ovi moraju biti odabrati do 30. listopada 2016.
Nakon tog datuma trokovi iz IPARD programa ili iz podmjere 19.1 vie nee biti prihvatljivi. Obveze iz
programskog razdoblja 2007- 2013 moraju biti zavrene do 31. prosinca 2016. u sluaju LAG-ova koji nisu
odabrani u podmjeri 19.2.
Odabir i dodjela sredstava provodi se u skladu sa sljedeim kriterijima:
kvaliteta lokalne razvojne strategije;

broj stanovnika (prednost imaju naselja s manje od 25 000 stanovnika);
broj jedinica lokalne samouprave iznad potrebnog minimuma;
udio privatnog i civilnog sektora u Upravljakom odboru iznad potrebnog minimuma.
Detalji kriterija odabira e biti objanjeni u provedbenim aktima.

Ocjenjivaki odbor koji imenuje Upravna direkcija ocjenjuje kvalitetu dostavljenih LRS temeljem
575
objektivnih i transparentnih kriterija, a oni su: ukljuenost lokalnih dionika u izradu LRS, kvaliteta
partnerstva, kapacitet za provedbu LRS, logika i konzistentnost potreba koje proizlaze iz SWOT analize,
identifikacija mjerljivih ciljeva, identifikacija integriranih i inovativnih lokalnih pristupa, doprinos zatiti
okolia, ublaavanje i prilagodba klimatskim promjenama, usklaenost s nadreenim stratekim
dokumentima, stvaranje novih radnih mjesta, itd.. Pojedinosti o kriterijima za ocjenjivanje LRS e biti
razraeni u provedbenim aktima. Ocjenjivaki odbor ukljuuje predstavnike javne vlasti, Ministarstva
poljoprivrede, upravljakih direkcija operativnih programa Europskog fonda za regionalni razvoj,
Europskog socijalnog fonda i Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo, nezavisne vanjske evaluatore, itd..
Takoer, LRS moraju ukazivati na raspodjelu izmeu tekuih trokova i animacije koji su predmet
ogranienja na 25% od ukupnih javnih izdataka nastalih u okviru LRS. LAG-ovi moraju opravdati balans
izmeu upotrebe ove dvije vrste financiranja u LRS. U LRS moraju biti navedeni ciljevi i tematski fokusi
planiranih projekata suradnje.
Nije primjenjivo.
Sukladno Partnerskom sporazumu, Hrvatska e koristiti mono-fond CLLD pristup (tj. jedna lokalna
razvojna strategija za jedan fond), ali to nee biti prepreka za povezivanje lokalne razvojne inicijative u
ribarstvu s lokalnim razvojnim inicijativama u ruralnom razvoju. Dosadanja iskustva LEADER pristupa
tijekom IPARD programa e biti dodatna podrka u uspostavi LAGUR-a, jer u razdoblju prije pristupanja
oni nisu bili uspostavljeni. Nadalje, namjera je da se koriste postojei model upravljanja i isporuke iz
ruralnih podruja LAG-a prilagoeni ribolovnim podrujima. Ministarstvo poljoprivrede namjerava
potaknuti budue LAGUR-e da iskoriste iskustvo i logistiku postojeih ruralnih LAG-ova, gdje se to moe
postii, imajui u vidu teritorijalna i sektorska razgranienja,. Navedeno nee utjecati na financiranje
pripremne potpore u smislu razvoja lokalne strategije razvoja.

Mogunost plaanja predujma opisana je u poglavlju 8.1 Opi uvjeti.
576
Upravna direkcija:
propisuje zakonski okvir

predlae kriterije za odabir LAG-ova
propisuje minimalni sadraj za LRS
edukacija o LEADER pristupu svih dionika ukljuenih u provedbu LEADER pristupa
uspostavlja Ocjenjivaki odbor za odabir lokalnih razvojnih strategija
monitoring i evaluacija provedbe mjere
promocija i informiranje lokalnog stanovnitva i lokalnih dionika o LEADER pristupu
Agencija za plaanja:
raspisuje javni poziv/natjeaj za odabir LAG-ova

administrativna obrada prijava LAG-ova
odabir LAG-ova
kontrola LAG-ova i projekata na terenu
isplata sredstava odabranim LAG-ovima
Lokalna akcijska grupa:
izrada LRS
voenje LAG-a i ostalih aktivnosti vezanih uz poslovanje LAG-a
odabir projekta sa podruja LAG-a
izrada transparentne, ne-diskriminirajue selekcijske procedure i objektivnih kriterija za odabir
operacija kojima se izbjegava sukob interesa
izgradnja kapaciteta lokalnih dionika u svrhu izrade i implementacije operacija, i poticanje njihove
sposobnosti upravljanja projektima
monitoring i evaluacija LRS na razini LAG-a.

LEADER neizravno pridonosi i drugim fokus podrujima PRR 2014. - 2020 jer ne postoje ogranienja u
odabiru vrste projekta koji e LAG provoditi. Ovisno o utvrenim potrebama u LRS, LAG e izvriti odabir
projekata koji e se provoditi.
Za provedbu jednog te istog projekta, korisnik ne moe dobiti podrku iz podmjere 19.2 i iz drugih mjera
PRR 2014. - 2020.
577

Sljedea tablica prikazuje prihvatljivost LEADER operacija:
Vrsta LAG-a
novi LAG
Vrsta
trokova
podmjeri 19.1
Prihvatljivost trokova
Poetak
Kraj
Trokovi koji se odnose Datum prijave na javni 6 mjeseci od datuma odabira

na izradu LRS
poziv/natjeaj
Administrativni
trokovi
Datum prijave na javni Datum odabira ili odbijanja u

poziv/natjeaj
podmjeri 19.2
ugovoreni
Trokovi koji se odnose
LAG
iz na izradu LRS
razdoblja
Administrativni
2007- 2013
trokovi
Datum prijave na javni 6 mjeseci od datuma odabira

poziv/natjeaj
Datum zavretka potpore iz Datum odabira ili odbijanja u
IPARD razdoblja
podmjeri 19.2
Prihvatljivost trokova podmjera 19.1 i 19.4
578
9. PLAN OCJENJIVANJA
9.1. Ciljevi i svrha
Opis ciljeva i svrhe plana evaluacije, koji se temelje na tome da se osigura poduzimanje dovoljnih i
primjerenih aktivnosti evaluacije, posebno kako bi se pruile informacije potrebne za upravljanje
programom, za godinja izvjea o provedbi 2017. i 2019. i za ex post evaluaciju te kako bi se osigurala
dostupnost podataka potrebnih za evaluaciju PRR-a.
Kako bi se osigurale dostatne i adekvatne evaluacijske aktivnosti te odgovarajua sredstva za potporu
provedbe tih aktivnosti, sukladno lanku 56. i 114. Uredbe (EU) Br 1303/2013, izraen je Evaluacijski Plan
(EP) za evaluaciju Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020.
Konkretno, ciljevi EP su:
osigurati provedbu zadovoljavajuih i odgovarajuih evaluacijske aktivnosti kako bi se pruile

potrebne informacije za upravljanje programom,
osigurati dostupnost dovoljnih i odgovarajuih resursa (ljudskih i financijskih),
osigurati pravovremenu dostupnost odgovarajuih podataka i u odgovarajuem obliku za potrebe
evaluacije programa, posebno za Godinja izvjea o provedbi u 2017., 2019. i ex-post evaluaciji.
Kako bi se uspjeno ispunili ciljevi, sljedei sveobuhvatni principi e usmjeravati aktivnosti evaluacije
PRR-a:
raznolik i prilagoen pristup: razliite evaluacijske tehnike praenja i evaluacije se trebaju koristiti
za razliite aspekte PRR-a,
pravovremenost: osigurati pravovremeno provoenje aktivnosti praenja i evaluacije kako bi se svi
oni ukljueni u upravljanje Programom, kreatori politika i dionici informirali o utjecaju i
uinkovitosti programa,
ciljano: aktivnosti praenja i evaluacije bit e usmjereni ka dokazivanju dostie li program utvrene
prioritete politike,
dijalog i transparentnost: rani dijalog izmeu relevantnih dionika za relevantne i pravovremene
povratne informacije i poticanje transparentnosti evaluacije kako bi se postigla najvea korist od
rezultata evaluacije.
9.2. Upravljanje i usklaivanje

Kratak opis mjera za praenja i evaluaciju za program ruralnog razvoja, u kojem se utvruju glavna
ukljuena tijela i njihove odgovornosti. Objanjenje poveznice izmeu evaluacijskih aktivnosti i provedbe
programa ruralnog razvoja u smislu sadraja i rokova.
Sustav praenja i evaluacije PRR-a sastoji se od onih tijela , mehanizama i aktivnosti ukljuenih u praenje i
evaluaciju njegove provedbe.
Tijela ukljuena u sustav praenja i evaluaciju su: Upravljako tijelo, Odbor za praenje, radna skupina za
evaluaciju PRR-a 2014.-2020., Agencija za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju,
Nacionalna mrea za ruralni razvoj, lokalne akcijske grupe, Meuresorna radna skupine za evaluaciju
579
uspostavljena od strane Hrvatske i neovisni evaluator.

Uloga i odgovornosti ukljuenih tijela u sustavu praenja i evaluacije su prikazane dolje i u slici 8.
Upravljako tijelo
Upravljako tijelo je odgovorno za funkcioniranje i upravljanje sustavom za praenje i evaluaciju te za
kvalitetu, pravovremenost i prenoenje rezultata evaluacijskih aktivnosti.
Glede praenja, Upravljako tijelo mora osigurati uspostavljanje sigurnog elektronikog informacijskog
sustava, dostavu relevantnih podataka Europskoj komisiji o odabranim i isplaenim operacijama te izrauje
Godinja izvjea o provedbi. Odgovorno je za praenje kvalitete provedbe programa koritenjem
definiranih pokazatelja i osigurava pravovremenu dostupnost svih informacije i potrebne dokumente za
praenje napretka programa Odboru za praenje.
Upravljako tijelo je odgovorno za izradu i provedbu Evaluacijskog plana i mora osigurati kao minimum
sljedee pravne obveze:
da je tijekom programskog razdoblja doprinos ciljevima svakog prioriteta evaluiran barem jednom
da su ex-ante i ex-post evaluacije pravovremene i u skladu sa sustavom za praenje i evaluaciju
da je europska komisija informirana o svakoj evaluaciji putem godinjih izvjea o provedbi
da su rezultati evaluacija objavljeni
Na temelju lanka 75. Uredbe (EU) br. 1305/2013, Upravljako tijelo mora poslati prvo Godinje izvjee
do 30. lipnja 2016. Izvjee dostavljeno u 2016. treba obuhvatiti kalendarsku godinu 2014. i 2015. Nadalje,
do 30. lipnja svake tekue godine (n) mora poslati godinja izvjea za prethodnu godinu (n-1), ukljuujui
2024. godinu. Upravljako tijelo mora osigurati da su godinja izvjea koja se dostavljaju u 2017. i 2019.
Godini proirena te da sadravaju rezultate evaluacije prethodnih godina.
Upravljako tijelo je takoer odgovorno za upravljanje natjeajima za evaluaciju, olakavanje suradnje
meu dionicima ukljuenim u praenje i evaluaciju i osiguravanje izgradnje njihovih kapaciteta, kao i
komuniciranje rezultata evaluacije unutarnjim i vanjskim dionicima te iroj javnosti.
Upravljako tijelo odgovorno je za uspostavu i koordinaciju rada Radne skupina za evaluaciju PRR-a,
budui da predsjedava radom skupinom te sudjeluje u radu Meuresorne radne skupine Republike Hrvatske
koju je uspostavilo Ministarstvo za regionalni razvoj i EU fondove. Predstavnici Upravljakog tijela e isto
tako redovno sudjelovati u radu Grupe strunjaka za praenje i evaluaciju ZPP-a (Grupa eksperata za
praenje i evaluaciju ZPP-a).
Odbor za praenje
Uloga odbora za praenje je pratiti uinkovitost i kvalitetu provedbe PRR-a, kao i pregled napretka u
koritenju dodijeljenih sredstava prema postavljenim ciljevima PRR-a. Izmeu ostalih zadataka, Odbor za
praenje analizira aktivnosti i rezultate provedbe Evaluacijskog plana te moe dati preporuke Upravljakom
tijelu u vezi provedbe i evaluacije programa, a zatim pratiti poduzete radnje kao rezultat evaluacijskih
preporuka.
Radna skupina za evaluaciju PRR-a 2014.-2020.
Institucionalni kapaciteti za provoenje Evaluacijskog plana osigurat e se radom radne skupine za
evaluaciju PRR-a. Radna skupina za evaluaciju PRR-a bit e uspostavljena u roku od tri mjeseca od
580
odobrenja PRR-a 2014.-2020. iji e lanovi initi predstavnici Upravljakog tijela (odjela odgovornog za
aktivnosti praenja i evaluacije), Odbor za praenje, nacionalne mree za ruralni razvoj, meuresorne radne
skupine, savjetodavne slube i Agencije za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Radna
skupina za evaluaciju PRR-a sastojat e se od 10 kljunih predstavnika, kako bi se potaknula uinkovitost.
U sluaju potrebe, a ovisno o potrebama, na radne sastanke bit e pozvani predstavnici evaluatora
(ugovoreni putem natjeaja), druga ministarstva i institucije, predstavnici jedinica regionalne i lokalne
samouprave te ostali strunjaci.
Glavni zadatak Radne skupine za evaluaciju PRR-a bit e:
potpora upravljanju procesa praenja i evaluacije, ukljuujui provedbu evaluacijskog plana;
odrediti adekvatne i ciljane evaluacijske aktivnosti u skladu s potrebama programa;
uspostava neformalnog viegodinjeg evaluacijskog plana uz pomo izrade obrasca retrogradnog

planiranja;
izrada neformalnog godinjeg evaluacijskog plana za svaku godinu u skladu s gore navedenim;
redovno praenje pravovremenosti i napretka evaluacijskih aktivnosti u skladu s godinjim planom;
priprema opisa poslova za evaluacijske aktivnosti;
pruanje pomoi evaluatoru pri prikupljanju podataka i obavljanju aktivnosti evaluacije;
praenje kvalitete podataka i napredak akcijskog plana za prikupljanje podataka;
podrka u kontroli kvalitete svih aktivnosti evaluacije;
pomo u praenju poduzetih aktivnosti prema preporukama evaluator;
analiza nacrta evaluacijskih izvjea:
pomo u irenju rezultata evaluacija.
Upravljako tijelo predsjedava Radnom skupinom za evaluaciju PRR-a.

Agencija za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR)
Za potrebe praenja i evaluacije, APPRRR prikuplja informacije na temelju dokumenata dostavljenih
prilikom prijave, informacije o projektima koji su dobili potporu, informacije o plaanjima i informacije o
obavljenim kontrolama. APPRRR je odgovorna za IT sustav na kojim se temelje programske aktivnosti i
moe procesuirati sve informacije potrebne za praenje. APPRRR mora osigurati uspostavu sustava kako bi
se osigurao pravovremen protok informacija kako prema Upravljakom tijelu tako i evaluatorima preko
suelja koji e omoguiti prijenos i postupanje s podacima ili zajednikog sustav podataka, na temelju
trenutne nadogradnje svoga softvera za administraciju EAFRD mjera (vidi 9.4 za detalje). Na zahtjev
evaluatora, APPRRR e prema potrebi osigurati pruanje svih dodatnih informacija i dokumentacije.
APPRRR e usko suraivati s Upravljakim tijelom kako bi se osiguralo pravovremeno pruanje svih
podataka o operacijama i potrebnim podacima za praenje.
Lokalne akcijske grupa (LAG-ovi)
LAG-ovi, kao i drugi korisnici programa imaju obavezu osigurati sve podatke potrebne za praenje i
evaluaciju programa, posebno onih koji se odnose na evaluaciju doprinosa Lokalnih razvojnih strategija
(LRS-a) i dodane vrijednosti LEADER pristupa i naela partnerstva. Izmeu ostalog, LAG-ovi su odgovorni
za razvoj, provedbu, praenje i evaluaciji LRS-a njihovih podruja. Posebni predloci za praenje i prikladni
581
vodii e biti izraeni nakon podnoenja programa.

Nacionalna mrea za ruralni razvoj (NMR)
Nacionalna mrea za ruralni razvoj u sustavu praenja i evaluacije ima kljunu ulogu irenju rezultata
evaluacije na cijelom podruju Hrvatske. Osim toga, predstavnici nacionalne mree za ruralni razvoj e,
kroz svoje sudjelovanje u RSE-RR, u potpunosti sudjelovati kao dionici evaluacije u definiranju potreba,
praenju rezultata evaluacija i rjeavanju specifinih pitanja u provedbi programa (vie o Mrei u poglavlju
17.). NMR e takoer biti u mogunosti pruiti dragocjenu pomo u praenju sudjelovanja hrvatskih dionika
u EIP.
Meuresorna radna skupina za evaluaciju (MRSE)
MRSE koji se sastoji od predstavnika upravljakih tijela svih programa Europske unije u Republici
Hrvatskoj uspostavljena u 2013. od strane MRRFEU. Svrha ove skupine je pruiti podrku, koordinaciju i
usmjeravanje svih aktivnosti vezanih za evaluaciju, ukljuujui i ne ograniavajui se na evaluaciju ESI
fondova. Stoga su se predstavnici Upravljakog tijela IPARD-a takoer aktivno pridruili radu MRSE.
Aktivno sudjelovanje u MRSE omoguit e Upravljakom tijelu PRR-a 2014.-2020. provedbu sljedeih
aktivnosti:
sudjelovanje u razradi/upravljanju Evaluacijske strategije Republike Hrvatske3;

sudjelovanje u osnivanju Nacionalnog evaluacijskog drutva u Hrvatskoj;
koordinacija evaluacijskih aktivnosti PRR-a 2014.-2020. s evaluacijama drugih ESI programa u
Hrvatskoj;
razmjena iskustava u vezi evaluacija s drugim ministarstvima/tijelima;
osiguravanje lakeg i pravodobnog protoka informacija.
Tajnitvo MRSE je MRRFEU.

Drugi izvori informacija
Baze podataka i informacije iz drugih izvora (Dravni zavod za statistiku, Agencija za zatitu okolia,
Energetski institute Hrvoje Poar, savjetodavna sluba, druga ministarstva, istraivake institucije, itd)
mogu biti relevantni kao ulazni podaci za evaluacijske aktivnosti. Predstavnici tih institucija e, u sluaju
potrebe, biti pozvani da sudjeluju u radu RSE-RR. Posebni protokolarni sporazumi bit e sastavljeni kako bi
se osigurao pristup potrebnim informacijama, a takoer na temelju uspjene razmjene podataka
uspostavljene u okviru IPARD-a. Upravljako tijelo mora osigurati da su sve adekvatne postojee
informacije dostupne u svrhu izvjeivanja i provedbe evaluacijskih aktivnosti. Ako neki potrebni dodatni
podaci za odreenu evaluacijsku aktivnost nedostaju, mjerodavne institucije e se ugovoriti za prikupljanje
odreenih podataka.
Neovisni evaluatori
Sve evaluacijske aktivnosti provest e vanjski strunjaci koji su funkcionalno neovisni od Upravljakog
tijela i Agencije za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Evaluatori e biti ugovoreni u
skladu s odredbama o javnoj nabavi na temelju naela ekonomski najpovoljnije ponude i financirani iz
Tehnike pomoi.
Nauene lekcije iz provedbe IPARD-a
582
Iskustvo u evaluaciji IPARD-a bacilo je svjetlo na vanost uzimanja u obzir nekih kljunih pitanja za
praenje i evaluaciju koja su uredno integrirana i prihvaena tijekom razvoja gornjeg sustava upravljanja i
koordinacije.
Potreba da se osigura pravovremenost provedbe evaluacijskih aktivnosti kroz izradu i praenje

vremenski utemeljnih neformalnih Godinjih evaluacijskih planova temeljenih na pristupu retoplaniranja koji e definirati jasan vremenski raspored za rad praenja i evaluacije te pomoi u
planiranju unaprijed, kao i istaknuti i predvidjeti kritina pitanja;
Cjelovitost podataka i njegova kvaliteta to e se rjeavati putem poetne aktivnosti za utvrivanje
potrebnih podataka i razvoj metodologije za kontrolu kvalitete podataka;
Pravovremena dostupnost podataka i cjelovitost putem razvoja odgovarajueg elektronikog
informacijsko sustava za rjeavanje bilo kakvih pitanja od poetka programa kako bi se osigurao
nesmetan protok podataka, s obzirom na nedostatke utvrene u IPARD sustavu za praenje.
Upravljako tijelo sudjeluje u IPA 2011 TA projektu razvoja softvera kao predstavnici u
upravljakog odbora te e se potrebna nadogradnja protoka podataka osigurati kroz komponentu
projekta;
Potreba za predvianjem prilagoenih i ad hoc evaluacijskih aktivnosti kao dio sveobuhvatnog
pristupa evaluaciji, osobito s obzirom na proirenu ulogu dionika evaluacije;
Potreba za osiguranjem uinkovitog razumijevanja praenja i evaluacije te potrebe za praenjem i
evaluacijom za sve dionike PRR-a.
[1] Osnovana od strane EK, prijanji odbor strunjaka za evaluaciju

[2] U sklopu projekta EuropeAid/130401/D/SER/HR Ex ante evaluacija programskih dokumenata i jaanje
evaluacijskih kapaciteta za EU fondove nakon pristupanja
[3] Evaluacijska strategija za europske strukturne instrumente, MRRFEU, oujak 2012. (u procesu izmjene)
583
Slika 9. Sustav praenja i evaluacije
9.3. Teme i aktivnosti ocjenjivanja

Okvirni opis predvienih tema i aktivnosti evaluacije, ukljuujui, ali ne iskljuivo, ispunjenje zahtjeva u
pogledu evaluacije koji su predvieni Uredbom (EU) br. 1303/2013 i Uredbom (EU) br. 1305/2013. Taj
opis obuhvaa: (a) aktivnosti potrebne za evaluaciju doprinosa svakog prioriteta Unije za PRR iz lanka 5.
Uredbe (EU) br. 1305/2013 ciljevima ruralnog razvoja utvrenima u lanku 4. te Uredbe, ocjenu vrijednosti
pokazatelja rezultata i uinka, analizu neto uinaka, tematska pitanja, ukljuujui potprograme, horizontalna
pitanja, nacionalnu ruralnu mreu, doprinos strategija CLLD; (b) planiranu potporu za evaluaciju na razini
LAG-a; (c) elemente specifine za program kao to je rad potreban za razvoj metodologija ili za rjeavanje
specifinih podruja politike.
Evaluacijske aktivnosti pokazat e napredak, uinak, postignua, uinkovitost, djelotvornost i vanost
politike ruralnog razvoja. Aktivnosti evaluacije osigurat e odgovarajuu analizu doprinosa programa
ciljevima svakog fokusa i prioriteta za ruralni razvoj. Sve evaluacijske aktivnosti bit e koordinirane putem
RSE-RR
Dosadanja iskustva praenja i evaluacije politike ruralnog razvoja u Hrvatskoj su limitirana. Razlog tome
je s jedne strane nedovoljna institucionalna kapacitiranost,a s druge strane nepravovremena dostupnost
financijskih sredstava. Uoeni su nedostaci u sustavu praenja, koji onemoguavaju samostalnu evaluaciju
rezultata provedbe. No bez obzira na ograniavajue okolnosti kroz pretpristupni SAPARD i IPARD
program, steena su prva i neprocjenjiva iskustva u sustavu praenja, izvjetavanja i evaluacije. Detaljne
584
informacije o poduzetim aktivnostima, problemima pri provedbi, preporukama evaluatora, nalaze se u

godinjim i evaluacijskim izvjeima, koja su vidljiva na www.mps.hr. Osim toga, dodatno jaanje
kapaciteta se provelo kroz IPA projekt Ex ante evaluacija programskih dokumenata i jaanje evaluacijskih
kapaciteta za EU fondove nakon pristupanja.
Izrada Evaluacijskog plana je takoer uzela u obzir sve relevantne preporuke ex ante evaluacije PRR-a
2014.-2020.
Budui da nema kvalitetne evaluacije bez dobro uspostavljenog sustava praenja, a temeljem dosadanjih
ograniavajuih iskustava sljedee aktivnost e se provesti na tijekom poetka programskog razdoblja:
Pregled raspoloivosti podataka za zajednike pokazatelje (ili zamjenske pokazatelje) te procjena

slabosti i nedostataka u prikupljanju podataka;
Tijekom ovog procesa, nakon podnoenja programa, provest e se detaljan pregled raspoloivosti podataka
za zajednike kontekst pokazatelje (pogotovo pokazatelje uinka) te procjena slabosti i nedostataka u
prikupljanju podataka. Nedostatak podataka e se analizirati kako bi se identificirali odgovarajui koraci
koje treba poduzeti kako bi se osigurala odgovarajua dostupnost kvalitetnih podataka u skladu s rezultatima
analize. Odgovorne institucije bit e angairane za prikupljanje podataka, posebno za okoline kontekst
pokazatelje koji nedostaju, kako bi se uspostavila metodologija i pripremilo za postavljanje sustava do kraja
2015. za uinkovito prikupljanje podataka od 2016. najkasnije. Do poetka 2017., svi zajedniki kontekst
pokazatelji i/ili zamjenski pokazatelji bit e dostupni (osim u opravdanim sluajevima, na primjer podaci o
statusu ouvanosti poljoprivrednih stanita, koji e biti dostupni do 2019. U skladu s obvezama za
Republiku Hrvatsku). U sluaju zamjenskih pokazatelja, procjena e se provesti kako bi se osigurala njihova
primjerenost. To e omoguiti pravovremenu dostupnost podataka za proirena godinja izvjea o
provedbi.
Tijekom provedbe PRR-a, provest e se kontinuirano praenje kvalitete podataka te e se poduzeti
odgovarajue mjere za nadogradnju kvalitete podataka ili uzeti u obzir daljnje indikacije na razini EU-a.
Odgovarajua financijska sredstva e biti namijenjena za gore navedeno
procjena uspostavljenog sustava praenja i evaluacije u Agenciji za plaanja/Upravljakom tijelu i

daljnji razvoj sustava;
Uspostavljen sustav prikupljanja i pohrane podataka e se provjerit u Agenciji za plaanja u poljoprivredi,

ribarstvu i ruralnom razvoju. Na temelju tih rezultata, koordinacija sa IPA projektom Jaanje kapaciteta
hrvatske Agencije za plaanja za nove ZPP i ZRP reforme e omoguiti odgovarajuu nadogradnju
softvera za praenje prikupljanja podataka u APPRRR-u i utvrivanje dodatnih potreba.
Primjeri dobre prakse drugih drava lanica u organizaciji sustava praenja i evaluacije bit e dodatno
analizirani. Provest e se procjena potreba treninga i adekvatnih aktivnosti jaanja kapaciteta ukljuujui i i
inicijalni trening za lanove RSE-RR. Metodologija za praenje mjera Poljoprivreda- okoli-klimatski uvjet
e biti postavljena. Specifini vodii za obveze izvjetavanja o aktivnostima/uincima LAG-va bit e
napravljeni . Ove aktivnosti stvorit e solidnu osnovu za evaluacijske aktivnosti. Osim toga, sljedee
aktivnosti evaluacije i praenja e se provesti s naglaskom na specifine teme koje proizlaze iz samog PRR
2014. - 2020.:
Ex-post evaluacija IPARD programa;

Praenje kretanja razvojnih trendova i analiza konteksta; kontinuirano praenje promjena u
kontekstu intervencija na podruju primjene programa u odnosu na poetno stanje (koristei
zajednike i specifine kontekst pokazatelje);
585
Praenje napretka u odnosu na postavljene vrijednosti pokazatelja ciljeva i planiranih izlaznih

pokazatelja i izrada godinjih izvjea o provedbi
Procjena programskih intervencija analizom pokazatelja rezultata i komplementarnih pokazatelja
rezultata, a uzimajui u obzir relevantna evaluacijska pitanja i procjenu viestrukih uinaka i
sinergija u odnosu na fokus podruja. S obzirom na alokaciju sredstava ovog Programa, poseban
naglasak e biti na analizi provedbe i uinka operacija, s kojima se ulae u modernizaciju, a koje
spadaju pod podmjere 4.1. i 4.2. te njihov doprinos Prioritetu 2;
Procjena doprinosa Programa ciljevima ZPP-a (odriva proizvodnja hrane, odrivo upravljanje
prirodnim resursima i klimatskim promjenama te uravnoteeni teritorijalni razvoj) putem analize
promjena vrijednosti pokazatelja uinka;
Procjena utjecaja Programa na horizontalne ciljeve (okoli, ublaavanje i prilagodba klimatskim
promjenama te inovacije). Poseban naglasak e biti na doprinosu programa zatiti okolia, s osobitim
naglaskom na bioraznolikost putem praenja poljoprivredno-okolinih mjera
Procjena doprinosa Programa tematskim ciljevima Strategije EU 2020 ukljuujui doprinos PRR-a
glavnim ciljevima;
Procjena dodane vrijednosti integriranog pristupa putem LEADER lokalnih razvojnih strategija te
potpore evaluacijskim aktivnostima poduzetim na razina lokalne akcijske grupe;
Procjena koritenja sredstava mjere iz Tehnike pomoi;
Doprinos Nacionalne mree za ruralni razvoj u provedbi i dostizanju ciljeva politike ruralnog
razvoja;
Raznovrsna praenja: informacije o godinama starosti i spolu bit e zabiljeena za svakog
podnositelja prijave;
Aktivnosti u svrhu praenja provedbe preporuka evaluacije. Svaka provedena evaluacija proizvest e
preporuke o razliitim aspektima. Posljedino e Upravljako tijelo pratiti preporuke i poduzimati
aktivnosti s ciljem uvaavanja istih;
irenje rezultata evaluacije;
Izgradnja evaluacijskih kapaciteta;
Ex-ante evaluacija budueg razdoblja (2021.-2027.);
Ex-post evaluacija PRR 2014.-2020.
Poljoprivredno-okolino praenje
Bit e uspostavljen poseban program za poljoprivredno-okolino praenje. Procijenit e promjene u
bioraznolikosti, povezanost prirodnih stanita i poboljanja ruralnog krajobraza. Ova aktivnost e procijeniti
koje poljoprivredno-okoline operacije/tehnike imaju najvei utjecaj na ouvanje bioraznolikosti u
Hrvatskoj. Utvrdit e se poetno stanje pomou karata stanita proizalih pomou daljinskog istraivanja i
analize statistike krajobraza. Ovo e biti potpomognuto s terenskim podacima o strukturi biljnih i
ivotinjskih stanita. Agro-okolinim i umarskim operacijama bit e dodijeljeni kriteriji za uspjenost
ukljuujui imbenike kao to su prisutnost indikatorskih vrsta, indeksa bioloke raznolikosti i indeksa
krajobrazne raznolikosti. Budui da je teko procijeniti protuinjeninom evaluacijom, usporedba e se
napraviti u odnosu na nacionalne pokazatelje. Ovo e pruiti informaciju do koje razine su intervencije
dovele do poboljanja na podruju primjene u odnosu na nacionalnu razinu. Gdje je to mogue koristit e se
kvantitativni podaci; kvalitativni podaci e takoer pruiti uvid o utjecaju intervencija iz poljoprivrednookolinog programa; posljedino provest e se specifine ankete meu korisnicima mjera poljoprivrednaokoli-klimatski uvjeti u svrhu pruanja uvida u bolji uinak mjera. To e omoguiti provjeru za neformalne
godinje evaluacijske planove koji su opisani dolje.
Kako bi se uinkovito planirao vremenski okvir evaluacijskih aktivnosti, retrogradno planiranje e se
586
koristiti za neformalno viegodinje planiranje kao neformalni unutarnji alat za upravljanje.

Nain provoenja i planiranja evaluacijskih aktivnosti bit e sastavni dio neformalnog Godinjeg plana
evaluacije kojeg izrauje RSE-RR. Uz gore navedene evaluacijske aktivnosti, specifine i ad-hoc
evaluacijske aktivnost e se provoditi tijekom razdoblja provedbe programa na temelju potreba i rezultata
provedenih evaluacija, odgovarajuih preporuka Odbora za praenje i drugih evaluacijskih dionika. Svaki
godinji plan mora ukljuiti kao horizontalnu temu irenje rezultata i aktivnosti jaanja kapaciteta koje e se
provoditi tijekom provedbe programa. Ovi Godinji planovi evaluacije e takoer predvidjeti naine
pripreme i provedbe natjeaja za ugovaranje vanjskih strunjaka za potrebe evaluacije, naine irenje
rezultata evaluacije, plan izgradnje evaluacijskih kapaciteta, naine angairanja drugih institucija pri
prikupljanju podataka, prijedloge izmjena EP itd. RSE-RR e pripremiti kratko izvjee o preporukama u
2017. u vezi napretka Evaluacijskog plana, predloiti izmjene i osigurati potrebnu preraspodjelu sredstava.
9.4. Podaci i informacije

Kratki opis sustava za snimanje, odravanje, upravljanje i izvjeivanje o statistikim informacijama o
provedbi programa ruralnog razvoja i pruanju podataka za praenje radi ocjenjivanja. Utvrivanje izvora
podataka koji e se upotrebljavati, nedostataka u podacima, moguih institucijskih pitanja u vezi s
pruanjem podataka i moguih rjeenja. Ovaj odjeljak trebao bi pokazati da e odgovarajui sustav za
upravljanje podacima biti pravodobno operativan.
Dosadanja evaluacija IPARD programa je pokazala potrebu za ranom uspostavom adekvatnog prikupljanja
podatka. Jasno definiranje i razumijevanje svakog pokazatelja, zajedno s metodologijom prikupljanja
podataka za izraun vrijednosti istih je osnova za uinkovito provoenje svake evaluacije.
U programskom razdoblju 2014. - 2020. predvieni su sljedei zajedniki pokazatelji:
1. Kontekst pokazatelji
2. Pokazatelji uinka
3. Pokazatelji cilja
4. Komplementarni pokazatelji rezultata
5. Izlazni pokazatelji
Kontekst pokazatelji
Vrijednosti zajednikih kontekst pokazatelja prikuplja Europska komisija iz Eurostata, obrauje ih te
prosljeuje Upravljakom tijelu. Eurostat dobiva te podatke od drava lanica. Podaci za izraun znaajnog
broja kontekst pokazatelja trenutano se u Hrvatskoj ne prikupljaju te se pokazatelji ne prate tj. Eurostat
nema podatke za RH. Veinom su to pokazatelji koji se odnose na poljoprivredni okoli. Poetkom
programskog razdoblja nedostatak podataka e biti detaljno analiziran te e se adekvatno postupiti sukladno
rezultatima analize.
Pokazatelji cilja
Izvor podataka za izraun pokazatelja cilja bit e baze podataka koje vodi APPRRR, a za baznu godinu
statistike baze podataka. Oekivane vrijednosti predvienih pokazatelja ciljeva su prikazani u Indikator
planu.
587
Komplementarni pokazatelji rezultata

Zajedniki komplementarni pokazatelji rezultata procjenjuju primarne i sekundarne uinke i sinergiju
operacija u odnosu na odreeno fokus podruje. Primarni uinak zabiljeen je u bazi podataka operacija kao
izlazni pokazatelj operacije, koja pripada fokus podruju pod kojom je ista programirana. Operacije koje su
programirane pod jednim fokusom takoer mogu imati sekundarni uinak na druga fokus podruja, to je u
Indikator planu predvieno kroz "sekundarni efekt. Sekundarni efekt e biti identificiran u bazi podataka
APPRRR te e se mjeriti putem evaluacijskih aktivnosti.
Izlazni pokazatelji
Relevantni izlazni pokazatelji se prate u bazi podataka operacija i prikazuju putem tablica praenja koje
ispunjava APPRRR. Tablice praenja pokazuju kumulativno vrijednosti izlaznih pokazatelja operacija u
odnosu na planirane vrijednosti izlaznih pokazatelja predvienih u Indikator planu.
Svi kljuni podaci za svaku operaciju odabranu za financiranje, kao i za zavrene operacije evidentirat e se
u elektronikoj bazi podataka operacija, koju ispunjava i kojom upravlja APPRRR. Pristup bazi podataka
operacija bit e omoguen Upravljakom tijelu. Temeljem prikupljenih podataka, na mjesenoj bazi
ispunjavaju se tablice za praenje. Koristei podatke dostavljenog izvjea kao i tablica za praenje,
Upravljako tijelo e izraivati Godinja izvjea o provedbi Programa (GI).
Na zahtjev Upravljakog tijela i/ili ugovorenog evaluatora svi ugovoreni korisnici Programa imaju obvezu
suraivati u smislu dostavljanja podataka ili omoguavanja uvida u projektnu i poslovnu dokumentaciju za
potrebe provedbe evaluacija. U ugovorima s korisnicima navest e se da su duni dostaviti podatke za
praenje i evaluaciju. To ukljuuje podnoenje informacija ne samo putem prijave i zahtjeva za isplatu ve i
putem predvienih anketa i anketa metodom uzorka.
APPRRR IT sustav
Softver koji se trenutano koristi u APPRRR-u se aurira u okviru IPA projekta Jaanje kapaciteta hrvatske
Agencije za plaanja za nove ZPP i ZRP reforme kako bi se osiguralo ispunjavanje obveza za PRR 2014.2020.
Sustav e predvidjeti jedinstvenu on-line aplikaciju putem AGRONET-a prema principu jednokratnog
kodiranja, koji je trenutano na snazi.
Sudjelovanje UT-a u Upravnom odboru projekta osigurat e sve potrebe UT-a i APPRR-a. Poetna
auriranja predviena su u drugoj polovici 2014., ukljuujui i probu PRR mjera. Provedba IT projekta se
provodi u sinergiji s planiranim provoenjem PRR mjera, kako bi se osiguralo da ne postoje nedostatci
informacijskog sustava i administrativne slabosti. Sustav e biti potpuno operativan i nadograen do 2016.
Projekt isto tako ukljuuje informativnu kampanju za korisnike sustava i aktivnosti jaanja kapaciteta
zaposlenika.
Sustav e biti potpuno interoperativan omoguavajui generiranje i koritenje podataka za praenje u
drugim sustavima.
Vanjski izvori podataka
S obzirom na raznoliku prirodu programa, postoje nekoliko moguih vanjskih izvora informacija od kojih se
mogu traiti informacije koje bi pomogle u procjeni i dostizanju uinka programa, kako to su:
588
statistiki podaci UT-a i APPRRR-a (npr. popis poljoprivrede, upisnik poljoprivrednih gospodarstva,
sustav identifikacije zemljinih estica, istraivanje o strukturi poljoprivrednih gospodarstva,
poljoprivredno knjigovodstvo (FADN). Budui da se ovi statistiki podaci skupljaju unutar kue,
uspostavit e se neformalna procedura za njihovo koritenje;
baze podataka i informacije iz drugih izvora (npr. Hrvatskog zavoda za statistiku i Hrvatske
Agencije za zatitu okolia, u skladu s sporazumima i protokolima;
dodatno i specifino anketiranje korisnika putem javne nabave kao bi se procijenio iri uinak;
Analize znanstvenih institucija i NGO-a o programu putem prikupljanja podataka ili javnom
nabavom
neovisne analize programa putem javne nabave.
To e biti definirano u sklopu RSE-RR

Nadalje, podaci iz Integriranog administrativnog i kontrolnog sustava (IAKS) i sustava upravljanja
podacima za evaluacijske potrebe primjereno e se koristiti.
[1] U popisu kontekst pokazatelja, moe se vidjeti koji nedostaju.
9.5. Raspored
Kljune etape tijekom programskog razdoblja i okvirni prikaz vremena potrebnog kako bi se osiguralo da su
rezultati dostupni u odgovarajue vrijeme.
Neophodno je osigurati da se sve aktivnosti koje se odnose na praenje i evaluaciju provedu u odgovarajue
vrijeme, potujui slijed provedbe s obzirom na vrijeme kada je potrebna odreena informacija.
Pravovremeno planiranje omoguit e planiranje i predvianje radnih zadataka za svako tijelo ukljueno u
sustav praenja i evaluacije. Aktivnosti praenja i evaluacije pruit e potrebne informacije u
odgovarajuem trenutku, osobito informacije za potrebe izrade godinjih (i poboljanih godinjih) te
zavrnog izvjea o provedbi programa.
Vremenski okvir odvijanja planiranih aktivnosti EP prikaza je u Slici 9 i u skladu s neformalnim alatom za
retrogradno planiranje
Aktivnosti
Ex-post evaluacija IPARD programa
Uspostava i rad RSE-RR
Godina provedbe i trajanje

Zapoet e tijekom 2015., a
zavriti najkasnije u etvrtom
kvartalu 2016.
Uspostava u prvoj godini
provedbe programa te
odravanje sastanaka radne
skupine najmanje tri puta
godinje
589
Izvjetavanje
Izvjee e biti objavljeno na
web stranicama ministarstva te
poslano EK do kraja 2016.
Informacije e biti prikazane u
svakom GI, u okviru napretka u
provedbi EP
Procjena uspostavljenog sustava praenja i evaluacije

u Agenciji za plaanja/Upravljakom tijelu i pregled
raspoloivosti podataka za zajednike pokazatelje
ukljuujui daljnji razvoj sustava priprema
podataka, izrada metodologije, kontinuirano praenje
kvalitete podataka
Izgradnja evaluacijskih kapaciteta
Praenje napretka u odnosu na postavljene vrijednosti

pokazatelja ciljeva i planiranih izlaznih pokazatelja
Nakon podnoenja programa i u

prvoj godini provedbe, neke
aktivnosti mogu biti u tijeku
Nakon podnoenja programa i u
prvoj godini provedbe (procjena
potreba osposobljavanja, vodii
za evaluaciju ); druge aktivnosti
bit e u tijeku
Tijekom cijele provedbe
programa
Informacija e biti u GI
dostavljenom u 2016., a
informacija o kontinuiranom
praenju kvalitete podataka bit
e prikazana u proirenim
godinjim izvjeima
Informacija e biti u GI
dostavljenom u 2016 te svakom
GI

svakom GI
Procjena programskih intervencija analizom

pokazatelja rezultata i komplementarnih pokazatelja
rezultata, a uzimajui u obzir relevantna evaluacijska
pitanja i procjenu primarnih i sekundarnih uinaka
operacija u odnosu na fokus podruja
Procjena doprinosa Programa ciljevima zajednike
poljoprivredne politike: odriva proizvodnja hrane,
odrivo upravljanje prirodnim resursima i klimatskim
promjenama te uravnoteeni teritorijalni razvoj
Tijekom provedbe programa

poboljanim GI u 2017. i 2019.
godini te u zavrnom izvjeu i
Ex-post izvjeu PRR 2014.2020.
Poljoprivredno-okolino praenje i procjena uinka

programa
Tijekom provedbe programa

poboljanim GI u 2017. i 2019.
godini te u zavrnom izvjeu i
Ex-post izvjeu PRR 2014.2020.
Specifine i ad-hoc evaluacijske aktivnosti
Provodit e se tijekom razdoblja

provedbe Programa na temelju
uoenih potreba i rezultata
provedenih evaluacija

svakom GI, u okviru napretka u
provedbi EP
irenje rezultata evaluacije
Provodit e se tijekom razdoblja

provedbe Programa u skladu sa
godinjim planovima evaluacije

svakom GI
Procjena utjecaja Programa na horizontalne ciljeve:

okoli, ublaavanje i prilagodba klimatskim
promjenama i inovacije
Procjena doprinosa Programa ruralnog razvoja
tematskim ciljevima Strategije EU 2020
Procjena koritenja sredstava mjere Tehnika
pomo
Procjena koritenja integriranog pristupa kroz lokalne
razvojne strategije LAG-ova
Doprinos Nacionalne mree za ruralni razvoj provedbi
i dostizanju ciljeva Programa
Analiza razvojnih trendova i analiza podruja
primjene Programa
590
Ex-ante evaluacija budueg razdoblja (2021.-2027.)
Najkasnije tijekom 2020. pa sve

do podnoenja PRR 2021.-2027.
Ex-post evaluacija PRR-a 2014.-2020.
Najkasnije tijekom 2024.
Informacija e biti prikazana u

zavrnom izvjeu, a
evaluacijsko izvjee e biti
sastavni dio budueg PRR-a
Expost izvjee e se dostaviti
EK najkasnije do 31. prosinca
2024.
Vremenski okvir evaluacijskih aktivnosti
9.6. Komunikacija
Opis naina na koji e se rezultati evaluacije objaviti ciljanim primateljima, ukljuujui opis mehanizama
uspostavljenih za praenje uporabe rezultata ocjenjivanja.
U skladu s lankom 54. Uredbe (EU) br. 1303/2013, sve provedene evaluacije bit e dostupne javnosti. Uz
samu obvezu objave evaluacijskih izvjea, rezultati evaluacije e biti uinkovito i pravodobno priopeni
ciljanim skupinama te iroj javnosti.
Odgovarajue aktivnosti irenja rezultata evaluacija kao i procjena potrebnih informacija za svaku ciljanu
skupinu bit e predviene Godinjim planom evaluacije kojeg izrauje RSE-RR. Aktivnost e se razvijati u
uskoj suradnji s Odjelom odgovornim za promidbu programa, Upravljakog tijela i u skladu sa
cjelokupnom komunikacijskom strategijom Programa.
irenje rezultata evaluacija e se indikativno obavljati na dva naina:
Unutar kue - ciljajui na djelatnike i donosioce odluka Upravljakog tijela i APPRRR, posebno
vezanih za provedbu preporuka evaluacije te za cjelokupnu provedbu PRR 2014.-2020. Osigurat e
se interna dostupnost rezultati praenja i evaluacije kako bi se poboljala uinkovita provedba
programa. Vanjski strunjaci ugovoreni za provoenje evaluacije e uz izradu evaluacijskog
izvjea, imati i obvezu prezentiranja rezultata evaluacije putem radionica Upravljakom tijelu i
APPRRR te, po potrebi, na sastancima Odbora za praenje provedbe programa i/ili Nacionalne
ruralne mree. Nadalje,Odbor za praenje e redovito dobivati rezultate praenja i evaluacije kao bi
dobio informacije u smislu odluivanja o potencijalnim izmjenama programa ili njegove provedbe.
Ovakvo sirenje informacija je presudno za maksimalno koritenje rezultata aktivnosti praenja i
evaluacije te u konanici poboljala uinkovitost programa.
Vanjsko irenje informacija - ciljajui na iru javnost. U skladu sa naelom transparentnosti fondova
EU, evaluacijska izvjea bit e objavljena na web stranicama Ministarstva poljoprivrede. Evaluatori
e biti duni uz izradu sveukupnog izvjea, dostavljati i saetak izvjea s jasno prikazanim
rezultatima evaluacija, koja e takoer biti javno dostupna. Ovi saeci izvjea bit e predstavljeni
na takav nain da raznim dionicima mogu jasno predoiti provedbu programa i koje aktivnosti
praenje i evaluaciju se planiraju. Uz navedeno, Upravljako tijelo e iriti informacije putem
meuresorne ERS, Nacionalne ruralne mree te kroz GI o provedbi. Po potrebi e se koristiti i drugi
odgovarajui alati, kao to su broure, priopenja za javnost itd.
RSE-RR e pratiti poduzete radnje na osnovi rezultata evaluacija te pripremiti godinje saeti izvjetaj za
Odbor za praenje.
591
9.7. Resursi
Opis resursa koji su potrebni i predvieni kako bi se proveo plan, ukljuujui naznaku administrativnog
kapaciteta, podataka, financijskih resursa, potreba IT-a. Opis predvienih aktivnosti izgradnje kapaciteta
kako bi se osiguralo da plan ocjenjivanja moe biti u potpunosti proveden.
Odgovarajua razina ljudskih resursa za potrebe praenja i evaluacije predviena je u okviru Upravljakog
tijela i APPRRR te kroz rad RSE-RR. Unutar kue ljudski resursi e se ojaati s specifinim aktivnostima
jaanja kapaciteta putem Tehnike pomoi nakon analize potrebe osposobljavanja. Nadalje, aktivno
sudjelovanje u Grupi strunjaka za praenje i evaluaciju ZPP-a potaknut e aktivnosti evaluacije
Budui da e evaluacijske aktivnosti obavljati vanjski strunjaci putem natjeaja, odgovarajua i dostatna
financijska sredstva, za sve ostale aktivnosti, predviena su kroz mjeru Tehnika pomo. Trokovi osoblja
odjela odgovornog za praenje i evaluaciju u Upravljakom tijelu bit e pokriveni putem Tehnike pomoi.
Ex-ante evaluacija Programa ruralnog razvoja za razdoblje 2014. 2020. je u tijeku te su sredstva
financiranja osigurana iz projekta IPA 2009 (vidi poglavlje 3).
Indikativna raspodjela financijskih sredstava po aktivnostima, a u odnosu na ukupna indikativna sredstva
dodijeljena za provedbu EP, prikazana su u slici 10.
592
Slika 10 Evaluacijski resursi
593
10. FINANCIJSKI PLAN

10.1. Godinji doprinosi EPFRR-a u (EUR)
Vrste regija i
dodatna
sredstva
2014
2015
2016
2017
2018
2019
2020
Total
lanak59. stavak.
toka (a) - Slabije
razvijene i
najudaljenije regije i
na malim egejskim
otocima u smislu
Uredbe (EZ) br.
2019/93
0,00
448.426.250,00
448.426.250,00
282.342.500,00
282.342.500,00
282.342.500,00
282.342.500,00
2.026.222.500,00
Ukupno
0,00
448.426.250,00
448.426.250,00
282.342.500,00
282.342.500,00
282.342.500,00
282.342.500,00
2.026.222.500,00
(od toga) lanak 20.

Uredbe (EU) br.
1303/2013 o priuvi
za ostvarenje
postignua
0,00
26.905.575,00
26.905.575,00
16.940.550,00
16.940.550,00
16.940.550,00
16.940.550,00
121.573.350,00
Ukupni okvirni iznos namijenjen potporama za ciljeve povezane s klimatskim promjenama
905.771.566,94
594
10.2. Jedinstvena stopa doprinosa EPFRR-a za sve mjere podijeljena po vrsti regije kako se navodi u lanku 59. stavku 3. Uredbe (EU)
br. 1305/2013.
lanak kojim se utvruje maksimalna stopa doprinosa.
lanak59. stavak 3. toka (a) - Slabije razvijene i najudaljenije regije i na malim egejskim otocima u smislu Uredbe (EZ) br. 2019/93
595
Primjenjiva
stopa
doprinosa
EPFRR-a
85%
Minimalna
primjenjiva
stopa
doprinosa
EPFRR-a
2014. 2020.
(%)
20%
Maksimalna
primjenjiva
stopa
doprinosa
EPFRR-a
2014. 2020.
(%)
85%
10.3. Ralamba po mjeri ili vrsti operacije s posebnom stopom doprinosa EPFRR-a (EUR ukupno za razdoblje od 2014. do 2020.)
10.3.1. M01 - Prenoenje znanja i aktivnosti informiranja (l. 14.)
Vrste regija i dodatna sredstva
lanak59. stavak 3. toka

(a) - Slabije razvijene i
najudaljenije regije i na
malim egejskim otocima u
smislu Uredbe (EZ) br.
2019/93
Glavno
Primjenjiva stopa
doprinosa EPFRR-a
2014. 2020. (%)
Primjenjiva stopa
doprinosa EPFRR-a
s l. 59. stavkom 4.
tokom (g) 2014.
2020. (%)
Stopa koja se
primjenjuje na
financijske
instrumente u
nadlenosti
upravljakog tijela
2014. 2020. (%)
Stopa koja se
primjenjuje na
financijski
instrument u
nadlenosti
upravljakog tijela
s lankom 59.
stavkom 4. tokom
(g) 2014. 2020.
(%)
Okvirni
iznos
financijskih
instrumenata
EPFRR-a
2014. 2020.
85%
Ukupni
planirani
doprinos
Unije
2014.
2020.
0.00 (2A)
0.00 (2B)
0.00 (3A)
0.00 (P4)

(a) - Mjere iz lanaka 14.,
27. i 35., za lokalni razvoj
u sklopu inicijative
LEADER iz lanka 32.
Uredbe (EU) br.
1303/2013 i za operacije u
skladu s lankom 19.
stavkom 1. tokom (a)
alinejom i.
90%
3,600,000.00
(2A)
1,800,000.00
(2B)
600,000.00
(3A)
6,000,000.00
(P4)
Ukupno
0,00
596
12.000.000,00
10.3.2. M02. Savjetodavne slube, slube za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i pomo poljoprivrednim gospodarstvima (l. 15.)

2019/93
Glavno
Primjenjiva stopa
doprinosa EPFRR-a
2014. 2020. (%)
Primjenjiva stopa
doprinosa EPFRR-a
s l. 59. stavkom 4.
tokom (g) 2014.
2020. (%)
Stopa koja se
primjenjuje na
financijske
instrumente u
nadlenosti
upravljakog tijela
2014. 2020. (%)
Stopa koja se
primjenjuje na
financijski
instrument u
nadlenosti
upravljakog tijela
s lankom 59.
stavkom 4. tokom
(g) 2014. 2020.
(%)
Okvirni
iznos
financijskih
instrumenata
EPFRR-a
2014. 2020.
85%
Ukupni
planirani
doprinos
Unije
2014.
2020.
1,800,000.00
(2A)
1,800,000.00
(2B)
14,400,000.00
(P4)
Ukupno
0,00
597
18.000.000,00
10.3.3. M03 - Programi kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu (l. 16.)


2019/93
Glavno
Primjenjiva stopa
doprinosa EPFRR-a
2014. 2020. (%)
Primjenjiva stopa
doprinosa EPFRR-a
s l. 59. stavkom 4.
tokom (g) 2014.
2020. (%)
Stopa koja se
primjenjuje na
financijske
instrumente u
nadlenosti
upravljakog tijela
2014. 2020. (%)
Stopa koja se
primjenjuje na
financijski
instrument u
nadlenosti
upravljakog tijela s
lankom 59.
stavkom 4. tokom
(g) 2014. 2020.
(%)
Okvirni
iznos
financijskih
instrumenata
EPFRR-a
2014. 2020.
85%
Ukupni
planirani
doprinos
Unije
2014.
2020.
6,000,000.00
(3A)
Ukupno
0,00
598
6.000.000,00
10.3.4. M04 - Ulaganja u fiziku imovinu (l. 17.)


2019/93
Glavno
Primjenjiva stopa
doprinosa EPFRRa 2014. 2020. (%)
Primjenjiva stopa
doprinosa EPFRRa s l. 59. stavkom
4. tokom (g) 2014.
2020. (%)
Stopa koja se
primjenjuje na
financijske
instrumente u
nadlenosti
upravljakog tijela
2014. 2020. (%)
Stopa koja se
primjenjuje na
financijski
instrument u
nadlenosti
upravljakog tijela
s lankom 59.
stavkom 4. tokom
(g) 2014. 2020.
(%)
Okvirni
iznos
financijskih
instrumenata
EPFRR-a
2014. 2020.
85%
Ukupni
planirani
doprinos
Unije 2014.
2020.
305,046,000.00
(2A)
18,144,000.00
(2C+)
73,710,000.00
(3A)
79,947,000.00
(5C)
67,473,000.00
(5D)
22,680,000.00
(P4)
Ukupno
0,00
Ukupan doprinos Unije rezerviran za operacije iz podruja primjene lanka 59. stavka 6. Uredbe (EU) br. 1305/2013
599
567.000.000,00
170.100.000,00
10.3.5. M05 Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala naruenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim dogaajima te
uvoenje odgovarajuih preventivnih aktivnosti (lanak 18.)
lanak59. stavak 3.toka

2019/93
Glavno
Primjenjiva stopa
Primjenjiva stopa
4. tokom (g) 2014.
2020. (%)
Stopa koja se
primjenjuje na
financijske
instrumente u
nadlenosti
upravljakog tijela
2014. 2020. (%)
Stopa koja se
primjenjuje na
financijski
instrument u
nadlenosti
upravljakog tijela
s lankom 59.
stavkom 4. tokom
(g) 2014. 2020.
(%)
Okvirni
iznos
financijskih
instrumenata
EPFRR-a
2014. 2020.
85%
Ukupni
planirani
doprinos
Unije 2014.
2020.
100,400,000.00
(3B)
Ukupno
0,00
600
100.400.000,00
10.3.6. M06 - Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja (l. 19.)


2019/93
Glavno
Primjenjiva stopa
Primjenjiva stopa
4. tokom (g) 2014.
2020. (%)
Stopa koja se
primjenjuje na
financijske
instrumente u
nadlenosti
upravljakog tijela
2014. 2020. (%)
Stopa koja se
primjenjuje na
financijski
instrument u
nadlenosti
upravljakog tijela
s lankom 59.
stavkom 4. tokom
(g) 2014. 2020.
(%)
Okvirni
iznos
financijskih
instrumenata
EPFRR-a
2014. 2020.
85%
Ukupni
planirani
doprinos
Unije 2014.
2020.
67,800,000.00
(2A)
0.00 (2B)
113,000,000.00
(6A)

LEADER iz lanka 32.
Uredbe (EU) br.
skladu s lankom 19.
alinejom i.
90%
0.00 (2A)
45,200,000.00
(2B)
0.00 (6A)
Ukupno
0,00
601
226.000.000,00
10.3.7. M07 - Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim podrujima (l. 20.)

2019/93
Glavno
Primjenjiva stopa
Primjenjiva stopa
4. tokom (g) 2014.
2020. (%)
Stopa koja se
primjenjuje na
financijske
instrumente u
nadlenosti
upravljakog tijela
2014. 2020. (%)
Stopa koja se
primjenjuje na
financijski
instrument u
nadlenosti
upravljakog tijela
s lankom 59.
stavkom 4. tokom
(g) 2014. 2020.
(%)
Okvirni
iznos
financijskih
instrumenata
EPFRR-a
2014. 2020.
85%
Ukupni
planirani
doprinos
Unije 2014.
2020.
226,000,000.00
(6B)
Ukupno
0,00
602
226.000.000,00
10.3.8. M08 - Ulaganja u razvoj umskih podruja i poboljanje isplativosti uma (l. 21.-26.)

2019/93
Glavno
Primjenjiva stopa
doprinosa EPFRR-a
2014. 2020. (%)
Primjenjiva stopa
doprinosa EPFRR-a
s l. 59. stavkom 4.
tokom (g) 2014.
2020. (%)
Stopa koja se
primjenjuje na
financijske
instrumente u
nadlenosti
upravljakog tijela
2014. 2020. (%)
Stopa koja se
primjenjuje na
financijski
instrument u
nadlenosti
upravljakog tijela
s lankom 59.
stavkom 4. tokom
(g) 2014. 2020.
(%)
Okvirni
iznos
financijskih
instrumenata
EPFRR-a
2014. 2020.
85%
Ukupni
planirani
doprinos
Unije
2014.
2020.
36,705,085.72
(2C+)
1,595,873.30
(6A)
40,699,040.98
(P4)
Ukupno
0,00
603
79.000.000,00
10.3.9. M09 - Uspostavljanje skupina proizvoaa i organizacija (l. 27.)


2019/93
Primjenjiva stopa
doprinosa EPFRR-a
2014. 2020. (%)
Primjenjiva stopa
doprinosa EPFRR-a
s l. 59. stavkom 4.
tokom (g) 2014.
2020. (%)
Stopa koja se
primjenjuje na
financijske
instrumente u
nadlenosti
upravljakog tijela
2014. 2020. (%)
Stopa koja se
primjenjuje na
financijski
instrument u
nadlenosti
lankom 59.
stavkom 4. tokom
(g) 2014. 2020.
(%)
Okvirni
iznos
financijskih
instrumenata
EPFRR-a
2014. 2020.
Ukupni
planirani
doprinos
Unije
2014.
2020.
Glavno
85%
0.00 (3A)

LEADER iz lanka 32.
Uredbe (EU) br.
skladu s lankom 19.
alinejom i.
90%
8,000,000.00
(3A)
Ukupno
0,00
604
8.000.000,00
10.3.10. M10 - Poljoprivreda, okoli i klimatske promjene (l. 28.)


2019/93
Glavno
Primjenjiva stopa
Primjenjiva stopa
4. tokom (g) 2014.
2020. (%)
Stopa koja se
primjenjuje na
financijske
instrumente u
nadlenosti
upravljakog tijela
2014. 2020. (%)
Stopa koja se
primjenjuje na
financijski
instrument u
nadlenosti
upravljakog tijela
s lankom 59.
stavkom 4. tokom
(g) 2014. 2020.
(%)
Okvirni
iznos
financijskih
instrumenata
EPFRR-a
2014. 2020.
85%
Ukupni
planirani
doprinos
Unije 2014.
2020.
8,440,500.00
(5D)
14,647,710.00
(5E)
94,917,528.00
(P4)
Ukupno
0,00
605
118.005.738,00
10.3.11. M11 - Ekoloki uzgoj (l. 29.)


2019/93
Glavno
Primjenjiva stopa
Primjenjiva stopa
4. tokom (g) 2014.
2020. (%)
Stopa koja se
primjenjuje na
financijske
instrumente u
nadlenosti
upravljakog tijela
2014. 2020. (%)
Stopa koja se
primjenjuje na
financijski
instrument u
nadlenosti
upravljakog tijela
s lankom 59.
stavkom 4. tokom
(g) 2014. 2020.
(%)
Okvirni
iznos
financijskih
instrumenata
EPFRR-a
2014. 2020.
85%
Ukupni
planirani
doprinos
Unije 2014.
2020.
109,063,179.97
(P4)
Ukupno
0,00
606
109.063.179,97
10.3.12. M13 - Plaanja povezana s podrujima s prirodnim ogranienjima ili ostalim posebnim ogranienjima (l. 31.)

2019/93
Glavno
Primjenjiva stopa
Primjenjiva stopa
4. tokom (g) 2014.
2020. (%)
Stopa koja se
primjenjuje na
financijske
instrumente u
nadlenosti
upravljakog tijela
2014. 2020. (%)
Stopa koja se
primjenjuje na
financijski
instrument u
nadlenosti
upravljakog tijela
s lankom 59.
stavkom 4. tokom
(g) 2014. 2020.
(%)
Okvirni
iznos
financijskih
instrumenata
EPFRR-a
2014. 2020.
85%
Ukupni
planirani
doprinos
Unije 2014.
2020.
273,360,000.00
(P4)
Ukupno
0,00
607
273.360.000,00
10.3.13. M16 - Suradnja (l. 35.)


2019/93
Glavno
Primjenjiva stopa
doprinosa EPFRR-a
2014. 2020. (%)
Primjenjiva stopa
doprinosa EPFRR-a
s l. 59. stavkom 4.
tokom (g) 2014.
2020. (%)
Stopa koja se
primjenjuje na
financijske
instrumente u
nadlenosti
upravljakog tijela
2014. 2020. (%)
Stopa koja se
primjenjuje na
financijski
instrument u
nadlenosti
lankom 59.
stavkom 4. tokom
(g) 2014. 2020.
(%)
Okvirni
iznos
financijskih
instrumenata
EPFRR-a
2014. 2020.
85%
Ukupni
planirani
doprinos
Unije
2014.
2020.
0.00 (2A)
0.00 (3A)
59. 4. (a) - Mjere iz

lanaka 14., 27. i 35., za
lokalni razvoj u sklopu
inicijative LEADER iz
lanka 32. Uredbe (EU) br.
skladu s lankom 19.
alinejom i.
90%
6,750,000.00
(2A)
750,000.00
(3A)
Ukupno
0,00
608
7.500.000,00
10.3.14. M17 - Upravljanje rizikom (l. 36.-39.)


2019/93
Glavno
Primjenjiva stopa
doprinosa EPFRR-a
2014. 2020. (%)
Primjenjiva stopa
doprinosa EPFRR-a
s l. 59. stavkom 4.
tokom (g) 2014.
2020. (%)
Stopa koja se
primjenjuje na
financijske
instrumente u
nadlenosti
upravljakog tijela
2014. 2020. (%)
Stopa koja se
primjenjuje na
financijski
instrument u
nadlenosti
upravljakog tijela
s lankom 59.
stavkom 4. tokom
(g) 2014. 2020.
(%)
Okvirni
iznos
financijskih
instrumenata
EPFRR-a
2014. 2020.
85%
Ukupni
planirani
doprinos
Unije
2014.
2020.
48,172,367.48
(3B)
Ukupno
0,00
609
48.172.367,48
10.3.15. M18 - Financiranje dodatnih nacionalnih izravnih plaanja za Hrvatsku (l. 40)

2019/93
Glavno
Primjenjiva stopa
Primjenjiva stopa
4. tokom (g) 2014.
2020. (%)
Stopa koja se
primjenjuje na
financijske
instrumente u
nadlenosti
upravljakog tijela
2014. 2020. (%)
Stopa koja se
primjenjuje na
financijski
instrument u
nadlenosti
upravljakog tijela
s lankom 59.
stavkom 4. tokom
(g) 2014. 2020.
(%)
Okvirni
iznos
financijskih
instrumenata
EPFRR-a
2014. 2020.
80%
Ukupni
planirani
doprinos
Unije 2014.
2020.
111,900,000.00
(2A)
Ukupno
0,00
610
111.900.000,00
10.3.16. M19 Potpora za lokalni razvoju sklopu inicijative LEADER (CLLD lokalni razvoj pod vodstvom zajednice) (lanak 35. Uredbe (EU)
br. 13030/2013)

2019/93
Primjenjiva stopa
doprinosa EPFRR-a
2014. 2020. (%)
Primjenjiva stopa
doprinosa EPFRR-a
s l. 59. stavkom 4.
tokom (g) 2014.
2020. (%)
Stopa koja se
primjenjuje na
financijske
instrumente u
nadlenosti
upravljakog tijela
2014. 2020. (%)
Stopa koja se
primjenjuje na
financijski
instrument u
nadlenosti
upravljakog tijela
s lankom 59.
stavkom 4. tokom
(g) 2014. 2020.
(%)
Okvirni
iznos
financijskih
instrumenata
EPFRR-a
2014. 2020.
Ukupni
planirani
doprinos
Unije
2014.
2020.
Glavno
85%
0.00 (6B)
lanak59. stavak 4.toka.

LEADER iz lanka 32.
Uredbe (EU) br.
skladu s lankom 19.
alinejom i.
90%
60,786,652.50
(6B)
Ukupno
0,00
611
60.786.652,50
10.3.17. M20 - Tehnika pomo drava lanica (l. 51. 54.)


2019/93
Glavno
Primjenjiva stopa
doprinosa EPFRR-a
2014. 2020. (%)
Primjenjiva stopa
doprinosa EPFRR-a
s l. 59. stavkom 4.
tokom (g) 2014.
2020. (%)
Stopa koja se
primjenjuje na
financijske
instrumente u
nadlenosti
upravljakog tijela
2014. 2020. (%)
Stopa koja se
primjenjuje na
financijski
instrument u
nadlenosti
upravljakog tijela
s lankom 59.
stavkom 4. tokom
(g) 2014. 2020.
(%)
Okvirni
iznos
financijskih
instrumenata
EPFRR-a
2014. 2020.
85%
Ukupni
planirani
doprinos
Unije
2014.
2020.
55,034,562.05
Ukupno
0,00
612
55.034.562,05
10.4. Indikativna podjela po mjerama za svaki potprogram

Ime tematskog potprograma
Mjera
613
Ukupni planirani doprinos Unije 2014-2020 (EUR)
11. PLAN POKAZATELJA

11.1. Plan pokazatelja
11.1.1. P1: Poticanje prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi, umarstvu i ruralnim podrujima
11.1.1.1. 1A) Poticanje inovacija, suradnje i razvoja baze znanja u ruralnim podrujima
Ciljni pokazatelj(i) za 2014. 2020.
Ciljna vrijednost
2023.

T1: postotak izdataka na temelju lanaka 14., 15. i 35. Uredbe (EU) br. 1305/2013 u odnosu na ukupne izdatke za PRR
(fokus podruje 1A)
Ukupni planirani javni rashodi programa ruralnog razvoja
1,80
2.383.294.499,84
Pokazatelj(i) planiranog ostvarenja za 2014. 2020.
Naziv mjere
Naziv pokazatelja
Vrijednost
Ukupni javni rashodi EUR (osposobljavanje, razmjene

zemljita, demonstracija) (1.1 do 1.3)
13.333.333,34
M02. Savjetodavne slube, slube za upravljanje

poljoprivrednim gospodarstvom i pomo poljoprivrednim
gospodarstvima (l. 15.)
Ukupni javni rashodi EUR (2.1 do 2.3)
21.176.470,59
614
8.333.333,33
11.1.1.2. 1B) Jaanje poveznica izmeu poljoprivrede, proizvodnje hrane i umarstva te

istraivanja i inovacija, ukljuujui u svrhu poboljanog upravljanja okoliem i okoline
uinkovitosti
Ciljna vrijednost
2023.

T2: ukupan broj operacija suradnje za koje je dodijeljena potpora u okviru mjere suradnje (lanak 35. Uredbe (EU)
br. 1305/2013) (skupine, mree/klasteri, pilot-projekti) (fokus podruje 1B)
109,00
Naziv mjere
Naziv pokazatelja
Vrijednost
Br. operativnih skupina koje e primati potporu (uspostava i

rad) (16.1)
33,00
Br. drugih aktivnosti suradnje (skupine, mree/klasteri, pilot

projekti...) (od 16.2 do 16.9)
76,00
615
11.1.1.3. 1C) Poticanje cjeloivotnog uenja i strune izobrazbe u sektorima poljoprivrede i

umarstva
Ciljna vrijednost
2023.

T3: ukupan broj sudionika kojima je pruena izobrazba u skladu s lankom 14. Uredbe (EU) br. 1305/2013 (fokus
podruje 1C)
41.999,00
Naziv mjere
Naziv pokazatelja
Osposobljavanje/stjecanje vjetina (1.1) br. sudionika u
programima osposobljavanjima
616
Vrijednost
41.999,00
11.1.2.1. 2.A) Poboljanje gospodarskih rezultata svih poljoprivrednih gospodarstava i
olakavanje restrukturiranja i modernizacije, osobito u cilju poveanja sudjelovanja u tritu
i trine usmjerenosti, kao i poljoprivredne diversifikacije
Ciljna vrijednost
2023.

T4: postotak poljoprivrednih gospodarstava kojima je dodijeljena potpora u okviru PRR-a za ulaganja u
restrukturiranje ili modernizaciju (fokus podruje 2A)
Broj poljoprivrednih gospodarstava kojima je dodijeljena potpora u okviru PRR-a za ulaganja u restrukturiranje ili modernizaciju
(fokus podruje 2a)
0,78
1.823,00
Pokazatelj konteksta koji se koristi kao nazivnik cilja
Vrijednost bazne
godine
Naziv pokazatelja konteksta

17 Poljoprivredna gospodarstva - ukupno
233.280,00
Naziv mjere
Naziv pokazatelja
Vrijednost

Osposobljavanje/stjecanje vjetina (1.1) ukupni javni rashodi

za osposobljavanje/vjetine
2.666.666,67

4.000.000,00

Predloeni broj korisnika (2.1)

Br. gospodarstava koja primaju potporu radi ulaganja u

poljoprivredna gospodarstva (4.1)
1.823,00
Ukupni javni rashodi za ulaganja u infrastrukturu (4.3)
132.077.647,06
Ukupna ulaganja EUR (javna + privatna)
456.077.647,06
Ukupni javni rashodi (EUR) (4.1.)
226.800.000,00
Ukupni javni rashodi EUR
358.877.647,06
M06 - Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja

(l. 19.)
Br. korisnika (gospodarstava) koji primaju potporu u svojstvu

malih poljoprivrednih gospodarstava za pokretanje poslovanja
(6.3)

(l. 19.)
79.764.705,88

(l. 19.)
79.764.705,88
617
9.333,00
3.529,00
4.235.294,12
5.318,00
7.500.000,00
11.1.2.2. 2.B) Olakavanje ulaska poljoprivrednika s odgovarajuom izobrazbom u sektor

poljoprivrede, a pogotovo generacijske obnove
Ciljna vrijednost
2023.

T5: postotak poljoprivrednih gospodarstava kojima je dodijeljena potpora u okviru PRR-a za plan razvoja poslovanja /
ulaganja za mlade poljoprivrednike (fokus podruje 2B)
Broj poljoprivrednih gospodarstava kojima je dodijeljena potpora u okviru PRR-a za plan razvoja poslovanja / ulaganja za mlade
poljoprivrednike (fokus podruje 2B)
0,43
1.004,00
Vrijednost bazne
godine

233.280,00
Naziv mjere
Naziv pokazatelja
Vrijednost


2.000.000,00

2.000.000,00



(l. 19.)
Br. korisnika (gospodarstava) koji primaju potporu u svojstvu

mladih poljoprivrednika za pokretanje poslovanja (6.1)
1.004,00

(l. 19.)
Br. korisnika (gospodarstava) koji primaju potporu za ulaganja

u nepoljoprivredne djelatnosti u ruralnim podrujima (6.4)
1.221,00

(l. 19.)
Br. korisnika (gospodarstava) koji primaju platne transakcije

(6.5)

(l. 19.)
50.222.222,22

(l. 19.)
50.222.222,22

(l. 19.)
50.222.222,22
618
5.600,00
1.925,00
2.117.647,06
11.1.2.3. 2C+) Improve the sustainability and competitiveness of forest enterprises and
promote Sustainable Forest management
Ciljna vrijednost
2023.

Ukupno ulaganje u modernizaciju tehnologija, strojeva, alata i opreme
86.364.908,00
Ukupna duljina (re)konstruirane umske infrastrukture
430,00
Naziv mjere
Naziv pokazatelja
Vrijednost
21.345.882,35
21.345.882,35
M08 - Ulaganja u razvoj umskih podruja i poboljanje

isplativosti uma (l. 21.-26.)
43.182.453,79
619
11.1.3.1. 3A) Poboljanje konkurentnosti primarnih proizvoaa njihovom boljom
integracijom u poljoprivredno-prehrambeni lanac putem programa kvalitete, dodajui
vrijednost poljoprivrednim proizvodima, putem promicanja na lokalnim tritima i u kratkim
krugovima opskrbe, skupina proizvoaa i meustrukovnih organizacija
Ciljna vrijednost
2023.

T6: postotak poljoprivrednih gospodarstava koja primaju potporu za sudjelovanje u programima kvalitete, lokalnim
tritima i kratkim lancima opskrbe te proizvoakim skupinama/organizacijama (fokus podruje 3A)
Broj poljoprivrednih gospodarstava koja primaju potporu za sudjelovanje u programima kvalitete, lokalnim tritima i kratkim
lancima opskrbe te proizvoakim skupinama/organizacijama (fokus podruje 3A)
0,63
1.462,00
Vrijednost bazne
godine

233.280,00
Naziv mjere
Naziv pokazatelja
Vrijednost


666.666,67

666.666,67
M03 - Programi kvalitete za poljoprivredne proizvode i

hranu (l. 16.)
Broj gospodarstava koja primaju potporu (3.1.)
M03 - Programi kvalitete za poljoprivredne proizvode i

hranu (l. 16.)
Ukupni javni rashodi (EUR) (3.1. do 3.2.)
Br. aktivnosti koje primaju potporu radi ulaganja (npr. u

poljoprivredna gospodarstva, u obradu i plasiranje na trite
poljoprivrednih proizvoda) (4.1 i 4.2)
M09 - Uspostavljanje skupina proizvoaa i organizacija

(l. 27.)
Broj aktivnosti kojima je dodijeljena potpora (osnovane

skupine proizvoaa)

(l. 27.)
Br. gospodarstava koje sudjeluju u skupinama proizvoaa

koje primaju potporu

(l. 27.)
Ukupni javni rashodi (EUR)
Br. poljoprivrednih gospodarstava koja sudjeluju u

suradnji/lokalnom promicanju meu subjektima u lancu
opskrbe (16.4)
620
3.733,00
988,00
7.058.823,53
434,00
173.435.294,12
86.717.647,06
33,00
363,00
8.888.888,89
111,00
833.333,33
11.1.3.2. 3B) Potpora spreavanju rizika i upravljanju rizikom u poljoprivrednom

gospodarstvu
Ciljna vrijednost
2023.

T7: postotak poljoprivrednih gospodarstava koja sudjeluju u programima upravljanja rizicima (fokus podruje 3B)
Broj poljoprivrednih gospodarstava koja sudjeluju u programima upravljanja rizicima (fokus podruje 3B)
3,54
8.267,00
Vrijednost bazne
godine

233.280,00
Naziv mjere
Naziv pokazatelja
Vrijednost
M05 Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog

potencijala naruenog elementarnim nepogodama i
katastrofalnim dogaajima te uvoenje odgovarajuih
preventivnih aktivnosti (lanak 18.)
Br. korisnika za preventivne aktivnosti (5.1) - poljoprivredna

gospodarstva

Br. korisnika za preventivne aktivnosti (5.1) - javni subjekti


Ukupni javni rashodi (EUR) (5.1 do 5.2)
Br. poljoprivrednih gospodarstava kojima se prua potpora

radi premija za osiguranje (17.1)
Ukupni javni rashodi (EUR) (17.1)
Br. poljoprivrednih gospodarstava koja sudjeluju u uzajamnim

fondovima
Br. poljoprivrednih gospodarstava koja djeluju kao sredstvo za

stabilizaciju prihoda (17.3)
621
118.117.647,06
8.267,00
56.673.373,50

Poljoprivreda
Naziv mjere
Naziv pokazatelja
Vrijednost


4.666.666,67

4.666.666,67


Br. aktivnosti potpore za neproduktivna ulaganja (4.4)
26.682.352,94
26.682.352,94
M10 - Poljoprivreda, okoli i klimatske promjene (l. 28.)
Podruje (ha) u okviru mjera za poljoprivredu, okoli i

klimatske uvjete (10.1)
Javni rashodi za ouvanje genetskih resursa (10.2)
M11 - Ekoloki uzgoj (l. 29.)
Podruje (ha) prijelaz na ekoloki uzgoj (11.1)
Podruje (ha) odravanje ekolokog uzgoja (11.2)
M13 - Plaanja povezana s podrujima s prirodnim

ogranienjima ili ostalim posebnim ogranienjima (l. 31.)
Podruje (ha) Okvirna direktiva o vodama (13.1)

Podruje (ha) ostala podruja sa znaajnim prirodnim

ogranienjima (13.2)

Podruje (ha) ostala podruja s posebnim ogranienjima

(13.3)

16.333,00
10.588,00
12.705.882,35
381,00
40.500,00
12.000.000,00
111.667.680,00
16.496,00
41.648,00
128.309.623,50
32.034,00
355.117,00
35.333,00
321.600.000,00
uma
Naziv mjere
Naziv pokazatelja
Vrijednost


2.000.000,00

2.000.000,00




622
7.000,00
1.925,00
2.117.647,06




Broj korisnika za preventivne mjere (8.3.)


Broj operacija (ulaganja kojima se poboljava otpornost i

ekoloka vrijednost umskih ekosustava) (8.5.)
1.583,00

Podruja obuhvaena ulaganjima kojima se poboljava

otpornost i ekoloka vrijednost umskih ekosustava (8.5.)
6.300,00

623
47.881.224,69
11.1.4.1. 4.A) Obnovu, ouvanje i poveanje bioraznolikosti, ukljuujui u podrujima mree

Natura 2000.i u podrujima s prirodnim ogranienjima ili ostalim posebnim ogranienjima i
poljoprivredu velike prirodne vrijednosti, kao istanje europskih krajobraza
Poljoprivreda
Ciljna vrijednost
2023.

T9: postotak poljoprivrednog zemljita za koje su sklopljeni ugovori o upravljanju kojima se podupiru bioraznolikost i/ili
krajobrazi (fokus podruje 4A)
7,68
Poljoprivredno zemljite za koje su sklopljeni ugovori o upravljanju kojima se podupiru bioraznolikost i/ili krajobrazi (ha) (fokus
podruje 4A)
101.105,00
Vrijednost bazne
godine

18 Poljoprivredne povrine - ukupna koritena poljoprivredna povrina (KPP)
1.316.010,00
uma
Ciljna vrijednost
2023.

T8: postotak uma / drugih umskih podruja za koje su sklopljeni ugovori o upravljanju kojima se podupire
bioraznolikost (fokus podruje 4A)
ume / druga umska podruja za koja su sklopljeni ugovori o upravljanju kojima se podupire bioraznolikost (ha) (fokus
podruje 4A)
0,25
6.300,00
Vrijednost bazne
godine

29 Prauma i drugo poumljeno zemljite (FOWL) (000) - ukupno
2.474,00
624
11.1.4.2. 4B) Bolje upravljanje vodama, ukljuujui upravljanje gnojivima i pesticidima

Poljoprivreda
Ciljna vrijednost
2023.

T10: postotak poljoprivrednog zemljita za koje su sklopljeni ugovori o upravljanju radi boljeg gospodarenja vodama
(fokus podruje 4B)
Poljoprivredno zemljite za koje su sklopljeni ugovori o upravljanju radi boljeg gospodarenja vodama (ha) (fokus podruje 4B)
5,18
68.145,00
Vrijednost bazne
godine

1.316.010,00
uma
Ciljna vrijednost
2023.

T11: postotak umskog zemljita za koje su sklopljeni ugovori o upravljanju radi boljeg gospodarenja vodama (fokus
podruje 4B)
umsko zemljite za koje su sklopljeni ugovori o upravljanju radi boljeg gospodarenja vodama (ha) (fokus podruje 4B)
0,25
6.300,00
Vrijednost bazne
godine

2.474,00
625
11.1.4.3. 4.C) Spreavanje erozije tla i bolje upravljanje tlom

Poljoprivreda
Ciljna vrijednost
2023.

T12: postotak poljoprivrednog zemljita za koje su sklopljeni ugovori o upravljanju radi boljeg gospodarenja tlom i/ili
spreavanja erozije tla (fokus podruje 4C)
5,18
Poljoprivredno zemljite za koje su sklopljeni ugovori o upravljanju radi boljeg gospodarenja tlom i/ili spreavanja erozije tla
(ha) (fokus podruje 4C)
68.145,00
Vrijednost bazne
godine

1.316.010,00
uma
Ciljna vrijednost
2023.

T13: postotak umskog zemljita za koje su sklopljeni ugovori o upravljanju radi boljeg gospodarenja tlom i/ili
spreavanja erozije tla (fokus podruje 4C)
umsko zemljite za koje su sklopljeni ugovori o upravljanju radi boljeg gospodarenja tlom i/ili spreavanja erozije tla (ha)
(fokus podruje 4C)
0,25
6.300,00
Vrijednost bazne
godine

2.474,00
626
11.1.5.1. 5A) Poveanje uinkovitosti u koritenju voda u poljoprivredi
Za ovo fokus podruje u strategiji nije odabrana nijedna mjera.
627
11.1.5.2. 5B) Poveanje uinkovitosti u koritenju energije u poljoprivredi i preradi hrane

628
11.1.5.3. 5.C) Olakavanje opskrbe i koritenja obnovljivih izvora energije, nusproizvoda,

otpada, ostataka i drugih neprehrambenih sirovina u svrhu biogospodarstva
Ciljna vrijednost
2023.

T16: ukupno ulaganje u proizvodnju obnovljive energije (EUR) (fokus podruje 5C)
161.237.647,06
Naziv mjere
Naziv pokazatelja
Br. aktivnosti koje primaju potporu radi ulaganja (4.1, 4.3)
629
Vrijednost
796,00
161.237.647,06
94.055.294,12
11.1.5.4. 5D) Smanjenje emisija staklenikih plinova i amonijaka koje uzrokuje

poljoprivredna djelatnost
Ciljna vrijednost
2023.

Grla stoke na koja se odnose ulaganja u stoarstvo s ciljem smanjenja emisija staklenikih plinova i/ili amonijaka (fokus
podruje 5D)
37.800,00
T17: postotak grla stoke na koji se odnose ulaganja u stoarstvo s ciljem smanjenja emisija staklenikih plinova i/ili amonijaka
(fokus podruje 5D)
3,71
T18: postotak poljoprivrednog zemljita za koje su sklopljeni ugovori o upravljanju s ciljem smanjenja emisija
staklenikih plinova i/ili amonijaka (fokus podruje 5D)
0,91
Poljoprivredno zemljite za koje su sklopljeni ugovori o upravljanju s ciljem smanjenja emisija staklenikih plinova i/ili
amonijaka (ha) (fokus podruje 5D)
12.000,00
Vrijednost bazne
godine

21 Grla stoke - ukupno
1.020.180,00
1.316.010,00
Naziv mjere
Naziv pokazatelja
Br. aktivnosti koje primaju potporu radi ulaganja (npr.

skladitenje gnojiva, obrada gnojiva) (4.1, 4.4 i 4.3)
Grla stoke (GS) u koja se tijekom upravljanja stokom ulae

radi smanjenja staklenikih plinova i emisije amonijaka
Podruje (ha) (npr. zeleni pokrov, usjev, smanjena gnojidba,

proirenje...)
630
Vrijednost
1.260,00
37.800,00
113.400.000,00
79.380.000,00
5.000,00
9.930.000,00
11.1.5.5. 5E) Poticanje pohrane i sekvestracije ugljika u poljoprivredi i umarstvu

Ciljna vrijednost
2023.

T19: postotak poljoprivrednog i umskog zemljita za koje su sklopljeni ugovori o upravljanju koji pridonose
sekvestraciji ili pohrani ugljika (fokus podruje 5E)
Poljoprivredno i umsko zemljite za koje su sklopljeni ugovori o upravljanju koji pridonose sekvestraciji ili pohrani ugljika (ha)
(fokus podruje 5E)
0,92
34.960,00
Vrijednost bazne
godine

1.316.010,00
2.474,00
Naziv mjere
Naziv pokazatelja
Podruje (ha) u okviru mjera za poljoprivredu, okoli i

klimatske uvjete za sekvestraciju ugljika
631
Vrijednost
7.460,00
17.232.600,00
podrujima
11.1.6.1. 6.A) Olakavanje diversifikacije, stvaranja i razvoja malih poduzea kao i otvaranje
radnih mjesta
Ciljna vrijednost
2023.

T20: radna mjesta stvorena u projektima za koje je dodijeljena potpora (fokus podruje 6A)
2.014,00
Naziv mjere
Naziv pokazatelja
Vrijednost

(l. 19.)
Br. korisnika (gospodarstava) koji primaju potporu za

pokretanje poslovanja/potporu za ulaganje u nepoljoprivredne
djelatnosti u ruralnim podrujima (6.2 i 6.4)

(l. 19.)
161.428.571,43

(l. 19.)
132.941.176,47






1.877.497,99

Broj operacija za ulaganja u tehnologiju u umarstvu i

primarnu preradu / stavljanje u promet (8.6.)

Ukupno ulaganje EUR (javno + privatno) (8.6.)
632
2.550,00
150,00
3.754.996,00
11.1.6.2. 6B) Poticanje lokalnog razvoja u ruralnim podrujima

Ciljna vrijednost
2023.

Neto stanovnitvo koje ima koristi od poboljanih usluga
1.072.653,00
T21: postotak ruralnog stanovnitva obuhvaenog strategijama lokalnog razvoja (fokus podruje 6B)
Ruralno stanovnitvo obuhvaeno strategijama lokalnog razvoja (fokus podruje 6B)
39,63
1.427.724,00
T22: postotak ruralnog stanovnitva koje ima koristi od poboljanih usluga/infrastruktura (fokus podruje 6B)
29,78
T23: radna mjesta stvorena u projektima za koje je dodijeljena potpora (Leader) (fokus podruje 6B)
180,00
Vrijednost bazne
godine

1 Stanovnitvo - ruralno
56,53
1 Stanovnitvo - srednje
25,37
1 Stanovnitvo - ukupno
4.398.150,00
Naziv mjere
Naziv pokazatelja
Vrijednost
M07 - Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim

podrujima (l. 20.)
Br. aktivnosti koje primaju potporu radi izrade projekta

razvoja sela i planova upravljanja podrujem N2000/HNV
(7.1)
532,00

podrujima (l. 20.)
Br. aktivnosti koje primaju potporu radi ulaganja u malu

infrastrukturu, ukljuujui ulaganja u obnovljive izvore
energije i utedu energije (7.2)
382,00

podrujima (l. 20.)
Br. aktivnosti koje primaju potporu radi ulaganja u temeljne

lokalne usluge za ruralno stanovnitvo (7.4)
473,00

podrujima (l. 20.)
Br. aktivnosti koje primaju potporu radi ulaganja u rekreativnu

/turistiku infrastrukturu (7.5)

podrujima (l. 20.)
Br. aktivnosti koje primaju potporu radi studija/ulaganja u

ruralno, kulturno i prirodno nasljee, ukljuujui podruja
HNV-a (7.6)

podrujima (l. 20.)
Br. aktivnosti koje primaju potporu radi ulaganja u preseljenje

aktivnosti zbog okolia/kvalitete ivota (7.7)

podrujima (l. 20.)
Broj operacija ostalo (7.8.)

podrujima (l. 20.)
Stanovnitvo koje ima koristi od poboljanih

usluga/infrastruktura (7.1; 7.2; 7.4; 7.5.;7.6; 7.7)

podrujima (l. 20.)
M19 Potpora za lokalni razvoju sklopu inicijative

LEADER (CLLD lokalni razvoj pod vodstvom zajednice)
(lanak 35. Uredbe (EU) br. 13030/2013)
Broj odabranih lokalnih akcijskih grupa (LAG)

Stanovnitvo pokriveno LAS-om
1.427.724,00

Ukupni javni rashodi (EUR) pripremna potpora (19.1.)
4.052.443,50
633
1.072.653,00
265.882.352,94
45,00

Ukupni javni rashodi (EUR) potpora za provedbu operacija u

sklopu lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice (CLLD)
(19.2.)
43.226.064,00

Ukupni javni rashodi (EUR) priprema i provedba aktivnosti

suradnje lokalne akcijske grupe (19.3.)
4.052.443,50

Ukupni javni rashodi (EUR) potpora za tekue trokove i

animaciju (19.4.)
634
16.209.774,00
11.1.6.3. 6.C) Jaanje dostupnosti, koritenja i kvalitete informacijsko-komunikacijskih

tehnologija (ICT) u ruralnim podrujima
635
636
11.2. Pregled
planiranog ostvarenja i planiranih rashoda po mjeri i podruju od interesa (generira se automatski)

P2
Mjere
P4
P5
P6
Ukupno
2A
M01
P3
Pokazatelji
2B
2C+
3A
3B
4A 4B 4C 5A 5B
5C
5D
5E
6A
6B
6C
Osposobljavanje/stjecanje
vjetina (1.1) br.
sudionika u programima
osposobljavanjima
9,333
5,600
3,733
23,333
41,999
Osposobljavanje/stjecanje
vjetina (1.1) ukupni
javni rashodi za
osposobljavanje/vjetine
2,666,666.67
2,000,000
666,666.67
6,666,666.67
12,000,000.01
4,000,000
2,000,000
666,666.67
6,666,666.67
13,333,333.34
3,529
1,925
12,513
17,967
4,235,294.12
2,117,647.06
14,823,529.41
21,176,470.59

(osposobljavanje, razmjene
zemljita, demonstracija)
(1.1 do 1.3)
Predloeni broj korisnika
(2.1)
M02
(2.1 do 2.3)
Broj gospodarstava koja

primaju potporu (3.1.)
988
988
7,058,823.53
7,058,823.53
M03
Ukupni javni rashodi
(EUR) (3.1. do 3.2.)
Ukupna ulaganja EUR

(javna + privatna)
456,077,647.06
21,345,882.35
173,435,294.12
26,682,352.94
161,237,647.06
113,400,000
952,178,823.53
358,877,647.06
21,345,882.35
86,717,647.06
26,682,352.94
94,055,294.12
79,380,000
667,058,823.53
M04
M05

(EUR) (5.1 do 5.2)
118,117,647.06
118,117,647.06
Ukupna ulaganja EUR

(javna + privatna)
79,764,705.88
50,222,222.22
161,428,571.43
291,415,499.53
79,764,705.88
50,222,222.22
132,941,176.47
262,928,104.57
M06
M07

(EUR)
M08

(EUR) (8.5.)
265,882,352.94
47,881,224.69
637
265,882,352.94
47,881,224.69

(EUR) (8.6.)
M09
43,182,453.79

(EUR)
1,877,497.99
8,888,888.89
Podruje (ha) u okviru

mjera za poljoprivredu,
okoli i klimatske uvjete
(10.1)
45,059,951.78
8,888,888.89
40,500
Podruje (ha) (npr. zeleni

pokrov, usjev, smanjena
gnojidba, proirenje...)
40,500
5,000
5,000
M10
Podruje (ha) u okviru
mjera za poljoprivredu,
okoli i klimatske uvjete za
sekvestraciju ugljika

(EUR)
M11
111,667,680
9,930,000
7,460
7,460
17,232,600
138,830,280
Podruje (ha) prijelaz na

ekoloki uzgoj (11.1)
16,496
16,496
Podruje (ha) odravanje

ekolokog uzgoja (11.2)
41,648
41,648
128,309,623.5
128,309,623.5
Podruje (ha) Okvirna

direktiva o vodama (13.1)
32,034
32,034
Podruje (ha) ostala

podruja sa znaajnim
prirodnim ogranienjima
(13.2)
355,117
355,117
Podruje (ha) ostala

podruja s posebnim
ogranienjima (13.3)
35,333
35,333

(EUR)
321,600,000
321,600,000

(EUR)
M13
M16
Br. poljoprivrednih
gospodarstava koja
sudjeluju u
suradnji/lokalnom
promicanju meu
subjektima u lancu opskrbe
(16.4)

(16.1 do 16.9)
7,500,000
111
111
833,333.33
8,333,333.33
638
M17
M19

(EUR) (17.1)
56,673,373.5
56,673,373.5
Broj odabranih lokalnih

akcijskih grupa (LAG)
45
45
Stanovnitvo pokriveno
LAS-om
1,427,724
1,427,724

(EUR) pripremna potpora
(19.1.)
4,052,443.5
4,052,443.5

(EUR) potpora za
provedbu operacija u
sklopu lokalnog razvoja
pod vodstvom zajednice
(CLLD) (19.2.)
43,226,064
43,226,064

(EUR) priprema i
provedba aktivnosti
suradnje lokalne akcijske
grupe (19.3.)
4,052,443.5
4,052,443.5

(EUR) potpora za tekue
trokove i animaciju (19.4.)
16,209,774
16,209,774
639
11.3. Sekundarni uinci: utvrivanje moguih doprinosa mjera/podmjera ruralnog razvoja programiranih u okviru odreenoga fokus podruja drugim
fokus podrujima / ciljevima
P1
Fokus podruje iz plana

pokazatelja
P2
P3
P4
P5
P6
Mjera
1A 1B 1C 2A 2B 2C+ 3A 3B 4A 4B 4C 5A 5B 5C 5D 5E 6A 6B 6C
M02. Savjetodavne slube, slube za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i pomo poljoprivrednim gospodarstvima (l. 15.)
M06 - Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja (l. 19.)
2A
M18 - Financiranje dodatnih nacionalnih izravnih plaanja za Hrvatsku (l. 40)
2B
2C+
3A
M05 Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala naruenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim dogaajima te uvoenje odgovarajuih
3B
5C
640
5D
5E
6A
M19 Potpora za lokalni razvoju sklopu inicijative LEADER (CLLD lokalni razvoj pod vodstvom zajednice) (lanak 35. Uredbe (EU) br. 13030/2013)
6B
P4 (FOREST)
M13 - Plaanja povezana s podrujima s prirodnim ogranienjima ili ostalim posebnim ogranienjima (l. 31.)
P4 (AGRI)
641
11.4. U popratnoj je tablici prikazano kako su okoline mjere/programi programirani za ostvarivanje jednog ili vie
okolinih/klimatskih ciljeva
11.4.1. Poljoprivredno zemljite
11.4.1.1. M10 - Poljoprivreda, okoli i klimatske promjene (l. 28.)
Vrsta operacije
ili skupina vrste
operacije
Tipologija
obveza
povezanih s
poljoprivredom,
okoliem i
klimom
Ukupni izdatci
(EUR)
Ukupna
povrina (ha) po
mjeri ili vrsti
operacija
Bioraznolikost,
fokus podruje
4A
O_02: Zatravnjivanje
trajnih nasada
Zatita tla, tehnike

oranja, plitka obrada
tla, konzervativna
zemljoradnja
9.930.000,00
5.000,00
O_8: Odravanje
ekstenzivnih
maslinika
Zatita tla, tehnike

tla, konzervativna
zemljoradnja
36.180.000,00
7.500,00
O_03: Ouvanje
travnjaka velike
prirodne vrijednosti
Odravanje sustava
obradivog zemljita i
travnjaka visoke
(npr. tehnike konje,
runi rad, ostavljanje
etvenih ostataka na
obradivim povrinama
tijekom zime),
uvoenje praksi
ekstenzivne ispae,
prenamjena obradivog
zemljita u travnjak
5.250.000,00
7.000,00
O_06: Uspostava
poljskih traka
Stvaranje i odravanje
ekolokih obiljeja
(npr. granina
podruja zemljita,
tampon-zone,
podruja s cvijeem,
39.360.000,00
20.000,00
642
Upravljanje
vodama,
fokus
podruje
4B
Upravljanje
tlom, fokus
podruje
4C
Smanjenje
emisija
staklenikih
plinova i
amonijaka,
fokus
podruje
5D
Sekvestracija/pohrana
ugljika, fokus
podruje 5E
ivice, drvee)
O_07: Odravanje
ekstenzivnih vonjaka
Zatita tla, tehnike

tla, konzervativna
zemljoradnja
17.232.600,00
7.460,00
O_01: Obrada tla i

sjetva na terenu s
nagibom za oranine
jednogodinje kulture
Zatita tla, tehnike

tla, konzervativna
zemljoradnja
4.230.000,00
5.000,00
O_04: Pilot mjera za

zatitu kosca (Crex
crex)
Odravanje sustava
travnjaka visoke
etvenih ostataka na
obradivim povrinama
tijekom zime),
uvoenje praksi
ekstenzivne ispae,
zemljita u travnjak
878.400,00
600,00
O_05: Pilot mjera za

zatitu leptira
Odravanje sustava
travnjaka visoke
etvenih ostataka na
obradivim povrinama
tijekom zime),
uvoenje praksi
ekstenzivne ispae,
zemljita u travnjak
720.000,00
400,00
11.4.1.2. M11 - Ekoloki uzgoj (l. 29.)

Podmjera
Ukupni
izdatci
(EUR)
Ukupna
povrina
(ha) po
mjeri ili
vrsti
Bioraznolikost,
fokus podruje
4A
643
Upravljanje
vodama,
fokus
podruje
4B
Upravljanje
tlom, fokus
podruje
4C
Smanjenje
emisija
staklenikih
plinova i
amonijaka,
fokus
ugljika, fokus
podruje 5E
podruje
5D
operacija
11.2 - plaanje radi odravanja praksi i metoda ekolokog

uzgoja
87.396.507,00
41.648,00
11.1 - plaanje radi prijelaza na prakse i metode ekolokog

uzgoja
40.913.117,00
16.496,00
11.4.1.3. M12 - Plaanja povezana s mreom Natura 2000. i Okvirnom direktivom o vodama (l. 30.)
Podmjera
Ukupni
izdatci
(EUR)
Ukupna
povrina
(ha) po
mjeri ili
vrsti
operacija
Bioraznolikost,
fokus podruje
4A
Upravljanje
vodama,
fokus
podruje
4B
Upravljanje
tlom, fokus
podruje
4C
Smanjenje
emisija
staklenikih
plinova i
amonijaka,
fokus
podruje
5D
ugljika, fokus
podruje 5E
Smanjenje
emisija
staklenikih
plinova i
amonijaka,
fokus
podruje
5D
ugljika, fokus
podruje 5E
12.1 - naknade za poljoprivredna podruja mree Natura

2000.
12.3 - naknade za poljoprivredna podruja ukljuena u
planove upravljanja rijenim slivovima
11.4.1.4. M08 - Ulaganja u razvoj umskih podruja i poboljanje isplativosti uma (l. 21.-26.)
Podmjera
Ukupni
izdatci
(EUR)
Ukupna
povrina
(ha) po
mjeri ili
vrsti
operacija
Bioraznolikost,
fokus podruje
4A
8.2. potpore za osnivanje i odravanje poljoprivrednoumarskih sustava
644
Upravljanje
vodama,
fokus
podruje
4B
Upravljanje
tlom, fokus
podruje
4C
8.1. potpora za poumljavanje / stvaranje umskih podruja
645
11.4.2. umska podruja

11.4.2.1. M15 - umarsko-okoline i klimatske slube i ouvanje uma (l. 34.)
Vrsta operacije ili skupina
vrste operacije
Ukupni izdatci (EUR)
Ukupna povrina (ha) po

mjeri ili vrsti operacija
Bioraznolikost, fokus
podruje 4A
Upravljanje vodama, fokus

podruje 4B
Upravljanje
tlom, fokus
podruje
4C
11.4.2.2. M12 - Plaanja povezana s mreom Natura 2000. i Okvirnom direktivom o vodama (l. 30.)
Podmjera
Ukupna povrina (ha)

po mjeri ili vrsti
operacija
podruje 4A
Upravljanje
vodama,
fokus
podruje
4B
Upravljanje
tlom, fokus
podruje
4C
podruje 4A
Upravljanje
vodama,
fokus
podruje
4B
Upravljanje
tlom, fokus
podruje
4C
12.2 - naknade za umska podruja mree Natura 2000.
11.4.2.3. M08 - Ulaganja u razvoj umskih podruja i poboljanje isplativosti uma (l. 21.-26.)
Podmjera
8.5. potpore za ulaganja kojima se poboljavaju otpornost i ekoloka

vrijednost umskih ekosustava
Ukupna povrina (ha)

po mjeri ili vrsti
operacija
45.955.586,00
6.300,00
646
11.5. Cilj i ostvarenje pojedinog programa

Posebni ciljni pokazatelj/pokazatelji
Kod
Naziv
ciljnog
pokazatelja
Fokus
podruje
Ciljna
vrijednost
za 2023.
Jedinica
Vrijednost
ostvarenja
za 2023.
Jedinica
Posebni pokazatelj/pokazatelji ostvarenja

Kod
P3
Naziv
pokazatelja
ostvarenja
Mjera
Fokus
podruje
Razminirano
poljoprivredno
zemljite (ha)
M05
3B
5.000,00
ha
Komentar: Razminiranje poljoprivrednog zemljita je predvieno kao zaseban tip operacije pod mjerom M05 zbog specifinosti u provedbi povezanih s
investicijama za obnovu poljoprivrednog zemljita pod minama.
647
12. DODATNO NACIONALNO FINANCIRANJE

Za mjere i operacije iz podruja primjene lanka 42. Ugovora, tablicu o dodatnom nacionalnom
financiranju, po pojedinoj mjeri u skladu s lankom 82. Uredbe (EU) br. 1305/2013 ukljuujui iznose po
mjeri i naznaku o usklaenosti s kriterijima iz uredbe o ruralnom razvoju.
Mjera
Dodatno nacionalno
financiranje u razdoblju
2014. 2020. (EUR)
0,00
M02. Savjetodavne slube, slube za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i pomo poljoprivrednim gospodarstvima (l.
15.)
0,00
0,00
0,00
M05 Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala naruenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim dogaajima
te uvoenje odgovarajuih preventivnih aktivnosti (lanak 18.)
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
M19 Potpora za lokalni razvoju sklopu inicijative LEADER (CLLD lokalni razvoj pod vodstvom zajednice) (lanak 35.
Uredbe (EU) br. 13030/2013)
0,00
M20 - Tehnika pomo drava lanica (l. 51. 54.)
0,00
Ukupno
0,00
12.1. M01 - Prenoenje znanja i aktivnosti informiranja (l. 14.)

Pokazatelj usklaenosti operacija s kriterijima prema Uredbi (EU) br. 1305/2013
Nije primjenjivo.
648

Nije primjenjivo.
12.3. M03 - Programi kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu (l. 16.)

Nije primjenjivo.
12.4. M04 - Ulaganja u fiziku imovinu (l. 17.)

Nije primjenjivo.
12.5. M05 Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala naruenog elementarnim

nepogodama i katastrofalnim dogaajima te uvoenje odgovarajuih preventivnih aktivnosti (lanak
18.)
Nije primjenjivo.
12.6. M06 - Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja (l. 19.)

Nije primjenjivo.
12.7. M07 - Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim podrujima (l. 20.)
649
Nije primjenjivo.
12.8. M08 - Ulaganja u razvoj umskih podruja i poboljanje isplativosti uma (l. 21.-26.)
Nije primjenjivo.
12.9. M09 - Uspostavljanje skupina proizvoaa i organizacija (l. 27.)

Nije primjenjivo.
12.10. M10 - Poljoprivreda, okoli i klimatske promjene (l. 28.)

Nije primjenjivo.
12.11. M11 - Ekoloki uzgoj (l. 29.)

Nije primjenjivo.
12.12. M13 - Plaanja povezana s podrujima s prirodnim ogranienjima ili ostalim posebnim
ogranienjima (l. 31.)
Nije primjenjivo.
12.13. M16 - Suradnja (l. 35.)

650
Nije primjenjivo.
12.14. M17 - Upravljanje rizikom (l. 36.-39.)

Nije primjenjivo.
12.15. M18 - Financiranje dodatnih nacionalnih izravnih plaanja za Hrvatsku (l. 40)
Nije primjenjivo.
vodstvom zajednice) (lanak 35. Uredbe (EU) br. 13030/2013)
Nije primjenjivo.
12.17. M20 - Tehnika pomo drava lanica (l. 51. 54.)

Nije primjenjivo.
651
13. ELEMENTI POTREBNI ZA PROCJENU DRAVNE POTPORE

Za mjere i operacije koje nisu obuhvaene lankom 42. Ugovora, tablica programa potpore obuhvaenih lankom 81. stavkom 1. Uredbe (EU)
br. 1305/2013 koji e se upotrebljavati za provedbu programa, ukljuujui naziv programa potpore te doprinos EPFRR-a, nacionalno
sufinanciranje i dodatno nacionalno financiranje. Tijekom cijelog trajanja programa mora biti osigurana usklaenost s pravilima Unije o dravnoj
potpori.
Uz tablicu se prilae izjava kojom se drava lanica obvezuje da e, kad to zahtijevaju pravila o dravnoj potpori ili posebni uvjeti navedeni u
odluci o odobrenju za dravne potpore, pojedinano prijaviti takve mjere u skladu s lankom 108. stavkom 3. Ugovora.
Mjera
Naziv programa potpore
EPFRR (EUR)
M01 - Prenoenje znanja i aktivnosti informiranja

(l. 14.)
Demonstracijske aktivnosti
1.200.000,00
133.333,00
1.333.333,00

(l. 14.)
Strukovno osposobljavanje za viestruku

sukladnost, paket mjera poljoprivreda, okoli i
klimatski uvjeti, ekoloki uzgoj
6.000.000,00
666.667,00
6.666.667,00

(l. 14.)
Radionice za subjekte koji su ukljueni u kratke

lance opskrbe i proizvoake grupe i organizacije
600.000,00
66.667,00
666.667,00

poljoprivrednim gospodarstvom i pomo
Savjetovanje umskih gospodarstava
3.600.000,00
635.294,00
4.235.294,00
M03 - Programi kvalitete za poljoprivredne

proizvode i hranu (l. 16.)
Potpora za sudjelovanje poljoprivrednika u

sustavima kvalitete za poljoprivredne i
4.200.000,00
741.176,00
4.941.176,00
M03 - Programi kvalitete za poljoprivredne

proizvode i hranu (l. 16.)
Potpora za aktivnosti informiranja i promoviranja
1.800.000,00
317.647,00
2.117.647,00
Ulaganje u umsku infrastrukturu
18.144.000,00
3.201.882,00
21.345.882,00
M06 - Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i

poslovanja (l. 19.)
Razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim

podrujima
56.500.000,00
9.970.588,00
66.470.588,00
M06 - Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i

poslovanja (l. 19.)
Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih

djelatnosti
56.500.000,00
9.970.588,00
66.470.588,00
652
Nacionalno
sufinanciranje
(EUR)
Dodatna
nacionalna
sredstva (EUR)
Ukupno (EUR)

podrujima (l. 20.)
Ulaganja u pokretanje, poboljanje ili proirenje

lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovnitvo
90.400.000,00
15.952.941,00
106.352.941,00
M08 - Ulaganja u razvoj umskih podruja i

poboljanje isplativosti uma (l. 21.-26.)
Uspostava i ureenje pounih staza, vidikovaca i

ostale manje odgovarajue infrastrukture
1.636.793,00
288.846,00
1.925.639,00

Promocija drvnih i nedrvnih umskih proizvoda
1.595.873,00
281.625,00
1.877.498,00

Prevoenje degradiranih umskih sastojina i

umskih kultura
39.062.248,00
6.893.338,00
45.955.586,00

Modernizacija tehnologija, strojeva, alata i

opreme u primarnoj preradi drva
18.352.543,00
3.238.684,00
21.591.227,00

Modernizacija tehnologija, strojeva, alata i

opreme u pridobivanju drva i umsko-uzgojnim
radovima
18.352.543,00
3.238.684,00
21.591.227,00
Potpora za suradnju
7.500.000,00
833.333,33
8.333.333,33
M19 Potpora za lokalni razvoju sklopu

inicijative LEADER (CLLD lokalni razvoj pod
vodstvom zajednice) (lanak 35. Uredbe (EU) br.
13030/2013)
Potpora za LEADER lokalnu akcijsku grupu

(priprema, suradnja, tekui trokovi i animacija)
21.883.194,00
2.431.466,00
24.314.660,00
M19 Potpora za lokalni razvoju sklopu

inicijative LEADER (CLLD lokalni razvoj pod
vodstvom zajednice) (lanak 35. Uredbe (EU) br.
13030/2013)
Potpora za provedbu operacija u okviru CLLD

strategije
38.903.458,00
4.322.606,00
43.226.064,00
386.230.652,00
63.185.365,33
Ukupno (EUR)
653
0,00
449.416.017,33

Naziv programa potpore: Demonstracijske aktivnosti
EPFRR (EUR): 1.200.000,00
Nacionalno sufinanciranje (EUR): 133.333,00
Dodatna nacionalna sredstva (EUR):
Ukupno (EUR): 1.333.333,00
13.1.1.1. Indikacija*:
Ukoliko se potpora dodjeljuje za demonstracijske aktivnosti u sektoru umarstva:
Izdaci na temelju Uredbe Komisije za skupno izuzee u poljoprivredi (EU) br. 702/2014.
Izuzee od obveze prijave iz lanka 108. stavka 3. Ugovora, nastavno na lanak 38. Uredbe (EU) br.
702/2014 o potporama za prenoenje znanja i aktivnosti informiranja u sektoru umarstva spojive su s
zajednikim tritem u primjeni lanka 107. stavka 3. toke (c) i lanka 108. stavka 3. Ugovora o
funkcioniranju Europske unije.

Naziv programa potpore: Strukovno osposobljavanje za viestruku sukladnost, paket mjera poljoprivreda,
okoli i klimatski uvjeti, ekoloki uzgoj
EPFRR (EUR): 6.000.000,00
Ukupno (EUR): 6.666.667,00
Ukoliko se potpora dodjeljuje za struno osposobljavanje u sektoru umarstva:
Izuzee od obveze prijave iz lanka 108. stavka 3. Ugovora, temeljem lanka 38. Uredbe (EU) br. 702/2014
o potporama za prenoenje znanja i aktivnosti informiranja u sektoru umarstva spojive su s zajednikim
tritem u primjeni lanka 107. stavka 3. toke (c) i lanka 108. stavka 3. Ugovora o funkcioniranju
Europske unije.
654

Naziv programa potpore: Radionice za subjekte koji su ukljueni u kratke lance opskrbe i proizvoake
grupe i organizacije
EPFRR (EUR): 600.000,00
Ukupno (EUR): 666.667,00
Ukoliko se potpora dodjeljuje u korist MPS-ova u ruralnim podrujima izvan primarne poljoprivredne
proizvodnje:
o potporama za prenoenje znanja i aktivnosti informiranja u korist MSP-ova u ruralnim podrujima spojive
su s zajednikim tritem u primjeni lanka 107. stavka 3. toke (c) i lanka 108. stavka 3. Ugovora o

Naziv programa potpore: Savjetovanje umskih gospodarstava
EPFRR (EUR): 3.600.000,00
Ukupno (EUR): 4.235.294,00
o potporama za savjetodavne usluge u sektoru umarstva spojive su s zajednikim tritem u primjeni
lanka 107. stavka 3. toke (c) i lanka 108. stavka 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
655

Naziv programa potpore: Potpora za sudjelovanje poljoprivrednika u sustavima kvalitete za poljoprivredne i
EPFRR (EUR): 4.200.000,00
Ukupno (EUR): 4.941.176,00
Ukoliko se potpora dodjeljuje za nova sudjelovanja u programima kvalitete koja nisu obuhvaena
podrujem primjene lanka 42. Ugovora (proizvodi koji nisu obuhvaeni u Prilogu I):
o potporama za aktivne poljoprivrednike i grupe od toga koji su MPS-ovi i prvi put sudjeluju u programima
kvalitete za pamuk i prehrambene proizvode spojive su sa zajednikim tritem u primjeni lanka 107.
stavka 3. toke (c) i lanka 108. stavka 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Naziv programa potpore: Potpora za aktivnosti informiranja i promoviranja
EPFRR (EUR): 1.800.000,00
Ukupno (EUR): 2.117.647,00
Ukoliko se potpora dodjeljuje za aktivnosti informiranja i promocije koje nisu obuhvaene podrujem
primjene lanka 42. Ugovora (proizvodi koji nisu obuhvaeni u Prilogu I):
Izuzee od obveze prijave iz lanka 108. stavka 3. Ugovora, temeljem lanka 49 Uredbe (EU) br. 702/2014
o potporama za aktivnosti informiranja i promocije pamuka i prehrambenih proizvoda obuhvaenih
programom kvalitete spojive su sa zajednikim tritem u primjeni lanka 107. stavka 3. toke (c) i lanka
108. stavka 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
656
13.7. M04 - Ulaganja u fiziku imovinu (l. 17.)

Naziv programa potpore: Ulaganje u umsku infrastrukturu
EPFRR (EUR): 18.144.000,00
Nacionalno sufinanciranje (EUR): 3.201.882,00
Ukupno (EUR): 21.345.882,00
o potporama za ulaganja u infrastrukturu povezanu s razvojem, modernizacijom ili prilagodbom sektora
umarstva spojive su sa zajednikim tritem u primjeni lanka 107. stavka 3. toke (c) i lanka 108. stavka
3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Naziv programa potpore: Razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim podrujima
EPFRR (EUR): 56.500.000,00
Ukupno (EUR): 66.470.588,00
Izdaci na temelju Uredbe Komisije za ope de minimis potpore (EU) br. 1407/2013
Potpora za ulaganja i izdatke u nepoljoprivredne aktivnosti podlijee opim de minimis potporama u skladu
s Uredbom (EU) br. 1407/2013.
657

Naziv programa potpore: Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti
EPFRR (EUR): 56.500.000,00
Ukupno (EUR): 66.470.588,00
o potporama za pokretanje poslovanja za nepoljoprivredne djelatnosti u ruralnim podrujima spojive su sa
13.10. M07 - Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim podrujima (l. 20.)
Naziv programa potpore: Ulaganja u pokretanje, poboljanje ili proirenje lokalnih temeljnih usluga za
ruralno stanovnitvo
EPFRR (EUR): 90.400.000,00
Ukupno (EUR): 106.352.941,00
Gdje su zadovoljeni uvjeti iz lanka 107. (1) Ugovora (bitni za dravne potpore), za pojedinane operacije
primjenjuje se slijedee:
Ulaganja u pokretanje, poboljanje ili proirenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovnitvo izuzeta su
od obveze prijave iz lanka 108. stavka 3. Ugovora ako ispunjavaju uvjete utvrene u Uredbi (EU) br.
1407/2013 u skladu s lankom 3. iste Uredbe.
Izdaci na temelju Uredbe Komisije o opem skupnom izuzeu (EU) br. 651/2014.
o ulaganjima u kulturu i ouvanje batine spojive su s unutarnjim tritem u smislu lanka 107. stavka 3.
658
Ugovora o funkcioniranju Europske Unije.

o ulaganjima za sportske i vienamjenske rekreativne infrastrukture spojive su s unutarnjim tritem u
smislu lanka 107. stavka 3. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije.
Izdaci za pojedinanu prijavu u skladu s lankom 108. stavkom 3. Ugovora.
Ulaganja u pokretanje, poboljanje ili proirenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovnitvo je
predmet odobrenja od strane Komisije i ne ispunjavaju uvjete utvrene u Uredbi (EU) br. 1407/2013 ili ne
mogu biti izuzete u skladu s Uredbom o opem skupnom izuzeu (EU) br. 651/2014.
Naziv programa potpore: Uspostava i ureenje pounih staza, vidikovaca i ostale manje odgovarajue
infrastrukture
EPFRR (EUR): 1.636.793,00
Ukupno (EUR): 1.925.639,00
o potporama za ulaganja za poboljanje otpornosti i okoline vrijednosti umskih ekosustava spojive su sa
Naziv programa potpore: Promocija drvnih i nedrvnih umskih proizvoda
EPFRR (EUR): 1.595.873,00
Ukupno (EUR): 1.877.498,00
659
o potporama za ulaganja u umarske tehnologije te preradu, pokretanje i stavljanje na trite umskih
proizvoda spojive su sa zajednikim tritem u primjeni lanka 107. stavka 3. toke (c) i lanka 108. stavka
Naziv programa potpore: Prevoenje degradiranih umskih sastojina i umskih kultura
EPFRR (EUR): 39.062.248,00
Ukupno (EUR): 45.955.586,00
o potporama za ulaganja za poboljanje otpornosti i okoline vrijednosti umskih ekosustava spojive su sa
Naziv programa potpore: Modernizacija tehnologija, strojeva, alata i opreme u primarnoj preradi drva
EPFRR (EUR): 18.352.543,00
Ukupno (EUR): 21.591.227,00
660
proizvoda spojive su sa zajednikim tritem u primjeni lanka 107. stavka 3. toke (c) i lanka 108. stavka
Naziv programa potpore: Modernizacija tehnologija, strojeva, alata i opreme u pridobivanju drva i umskouzgojnim radovima
EPFRR (EUR): 18.352.543,00
Ukupno (EUR): 21.591.227,00
proizvoda odobrene za privatne posjednike uma, opine i njihove udruge i male i srednje poduzetnike
spojive su sa zajednikim tritem u primjeni lanka 107. stavka 3. toke (c) i lanka 108. stavka 3. Ugovora
o funkcioniranju Europske unije.
13.16. M16 - Suradnja (l. 35.)

Naziv programa potpore: Potpora za suradnju
EPFRR (EUR): 7.500.000,00
Ukupno (EUR): 8.333.333,33
661
Ukoliko se potpore dodjeljuju za aktivnosti suradnje koje nisu obuhvaene podrujem primjene lanka 42.
Ugovora (proizvodi koji nisu obuhvaeni u Prilogu I):
Za MSP koja djeluju izvan primarne proizvodnje poljoprivrednog sektora, izdaci e se primjenjivati pod de
minimis Uredbom (EU) br. 1407/2013.
Naziv programa potpore: Potpora za LEADER lokalnu akcijsku grupu (priprema, suradnja, tekui trokovi i
animacija)
EPFRR (EUR): 21.883.194,00
Ukupno (EUR): 24.314.660,00
Ukoliko se potpore dodjeljuju za LEADER lokalnu akcijsku grupu (priprema, suradnja, tekui trokovi i
animacija) primjenjuju se pravila dravne potpore.
Izdaci na temelju Uredbe Komisije za ope de minimis potpore (EU) br. 1407/2013.
Podrka za pripremu, suradnju, tekue trokove, animaciju dodijeljene LEADER lokalnim akcijskim
grupama koje se bave gospodarskom aktivnou izuzete su od obveze prijave iz lanka 108. stavka3.
Ugovora, ako ispunjavaju uvjete iz Uredbe (EU) br. 1407/2013 na temelju lanka 3. iste Uredbe.
Naziv programa potpore: Potpora za provedbu operacija u okviru CLLD strategije
EPFRR (EUR): 38.903.458,00
Ukupno (EUR): 43.226.064,00
662
Potpore za provedbu operacija u okviru CLLD koje nisu obuhvaene podrujem primjene lanka 42.
Ugovora (proizvodi koji nisu obuhvaeni u Prilogu I):
Potpore dodijeljene u skladu s Uredbom (EU) br. 1305/2013 izuzete su od obveze prijave iz lanka 108.
stavka 3. Ugovora na temelju primjenjivih lanaka iz Uredbe (EU) br. 702/2014 u skladu s odgovarajuim
naznakama predvienih u ovom poglavlju, do razine ispunjenja uvjeta povezanih mjera ruralnog razvoja.
Izdaci na temelju Uredbe Komisije o opem skupnom izuzeu (EU) br. 651/2014.
U nekim posebnim sluajevima, u skladu s odobrenim strategijama za lokalni razvoj, moe se primijeniti
Uredba o skupnom izuzeu (EU) br 651/2014.
Izdaci na temelju Uredbe Komisije za ope de minimis potpore (EU) br. 1407/2013.
Potpore za provedbu operacija u okviru CLLD strategije koje nisu obuhvaene podrujem primjene lanka
42. Ugovora izuzete su od obveze prijave iz lanka 108. stavka 3. Ugovora ako ispunjavaju uvjete utvrene
u Uredbi (EU) br. 1407/2013 u skladu s lankom 3. iste Uredbe.
Izdaci za pojedinanu prijavu u skladu s lankom 108. stavkom 3. Ugovora.
Za pojedine operacije koje nisu obuhvaene podrujem primjene lanka 42. Ugovora, ne mogu biti izuzete u
skladu s navedenim Uredbama o skupnom izuzeu i ne ispunjavaju uvjete utvrene u Uredbi (EU) br.
1407/2013. U tom sluaju mora se ishoditi odobrenje Komisije nakon ega slijedit formalna prijava dravne
potpore u skladu sa Smjernicama Europske unije o dravnim potporama u sektoru poljoprivrede i umarstva
te u ruralnim podrujima za razdoblje 2014. - 2020.
663
14. PODACI O KOMPLEMENTARNOSTI

14.1. Opis sredstava za postizanje komplementarnosti i usklaenosti s:
14.1.1. Drugi instrumenti Unije, posebno s ESI fondovima i 1. stupom, ukljuujui ekologizaciju, te ostali
instrumenti zajednike poljoprivredne politike
Usklaenost sa drugim ESI fondovima
Poduzetnitvo i nepoljoprivredno malo i srednje poduzetnitvo: EFRR pruit e pomo novoosnovanim i
ve postojeim malim i srednjim poduzeima u poveanju njihove konkurentnosti, irenju poslovanja i
inovativnosti, dok e ESF podrati samozapoljavanje olakavanjem ulaska u poduzetnitvo za ranjive
skupine nezaposlenih. EFPR e podrati proizvodnju u sektorima akvakulture i ribarstva u pogledu
diversifikacije ekonomskih aktivnosti. Zakljuno, EPFRR e podrati pokretanje nepoljoprivrednih
djelatnosti za mikro i mala poduzea u ruralnim podrujima, ali samo za registrirana poljoprivredna
gospodarstva.
Obnovljivi izvori energije: EPFRR e se fokusirati na mjere koje se odnose na energetsku uinkovitost i
samodostatno koritenje obnovljivih izvora energije za poljoprivredne proizvoae i prehrambenopreraivaku industrijuuz stvaranje biomase iz umarstva. Komplementarnost e se postii uporabom, gdje
je to mogue i izvedivo, biomase stvorene iz umarstva za proizvodnju obnovljivih izvora energije u
proizvodnim djelatnostima, privatnom uslunom sektoru, objektima i sustavu grijanja iz EFRR. Europski
fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) e poduprijeti aktivnosti energetske uinkovitosti u ribarstvu, lukama
i akvakulturi.
Okolina i drutveno-ekonomska odrivost ruralnih podruja: zajednike operacije upravljanja otpadom bit
e financirane iz Kohezijskog fonda, rjeavanjem ivotnog ciklusa otpada (od stvaranja/nakupljanja do
konanog zbrinjavanja). to se tie upravljanja vodama (vodoopskrba, kanalizacija i obrada otpadnih voda),
operacije e se financirati iz EPFRR u naseljima s manje od 2.000 stanovnika, a kroz Kohezijski fond u
naseljima s vie od 2 000 stanovnika. Vezano za ouvanje bioraznolikosti i zatitu prirode EPFRR e
podrati samo mjere za poljoprivredno zemljite povezano sa zatitom prirode, ukljuujui poticaje za
poljoprivrednike (poljoprivredno-okoline i klimatske mjere ), dok e se uspostava i provedba mjera u
okviru upravljanja Natura 2000 i mjera bioloke raznolikosti vezane za nepoljoprivredno zemljite
financirati od strane EFRR. U smislu turistike infrastrukture u zatienim podrujima, EFRR e se
usredotoiti na projekte u zatienim podrujima kojima upravlja drava/regionalne (upanijske) vlasti, dok
e se EPFRR odnositi na podruja kojima upravljaju lokalne vlasti (grad/opina) i kroz diversifikaciju
poljoprivrednih djelatnosti potrebnih za rast, zapoljavanje i odrivi razvoj u ruralnim podrujima, te na taj
nain pridonijeti boljoj teritorijalnoj ravnotei u ekonomskom i socijalnom smislu, izravno poveavajui
prihode u poljoprivredi te prihode seoskih domainstava.
Ruralni razvoj: EPFRR e pruiti podrku za male javne infrastrukture u ruralnim podrujima (obnova i
ouvanje postojee kulturne batine i drugih objekata, prilagodba potrebama zajednice) u
komplementarnosti s ESF prema potrebi. Nadalje, poveana mogunost zapoljavanja u ruralnim
podrujima kroz diversifikaciju gospodarskih aktivnosti i stvaranje novih poduzea bit e jedan od glavnih
ciljeva potpore iz EPFRR kroz ulaganja za osnivanje djelatnosti i daljnji razvoj odrivih nepoljoprivrednih
djelatnosti u ruralnim podrujima. Komplementarne mjere za zapoljavanje u vezi s kvalitetnim teajevima
strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, pruanje mogunosti stairanja i stjecanja pripravnikog staa i
iskustva steenog kroz prvi posao bit e podrani kroz ESF.
664
Strukovno obrazovanje i osposobljavanje: Komplementarnost izmeu EPFRR i ESF osigurat e se u

pogledu strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Podrka za razvoj i pruanje slubeno priznatih strunih
edukacija usmjerenih prema poljoprivrednom sektoru i ruralnim dionicima osigurat e se iz ESF-a, a
EPFRR e pruiti specifian, neformalni prijenos znanja i strunog osposobljavanja, ukljuujui i praktine
demonstrativne aktivnosti.
Podrka razminiranju: EFRR/Kohezijski fond e podrati trokove razminiranja u odabranim razvojnim
projektima, kao i u operacijama s ciljem raiavanja i obnove uma i umskog zemljita u zatienim i
Natura 2000 podrujima. EPFRR e podrati razminiranje poljoprivrednog zemljita u svrhu obnove
poljoprivrednog potencijala. Jedan od pozitivnih uinaka za ciljne skupine, poljoprivrednike, bit e stvaranje
preduvjeta za dodjelu prava na plaanja koja e primati od "rezerva za razminiranje" iz 1. stupa ZPP.
Nadalje, konkretne akcije razminiranja bit e ukljuene i unutar hrvatskih prekograninih programa.
Sektor umarstva: Komplementarnost izmeu akcija u sektoru poduprtih iz EPFRR-a i onih koje su
podrane od strane Operativnog programa konkurentnost i Kohezijskog fonda, kao to su akcije za obnovu i
zatitu uma i umskog zemljita u zatienim i Natura 2000 podrujima, ukljuujui i razminiranje, zatitu
uma od poara i ouvanje vodnih resursa, odravanje i poboljanje usluga ekosustava osiguranih kroz
koordinaciju od strane Uprave umarstva, lovstva i drvne industrije u Ministarstvu poljoprivrede.
Lokalni razvoj: mehanizmi lokalne razvojne strategije (LRS) nastavit e se u Hrvatskoj, u razdoblju 2014.2020. kroz LEADER pristup podran od strane EPFRR-a, kao i kroz uspostavu lokalnih akcijskih grupa u
ribarstvu (FLAG-ova) podranih iz EFPR. Radi uspostave lokalnih akcijskih grupa u ribarstvu u ribarskim
podrujima, Upravljako tijelo EFPR koristit e postojei model upravljanja i isporuke iz ruralnih LAG-ova
prilagoenih sektoru ribarstva. Ruralne lokalne akcijske grupe imaju vie iskustva koje e biti uzeto u obzir
pri planiranju podrke za pripremu, komunikaciju i irenje informacija ribarskim zajednicama. Upravljako
tijelo namjerava potaknuti budue lokalne akcijske grupe u ribarstvu da iskoriste iskustvo i logistiku iz
postojeih ruralnih LAG-ova tamo gdje bi to bilo izvedivo imajui u vidu teritorijalna i sektorska
razgranienja. Bliska koordinacija predviena je izmeu pojedinih Upravljakih tijela, koja se nalaze u
Ministarstvu poljoprivrede, a koja e osigurati komplementarnost intervencija za podruja koja su pokrivena
iz oba programa kako bi se postigao maksimalni uinak i usklaenost uporabom ESI fondova za lokalni
razvoj. Ovo je detaljnije objanjeno u poglavlju 15.4.
Teritorijalna suradnja: Komplementarnost i razgranienje izmeu EPFRR i programa teritorijalne suradnje
(unutarnjih i vanjskih granica Unije) bit e osigurana kroz koordinaciju s Ministarstvom regionalnog razvoja
i fondova Europske unije, hrvatskim nacionalnim tijelom za programe teritorijalne suradnje. Trenutano
Ministarstvo poljoprivrede sudjeluje u Nacionalnom odboru za koordinaciju sudjelovanja Hrvatske u
programima transnacionalne i meuregionalne suradnje kao i u makroregionalnim strategijama EU, za kojeg
je predvieno da se postupno spaja s Nacionalnim upravljakim odborom opisanim u nastavku. Navedeno
e osigurati temelje za blisku koordinaciju i konzultacije s Upravljakim tijelom za PRR u vezi s
relevantnim projektnim prijedlozima teritorijalne suradnje i aktivnostima koje ukljuuju partnere iz
Hrvatske te e omoguiti provjere relevantnih aktivnosti i prijavljenih trokova, ukljuujui i provjere izjava
korisnika. U sluaju prekograninih programa, ovisno o odabranim TC-ima i IP-ima, Upravljako tijelo
PRR moe takoer sudjelovati kao lan Odbora za praenje programa prekogranine suradnje odgovornog
za odabir operacija. Posebna pozornost posvetit e se LAG-ovima koji se prijavljuju kao korisnici programa
teritorijalne suradnje. Osim toga, informacije i podaci o korisnicima teritorijalne suradnje bit e dostupni na
odgovarajuem programu upravljakog informacijskog sustava (UIS). Takoer e biti mogue provesti i
provjere podataka iz upravljakog informacijskog sustava dostupnih Nacionalnom tijelu, kao i izjava o
trokovima hrvatskih korisnika programa teritorijalne suradnje dostavljenih Tijelu za kontrolu.
Opa koordinacija ESI fondova je odgovornost Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije
665
kao Koordinacijskog tijela, u skladu s lankom 123. stavkom 8. Uredbe o zajednikim odredbama.
Nacionalni koordinacijski odbor (NKO) bit e uspostavljen za sveukupnu koordinaciju i praenje provedbe
ESI fondova te ostalih vanih instrumenata Unije i nacionalnih instrumenata financiranja kako bi se
osiguralo razgranienje i komplementarnost. Predstavnik MRRFEU sudjelovat e u Odboru za praenje
EPFRR kako bi se osigurala nesmetana koordinacija. Dravni slubenici Upravljakog tijela EPFRR
takoer e sudjelovati u Nacionalnom koordinacijskom odboru kako bi se izbjegla preklapanja i osiguralo
usmjeravanje koordinacije i praenja aktivnosti.
Upravljaki informacijski sustav (UIS) za upravljanje fondovima Unije je predvidio razmjenu podataka
izmeu UIS za EFRR, ESF i KF 2014. - 2020., te se trenutano nadograuje sustavima koji se koriste za
biljeenje podataka o EPFRR i projekte financirane iz EFPR.
Izbjegavanje dvostrukog financiranja za komplementarne mjere iz ESIF: Osnovno naelo je da nema
dvostrukog financiranja: ni u kom sluaju isti trokovi ne smiju biti financirani dva puta iz bilo kojeg
prorauna. Ovaj uvjet osigurava se unakrsnim provjerama koje provodi Agencija za plaanja u
poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) zajedno sa Koordinacijskim tijelom za ESI fondove Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije.
Komplementarnost s drugim instrumentima Zajednike poljoprivredne politike
Programiranje intervencija u okviru 1. i 2. stupa ZPP je odgovornost Ministarstva poljoprivrede. Za
postizanje zajednikih ciljeva ZPP, 15 % financijskih sredstava iz EPFRR preraspodijeljeno je u 1. stup za
razdoblje 2015.-2020. Nadalje, poljoprivrednici izravno primaju potpore iz EPFRR kao dopune izravnim
plaanjima i stoga ima pozitivan uinak na dohodak poljoprivrednika. Potpora se moe dodijeliti
poljoprivrednicima koji ispunjavaju uvjete za dodatna nacionalna izravna plaanja iz lanka 19. Uredbe
(EU) br. 1307/2013.
Potpora za razminiranje poljoprivrednog zemljita sukladno podmjeri 5.2 poveat e poljoprivredne
povrine dostupne za obavljanje poljoprivredne prakse. Poljoprivrednici koji e imati koristi od takve
operacije smatrat e se prihvatljivim za dodjelu prava na plaanja iz posebne dravne rezerve za odravanje
razminiranog zemljita u skladu s obaveznim zahtjevima viestruke sukladnosti (SMR) i dobrim
poljoprivrednim i ekolokim uvjetima (GAEC standardima) i da ima pozitivan utjecaj na okoli, dohodak
poljoprivrednika i konkurentnost. Posebna dravna rezerva za razminiranje je postavljena po Zakonu o
pristupanju i prenosi se kroz Uredbu o izravnom plaanju broj 1307/2013.
Praksa ozelenjavanja koja pogoduje klimi i okoliu iz 1. stupa ZPP obavezna je za odreene
poljoprivrednike, dok EPFRR omoguuje plaanja poljoprivrednicima za dobrovoljno obvezivanje na
praksu samo ako nadilaze obveznu praksu ozelenjavanja i sve ostale vane obvezne uvjete koji predstavljaju
osnovicu za vane poljoprivredno-okoline mjere i ekoloku poljoprivredu u okviru EPFRR. Podrka u
podrujima s prirodnim ogranienjima iz EFGP kao dobrovoljni sustav nee se koristiti jer e se provoditi u
sklopu EPFRR.
Obveze povezane sa agro-okolinim i klimatskim (AEC) mjerama iz Programa nemaju veze s traenim
obvezama ozelenjavanja iz 1. stupa; tako da sve obveze obraunate u premijama nadilaze obveznu praksu
ozelenjavanja i svih su vaeih obveznih uvjeta. Premija se odnosi samo na gubitke u dohotku
poljoprivrednika i dodatne trokove vezane uz specifinu praksu ukljuene u agro-okoline i klimatske
obveze.
Daljnja usklaenost i komplementarnost za 1. i 2. stup ZPP bit e osigurana stvaranjem i razvojem novih
gospodarskih aktivnosti u sektoru poljoprivrede od strane mladih poljoprivrednika koje podrava EPFRR sa
666
potporom za pokretanje i alokacijom dodatnih plaanja povrh temeljnih plaanja od strane EFGP. Kako bi
dobio potporu za pokretanje poljoprivredne djelatnosti mladi poljoprivrednik mora predstaviti poslovanje
koje e zapoeti pod uvjetom da mladi poljoprivrednik koji prima potporu za pokretanje djelatnosti mora
biti u skladu s definicijom aktivnog poljoprivrednika u smislu lanka 9. Uredbe (EU) br. 1307/2013,
odnosno ije je poljoprivredno gospodarstvo upisano u Upisnik poljoprivrednika i koji obavlja
poljoprivrednu aktivnost sukladno Zakonu o poljoprivredi.
Proizvoake organizacije u sektorima voa i povra: Dok su mjere iz 2. stupa u okviru ovog Programa
prvenstveno usmjerene na jaanje odrivosti i konkurentnosti proizvoaa, ukljuujui ostvarenje okolinih
i drugih meusektorskih ciljeva, operativni programi u okviru 1. stupa trebali bi postii trino povezane
ciljeve (poboljanje kvalitete proizvoda, poveanje trine vrijednosti, promidba) ukljuujui fitosanitarne
standarde i pravila. Budui da je razina osnivanja udruga proizvoaa u Republici Hrvatskoj vrlo niska,
potpora iz PRR za osnivanje proizvoakih grupa i organizacija omoguit e proizvoaima bolje koritenje
operativnih programa u sektoru voa i povra dopunjujui posredno ruralni razvoj. Potpuna sukladnost s
EPFRR osigurat e se kroz uspostavu jasnih pravila u nacionalnim operativnim programima za
proizvoake grupe i organizacije.
Shema kolsko voe/mlijeko: Shema kolsko voe u kolskoj shemi iz 1. stupa za cilj ima uvoenje
voa/povra u obroke u obrazovnim ustanovama radi poticanja zdravih prehrambenih navika kod djece, dok
EPFRR podrava ulaganja u sektoru voa i povra, i na taj nain ima pozitivan uinak na dohodak i
konkurentnost poljoprivrednika. Shema kolskog mlijeka iz 1. stupa podupire uvoenje mlijenih proizvoda
u obroke u obrazovnim ustanovama radi poticanja zdravih prehrambenih navika kod djece, dok EPFRR
podrava investicije u sektoru mlijeka, stoga ima pozitivan uinak na dohodak i konkurentnost
poljoprivrednika.
Nacionalni program pomoi sektoru vina 2014. 2018.: Programi za vino iz 1. stupa podupiru
restrukturiranje i konverziju vinograda, izgradnju i opremanje vinarija i projekte vezane za marketing i
promociju vina na tritima treih zemalja. Program ruralnog razvoja je orijentiran na fizika ulaganja
(osnivanje novih vinograda, navodnjavanje, osiguranje od teta nastalih zbog nepovoljnih klimatskih
dogaaja) kako bi se poveala odrivost i konkurentnost vinogradara. Osim ulaganja, Program ruralnog
razvoja podrava: obuavanje, usluge savjetodavne slube, sudjelovanje u shemama kvalitete, projektima
suradnje i upravljanja rizicima i stoga ima pozitivan utjecaj na poljoprivredu i ruralni razvoj openito.
Nacionalni pelarski program za razdoblje od 2014. do 2016. godine: Pelarski program podupire mjere
usmjerene na suzbijanje varooze, analize meda, obnovu pelinjeg fonda, racionalizaciju trokova seleeg
pelarenja i pruanje tehnike pomoi pelarima i pelarskim udrugama. U okviru Programa ruralnog
razvoja, EPFRR podrava obuavanja, savjetodavne usluge, sudjelovanje u kvalitetnim programima i
promociji, fizika ulaganja, projekte suradnje i upravljanja rizicima i stoga ima pozitivan uinak na dohodak
poljoprivrednika i konkurentnost. Nadalje, poljoprivredno-okoline i ekoloke mjere daju pozitivan doprinos
stvaranju boljeg okruenja za pele koje su kljune za nau sigurnu opskrbu hranom.
14.1.2. Ako drava lanica odabere podnijeti nacionalni program i skup regionalnih programa kako se
navodi u lanku 6. stavku 2. Uredbe (EU) br. 1305/2013, informacije o njihovoj meusobnoj
komplementarnosti
Nije primjenjivo.
667
14.2. Prema potrebi, podaci o komplementarnosti s drugim instrumentima Unije, ukljuujui LIFE
Vano je osigurati optimalnu usklaenost izmeu EPFRR i drugih vanih instrumenata Unije. Konkretno,
usklaenost se moe identificirati u LIFE programu okolia i uinkovitosti prirodnih resursa i bioloke
raznolikosti, LIFE ublaavanje klimatskih promjena i LIFE prilagodbe klimatskim promjenama i razliitim
mjerama u PRR. Projekti za istraivanje i inovacije pod Horizon 2020 mogu biti povezani s ulaganjima u
inovacije iz EPFRR, to se posebno odnosi na Program za poduzetnitvo i inovacije (EIP) za
"poljoprivrednu produktivnost i odrivost" i na istraivanja vezana uz okoline i klimatske promjene to
moe rezultirati meusobno nadopunjujuim ili uzlazno/silazno dosljednim komplementarnostima, osobito
kroz M16.
Kao to je iznad opisano, Nacionalni koordinacijski odbor (NKO) mora biti uspostavljen za sveukupnu
koordinaciju i praenje provedbe ESI fondova te ostalih vanih instrumenata Unije i nacionalnih
instrumenata financiranja, kako bi se osiguralo razgranienje i komplementarnost. Odbor e ukljuivati
relevantne nacionalne kontakte iz drugih instrumenata Unije, ukljuujui LIFE. Nadalje, predstavnik
Ministarstva zatite okolia i prirode - nadleno tijelo odgovorno za program LIFE u Hrvatskoj - sudjeluje u
Odboru za praenje Programa ruralnog razvoja. To e osigurati komplementarnost sredstava i omoguiti
podlogu za najbolju procjenu i koritenje usklaenosti izmeu EPFRR, Horizon 2020 i LIFE.
Hrvatska je dio dviju makro regionalnih strategija, Europske strategije za Dunavsku regiju (EUSDR) i
Europske strategije za Jadransko-jonsku regiju (EUSAIR). Obje strategije su duboko implementirane u
hrvatskom stratekom usmjerenju; uzet e se u obzir ukljuenost dionika u programiranje i u buduem
procesu provedbe svih ESI programa to je vano kako bi osigurali punu usklaenost s ciljevima EUSAIR i
EUSDR. Upravljako tijelo PRR sudjeluje u Nacionalnom odboru za koordinaciju sudjelovanja Hrvatske u
programima transnacionalne i meuregionalne kao i makro regionalnih strategija EU, za koji je predvieno
da se postupno spaja s Nacionalnim koordinacijskim odborom.
Kao indikativni primjeri, u smislu EU strategije za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR) te ulaganja iz
Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) u M10, M11 i M13 bit e komplementarni sa
3. stupom - Meunarodnia kopnena stanita i bioloka raznolikost te stupom 4. (Odrivi turizam) - M7, M19
i M6.2. to se tie EU strategije za dunavsku regiju (EUSDR) te Europskog poljoprivrednog fonda za
ruralni razvoj (EPFRR) oni e biti komplementarni prioritetnim podrujima za odrivu energiju, kulturu i
turizam, kvalitetu vode, upravljanje okolinim rizicima, ouvanjem bioloke raznolikosti, krajolika i
kvalitete zraka i tala, kao i ulaganja u konkurentnost.
668
15. NAINI PROVEDBE PROGRAMA:

15.1. Imenovanje svih tijela iz lanka 65. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1305/2013 od strane drava
lanica i saet opis strukture upravljanja i kontrole programa koje se zahtijevaju lankom 55.
stavkom 3. tokom (i) Uredbe (EU) br. 1303/2013 i mjere iz lanka 74. stavka 3. Uredbe (EU) br.
1303/2013
15.1.1. Tijela
Nadleno tijelo
Naziv nadlenog tijela
Upravitelj nadlenog
tijela
Adresa
Adresa e-pote
Upravljako tijelo
Ministarstvo poljoprivrede,
Uprava za upravljanje EU
fondom za ruralni razvoj, EU
i meunarodnu suradnju
Davorka Hajdukovi,
pomonica ministra
Ulica grada Vukovara 78,

HR-10000 Zagreb
davorka.hajdukovic@mps.hr
Tijelo za ovjeravanje
Agencija za reviziju sustava

provedbe programa Europske
unije (ARPA)
Neven prlje, ravnatelj
Alexandera von Humboldta

4, V kat, HR-10000 Zagreb
neven.sprlje@arpa.hr
Akreditirana agencija za
plaanje
Agencija za plaanja u
poljoprivredi, ribarstvu i
ruralnom razvoju
Ante Pezo, ravnatelj
Ulica gradaVukovara 269/d,

HR-10000 Zagreb
ante.pezo@apprrr.hr
(APPRRR)
15.1.2. Saet opis strukture upravljanja i kontrole programa i mjere za neovisno ispitivanje prigovora
15.1.2.1. Strukture upravljanja i kontrole
Upravljako tijelo je odgovorno za uinkovito, djelotvorno i ispravno upravljanje i provedbu programa kako
bi:
osiguralo da operacije odabrane za financiranje budu u skladu s primjenjivim kriterijima Programa

ruralnog razvoja;
osiguralo da postoji prikladan i siguran elektroniki sustav koji biljei, odrava, upravlja i izvjeuje
o statistikim informacijama u Programu i njegovoj provedbi u svrhu praenja i evaluacije
Programa, te naroito informacija potrebnih za praenje napretka u odnosu na definirane ciljeve i
prioritete;
pruilo Komisiji znaajne podatke o pokazateljima vezanim uz operacije odabrane za financiranje,
ukljuujui informacije o ishodima i financijskim pokazateljima do 31. sijenja i 31. listopada u
svakoj godini programskog razdoblja;
osiguralo da su korisnici i ostala tijela ukljuena u provedbu aktivnosti:
o upoznati s obavezama koje proizlaze iz odobrene potpore, te vode ili odvojen
raunovodstveni sustav ili adekvatan raunovodstveni kod za sve transakcije koje se tiu
operacije,
o svjesni zahtjeva koji se tiu pruanja podataka Upravljakom tijelu i biljeenje ishoda i
rezultata.
osiguralo da je ex ante evaluacija sukladno lanku 55. Uredbe (EU) br. 1303/2013 usklaena sa
sustavom za evaluaciju i praenje, i prihvaena i podnesena Komisiji;
669
osiguralo da je plan evaluacije primjeren i u skladu s pravilima u lanku 56. Uredbe (EU) br.
1303/2013 i da se ex-post evaluacija Programa sukladno lanku 57. Uredbe (EU) br. 1303/2013
provodi u propisanim rokovima, pritom osiguravajui usklaenost takvih vrednovanja s
uspostavljenim sustavom za vrednovanje i praenje i njihovo podnoenje Odboru za praenje i
Komisiji;
pruilo informacije i dokumente Odboru za praenje potrebne za praenje provedbe Programa u
skladu s specifinim ciljevima i prioritetima;
izradilo Godinje izvjee o napretku, ukljuujui zbirne tablice praenja i dostavilo Komisiji nakon
odobrenja Odbora za praenje;
izradilo Godinja provedbena izvjea u skladu s lankom 75. Uredbe (EU) br. 1305/2013;
pratilo ispunjavanje primjenjivih ex ante uvjeta i obavljanje radnji povezanih sa ispunjavanjem ex
ante uvjeta koji spadaju u odgovornost Upravljakog tijela;
osiguralo da Agencija za plaanje dobije sve potrebne informacije, posebice o provedenim
postupcima i nadzorom vezanim uz operacije odabrane za financiranje, i to prije nego to plaanje
bude odobreno;
izradilo Strategiju informiranja i promidbe, te osiguralo provedbu iste kako bi se osigurala
promidba Programa, ukljuujui kroz nacionalnu ruralnu mreu i informiranje potencijalnih
korisnika, strukovnih organizacija, ekonomskih i socijalnih partnera, tijela koja promoviraju
ravnopravnost spolova i znaajnih nevladinih organizacija, ukljuujui organizacije koje se bave
okolinom tematikom, o mogunostima ponuenim Programom i pravilima dobivanja pristupa
programskog financiranja, kao i informiranje korisnika o doprinosu Unije, kao i javnosti o ulozi koju
Unija ima unutar Programa;
upoznalo Odbor za praenje najmanje jednom godinje o napretku provedbe Strategije informiranja i
promidbe, njenoj analizi rezultata, kao i planiranom informiranju i promidbi koje e se provesti u
narednoj godini;
upravljalo i provodilo mjerom Tehnike pomoi Programa.
Pomonik/ca ministra nadlean/na za poslove Uprave za upravljanje EU fondom za ruralni razvoj, EU i

meunarodnu suradnju je odgovorna osoba Upravljakog tijela. Struktura Upravljakog tijela propisana je
Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva poljoprivrede , kojime se imenuje i utvruje odgovorna
osoba i struktura. Kljune zadae Upravljakog tijela izvravat e Sektor za upravljanje EU fondom za
ruralni razvoj koje obuhvaa 39 zaposlenika zaduenih iskljuivo za aktivnosti direktno povezane sa
Programom ruralnog razvoja i rasporeenih u tri slube, te sedam odjela. Neki zadaci horizontalne potpore
mogu se provoditi i od strane drugih djelatnika Ministarstva. Takoer, Upravljako tijelo moe angairati
vanjske suradnike ili odreene strunjake pritom koristei sredstva Tehnike pomoi.
Upravljako tijelo je odgovorno za koordinaciju i nadgledanje cjelovitog sustava upravljanja PRR i
kontrolnog sustava radi uinkovitog i transparentnog koritenja financijskih sredstava.To ukljuuje
osiguranje kvalitete; trajno praenje svih ukljuenih tijela, potvrdu usklaenosti s EU propisima; provjere
nepravilnosti kao i potrebu da se poduzmu mjere za ispravljanje nepravilnosti kako bi se poboljao sustav
kontrole i upravljanja. Uzet e u obzir i rezultati kontrola, koje su znakovito predviene u pripremi
godinjeg sastanka sa Komisijom. Upravljako tijelo provjerava koritenje sredstava od strane korisnika
potpore u sluaju ozbiljne sumnje u nepravilnosti i obavjetava AFCOS mreu, ukoliko neko drugo tijelo
ukljueno u provedbu Programa to ve nije uinilo.
Upravljako tijelo odrava registar rizika i predlae mjere kojima se umanjuju identificirani rizici da bi se
izbjegli nepovoljni uinci. Ono osigurava i dostupnost cjelokupne potrebne dokumentacije vezane uz
provedbu Programa ruralnog razvoja, ukoliko ista bude zatraena od strane znaajnih nacionalnih i EU
670
tijela.
Upravljako odrava unutarnji sustav nadzorate osigurava razmjenu informacija pomou MIS sustava
uspostavljenog od strane Koordinacijskog tijela.
APPRRR je odgovorna za izvrenje plaanja za potporu mjerama unutar Zajednike poljoprivredne politike.
Agencija je osnovana Zakonom o osnivanju Agencije za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom
razvoju (NN 30/09). Nadlenosti Agencije propisane su Zakonom o poljoprivredi (NN 30/15), te
Pravilnikom o akreditaciji (NN 40/01).
Agencija za plaanja obavlja slijedee funkcije povezane s Programom ruralnog razvoja:
odobrava plaanja, ukljuujui provjere da podnositelji (kandidati) ispunjavaju potrebne uvjete, te

utvruje iznose koji e biti isplaeni;
izvrenje plaanja, ukljuujui pripreme naloga za plaanje i prosljeivanje sredstava na raune
podnositelja zahtjeva u skladu sa odobrenim iznosima;
voenje rauna preuzetih obveza i izvrenih plaanja sa posebnom panjom na tonost i prvobitnost
preuzetih obveza evidentiranja i plaanja iz poljoprivrednih EU fondova u posebnim
raunovodstvenim zapisima, te izrada izvjea o trokovima, ukljuujui kvartalna i godinja
izvjea koja se podnose Europskoj komisiji;
odgovorna je za upravljanje i kontrolu trokova.
Predvieno je da 215 zaposlenika APPRRR radi na zadaama povezanim sa EPFRR u trenutku kada
potpuna provedba bude u tijeku. Meutim, Agencija ima ire odgovornosti koje ukljuuju provedbu
razliitih nacionalnih i EU financiranih programa, kao i ostalih delegiranih zadaa, te trenutano zapoljava
667 zaposlenika. Struktura Agencije je fleksibilna te ona moe odgovoriti na budue potrebe sukladno
godinjoj analizi radnog optereenja. Privremena akreditacija APPRRR za mjere Programa ruralnog razvoja
odobrena je 01. listopada 2014. od strane nadlenog tijela, a postupak potpune akreditacije bit e zavren u
2015. godini.
Nadleno tijelo zadueno za akreditaciju APPRRR je Samostalna sluba za akreditaciju APPRRR i
certificiranje i potvrivanje provedbe programa potpore u ribarstvu unutar Ministarstva poljoprivrede.
Nakon to je akreditacija odobrena, Nadleno tijelo e nadzirati rad APPRRR, te ispunjavanje
akreditacijskih kriterija te e svake tri godine pisanim putem obavijestiti Europsku komisiju o rezultatima
nadzora.
Da bi osigurali maksimalnu uinkovitost i djelotvornost u provedbi Programa, Upravljako tijelo i APPRRR
e usko suraivati, u potpunosti potujui njihovu specifinu osposobljenost i dunosti.
Upravljako tijelo i APPRRR dostavit e ex ante procjenu o provjeri i kontroli mjera ukljuenih u Program
ruralnog razvoja i poduzeti procjenu provjere i kontrole tijekom njihove provedbe.
Tijelo za ovjeravanje je Agencija za reviziju sustava provedbe programa Europske unije (ARPA). ARPA je
zaduena za reviziju aktivnosti vezanih uz APPRRR, ukljuujui provjeru ispunjavanja akreditacijskih
kriterija, te je duna potvrditi istinitost, potpunost i tonost faktura, uzimajui u obzir utvrene sustave
upravljanja i kontrole.
Tijelo e dostaviti miljenje sastavljeno u skladu sa meunarodno prihvaenim revizijskim standardima o
potpunosti, tonosti i istinitosti (vjerodostojnosti) godinjih rauna Agencije za plaanja o pravilnom
funkcioniranju njenih internih sustava kontrole, te o pravovaljanosti i ispravnosti trokova za koje je
671
zatraena naknada od strane Komisije. U tom miljenju e takoer navesti stavlja li ispitivanje sumnju u
tvrdnje navedene u upravljakoj izjavi.
Sva programska tijela ukljuena u provedbu Programa ruralnog razvoja uzet e u obzir ''nauene lekcije''
tijekom provedbe IPARD-a nastavno na Evaluacijsko izvjee o administrativnoj uinkovitosti IPARD-a, te
u skladu s preporukama izvjea, kako bi se osigurala glatka i pravovremena provedba Programa. Posebna
pozornost bit e posveena uinkovitom i pravodobnom viegodinjem planiranju i izgradnji kapaciteta
ljudskih potencijala.
Openita koordinacija Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI) je u nadlenosti Ministarstva
regionalnoga razvoja i fondova Europske unije kao Koordinacijskog tijela u skladu s lankom 123. stavkom
8. Uredbe (EU) br. 1303/2013 .
Nacionalni koordinacijski odbor (NCC) bit e uspostavljen za cjelokupnu koordinaciju i praenje provedbe
ESI fondova, a dravni slubenici iz Upravljakog tijela e prisustvovati u Nacionalnom koordinacijskom
odboru kako bi usmjeravali koordinaciju i aktivnosti vezane uz praenje.
15.1.2.2. Mehanizmi za ispitivanje albi

Upravljako tijelo e utvrditi postupke za neovisno ispitivanje i rjeavanje prigovora od strane korisnika.
Upravljako tijelo e osnovati neovisno Povjerenstvo koje e postupati po zaprimljenim prigovorima u
skladu s postupcima objavljenim na internetskim stranicama Programa. U postupku e se odrediti jasni
rokovi za ispitivanje prigovora. Svi podnositelji zahtjeva i korisnici bit e obavijeteni o postupcima za
podnoenje pritube. Odjel za kontrolu provedbe programa ruralnog razvoja e djelovati kao predsjedatelj.
Mandat Povjerenstva je iskljuivo vezan uz pravilnost postupaka rjeavanja prigovora korisnika i
provedenih ispravnih procjena postupaka za odabir i odbijanje, povlaenje sredstava i kazni za nepotivanje.
Povjerenstvo nema ovlatenje donositi konane odluke o financiranju aktivnosti unutar Programa ruralnog
razvoja ili njihovoj prihvatljivosti. U sluaju prihvaanja prigovora korisnika, Povjerenstvo e uputiti svoju
odluku Agenciji za plaanje na obradu, budui da je jedino tijelo koje moe donijeti konanu odluku o
odobravanju ili odbijanju odreenog prigovora. Odjel za kontrolu provedbe programa ruralnog razvoja, vrit
e analizu upuenih prigovora kao i postupke neovisnog Povjerenstva kako bi se eventualni nedostaci
kontrolnog sustava na vrijeme ispravili te osigurala pravovremena i uinkovita provedba PRR.
15.2. Predvieni sastav Odbora za praenje

Odbor za praenje provedbe programa ruralnog razvoja e se uspostaviti u roku tri mjeseca od obavijesti o
Odluci EK o usvajanju Programa, a u skladu sa l. 47. Uredbe (EU) 1303/2013. Tajnitvo Odbora za
praenje je odgovorno za pripremu materijala i izvjea, sastavljanje dnevnog reda, izradu zapisnika te
zakljuaka sa sjednica. Odbor e djelovati sukladno Poslovniku o radu Odbora, koji e se usvojiti na prvom
sastanku. Poslovnik o radu mora uzeti u obzir naznake iz Europskog kodeksa ponaanja o partnerstvu te
uspostaviti proceduru glasovanja. Odborom za praenje e predsjedavati elnik Upravljakog tijela. Do
usvajanja programa, sazvat e se privremeni Odbor za praenje kako bi se odobrilo kriterije odabira za
poetak provedbe mjera prije slubene uspostave Odbora za praenje. Ove odluke e se potvrditi na prvoj
sjednici Odbora za praenje.
672
Odbor za praenje se sastaje najmanje jednom godinje.

Odbor za praenje e pratiti provedbu programa ruralnog razvoja i njegovu uinkovitost. U tu svrhu Odbor
za praenje provodi sve funkcije navedene u l. 74. Uredbe (EU) 1305/2013.
lanovi Odbora i njihove zamjene bit e predstavnici dravne uprave, lokalne i regionalne uprave,
gospodarskih i drutvenih partnera te relevantnih predstavnika tijela civilnog drutva, ukljuujui partnere
za zatitu okolia, nevladine organizacije i tijela nadlena za promicanje socijalne ukljuenosti,
ravnopravnost spolova i nediskriminaciju.
Broj lanova iz nevladinih organizacija bit e najmanje jednak broju lanova iz tijela dravne uprave.
lanovi Odbora za praenje e biti predstavnici iz sljedeih tijela i organizacija:
Ministarstvo poljoprivrede
Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU
Ministarstvo poduzetnitva i obrta
Ministarstvo turizma
Ministarstvo zatite okolia i prirode
Ministarstvo graditeljstva i prostornog ureenja
Ministarstvo gospodarstva
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova
Vlada Republike Hrvatske, Ured za ravnopravnost spolova
Agencija za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju
Hrvatska poljoprivredna agencija
Hrvatska poljoprivredna komora
Agencija za poljoprivredno zemljite
Savjetodavna sluba
Hrvatska gospodarska komora
Hrvatska obrtnika komora
Agronomski fakultet u Zagrebu
Institut za jadranske kulture i melioraciju kra
Hrvatska zajednica upanija
Udruga opina u Republici Hrvatskoj
Hrvatski savez zadruga
Hrvatska mrea za ruralni razvoj
LEADER mrea Hrvatske
Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo
Institut za turizam
Hrvatska udruga banaka
Hrvatska banka za obnovu i razvitak
Hrvatska udruga poslodavaca
Hrvatska udruga mladih poljoprivrednika
Hrvatske vode
Hrvatske ume
Sredinja svinjogojska udruga
Udruga ekolokih poljoprivrednih proizvoaa Hrvatske
Hrvatska voarska zajednica
Hrvatska udruga rasadniara
673
Zajednica udruga hrvatskih povrara

Savez udruga hrvatskih uzgajivaa Holstein goveda
Croatiastoar
Udruga peradara Hrvatske
Hrvatski savez udruga proizvoaa mlijeka
Hrvatski savez uzgajivaa koza i ovaca
Zeleni forum, mrea udruga za zatitu okolia Hrvatske
Udruga inovatora Hrvatske
Europska komisija e sudjelovati u radu Odbora za praenje u savjetodavnoj ulozi.

Konani popis lanova i zamjena Odbora za praenje e biti objavljen na www.mps.hr.
Odbor za praenje, osim funkcija iz l. 49. Uredbe (EU) 1303/2013, uz ostale zadae:
- se mora konzultirati i dati miljenje o kriterijima odabira, u roku od etiri mjeseca od odluke kojom se
odobrava program. Kriteriji odabira se revidiraju u skladu s potrebama programa;
- e ispitivati radnje u programu koje se odnose na ispunjavanje prethodnih (ex ante) uvjeta;
- e ispitivati sva pitanja koja utjeu na izvrenje programa;
- e razmatrati planiranje aktivnosti i izlazne rezultate koji se odnose na provedbu Evaluacijskog plana
(EP);
- e sudjelovati u radu Nacionalne ruralne mree za razmjenu informacija o provedbi programa;
- e razmatrati i odobravati sve promjene u programu kao i godinja izvjea o provedbi, prije nego to
se poalju u EK.
Sredstva Tehnike pomoi iz Programa ruralnog razvoja e se koristiti kao podrka svim aktivnostima
Odbora za praenje ukljuujui aktivnosti izgradnje kapaciteta.
15.3. Odredbe kojima se osigurava promidba programa, ukljuujui nacionalnom ruralnom mreom,
upuivanjem na strategiju informiranja i promidbe iz lanka 13. Provedbene uredbe (EU) br. 808/2014
Strategija informiranja i promidbe
Upravljako tijelo Programa (UT) je odgovorno za:
izradu strategije informiranja i promidbe Programa sukladno Prilogu III Provedbenoj uredbi
Komisije (EU) br. 808/2014 od 17 lipnja 2014 o utvrivanju pravila primjene Uredbe (EU) br.
1305/2013 Europskog parlamenta i Vijea o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog
fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i provedbu
uspostavu mrene stranice koja e osigurati dostupnost informacija o Programu
informiranje potencijalnih korisnika o mogunostima ulaganja unutar Programa ruralnog razvoja, o
674
povezanim procedurama, uvjetima prihvatljivosti i kriterijima odabira, te o informativnim (kontakt)

tokama kao i o nainu podnoenja i rjeavanju prigovora
informiranje ire javnosti o sadraju Programa ruralnog razvoja, njegovom usvajanju i izmjenama,
glavnim dostignuima u provedbi Programa i njegovom zatvaranju, kao i o doprinosu ostvarivanja
prioriteta Unije kako je navedeno u Partnerskom sporazumu
UT je odgovorno za voenje ukupnog komunikacijskog procesa Programa ruralnog razvoja i ukljuivanja

Nacionalne mree za ruralni razvoj u cilju osiguranja promidbe programa.
Strategija informiranja i promidbe bit e dostavljena OzP za informaciju unutar 6 mjeseci od odobravanja
Programa. UT e osigurati dosljedan pristup svim alatima promidbe u cilju jaanja i ponavljanja
zajednikih osnovnih poruka te odravanja usklaenog vizualnog identiteta.
Strategija informiranja i promidbe ini temelj za izradu komunikacijskog plana Nacionalne mree za
ruralni razvoj te e definirati razgranienje u zadaama izmeu UT i NMRR.
Ciljne skupine mogu biti okvirno podijeljene na 3 kategorije unutar kojih e se primjenjivati odgovarajui
komunikacijski alati ovisno o komunikacijskim ciljevima.
ira javnost
potencijalni korisnici i dionici ruralnog prostora ukljuujui nevladine organizacije, obrazovne i
znanstvene institucije, operativne grupe
korisnici
Ovisno o profilu ciljne skupine, UT e raditi prilagodbe komunikacijskih kanala koje planira koristiti.
Znakovito, sljedei komunikacijski alati e biti koriteni, sukladno Strategiji informiranja i promidbe:
Informiranje ire javnosti
UT e sa drugim tijelima ruralnog prostora osmisliti i provesti aktivnosti edukacije i podizanja svijesti
javnosti o sadraju Programa, o napretku i rezultatima provedbe i dostignutim ciljevima navedenim u
Programu. Sljedei komunikacijski alati e biti koriteni:
a) Kampanja za tiskane medije
UT e provoditi promociju Programa putem konferencija i priopenja za tisak, radija, televizije te
promidbe putem mrenih stranica kao i sudjelovanjem predstavnika u tematskim ili specijaliziranim
nacionalnim, regionalnim i lokalnim programima kako bi osigurali pruanje opih informacija o Programu i
njegovim ciljevima kao i predstavili rezultate. Takoer, osim navedenog, moe ukljuivati i video komunikacijske proizvode, zakup informativno - promotivnog prostora u javnim i specijaliziranim
tiskovinama te na radiju kao i izrada specijaliziranih lanaka i priopenja za javnost.
b) Internet mreni alati
Komunikacija prema iroj javnosti trebala bi se provoditi ne samo putem mrenih stranica institucija nego i
putem komplementarnih mrenih alata kao to je web 2.0, sukladno strategiji za drutvene medije.
c) Edukacijske i informativne aktivnosti podizanja svijesti
675
Aktivnosti na sredinjoj razini

Upravljako tijelo zajedno s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU kao koordinacijsko tijelo ESI
fondova (i druga tijela i partneri) e organizirati ili sudjelovati u dogaanjima pruajui informacije o ESI
fondovima, npr. Dani EU fondova ili Regionalni dani kao dio komunikacijske aktivnosti prema iroj
javnosti o ESI fondovima.
Aktivnosti na regionalnoj i lokalnoj razini
Nadalje, u suradnji s ostalim tijelima i dionicima u ruralnim podrujima, Upravljako tijelo e odrati
edukacijske i informativne prezentacije i radionice za ruralne zajednice u svrhu podizanja svijesti o
ciljevima i mogunostima Programa ruralnog razvoja, kao i predstavljanja uspjenih projekata PRR te
glavna postignua tijekom provedbe. Te aktivnosti mogu biti ciljane za odreene skupine u ruralnim
zajednicama, u skladu sa Strategijom informiranja i promidbe i njenim ciljevima.
Komunikacija s potencijalnim korisnicima i dionicima ruralnog razvoja
Cilj je osigurati jasne, potpune i aurirane informacije o:
ciljevima Europe 2020 i doprinos PRR njihovom ostvarivanju;
ciljevima mjera i pod-mjera PRR;
natjeajima, ponudama i svim administrativnim postupcima za financiranje prijava unutar PRR;
svim regionalnim i lokalnim kontaktima i povezanim tijelima za pruanje detaljnih informacije o

PRR-u.
Navedeno e biti ostvareno putem:

a) osiguranje informativnih alata za povezana tijela, tehnika podrka za provedbene procedure za podrku
strukturama i ciljanim informacijskim aktivnostima
Tehnika podrka i alati za povezana tijela za koritenje na njihovim informacijskim aktivnostima i za
daljnje irenje i distribucije, ukljuujui treninge. Specifine Informacijske aktivnosti i dogaanja koje
izvode povezana tijela u skladu s dogovorenim akcijskim planom takoer moraju biti prihvatljivi.
Nadalje, bez spolne, socijalne i rasne diskriminacije sljedei povezani partneri moraju biti ukljueni u
informacijske aktivnosti:
regionalne agencije i agencije za ruralni razvoj

Savjetodavna sluba
Hrvatska poljoprivredna agencija
Agencija za plaanja
gradski uredi za poljoprivredu
lokalne akcijske grupe
Nacionalna ruralna mrea
informativni centri o EU fondovima
nevladine organizacije
partneri vezani uz zatitu okolia
676
b) Informativni seminari i tehnike smjernice

Potencijalni korisnici odreene mjere i dionici ruralnog prostora bit e obavijeteni o uvjetima
prihvatljivosti i kriterijima za odabir, svim detaljima provedbe, prihvatljivim ulaganjima, iznosima potpore,
procesu prijave i potrebnoj dokumentaciji, itd .Navedeno e biti provedeno sukladno dogovorenom
rasporedu provedbe s prilagoena rjeenja za razliite mjere i programe za identifikaciju najuinkovitijeg
pristupa i odgovarajuih instrumenata koji se koriste, ukljuujui ICT alate. Pristup mora uzeti u obzir
podruja s rijetko naseljenim i ratrkanim potencijalnim korisnicima s ogranienim pristupom u definiranju
potreba za izravnom komunikacijom.
c) Informativni materijali
UT e, u suradnji s drugim relevantnim institucijama (kao to je Agencija za plaanja), objavljivati razliite
materijale za potencijalne korisnike, kao to su letci i vodii za korisnike. Svi materijali bit e dostupni u
UT,APPRRR i njezinim podrunim uredima, uredima Savjetodavne slube (SS), Hrvatske poljoprivredne
agencije (HPA), kao i u ostalim zainteresiranim institucijama. Svi ovi materijali moraju biti dostupni u web i
tiskanim formatima.
d) Glasnik (bilten)
Redoviti glasnik (bilten) bit e distribuiran putem elektronske pote ruralnim dionicima temeljem on-line
prijave, s auriranim informacijama o mogunostima financiranja.
e) Ciljane promotivne kampanje
Aktivnosti mogu ukljuivati promotivne poruke, oglasni prostor, kupnju ureivakog prostora 'advertorials'
u javnim i specijaliziranim novinama i asopisima, radio 'reklame', sudjelovanje i prezentacije u
specijaliziranim televizijskim i radijskim emisijama i promocija na web - baziranim medijima o pojedinoj
mjeri.
f) Internet (mreni) alati i drutveni mediji
Mrena stranica o PRR e sadravati:
pravilnike o provedbi pojedinih mjera i podmjera;

vodie za korisnike za sve mjere i podmjere programa;
dokumentaciju za prijavu;
kontakt podatke (adresa, elektronsku potu, brojeve telefona)od svih institucija ukljuenih u
provedbu PRR-a;
popis korisnika programa;
objavljeni natjeaji i rezultati natjeaja;
poveznice na mrene stranice relevantnih institucija, ukljuujui poveznicu na mrenu stranicu
Komisije vezano uz EAFRD fond.
g) Sudjelovanje u dogaanjima i sajmovima dionika ruralnog prostora

Korisnici:
Specifine smjernice vezano uz provedbu bit e osigurane za korisnike. Smjernice informiranja i promidbe
bit e osigurane za relevantne korisnike, prilagoene za svaku pojedinu mjeru, kako bi se osigurala puna
677
usklaenost za zahtjevima vidljivosti, ukljuujui tehnike specifikacije. Takoer, bit e dostupan i

Communication Toolkit u kojem su osigurani predloci i primjeri za potrebe budue komunikacije na
razini korisnika.
Navedene aktivnosti nisu konane te e daljnje aktivnosti biti definirane u Strategiji informiranja i
promidbe koje e se redovito aurirati sukladno procjeni utjecaja komunikacijskih aktivnosti.
Nacionalna ruralna mrea
Jedna od najvanijih zadaa Nacionalne ruralne mree je komunikacija i prijenos informacija prema
dionicima ruralnog prostora o mogunostima PRR 2014. - 2020.
Uloga Nacionalne ruralne mree je promicanje mjera programa ruralnog razvoja u Republici Hrvatskoj,
razmjena ideja i dobre prakse u provedbi Programa ruralnog razvoja u Hrvatsko i Europskoj uniji,
promicanje mjera programa ruralnog razvoja, promicanje partnerstva i suradnje te podizanje svijesti i
jaanje kapaciteta svih lanova mree.
Nacionalna ruralna mrea e razviti vlastitu Strategiju informiranja i promidbe sukladno Strategiji
Programa.
Praenje i evaluacija Strategije informiranja i promidbe
UT e pratiti utjecaj mjera informiranja i promidbe u smislu transparentnosti, odnosno svijesti o Programu
i ulozi EU. Strategija evaluacije za komunikaciju e predvidjeti redovitu procjenu kako bi se provjerilo
ostvarivanje ciljeva kroz praenje indikatora uspjenosti te povratne informacije koje e omoguiti
prilagodbe i preciznu prilagodbu komunikacijskih pristupa osiguravajui svrhu i orijentiranost prema
korisnicima.
UT e pratiti provedbu evaluacije i promociju nalaza evaluacije.
Koordinacija s promocijom ESI fondova
Strategija e biti u korelaciji s ukupnom Komunikacijskom strategijom za ESI fondove u RH koja je u
nadlenosti MRRFEU kao Koordinacionog tijela.
Nadalje, MRRFEU kao koordinacijsko tijelo za ESI fondove je odgovorno za sredinju mrenu stranicu www.strukturnifondovi.hr - koja osigurava:
ope podatke o mogunostima financiranja putem ESI fondova,

informacije o vaeim propisima i postupcima za projekte financirane putem ESI fondova
e-learning sadraji dostupni on-line, kao i informacije o drugim mogunostima edukacije za
upravljanje projektima ESI fondova i
kontakte tijela nadlenih za daljnju potporu potencijalnim korisnicima u odreenom podruju, koje
osigurava nadleno Upravljako tijelo. Dakle, viekanalni pristup istim informacijama mora biti
dostupan
Daljnja koordinacija mora biti zajamena putem mree osoba zaduenih za informiranje i vidljivost (PON).
Svrha PON je osigurati koordiniranu i simultanu distribuciju gore navedenih podataka, ali i pruiti prvu
tehniku podrku potencijalnim korisnicima. Osoba zaduena za informiranje i vidljivost PRR je lan PON.
678
15.4. Opis mehanizama za osiguravanje usklaenosti s lokalnim razvojnim strategijama koje se provode u
okviru LEADER-a, aktivnostima koje su predviene u okviru mjere suradnje iz lanka 35. Uredbe (EU)
br. 1305/2013, mjerom Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim podrujima iz lanka 20. navedene
Uredbe te ostalim ESI fondovima
Posebna e se pozornost posvetiti usklaivanju provedbe LRS i operacija u okviru podmjere 7.4 Ulaganja u
pokretanje, poboljanje ili proirenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovnitvo, ukljuujui
slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu. LAG-ovi e razviti posebne mehanizme
odabira projekata koji e sprijeiti dvostruko financiranje istih operacija, budui da sami LAG-ovi mogu biti
korisnici, ali takoer mogu i dodjeljivati sredstva za iste operacije. Kontrola e se provoditi na razini
projekta.
Provedba LRS e se odvijati putem LEADER pristupa kroz EPFRR i LAGUR-e kroz EFPR prema monofond pristupu. Kako je u Hrvatskoj nemogue izraditi razdjelnicu na temelju zemljopisnog podruja, te se
LEADER podruje moe potpuno ili djelomino preklapati s LAGUR-om, potrebno je jasno razdvojiti
fondove. Navedeno e se postii na razini programiranja i provedbe, budui da je Ministarstvo poljoprivrede
odgovorno i za EPFRR i EFPR, te koordiniranim praenjem i kontrolom u Agenciji za plaanja. Procedure
za provedbu CLLD pristupa u ribarstvu i uspostava LAGUR-a u nadlenosti je Ministarstva poljoprivrede,
Uprave za ribarstvo koja je upravljako tijelo za EFPR.
Odgovarajui mehanizmi koordinacije e biti razvijeni od strane reenih Upravljakih tijela kako bi se
sprijeilo dvostruko financiranje iz razliitih izvora EU. S ciljem osiguranja usklaenosti, izradit e se
posebni vodii za sluajeve kada se ista administrativna struktura koristi za provedbu mjera iz oba fonda.
Vezano uz sudjelovanje LAG-ova kao korisnika ostalih ESI programa, kao to je Program teritorijalne
suradnje, usklaenost e se osigurati kroz koordinaciju s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova EU
koje je hrvatski nacionalni predstavnik u Nacionalnom koordinacijskom povjerenstvu za teritorijalnu
suradnju. Nadalje, informacije i podaci o LAG-ovima koji su korisnici Programa teritorijalne suradnje bit e
dostupne u programu MIS. Administrativne provjere e se moi provoditi iz podataka iz MIS sustava koji e
biti dostupni nacionalnim predstavnicima te kroz Prvostupanjsko kontrolno tijelo za korisnike hrvatskog
Programa teritorijalne suradnje.
15.5. Opis aktivnosti za smanjenje administrativnog optereenja korisnika iz lanka 27. stavka 1. Uredbe
(EU) br. 1303/2013
Poduzeti su znatni napori kako bi se umanjilo administrativno optereenje korisnika tijekom provedbe
IPARD programa obzirom da je dolazilo do potpunih zastoja u ugovaranju projekata, posebice zbog
nedostatnih administrativnih kapaciteta, kako u APPRRR kao ugovarakom tijelu, tako i drugim dravnim i
javnim institucijama odgovornim za izdavanje dokumentacije potrebne za prijavu na natjeaj.
Administrativni kapaciteti su ojaani kroz IPA 2011 Jaanje kapaciteta APPRRR u pripremi za nove ZPP i
ZRP reforme te razdoblje nakon 2013. godine.
Elektronske prijave i obrada
679
Obrada prijava, koja je u pretpristupnom razdoblju trajala od nekoliko mjeseci do jedne godine zbog runog
podnoenja i dokumentacije u papirnatom obliku, e se znatno ubrzati u razdoblju 2014. 2020. godine,
prvenstveno zbog elektronskog podnoenja prijava. APPRRR je ugovorila izradu odgovarajueg
programskog rjeenja za prijave u sklopu IPA-e. AGRONET, koji navodi prijavitelje na popunjavanje
prijave/zahtjeva preko unaprijed definiranog tijeka procesa, ukljuuje automatske unakrsne provjere
informacija koje korisnici dostavljaju, od dostupnih zapisa podataka koje odrava APPRRR i/ili druga javna
tijela u skladu s principom jednostrukog kodiranja, izbjegavajui udvostruivanje informacija i dokumenata.
Ovo se trenutano aurira kako bi bilo u skladu s zahtjevima za razdoblje od 2014.-2020.. Sva rjeenja euprave bit e ukljuivana ovisno o njihovoj dostupnosti. To e znatno umanjiti koliinu potrebne
dokumentacije koju je potrebno dostaviti zajedno s prijavom te takoer umanjiti rizike od neuspjenih i
nepravovremenih prijava/zahtjeva podnesenih od strane korisnika. AGRONET takoer prua druge
pogodnosti potencijalnim prijaviteljima/korisnicima, poput pregleda cjelokupne pravne osnove koja se tie
odreene mjere potpore te uvid u trenutni status prijava (npr. podneseno/u postupku/odobreno/odbijeno).
AGRONET e biti spreman za prve natjeaje u 2015. godini, ukljuujui sustav jednostruke prijave za
mjere povezane s IAKS sustavom za podnoenje zahtjeva za izravna plaanja i IAKS mjere ruralnog razvoja
za zahtjeve pojedinanih poljoprivrednika od 01. oujka 2015. godine. Kako bi neki potencijalni korisnici
mogli imati potekoa u pristupu ili popunjavanju internetske prijave, bit e osigurana specifina potpora i
usmjeravanje od strane Hrvatske Poljoprivredne Agencije (HPA) i Savjetodavne slube (SS) te je ve
zapoeta u 2013. godini.
Kraa obrada prijava bit e ostvarena poveanjem broja ureda koji e obavljati obradu prijava, prvenstveno
u regionalnim uredima APPRRR u Splitu, Rijeci, Osijeku i Bjelovaru te glavnom uredu u Zagrebu.
Dokumentacija
Koritenje AGRONETA, koji navodi prijavitelje na popunjavanje prijave/zahtjeva preko unaprijed
definiranog tijeka procesa, ukljuuje automatske unakrsne provjere informacija koje korisnici dostavljaju,
od dostupnih zapisa podataka koje odrava APPRRR i/ili druga javna tijela u skladu s principom
jednostrukog kodiranja, izbjegavajui udvostruivanje informacija i dokumenata. Ovo e znatno umanjiti
koliinu potrebne dokumentacije koju je potrebno dostaviti zajedno s prijavom.
Dugotrajna procedura za izdavanje graevinske dozvole, koja je trajala i po nekoliko godina, djelomino je
rijeena odredbama novog Zakona o gradnji (NN 153/13) te pratee regulative, koji predviaju
pojednostavljenu proceduru ishoenja graevinske dozvole, smanjenje nune dokumentacije i znatno krae
vrijeme za izdavanje graevinskih dozvola na temelju kojih se odobrava graenje.
Zakonodavni postupak za uspostavu zakonskog okvira je u pripremi za graevine bez dozvole koje se mogu
legalizirati u skladu s dokumentacijom o prostornom planiranju, ukoliko je vlasnik podnio valjanu prijavu
do lipnja 2013. godine. Prema planu nadlenog ministarstva, valjane dozvole e se izdati do kraja 2016.
godine, to e pruiti mogunost ovim potencijalnim korisnicima da podnesu prijave u okviru ovog
Programa, posebice za ulaganja pod mjerom M04 Ulaganja u fiziku imovinu.
Informacije za prijavitelje i korisnike
Osim objave na mrenim stranicama posveenim PRR te na mrenim stranicama APPRRR, informacije e
biti dostupne na sredinjoj mrenoj stranici www.strukturnifondovi.hr kojom upravlja MRRFEU kao
Koordinacijsko tijelo. Ovime e se omoguiti viestruki kanali pristupa do iste informacije.
Usmjeravanje korisnika
680
Daljnja pomo korisnicima u provedbi operacija perdviena je kroz odredbe specifinih i prilagoenih
smjernica i vjebi na temu nabave u investicijskim mjerama te pripremi specifinih Preglednih smjernica i
alata za korisnike, kako bi se osiguralo puno potovanje prema njihovim odgovornostima.
Nadzor smanjenja administrativnog optereenja
Uinkovitost ovih aktivnost e ovisiti u najveoj mjeri o djelotvornom i uinkovitom upravljanju ljudskim
potencijalom te pravodobnom i visoko-kvalitetnom pruanju potrebnih usluga.
U procjeni koritenja sredstava Tehnike pomoi, Odjel nadzora i procjene e ukljuiti redovitu procjenu
smanjenja administrativnog optereenja i izraditi prikladne preporuke te pratiti njihovu provedbu.
Sredstva Tehnike pomoi iz PRR mogu se koristiti za aktivnosti potpore smanjenju administrativnog
optereenja korisnika.
15.6. Opis upotrebe tehnike pomoi, ukljuujui aktivnosti povezane s pripremanjem, upravljanjem,
praenjem, evaluacijom, informiranjem i kontrolom programa i njegovom provedbom, kao i aktivnosti koje
se odnose na prethodna i naredna programska razdoblja iz lanka 59. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1303/2013
Sredstvima Tehnike pomoi mogue je financiranje aktivnosti za potporu pripreme, upravljanja, nadzora,
evaluacije, informiranja i komunikacije, umreavanje, rjeavanje prigovora te kontrolu i reviziju Programa
ruralnog razvoja, za potporu aktivnosti za smanjenje administrativnog tereta za korisnike i posebne
aktivnosti za jaanje kapaciteta hrvatskih vlasti i korisnika da upravljaju i koriste Program ruralnog razvoja.
Nadalje, sredstvima Tehnika pomoi e se financirati osnivanje i upravljanje Nacionalne ruralne mree.
Mjera se provodi kroz dvije pod-mjere:
1. Podrka za aktivnosti Tehnike pomoi za provedbu Programa;
2. Podrka za osnivanje i upravljanje Nacionalne ruralne mree.
Aktivnosti tehnike pomoi:
Operacije unutar mjere Tehnika pomo se temelji na SMART operativnim ciljevima (30 l., Financijska
Uredba (EU) br. 966/2012.
U sklopu ove mjere, sljedee vrste aktivnosti su prihvatljive:
Aktivnosti koje se odnose na zadae Odbora za praenje Programa, ukljuujui sve trokove vezane
uz sastanke Odbora za praenje i strunih skupina, strunjake koji sudjeluju na navedenim
sastancima i aktivnosti jaanja kapaciteta za lanove Odbora za praenje;
Strategija informiranja i promidbe te provedba godinjih planova za informiranje i promidbu
Programa;
Aktivnosti usmjerene na jaanje administrativnih kapaciteta Upravljakog tijela, Agencije za
plaanja i drugih tijela ukljuenih u upravljanje i provedbu Programa ruralnog razvoja, ukljuujui
treninge i aktivnosti jaanja kapaciteta;
Mjere potrebne kako bi se osiguralo uinkovito praenje Programa ukljuujui osnivanje
odgovarajueg sigurnog informacijskog sustava za praenje, odravanje, upravljanje i izvjetavanje
o statistikim podacima o Programu i napretku prema definiranim ciljevima i prioritetima u skladu s
681
l. 66 (1a) Uredbe (EU) br 1305/2013;

Nezavisna ex-post evaluacija Programa i aktivnosti vezane uz praenje i evaluaciju Programa, kako
je navedeno u Planu za evaluaciju;
Mjere za rjeavanje operativnih uskih grla u upravi Programa ruralnog razvoja;
Mjere za poveanje kapaciteta korisnika za pristup i koritenje PRR;
Mjere za smanjenje administrativnog tereta korisnika;
Osnivanje i upravljanje Nacionalnog ruralnom mreom, ukljuujui trokove Odjel za potporu Mrei
i priprema i provedba Akcijskog plana Mree,
Aktivnosti vezane za meunarodno/EU umreavanje i suradnju, ukljuujui ENRD/EIP;
Radnje potrebne za zatvaranje IPARD programa i ex post evaluacije iz lanka 191. Uredbe (EU) br.
718/2007 [1];
Priprema Programa 2021 -2027 i povezani trokovi, ukljuujui i ex-ante evaluaciju, strateke
procjene utjecaja na okoli i povezan evaluacijski rad.
Trokovi zaposlenika UT, odnosno maksimalno 39 zaposlenika zaposlenih u Upravi za upravljanje

EU fondom za ruralni razvoj, EU i meunarodnu suradnju u Ministarstvu poljoprivrede iskljuivo
ukljuenim u upravljanje PRR, i drugih zaposlenika Ministarstva poljoprivrede izravno ukljuenih u
upravljanje PRR, kako je utvreno u posebnim internim Pravilnikom i u skladu s Akcijskim planom
za ljudske resurse za upravljanje i provedbu PRR, nakon donoenja Zakona o uspostavi
institucionalnog okvira za upravljanje ESI fondovima u Republici Hrvatskoj u razdoblju 2014. 2020. Navedeni trokovi zaposlenika mogu biti pokriveni u cijelosti putem Programa. Horizontalni
trokovi zaposlenika nisu prihvatljivi unutar TA prorauna;
Trokovi zaposlenika iz APPRRR mogu biti prihvatljivi, ovisno o definiciji Akcijskog plana ljudskih
potencijala i godinje analize optereenja, za zaposlenike zaposlene iskljuivo na aktivnostima
vezanim uz provedbu PRR. Trokovi zaposlenika APPRRR podlijeu odobrenju od strane UT prema
godinjem planu Tehnike pomoi za APPRRR i povezane analize optereenja. Horizontalni
trokovi zaposlenika nisu prihvatljivi unutar prorauna Tehnike pomoi, osim zaposlenika koji su
100% rasporeeni na provedbi PRR.
Trokovi zaposlenika ukljuuju trokove bruto plaa, primjenjive poreze i doprinose za socijalno
osiguranje;
Trokovi zaposlenika su prihvatljivi za korisnike TA mjere u PRR 2014. 2020. samo ako je
Akcijski plan ljudskih resursa temeljen na pristupu upravljanju povezanim s uinkom izraen s
definiranim radnim mjestima od strane institucije;
Organizacija aktivnosti izgradnje kapaciteta, ukljuujui programe treninga i studijskih posjeta i
drugih aktivnosti sukladno analizi potreba treninga PRR priloene uz Akcijski plan ljudskih
potencijala i za sva tijela ukljuena u upravljanje i provedbu Programa, ukljuujui Savjetodavnu
slubu i povezana tijela;
Trokovi putovanja i prihvatljive dnevnice (per diem) za putovanja izravno povezanih s poslovima i
odgovornostima korisnika TP, ukljuujui i slubeno delegirane i ovlatene zaposlenike;
Vanjskih strunjaka, ukljuujui studije i analize za podrku korisnicima TA i njihovim zadaama;
Trokovi za prevoenje i tumaenje za aktivnosti predvienih u okviru ove mjere;
Usluge i logistiku podrku za sastanke i dogaanja;
Kupnja specifine opreme, ukljuujui uredske opremu i potroni materijal;
Razvoj/nadogradnja ICT infrastrukture za potrebe praenja i evaluacije;
Trokovi vezani uz rjeavanje prigovora koji se odnose na PRR u skladu s lankom 74. stavkom 3.
Uredbe (EU) br. 1303/2013;
682
Trokovi vezani uz odreene antikorupcijske mjere i mjere za suzbijanje prijevara u vezi s PRR, u
potpori nadlenom nacionalnom tijelu;
Svi trokovi vezane uz informacijsku, komunikacijsku i promotivnu kampanju o mogunostima za
dodjelu potpore PRR sukladno odobrenoj Strategiji informiranja i promidbe i planovima,
ukljuujui i informacije o potpori za zatitu okolia i ublaavanju klimatskih promjena i
prilagodbama;
Sve trokovi koji se odnose na osnivanje i upravljanje Nacionalnom ruralnom mreom, ukljuujui
trokove Odjela za potporu Mrei
Aktivnosti vezane uz na ispunjavanje ex-ante uvjetovanosti (prema odjeljku 6. PRR) Ovaj popis trokova
nije konaan.
Korisnici sredstava iz ove mjere su UT i APPRRR.
Mjera e se provoditi od strane UT.
Sve aktivnosti provedbe mjere Tehnike pomoi bit e evaluirane dio Plana za evaluaciju.
Aktivnosti koje se financiraju u okviru mjere Tehnika pomo bit e ugovorene sukladno vaeem
nacionalnom zakonodavstvu vezano uz javnu nabavu.
Detaljan popis prihvatljivih trokova i primjenjivim postupke bit e sadrani u Priruniku za Tehniku
pomo PRR koji izrauje UT. to se tie trokova zaposlenika i putne trokova korisnika, opcija
pojednostavljenih trokova bit e uspostavljena sukladno lanku 68. Uredbe (EU) br. 1303/2013. Prirunik
e takoer uspostaviti metodologiju za primjenu opcija pojednostavljenih trokova za korisnike Tehnike
pomoi.
Indikativno, od iznosa alociranog za Tehniku pomo,
20% e biti alocirano za:
Strategiju informiranja i promidbe strategije i provedbe godinjih planova informiranja i

promidbe;
aktivnosti za poveanje kapaciteta korisnika da pristupe i koriste PRR;
30% bit e dodijeljeno za:
aktivnosti vezane uz jaanje administrativnih kapaciteta Upravljakog tijela, Agencije za plaanja i

drugih tijela ukljuenih u upravljanje i provedbu Programa ruralnog razvoja, ukljuujui treninge te
aktivnosti jaanja kapaciteta;
aktivnosti za rjeavanje operativnih uskih grla u administraciji PRR;
aktivnosti za smanjenje administrativnog tereta korisnika;
35% e biti dodijeljeno za:
aktivnosti vezane uz zadae Odbora za praenje (OzP), ukljuujui sve povezane trokove i strunih
skupina, strunjaka i izgradnje kapaciteta za lanove Odbor za praenje;
nezavisnu ex-post evaluaciju Programa te aktivnosti vezane u praenje i evaluaciju, kako je
navedeno u Planu za evaluaciju;
operacije potrebne za zatvaranje IPARD Programa i ex-post evaluaciju iz lanka 191. Uredbe (EU)
683
br. 718/2007 [1];

priprema programa 2021 -2027 i povezani trokovi, ukljuujui i ex-ante evaluaciju, strateku
procjenu utjecaja na okoli i povezani rad na evaluaciji.
aktivnosti potrebne za osiguranje uinkovitog praenje Programa - ukljuujui osnivanje

odgovarajueg sigurnog informacijskog sustava za praenje, odravanje, upravljanje i izvjetavanje
o statistikim podacima vezano uz Program i napretku prema definiranim ciljevima i prioritetima u
skladu s cl. 66 (1a) Uredbe (EZ) br 1305/2013;
osnivanje i upravljanje Nacionalnom ruralnom mreom, ukljuujui trokove Odjela za podrku rada
mree i pripremu i provedbu Akcijskog plana mree
aktivnosti koje se odnose na meunarodno / EU umreavanje i suradnju, ukljuujui ENRD / EIP.
Intenzitet potpore u ovoj mjeri iznosi 100%.

[1] Delegirana Uredba Komisije (EU) br. 807/2014 od 11. oujka 2014 dopunjuje Uredbu (EU) br.
1305/2013 Europskog parlamenta i Vijea o potpori ruralnom razvoju od strane Europskog poljoprivrednog
fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i uvoenju prijelaznih odredbi, lanak 17. stavak 3.
684
16. POPIS MJERA KAKO BI SE UKLJUILI PARTNERI

16.1. Savjet za ruralni razvoj
16.1.1. Predmet odgovarajuih savjetovanja
lanovi Savjeta su upoznati s nacrtom PRR 2014 -2020 i aktivnostima i planovima Upravljakog tijela u
odnosu na izradu istog. Komunikacijski okvir je postavljen pomou kojih dionici e razmjenjivati
informacije i dokumente, kao i davati primjedbe i komentare. Sastanci su odrani 13.07.2012, 31.10.2012,
17.07.2013. i 10.12.2013.
16.1.2. Saetak rezultata
Komunikacijski okvir postignut izmeu sudionika u izradi PRR 2014 - 2020. Na sastancima, prezentirane su
revidirane verzije PRR 2014 - 2020 aurirane su s prijedlozima i komentarima ukljuenih dionika. Na
sastancima raspravljalo se o novom ZPP, utvrivanju potreba te je predstavljena SWOT analiza svim
lanovima. Savjeta. lanovi Savjeta predstavili su nove prijedloge i primjedbe na Program. Takoer,
prenijeli su stajalite njihovih organizacija i udruga iz svih sektora poljoprivredne proizvodnje i ruralnog
prostora, posebno iz udruenja voara i stoarskog sektora kao i iz sektora svinja i mlijenog sektora.
Nadalje, istaknuli su probleme u ruralnim podrujima i potrebu za brzim poetkom primjene novog PRR, te
su savjetovali odreene aktivnosti za rjeavanje problema.
16.2. Rasprava o investicijskim prioritetima "Ruralni razvoj i poveanje produktivnosti u poljoprivredi"

(EPFRR)
Dana 06. prosinca 2013. godine odrana je panel diskusija Program ruralnog razvoja u sklopu partnerskih
konzultacija o programskim dokumentima za financijsko razdoblje 2014.-2020. Hrvatska i fondovi
Europske unije 2014.-2020.: Ulaganje u budunost

Predstavljen je proces izrade Programa ruralnog razvoja 2014. - 2020. godine s naglaskom na tri glavne
teme glavne teme:
Struktura PG u RH s naglaskom na mala PG te njihov poloaj u programu, razgranienje izmeu

velikih i malih, komercijalnih i nekomercijalnih i sl.;
Apsorpcijski kapacitet za iskoritavanje omotnice EAFRD-a, dostupnost financijskih sredstava za
meufinanciranje krediti, kratkorone pozajmice, jamstva, promjene u odnosu na IPARD -avansna
plaanja i plaanja u ratama; struktura poslovnih planova, spremnost projekata, institucionalni okvir,
spremnost institucija da preuzmu svoju ulogu Savjetodavna sluba, razvojne agencije, konzultanti;
685
spremnost korisnika potpore nositelji malih PG, velika poljoprivredna gospodarstva, mladi
poljoprivrednici, prehrambena industrija, umarski sektor, JLS;
Definicija ruralnog podruja, tj. kako optimalno definirati ruralno podruje i utjecaj te definicije na
ostale aspekte programa.
16.3. Fokus grupa o "Uspostavi i provedbi Evaluacijskog plana (EP) Programa ruralnog razvoja 2014. 2020."
U sijenju 2014. godine strunjak za evaluaciju Helpdesk organizirao je fokus grupe vezano uz "Uspostava i
provedba Evaluacijskog plana (EP) PRR 2014. - 2020.
Dva kljuna pitanja o kojima se raspravljalo na sastanku focus skupine u Hrvatskoj su:
Koje su glavne nauene lekcije vezano uz praenje i evaluaciju iz nacionalnog programa i programa
pretpristupne pomoi (SAPARD i IPARD programa ruralnog razvoja)?
Koje preporuke su dionici dali za poboljanje praenja i evaluacije u periodu 2014. - 2020. i za
praktinu provedbu Evaluacijskog plana?

U radnom okruenju, predstavnici upravljakih tijela, evaluatori, lanovi Odbora za praenje, Agencije za
plaanja i predstavnici istraivanja i akademske zajednice raspravljali su nauenim lekcijama vezano uz
evaluaciju u tekuem razdoblju, a kako navedeno primijeniti u planiranju i provedbi evaluacije u sljedeem
programskom razdoblju.
16.4. Prezentacija mjera nacrta Programa ruralnog razvoja

U organizaciju Hrvatske gospodarske komore i Udruge konzultanata UKRA, 28. 10. 2013. odrana je
prezentacija mjera konzultantskim tvrtkama koje nude usluge izrade projekata za prijavu na mjere ruralnog
razvoja.

Okupljenima je prezentirane dosadanje aktivnosti vezano uz izradu PRR te planovi za daljnje auriranje.
686
Naglasili su potrebu za brzim poetkom novog PRR i samih natjeaja. Takoer, ponudili su pomo u izradi
dijelova novog PRR u okviru svog poslovanja. Zaprimljene su primjedbe i komentari na predstavljeni
verziju Programa.
16.5. Javna rasprava o Stratekoj procjeni utjecaja na okoli (SEA) i nacrta pPograma ruralnog razvoja
U razdoblju od 13. lipnja do 12. srpnja 2014, organizirana je javna rasprava o Stratekoj procjeni utjecaja na
okoli (SEA) i nacrtu programa ruralnog razvoja u skladu s lankom 6. Direktive 2001/42/EZ Europskog
parlamenta i Vijea od 27. lipnja 2001. o procjeni uinaka odreenih planova i programa na okoli (SL L
197, 21.07.2001.), SEA.

Radi informiranja javnosti, Ministarstvo poljoprivrede najavio poetak javne rasprave u nacionalnom
dnevnom tisku. Tijekom javne rasprave, omoguen je pristup programskom dokumentu i Stratekoj studiji u
prostorijama Upravljakog tijela. U isto vrijeme, dokumenti su bili dostupni na mrenoj stranici
Ministarstva poljoprivrede - Uprave za upravljanje fondom EU za ruralni razvoj, EU i meunarodnu
suradnju. Nakon javne prezentacije odrane 18. lipnja 2014. godine, zaprimljeni su dodatni komentari i
prijedlozi vezani uz Program i Strateku studiju.
16.6. Javna rasprava o nacrtima Programa ruralnog razvoja

Nacrt PRR 2014. 2020. slubeno je predstavljan na radionicama u svim upanijama Republike Hrvatske u
razdoblju od 18. 29. oujka 2013. godine. 2. krug predstavljanja odran je u razdoblju od 01. 05. srpnja
2013. godine u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu.

Dionici su upoznati s mogunostima ulaganja i potporama kroz mjere PRR. Zaprimljeni su prijedlozi i
komentari javnosti na prvu inaicu PRR. Dionici i javnost su pozvani te su predstavnici Upravljakog tijela
predstavili mogunosti ulaganja i intenzitet potpore unutar mjera PRR. Predstavnici dionika i sudionici bili
su u cjelini zadovoljni sadrajem izmijenjenog PRR. Takoer, osvrnuli su se i na dugu proceduru usvajanja
novog Programa ruralnog razvoja i mogueg ukljuivanja mjera o dobrobiti ivotinja u nacrt PRR -a. Nakon
svake prezentacije dobili smo prijedloge i komentare zainteresirane javnosti i institucija. Nakon temeljite
687
analize pristiglih prijedloga i primjedbi, Upravljako tijelo pokrenula drugi krug konzultacija u veim
gradovima Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku.
16.7. Objavljeno na mrenoj stranici www.mps.hr/ipard/

Dana 7. studenoga 2013. godine slubenoj stranici Upravljakog tijela, objavljen je nacrt PRR te je otvorena
adresu e-pote eafrd@mps.hr na koju je mogue slanje komentara na PRR.

Upravljako tijelo zaprimilo je komentare na nacrt Programa ruralnog razvoja koje su poslani od strane
raznih potencijalnih korisnika i zainteresiranih tijela, prvenstveno iz sektora proizvodnje i sektora zatite
okolia.
Glavni komentari odnosili su se na potrebu za daljnjim objanjenjima; Takoer potencijalni korisnici pitali
su za dodavanje novih sektora, korisnika i prihvatljivih izdataka.
U tu svrhu, otvorena je nova adresa elektronske pote eafrd@mps.hr. Nakon analize pristiglih prijedloga i
komentara, neki od prijedloga su prihvaeni to je u konanici doprinijelo poboljanju u Programu.
16.8. Radionice vezane uz mjeru LEADER

Ludbreg, 27.03.2013. lanovi i predstavnici LAG-a Izvor;
urevac, 20.06.2013. - lanovi i predstavnici LAG-ova Podravina i Zselici Lampasok;
Zagreb, 23.07.2013. predstavnici LAG ova u RH;
Biograd n/m, 08.- 10.09.2013. - predstavnici potencijalnih LAG-ova iz RH (LAG-ovi koji se nisu javili na
1. Natjeajj za Mjeru 202, LAG-ovi koji nisu proli na 1. Natjeaju za Mjeru 202 i lokalna partnerstva na
LEADER principu);
Nijemci, 23.09.2013. - lanovi i predstavnici LAG-a Bosutski niz i LAG ova iz RH;
Ilok, 10. 11.10.2013. - lanovi i stanovnici LAG-a Srijem i predstavnici LAG-ova iz RH;
Zagreb, 05.11.2013. - predstavnici odabranih LAG-ova iz RH na 1. natjeaju za Mjeru 202;
Zadar, 07. 08.11.2013. - predstavnici LAG-ova iz RH;
688
Zadar, 10.- 11.12.2013. - predstavnici LAG-ova iz RH

Javna rasprava o nacrtu mjere LEADER 2014. - 2020. i predstavljanje nacrta PRR 2014. - 2020. Nakon
svake prezentacije, Upravljako tijelo je zaprimilo povratnu informaciju od strane LAG-ova o nacrtu PRR.
16.9. (Neobvezna) objanjenja ili dodatne informacije kako bi se nadopunio popis mjera
Partnerstvo je jedno od temeljnih naela pripreme programskih dokumenata na razini EU i na nacionalnoj
razini. Klju za provedbu partnerstva je aktivno sudjelovanje partnera u svim fazama programskog ciklusa
od faze pripreme, provedbe, pa do faze praenja i procjene. Takoer je vano da, oni koji su ukljueni u
provedbu PRR 2014. - 2020., aktivno sudjeluju u njegovoj izradi. Ministarstvo poljoprivrede podupire i
koordinira aktivnosti organiziranja i ukljuivanja predstavnika partnera ime se postie vea
reprezentativnost, transparentnost i uinkovitija suradnja.
U skladu s pristupom vierazinskog upravljanja reprezentativni i kompetentni partneri ukljueni su u
pripremu Partnerskog sporazuma i te u pripreme, provedbu, praenje i evaluacije PRR 2014. - 2020. u
okviru rada Savjeta za ruralni razvoj. Svi kljuni partneri ukljueni su ili su pozvani na sudjelovanje u izradi
stratekih dokumenata u RH.
U srpnju 2012. godine odrana je prva sjednica Savjeta za ruralni razvoj na kojem su lanovi Savjeta
upoznati s aktivnostima vezano uz pripremne radnje na izradi PRR 2014. 2020.godine. lanovi Savjeta
preuzeli su aktivnu ulogu u osiguravanju izrade kompetentnih analiza i studija potrebnih. za auriranje
nacrta PRR 2014. 2020. te su komentarima i prijedlozima na prezentirane inaice PRR usmjeravali razvoj
radnog dokumenta.
U oujku 2013. godine odrana je prva javna prezentacija novog PRR-a u svim upanijskim centrima
Republike Hrvatske. Kroz otvorenu javnu raspravu, Ministarstvo poljoprivrede pozvalo je partnere na
dostavu komentara, miljenja i prijedloga na prezentirani PRR 2014. 2020. Rezultati navedenih aktivnosti
prezentirani su unutar 2. kruga javne rasprave koja je odrana u srpnju 2013. godine.
Ministarstvo poljoprivrede je, u cilju izgradnje otvorenog i transparentnog dijaloga te pravovremenog
informiranja, organiziralo nekoliko prezentacija na temu predstavljanje procesa izrade PRR 2014. 2020.
gdje je okupljenima prezentirana aurirana verzija Programa. Objava nacrta PRR 2014. - 2020. na mrenoj
stranici Ministarstva poljoprivrede rezultirala je zaprimanjem veeg broja komentara i prijedloga na adresu
e-pote eafrd@mps.hr koja je otvorena posebno za tu namjenu, koja e u budunosti predstavljati sredinju
informativnu toku u komunikaciji s javnou.
Kao jedan od preduvjeta u procesu izrade PRR 2014. 2020. je i izrada Strateke procjene utjecaja na
okoli koja je zapoela 28. listopada 2013. godine odlukom ministra nadlenog za poljoprivredu.
Ministarstvo poljoprivrede je sukladno navedenoj odluci uputilo dopis kojim se trai miljenje o sadraju
strateke studije poslan nadlenim ministarstvima i upanijama, budui da Strateka procjena utjecaja na
689
okoli ima propisan sadraj u Uredbi o stratekoj procjeni utjecaja plana i programa na okoli (Narodne
novine br. 64/08). Pored propisanog sadraja zatraene su sugestije nadlenih ministarstava i svih upanija
o dodatnom sadraju kao i o razini obuhvata podataka koji se moraju obraditi u stratekoj studiji.
690
17. NACIONALNA RURALNA MREA

17.1. Postupci i vremenski rokovi za uspostavu nacionalne ruralne mree (dalje u tekstu NRM)
Ministarstvo poljoprivrede tijekom 2011. uspostavilo je Mreu za ruralni razvoj (u daljnjem tekstu: Mrea)
koja djeluje na cijelom ruralnom podruju Republike Hrvatske.
Prvi javni poziv za podnoenje prijava za lanstvo u Mrei bio je objavljen od kolovoza do listopada 2012.,
a pristiglo je 196 prijava za lanstvo. Drugi javni poziv za podnoenje prijava za lanstvo u Mrei bio je
objavljen od prosinca 2012. do svibnja 2013., a pristigla je 81 prijava za lanstvo. lanovi Mree dolaze iz
svih upanija i grada Zagreba. Svim fizikim i pravnim osobama koje su u roku poslale zahtjev za lanstvo
u Mrei, zahtjev je i usvojen. Mrea djeluje na itavom podruju Republike Hrvatske. Od 277 lanova
Mree, 8 je strunih ustanova u poljoprivredi i ruralnom razvoju, 19 razvojnih agencija, 82
udruge/drutva/saveza, 15 komora/klastera vezanih uz poljoprivredu i ruralni razvoj, 9 obrazovnih i
znanstvenih institucija iz podruja poljoprivrede i ruralnog razvoja, 49 jedinica lokalne i regionalne
(podrune) samouprave, 51 poljoprivredno gospodarstvo, 44 ostala lana, a nema predstavnika tijela
dravne uprave ili meunarodnih organizacija.
Mrea je lanica Europske mree za ruralni razvoj.
Kako bi se osigurao kontinuitet u radu Mree, u razdoblju 2014. - 2020. nee se uspostavljati nova Mrea,
ali e se u svrhu bolje provedbe aktivnosti izvriti odreene organizacijske promjene. Time se osigurava
snaniji identitet, jasniji djelokrug djelovanja i vei doprinos dionika Mree. Reorganizacija zapoinje od
sijenja 2015. kako bi se na vrijeme sastavio Akcijski plan Mree i zapoela provedba aktivnosti unutar 12
mjeseci od datuma odobravanja PRR 2014- 2020 od strane Komisije.
Tajnitvo Mree koje je uspostavljeno tijekom razdoblja 2007- 2013 unutar Ministarstva poljoprivrede,
nastavlja djelovati i tijekom razdoblja PRR 2014- 2020. U cilju uspjene provedbe PRR, donekle e se
promijeniti upravljanje Mreom te aktivnosti Tajnitva Mree, a neke aktivnosti mogu biti eksternalizirane
uz koordinaciju Upravne direkcije. Na taj e se nain osigurati kontinuitet aktivnosti Mree kroz cijelo
programsko razdoblje.
lanstvo u Mrei je dobrovoljno te e se u svrhu ulanjenja svih zainteresiranih dionika i vee fleksibilnosti,
kreirati sustav kontinuiranih prijava za prijam novih lanova. Detaljniji opis procesa ulanjenja u Mreu,
kao i prava lanova Mree, razraeni su u Akcijskom planu Mree.
lanovi Mree e biti pravovremeno obavijeteni o navedenim promjenama, kao i o novim odredbama
vezanim za djelovanje Mree u razdoblju 2014. - 2020.
17.2. Planirano ustrojstvo mree, odnosno nain na koji e organizacije i uprave ukljuene u ruralni
razvoj, ukljuujui partnere, kako je navedeno u lanku 54. stavku 1. Uredbe (EU) br. 1305/2013 biti
ukljuene i kako e se olakati aktivnosti umreavanja
Mreu ine lanovi, jedinica za potporu Mrei (u daljnjem tekstu: Tajnitvo Mree) i koordinacijsko tijelo
(u daljnjem tekstu: Upravljaki odbor).
lanovi Mree su tijela dravne uprave, strune ustanove u poljoprivredi i ruralnom razvoju, jedinice
691
lokalne i regionalne (podrune) samouprave, regionalne i lokalne razvojne agencije, poljoprivredna

gospodarstva, obrazovne i znanstvene institucije iz podruja poljoprivrede i ruralnog razvoja, udruge i
komore vezane uz poljoprivredu i ruralni razvoj te ostale fizike i pravne osobe ije su aktivnosti vezane uz
poljoprivredu i ruralni razvoj.
Tajnitvo Mree djeluje u Ministarstvu poljoprivrede pri Upravi za upravljanje EU fondom za ruralni
razvoj, EU i meunarodnu suradnju. Zadaci Tajnitva Mree su voenje popisa lanova Mree, podrka
radu Upravljakog odbora, komunikacija s lanovima Mree, uspostava i odravanje web stranice Mree,
izrada Akcijskog plana Mree, priprema izvjea o provedbi Akcijskog plana Mree te komunikacija s
ENRD i drugim mreama. Tajnitvo Mree posjeduje vjetine i znanja potrebne za olakavanje umreavanja
i komunikacije, uz dodatak fleksibilne politike financijskih sredstava koja omoguava ugovaranje usluga
dodatnog osoblja i strunjaka.
Upravljaki odbor Mree za ruralni razvoj (u daljnjem tekstu: Upravljaki odbor Mree) imenuje ministar
poljoprivrede. Upravljaki odbor Mree u periodu 2014 2020 sastavljen je od predstavnika gospodarskih i
socijalnih partnera, organizacija civilnog drutva ukljuujui i organizacije koje se bave okoliem,
nevladinih udruga, LAG-ova, tijela odgovornih za promociju jednakosti i nediskriminacije, tijela dravne
uprave, strunih ustanova te ostalih relevantnih institucija koje se bave ruralnim razvojem.
Zadaa Upravljakog odbora Mree:
sudjelovanje u radu Mree

pregled dvogodinjeg akcijskog plana Mree i izvjee o njegovoj provedbi
predlaganje aktivnosti Upravi za upravljanje EU fondom za ruralni razvoj, EU i meunarodnu
suradnju za unapreenje PRR 2014 - 2020
irenje informacija i obavijesti o mjerama PRR 2014. - 2020.
Predvieno je aktivno ukljuivanje u rad Mree svih relevantnih partnera navedenih u lanku 55. Uredbe
(EU) br. 1305/2013.
Upravljaki odbor, od ijih se lanova zahtijeva aktivna ukljuenost u rad Mree, ima veliki utjecaj na
njezine aktivnosti, sudjeluje u radu tematskih grupa koje e se organizirati ovisno o zajednikom interesu te
predlae aktivnosti kojima se usmjerava i poboljava rad Mree.
Tematske radne grupe organiziraju se temeljem zajednikog interesa dionika. lanovi tematske grupe
raspravljaju o odabranim temama i prezentiraju svoje zakljuke lanovima Upravljakog odbora i iroj
javnosti. Mogue je ugovoriti usluge nezavisnih strunjaka iji se rad odnosi na temu rasprave radne grupe.
lanstvo u tematskoj radnoj grupi je neformalno, dobrovoljno i otvoreno svim zainteresiranima u ruralnom
razvoju i openito poljoprivredi. Svaka tematska radna grupa treba teiti irokoj bazi lanstva te na taj nain
osigurati inovativan i fleksibilan okvir u kojem se planiraju i provode zajednike aktivnosti, identificiraju i
mobiliziraju sredstva za ruralni razvoj, promoviraju nove politike i projekti, dijele informacije, znanje i
vjetine, itd..
Web stranica Mree prua najnovije podatke velikom broju dionika o PRR 2014 2020, dobrim primjerima
prakse te ostale vane informacije. Takoer, sustavom elektronskih obavijesti i drugim prikladnim nainima
informiranja lanovi Mree obavjetavaju se o promjenama i novostima PRR 2014. 2020.
692
17.3. Saeti opis glavnih kategorija aktivnosti koje e nacionalne ruralne mree poduzeti u skladu s
ciljevima programa
Mrea promie suradnju i uzajamnu pomo izmeu pojedinaca i organizacija ukljuenih u ruralni razvoj.
Promicanje informacija o ruralnom razvoju, razmjena ideja i dobre prakse u provedbi PRR 2014 - 2020 u
Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji doprinosi njegovoj uspjenijoj provedbi. Aktivnosti Mree doprinose
direktno ili indirektno svim ciljevima i prioritetima PRR 2014- 2020. Jedan od ciljeva Mree je poboljati
kvalitetu provedbe itavog PRR te samim time aktivnosti Mree doprinose opim ciljevima PRR.
Misija Mree je integrirati i ujediniti sve one koji na razliitim razinama sudjeluju u ruralnom razvoju.
Ciljevi umreavanja su:
poveanje ukljuenosti dionika u provedbu ruralnog razvoja;

poboljanje kvalitete provedbe programa ruralnog razvoja;
informiranje ire javnosti i potencijalnih korisnika o politici ruralnog razvoja i mogunostima
sufinanciranja projekata;
poticanje inovacije u poljoprivredi, proizvodnji hrane, umarstvu i ruralnim podrujima.
Prihvatljiva ulaganja (aktivnosti) koje e se sufinancirati su:
uspostava, rad i upravljanje Mreom

priprema i provedba Akcijskog plana Mree
Aktivnosti koje se provode u svrhu djelovanja i voenja Mree ukljuuju uredsku opremu, odravanje web
stranice, pripremu materijala za informiranje i distribuciju, organizaciju radionica, sastanaka, itd.. Jedna od
najvanijih aktivnosti je osigurati odgovarajue ljudske kapacitete za djelovanje i voenje Mree.
Aktivnosti koje provodi Mrea, definirane su u Akcijskom planu Mree. U Akcijskom planu Mree moe
biti opisano sljedee :
upravljanje mreom;
ukljuenost dionika u izradu Akcijskog plana;
pruanje obuke za LAG-ove koji su u procesu nastajanja;
prikupljanje primjera projekata koji pokrivaju sve prioritete ruralnih razvojnih programa;
studije i analize koje su u tijeku;
aktivnosti umreavanja za lokalne akcijske grupe i, posebice, tehniku pomo za meuteritorijalnu i
transnacionalnu suradnju;
aktivnosti umreavanja vezanih uz inovaciju i Europsko inovacijsko partnerstvo (EIP) i distribucija
rezultata operativnih grupa i olakavanje povezivanja izmeu grupa i partnera;
aktivnosti vezane uz umreavanje savjetnika i usluge za podrku inovacijama
komunikacijski plan Mree sastavljen na temelju PRR
plan odnosa s javnou, ukljuujui promidbu i informacije koje se odnose na program ruralnog
razvoja, u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, te informacija i aktivnosti usmjerene prema iroj
publici;
sudjelovanje u Radnoj skupini za evaluaciju programa (EWG-RD)
sudjelovanje u aktivnostima Europske mree za ruralni razvoj
olakavanje tematskih i analitikih razmjena izmeu dionika ruralnog razvoja
podjela i distribucija nalaza monitoringa i evaluacije
693
samo-procjena i praenje aktivnosti Mree
Na temelju Akcijskog plana priprema se detaljniji neformalni dvogodinji Akcijski plan kako bi se
omoguilo vie fleksibilnosti u odabiru aktivnosti koje su primjerenije za odreeni stadij provedbe PRR
2014- 2020. Aktivnost e pratiti provedbu PRR te e se pri njihovom odabiru uzeti u obzir i preporuke
relevantnih aktivnosti vrednovanja.
U ranim stadijima provedbe PRR, jedan od glavnih zadataka Mree je organizacija, promocija i
sudjelovanje na raznim aktivnostima kako bi se dijelile informacije i podigla svijest o novim mogunostima
PRR 2014. - 2020. za ruralne dionike.
U svrhu umreavanja, Tajnitvo Mree, uz pomo vanjskih strunjaka, provodi informativne i promotivne
aktivnosti (sastanci, letci, sponzorirani lanci u specijaliziranom tisku, itd.) i organizira radionice, seminare i
treninge za stjecanje vjetina lanova Mree. Navedene aktivnosti dostupne su svim ruralnim dionicima, bez
obzira na lanstvo u Mrei.
Aktivnosti iz neformalnog dvogodinjeg Akcijskog plana provodi Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za
upravljanje EU fondom za ruralni razvoj, EU i meunarodnu suradnju, ali se neke od aktivnosti Mree
mogu delegirati tijelima unutar ministarstva ili biti eksternalizirane sukladno Akcijskom planu.
Prihvatljive aktivnosti i s njima povezani trokovi i izdaci bit e dodatno razraeni u provedbenim aktima,
natjeajima i Akcijskom planu.
17.4. Resursi dostupni za osnivanje i rad nacionalnih ruralnih mrea

Dozvoljene aktivnosti i s njima povezani izdaci navedeni u toci 17.1.3. Opis aktivnosti Mree koje e se
poduzimati u skladu s ciljevima Programa ruralnog razvoja 2014- 2020 i u Akcijskom planu Mree
financiraju se sredstvima mjere Tehnika pomo, iz koje je za provedbu ovih aktivnosti namijenjeno
najmanje 10% ukupne alokacije. Od tog e se iznosa, za aktivnosti uspostave, rada i upravljanja Mreom i s
njima povezanih izdataka koristiti do 25 % sredstava, a za aktivnosti pripreme i provedbe Akcijskog plana
Mree najmanje 75 % od ukupno alociranih sredstava.
Mrea za ruralni razvoj osnovana je tijekom IPARD programa 2007- 2013 i ona e nastaviti djelovati u
novom programskom razdoblju 2014- 2020, ali s mnogo veim rasponom aktivnosti i doprinosom provedbi
PRR. Uzimajui u obzir da ruralni teritorij obuhvaa itavi teritorij RH (iskljuujui 4 velika grada) i
injenicu da je Mrea nedavno osnovana, znaajna sredstva su potrebna za promociju Mree i animaciju
stanovnika ruralnog podruja.
Kako bi Mrea provela sve aktivnosti iz Akcijskog plana, potrebno je osigurati i odgovarajui kapacitet
zaposlenika Mree koji osiguravaju njihovu uspjenu provedbu. U Tajnitvu Mree zaposlena je jedna
osoba na puno radno vrijeme, a prema potrebi, mogu se zaposliti i dodatni zaposlenici zadueni za provedbu
aktivnosti Mree; njihova se plaa sufinancira sredstvima predvienima za tekue poslove nacionalne
ruralne mree. Uz razvijene organizacijske i animacijske vjetine, poeljno je da zaposlenici Mree
posjeduju znanja i iskustva iz podruja ruralnog razvoja, funkcioniranja EU, sustava pomoi i potpore
poljoprivredi i slinih podruja.
Ovisno o Akcijskom planu Mree, provedba odreenih aktivnosti (kao npr. treninga, seminara i studijskih
694
putovanja) e biti eksternalizirana.

Intenzitet potpore iznosi 100 %.
695
18. EX ANTE PROCJENA MOGUNOSTI PROVJERE I KONTROLE I RIZIK OD POGREKE

18.1. Izjava upravljakog tijela i agencije za plaanja o mogunosti provjere i kontrole mjera
poduprtih u sklopu Programa ruralnog razvoja
Ex ante procjenu mogunosti provjere i kontrole svake od mjera iz programa ruralnog razvoja (PRR)
zajedno provode Upravljako tijelo (UT) i Agencija za plaanja u poljoprivredi i ruralnom razvoju
(APPRRR). Glavni cilj ove aktivnosti je odreivanje glavnih rizika u pogledu provedbe mjera
programiranih u PRR. Posebna panja posveena je mogunosti provjere i kontrole kriterija prihvatljivosti i
jasnoi propisanih obveza i drugih obveza, kako bi se smanjila opasnost od pogreaka.
Republika Hrvatska ima ograniena iskustva u provedbi mjera ukljuenih u PRR, obzirom da se dosadanja
iskustva temelje samo na provedbi SAPARD/IPARD programa i nacionalnih mjera ruralnog razvoja te se
postupci i iskustva iz prethodnog programskog razdoblja mogu primijeniti na novo samo do odreene
razine. Meutim, primijenjena su i iskustva i primjeri dobre prakse iz drugih drava lanica uz nadzor
nadlenih tijela poput Europske komisije i Europskog revizorskog suda. Smjernice Komisije, izvjea koja
izdaje Europski revizorski sud i drugi srodni dokumenti, kao to je Radni dokument osoblja Komisije o
procjeni uzroka pogreaka u provedbi politike ruralnog razvoja i korektivnih radnji, koriteni su kao glavni
izvor informacija kako bi se olakala ova aktivnost.
Redovito i najmanje jednom godinje, Upravljako tijelo e procijeniti mogunosti provjere i kontrole mjera
u provedbi Programa ruralnog razvoja, posebno u sluaju izmjena ili uvoenja mjera za vrijeme
programskog razdoblja. Osim toga, procjenu mogu pokrenuti nalazi revizija, prakse i iskustva promatrane
od strane drugih tijela ili u pripremi godinjeg sastanka s Komisijom.
S obzirom da postoji jedno Revizorsko tijelo i jedno Koordinacijsko tijelo za ESI fondove u Republici
Hrvatskoj, hrvatske vlasti predviaju uspostavu odgovarajue komunikacije kod mjerodavnih nalaza revizije
te ako je potrebno izradi uobiajena ili zajednika rjeenja, kako bi se mogla koristiti najbolja praksa iz
drugih ESI fondova.
APPRRR je u postupku poboljanja sustava upravljanja i kontrole za provedbu EAFRD; mnotvo
predvienih kontrola, ukljuujui preventivne i korektivne mjere, potrebno je uspostaviti kroz ovu
aktivnost.. Meutim, daljnje istraivanje mogunosti provjere i kontrole na razini mjera/tipova operacija je
planirano prije provedbe poetka provedbe odreene mjere. Glavni cilj ove ex-ante aktivnosti bit e
iskljuiti mogui rizik pogreaka iz uvjeta/kriterija utvrenih nacionalnim provedbenim zakonodavstvom
(pravilnicima), ime se osigurava izbjegavanje nepotrebnih kriterija prihvatljivosti, pretjerano sloenih
kriterija odabira koji se ne mogu ispravno primijeniti i slino, pritom potujui ope ciljeve razmjerne
kontrole i smanjenja administrativnog tereta.
Konaan zakljuak koji proizlazi iz ex-ante procjene mogunosti provjere i kontrole na razini Programa je
da su sve mjere ukljuene u PRR provjerljive te da ih je mogue kontrolirati pod pretpostavkom da e se sve
radnje za ublaavanje rizika pravodobno provesti. Preduvjet za provedbu bilo koje mjere je da sustav za
696
upravljanje i kontrolu bude u potpunosti uspostavljen.

Povrh toga, Upravljako tijelo i APPRRR e kontinuirano procjenjivati mogunosti provjere i kontrole
mjera tijekom provedbe Programa ruralnog razvoja. Takoer, uzet e se u obzir stvarni rezultat obavljenih
kontrola tijekom provedbe, sve preporuke iz mjerodavnih revizija i smjernica Komisije, kako bi se ispravili
svi rizici koji su se pojavili, prilagodile radnje za ublaavanje na odgovarajui nain, prepoznali novi
potencijalni rizici i odgovarajue radnje za ublaavanje. Opi cilj je osigurati nesmetanu provedbu
Programa, potujui u potpunosti naela dobrog financijskog upravljanja, kako bi se poveali rezultati koji
se postiu Programom i smanjile bilo koje negativne financijske posljedice koje bi proizale iz
neuinkovitog koritenja EPFRR i njihov utjecaj.
18.2. Izjava funkcionalno neovisnog tijela iz lanka 62. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1305/2013 kojom se
potvruju prikladnost i tonost izrauna standardnih trokova, dodatnih trokova i neostvarenog
prihoda
Stope plaanja za M08, M10, M11 i M13 su izraunate u skladu s lankom 62. stavkom 2. Uredbe (EU) br.
1305/2013 od strane nadlenih tijela s odgovarajuim strunim znanjem, a koja su neovisna od Ministarstva
poljoprivrede.
U sluaju M08, standardni trokovi konverzije degradiranih umskih sastojina i umskih kultura su
pripremljeni od strane Hrvatskog umarskog instituta na osnovu stvarnih trokova za navedene prihvatljive
trokove nastale tijekom zadnje tri godine (2011., 2012. i 2013.). Za svaki tip konverzije prosjeni trokovi
su utvreni na razini jedinice povrine (hektar) temeljem kalkulacije/izrauna troka svih prihvatljivih
aktivnosti.
Metodoloka ishodina toka za M10, M11 i M13 je prepoznavanje osnovnih uvjeta za svaku operaciju u
sklopu M10, M11 i M13, uzimajui u obzir znaajne obavezujue standarde i zahtjeve koji proizlaze i iz EU
i nacionalnog zakonodavstva. Nadalje, uobiajeno i najea praksa uzela se u obzir kod svake operacije.
Nadlena tijela za izraune za M10, M11 i M13 su:
Za M10 - Zavod za menadment i ruralno poduzetnitvo s Agronomskog fakulteta, Sveuilita u

Zagrebu; Cardno Emerging Markets (VB) d.o.o.; OKL, Avalon i Ecologica konzorcij.
Za M11 - Cardno Emerging Markets (VB) d.o.o.
Za M13 - Zavod za menadment i ruralno poduzetnitvo s Agronomskog fakulteta, Sveuilita u
Zagrebu.
Financijski izrauni su provjereni od strane Zavoda za menadment i ruralno poduzetnitvo s Agronomskog

fakulteta, Sveuilita u Zagrebu.
Izrauni sadre standardne trokove, dodatne trokove i izgubljeni prihod ovisno o tipu operacije i temeljem
pouzdanih i reprezentativnih podataka. Transakcijski trokovi su ukljueni s maksimumom od 20%.
Dvostruko financiranje bit e iskljueno u sluaju postupaka iz lanka 43. Uredbe (EU) br. 1306/2013 i na
temelju informacija koje se nalaze u delegiranim aktima koji su doneseni u skladu s lankom 83. Uredbe
697
(EU) br. 1305/2013.
698
19. PRIJELAZNA RJEENJA

19.1. Opis prijelaznih uvjeta prema mjeri
U programskom razdoblju 2007-2013 Republika Hrvatska je provodila mjere IPARD programa i objavila
21 natjeaj za podnoenje prijava. Posljednji je zavrio u travnju 2014. godine.
U skladu s Delegiranim aktom i Uredbama (EU) br 1305/2013 i 1310/2013, Republika Hrvatska ima
mogunost koritenja EAFRD alokacije za obveze proistekle iz IPARD programa, ukoliko potroi sva
dostupna IPARD sredstva.
Nakon to se sredstva za mjere 101 i 103 IPARD potroe, Hrvatska moe koristiti EAFRD sredstva za
prijave podnesene na temelju tih mjera prije slubenog usvajanja PRR 2014. - 2020.
Hrvatska takoer moe koristiti EAFRD sredstva za mjere 301, 302 i 202 IPARD programa za izdatke
nastale izmeu 1. sijenja 2014. i 31. prosinca 2016. godine.
Ovi trokovi e biti prihvatljivi iz EAFRD sredstava u programskom razdoblju 2014. - 2020. pod sljedeim
uvjetima:
da su takvi izdaci predvieni u PRR za programsko razdoblje 2014. - 2020.;

da se stopa doprinosa EAFRD-a primjenjuje za odgovarajue mjere na temelju Uredbe (EU) br.
1305/2013 kako je navedeno u Dodatku II.
Republika Hrvatska osigurava da vaee prijelazne odredbe budu jasno identificirane kroz sustave
upravljanja i kontrole.
Izdaci nastali nakon 31. prosinca 2013. godine koji se odnose na aktivnosti potrebne za zatvaranje IPARD
programa i ex post evaluaciju bit e prihvatljivi za potporu u sklopu EAFRD u okviru komponente tehnika
pomo u PRR 2014. - 2020.
Prema financijskim pokazateljima, Hrvatska ima dovoljno sredstava u okviru IPARD-a za isplatiti sve
ugovorene projekte za mjere 202, 301, 302 i 501, a za potrebe financiranja projekata iz mjera 101 i 103
Hrvatska e koristiti EAFRD alokaciju u iznosu od 3.900.000 EUR.
Sva sredstva EAFRD namijenjena za IPARD koja nee biti utroena u plaanju IPARD obveza koristit e se
za mjere ukljuene u PRR 2014. - 2020.
19.2. Okvirne prijenosne tablice

Mjere
Ukupan planirani
doprinos Unije 2014.
2020. (EUR)
0,00
M02. Savjetodavne slube, slube za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i pomo poljoprivrednim gospodarstvima (l.
15.)
0,00
699
0,00
0,00
M05 Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala naruenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim dogaajima
te uvoenje odgovarajuih preventivnih aktivnosti (lanak 18.)
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
M19 Potpora za lokalni razvoju sklopu inicijative LEADER (CLLD lokalni razvoj pod vodstvom zajednice) (lanak 35.
Uredbe (EU) br. 13030/2013)
0,00
M20 - Tehnika pomo drava lanica (l. 51. 54.)
0,00
Total
0,00
700
20. TEMATSKI POTPROGRAMI

Ime tematskog potprgramaThematic sub-programme name
701
21. DOKUMENTI
Lokalna
referentna
oznaka
Upuivanje
Komisije
Naslov dokumenta
Vrsta
dokumenta
Datum
dokumenta
Datum
slanja
Poslao
Annex I Model_of_designation_of_Croatian_rural_areas
2. Drava
lanica ili
administrativna
regija prilog
10-02-2014
Ares(2015)734251
2773685606
Annex I Model_of_designation_of_Croatian_rural_areas
20-022015
ntrgovna
Annex II - Croatia PRR 2014-20 Final Ex-ante

Evaluation Report
3. Izvjee o ex
ante
evaluaciji
prilog
29-05-2014
Ares(2015)734251
3271373674
Annex II - Croatia PRR 2014-20 Final Ex-ante

Evaluation Report
20-022015
ntrgovna
Annex VI - Programme-Specific Context

Indicators
4. Analiza
snaga, slabosti,
prilika i
prijetnji
(SWOT) i
utvrivanje
potreba
prilog
31-12-2013
Ares(2015)734251
4015641610
Annex VI - Programme-Specific Context

Indicators
20-022015
ntrgovna
Annex IV - Statistical Data and Tables
4. Analiza
snaga, slabosti,
prilika i
prijetnji
(SWOT) i
utvrivanje
potreba
prilog
15-07-2014
Ares(2015)734251
2056419774
Annex IV - Statistical Data and Tables
20-022015
ntrgovna
Annex VII - Designation of Areas facing

Natural or other Specific Constraints
8.2. M13
Plaanja
povezana s
podrujima s
prirodnim
ogranienjima
ili ostalim
posebnim
ogranienjima
(lanak 31.)
prilog
13-02-2015
Ares(2015)734251
2982439452
Annex VII - Designation of Areas facing

Natural or other Specific Constraints
20-022015
ntrgovna
702
Provjereni
zbroj
Dokumenti

Program Ruralnog Razvoja - EPFRR

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Program Ruralnog Razvoja - EPFRR

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za

razdoblje 2014. 2020.

Instrument za konkurenciju i konvergentnost

Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za upravljanje

Donijela Europska komisija

Datum posljednje izmjene

28/05/2015 - 11:04:45 CET

3.2.29. R_090; R_091; R_094; R_095: Mjere - openito ............................................................................40

3.2.65. R_194; R_195; R_197: Ravnopravnost spolova i prevencija diskriminacije - odvojeno

6.2.1. Popis radnji koje e se poduzeti za ope ex ante uvjete ..................................................................160

12.11. M11 - Ekoloki uzgoj (l. 29.) ........................................................................................................650

16.8. Radionice vezane uz mjeru LEADER .............................................................................................. 688

1. NAZIV PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA

2. DRAVA LANICA ILI UPRAVNA REGIJA

U statistikom smislu RH je podijeljena na dvije NUTS 2 regije:

Izvor: Dravni zavod za statistiku (DZS), 2013.

R_001; R_002; R_003: Uvod

R_004; R_005; R_006; R_007: Ope informacije i drutveno- SWOT

R_008; R_009; R_010; R_011; R_012; R_013: Drutveni SWOT

R_014; R_015; R_016; R_017; R_018; R_019: Gospodarski SWOT

R_020; R_021; R_022: Gospodarski pokazatelji

R_023; R_024; R_025: Ravnopravnost spolova

R_026; R_027; R_028; R_029: Ruralni turizam

R_030; R_031: LEADER

Postupci provedbe Programa

R_033: Poljoprivreda - operativne definicije

R_034; R_035: Poljoprivreda i prehrambena industrija - SWOT

R_036; R_037; R_038; R_039; R_040: Poljoprivreda

R_041; R_042; R_043; R_044: Prirodni resursi

R_045; R_046; R_047: Poljoprivredno stanovnitvo

R_048: Sustav obrazovanja odraslih - cjeloivotno uenje

R_049; R_050; R_051: Poljoprivredno savjetodavna sluba

R_052; R_053; R_054; R_055; R_056: Uinak poljoprivrede SWOT

R_057; R_058: Poljoprivredni okoli - emisija staklenikih SWOT

R_059; R_060; R_061; R_062; R_063: Poljoprivredna SWOT

R_064; R_065; R_066: Prehrambena industrija

R_067; R_068; R_069: umarstvo i drvna industrija

R_070; R_071; R_072: umarstvo i drvna industrija

R_073; R_074; R_076; R_078: SWOT analiza situacije i SWOT

R_075; R_077: SWOT - intervencijska logika

R_079; R_080; R_081: Pretpristupni programi

R_082; R_083; R_084; R_085; R_086: Strategija

R_087: Ex-ante uvjetovanost- auriranje

Postupci provedbe Programa

R_088;_R_089: Okvir procjene postignua

R_090; R_091; R_094; R_095: Mjere - openito

R_092; R_093: Mjere

R_097: M 1 - komplementarnost fondova

Postupci provedbe Programa

R_098: M 1 - razina potpore

R_100: M 2 - definiranje korisnika

R_102; R_103: M 3 - izvedivost shema i oznaavanje Konstrukcija

R_104: M 3 - intenzitet potpore

R_105; R_106; R_107; R_109; R_110; R_115: M 4 - uvjeti Konstrukcija

R_108; R_111: M 4 - financije

R_112; R_113; R_114: M 4 ostalo

R_116; R_117; R_118; R_119; R_120: M 6

R_121; R_122; R_123: M 7 - poveznica s ostalim mjerama i Konstrukcija

R_124: M 7 - razina iznosa potpore

R_125; R_126; R_127; R_130; R_131; R_132 : M 8 - Konstrukcija

R_128; R_129; R_133: M 8 - iznos potpore i ciljevi

R_136; R_137; R_138; R_139: M 10 - openito