Creative Startup SWOT Analiza Kreativnih Industrija PGZ - I PP

!
SWOT analiza kreativnih industrija

Primorsko- goranske upanije i regije
Primorska
dr.sc. Nataa Golik Klanac, dipl. oec.

Tanja Pavlovi, dipl.oec.
as2con alveus d.o.o.
Svibanj 2015.
!1
SADRAJ
1. Saetak ...............................................................................................................................................5
2. Hrvatska i Slovenija - opi pokazatelji ..............................................................................................6
2.1. Gospodarstvo ..............................................................................................................................6
2.1.1. Gospodarstvo Republike Hrvatske .......................................................................................6
2.1.2. Gospodarstvo Republike Slovenije ......................................................................................8
2.2. Administrativni ustroj ...............................................................................................................10
2.2.1. Administrativni ustroj Republike Hrvatske........................................................................10
2.2.2. Administrativni ustroj Republike Slovenije .......................................................................11
2.3. Opi pregled kulture i kreativnih industrija ..............................................................................12
2.3.1. Opi pregled kulture i kreativnih industrija Republike Hrvatske ......................................12
2.3.2. Opi pregled kulture i kreativnih industrija Republike Slovenije ......................................17
3. Primorsko - goranska upanija i regija Primorska ..........................................................................23
3.1. Primorsko- goranska upanija ...................................................................................................23
3.1.1. Geografski i socio ekonomski pokazatelji .........................................................................23
3.1.2. Gospodarstvo......................................................................................................................25
3.1.3. Poloaj i hijerarhija u europskim mreama .......................................................................27
3.1.4. Kulturni profil regije ..........................................................................................................29
3.2. Regija Primorska .......................................................................................................................30
3.2.1. Geografski i socio ekonomski pokazatelji .........................................................................30
3.2.2. Gospodarstvo......................................................................................................................32
3.2.3. Poloaj i hijerarhija u europskim mreama .......................................................................33
3.2.4. Kulturni profil regije ..........................................................................................................36
4. Trendovi razvoja regija do 2020. godine..........................................................................................38
4.1. Trendovi razvoja Primorsko-goranske upanije .......................................................................38
4.2. Trendovi razvoja regije Primorske ............................................................................................39
!2
!
5. Poloaj privatnog sektora kreativnih industrija................................................................................43
5.1. Definicija kreativnih industrija .................................................................................................43
5.2. Poloaj kreativnih industrija u Primorsko- goranskoj upaniji .................................................45
5.3. Poloaj kreativnih industrija u regiji Primorskoj ......................................................................47
6. Javni sektor i nevladine organizacije (NGO) ...................................................................................50
6.1. Definicija javnog sektora i nevladinih organizacija ..................................................................50
6.2. Poloaj i veliina javnog sektora i nevladinih organizacija u Primorsko-goranskoj upaniji ..51
6.3. Poloaj i veliina javnog sektora i nevladinih organizacija u regiji Primorska ........................51
6.4. Financiranje javnog sektora u Primorsko-goranskoj upaniji...................................................52
6.5. Financiranje javnog sektora u regiji Primorska .......................................................................53
7. Prikaz specifinih grana kreativne industrije ..................................................................................58
7.1. Umjetnici i performance ...........................................................................................................58
7.1.1. Primorsko-goranska upanija .............................................................................................58
7.1.2. Pokrajina Primorska ...........................................................................................................61
7.2. Film i audio-vizualna industrija ................................................................................................65
7.3. Novinarstvo, novinske agencije, publiciranje i izdavatvo .......................................................68
7.4. Muzeji i umjetnike izlobe ......................................................................................................70
7.5. Prodaja proizvoda i usluga kreativnih industrija.......................................................................73
7.6. Arhitektura ................................................................................................................................76
!3
!
7.7. Industrija dizajna .......................................................................................................................79
7.8. Trite oglaavanja ....................................................................................................................84
7.9. Software i industrija igara .........................................................................................................87
8. SWOT analiza kreativnih industrija Primorsko-goranske upanije i pokrajine Primorska .............90
8.1. Umjetnosti i izvedbena umjetnost .............................................................................................91
8.2.
Film i audio-vizualna umjetnost...............................................................................................95
8.3. Novinarstvo, novinske agencije, publiciranje i izdavatvo .......................................................98

8.4. Muzeji i umjetnike izlobe ....................................................................................................101
8.5. Prodaja proizvoda i usluga kreativnih industrija.....................................................................104
8.6. Arhitektura ..............................................................................................................................107
8.7. Industrija dizajna .....................................................................................................................110
8.8. Trite oglaavanja ..................................................................................................................113
8.9. Software i industrija igara .......................................................................................................115
9. Zakljuak ........................................................................................................................................119
10. lzvori i literatura .............................................................................................................................125
10.1. Popis izvora .............................................................................................................................125
10.2. Popis tablica ............................................................................................................................130
!4
1. Saetak
Predmetni izvjetaj prikazuje SWOT analizu kreativnih industrija dviju regija drava Hrvatske i
Slovenije: Primorsko-goranske upanije (PG) te regije Primorske (RP). Kreativne industrije
obuhvaaju devet grana: umjetnost i izvedbena umjetnost; film i audio-vizualna umjetnost; novine,
novinske agencije i izdavatvo; muzeje i umjetnike izlobe; prodaju kulturnih dobara; arhitekturu;
industrija dizajna; oglaavanje te software i industrija igara.
Izvedena SWOT analiza obuhvatila je snage, slabosti, prilike i prijetnje dotinih sektora prema est
aspekata djelovanja: infrastruktura, umreavanje, promocija i prodaja, obrazovanje i zapoljavanje,
financiranje te transfer znanja. Cilj analize je ustvrditi mogunosti za jaanje poduzetnikih kapaciteta
sektora na spomenutom prekograninom podruju.
Analizom su utvrene zajednike karakteristike regija u pogledu snaga kao i slabosti te stupanj razvoja
u odnosu na navedenih est aspekata djelovanja. Definirana su podruja usklaenja razvoja regija te
prilike koje svakoj od regija stoje na raspolaganju kako pojedinano tako i u zajednitvu.
!5
2. Hrvatska i Slovenija - opi pokazatelji

2.1. Gospodarstvo
2.1.1. Gospodarstvo Republike Hrvatske
Republika Hrvatska je drava, zemljopisno smjetena na prijelazu iz u. Svoju je suverenost stekla
1991. godine, a od 2013. punopravna je lanica Europske Unije. Prema zadnjem popisu stanovnitva
broji 4,244 milijuna stanovnika te se protee na 87.661km2 kopnene povrine i teritorijalnog
Jadranskog mora.
Prema politikom ustroju Hrvatska je s otvorenim trinim gospodarstvom, lanica Ujedinjenih
naroda, Vijea Europe, Svjetske trgovinske organizacije, i Organizacije Sjevernoatlanskog ugovora.
Najznaajniji udio u gospodarstvu zemlje zauzima sektor uslunih djelatnosti, dok se kao glavne
gospodarske grane u Hrvatskoj istiu poljoprivreda, prehrambena, tekstilna, drvopreraivaka,
metalopreraivaka, kemijska, naftna i elektro industrija te graditeljstvo, trgovina, brodogradnja,
pomorstvo i turizam. Turizam ujedno predstavlja i jedan od najstabilnijih hrvatskih gospodarskih
sektora ija je razina prihoda u 2014. godini iznosila 7,4 milijardi eura, to u odnosu na 2013. godinu
predstavlja porast od 3,3%.
Iako sektor turizma ostvaruje znaajan rast, ukupni bruto domai proizvod zemlje u 2014. godini
smanjenjen je za 0,4% u odnosu na proteklu godinu, a iznosio je 328.927 mil. kn tj. 43.110 mil. eura
uz razinu BDP-a po stanovniku koja iznosi 10.160 eura. Republika Hrvatska biljei pad razine BDP-a,
od 2009. do danas, no vano je naglasiti da su vidljive naznake znaajnog usporavanja tog pada te
oekivan blagi porast ekonomske aktivnosti kroz naredni period.
Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) procjenjuje da e hrvatsko gospodarstvo ove godine
porasti za 0,5 posto kao rezultat poveanja robnog izvoza i osobne potronje potaknute izmjenama
poreza na dohodak i niom cijenom naftnih derivata. No, jednaka se razina rasta predvia i u 2016.,
prvenstveno zbog nedostatka velikih reformi te snanog pritiska za fiskalnom prilagodbom u sklopu
EU procedure prekomjernog deficita zajedno sa slabim doprinosom vanjskih faktora.
Pozitivni pomaci u gospodarskim pokazateljima zemlje, odnose se na industrijsku proizvodnju koja je
u 2014. godini rasla za 1 posto, prvi puta od izbijanja krize, 2008. godine. Zabiljeen je i rast izvoza
roba, rast trgovine na malo, rast izravnih inozemnih ulaganja u RH, pad razine nezaposlenosti i
inflacije kao i blagi porast prosjene neto plae uz smanjenje kreditnog zaduivanja graana i
poduzetnika. S druge strane, kao najznaajniji problemi hrvatskog gospodarstva ostaju visoka razina
proraunskog deficita, javni dug koji je u 2014. godini dosegao razinu od 80% BDP-a, te nedostatak
!6
!
ulaganja u istraivanje i razvoj s ciljem poveanja konkurentnosti samog gospodarstva. Ujedno,
unato brojnim vladinim nastojanjima u podruju poticanja zapoljavanja, Republika Hrvatska ostaje
3. lanica EU s najviom stopom nezaposlenosti koja je u 2014. godini iznosila 19,7%. Tablica 1
prikazuje osnovne makroekonomske pokazatelje za period od 2012. do 2014. godine
Pokazatelj
2012
2013
2014
Povrina
87.661
87.661
87.661
Stanovnitvo(milijuni)
4.268
4.256
4.244
BDP (mil kn)
330.456
330.135
328.927
BDP (mil USD)
56.480
57.859
57.211
BDP p/c (USD)
13.235
13.596
13.481
Rast BDP (%)
-1,9
-1
-0,4
Industrijska proizvodnja
-5,5
-1,8
1,2
Izvoz (mil USD)
12.368,4
12.741,6
13.813,8
Uvoz (mil USD)
20.833,8
21.932,0
22.861,5
Saldo vanjske trgovine
-8.465,4
-9.190,4
-9.047,7
Tekui raun platne bilance (mil EUR)
-57,5
358,9
286,4
Bruto inozemni dug (mil EUR)
45.297,2
45.958,4
46.709,5
Javni dug (mil kn)
213.184,3
250.981,9
265.143,9
Meunarodne priuve (mil EUR)
11.235,9
12.907,5
12.687,6
Investicije u dugotrajnu imovinu (mil kn)
44.116,6
45.136,2
Izravna inozemna ulaganja u RH (mil EUR)
1.109,2
735,0
2.876,1
Potroake cijene inflacija (%)
3,4
2,2
-0,2
Prosjena neto plaa (kn)
5.478
5.515
5.533
Aktivno stanovnitvo
1.719.440
1.709.410
1.661.654
Broj zaposlenih
1.377.153
1.357.705
1.333.468
Stopa registrirane nezaposlenosti
19,1
20,2
19,7
Devizni prihod od turizma (mil EUR)
6.858,7
7.202,8
7.402,3
Prihodi (mil kn)
109.558,9
108.585,0
5,9
Rashodi i neto posudbe (mil kn)
118.730,0
123.505,9
0,6
Transakcije u nefinancijskoj imovini (mil kn)
829,6
1.304,5
-20,9
Transakcije u financijskoj imovini (mil kn)
-461,5
14.214,4
Ukupni viak / manjak (mil kn)
-10.000,7
-16.225,4
-35,8
Stopa rasta kredita poslovnih banaka (%)
-2,4
0,9
-3,1
Dani krediti stanovnitvu
-1,4
-1,8
-0,8
!7
!
Dani krediti poduzeima
-13,5
-1,0
-3,7
Tablica 1 - kljuni makroekonomski pokazatelji RH

Izvor: HGK, makrotabela za web
Europska Komisija predvia da e se u narednim godinama investicije poveati veim koritenjem EU
fondova, a znaajan je podatak da je od 1,27 milijarde eura dostupnih Hrvatskoj krajem prole godine,
ugovoreno 962 milijuna eura, to iznosi 76 posto svih raspoloivih sredstava.
Ministarstvo gospodarstva razvoj i unapreenje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva planira postii
i primjenom tkz. Stratekog plana ministarstva gospodarstva za period od 2014. 2016 ija je misija
poveanje BDP-a, proizvodnje i zaposlenosti utemeljeno na kreiranju novih industrijskih proizvoda,
razvoju inovacija, novih tehnologija i usluga s veom dodanom vrijednosti te poveanju izvoza i
poticanju ulaganja.
2.1.2. Gospodarstvo Republike Slovenije

Republika Slovenija je podalpska, a manjim dijelom i sredozemna i panonska drava na jugu Srednje
Europe. Suverenost je deklarirala 1991. godine kao i Republika Hrvatska, a od 1. svibnja 2004. lanica
je Europske Unije. Osim navedene integarcije zemalja, lanica je Ujedinjenih naroda, Eurozone,
Schengenskog prostora, saveza NATO i OECD-a.
RS je malo otvoreno gospodarstvo s populacijom od oko 2 milijuna stanovnika, tonije 1.961.342
stanovnika slovenskog dravljanstva, te 101.532 stranih dravljana u prvom kvartalu 2015. godine
(Statistiki ured RS, 2015.).
U gospodarskom pogledu, razina razvoja Slovenije relativno brzo prati razvoj EU-a. Gospodarski rast
u Sloveniji je u prva tri tromjeseja 2014. godine znatno bre rastao od prosjeka u eurozoni.
Glavni generator gospodarskog rasta bio je izvoz, koji je u svim kvartalima imao pozitivan utjecaj na
rast. Izvoz je u etvrtom tromjeseju porastao za 8,4 %, uglavnom zbog veeg robnog izvoza koji je
porastao za 9,5 %, pri emu je veina izvoza bila motornih vozila. Izvoz robe je u 2014. godini
porastao za 6,3 %.
U Uredu za makroekonomske analize i razvoj oekivao se rast od 2,5 posto, Meunarodni monetarni
fond i Europska komisija govorili su o 2,6 % rasta, Europska banka za obnovu i razvoj o ak 2,7 %
rasta BDP-a.
BDP-a je u prvom tromjeseju porastao za 2,1 %, a u drugom za 2,9 %. BDP, prilagoen za sezonske i
radne dane u prvom tromjeseju u odnosu na prethodno, je porastao za 0,1 %, a u drugom tromjeseju
!8
!
za 1,1 %. Odnosno, na godinjoj razini BDP u prvom tromjeseju porastao je za 1,9 posto,a u drugom
tromjeseju za 2,8 posto.
Uvoz je u zadnjem kvartalu porastao za 3,3 %. Uglavnom je rije o poveanom uvozu motornih
vozila, dijelova i pribora za motorna vozila. Tijekom 2014. godine, uvoz je porastao za ukupno 4,1%.
Zbog velikog rasta izvoza i neto sporijeg rasta uvoza, doprinos neto izvoza u gospodarskom rastu je
bio iznimno visok i iznosio je etiri postotna boda. Uvjeti trgovanja bili su povoljniji nego u prethodna
dva kvartala, uglavnom zbog niih cijena energenata. Ovim rezultatima iz treeg kvartala 2014.
godine, Slovenija je premaila prosjean gospodarski rast u EU, tj. bila je jedna od zemalja koje su
ostvarile najvii rast.
Unato gospodarskom uspjehu, Slovenija se jo uvijek suoava s razliitim izazovima. Veliki dio
ekonomije je ostalo u rukama drave, a direktna strana ulaganja su meu najmanjima u EU. Porezi su
relativno visoki, trite rada je nefleksibilno te je industrija manje konkurentna. Tijekom posljednjih
10 godina dolo je do privatizacije banaka, telekomunikacija i javnih usluga te se oekuje da e se
strana ulaganja poveati. Najvaniji izazovi su nefunkcioniranje kreditnih kanala, visoka
nezaposlenost, fiskalna konsolidacija i restrukturiranje gospodarstva.
Slovensko je gospodarstvo vrlo razvijeno, najbolje meu tranzicijskim dravama, sa starom
rudarskom, industrijskom i obrtnikom tradicijom. Poljoprivreda je od manjeg znaaja, a obraeno je
samo 12 % povrine.
Situaciji na tritu rada u 2014. godini, za poboljanje i rast zaposlenosti doprinijela je uspostava
zapoljavanja u proizvodnoj aktivnosti, smanjenje ukupne zaposlenosti u graevinarstvu i poveanje
zaposlenosti u privatnim uslugama, posebno slubi za zapoljavanje. Kao rezultat toga, odljev iz
registrirane nezaposlenosti u zaposlenost u prvih devet mjeseci poveao se je za 15 %. Priljev u
nezaposlenost zbog isteka ugovora na odreeno vrijeme, kao rezultat reforme trita rada i dalje pada.
U prvih deset mjeseci 2014. godine, realna bruto plaa i prosjena realna bruto plaa neznatno su
poveane, ali njihov rast zaostaje za rastom produktivnosti rada.
Tablica 2 prikazuje osnovne makroekonomske pokazatelje za period od 2012. do 2014. godine.

Pokazatelj
2012
2013
2014
Povrina (km2)
20.273
20.273
20.273
Stanovnitvo
2.058.123
2.060.663
2.062.731
BDP (%)
- 2,6
- 1,0
2,6
BDP (mil USD)
46.288
48.005
49.506
BDP p/c (USD)
22.519
23.317
24.019
!9
!
Izvoz (mil USD)
32.172,5
34.091,7
36.110,1
Uvoz (mil USD)
32.008,9
33.412,3
34.032,8
Saldo vanjske trgovine
163,3
679,3
2.077,2
Tekui raun platne bilance (%)
0,4
3,3
6,3
Javni dug (mil EUR)
19.224
25.428
30.133
Rashodi ope drave (mil EUR)
17.319,2
21.578,3
18.564,6
3,1
0,9
- 0,1
Prosjena plaa (EUR, god.)
17.538
17.673
17.851
Aktivno stanovnitvo
920.184
913.424
917.901
Stopa registrirane zaposlenosti
52,5
51,5
52,1
Stopa registrirane nezaposlenosti
19,1
9,9
9,7
Harmonizirani indeks potroakih cijena HICP (%)
Tablica 2 - kljuni makroekonomski pokazatelji Slovenije

Izvor: Banka Slovenije, Gospodarska in finanna gibanja
2.2. Administrativni ustroj

2.2.1. Administrativni ustroj Republike Hrvatske
Republika Hrvatska administrativno je podijeljena u 20 upanija i Grad Zagreb, koji ima status
upanije, 128 gradova te 428 opina. Povrinom je najvea Liko-senjska, a najmanja Meimurska
upanija, dok su upanije s najvie stanovnika Splitsko-dalmatinska, Osjeko-baranjska i Primorskogoranska. Glavni grad je Zagreb koji predstavlja gospodarsko, kulturno i politiko sredite zemlje.
Opine i gradovi, prema Ustavu Republike Hrvatske, ine najniu razinu samouprave te potom
slijede upanije kao vie jedinice lokalne samouprave koje su ustrojene od pojedinih opina i gradova.
Na vrhu piramide administrativnog ustroja Republike Hrvatske, nalazi se Sredinja drava (20 ureda
dravne uprave u upanijama te ministartva i dravne agencije).
Podruje upanije izraz je povijesnih, prometnih i gospodarskih imbenika te je prirodna
samoupravna cjelina, a u svom sastavu ima po pravilu vie gradova i opina.
Opina je jedinica lokalne samouprave, osnovana po pravilu za podruja nekoliko naselja koja su
prirodna, gospodarska i drutvena cjelina te koja su povezana zajednikim interesima stanovnitva.
Grad je jedinica lokalne samouprave na istoj razini kao i opina te je prirodna, urbana, gospodarska i
drutvena cjelina. Status grada dobile su opine u kojima je sjedite upanije te imaju vie od 10.000
!10
!
stanovnika. Iznimno, status grada dobile su i opine koje ne zadovoljavaju te uvjete u sluaju
postojanja posebnih povijesnih, gospodarskih, geoprometnih i drugih razloga.
Jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju
potrebe graana, a osobito poslove koji se odnose na ureenje naselja i stanovanja, prostorno i
urbanistiko planiranje, komunalne djelatnosti, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu
zatitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, zatitu potroaa, zatitu i
unapreenje prirodnog okolia, protupoarnu i civilnu zatitu.
Kao zemlja lanica Europske unije, Republika Hrvatska ukljuena je i u teritorijalnu podjelu zemlje
prema europskoj Nomenklaturi prostornih jedinica za statistiku (NUTS
fr.: Nomenclature des
units territoriales statistiques) tj . statistiku klasifikaciju koja slui za prikupljanje, obradu, analizu i
publiciranje statistikih prostornih podataka na razini Europske unije.
Republika Hrvatska u okviru NUTS sustava, dijeli se na 2 statistike regije Kontinentalnu i
Jadransku regiju, a trenutna se klasifikacija primjenjuje se od 1. sijenja 2013.
2.2.2. Administrativni ustroj Republike Slovenije

Prema Ustavu Repubike Slovenije, opina (slo. obina) je samoupravna lokalna zajednica (tj. jedinica
lokalne samouprave), koja obuhvaa podruje jednog ili vie naselja koja su povezana zajednikim
potrebama i interesima stanovnika, a postoji 212 opina.
Po slovenskom Zakonu o lokalnoj samoupravi, opina mora imati najmanje 5.000 stanovnika, ali ima i
onih koje zbog zemljopisnih, pograninih, nacionalnih, povijesnih ili gospodarskih razloga imaju taj
status iako imaju manje od 5.000 stanovnika. U djelokrug opine spadaju poslovi lokalnog znaaja
koje opina moe obavljati samostalno i koji se tiu samo stanovnika opine. Grad moe dobiti
status gradske opine (slo. mestna obina) ako ima vie od 10.000 stanovnika te predstavlja
zemljopisno, gospodarsko i kulturno sredite podruja koje mu gravitira. Meutim taj status moe
dobiti i opina zbog povijesnih razloga. Na gradsku opinu drava moe prenijeti poslove iz svoje
nadlenosti, a koji utjeu na razvoj grada.
Temelj za podjelu Slovenije na statistike regije je Vladina Uredba o standardnoj klasifikaciji
teritorijalnih jedinica (SKTE) iz 2000. (Ur. l. 28/00) koja se kao obvezni nacionalni standard koristi za
prikupljanje, analizu i iskaz podataka o teritorijalnoj podjeli Slovenije. Prema toj klasifikaciji
Slovenija je ralanjena na NUTS I (teritorij Slovenije kao cjelina), NUTS II (Istona i Zapadna
Slovenija) i NUTS III razinu (dvanaest statistikih regija).
!11
!
Statistike regije NUTS III razine jesu: Gorenjska, Gorika, Jugoistona Slovenija, Koruka,
Unutarnjo-kraka, Obalno-kraka, Srednjoslovenska, Podravska, Pomurska, Savinjska, Posavska i
Zasavska.
Povrinom najvea statistika regija je Jugoistona Slovenija, veliine 2.675 km2, obuhvaa 144
naselja, dok je povrinom najmanja Zasavska regija s 264 km2, te 294 naselja. Najvei broj naselja ima
Srednjo-slovenska regija (1.050 naselja na povrini od 2.555 km2), a najmanja Unutarnjo-kraka regija
(114 naselja na povrini od 1.456 km2). Prosjena statistika regija obuhvaa 1.689 km2 i 502 naselja
(autoriin izraun na osnovi podataka Ureda za statistiku RS iz 2010.). Najvie stanovnika po km2 ima
Srednjo-slovenska regija sa 488 stanovnika, a najmanje Zasavska s 45 stanovnika. Prosjean broj
stanovnika NUTS III razine je 163 st/km2.
Nova Uredba NUTS donesena je 2007. (Ur. l. 9/07)9 pri emu se SKTE temelji na klasifikaciji NUTS
do razine statistikih regija (NUTS III), a od etvrte razine teritorij Slovenije dijeli se na upravne
jedinice (SKTE 4), opine (SKTE 5), mjesne i seoske zajednice te zajednice gradskih etvrti (SKTE
6), naselja (SKTE 7) i prostorni okoli (SKTE 8). Granice statistikih regija ne odgovaraju u
potpunosti granicama opina, to se nastoji smanjiti kroz odredbe Uredbe koje doputaju manje
izmjene veliine statistike regije u svako doba, a vee izmjene njihove veliine i broja svake tri
godine (potujui kriterij broja stanovnika koji mora ispunjavati svaka jedinica u NUTS klasifikaciji).
Uvedene su i kohezijske regije kao funkcionalne teritorijalne jedinice koje okupljaju razvojne regije
radi provedbe zajednikih poslova opine i drave u vezi s implementacijom strukturne i kohezijske
politike EU. Kohezijske regije odreene su na prijedlog Vlade na NUTS II razini (Istona i Zapadna
Slovenija). Istona Slovenija obuhvaa osam razvojnih regija s Mariborom kao gravitacijskim
sreditem, a Zapadna Slovenija etiri razvojne regije u kojima stanovnitvo gravitira glavnom i
(najveem) gradu Ljubljani (Dubaji, D., 2010./2011.).
2.3. Opi pregled kulture i kreativnih industrija

2.3.1. Opi pregled kulture i kreativnih industrija Republike Hrvatske
Zahvaljujui svojoj povoljnoj geografskoj poziciji, hrvatska kultura predstavlja mjeavinu razliitih
kulturnih sfera te su tijekom hrvatske povijesti najznaajniji kulturoloki utjecaji dolazili su
iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga.
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, centralna je nacionalna institucija sa zadaom ouvanja
kulturne i prirodne batine te upravljanja njihovim razvojem kao i razvojem kulturnih djelatnosti
zemlje. Sve daljnje aktivnosti koje podupiru razvoj lokalne kulture su poduzete na razini lokalne
uprave i samouprave.
!12
!
Zanimljivo je spomenuti da je UNESCO na popis svjetske batine upisao jednu hrvatsku lokaciju
prirodne batine, sedam objekata materijalne kulturne batine i ak 13 nematerijalnih dobara.
Upravljanje i ouvanje ukupne batine hrvatske, Ministarstvo kulture regulira Strategijom zatite,
ouvanja i odrivog gospodarskog koritenja kulturne batine republike hrvatske za razdoblje
2011.2015.
Pri analizi kulturnih djelatnosti Republike Hrvatske, prema podacima pruenim od strane Hrvatskog
zavoda za statistiku, znaajno je spomenuti sljedee pokazatelje.
U 2013. godini Hrvatska je imala 83 profesionalna kazalita sa 5.739 izvedenih predstva, 25
profesionalnih djejih kazalita i 55 amaterskih kazalita koje je posjetilo vie od dva milijuna
gledatelja godinje i koja zapoljavaju 2.151 umjetnika. Ujedno, postoji 25 profesionalnih orkestara,
ansambala i zborova u zemlji, koja zapoljavaju 1.246 umjetnika, privlaei godinje pohaanje od
332.000 domaih posjetitelja.
Hrvatska raspolae i sa 165 kina ija posjeenost prelazi 4.157.000 posjetitelja, kao i sa 181 muzejem
koje je posjetilo preko 2.284.000 ljudi, kroz 181 stalnu i 852 povremenu postavu izlobi. Osim toga, tu
su i 1.839 knjinica koje sadre vie od 28,7 milijuna svezaka knjiga, broura, novina, asposisa i
rukopisa .
U 2013. godini, vie od 7.200 knjiga i broura objavljene su zajedno s 2.678 asopisa i 314 novina. Tu
je i 146 radijskih i 21 TV postaja.
U posljednjih pet godina, filmska proizvodnja u Hrvatskoj proizvede do pet igranih filmova i 10 do 51
kratkih filmova, s dodatnih 76 do 112 televizijskih filmova. Od 2009., tu su 784 amaterska kulturnoumjetnika drutva i vie od 10 tisua kulturnih, obrazovnih i umjetnikih dogaanja koja se odravaju
jednom godinje.
Kao najznaajnije kulturno sredite zemlje istie se Grad Zagreb koji ujedno posjeduje i najvei broj
kulturnih institucija, manifestacija kao i profesionalnih i amaterskih sudionika u kulturnim
djelatnostima.
Budui strateki razvoj kulturnih djelatnosti zemlje, Ministarstvo kulture nastoji usmjeriti putem tkz.
Stratekog plana ministarstva kulture za razdoblje od 2014. 2016. ija je misija participativno
razvijanje i provedba kulturne politike, poticanje umjetnosti, umjetnikog obrazovanja i javne
komunikacije tako da kvalitetna djela postaju iroko popularna, komunikacijske potrebe svih
pripadnika drutva ravnopravne, a kulturna batina u suvremenim upotrebama odriva.
Stateki plan biti e ispunjen ostavrenjem dva opa cilja:
!13
!
1. Razvoj kulturnog i umjetnikog stvaralatva i proizvodnje i javne komunikacije
2. Zatiena i ouvana kulturna batina
Opi ciljevi ukljuuju niz posebnih ciljeva poput primjerice: potpora umjetnikom stvaralatvu,
poduzetnitvu i participaciji u kulturi, razvoj nezavisne kulture, poticanje razvoja izvedbenih
umjetnosti, unaprjeenje audiovizualnih djelatnosti i medija, razvoj knjievno-nakladnike i
knjinine djelatnosti, razvoj slube zatite i ouvanja kulturne batine, razvoj optimalnog modela
zatite i upravljanja kulturnim dobrima, razvoj muzejsko-galerijske djelatnosti te razvoj arhivske
slube uz osiguranje uvjeta za redovito preuzimanje arhivskog gradiva.
Veinski dio kulturnih djelatnosti Republike Hrvatske financiran je iz javnog prorauna zemlje pa je
tako za kulturu u 2013. godini odvojeno 1,26% ukupnog prorauna, u iznosu od 2.142.763 (000)
kuna. Osim javnog prorauna zemlje, kulturnim institucijama i tvrtkama i podruju kulturne i
kreativne industrije dostupan je i niz natjeaja financiranih djelomino ili potpuno od strane Europske
Komisije, ali i sredstva iz fondova Kohezijske politike kao i meunarodnih udruenja u kulturi.
Kao jednu od najznaajnijih inicijativa pokrenutih od strane Europske Komisije u suradnji s hrvatskim
Ministarstvom kulture, vano je spomenuti sedmogodinji program Unije namijenjen kulturnom i
audiovizualnom sektoru Kreativna Europa (2014. 2020.), vrijedan 1.8 milijardi , u okviru kojeg se
nalaze dva zasebna potprograma potprogram Kultura i potprogram MEDIA.
Potprogram Kultura nastavak je iznimno uspjenih europskih programa Kultura 2000 i Kultura 2007.
2013. U istom mogu sudjelovati sve pravne osobe (privatne i javne), ali i tijela nacionalne,
regionalne i lokalne vlasti ija osnovna djelatnost pripada djelokrugu kulture te se nalaze u jednoj od
28 zemalja lanica EU i prekomorskih zemalja i teritorija EU.
Sudjelovanje u potprogramu mogue je kroz etiri vrste natjeaja:
1. Potpora europskim projektima suradnje
2. Potpora projektima knjievnih prijevoda
3. Potpora europskim mreama
4. Potpora europskim platformama
Kulturni i kreativni sektori, koji ukljuuju tvrtke i druge organizacije koje djeluju na podruju
arhitekture, umjetnikog obrta, kulturne batine, dizajna, festivala, filma i televizije, glazbe,
izvedbenih i vizualnih umjetnosti, arhiva i knjinica, nakladnitva i radija, na razini Unije, ve
obuhvaaju izmeu 3.3 % i 4.5 % EU BDP-a te zapoljavaju izmeu 7 i 8 milijuna ljudi. No, pri
analizi kulturne i krativne industrije (KKI) u Hrvatskoj vano je naglasiti da iako i kod nas
primjeujemo meunarodne trendove poveanja udjela kreativne industrije u ukupnom BDP-u i
!14
!
poveanje broja osoba u toj industriji, u Hrvatskoj ne postoji strateki dokument koji na jednom
mjestu obuhvaa sve podatke i smjernice za razvoj KKI.
Problematiku KKI
kontinuirano i sistematino prati iskljuivo Odjel za kulturu i komunikacije
Instituta za razvoj i meunarodne odnose u Zagrebu te su pojedini podaci o stanju industrije dostupni i
putem Hrvatske Gospodarske Komore.
U tom kontekstu ne iznenauje injenica da su se po itavoj Hrvatskoj samoinicijativno poele
skupljati grupe kreativaca koji svojim angamanom nastoje potaknuti institucije na poboljanje
sadanje situacije. Te neformalne skupine, zdruene u inicijativi Coworking Croatia, osim angamana
na lokalnoj razini surauju i na nacionalnoj razini te, ovisno o situaciji, savjetima i umreavanjem
pomau manjim inicijativama u drugim gradovima.
Prmjerice, neki od subjekata koji se bave razliitim segmentima kreativnog sektora su:
Hrvatski audiovizualni centar (HAVC)
Poduzetniki inkubator Tvornica ideja
Zagrebaki kreativni klaster Gredelj
Cool Industries for the Creative City
Start-up inkubator za mlade, Rijeka
Mrea za razvoj i kreativnost MRAK
Dan kreativnosti i inovativnosti
Klaster konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija
Spomenuti Klaster konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija, osnovan je na inicijativu

Ministarstva gospodarstva s ciljem jaanja konkurentnosti te je iznio i vlastite Strateke smjernice za
razvoj Kreativne i kulturne industrije 2013. 2020. ija je misija jaanje konkurentnosti kreativne i
kulturne industrije u cilju promocije pametnog, odrivog i ukljuivog rasta uz stvaranje imida
Republike Hrvatske kao kreativne zemlje sa bogatim kulturnim nasljeem i tradicijom.
Stateke smjernice ukljuuju 5 prioritetnih podruja:
1. Jaanje institucionalne i infrastrukturne podrke u razvoju kreativne i kulturne industrije
2. Davanje snanije podrke istraivako-razvojnim aktivnostima, inovacijama, eksperimentima
i poduzetnitvu u kreativnoj i kulturnoj industriji
3. Razvoj ljudskih resursa
!15
!
4. Poboljanje pristupa financiranju
5. Ubrzanje uinaka prelijevanja kreativne i kulturne industrije na druge industrije i drutvo u
cjelini
Klaster je u 2015. godini pokrenuo i proces mapiranja kulturne i kreativne industrije Republike
Hrvatske u suradnji s Ekonomskim Institutom Zagreb, ije se dovrenje oekuje krajem svibnja.
Podaci o kreativnoj industriji RH dobiveni od Hrvatske Gospodarske Komore, za radoblje od 2010. do
2012. godine, izneseni su u tablicama koje slijede.
Godina
Broj tvrtki
Broj zaposlenih
Prihod od prodaje (kn)
2010.
3.802
19.495
12.881.760.420
2011.
3.984
20.335
35.314.432.641
2012.
3.987
20.011
12.848.783.891
Ukupno
11.773
59.841
61.044.976.952
Tablica 3 - kreativna industrija u RH od 2010. - 2012.

Izvor: Hrvatska Gospodarska Komora prema obradi podataka Odsjeka za meunarodne odnose iz
dzs.hr
Najvie razine ukupnih prihoda u periodu od 2010. do 2012. godine ostvarene su u sljedeim
djetnostima:
Arhitektonske djelatnosti - 38%
Trgovina na malo novinama, papirnatom robom i pisaim priborom u specijaliziranim

prodavaonicama - 17%
Agencije za promidbu (reklamu i propagandu) - 16%
Emitiranje televizijskog programa - 11%
Izdavanje knjiga - 4%
Izdavanje asopisa i periodinih publikacija - 4%
Proizvodnja filmova, videofilmova i televizijskog programa 4%
Dok se kao 10 djelatnosti s najveim brojem zaposlenih izdavajaju:
!16
!
Djelatnost
Br. zaposlenih
Emitiranje televizijskog programa
13.499
Trgovina na malo novinama, papirnatom robom i

pisaim priborom u specijaliziranim prodavaonicama
12.165
Agencije za promidbu (reklamu i propagandu)
9.943
Izdavanje knjiga
5.568
Izdavanje asopisa i periodinih publikacija
3.325
Emitiranje radijskog programa
3.039
Arhitektonske djelatnosti
3.033
Specijalizirane dizajnerske djelatnosti
1.840
Proizvodnja filmova, videofilmova i televizijskog

programa
1.361
Fotografske djelatnosti
1.184
Tablica 4 - djelatnosti s najveim brojem zaposlenih u KKI na razini RH

dzs.hr
S aspekta gospodarstva Hrvatske, u okviru kulture, vano je spomenuti i rastui sektor kulturnog
turizma.
Prema trinim istraivanjima 7,5 posto inozemnih posjetitelja dolazi u Hrvatsku motivirano
upoznavanjem kulturnih znamenitosti, a znatno je vei broj onih koji, kada ve dou na destinaciju,
posjeuju kulturne znamenitosti i manifestacije (40 % 80 %).
Posebno relevantni proizvodi
kulturnog turizma za Hrvatsku ukljuuju: gradski turizam, turizam batine, turizam dogaanja,
kreativni turizam te vjerski turizam. Generalno gledano, sukladno rezultatima Travel and Tourism
Competitiveness Reporta, hrvatski je turizam u 2011. godini, prema svojoj meunarodnoj
konkurentnosti, zauzeo 34. mjesto u svijetu, dok je u sferi kvalitete i raspoloivosti kulturnih atrakcija
zauzeo 30. mjesto. Prognozira se daljnji rast kulturnog turizma te se istie velik znaaj ovoga
proizvoda za budui rast ukupnog turistikog sektora.
2.3.2. Opi pregled kulture i kreativnih industrija Republike Slovenije
Slovenija ima dobro razvijenu mreu kulturnih institucija, organizacija i udruga, koji su usporedivi s
najrazvijenijim europskim zemljama. Relativno areni kulturni ivot ne postoji samo u veim
gradovima, ve i u ruralnim podrujima Slovenije.
!17
!
Glavno sredite kulture Slovenije je u glavnom gradu Ljubljani. No, pored Ljubljane, Maribor je
takoer prepoznat kao grad kulture. Drugi po veliini grad u Sloveniji i glavni grad slovenske
tajerske s gotovo 120.000 stanovnika, koji je 2012. godine nosio titulu Europske prijestolnice
kulture. Mariborski povijesni razvoj je odreen njegovim zemljopisnim poloajem, a grad se ponosi na
burnu povijest, bogatu vinogradarsku tradiciju te bogat drutveni i kulturni ivot. Glavni koncept i
slogan prijestolnice kulture Maribor 2012. bio je Toka preokreta. Tijekom godine u kojoj je Maribor
bio EPK, odraeno je 405 projekata i 5.264 kulturnih dogaaja. Ukupna vrijednost programa bila je
21.9 milijuna eura, a prekogranini suradniki projekti ukljuili su 128 europskih partnera od ega je
71 bila koprodukcija.
Unato policentrinoj organizaciji kulturnih ustanova, glavni udio sredstava za kulturu (oko dvije
treine) predstavlja dravni proraun; javna sredstva, rezervirana za kulturu predstavljaju neto vie
0,5 % od ukupnog BDP-a. Lokalne zajednice ili opine doprinose samo mali dio.
To ukljuuje programe i projekte u podruju meunarodne kulturne suradnje, vaan udio izdavake
industrije, kulturne aktivnosti talijanskih i maarskih manjina i Slovenaca, koji ive u inozemstvu.
Lokalne zajednice su uglavnom odgovorne za knjinice i neke druge kulturne institucije poput
lokalnih muzeja, galerija i kulturnih centara, te nevladine udruge koje su aktivne u podruju kulture.
Izlobe u muzejima, galerijama i ostalim kulturnim organizacijama, u 2013. godini, vidjelo je vie od
3.5 milijuna ljudi. Broj izlobi se za poveao za 21 % u odnosu na 2012. godinu.
U muzejima,
muzejskim zbirkama, prema izlobenim podrujima i u galerijama, pripremljeno je 3.028 izlobi u

2013. godini; 1.426 su bile stalne i 1.602 privremene izlobe. U odnosu na 2012. godinu, broj stalnih
izlobi se vie nego udvostruio, a broj povremenih izlobi smanjio za 14 %.
Do sada nije raena opsenija i novija analiza o kreativnim industrijama, ve postoji ona iz 2012.
godine, tako da se ne zna koje prihode ovaj sektor stvara ili koliko ljudi trenutno zapoljavaju. Trite
kulture je slabo, a programi potpore i porezni poticaji su nerazvijeni, to ne predstavlja dobru
alternativu tradicionalnom modelu. Kultura se ne nalazi u sreditu drutvenog razvoja i njegovi
gospodarski potencijali nisu iskoriteni.
U tablici su prikazani podatci za zaposlene u kulturi od 2005. do 2013. godine, preuzeta iz Statistikog
registra za zapoljavanje (SRDAP). Prema podacima slovenskog ureda za statistiku u 2013. godini
bilo je 24.436 radnika u kulturi, od ega je 17.743 zaposlenih u javnim institucijama, privatnom
sektoru i vlastitim/samostalnim poduzeima od kojih je 6.693 samozaposlenih1.
Broj radnika u kulturi u Sloveniji iznosi oko 3 % svih zaposlenih u slovenskom gospodarstvu, te je
stalno u porastu od 2000. do 2010. godine, u postotku u iznosu od 2,48 % u 2002. godini, 2,63 % u
1
Napomena: ovaj se broj znaajno razlikuje od broja samozaposlenih navedenih u slubenom registru samozaposlenih
Ministarstva kulture RS
!18
!
2005. godini, 2,75 % u 2008. godini, 2,92 % u 2009. godini, 3,04 % u 2010. i 3,09 % u 2011. i 2012.
godini (Ministarstvo kulture RS). Tablica 5 donosi pregled broja zaposlenih i samozaposlenih u
kulturi, 2005. 2013.
Zaposleni u kulturi
Samozaposleni u
kulturi
Ukupno zaposleni u
kulturi
2005.
17.480
3.942
21.422
2006.
17.975
4.154
22.129
2007.
18.401
4.366
22.767
2008.
19.248
4.986
24.234
2009.
19.080
5.556
24.636
2010.
18.889
5.977
24.866
2011.
18.629
6.203
24.832
2012.
18.314
6.179
24.493
2013.
17.743
6.693
24.436
Godina
Tablica 5 - broj zaposlenih i samozaposlenih u kulturi, 2005. - 2013.

Izvor : http://www.culturalpolicies.net/web/slovenia.php?aid=429
Ne postoji specifina definicija kulturne/kreativne industrije u Sloveniji. Predstavljanje opsega

kulturne industrije u Sloveniji slijedi definiciju Zelene knjige EU - Istraivanje potencijala kulturnih i
kreativnih industrija, koja tvrdi da kulturne industrije obuhvaaju (pored tradicionalnih umjetnikih
sektora, kao to su izvedbene umjetnosti, likovne umjetnosti i kulturna batina) i film, DVD i video,
TV i radio, video igre, nove medije, glazbu, knjige i tisak.
U pogledu zaposlenih, najea zanimanja su:
knjinice i arhiva (1.743 zaposlenika u 2013. godini),
objavljivanje knjiga (834 zaposlenih u 2013. godini),
objavljivanje novina (1.175 zaposlenika u 2013.),
arhitekture i urbanizma (1.436 zaposlenika u 2013. godini ),
umjetnika izvedba (1.240 zaposlenih u 2013. godini),
TV radnici (1.610 zaposlenika u 2013.),
oglaavanje (1.249 zaposlenih u 2013. godini) te
obrazovanje i osposobljavanje u podruju kulture (1.862 zaposlenih u 2013.).
!19
Meu tim poslovima zabiljeeno je opadanje broja zaposlenih u podruju knjiga i novina te
izdavatva i TV radnika. Najvjerojatniji razlog za takav trend je pojava alternativnih zanimanja u
medijima, prije svega na Internetu i elektronskim medijima. Sva ostala zabiljeena zanimanja imala su
trend rasta do 2010. godine, ponajvie porast zanimanja arhitekt (gotovo 400 novih djelatnika u
razdoblju 2005. 2010.) te oglaavanja i obrazovanje (oko 250 novih zaposlenika u istom razdoblju).
Nakon 2010. godine jo nije zabiljeen rast, najvjerojatnije zbog uinaka globalne financijske krize (u
2013. godini broj arhitekata je ponovno gotovo isti kao u 2005. godini).
Meu samozaposlenima, najee zanimanje je stvaranje umjetnosti (2.116 samozaposlenih osoba u
2013. godini), zatim arhitekata i urbanista (962 samozaposlena u 2013. godini), prevoditelja (711
samozaposlena u 2013.) i dizajnera (600 samozaposlena u 2013). Sva navedena zanimanja su u
stalnom porastu, rastui za gotovo 300 novih osoba koje se same zaposle u razdoblju 2005. 2013.
godine u svakom od navedenih zanimanja.
Ukupan broj zaposlenih bio je u porastu do 2008. godine, ali je pao u sljedeim godinama, kada dolazi
do gotovo jednakog broja radnika kao u 2005. godini. Broj samozaposlenih je u znaajnom porastu za
vie od 2.500 novih samozaposlenih osoba u 2013. godini u odnosu na 2005. godinu, s prosjenim
godinjim poveanjem od vie od 6,8 %.
Ukupan broj poslovnih subjekata prema Standardnoj klasifikaciji djelatnosti, koja definira aktivnosti u
podruju kulture na dan 31.12., 2008. 2012. godine rastao je iz godine u godinu. Veina subjekata je
aktivna u podruju umjetnikih djelatnosti, arhitekture i marketinkih agencija. Najvei rast u periodu
od 2008. 2012. godine biljee djelatnosti: kino (63 %), TV (66 %), aranerstvo (45 %). Tablica 4
sadri procjenjene podatke o veliini kulturne industrije u Sloveniji. Tablica 6 donosi
podatke o
kulturnoj industriji u Sloveniji, 2012.

Broj
Broj
jedinica
zaposelnih
J58.11 Izdavanje knjiga
237
904
80.595.000
2.124.000
J58.13 Izdavanje novina
57
1.312
125.462.000
4.133.000
J58.14 Izdavanje asopisa
145
504
53.309.000
688.000
J59.20 - Izdavanje fonograma
133
76
13.205.000
532.000
J58.19 Ostala izdavatva
135
234
25.137.000
4.336.000
J59.11 - Film i video produkcija
545
491
108.497.000
15.125.000
21
42
11.051.000
315.000
Vrsta kulturalnih aktivnosti
J59.13 - Film and video

distribucija
Promet (u eurima)
Dobit (u
eurima)
!20
!
J59.14 Kinematografija
17
118
19.044.000
1.752.000
J60 Emitiranje
305
781
77.176.000
1.661.000
J63.91 - Press agencije
66
102
4.169.000
711.000
1.661
4.564
517.645.000
31.377.000
UKUPNO
Tablica 6 - kulturna industrija u Sloveniji, 2012.

Izvor: Statistical Office of the Republic of Slovenia, 2014.
Nacionalni program za kulturu (NMP) 2014. 2017.

Prema usvojenom Nacionalnom programu za kulturu 2014. 2017., kultura je definirana kao
industrija. Kultura moe igrati kljunu ulogu za poetak rada pojedinane gospodarske grane, dakle,
koliko je pozornost posveena uglavnom kulturnim i kreativnim industrijama, koje imaju ogroman
potencijal povezivanja kulturnog stvaralatva i gospodarstva, kao i orijentaciju Financijske perspektive
EU-a od 2014-2020, kao to su kulturne industrije, ne samo da nastoji dobiti nove izvore financiranja,
ve nudi i modele nove ekonomije.
U kontekstu NMP, kreativnim industrijama posveen je poseban odjeljak u novoj ekonomiji i
stvaranju novih trinih mogunosti (dizajn - kreativne industrije, NMP str. 89), koji je u nastavku.
U javni interes spada razvoj podruja kreativnih industrija u svim oblicima i fazama kreativnh i
proizvodnih procesa obuhvaenih gornjom definicijom. U obzir valja uzeti neto ui raspon industrije
u Republici Sloveniji gdje je u 2011. godini u kreativnim industrijama djelovalo 9.156 tvrtki ili 7,4 %
cjelokupnog gospodarstva te svega 18.299 zaposlenih, ili 3,4 % zaposlenih u cijelom gospodarstvu.
Razdoblje valjanosti Nacionalnog programa za kulturu 2014-2017 poklapa se s vremenom koje
karakteriziraju negativni gospodarski trendovi. Podruje kreativnih industrija je prilika za
prevladavanje nedostataka bez utjecaja politika, utjecaja programa i strategija te fragmentiranog rada
institucija (agencija, obrazovnog sustava, instituta, i tako dalje).
Republika Slovenija treba nove osuvremenjene javne politike (kulturne, gospodarske, obrazovne, itd.)
kao i transformaciju sljedbenika drutva u suvremenoj kreativnoj ekonomiji, koji odreuju kreativnu
industriju.
Uloga Ministarstva kulture na razvoju kreativnih industrija usredotouje se na ire podruje
povezivanja znanja i vjetina, ostvarenje veeg stupnja dizajna u kulturi i kreativnosti, promicanje
suvremenih diferenciranih i uinkovitih ekonomskih modela poduzetnitva, integracije i suradnje
institucija znanja i gospodarstva te podruja kulture. Meu ostalim kreativnim industrijama nakon
stvaranja dodane vrijednosti istie se dizajn (planiranje i dizajn), to predstavlja kljuno podruje ili
!21
!
vorite tehnologije i konkurentnosti na tritu faktora, i polja za upravljanje dizajna (planiranje i
dizajn) zapravo predstavlja upravljanje nacionalnim ekonomskim i kulturnim identitetom.
Glavni cilj je stvoriti uvjete za proizvodnju konkurentnih suvremenih programa, proizvoda i usluga s
visokom dodanom vrijednou, koja e uinkovito promovirati izvorno stvaralatvo i promicati
gospodarski razvoj.
Dodana vrijednost je osnovni gospodarski pokazatelj i osnovno mjerilo gospodarske aktivnosti i
uspjeha. U ovom smislu znai novostvorene vrijednosti koju je tvrtka ostvarila u jednoj godini.
Bruto dodana vrijednost ostvarena aktivnostima u podruju kulture za 2012. godinu iznosila je 704.7
milijuna EUR ili 2,3 % ukupne dodane vrijednosti. To znai da su u toj godini aktivnosti u podruju
kulture u Sloveniji stvorile jo vie dodane vrijednosti nego cijelo podruje hotela i restorana (2,3 %),
podruje telekomunikacija (1,8 %), podruje poljoprivredne proizvodnje, lov i srodne usluge (2,1 %)
kao i podruje proizvodnje osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka (2,2 %).
!22
3. Primorsko - goranska upanija i regija Primorska

3.1. Primorsko- goranska upanija
3.1.1. Geografski i socio ekonomski pokazatelji
Primorsko-goranska upanija jedna je od ukupno 21 upanije u Republici Hrvatskoj i prostire se na
povrini od 3.588 km2. Povrinom teritorija zauzima 6,34 % udjela Republike Hrvatske, a na njezinom
podruju ivi oko 7 % stanovnitva Republike Hrvatske.
Njena raznolikost ogleda se kroz tri razliite cjeline:
umoviti Gorski kotar bogate flore i faune,
primorsko podruje tipine mediteranske klime te
otono podruje sastavljeno od dvaju niza kvarnerskih otoka.
Na sjeveru granii s Republikom Slovenijom, na zapadu s Istarskom upanijom, na istoku s

Karlovakom i Liko-senjskom upanijom, dok na jugoistoku ima morsku granicu sa Zadarskom
upanijom. upaniji pripada i dio obalnoga mora s morskom dravnom granicom prema Italiji
udaljenoj 22 km jugozapadno od otoka Suska.
!
Izvor: http://www.ju-priroda.hr/3osnovni.html
!23
!
Obiluje pitkom vodom, umama, poljima, morem, podmorjem, obalama i pripadajuem ivom svijetu.
Na podruju upanije isprepliu se raznoliki ekoloki utjecaji i razliite vrste bilja i ivotinja, te
tipina stanita Srednje Europe, krasa Dinarida, Zapadnog i Istonog Sredozemlja, a na vrhovima
Gorskog kotara jo se osjea jak utjecaj alpskog podruja.
Njeno bogatstvo lei u injenici da otoci, otoii, hridi i grebeni upanije ine vie od jedne petine
obale otoka Republike Hrvatske.
upanija je, ujedno, i prometno sjecite putova koji povezuju srednju i jugoistonu Europu i dio
zemalja zapadne Europe sa Sredozemnim morem. ine ju tri velike mikroregije: Priobalje, Gorski
kotar te otoci. Broji 14 gradova, 22 opine i 510 naselja.
Grad Rijeka sa 128.624 stanovnika predstavlja poslovno, upravno-administrativno, gospodarsko i
kulturno sredite upanije i trei je grad po veliini u Republici Hrvatskoj nakon Zagreba i Splita.
Najmanji grad u upaniji prema ukupnom broju stanovnika je Grad Cres s 2.879 stanovnika, dok je
najmanja opina, Opina Brod Moravice s 866 stanovnika.
OBILJEJE
PG
RH
Broj gradova
14
127
Broj opina
22
429
Broj naselja
510
6.756
Broj kuanstava
Povrina teritorija, km2
117.627
3.588
1.535.635
56.594
Povrina akvatorija, km2
4.344
31.479
Ukupna duina obale, km
1.065
6.278
-od toga obale kopna, km
133
1.880
-od toga obale otoka, km

Broj stanovnika (2011)
Broj stanovnika po km2
932
296.195
82,6
4.398
4.284.889
75,7
Prosjena starost, god.

Spolna struktura (2011), % ene
43,6
52,0
42,0
51,8
Spolna struktura (2011), % mukarci
48,0
48,2
Tablica 7 - osnovna obiljeja PG

Izvor: Vujic Gospodarska putovnica 2015 - PG, HGK, 2014.
Prema rezultatima popisa stanovnitva iz 2011. godine Primorsko-goranska upanija ima ukupno
296.195 stanovnika. Gustoa naseljenosti od 82,6 stanovnika/km2 za 9,1 % vea je od gustoe
naseljenosti u Republici Hrvatskoj (75,7 stanovnika/km2).
!24
!
Od ukupnog broja stanovnika upanije 51,2 % ine ene, a 48,8 % mukarci. Ukupni broj kuanstava
je 111.167, a prosjean broj lanova u kuanstvu 2,75. Najvei udio u dobnim strukturama zauzima
stanovnitvo od 15-64 godine (68,61 %), do 14 godina (12,48 %) te starije stanovnitvo preko 65
godina sa udjelom od 18,91 % dok je prosjena starost stanovnika upanije 41 godina, to je vie od
prosjeka RH (39,3 godine).
Vano je spomenuti da je razina obrazovanja u Primorsko-goranskoj upaniji bolja od prosjeka
Republike Hrvatske. Udio razine srednjeg obrazovanja u upaniji je 50,5 % u odnosu na 44,6 % na
razini cijele zemlje, a udio vieg i visokog obrazovanja je 17,6 % u odnosu na 13,9 % u Republici
Hrvatskoj.
3.1.2. Gospodarstvo
Primorsko-goranska upanija, uz Grad Zagreb i Istarsku upaniju, spada u kategoriju ekonomski
najrazvijenijih upanija u Republici Hrvatskoj. Bruto domai proizvod upanije u 2014. godini iznosio
je 27.312 mil HRK te ini 8,4 % u ukupnom bruto domaem proizvodu zemlje.
Bruto domai proizvod po stanovniku u 2014. godini iznosio je 89.936 HRK te Primorsko-goransku
upaniju svrstava na visoko tree mjesto odmah ispod Istarske upanije i Grada Zagreba.
Bruto domai proizvod Primorsko-goranske upanije
IZNOS
Bruto domai proizvod (mil. HRK)
27.312
Udio bruto domaeg proizvoda upanije u RH (RH=100), %

Bruto domai proizvod po stanovniku, HRK
Prosjek bruto domaeg proizvoda po stanovniku upanije u RH (RH=100), %
8,43
89.936
122,7
Tablica 8 - bruto domai proizvod Primorsko-goranske upanije

Izvor: Vujic Gospodarska putovnica 2015 - PG, HGK, 2014
Godinja stopa nezaposlenosti u upaniji smanjena je sa 14,7 % u 2013. na 12,5 % u 2014. godini te
ini 5,6 % od ukupnog broja nezaposlenih Republike Hrvatske. Najvie nezaposlenih osoba ima
zavrenu srednju kolu za zanimanja u trajanju od etiri i vie godina. Slijede nezaposleni sa srednjom
kolom za zanimanja do tri godine, dok su na treem mjestu visoko fakultetski obrazovani te
magistranti i doktoranti.
Od ukupnog broja zaposlenih 82,9% je zaposleno u tvrtkama, 16,9% u obrtima i slobodnim
profesijama, a 0,2% kao poljoprivrednici.
!25
!
upanija ima povoljan geografski i geoprometni poloaj koji joj je omoguio dobru izvoznu tradiciju i
znaajnu tranzitnu poziciju u prometu roba i putnika. Od strateke su vanosti Luka Rijeka kao i
zrana luka Rijeka, smjetena na otoku Krku.
Izvozno najuspjenije djelatnosti su gradnja brodova, proizvodnja farmaceutskih pripravaka,
proizvodnja namjetaja i drvna industrija dok su uvozno orijentirane djelatnosti proizvodnja ambalae,
strojna obrada metala te proizvodnja elektrine opreme za rasvjetu i proizvodnja pekarskih proizvoda.
Prema podacima dostupnim za 2013. godinu, broj poduzetnika na razini upanije iznosio je 9.005
poslovnih subjekata te biljei poveanje od 4 % u odnosu na prethodnu godinu uz ostvarenu razinu
prihoda od 53.716 mil. HRK. Najvei porast broja poduzetnika zabiljeen je kod malih poduzetnika
koje ine 98,7 % broja gospodarskih subjekata. Udio srednjih i velikih poduzea u upaniji je izrazito
nizak te iznosi 1 % za srednja i svega 0,2 za velika poduzea, no velika poduzea ipak prednjae u
razinama ostvarenih prihoda.
Prema podacima iz lipnja 2014. godine, Primorsko-goranska upanija nalazi se na treem mjestu
prema broju obrtnika u Republici Hrvatskoj udjelom od 10,2 % ili 8.141 registriranim obrtom.
Najzastupljenije djelatnosti kod aktivnih obrta su usluno zanatstvo, ugostiteljstvo i turizam i trgovina.
U najrazvijenije gospodarske sektore upanije spadaju:
1. Trgovina
2. Preraivaka industrija
3. Drvna industrija
4. Turizam
5. Graevinarstvo
6. Prijevoz i skladitenje
7. Poljoprivreda i ribarstvo
Neka od znaajnijih poduzea u upaniji, unatar najrazvijenijih gospodarskih sektora su:
Plodine d.d., Lesnina d.o.o. i Adria oil d.o.o. u sektoru trgovine
Jadran Galenski Laboratorij d.d., 3. Maj brodogradilite d.d. i Brodogradilite Viktor Lenac
d.d. - u sektoru preraivake industrije
Cedar d.o.o. , Pilana mrkopalj d.o.o. i Lokve d.o.o. u sektoru drvne industrije
Liburnia Riviera hoteli d.d., Jadranka Hoteli d.o.o. i Imperial d.d. u sektoru turizma
!26
GP Krk d.d., G. P. P. Miki d. o. o. i Helectors S. A. u sektoru graevinarstva
Jadrolinija d.d., Autotrans d.o.o. i Luka Rijeka d.d.- u sektoru prijevoza i skladitenja
Ugor d.o.o., Peter Pan d.o.o. i Ribarstvo F d.o.o. u sektoru poljoprivrede i ribarstva
Razvoj upanije strateki je ureen Razvojnom strategijom Primorsko-goranske upanije koja je

2010. godine donesena za period od 2011. - 2013. te potom produena na 2014. i 2015. godinu. Nova
razvojna strategija trenutno je u izradi te se njeno donoenje oekuje drugom polovicom 2015.
Kroz razvojnu strategiju upanije predvien je daljnji razvoj preraivake industrije s posebnim
naglaskom na brodograevnu i drvno-preraivaku industriju, razvoj turizma i razvoj energetskog
sektora. S ciljem poveanja konkurentnosti gospodarstva upanija ulae u razvoj tehnoloke
infrastrukture, razvoj i implementaciju novih znanja i tehnologija, razvoj regionalnih sektorskih
klastera te umreavanje poduzetnika i institucija.
3.1.3. Poloaj i hijerarhija u europskim mreama

Primorsko-goranska upanija ve je niz godina vrlo aktivna u podruju europskih integracija te u tom
kontekstu provodi brojne aktivnosti s ciljem informiranja javnosti o pitanjima vezanima uz Europsku
uniju. Takoer, sudjeluje u brojnim projektima koji se financiraju i sredstvima Europske unije, a u
okviru raznih EU programa.
Od trenutnih projekata u provedbi, iznesenih na slubenoj internetskoj stranici upanije, mogu se
istaknuti:
1. Multimodalna platforma Jadran-Dunav-Crno more
2. Diffusion of Cooling and Refreshing Technologies using the Solar Energy Resource in the
Adriatic Regions
3. ADRIAIR - Airport Security & Air Taxi Network in the Adriatic
4. Jadranska mrea za unaprjeenje istraivanja, razvoja i inovacija u svrhu stvaranja novih
politika za odrivu konkurentnost i tehnoloku sposobnost malih i srednjih poduzea
5. ALTERENERGY - Energy Sustainability for Adriatic Small Communities
6. Kulturni program uivo
7. Umreavanje za opskrbu pitkom vodom u Jadranskoj regij
8. EA SEA WAY: Europe-Adriatic SEA-WAY
!27
!
9. Integrirano upravljanje zatita i poboljanje morskog ekosustava i prirodnih prekograninih
resursa
10. Enhancing Mediterranean Initiatives Leading SMEs to Innovation in building Energy
efficiency technologies
11. Jaanje operativne spremnosti za borbu protiv oneienja mora uljima, opasnim i tetnim
tvarima na Jadranu
12. Sustainable tourism management of Adriatic HERitage
13. Adriatic Holistic Forest Fire Protection
14. Centar za funkcioniranje Lokalnog partnerstva i provedbu stratekih dokumenata i ciljeva
15. Regionalni projekt razvitka mree zatienih morskih i priobalnih podruja Sredozemlja
jaanjem stvaranja i upravljanja zatienim morskim i priobalnim podrujima
16. The Adriatic's museums enrich cultural tourism
17. SMart green Innovative urban Logistics for Energy efficient mediterranean cities
Pored sudjelovanja u EU projektima, upanija surauje s regijama iz inozemstva, kako u okviru

bilateralne suradnje, tako i u okviru multilateralnih inicijativa kao to su euroregije (Jadransko-jonska
euroregija, Euroregija Alpe-Jadran) i meunarodne organizacije (Skuptina europskih
regija, Konferencija perifernih pomorskih regija i sl.).
Neke od znaajnih europskih asocijacija, iji je lan i Primorsko-goranska upanija su sljedee:
Skuptina europskih regija - politika organizacija koja promie sudjelovanje regija u
donoenju politika na europskoj razini (institucionalizacija sudjelovanja regija u europskoj

politici) te meuregionalnu suradnju u Europi. Njezini prioritetni ciljevi su ubrzavanje procesa
regionalizacije u Europi, promicanje i razvoj mree interregionalne suradnje izmeu regija
Europe kroz razmjenu iskustava i transfer know-how. Danas Skuptina europskih regija
okuplja vie od 250 regija iz 35 europske drave i 16 meuregionalnih organizacija.
Jadransko - jonska euroregija - kao institucionalni okvir slui za prepoznavanje i rjeavanje
najvanijih zajednikih pitanja na Jadranu. Sastoji se od lanova regionalnih i lokalnih vlasti

iz Italije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Albanije, Slovenije i Grke. Ciljevi
Jadransko - jonske euroregije su stvaranje podruja mira, stabilnosti i suradnje, zatita
kulturne batine, okolia, odrivi gospodarski razvoj - posebno na podruju turizma, ribarstva,
!28
!
poljoprivrede, rjeavanje prometnih i infrastrukturnih pitanja, potpora ulasku svih jadranskih
drava u Europsku Uniju.
Institut europskih regija - rije je o politiki nezavisnoj organizaciji osnovanoj radi jaanja
politike i ekonomske pozicije regija i gradova u Europi pruanjem informacija i

povezivanjem europskih regija u mree suradnje.
ICLEI (Local Governments for Sustainability) - meunarodno udruenje lokalne samouprave
i udruga lokalne samouprave koje su se obvezale da razvoj temelje na principima odrivosti.

ICLEI je snaan pokret 12 mega-gradova, 100 super-gradova, 450 velikih gradova i urbanih
regija, kao i 650 malih i srednjih gradova i gradova u 80 zemalja.
S ciljem sklapanja meukomorske suradnje i povezivanja domaih gospodarstvenika s
gospodarstvenicima odreenih internacionalnih regija, upanijska podrunica Hrvatske Gospodarske
Komore takoer sudjeluje u nizu meukomorskih sporazuma iji je broj od 1993. godine do danas
dosegao
gotovo 30 sporazuma s razliitim zemljama svijeta, ukljuujui i zemlje popout Kine,
Maarske, Poljske, Slovake i sl.
3.1.4. Kulturni profil regije

Primorsko - goranska upanija uvar je vrijedne kulturne batine. Veliki broj udruga i ustanova
provodi programe ouvanja nematerijalne kulturne batine njegovanja autohtonog govornog,
glazbenog i tradicijskog izriaja. Najznaajnije meu njima su 13 katedri akavskog sabora i ustanova
Ivan Mateti Ronjgov koja je jedina takve vrste na podruju Republike Hrvatske.
Zanimljivo je spomenuti i da su Dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja te Godinji
pokladni ophod zvonari s podruja Kastva upisani na UNESCO Reprezentativnu listu batine svijeta
dok se meu pisanim spomenicima, ouvanima u upanij, istiu znameniti spomenik hrvatske
pismenosti, Baanska ploa iz 1100. godine i Vinodolski zakonik.
Zakonom o zatiti prirode zatieno i je 30-ak vrijednih prirodnih podruja i pojedinanih prirodnih
vrijednosti odnosno spomenika prirode.
Razvoj i upravljanje svim aktivnostima u podruju kulture zadaa je Upravnog odjela za kulturu, sport
i tehniku kulturu Primorsko- goranske upanije na elu s proelnikom Velerijem Jureiem. Na
podruju upanije djeluje 30 ustanova u kulturi, detaljnije navedenih u nastavku (kazalita, muzeji,
galerije, knjinice, centri kulture), iji su osnivai gradovi i opine, dok je sama Primorsko-goranska
upanija osniva, voditelj i vlasnik tri ustanove kulture, djelovanjem znaajnih i izvan granica
upanije, i to:
!29
!
1. Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka,
2. Prirodoslovnog muzeja Rijeka,
3. Ustanove Ivan Mateti Ronjgov Vikovo.
Ustanova od nacionalnog znaenja na podruju upanije, iji je osniva Grad Rijeka, je i Hrvatsko
narodno kazalite Ivana pl. Zajc, a Grad Rijeka je uz to osniva i Gradskog kazalita lutaka Rijeka,
Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, Muzeja grada Rijeke i Gradske knjinice Rijeka.
Grad Opatija je, uz Ministarstvo kulture, suosniva Hrvatskog muzeja turizma, dok su ostale jedinice
lokalne samouprave uglavnom osnivai knjinica. Osim ustanova djeluje i velik broj udruga, koje
svojim programima upotpunjuju kulturnu ponudu upanije.
Provedene aktivnosti u podruju kulture u razdoblju od 2011. do 2014. godine u skladu su s

Razvojnom strategijom Primorsko-goranske upanije donesenom za period od 2011. do 2013., s
produenim vaenjem i na 2014. godinu.
Za provedbu mjera Razvojne strategije utroeno je 1.154.336.732,78 kn, od ega je 17,17 % uloeno u
mjere unapreenja i razvoja u podruju kulture te zatite kulturne batine, to je rezultiralo rastom
broja ustanova u kulturi za 63,33 %.
Trenutno je u izradi i Razvojna strategija Primorsko-goranske upanije kao i Strategija kulturnog
razvitka upanije, za period od 2015. do 2020, ija se slubena objava oekuje u drugoj polovici ove
godine.
Kao to se moe i oekivati, grad Rijeka, centar je kulturnih zbivanja u upaniji te time i sjedite
najveeg broja kulturnih ustanova, udruga i tvrki koje djeluju u kulturnom i kreativnom sektoru. U
tom je kontekstu vano spomenuti da je Gradsko vijee Grada Rijeke, 2013. godine usvojilo
Strategiju kulturnog razvitka Grada Rijeke 2013. 2020. kojom je Grad Rijeka slubeno objavio i
svoju kandidaturu za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine.
3.2. Regija Primorska

3.2.1. Geografski i socio ekonomski pokazatelji
Regija Primorska (takoer i Slovensko primorje; Primorska Slovenija) zapadni je dio Slovenije. Ovaj
se pojam, kao naziv krajnje sjeverne obale Jadrana rabi stoljeima, a danas je to neslubena pokrajina
u Sloveniji koja obuhvaa podruje Nove Gorice, te priobalni i unutarnji krki kraj. Prema statistikoj
podjeli regija, regija Primorska naziva se Obalno-kraka regija. Stoga su i podatci u nastavku
!30
!
prikazani za Obalno-kraku regiju, dok prema podjeli regija na NUTS II razini, regija Primorska spada
u regiju Zapadna Slovenija (Zahodna Slovenija).
Primorska granii na jugoistoku s Notranjskom, na sjeveroistoku s Gorikom, na zapadu s Italijom, a
na jugu s Hrvatskom.
Slika 1 Neslubene slovenske regije
Izvor: http://www.slo-link.si/zemljevid.html
Premda se pokrajina naziva Primorska, najvei dio njezina dananjeg podruja nalazi se u
unutranjosti, odvojen od mora talijanskom granicom. Priobalni dio smjeten je na 46 km obale Istre.
U unutranjosti se smjestila Vipavska dolina, a izmeu nje i Transkog zaljeva zapoinje krki kraj
koji se protee prema sjeverozapadu, sve do doline Soe. Krko podruje obuhvaa oko 500 km2, od
ega tek manji dio u Italiji. Podruje oko Nove Gorice obino se naziva sjeverna Primorska, a
protee se uz dolinu Soe, sve do Tolmina. U tom dijelu uzdie se ve i visoko gorje s planinama Krn i
Kanin. Prijevoj Vri (1.618 m) oznaava ujedno i granicu izmeu Primorske i Gorenjske.
Obalno-kraka regija je jedna od dvanaest statistikih podruja Slovenije. Pokriva opinu Divaa,
Hrpelje-Kozina, Izola, Opina Komen Koper, Piran i Seana. Vaniji gradovi regije Primorske su:
Nova Gorica, Izola, Ajdovina, Tolomin, Seana, Bovec i Piran.
!31
!
Obalno-kraka regija, odnosno regijna Primorska obuhvaa 1.044 km2, a 1.7.2013. na tom podruju
ivjelo je 112.154 stanovnika. Stanovnitvo je mijeano, a u brojnim mjestima, uz slovenski jezik, u
slubenoj je uporabi i talijanski. U istarskom dijelu Primorske ivi i malobrojna hrvatska manjina.
Od gospodarskih grana, osobito je razvijen turizam, a Kopar, uz Trst i Rijeku, pripada meu
najvee luke ovog dijela Jadrana, to ga i ini glavnim sreditem regije Primorske. Prostire se na 311
km2 povrine na kojoj ivi priblino 53.150 ljudi (2012. godina).
Luka Kopar, omoguava regiji eksploataciju velikog potencijala u svim sektorima; najperspektivnije
djelatnosti odnose se na prijevoz, distribuciju, logistiku i turizam. U turistikim smjetajnim
objektima, bilo je oko 99.900 dolazaka i 351.200 noenja. To predstavlja oko 3,0 % svih dolazaka i 3,7
% svih noenja u zemlji u 2012. godini.
Usto, razvijena je proizvodnja prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pia (Fructal),
te vinogradarstvo.
3.2.2. Gospodarstvo
Obzirom da je regija Primorska, smjetena u priobalju sa submediteranskom klimom, a ujedno je i
jedina regija s izlazom na more, prirodni uvjeti omoguuju razvoj turizma, prometa i uzgoj pojedinih
kultura u poljoprivredi. Prema statistikom uredu za 2012. godinu, tri etvrtine bruto dodane
vrijednosti u regiji stvorile su uslune djelatnosti. Gotovo treina bruto dodane vrijednosti generirana
je aktivnostima transporte vrijednosti. Meu njima su pridonijeli najvei dio aktivnosti luke te
povezane aktivnosti u luci Kopar. Udio dodane ukupne bruto vrijednosti u regiji pridonijelo je i
ugostiteljstvo na moru i spa turizm (11,5 %). Obalno-kraka, odnosno regija Primorska, u 2012. godini
ostvarila je etvrtinu svih noenja u zemlji (22 %).
U 2013. godini, u Obalno-krakoj regiji djelovalo je 7 % svih tvrtki u Republici Sloveniji. Ukupni
ostvareni prihodi iznosili su 5 % prihoda svih tvrtki u Sloveniji, a u usporedbi s 2012. godinom
povean je za 0,2 %. Poduzetnici Obalno-krake regije predstavljaju 5,4 % prihoda svih poduzetnika u
Sloveniji, te 5,6 % zaposlenih. U 2013. godini, poduzetniki dohodak je povean za 19,3 % u
usporedbi s 2012. godinom.
Prema Agenciji Republike Slovenije za javno-pravne evidencije i usluge (AJPES) u Obalno-krakoj
regiji, u 2013. godini bilo je 4.312 aktivnih poduzea (5,4 % vie nego u 2012.), 20 zadruga i 5.101
poduzetnik (2,6 % manje nego u 2012). Sva poduzea zapoljavala su ukupno 17.948 osoba, privatni
poduzetnici su zapoljavali 2.365 osoba, a u zadrugama samo 128 osoba. Ukupni prihodi svih
poduzea iznosili su 3.863.185 (2,8 % vie nego u 2012.), dok su trokovi iznosili 3.988.364 (2 %
vie nego u 2012.). Neto dobit iznosila je 109.776 tisua (57 % svih poduzea i 1,3 % vie nego u
!32
!
2012.), neto gubitak bio je 249.485.000 (38,9 % svih poduzea i 9,9 % manje nego u 2012.). U
2013. godini, 3.105 tvrtki (72 %) ostvarilo je dodatan prihod u iznosu od 734.712 eura (3 % vie nego
u 2012.).
Najvei udio tvrtki (2.197) u regiji imaju sjedite u opini Kopar, gdje 57,4 % zaposlenih generira 74,2
% prihoda. Najvei neto gubici su identificirani kod tvrtki proizvodnih, financijskih djelatnosti i
djelatnosti osiguranja i ugostiteljstva, odnosno onih u opini Kopar s 47 % ukupnog neto gubitaka.
Veina neto dobiti karakterizira tvrtke s djelatnou u podruju prodaje, odravanja i popravka
motornih vozila, odnosno 40,4 % ukupnih prihoda.
Neto dobit zabiljeena je u opinama Piranu, Hrpelje-Kozina, Seana i Divaa, u ukupnom iznosu od
9.525 tisua eura, dok tvrtke u regiji biljee 139.710 tisua manje. U opini Kopar zabiljeen je neto
gubitak u iznosu od 141.424 tisua eura, to je vie od svih neto gubitka u regiji.
Velike tvrtke (0,6 %) ostvarile su 47,7 % neto prihoda od prodaje, zatim mikro-poduzea (95,2 %) s
25,6 %, male tvrtke (3,1 %) 14,2 % i srednja poduzea (1,0 %), s udjelom od 12,6 %.
Iz podataka o poslovanju trgovakih drutava od 2013. godine zabiljeeno je negativno poslovanje, a
to je uglavnom zbog gubitaka u financijskom poslovanju. Tvrtke, unato relativno visokom neto
gubitku, poslovale su vie u 2013. nego u 2012. godini.
U 2013. godini, 20 zadruga u Obalno-krakoj statistikoj regiji ostvarilo je 15.580 tisua eura prihoda
i 15.684 tisua eura izdataka. U istoj godini, zadruge su zapoljavale 5,6 % manje nego u 2012. godini
(Primorska gospodarska zbornica).
3.2.3. Poloaj i hijerarhija u europskim mreama

Regija Primorska je od samih poetaka pristupanja Europskoj uniji aktivna u meunarodnim,
prekograninim, ali i unutranjim inicijativama i projektima s ciljem rasta i razvoja regije. Kao
aktivnosti regije Primorske, odnosno Obalno-krake statistike regije u europskim mreama mogu se
navesti sljedei projekti:
SLO-HR-RA je projekt susjedskog programa Slovenija-Maarska-Hrvatska 2004. - 2006., realiziran
u okviru poticanja Zajednice INTERREG IIIA. Projekt je bio usmjeren na jaanje prekogranine
suradnje i uravnoteenog razvoja prekograninih podruja. Uz Istarsku razvojnu agenciju (IDA)
d.o.o., u projektu su sudjelovale tri slovenske i dvije hrvatske razvojne agencije. Nositelji projekta bili
su RRA Notranjsko-krake regije i PORIN d.o.o. Rijeka.
Zadaa projekta SLO-HR-RA prije svega bila je razvoj ljudskih resursa zaposlenika gospodarskih
institucija i studenata kroz stvaranje uvjeta za meuregionalnu suradnju Slovenije i Hrvatske.
!33
!
Ciljevi projekta bili su:
1. uspostavljanje sustava izobrazbe zaposlenika gospodarskih institucija i studenata,
2. unaprijeenje suradnje gospodarskih institucija u prekograninom podruju,
3. uspostavljanje stipendijske sheme.
Oekivani rezultati projekta bili su: uspostavljena organizacijska struktura za zajedniko planiranje i
pripremu projekata, osposobljeni kadar za pripremu zajednikih projekata, projektni prijedlozi
pripremljeni za kandidiranje za europska sredstva, pripravljeni prijedlozi za uspostavljanje
stipendijskih shema u Istarskoj, Primorsko-goranskoj i Karlovakoj upaniji te Obalno-krakoj regiji.
Projekt je sufinancirala Europska unija, a rezultati projekta predstavljeni su javnosti u studenom 2006.
godine.
Neki od projekata u podruju poduzetnike kulture i stvaranja novih poduzea, valja spomenuti
projekt Sveuilinog razvojnog centra i inkubatora Primorske (regije).
Sveuilini centar za razvoj i inkubator Primorske (UIP) potie poduzetnike kulture i stvaranje
novih poduzea utemeljenih na znanju, posebice meu mladim ljudima, studentima, nastavnom
osoblju, istraivaima i ostalim stanovnicima. Meu mnoge poslovne ideje izbor inovativnih, na
znanju utemeljenih i trino orijentiranih ideja, kroz proces pre-inkubacije i inkubacije prua
sveobuhvatnu podrku za razvoj ideja i stvaranje novih poduzea s visokom dodanom vrijednou i
novim istraivakim organizacijama.
Svojim uslugama omoguuje razvoj novih poduzetnika koji su se razvili iz inovativnih poslovnih
ideja, stvorenih u akademskom i gospodarskom okruenju. Openito se moe ukljuiti sve one koji su
osjetljivi ili ugroeni na svom poduzetnikom putu. Opseg i oblik potpore ovisi o stupnju inkubacije u
kojemu se nalazi poduzetnika grupa. UIP prati rad poduzetnika od poetka razvoja poslovne ideje pa
sve do uspostavljanja vlastite tvrtke i trine penetracije.
"Reinpo Retail" je europski projekt za promicanje inovativnih regionalnih politika u sektoru
maloprodaje u zemljama mediteranske regije.
Projekt REINPO RETAIL dovodi u sektoru maloprodaje neke vane inovacije, meu njima, stvaranje
virtualnih zajednica na razini Europske unije s ciljem razmjene transnacionalne suradnje, znanja,
komunikacije i informacije. eli se razviti inovativni model suradnje koji e promicati komunikaciju
na horizontalnoj razini izmeu regija u razini partnerstva i na poslu , tj. ekonomskoj razini. Projekt
takoer ima jasnu komponentu okolia i jasan interes u postizanju ciljeva odrivosti, kao i ciljeve
sigurnosti i zatite prirodnih resursa u mediteranskoj regiji, koji su temelj gospodarskog opstanka i
identiteta.
!34
!
U projektu Reinpo Retail surauje 9 partnera iz 5 zemalja mediteranske regije: panjolska, Francuska,
Grka, Italija i Slovenija. Projektne aktivnosti su se provodile izmeu lipnja 2010. i studenog 2012.
godine.
Projekt "Nuvolak" je projekt za dvojezino informiranje i online poslovanje sa sreditem za potporu i
realizaciju prekograninih poslovnih mogunosti.
Glavne aktivnosti projekta nadogradile su prijevod i adaptaciju baze znanja poslovanja
(zakonodavstva, procedura, poticajnog okruenja) talijanskog okruenja, koji je podijeljen u
razdobljima prije i nakon uvoenja interaktivnog vodia za pripremu poslovnih planova. Novo sredite
je: razmjena prekograninih mogunosti dizajnirana za pregled i razmjenu ponude i potranje
poslovnih mogunosti, proizvoda i usluga; poslovno umreavanje, razmjenu iskustava i umreavanje
kako bi se podrala unakrsna realizacija granine dvojezinosti. Usluga je besplatana za sve korisnike.
GEP - Zajedniki projekt geo-informacijskog sustava (GIS) za zatitu pitke vode resursa u hitnim
sluajevima.
Prijavitelj projekta bio je Institut za javno zdravstvo u Novoj Gorici, s partnerima iz Obalno-krake
regije i Italije.
Svrha trogodinjeg projekta bila je uspostava jedinstvenog prekograninog djelovanja civilne zatite u
sluaju prijetnji izvora pitke vode zbog tehnolokih rizika i prirodnih katastrofa, s doprinosom razvoja
novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija i odrive teritorijalne integracije i ouvanje
okolia na podruju Gorice, Obalno-krake regije, Gorenjske statistike regije i Autonomne regije
Friuli-Venezia Giulia. Projekt je trajao od studenog 2011. do studenog 2014. godine.
Primorska gospodarska komora sudjeluje kao partner u projektu Susten, u okviru programa
Mediteran, SusTEn mehanizma (Sustainable Tourism Entrepreneurship Mechanism), koji pribliava
teritorijalnu odrivost kroz razvoj turizma i kulture na temelju poduzetnitva. Projekt je financiran uz
potporu Europske komisije.
SusTEn mehanizam je ambiciozan projekt koji je osmiljen kako bi zadovoljio specifine potrebe
razliitih podruja Mediterana. Od odrivog turizma kao kamena regionalnog-drutveno-ekonomskog
razvoja, projekt je usmjeren na razvoj i usvajanje usklaenih mehanizama za racionalno projektiranje i
provedbu lokalnih inicijativa za razvoj turistikih poduzea koja su odriva te poboljanje kvalitete
povezane s proizvodima koji doprinose drutvenom i gospodarskom razvoju na regionalnoj razini, uz
zadravanje prirodnih i kulturnih resursa.
Zemljopisno podruje projekta Susten mehanizama protee se du june Europe, a ukljuuje 5
zemalja:
Grka: Attica, Zapadna Grka
!35
Italija: Venecija, Sicilija (Ragusa)
panjolska: Baleari
Francuska: Rhone-Alpes (Rhone)
Slovenija: Obalno-kraka regija
3.2.4. Kulturni profil regije
Kulturno bogatstvo regije Primorske nalazi se u svim opinama, meu kojima je najistaknutiji Kopar
za koji moemo rei da je i centar kulture regije Primorske. Glasi kao najstarije mjesto u Sloveniji,
koje karakterizira brojnost arheolokih nalazita jo iz rimskih vremena, arhitektonske, sakralne,
prirodne i kulturne znamenitosti. U Kopru je danas, pored gospodarstva, veoma razvijen i turizam koji
se temelji na povijesnoj i arheolokoj grai, uz to je dakako razvijen i onaj moderniji turizam poput
nautikog, sportskog i trgovakog. Gotovo svake godine, Kopar raspisuje natjeaj za sufinanciranje
projekata u podruju kulture. Organizator je mnogih festivala, primjerice: Alpe Adria PUF Festival,
Baladoor Jazz Festival, Folkest Festival, Primorska Summer Festival itd.
U opini Piran djeluju vie amaterska kulturna drutva, koja svojim djelovanjem nastoje ouvati
kulturnu batinu i kulturni identitet toga kraja. Neka od njih su:
2. ZKD Karol Pahor
1. Opinski ogranak Javnog fonda za kulturne aktivnosti u Piranu
2. Kulturno drutvo Sloga Sveti Petar, Giusepper Tartini
3. Drutvo ljubitelja prirodne i kulturne baine Anbot i dr.
Opina Piran je provodila projekt Europska suradnja u zatiti povijesnih gradova opasanih zidinama,
kroz koji je uspjeno pripremljeno pet prirunika na tu temu sa smjernicama namjenjenim vlastima, o
utvrenim gradovima. Partneri su organizirali radionicu u svrhu razmjene iskustava, strunih miljena
i slino.
U regiji Primorska, veliku ulogu u kulturnom profilu regije imaju organizacije i udruge poput:
Primorska Summer Festival Association koja je neprofitna kulturna odtganizacija, djeluje od 1993.
godine te je aktivna i u kazalinim predstavama. Zatim Udruenje knjinica regije Primorske,
Udruenje glazbenih kola Primorska, koja je izvorno osnovana davne 1964. godine kao udruenje
uitelja glazbene umjetnosti na podruju regije Kopar. Potom, Povijesno drutvo June Primorske
osnovano 1989. godine, a koje surauje sa svim navedenim organizacijama i drutvima. Regionalni
!36
!
muzej Kopar, osnovan 1911. godine kao Gradski muzej povijesti i umjetnosti, odgovoran je za
pokretnu kulturnu batinu regije Primorske. Cijelu regiju karakterizira veliki broj muzeja, no toan
broj nije dostupan.
Prosjean broj posjetitelja po izlobi u muzejima i ostalim vrstama izlobi, u 2012. godini iznosio je
1.530, a u 2013. godini 2.097 posjetitelja.
Prema broju lanova i posudbi knjiga u opim knjinicama, u 2013. godini, regija Primorska nalazila
se u onom rasponu od 225 249 lanova i posudbi knjiga na 10.000 stanovnika, s prosjenom
vrijednou od 43, to je meu niima u zemlji.
Broj muzeja i
Povremene izlobe
Posjetitelji muzeja
Prosjean broj
Prosjean broj
izlobi na 10.000
u muzejima i
i izlobi po regiji
posjetitelja po
posjeta javnim
stanovnika
izlobe (% od svih
(% s obzirom na
izlobi u muzeju
knjinicama
izlobi)
Sloveniju)
87,3
1.529
32,3
18
1,0
Tablica 9 - pregled aktivnosti muzeja, prosjena posjeenost izlobama, muzejima i knjinicama

Izvor: Slovenske regije v teviklah, 2014.
!37
4. Trendovi razvoja regija do 2020. godine

4.1. Trendovi razvoja Primorsko-goranske upanije
Analize trendova razvoja pojedinanih hrvatskih regija izrazito su rijetke u praksi te se podaci o
oekivanim trendovima prvenstveno oslanjaju na trendove u demografiji i to na razini cijelokupne
Republike Hrvatske.
Tako projekcije stanovnitva Republike Hrvatske od 2010. - 2061., koje je pripremio Dravni zavod za
statistiku ukazuju na nastavak nepovoljnih kretanja stalno smanjivanje ukupnog stanovnitva,
poveanje udjela starijeg stanovnitva i smanjenje udjela stanovnitva u radnoj dobi. To bi moglo
dovesti do potrebe poveanih izdvajanja za mirovine, zdravstvo i skrb za osobe starije ivotne dobi, a
time i do problema u javnim financijama, dok bi se produktivni potencijali drutva mogli nai pred
velikim izazovima zbog sve manjeg broja mladih ljudi.
U samoj Primorsko-goranskoj upaniji takoer vlada nepovoljna demografska situacija: smanjuje se
broj stanovnika u radnoj dobi, poveava se udio starijih radnika u radnoj dobi, poveava se udio jako
starih osoba (starijih od 80 godina) i smanjuje se ukupan broja stanovnika. Prosjeno oekivano
trajanje ivota iznosi 77,19 godina i na razini je vrijednosti koje je Europa imala prije 10 godina, ali je
via od hrvatskog prosjeka (76,51). Kao posljedica produenja ivotnog vijeka stanovnitva i procesa
starenja stanovnitva dolazi i do sve veih izdataka vezanih za zdravstvo i openito skrb o starijim
osobama. Pozitivni pomaci prirodnog prirataja izraeni su na otocima, dok je izraziti pad zabiljeen u
regiji Gorski kotar.
Oekuje se da e ostali trendovi razvoja upanije biti u skladu s najavljenom Razvojnom strategijom
upanije za period od 2015. do 2020. godine, a neki od predloenih stratekih ciljeva prema
privremenom izvjetaju upanije su:
1.
Poboljanje kvalitete ivota kroz razvoj drutvene i gospodarske infrastrukture
Ulaganje u kvalitetu ivota i drutvenu i gospodarsku infrastrukturu (osobito obrazovanje, zdravstvo,

kultura i sport, otvaranje novih radnih mjesta) nuan su preduvjet razvoja upanije. Visoka kvaliteta
ivota pridonijet e zadovoljstvu ivotom u upaniji, smanjenju odlaska mladih te privlaenju novih
stanovnika.
2. Na temeljima drutva znanja i novih tehnologija razviti konkurentno gospodarstvo
Realizacija gospodarskog potencijala upanije u cilju poveanja zaposlenosti i optimalnog koritenja
svih gospodarskih resursa, nuna je za razvoj upanije. Razvojnom politikom temeljenom na znanju i
novim tehnologijama, osnait e se administrativna podrka gospodarstvu, unaprijediti konkurentnost
!38
!
postojeih tvrtki u upaniji te privui ulaganja koja e donijeti nova radna mjesta, znanje, inovacije i
tehnologiju.
3.
Razvoj turizma s naglaskom na posebne vidove turizma

Obzirom je Primorsko-goranska upanija druga upanija u Hrvatskoj po broju noenja i
dolazaka turista, to se istie znaaj razvoja turizma za daljnji razvoj upanije. Intenzivnim razvojem
raznih vidova turizma te daljnjom razvojnom politikom turizma u cjelini, osnaiti e se turistiki
poloaj Primorsko-goranske upanije.
4.
Unaprijediti infrastrukturno povezivanje Mediterana, Hrvatske i Europe
upanija je smjetena na poloaju koji joj omoguava izuzetnu ulogu u integriranju irih prostora
Podunavlja s Jadranom i Srednjoeuropskog (alpskog) prostora s jugoistonom Europom. Obzirom da
sreditem upanije prolaze prometni koridori od dravnog i meunarodnog znaenja, Rijeka je
ishodite jednog kraka Mediteranskog koridora, koji zajedno sa lukim sustavom integriraju priobalni
i ukupni prostor upanije na nacionalnu i meunarodnu prometnu mreu. Potrebno je snanije
iskoristiti takav geoprometni poloaj u svrhu jaanja prometno-gospodarskih potencijala upanije.
5. Uravnoteen razvoj svih podruja upanije na principima odrivosti
Kvalitetno rjeavanje pitanja teritorijalne kohezije upanije od iznimne je vanosti, obzirom da
povezivanje ukljuuje kopnene i morske veze izmeu razliito razvijenih i pejzano specifinih
podruja. Teritorijalna kohezija ukljuuje regeneraciju prostora, integrirano prostorno planiranje i
poguavanje (denzifikaciju) urbanog tkiva, u svrhu smanjenja broja izoliranih podruja i stvaranja
osjeaja sigurnosti kod stanovnitva. Primorsko-goranska upanija osjetljiva je na vanjske podraaje,
stoga u svrhu jaanja otpornosti upanije na razliite izvana generirane probleme, potrebno je
djelovati preventivno unaprjeenjem meuodnosa izmeu prirodno-okolinih sastavnica i
gospodarskih aktivnosti.
4.2. Trendovi razvoja regije Primorske

Kao i u Hrvatskoj, ali i cijeloj Europi, stanovnitvo stari. to znai da je sve vie starog stanovnitva u
Regiji, a posljedino i radne snage. Na regionalnoj razini nema dostupnih podataka o kretanju
stanovnitva za budua razdoblja. No, ukoliko se uzme u obzir kretanje na nacionalnoj razini, za koje
se predvia porast broja starog stanovnitva zbog produljenja dobne granice, ali u isto vrijeme
smanjenje poveanja mladog stanovniva, popratni efekt je i slabija ekonomska aktivnost, temeljem
navedenoga, moe se oekivati jednaki socio-ekonomski trend u Regiji.
!39
!
Upravo zbog te injenice, socio-ekonomski trendovi odreeni su prema stratekim ciljevima razvoja u
razdoblju od 2014. do 2020. godine, a prema Regionalnom razvojnom programu Juno-primorske
regije 2014-2020, koji mogu popravti buduu socio-ekonomsku sliku, kako slijedi:
Prijateljski ljudi, ukljuivo podruje
Cilj je dosei relativno visoku razinu socijalne ukljuenosti i niskog rizika od siromatva, osobito
raznolikog raspona radnih mjesta. Kljuni e biti: uinkovita infrastruktura za razvoj poslovanja,
jaanje kapaciteta za trite rada, poduzetnitvo i podravanje inovativnih oblika zapoljavanja,
ukljuujui socijalno poduzetnitvo i podrku socijalnih usluga. Ojaat e se razliiti oblici usluga za
djecu, mlade, osobe s invaliditetom, starije osobe, kao i usavriti programe u podruju zdravstva i
kulture.
Regija kroz odrivu energiju, okoli i krajobraz
Regija e ojaati sustav odrive mobilnosti, nadograditi infrastrukturu za zatitu okolia, znaajno
poboljati energetsku uinkovitost i osigurati vei udio obnovljivih izvora energije. Nadalje, poboljat
e se prostorno planiranje i upravljanje. Urbani potencijal regije globalno e ojaati suradnju sa
susjednim gradovima, kao i u pograninom podruju.
Kreativna, inovativna regija
Razvijanje regije e podrati prijenos znanja Centara. U podruju znanstveno-istraivakih ustanova

e se uspostaviti pojaana suradnja izmeu znanstveno-istraivakih institucija, sveuilita i industrija,
suradnja izmeu poduzea (klastera) i njihovih udruga. U okviru socijalnih pokazatelja, oekuje se
porast stope zaposlenosti u razdoblju do 2020. godine.
Pokazatelj
Stopa zaposlenosti u dobi od 20 64
godina
Polazna vrijednost, 2013.
Ciljna vrijednost, 2020.
56,5 %
61,0 %
Tablica 10 - stopa zaposlenosti u 2013. godini s projekcijom u 2020. godini

Izvor: Statistiki ured Republike Slovenije
Ekonomska struktura i njeni trendovi

Regija e ojaati konkurentnost gospodarstva, posebice u sektorima transporta i skladitenja, u
turizmu (ugostiteljski, kulturni turizam, kulturna i prirodna batina), proizvodnim djelatnostima te u
inovativnim i svjetski orijentiranim malim i srednjim poduzeima. Luka Koper e biti najuspjenija u
mrei luka sjevernog Jadrana, bolju povezanost sa zaleem, to e dovesti do inovacija i bolje brige za
!40
!
okoli. Turizam e odraavati integrirani i tematski turistiki proizvodi, koji ukljuuju prirodne i
kulturne resurse, s uvoenjem marketinga za podruje Obalno-krake regije, odnosno regije
Primorske, sa znaajnim naglaskom na zeleni i kulturni turizam.
Pokazatelj
BDP po glavi stanovnika
2012./vrijednost
Cilj 2020./vrijednost
17.550
21.500
Tablica 11 - BDP p/c u 2012. godini s projekcijom u 2020. godini

Pokazatelj
2012./vrijednost
Cilj 2020./vrijednost
Udio poduzea koje su uvele

inovacije proizvoda i/ili procesa
22,99 %
40 %
Udio inovativnih aktivnih

poduzea u regiji
43,17 %
60 %
Tablica 12 - udio inovacija u Regiji

Prostorna struktura i trendovi

Podruje s razvijenim ruralnim podrujima i ouvane prirodne regije e poveati proizvodnju visoko
kvalitetnom hranom, ukljuujui hranu od mora (ribolov, marikultura, sol). Kvaliteta, u regiji
proizvedene hrane e biti vaan element pri razvoju turizma, kao i kvalitete ivota stanovnitva.
Ruralni razvoj e se temeljiti na prirodnoj proizvodnji hrane, a turizam na kulturnoj batini, ouvanoj
prirodi i bioraznolikosti podruja.
Pokazatelj
Udio poljoprivrednog zemljita
u upotrebi, na temelju ukupne
povrine regije
Bazna godina 2012./vrijednost
Ciljna vrijednost, 2020. godina
13 %
16 %
Tablica 13 - udio poljoprivrednog zemljita u upotrebi, na temelju ukupne povrine Regije

Odrivost regija planira se ostvariti kroz odrive energije, okoli i krajobraza. Ojaat e sustav odrive
mobilnosti, nadograditi infrastruktura za zatitu okolia, znaajno poboljati energetska uinkovitosti i
osigurati udio obnovljivih izvora energije, poboljati prostorno planiranje, poboljanje upravljanja,
osobito jaanjem opinskih suradnja, ukljuujui i integralno upravljanje obalnim podrujima. Urbani
potencijal regije takoer e ojaati globalnu suradnju sa susjednim gradovima, posebice u
pograninom podruju.
!41
!
Pokazatelj
Bazna godina 2012, vrijednost
Ciljna vrijednost, 2020. godina
Usvojeni opinski prostorni

planovi
Tablica 14 - usvojeni opinski prostorni planovi

Izvor: Opina, MIP
Ciljevi:
Postizanje povoljnog statusa zatienih vrsta i staninih, tipovi i razvoj aktivnosti u

podrujima Natura 2000
Poveanje udjela poljoprivrede, umarstva i ribarstva u BDP-u regije
Ouvanje i revitalizacija kulturne batine za odrivi razvoj ruralnih podruja
Pokazatelj
Polazna vrijednost, 2012.
Ciljna vrijednost, 2020.
Broj podruja Natura 2020 uredno upravljanje
Broj programa i projekata u podruju kulturne

batine
10
Regionalna bruto dodana vrijednost u sektoru

poljoprivrede, umarstva i ribarstva u %
1,6
1,85
Tablica 15 - ciljevi u podruju Natura 2020, kulturne batine i osjetljivih sektora

Izvor: Izvjee Europske komisije
!42
5. Poloaj privatnog sektora kreativnih industrija

5.1. Definicija kreativnih industrija
Izraz kreativne industrije poeo se upotrebljavati devedesetih godina prologa stoljea kada se
razumijevanje kulturnih industrija proirio se izvan granica umjetnikih aktivnosti te je predstavljao
pomak s obzirom na potencijalne komercijalne aktivnosti koje su prije toga bile razmatrane samo ili
prije svega u neekonomskom smislu.
UNESCO definira kreativne industrije kao one koje imaju korijen u individualnoj kreativnosti, vjetini
i talentu, a potencijal su za stvaranje profita, stvaranje radnih mjesta i za eksploataciju intelektualnog
vlasnitva. U kreativne industrije sukladno UNESCO-voj podjeli ubrajaju se: oglaavanje, arhitektura,
umjetnost, umjetniki obrti, dizajn, modni dizajn, film i video, softver i kompjutorske igre, glazba,
izvedbene i vizualne umjetnosti, izdavatvo, televizija i radio.
Zelena knjiga Europske komisije kulturne i kreativne industrije definira na sljedei nain:
1. Kulturne industrije su one industrije koje se bave proizvodnjom i distribucijom robe i
usluga
za koje u trenutku njihovog nastanka smatramo da posjeduju odreene znaajke,
uporabu ili svrhu koji utjelovljuju ili prenose kulturni izraz, bez obzira na svoju komercijalnu
vrijednost. Osim tradicionalnih umjetnikih sektora (izvedbene umjetnosti, vizualne
umjetnosti, kulturna batina ukljuujui javni sektor), ukljuuju i film, DVD i video,
televiziju i radio, video igre, nove medije, glazbu, knjige i tisak. Taj koncept definiran je u
odnosu na kulturne izraze u okviru Unescove konvencije iz 2005. godine o zatiti i promicanju
raznolikosti kulturnih izraza.
2. Kreativne industrije oni su sektori koji koriste kulturu kao ulaznu vrijednost i posjeduju
kulturnu dimenziju, iako su njihovi rezultati uglavnom funkcionalnog znaaja. Ukljuuju
arhitekturu i dizajn, koji kreativne elemente ukljuuju u ire procese, kao i specifine
djelatnosti kao to su grafiki dizajn, modni dizajn ili oglaavanje.
Kulturne i kreativne industrije unutar zemalja EU stvoje mjesto ponalaze i u tkz. NACE klasifikaciji
djelatnosti. NACE je alat za razvrstavanje gospodarskih djelatnosti koji itavoj gospodarskoj strukturi
Europske unije omoguuje razvrstavanje u odnosu na jednake klasifikacijske znaajke. Taj
klasifikacijski sustav svim dravama lanicama omoguuje odreivanje specifinog stupnja
gospodarske djelatnosti (takozvana etiri razreda).
!43
!
Najvanije gospodarske djelatnosti vezne uz statistiku definiciju kulturnih industrija mogu se pronai
u dvije skupine NACE-a J Informacije i komunikacije te R Kulturne, zabavne i rekreacijske
djelatnosti.
Osim toga, pokazalo se da se neke gospodarske djelatnosti mogu pojaviti izolirano u drugim
skupinama. S obzirom na to da one sadre brojne gospodarske djelatnosti koje nisu kulturne prirode,
kao to su telekomunikacijska industrija ili rekreacijske djelatnosti, to zahtijeva veu skupinu
gospodarskih djelatnosti koje se posebno bave kulturnim industrijama.
Model klasifikacija NACE obino razlikuje openitije i specifinije razine: djelatnosti su razvrstane po
podrujima i odjeljcima (jednoznamenkasta i dvoznamenkasta razina), skupinama (troznamenkasta
razina) i razredima (etveroznamenkasta razina). Sustav klasifikacija gospodarskih djelatnosti (NACE)
ne prua mogunost razlikovanja profitnih i neprofitnih djelatnosti.
Djelatnosti praenja poslovnih subjekata u KKI u Hrvatskoj takoer su usklaene sa Standardnom
klasifikacijom djelatnosti NACE 2008 na razini EU, iznesenoj u tablici u nastavku.
ifre SKD
KLASIFIKACIJA DJELATNOSTI
G47.610
Trgovina na malo knjigama u specijaliziranim trgovinama
G47.621
Trgovina na malo asopisima i revijama u specijaliziranim trgovinama
G47.622
Trgovina na malo papirom i uredskim priborom u specijaliziranim trgovinama
G47.630
Trgovina na malo glazbenim i video zapisima u specijaliziranim trgovinama
J58.110
Izdavanje knjiga
J58.130
Izdavanje asopisa
J58.140
Izdavanje revija i druge periodike
J58.210
Izdavanje raunalnih igara
J59.110
Produkcija filmova, video filmova i televizijskih emisija
J59.120
Postprodukcijske djelatnosti kod produkcije filmova, video filmova i televizijskih emisija
J59.130
Distribucija filmova, video filmova i televizijskih emisija
J59.140
Kinematografska djelatnost
J59.200
Snimanje i izdavanje zvunih zapisa i glazbe
J60.100
Radijska djelatnost
J60.200
Televizijska djelatnost
J63.910
Djelatnost tiskovnih agencija
M71.111
Arhitektonsko projektiranje
M71.112
Projektiranje krajobrazne arhitekturne, urbanistiko i ostalo projektiranje
!44
!
M73.110
Djelatnost agencija za oglaavanje
M74.100
Dizajn, aranerstvo, dekoraterstvo
M74.200
Fotografska djelatnost
M74.300
Prevoenje i tumaenje
N77.220
Iznajmljivanje videokazeta i ploa
P85.520
Obrazovanje, usavravanje i osposobljavanje na podruju kulture i umjetnosti
R90.010
Izvoaka umjetnost
R90.020
Pomone djelatnosti za izvoaku umjetnost
R90.030
Umjetniko stvaralatvo
R90.040
Voenje objekata za kulturne priredbe
R91.011
Djelatnost knjinica
R91.012
Djelatnost arhiva
R91.020
Djelatnost muzeja
R91.030
Zatita kulturne batine
Tablica 16 - gospodarske djelatnosti KKI prema NACE 2008

Izvor: ESSNetCulture, NACE 2008
5.2. Poloaj kreativnih industrija u Primorsko- goranskoj upaniji

Iako sektor kulturnih i kreativnih djelatnosti biljei kontinuirani rast kako na globalnoj tako i na
lokalnoj razini, poticanju njegovog planiranog stratekog razvoja vea se panja na razini RH kao i
PG-a posveuje tek posljednjih nekoliko godina. Problem nedovoljnog praenja stanja u industriji
jednak je kako i na razini itave zemlje pa su statistiki podaci potrebni za analizu veoma oskudni.
Trenutni podaci o kretanju sektora KKI unutar Primorsko-goranske upanije dostupni su iz upanijske
podrunice Hrvatske Gospodarske Komore te iz Obrtnike komore Primorsko-goranske upanije, a
iznose se u nastavku.
Godina
Broj tvrtki
Broj zaposlenih
Prihod od prodaje (kn)
2010.
248
512 174.801.865
2011.
270
620 231.957.215
2012.
254
563 196.938.705
Ukupno
772
1.695 603.697.785
Tablica 17 - kreativna industrija u PG-u od 2010. - 2012.
!45
!
dzs.hr
Najvie razine ukupnih prihoda u periodu od 2010. do 2012. godine ostvarene su u sljedeim
djetnostima:
Izdavanje knjiga 29 %
Agencije za promidbu- 29 %
Arhitektonske djelatnosti 7 %
Specijalizirane dizajnerske djelatnosti 7 %
Izdavanje asopisa i periodinih publikacija 5 %
Dok se kao djelatnosti s najveim brojem zaposlenih izdavajaju:

Br.
zaposlenih
Djelatnost
Izdavanje knjiga
455
Agencije za promidbu (reklamu i propagandu)
266
Arhitektonske djelatnosti
217
Specijalizirane dizajnerske djelatnosti
131
Emitiranje televizijskog programa
129
Emitiranje radijskog programa
128
Fotografske djelatnosti
94
Trgovina na malo novinama, papirnatom robom i pisaim priborom u specijaliziranim

prodavaonicama
83
Izdavanje asopisa i periodinih publikacija
63
Prevoditeljske djelatnosti i usluge tumaa
53
Tablica 18 - djelatnosti s najveim brojem zaposlenih u KKI na razini PG-a

dzs.hr
U obrtnikom sektoru prema podacima Obrtnike komore Primorsko goranske upanije godine
2014. bilo je registrirano 263 obrtnika s podruja KKI. Najvei broj djeluje u djelatnosti agencija za
oglaavanje, dizajna, aranerstva, dekoraterstva, fotografske djelatnosti i na podruju prevoenja i
tumaenja.
ifra
SKD
Trgovina na malo knjigama u specijaliziranim
G4761
prodavaonicama
Broj obrta
3
!46
!
Trgovina na malo asopisima i revijama u
G4762
specijaliziranim prodavaonicama
Trgovina na malo glazbenim i video zapisima u
G4763
specijaliziranim prodavaonicama
J5811
Izdavanje knjiga
J5814
Izdavanje revija i druge periodike
J5821
Izdavanje raunalnih igara
J5911
Produkcija filmova, video filmova i televizijskih emisija

Postprodukcijske djelatnosti kod produkcije filmova,
J5912
12
1
17
18
video filmova i televizijskih emisija
M7111
Arhitektonsko projektiranje
11
M7311
Djelatnost agencija za oglaavanje
96
M741
Dizajn, aranerstvo, dekoraterstvo
M742
Fotografska djelatnost
M743
Prevoenje i tumaenje
Obrazovanje, usavravanje i osposobljavanje na
P8552
podruju kulture i umjetnosti
93
R9002
Pomone djelatnosti za izvoaku umjetnost
R9003
Umjetniko stvaralatvo
UKUPNO
263
Tablica 19 - podatci o obrtnicima na podruju KKI, registriranih u Primorsko-goranskoj upaniji

Izvor: Obrtnika komora Primorsko goranske upanije 2014.
Vano je spoemnuti i da je u okviru rada na izradi Strategije kulturnog razvitka upanije 2015-2020 u
studenom prole godine organizirano sedam tribina pod nazivom Budunost kulture u PG od kojih
je jedna tribina namjenjena iskljuivio kreativnoj industriji s namjerom da se iroj kulturnoj javnosti
iznese prijedloge osnovnih smjernica nove Strategije te da se potakne raspravu na tu temu.
5.3. Poloaj kreativnih industrija u regiji Primorskoj

Uloga i vanost kreativnih industrija u razvoju gospodarstva prepoznata je kako na nacionalnoj, tako i
na regionalnoj razini. Broj poduzea koja djeluju u podrujima kreativne industrije, raste. Iako se
podatci do sada nisu prikupljali na godinjoj razini, prema analizi Ekonomskog fakulteta u Ljubljani o
!47
!
stanju dizajna, s naglaskom na industrijski dizajn kao dio kreativne industrije, moe se vidjeti znaajna
aktivnost poduzea u kreativnim djelatnostima.
Tako je u regiji Primorskoj, u pogledu kreativne industrije, u 2012. godini djelovalo je oko 442
poduzea, to ini 6,559 % udjela takve vrste poduzea u odnosu na nacionalnu razinu. S druge strane,
kulturne industrije zauzimaju 6,363 % u ukupnom postotku poduzea, odnosno 331 poduzee u tom
segmentu, to znai da je ukupni broj poduzea u KKI u toj regiji 773 u 2012. godini.
Osim djelovanja velikog broja poduzea, programe, inicijative i projekte provode i mnoge udruge,
instituti i sveuilite. Neki od najistaknutijih su:
1. Univerza na Primorskem,
2. Regionalni razvojni center Koper,
3. Primorski tehnoliki park,
4. Dnevnik Primorske novice,
5. Univerzirerni inkubator Primorske UIP, itd.
Fakultet dizajna sudjelovao je s aspekta umjetnike djelatnosti u projektima sa snanim umjetnikim i
konceptualnim pristupom u kojem dizajn dobiva drutveni karakter, ukljuivi i sferu obrazovanja.
Krajem svibnja 2015. godine, suorganizaciji veine lanova Sveuilita Primorska i Sveuilinog
inkubatora te studenata, odrat e se regionalna prekogranina platforma za prezentaciju, umreavanje
i planiranje ire poduzetnike aktivnosti, vorita povezivanje akademske zajednice i industrije.
FestINNO je susret koji e okupiti inozemne predavae, uspjene poduzetinike i druge gostije. Susret
e pratiti zanimljive teme, kao to su: 3D graviranje, kreativnost, intelektualno vlasnitvo,
internacionalizacija itd. Cilj radionca je umreavanje, kontakt s poslodavcima i uenje. Platforma je
promjenila postojei naziv (Podjetniki Upi/Poduzetnike nade) to je sljedei korak prema
internacionalizaciji i jasnijem pozicioniranju. Novo ime kombinira aktivna iskustva i ire znaenje
inovacija (Festival + INOVATIVNOST = festINNO).
Obzirom na prepoznatu vanost i potencijal kreativnih industrija u Regiji, kljuni potencijali razvoja
su strateki poloaj u odnosu na komercijalne luke Kopar i prognoze buduih trgovinskih tijekova:
I.
razvoj turistike ponude i uinkovit marketing na temelju ve izgraene infrastrukture i

kompetencija,
II.
jaanje uloge znanja i umreavanje/suradnje u gospodarstvu,
III.
kreativni potencijali ljudi, ukljuujui nezaposlene,
IV.
promicanje zdravog mediteranskog naina ivota,
!48
!
V.
porast kvalitete hrane u odnosu na ruralni razvoj,
VI.
odrivi obrasci upravljanja i kvalitete ivota i okolia,
VII.
kulturna batina i priroda.
!49
6. Javni sektor i nevladine organizacije (NGO)

6.1. Definicija javnog sektora i nevladinih organizacija
Sveukupno gospodarstvo neke zemlje moe se podijeliti u vie sektora, od kojih se svaki sektor
zasebno sastoji od odreenog institucionalnog okvira i institucionalnih jedinica.
Sukladno europskoj regulativi postoji pet oblika sektora koji obiljeavaju pojedino gospodarstvo neke
zemlje a to su:
financijski sektor,
nefinancijski sektor,
javni sektor,
neprofitni sektor i
sektor kuanstva.
Javni sektor predstavlja cjelokupni subjekt koji nastoji ostvariti sve funkcije i aktivnosti drave i svih
pripadajuih institucionalnih dravnih subjekata, koji su pod ingerencijom drave. U okviru
izuavanja subjekata javnog sektora institucionalne jedinice predstavljaju sve subjekte koji obavljaju
funkcije pruanja dobara i usluga usmjerene na stanovnitvo na netrinoj osnovi.
Prema definiciji Meunarodnog monetarnog fonda strukturu javnog sektora ine opa drava i javna
poduzea.
Opa drava obuhvaa sve jedinice kojima je primarna uloga izvravanje dravnih funkcija, odnosno
institucije koje kontrolira i uglavnom financira drava. Sektor ope drave ine podsektori: sredinje
drave, regionalne vlasti i lokalne vlasti. U Republici Hrvatskoj podsektor sredinje drave ine
proraunski (ministarstva, zavodi, agencije) i izvanproraunski korisnici, podsektor regionalne vlasti
ini 20 upanija i Grad Zagreb, dok lokalnu vlast ini 429 opina i 126 gradova.
Javno poduzee predstavlja koncept koji objedinjava elemente javnosti i trinosti. Ono predstavlja
poduzee koje proizvodi dobra i usluge na tritu, a posjeduje ga ili kontrolira drava.
Sektor javnih poduzea ine podsektori: financijska javna drutva, monetarna javna drutva,
nemonetarna financijska javna drutva i nefinancijska javna drutva. Javna poduzea postoje zbog
trinih neuspjeha (npr. monopol) i potrebe za dravnom regulacijom. Iz tog razloga drava najee
osniva javna poduzea u komunalnim uslugama.
!50
!
Nevladina organizacija je udruenje ili organizacija koja nije pod nadlenou vlade i iji osniva
nije drava, ve se uglavnom odnosi na drutvene, kulturne, pravne i druge grupe koje se zalau za
odreene neprofitne i nekomercijalne ciljeve. Glavni izvor prihoda, osim doprinosa lanova
organizacije, ine privatne donacije i dravne dotacije.
6.2. Poloaj i veliina javnog sektora i nevladinih organizacija u Primorsko-goranskoj

upaniji
Prema aktualnim podacima dostupnim od strane Hrvatskog zavoda za statistiku za 2013. godinu,
javna uprava Republike Hrvatkske broji ukupno 2.989 subjekata koji zapoljavaju 104.980
zaposlenika.
Na razini drave registrirano je i 68.625 neprofitnih pravnih osoba, od ega 65.895 ine udruge,
ustanove, gospodarska udruenja, fondovi, pravosue, HNB, zaklade, fundacije, politike stranke,
drutvene organizacije, udruge graana i ostale organizacije, dok 2.479 ine tijela dravne vlasti i
tijela jedinica lokalne i podrune samouprave.
Na razini Primorsko - goranske upanije, javna uprava broji ukupno 230 pravnih osoba, od ega su
79 aktivne i zapoljavaju 5.828 zaposlenika. Dok u kategoriji ustanova, tijela, udruga, fondova i
ogranizacija, upanija broji 4.999 registriranih poslovnih subjekata od kojih se 1.810 smatra
aktivnima.
Prema podacima dostupnim iz Hrvatskog registra udruga, Primorsko-goranska upanija broji 4.088
udruga.
6.3. Poloaj i veliina javnog sektora i nevladinih organizacija u regiji Primorska

U Obalno-krakoj regiji, prema podatcima AJPESa (Agencija Republike Slovenije za javnopravne
evidencije i usluge), u 2012. godini djelovalo je 1.191 organizacija, podijeljena u 7 opina, sadrajno
podijeljenih u deset tipova, nakon izdvajanja sportskih i rekreativnih organizacija i kulturno
umjetnikih drutava iz podjele. U opini Divaa djeluje 36, u Hrpelje-Kozinu 41, Izoli 149, u Kopru
591, Piranu 202, Komenu 28 i Seani 144 organizacije.
Iz podataka AJPES-a od 2012. godine, od ukupno 1.191 organizacije, 54 su zapoljavale u Obalnokrakoj regiji, to predstavlja 4,5 % od svih organizacija. NVO zapoljavaju u 4 od ukupno 7 opina.
Veinom zapoljavaju NVO-i u opini Koper (35), nakon ega slijedi opina Piran (10), Izola (5) i
Seana (4). tovie, u opini Izola, Koper, Piran i Seana u privatnim ustanovama zaposleno je 111
!51
!
ljudi. U organizacijama, privatnim ustanovama i institucijama u Obalno-krakoj regiji zaposleno je
ukupno 168 ljudi u 2012. godini.
Prema podatcima AJPES-a, u 2012. godini bilo je sedam institucija u tri opine u regiji, odnosno pet u
Kopru, te u Piranu i Komenu po jedna. U opini Obalno-krakoj djeluju 154 privatne ustanove, u
opini Hrpelje-Kozina dvije, Izoli 28, 80 u Kopru i Piranu, 27 u Komenu i 9 u opini Seana.
Prema evidenciji pravnih osoba privatnog prava u javnom interesu u podruju kulture, zabiljeeno je
smanjenje broja neprofitnih organizacija - pravnih osoba privatnog prava. U 2012. godini, prema
podacima iz poslovnog registra Slovenije, od javnih institucija, javnih fondova ili agencija ukupno je 2
% organizacija bilo u podruju kulture, 24 % tvrtki, a 44 % obrtnika, 4 % neprofitnih organizacija tj.
pravnih osoba privatnog prava, 5 % klubova, 2 % slobodnih novinara, te 18 % samozaposlenih u
kulturi.
6.4. Financiranje javnog sektora u Primorsko-goranskoj upaniji

Kao to je ranije spomenuto, veinski dio kulturnih djelatnosti Republike Hrvatske financiran je iz
javnog prorauna zemlje pa je tako za kulturu u 2013. godini odvojeno 1,26% ukupnog prorauna,
u iznosu od 2.142.763 (000) kuna. Primorsko - goranska upanija od svog je ukupnog prorauna u
vrijednosti od 2.092.349 (000) kuna, za potrebe kulture izdvojila 132.220 (000) kuna to ini 6,32 %
prorauna upanije.
Zakonom o financiranju javnih potreba u kulturi, propisano je da se financiranje programa u sportu,
kulturi i tehnikoj kulturi obavlja kroz Program javnih potreba koji na razinama upanije donosi
upanijska skuptina. Kroz spomenuti program potie se ravnomjerni razvitak kulture u gradovima i
opinama te se sufinanciraju razni programi ustanova, udruga i pojedinaca, uvaavajui specifine
potrebe lokalnih zajednica, posebice sredina na otocima i u Gorskom Kotaru.
U kulturi Primorsko Goranske upanije sufinanciraju se programi ustanova i institucija kojima
upanija nije osniva kao i programi ouvanja kulturne batine, glazbeni, likovni, scenski i filmski
programi te razne upanijske, dravne i meudravne manifestacije. Financiranje aktivnosti ustanova
iji je vlasnik upanija, zasebno su planirane unutar prorauna i ne ulaze u Program javnih potreba.
Prema podacima pruenim od strane Primorsko-goranske upanije na Natjeaj za financiranje javnih
potreba u kulturi za 2015. godinu prijavilo se 284 pristupnika za podruje kulture, sa 508 razliitih
programa i ukupim traenim iznosom od 11.438.388,98 kn. U odnosu na 2014. godinu biljei se rast
broja pristupnika i prijavljenih programa dok je traeno sufinanciranje manje za 1,31 %.
Takoer, prema slubenom glasilu Primorsko-goranske upanije, unutar najava vezanih za proraun
!52
!
upanije u 2015. godini te projekcijama za 2016. i 2017. godinu, najavljeno je da e Upravni odjel za
kulturu, sport i tehniku kulturu dio svog prorauna uloiti i u sljedee aktivnosti:
Aktivnosti/institucije/projekti
Plan 2015.
Projekcija 2016.
Projekcija 2017.
Muzejske, likovne, glazbene, scenske
530.000
447.000
477.000
Kulturne manifestacije
150.000
210.000
210.000
Izdavaka i bibliotekarska djelatnost
106.000
206.000
206.000
Nagraivanje kvalitete kulturnog stvaralatva
250.000
Pomo za nabavu i odravanje opreme
50.000
100.000
100.000
HNK Ivana pl. Zajca
150.000
200.000
200.000
Osorske glazbene veeri
40.000
50.000
50.000
Inicijativa Za(voli) kazalite)
100.000
Projekt HERA
3.425.000
309.000
CLAUSTRA
783.000
Projekt arTVision kulturni program uivo
783.000
programske aktivnosti
kulturnih ustanova i udruga
Tablica 20 - projekcija financiranja aktivnosti u kulturi PG-a

Izvor: http://www.sn.pgz.hr/default.asp?Link=odluke&id=31134
Osim javnog prorauna zemlje, kulturnim institucijama i tvrtkama i podruju kulturne i kreativne
industrije dostupan je i niz natjeaja financiranih djelomino ili potpuno od strane Europske Komisije,
ali i sredstva iz fondova Kohezijske politike kao i meunarodnih udruenja u kulturi. Neki od
natjeaja od interesa tvrtkama u podruju kulturnih i krativnih industrija, kako na razini itave zemlje
tako i na razini Primorsko-goranske upanije osim ve spomenute inicijative Kreativna Europa su i
primjerice natjeaj Poduzetniki Impuls i Poduzetnitvo u kulturi.
6.5. Financiranje javnog sektora u regiji Primorska

U javnoj sferi, industrija kulture u Sloveniji je sufinancirana od strane dva glavna aktera: dravnih i
lokalnih zajednica. Na dravnoj razini, Ministarstvo kulture je odgovorno za distribuciju veine
javnih sredstava za kulturu (oko 90 %). Razliiti programi i projekti su podrani od strane prorauna
za kulturu, ukljuujui one od javnih kulturnih institucija (nacionalnih i opinskih). Slovenski filmski
centar, Slovenska agencija za knjigu i Javni fond Republike Slovenije za kulturne aktivnosti,
zasluni su za provedbu programa i projekata obiju manjinskih skupina kao to su subvencije i potpore
!53
!
za umjetnike, profesionalna drutva, stipendije, kulturni festivali, ulaganja u informacijske tehnologije,
znamenitosti i spomenici, minimalna socijalna osiguranja za samozaposlene umjetnike, otpremnine za
kulturne radnike itd.
U Sloveniji, jo uvijek nema regionalnih vlasti koje djeluju izmeu dravne i lokalne razine. U zemlji
od 2 milijuna ljudi, i otprilike 20.000 etvornih kilometara, postoje 212 lokalne zajednice. Obveze
lokalnih zajednica u podruju kulture su: osigurati uvjete za uobiajene knjinike djelatnosti, kulturne
i umjetnike aktivnosti i amaterske kulturne djelatnosti, ouvanje materijalne i nematerijalne kulturne
batine i drugih kulturnih programa od lokalnog znaaja. U podrujima gdje ive pripadnici
nacionalnih manjina, lokalne zajednice takoer su dune podupirati njihove kulturne aktivnosti.
Ukupni javni kulturni rashodi u 2013. godini iznosili su oko 284 milijuna eura, odnosno 0,79 % BDPa. Tablica 21 sadri podatke o javnom izdatcima za kulturu u razdoblju od 2001. do 2013. godine, a
koji pokazuju da je razina javnih izdataka za kulturu rasla od 2001. do 2009. godine. Do pada izdataka
dolo je u 2010. godini zbog smanjenja dravnog prorauna kao posljedica ekonomske krize. Nakon
toga zabiljeen je sve vei i znaajniji pad u svakoj od sljedeih godina, do 2013. godine, kada je
proraun (nominalno) tek neto vii nego to je bio 2007. godine.
Godina
Javni izdatci za kulturu (u EUR)
Javni izdatci kao % BDP-a
2001.
164.793.043
0.78 %
2002.
180.903.591
0.77 %
2003.
194.482.579
0.76 %
2004.
213.998.398
0.77 %
2005.
230.596.990
0.79 %
2006.
256.722.131
0.81 %
2007.
276.072.592
0.79 %
2008.
321.541.083
0.85 %
2009.
356.616.676
0.99 %
2010.
350.847.980
0.97 %
2011.
343.164.878
0.93 %
2012.
335.110.114
0.93 %
2013.
283.976.042
0.79 %
Tablica 21 - javni izdatci za kulturu, u EUR i % BDP-a, od 2001. - 2013. godine

Izvor: Ministarstvo kulture Republike Slovenije, 2014.
!54
Udio drave u javnim izdatcima za kulturu u 2010. godini bio je 55 %, uz osiguravanje preostalih 45
% od strane lokalne razine. (Ova oblast ukljuuje sve rashode na lokalnoj razini za kulturu i srednju
potronju Ministarstva kulture i drugih ministarstava te dijelova sustava javne uprave).
Razina vlasti
Ukupni izdatci
Ukupni udio u %
Drava
157.343.635
55
Lokalno (opine)
126.632.407
45
Ukupno
283.976.042
100
Tablica 22 - javni izdatci za kulturu, prema razini vlasti, u EUR, 2013. godine
Izvor: Ministarstvo kulture Republike Slovenije
Potronja kuanstava na kulturne aktivnosti i robe u Sloveniji izraunata je na temelju Nacionalne

ankete o potronji kuanstava, provedenu od strane Zavoda za statistiku Republike Slovenije. U 2012.
godini, navedena potronja iznosila je oko 497.660.000 eura ili 3,68 % od ukupnog budeta
kuanstava (u 2010. godini je iznosila otprilike 633.670.000 eura ili 4.56 % ukupnog prorauna
kuanstva). Veina kuanskih izdataka za kulturu je potroena na RTV pretplatu (33,9 %) i novine
(19,7 %). Potronja kuanstava na kulturne aktivnosti i robe u Sloveniji, u 2012. godini, iznosila je
dakle 1,38 % BDP-a (u 2010. godini 1,75 %).
Nacionalni izdatci za kulturu, izraunati su na temelju javnih rashoda za kulturu i potronje kuanstava
na kulturne aktivnosti i robe. Prema tome, nacionalni izdatci za kulturu u 2012. godini, iznosili su
832.770.000 eura (2,31 % BDP-a), a u 2010. godini 985.520.000 eura (2,72 % BDP-a).
Tablica 13. prikazuje udjele izvora izdataka u slovenskom BDP-u, takoer prikazujui da je udio
javnih izdataka za kulturu u BDP-u stagnirao u razdoblju od 2000. do 2007. godine. Znaajniji porast
BDP-a biljee 2008. i 2009. godina, to se moe pripisati politici ljeviarske vlade predsjednika Vlade
B. Pahora, koji je inzistirao na podizanju prorauna za kulturu, unato uvjetima gorim za poslovno
okruenje za kulturu. Promjenom Vlade u 2012. godini, provode se prvi znaajni rezovi u javnom
proraunu za kulturu pa sve do danas.
Podaci za izdatke kuanstava pokazuju da je taj izvor je znaajno padao od 2001. godine, dosegnuvi
najniu razinu u 2007. godini, dok je u porastu u 2008., 2009. i 2010. godini (pada natrag u 2012.).
!55
!
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
Udio potronje
kuanstava na kulturu
1.62 %
1.54 %
1.41 %
1.46 %
1.59 %
1.75 %
1.38 %
Udio javnih izdataka za

kulturu
0.79 %
0.81 %
0.79 %
0.85 %
0.99 %
0.97 %
0.93 %
0.93 %
Udio nacionalnih
izdataka za kulturu
2.41 %
2.35 %
2.20 %
2.31 %
2.58 %
2.72 %
2.31 %
2000.
2005
.
2006
.
2007
.
2008
.
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
Drava
61 %
64 %
60 %
60 %
55 %
57 %
55 %
56 %
51 %
55 %
Opine
39 %
36 %
40 %
40 %
45 %
43 %
45 %
44 %
49 %
45 %
Tablica 24 - dio javnih izdataka za kulturu, prema razini vlasti, od 2000. do 2013. godine
Izvor:
Tablica 23 - udio BDP-a u potronji za kulturu i rashode za kulturu, od 2005. - 2012. godine
Ministarstvo kulture Republike Slovenije, 2014.
Tablica 25 pokazuje rastue uinke decentralizacije, osobito u godinama nakon 2004. godine kada se
vlada premijera Jane poela orijentirati prema ravnopravnijoj raspodjeli dohotka i odgovornosti
izmeu drave i lokalnih vlasti. Trend pokazuje da su gradske opine podigle njihove proraune u
odnosu na proraun drave u iznosu od gotovo 20 % (7,5 postotnih bodova) porasta u odnosu na
dravne doprinose od 2004. do 2010. godine. Mora se napomenuti i da je Slovenija jedna od rijetkih
zemalja Europske unije, gdje lokalni fondovi ine manji dio ukupnog javnog prorauna od dravnih
fondova.
Postoji jo jedan preokret trenda u promatranim godinama, od 1999. do 2001. godine. do 1999.
godine, drava je sufinancirala najvanije lokalne kulturne ustanove. U 1999. godini, a u prvoj
polovici 2000. godine, 38 od tih lokalnih javnih kulturnih institucija sufinancirale su opine. Meutim,
u drugoj polovici 2000. godine, drava je ponovno preuzela sufinanciranje tih institucija.
Podruje / domena
Scenske/izvedbene
umjetnosti
Glazba
Trokovi
% ukupnih
Trokovi projekata
UKUPNO
22.908.836
1.657.999
24.566.835
15,61 %
26.145.990
1.718.533
27.864.523
17,71 %
programa
trokova
!56
!
Vizualna umjetnost
6.691.838
1.018.711
7.710.549
4,90 %
564.937
564.937
0,36 %
Izdavatvo
4.897.522
4.897.522
3,11 %
Knjinice
6.308.669
3.466.511
9.775.180
6,21 %
Film
6.010.926
164.958
6.175.884
3,93 %
2.572.645
2.572.645
1,64 %
4.093.283
4.093.283
2,60 %
26.873.451
1.737.230
28.610.681
18,18 %
8.964.923
6.300.509
15.265.432
9,70 %
690.310
3.359.219
4.049.529
2,57 %
597.541
597.541
0,38 %
6.183.153
6.183.153
3,93 %
628,921
628,921
0,40 %
2.912.253
2.912.253
1,85 %
4.630.616
4.630.616
2,94 %
6.244.151
6.244.151
3,97 %
119.829.899
37.513.736
157.343.635
100,00 %
Intermedijalna
umjetnost
Mediji
Amaterska umjetnost
Zatita pokretne
kulturne batine
Zatita nepokretne
kulturne batine
Manjinske zajednice
Meunarodna
suradnja
Samozaposleni u
kulturi
kolarine
Investicije i
odravanje
Ostalo
Rukovodstvo
Ministarstva
UKUPNO
Tablica 25 - dravni izdatci za kulturu, pram sektoru, u EUR, za 2012. godinu

!57
7. Prikaz specifinih grana kreativne industrije

Naredni prikaz bazira se na dostupnim sekundarnim izvorima podataka o kreativnim industrijama, na
podacima iz upitnika i intervjua s pojedinim prestavnicima tih industrija te na bazi panel rasprava
organiziranih na konferenciji Creative Startup odranoj u periodu od 7. do 9. svibnja 2015. u Rijeci.
7.1. Umjetnici i performance

7.1.1. Primorsko-goranska upanija
Umjetnost u PG-u se moe podijeliti na dvije grupe. Jedna su javne institucije koje su uglavnom
financirane iz javnih prorauna (upanije, gradova i opina). Drugu grupu predstavljaju nevladine
organizacije koje su financirane po projektnoj odnosno programskoj osnovi te su takoer djelomino
suportirane od strane upanije, gradova ili opina.
Broj samostalnih umjetnika u RH na dan 30. travnja 2013. iznosio je 1.319 samostalnih umjetnika
iz podruja likovnog, glazbenog, scenskog, knjievnog i filmskog stvaralatva. Sustav
samozapoljavanja samostalnih umjetnika koji se potie i pomae uplatama doprinosa za
mirovinsko i zdravstveno osiguranje iz sredstava dravnog prorauna postoji niz godina i pokazao
se vrlo efikasanim jer se umjetnicima s obzirom na neredovitost priliva dohotka s minimalnim
sredstvima osigurava slobodno umjetniko stvaralatvo i primjerena profesionalna umjetnika
produkcija.
U PG-u je prisutna raznolika ponuda umjetnikih ostvarenja dobre do vrlo dober kvalitete
namijenjena razliitim dobnim i drutvenim skupinama. U porastu je i broj predstava/nastupa
namijenjen mlaoj publici, posebice koncerata. Kroz proraune jedinica lokalne uprave i samouprave,
osim ustanova, financiraju se udruge i pojedinci koji djeluju u ovome podruju te kulturni domovi.
U PG-u su registrirana 4 subjekta za snimanje zvuka i izdavanje glazbenih zapisa (od 79 u RH), 15
subjekata za fotografiju (od 159 u RH), tri za umjetniko stvaralatvo (od 36), etiri za izvoaku
umetnost (od 42), pet za pomone djelatnosti u izvoakoj umjetnosti (66 u RH) te jedan za rad
umjetnikih objekata (od 8 u RH). Grad Rijeka je 2015. godine predala kandidaturu za Europsku
prijestolnicu kulture.
!58
!
Najznaajnije umjetnike institucije u PG-u, od kojih veina u Gradu Rijeci su: Hrvatsko nacionalno
kazalite Ivan pl. Zajca Rijeka (HNK), Gradsko kazalite lutaka Rijeka (GKL), Hrvatski kulturni dom
Suak (HKD). HNK i GKL su sufinancirani iz prorauna Grada Rijeke od ega
HNK dobiva najvei dio prorauna Grada Rijeke za kulturu (70%). Sufinanciranje Grada sukladno je
broj zaposlenih u pojedinoj instituciji. Premijerni i reprizni program omoguava programski ustroj
HNK u ijem su sastavu: Hrvatska drama, Talijanska drama, Opera, Balet, a uz koncertnu aktivnost tu
je i Dramski studio za djecu i mlade ZIM (Zajc i Malik).
GKL je od 1996. organizator meunarodne Revije lutkarskih kazalita koja se svake godine odrava u
studenom, a takoer je lan Svjetskog udruenja kazalita za djecu i mlade ASSITEJ. Kazalite svake
godine sudjeluje na znaajnim hrvatskim festivalima i susretima lutkarstva u Hrvatskoj i inozemstvu.
U preostalom dijelu upanije, lutkarskih kazalita nema te se aktivnosti svode na gostovanje pojedinih
kazalita u preostalim gradovima i opinama upanije.
Hrvatskim kulturnim domom Suak upravlja Odjel gradske uprave za kulturu Rijeka. Zgrada HKD-a
namijenjena je odravanju kulturnih, edukativnih i zabavnih sadraja u plesnim, dramskim, glazbenim,
filmskim, multimedijalnim i likovnim djelatnostima. U njoj ima sjedite vie kulturnih udruga, a
takoer je domain brojnim gradskim manifestacijama. Filodrammatica u Rijeci drutveni je prostor
kojim upravlja Savez udruga Molekula
Udruge iz ovog podruja imaju raznoliku ponudu od suvremenog plesa, kazalita do nastupa za djecu.
Udruge i umjetnike organizacije za dramsku umjetnost, ples i pokret koje djeluju u Rijeci su sljedei:
HKD Teatar Rijeka koji je inicijator Hrvatskog festivala malih scena i Meunarodnog festivala
malih scena Rijeka, koji je u ovih dvanaest godina postao jedan od najznaajnijih teatarskih festivala u
ovome dijelu Europe. Tranzicijsko-fikcijsko kazalite TRAFIK je nezavisna profesionalna kazalina
umjetnika organizacija. Udruga za scenske umjetnosti PROSTOR + provodi edukacije na podruju
plesa i kazalinog pokreta. Ri Teatar Kulturni centar Kalvarija osnovan je 2000. godine u Rijeci
te izvodi predstave za odrasle i djecu. Kroz Ri Teatar djeluju Scenski laboratorij mladih i djeji
dramski ansambl udesni oblaak. Teatar Rubikon je nezavisno, izvaninstitucionalno,
eksperimentalno kazalite. Od 2012. Rubikon se transformirao u umjetniku organizaciju. Jedna od
odlika u radu Teatra rubikon je njegova trasdisciplinarnost u polju umjetnosti, znanosti i obrazovanja i
razliite forme izriaja kroz balet, glumu, mimu, pokret, ples, vizualne umjetnosti, performans i liveart. Kazalina radionica Malik Rijeka zapoela je s radom 2000. godine pri Domu mladih Rijeka. U
svojem djelovanju koriste razliite prostore Grada: Doma mladih, osnovnih kola, MO, HKD-a na
Suaku iz razloga to u Rijeci ne postoji institucija kazalita za djecu i mlade. Malik okuplja
ezdesetak djece i mladih iz osnovnih i srednjih kola grada Rijeke, koji tu aktivnost biraju vlastitim
!59
!
izborom kako bi oplemenili svoje slobodno vrijeme. organizaciji. Od 2012. godine Malik sustavno
surauje s HNK Ivana pl. Zajca u provedbi programa Dramskog studija za dijecu i mlade, Zajc i Malik
- Mladi za mlade. Try theatre djeluje u Rijeci od 2010. kao jedina hrvatska dramska kola na
engleskom jeziku. Okuplja devedesetak djece i mladih iz Rijeke i okolice putem redovitih programa
dvaput tjedno. Od osnutka do danas u Try teatru je postavljeno dvanaest autorskih predstava u kojima
je glumilo vie od dvjesto djece u dobi od est do devetnaest godina. Udruga je ostvarila suradnju s
meunarodnim institucijama poput Royal Conservatorire of Scotland, National Youth Theatre
( London) , BEL theatre (Beograd), Dallas Theater Center (Texas, SAD). Umjetnika organizacija
Kreativni laboratorij suvremenog kazalita KRILA - ukljuuju i obuhvaaju razliite tendencije
kao to su kolaboracijsko i autorsko kazalite, vizualno kazalite, totalno kazalite, kazalite pokreta ili
fiziko ili tjelesno kazalite, kazalite na specifinoj lokaciji, ambijentalno kazalite, dramska
korporalna mima, performans, umjetnike akcije ili intervencije te ostale oblike koji se ne mogu lako
uklopiti niti u jednu od gore navedenih kategorija. Aktivnosti organizacije su: edukacija (redovni
programi, radionice, seminari), produkcija (predstave, performansi, umjetnike akcije i intervencije) i
umreavanje (projekti povezivanja, suradnje i razmjene). Plesna radionica M - cilj udruge je
poticanje, razvijanje i unapreivanje umjetnike i plesne kulture, odravanje plesnih teajeva ritmike,
suvremenog plesa, jazz danca i klasinog baleta za lanove udruge. Kazalina grupa Viktora Cara
Emina osnovan 1949. Djelatnost se ostvaruje prireivanjem kazalinih predstava domaih i stranih
autora na hrvatskome knjievnom jeziku, igrokaza za djecu, lutkarskih predstava, predstava na
akavskome jeziku, edukacijom lanova i usmjeravanjem u suvremene tokove kazaline umjetnosti.
Umjetnika organizacija Fiskultura nastala je u svrhu oplemenjivanja prostora zvukom i pokretom.
Fiskultura okupljanjem kolektiva, koji ne pomie granice svojih vjetina ve ih suprotstavlja i nudi
trvljenjima izmeu medija/struke/profesije, uvijek uva radnu etiku suprotstavljajui se letargiji i
ustaljenoj funkcionalnosti prostora kojeg ophodi.
Ustanove u preostalom dijelu PG-a: Centar za kulturu dr. Ivan Kostreni ustanova Grada
Crikvenice. Glavne programske djelatnosti ustanove su izlobena, glazbeno-scenska, izdavaka te
zatita kulturne batine.
Znaajne izvedbene manifestacije u PG-u su: Rijeki karneval, Rijeke ljetne noi, Ljeto na Gradini,
Ljeto na Ljetnoj (Ljetna pozornica Opatija), Goranovo proljee, Margaretino leto (Bakar), Kastavsko
kulturno leto, Bela nedeja (kastav), Rapska fjera, Festival malih scena, Moeniki pineli,
Bundevijada u Vrbovskom, Smotra folklora u Gomirju, Susreti Zatancajmo po domae (Jelenje)
Glazbena ponuda PG-a vrlo je raznolika te ukljuuje koncertne i individualne nastupe, koncertne
cikluse i festivale razliitih anrova, a posebice su se zadnjih godina profilirale klape. Glazbena
ustanova, sufinacirana od strane upanije je Ivan Mateti Ronjgov, Vikovo. Na podruju Gorkog
kotara: zbor Gimpli, puhaki orkestar abar.
!60
!
KUD Zvir Jelenje od 1973. djeluje kroz niz sekcija: muki pjevaki zbor, mjeoviti pjevaki zbor,
folklornu skupinu za odrasle i djecu, tamburaki orkestar, limena glazba, djeji zbor Grobniki tii,
glazbeni teaj za klavir, elektrine klavijature, gitaru, harmoniku klavirku i triestinku te sopile, enska
vokalna skupina i mjeoviti pjevaki zbor odrasli.
Najznaajniji festivali u PG-u su: Melodije Istre i Kvarnera (MIK), Melodije s okusom mora,
Grobnika skala, Grobniki Tii kantaju, ansonefest Kastav, festivali na podruju Gorskog kotara:
Festival zvuka Panfest, Goranski glasi, Poj i boj. Festivali suvremene glazbe: Hartera, Ri Rock,
KvarnerFest,
Osnovni problemi organizacije festivala su nedostatno financiranje te nerazvijene navike publike to
uzrokuje nuno oslanjanje na sponzore / donatore te na vanjsku publiku. Zbog potronje gostiju van
festivala, festivali imaju znaajan ekonomski utjecaj na okruenje u kojem se isti odravaju.
Vezano za financiranje autora glazbenih djela, svi autori dobivaju od strane Hrvatskog drutva
skladatelja Slube zatite autorskih muzikih prava (HDS ZAMP) naknadu za koritenje glazbenih
prava koje HDS ZAMP-u plaaju razni korisnici. HDS ZAMP, na nacionalnoj razini, organizira
natjeaje za sufinanciranje nezavisnih glazbenih projekata s ciljem poticanja raznolikog kulturnog
stvaralatva.
Istraivanje provedeno 2014. godine u PG-u o stavovima graana koncertnom kulturnom ponudom
ukazuje na nezadovoljavajue stanje na podruju Gorskog kotara (68% nezadovoljnih), obale (51%
nezadovoljnih), otoka (57% nezadovoljnih) te zalea Rijeke (44% nezadovoljnih). Istovremeno je u
Rijeci 56% anketiranih zadovoljno to takoer ukazuje na prostor za poboljanje ponude. Slian je
trend stavova prema ponudi priredbi i festivala: Gorski kotar i otoci izrazito nezadovoljni, dok je u
Rijeci, zaleu Rijeke i na obali oko 35% zadovoljnih.
Isto istraivanje ukazuje i na slabu posjeenost kazalita i koncereta u svim djelovima PG-a gdje
veina anketiranih odlazi u kazalite odnosno na koncerte do jednom godinje (Gorski kotar 60/55 %,
obala 74/51 %, otoci 81/55%, zalee Rijeke 71/52 % te Rijeka 65/52 %), gdje je posjeenost koncereta
jo uvijek slaba no bolja u odnosu na posjeenost kazalita, a slini postoci vrijede i za posjete
priredbama i festivalima.
7.1.2. Pokrajina Primorska

Sektor u kojem djeluju umjetnici i performance u pokrajni Primorska podijeljen je u dvije glavne
grupe. Jednu grupu predstavljaju javne ustanove, iji je program financiran iz dravnog prorauna, dok
drugu grupu predstavljaju nevladine organizacije (NGOs) koje se financiraju putem razliitih
!61
!
projekata i programa. U novije vrijeme odvojen je i proraun i za NGOs na dravnom nivou. Pojedine
aktivnosti javnih institucija, NGOs i pojedinaca (samostalnih artista) suportiraju i opine i gradovi
pokrajne Primorske
U obje regije pokrajne Primorska prisutna je raznolika ponuda umjetnikih ostvarenja od suvremenog
plesa, ulinih ili lutkarskih predstava namijenjena razliitim dobnim i drutvenim skupinama. U
porastu je i broj predstava namijenjen djeci. Kulturnu scenu obogauju i performing art festivali.
Najznaajnije umjetnike institucije i dogaanja u pokrajni Primorska
KUD AAC Zrakogled slui kao platforma za performance umjetnike kombinirajui znanstvene i
umjetnike interpretacije unutar odabranih tema. Zrakogled produkcije su obiljeene
interdisciplinarnim i multimedijskim pristupom.
Kazalite Kopar je drugo najmlae profesionalno kazalite u Sloveniji. Poznat je po komedijama kao i
po predstavama za djecu. Godinje prikazuje oko 6 premjera, a program ukljuuje i dramatizacije
slovenskih novela. Kazalite gostuje na Slovenskom kazalinom festivalu (gdje je vie puta primilo
nagrade) kao i na Primorska ljetnom festivalu i na Slovenskom lutkarskom bijenalu. Od 2003 godine,
zajedno sa Obalne galerije publicira Gledga magazin o kulturnim dogaanjima u gradu.
Teatro matita je osnovao muziar i lutkar Matija Solce 2002. Kazalite surauje sa PUF Festivalom
kao organizator prezentacija studentskih produkcija DAMU Akademije Prag kao i drugih EU
lutkarskih kola.
Gradsko kazalite Gorica osnovano je 1955. godine. Mijenjalo je ime 1969. godine u Primorsko
dramsko gledalie, Slovensko narodno kazalite Nova Gorica. Slovensko nacionalno kazalite Nova
Gorica jedan je od najmlaih profesionalnih kazalita u Sloveniji. Postao je jedan od tri dravna
kazalita u 2003. godini. Dizajnirao ga je nagraivani arhitekt Vojteh Ravnikarova, a sadri dvoranu sa
360 sjedala. Ovo kazalite je jedino novo kazalite izgraeno u Sloveniji u 2. polovici 20. stoljea.
Gotovo polovica produkcije SNG Nova Gorica, prikazana je na turneji u Sloveniji i u inozemstvu.
Lutkarnica Kopar studio osnovala je Maja Bavda Gross 2004. godine. Lutkarnica izvodi predstave,
organizira radionice za malu djecu i djecu kolske dobi, te odrava seminar za uitelje. Lutkarnica je
takoer suorganizator Alpe Adria PUF festivala.
Kulturni centar Izola, pored ostalog, organizira kazaline veeri za djecu, mlade i odrasle u glavnoj
dvorani koja posjeduje 240 sjedeih mjesta i pozornicu od 40 kvadratnih metara.
Kosovelov dom utemeljen je 1991 kao opinska neprofitabilna ustanova, kulturni centar za Kraku
regiju. Posjeduje svoj trg, cestu i park kao i mnogo mjesta za performance. Surauje sa nekoliko
slovenskih instituticija ukljuujui kazaline kue, regionalne kulturne centre i neprofitne organizacije.
Godine 2008 pokrenuo je osnutak Udruge regionalnih kulturnih kua koje se opiru komercijalizaciji
!62
!
programa. Primorska udruga ljetnog festivala utemeljena je kao kulturna neprofitna udruga 1993
godine. Udruga organizira Primorska ljetni festival. Udruga takoer producira i kazaline predstave u
pokrajni.
Kulturni dom Nova Gorica otvorena je kao regionalna kua za kulturu. Od tada je postao vaan
organizator i mjesto koncerta. Kulturni dom vodi ogranak Galerija Nova Gorica koja se nalazi u
kopleksu Kazalite Nova Gorica. Takoer, u domu se organizira i niz drugih programa, ukljuujui
Pixxelpoint Meunarodnog festivala raunalne umjetnosti kao i redovite kino projekcije.
Koperground Festival organiziran je od strane Association of the Friends of Moderate Progress i
Centra za kulturu i mlade u Kopru (MKC Koper) od 2005. Na festivalu je zastupljen meunarodni
film, knjievnost, performance i glazba.
Alpe Adria PUF Festival organizira svake godine Primorsko ulini festival. Festival ukljuuje ulino
kazalite i lutkarski festival. Organiziran je od strane Lutkarskog studija- Lutkarnica uz suradnju radne
zajednice Alpe-Adria. U nastupima sudjeluje i kazalite Kopar kao i PINA Primorje. Festival surauje
takoer i internacionalno sa festivalima u Italiji, Austriji i Hrvatskoj.
Pixxelpoint Meunarodni festival raunalne umjetnosti, organizira Nova Gorica umjetniki centar.
Pokrenut je 2000. godine, a svake godine predstavlja se oko 30 digitalnih umjetnikih djela iz cijelog
svijeta, odabrane od strane gostujuih kustosa. Cilj Festivala je prenijeti raunalne umjetnosti u
realnom prostoru i umreavanje umjetnika sa razliitih teritorija. Ona privlai vie od 3000 posjetitelja
godinje. Glavna ambicija Pixxelpoint je postii razmjenu najnovije i najvanije umjetnike
produkcije iz podruja umjetnosti novih medija na meunarodnoj sceni.
Na podruju vizualne umjetnosti znaajne institucije su podrune galerije mree Obalne galerije.
Mrea Obalne galerije osnovana je 1976. godine kao sredinja institucija galerija Primorske. Od
njihovog osnivanja pripremljen je niz kvalitetnih izlobi. Obalne Galerije ima veliki utjecaj na
likovnoj sceni, ne samo u priobalju ve i u ostalim dijelovima Slovenije. Osim matine galerije - Piran
Gradska galerija neke galerije mree Obalne galerije su: Meduza, Koper; Loa galerija, Koper;
Meduza 2 Piran; Peari galerija Piran. Izlobeni program Obalne Galerije kombinira izlobe od
strane predstavnika srednje generacije slovenskih umjetnika, samostalnih izlobi rada mladih
umjetnika i retrospektivne izlobama rada najpoznatijih umjetnika iz Primorske i Slovenije. Kod
priprema skupih izlobi, obalne galerije surauju s drugim slinim nacionalnim i meunarodnim
institucijama.
Ve dugi niz godina Obalne galerije aktivno slijede meunarodne umjetnike trendove predstavljajui
radove vodeih inozemnih umjetnika i organiziraju tradicionalna dogaanja poput Forma Viva Open
Air Stone Sculpture Collection, Sea; Piranski Dani arhitekture i Ex-tempore Piran - Meunarodno
slikanje i keramika.
!63
!
Galerija grada Nova Gorica osnovana je 1997, a razvila se je u jednu od najvanijih high-profile
prostora suvremene umjetnosti u Gorika regiji. Poznat po svojoj specifinoj dvorani krunog oblika s
361 etvornih metara prostora. Galerija predstavlja poseban kreativni izazov za umjetnika te
omoguuje vrlo osobno iskustvo radova.
Kulturno-obrazovna Udruga PINA osnovana je 1997. godine od strane Instituta Otvoreno drutvo kao
kulturni centar. PINA je registrirana kao neprofitna udruge za kulturu i obrazovanje u 1998. godini. To
je vaan informacijski i multimedijalni centar koji pomae provedbu razliitih umjetnikih i
drutvenih projekata. Oba prostora, galerija i CyberCafe ugostili su do sada razliite izlobe
umjetnosti, strip ilustracija, postera, multimedije i fotografija. PINA je osnovao Porton.simultimedijalni portal regije. PINA je postal lan M3C Multimedija Centres Network Slovenije u 2004.
godini. U primorskoj postoji i nekoliko privatnih galerija, npr. Galerija Alga u Izoli.
Podruje glazbe je heterogeno s obzirom na to da ukljuuje koncerte, individualne muzike nastupe i
festivale razliitih anrova, npr. Alpe Adria PUF Festival gdje sudjeluju i ulini glazbenici; Trnje
Festival u Pivki koji ugouje alternativne i nekonvencionalne muziare; Zmaj 'ma mlade Festival u
Postojni koji je organiziran i sponzoriran od Centra za mlade Postojna, Studentskog kluba Postojna,
Opine Postojna. Od nedavno je festival sponzoriran i od Udruga podravatelja Zmaj 'ma mlade koju
ine stanovnici koji financijski podravaju ovaj festival. U Novoj Gorici, Kulturni centar ugouje
brojne meunarodno priznate glazbenike ali i sve vodee slovenske glazbenike. Glazbena kola u
Novoj Gorici organizira Meunarodni sastanak saksofona, ljetnu kolu i pratei festival. Dio aktivnosti
Centra je posveena promicanju glazbenog obrazovanja u osnovnim i srednjim kolama.
Glazba iz vrta dogaaj je gdje se odrava niz koncerata u franjevakom samostanu u Kostanjevici
iznad Nove Gorice. Dogaaj je kreiran i namjenjen prvenstveno za mlade slovenske glazbenike.
Utemeljena su i razliita drutva poput: 3BIG Bend, Orkestralno kulturno drutvo harmonikaa; Izola
kulturno drutvo; Puhaki orkestar Izola, mjeoviti zbor "Canto ergo sum", Dutvo Brkinska godba
Hrpelje.
Od plesa dominira folklorni ples. Postoje vie skupina koje nastupaju in a poznatim festivalima. Jedan
od vodeih folklornih grupa u Sloveniji je VAL folklorna grupa piran, utemeljen 1961 godine. Dobio
je vie puta priznanja i nagrade opine Piran od koje je i financiski suportiran. Sudjeluje na festivalima
i gostuje u Sloveniji i u cijeloj Europi. Organizatori su the Mediteranskog meunarodnog folklornog
festivala (MIFF) od 2003 gdje je ujedinjena folklorna glazba ples i gastronomska kultura
mediteranskih zemalja. Osim folklora prisutan je balet, npr. KD Baletna skupina Metulj, i ulini ples
koji se izvodi najee u sklopu raznih festivala.
!64
7.2. Film i audio-vizualna industrija

Za audiovizualni sektor u Republici Hrvatskoj od sijenja 2008. godine skrbi Hrvatski audiovizualni
centar (HAVC) kao izvrna agencija koja aktivno surauje s Ministarstvom kulture. itav
audiovizualni sektor u Republici Hrvatskoj naao se prethodnih godina u tekoama. Hrvatska
radiotelevizija koja je u ranijem razdoblju bila glavni sufinancijer i promotor hrvatskog filma, ula je u
trino nadmetanje s komercijalnim sektorom, ime su mjerila izvrsnosti i izvedbene vrijednosti pala u
drugi plan. Na drugoj strani komercijalne televizije i ostali zakonski obveznici uplaivanja sredstava
za rad HAVC-a nisu ispunjavali svoje zakonske obveze prema njemu u svrhu provoenja Nacionalnog
programa promicanja audiovizualnog stvaralatva, te su naplate veim dijelom ostvarene, tek nakon
pravne i javne borbe za ostvarenje ovog cilja.
Domaa kulturno vrijedna audiovizualna proizvodnja, a osobito kinematografski film, nedovoljno
sudjeluje u domaim tv programima, bilo kao sadraj, bilo kao javna tema. U uvjetima mulitpleksa te
za domau industriju nepovoljnih ugovora izmeu WTO-a i Republike Hrvatske, domai i europski
film biljee godinama repertoarnu podzastupljenost. Slijedom sve manjih subvencija, hrvatski igrani
film se fleksibilno prilagoava manjim budetima orijentacijom na artistiki minimalizam. Time ne
ugroava svoj meunarodni ugled, ali se, osim rijetkih izuzetaka, ne pribliava publici, niti kao takav,
niskobudetni, moe osigurati materijalni opstanak filmskih djelatnika i autora. U Hrvatskoj se
podjednako osjeaju nedostatci na razini ope audiovizualne kulture. Za poticanje filmske kulture
manjka klasini film koji je uglavnom nerestauriran i nedigitaliziran te kao takav nije raspoloiv na
novim formatima.
Kinoteka Hrvatske nalazi se u neodgovarajuem financijskom i institucionalnom poloaju. Od 247
poduzea registriranih u RH za proizvodnju filmova, videofilmova i televizijskog programa, pet ih je
registrirano u PG-u, a niti jedno za poslove nastavne na proizvodnju te za distribuciju. Jedan subjekt
je registriran za djelatnost prikazivanja filmova.
U 2013., napravljen je jedan dugometrani film, 27 kratkometrani, jedan dokumentarni, 12 crtanih i
15 ostalih vrsti filmova.
Tijela vanija za filmsku produkciju koncentrirana su u Zagrebu. Produkcijske kue u PG-u su Kanal
Ri d.o.o. (sufinanciran od strane Grada Rijeke) te nekolicina privatnih poduzea specijalizirane za
video produkciju.
TV stanice koje djeluju u cijeloj Hrvatskoj su etiri nacionalna programa HTV1-4 te pet komercijalnih
programa vidljivih na podruju cijele RH: Nova, Doma TV, RTL, RTL2 i RTL Kockica.
!65
!
Na razini Hrvatske, visok je broj digitaliziranih filmskih dvorana. U PG-u je 2014. bilo est
kinematografa s 3.434 sjedala te ukupno 417.314 posjetitelja to ini oko 10% ukupnog broja kino
gledatelja u RH. Dva kina su u Rijeci (Art-kino Croatia koje je i sufinancirano od Grada Rijeke i
Cinestar privatno kino) te jedno na Rabu (Puko otvoreno uilite sufinancirano od strane Grada
Raba). Tijekom ljeta, aktivno je kino na Ljetnoj pozornici u Opatiji. Nekoliko udruga na podruju
cijelog PG-a bavi se filmom i audio-vizualnom produkcijom.
Vaniji subjekti i dogaanja u ovom sektoru u PG-u:
Kino video klub Liburnija-film iz Rijeke neprofitna je udruga graana koja djeluje u okviru
Hrvatskog filmskog saveza i Zajednice tehnike kulture grada Rijeke. Klub je pod nazivom Kino klub
"Rijeka" registriran 1959. godine, a pod dananjim imenom registriran je 1971. godine. Osnovne
djelatnosti kluba su promicanje filma, drutvenih vrednota te razvoja tehnike. Kino video klub
Liburnija-film organizira edukativne teajeve na kojima je do sad velik broj graana upoznalo osnove
filmskog stvaralatva. Kroz teajeve Kluba do sada je prolo oko 1600 kino-amatera, a mnogi od njih
danas su profesionalci koji rade na filmu i televiziji u Hrvatskoj i u inozemnim produkcijskim kuama.
Do danas je u okviru kluba snimljeno je nekoliko stotina kraih i duih amaterskih filmova, nekoliko
profesionalnih kraih dokumentarnih filmova, propagandnih spotova i videospotova. Klub je osnovao
i tzv. "Rijeku kolu crtanog filma" iza koje je desetak animiranih filmova. Liburnija-film organizira i
dva meunarodna filmska festivala. Prvi je tradicionalna kvarnerska revija amaterskog filma (KRAF),
koja se od 1969. godine odrava kao tematski slobodna revija kratkometranog filma. Drugi projekt je
More, festival podmorske i nadmorske fotografije i filma, koji je poeo 2000., a od 2005. u okviru
projekta pokrenut je i Prvi hrvatski festival podmorske fotografije i filma. Uz filmske revije, klub
organizira i edukativne programe o filmu, u okviru projekata Liburnija-film atelier, Mentorski
ponedjeljak i Pet zelenih, a od 2005. godine provodi i projekt arhiviranja i digitaliziranja filmske grae
kluba.
Po prvi put e se u Opatiji u kolovozu 2015. odrati meunarodni festival glazbeno-dokumentarnog
filma Solo Positivo Film Festival koji se prethodno odravao u Starigradu no zbog infrastukturnih
razloga je festival promjenio lokaciju.
Od 162 subjekta registriranih u RH za emitiranje radijskog programa, u PG-u ih je registrirano devet
od toga ih na podruju Rijeke djeluje pet, a najvea je HRT Radio Rijeka. U PG-u je u 2013. bilo
125.028 radio pretplatnika te 115.534 televizijskih pretplatnika.
Istraivanje provedeno 2014. godine u PG-u o stavovima graana filmskom kulturnom ponudom
ukazuje na veliki nerazmjer u zadovoljstvu graana obzirom na podruje PG-a. Tako je su graani u
Gorksom kotaru najnezadovoljniji (ak 95,1 % smatra filmsku ponudu nikakvom), dok graani s
podruja preko 70% graana presotalih dijelova PG-a osime same Rijeke smatra filmsku ponudu
!66
!
siromanom i nikakvom. S je s druge strane pak 78% graana Rijeke zadovoljno s filmskom
ponudom.
Isto istraivanje ukazuje i na slabu posjeenost kinima u svim djelovima PG-a (do jednom godinje u
Gorskom kotaru 69%, obala 52%, otoci 69%, zalee Rijeke 59%), osim Rijeke gdje 61 % anketiranih
odlazi na filmske projekcije nekoliko puta godinje i vie.

Od nedavno se Slovenski film odlikuje kreativnou to je prepoznato i na meunarodnoj sceni.
Dobivene nagrade su npr. za originalnost, inovativno koritenje svijetla i poeziju. Osim toga, nagrade
su dodjeljene i za filmove kreirane od studenata. Zadnjih godina, slovenska filmska industrija
proizvodi otprilike 7 filmova godinje. Tijela i ustanove za filmsku produkciju koncentrirane su u
glavnom gradu, Ljubljani, gdje djeluje najvei dio produkcijskih institnuacija kao i visokoobrazovne
institucije.
Produkcija u Primorskoj se odvija u sklopu Kluba za neovisni film Svarog. Svarog je utemeljen u
Piranu 2004 godine s ciljem stimuliranja kreativnosti mladih ljudi. Glavna zadatak mu je produkcija
neovisnog filma. Klub organizira i radionice i ostale aktivnosti vezane uz film.
Prikazivanje filmova odrava se u mnotvo kino dvorana Primorske, u obje regije. Vei broj
produkcija je u glavnog gradu regije Obalno Kraske, Kopru i glavnog radu regije Gorike, u Novoj
Gorici, a filmske predstave odravaju se u svakoj opini. Neka od kina su: grupa Kolosej kina, Odisej
Izola, Dvorana 1. slovenske vlade Ajdovina, ljetno kino na Borjau.
Radijskom aktivnou bavi se samo nekoliko veih tvrtki dok su ostale u kategoriji mikrotvrtki. Broj
radija se poveavao nakon liberalizacije medijskog trita i gdje su radijske frekvencije distribuirane
slobodno bez stratekih kriterija. To je rezultiralo veim brojem radija koji su imali ili imaju sline
programe. Radija prisutna u pokrajni Primorska su Kapris u Koparu, Radio Capodistria, Radio Koper,
Radio 1 Obala, Radio 1 Primorska, Radio Tartini, Radio Golubica, Radio Center 106.4 MHz, Radio
Ognjie, Elta d.o.o., Radio TV Izola i Seana, INFONOVA, Ajdovsina, Radio 94 Postojna, Radio
Center d.o.o., Radio Kobarid Tolomin, Radio Ognjisce, Radiotelevizija Slovenija, Koper; Nova
gorica- Radio Center 104.9 MHz, Radio Robin.
Situacija sa televizijskim stanicama je slina. Dva TV nacionalna programa i dva komercijalna
pokrivaju skoro cijeli teritorij Slovenije (SLO1, SLO2, POP TV, Kanal A). Pored slovenskih TV u
pograninim dijelovima prisutne su i strane TV. Nacionalne TV su TV- 24 ur, RTV Slovenia. Pored
toga postoji nekoliko lokalnih televizija.
!67
7.3. Novinarstvo, novinske agencije, publiciranje i izdavatvo

Trite RH kao i PG-a izuzetno je malo te ga mue zajedniki problemi. Trite knjige u Hrvatskoj
kao i odranje njegovih sudionika danas uvelike ovisi o potporama javnim sredstvima. Osim slabljenja
kupovne moi kao bitnog imbenika, na loe stanje hrvatskog trita knjige bitno utjeu i niske
naklade (cca 300 primjeraka za poeziju i cca 500 do 1000 za prozu i publicistiku), to rezultira
razmjerno visokom cijenom proizvodnje knjige i posljedino visokom maloprodajnom cijenom knjige.
Status autora pisaca i knjievnih prevoditelja, naroito onih koji djeluju kao samostalni umjetnici,
esto je vrlo nesiguran s obzirom na razmjerno niske autorske honorare koji se rijetko mogu dopuniti
udjelom u zaradi od prodaje knjige na tritu.
Kako bi se ouvala znaajna knjievna i jezina dostignua te odrala i poboljala postignuta razina
kvalitete hrvatske knjige i kao umjetnikoga djela i kao proizvoda kulturne industrije, potrebno je
ojaati sve segmente u knjinom lancu od autora i prevoditelja, preko izdavaa i nakladnika,
distribucijskog lanca, knjiara i knjinica do itatelja kao krajnjeg potroaa.
Jedan od kljunih problema hrvatskog nakladnitva, a moda i glavni generator trenutane krize jest
neorganiziranost trita knjige. Pritom se kao posebno usko grlo namee nepostojanje uinkovite
distribucijske mree i propadanje knjiarske mree. Sve je manji broj neovisnih (nenakladnikih)
knjiara, a one koje uspijevaju opstati imaju velike probleme s plaanjem obveza nakladnicima.
Kvalitetne knjiare su uglavnom koncentrirane u Zagrebu, budui da profitabilnost knjiare izravno
ovisi i o broju stanovnika, trebalo bi nastojati osigurati opstanak postojeih knjiara. Drugi je vaan
problem knjiarske djelatnosti nedostatak osposobljenog strunog kadra jer u Hrvatskoj ne postoji
struno obrazovanje za knjiare, a upravo su oni u izravnom dodiru s konzumentima, itateljima te bi
trebalo stimulirati zapoljavanje visokoobrazovanog kadra u knjiarama. Veina je knjiara, posebno
onih izvan velikih gradskih sredita, nedovoljno profilirana. Da bi opstale, knjiare su najee i
papirnice, a bave se i drugom trgovinom osim knjige. Najrelevantnije su dakako knjiare i knjiarski
lanci u vlasnitvu nakladnika, ali je njihova poslovna politika i uloga u promidbi javnoga kulturnog
ivota uvelike odreena i ograniena specifinom nakladnikog politikom vlasnika. Svakako bi
trebalo izraditi cjelokupan program poticanja itanja koji bi onda izravno utjecao na uestalost kupnje.
Trinu cijenu knjiga spustila je akcija najveih novinskih agencija koje su za malu cijenu uz novine
prodavali knjige to je uzrokovalo i pad cijene knjiga u knjiarama te pojavu vie izdanja u mekim
koricama te depnih izdanja. Ministarstvo kulture stoga dodatno dodjeljuje subvencije za izdavanje
knjiga.
!68
!
Kod narodnih knjinica, kao prvenstveni problem pojavljuje se neusklaenost broja postojeih
narodnih knjinica s brojem predvienim Zakonom o knjinicama. Zakon predvia 556 narodnih
knjinica u svakoj opini i gradu u Republici Hrvatskoj, a do 2010. je osnovano 249 knjinica. Radi
gospodarske krize i smanjenih financijskih mogunosti opine i gradovi nerijetko zanemaruju svoju
zakonsku obvezu osnivanja knjinica kao i obveze financiranja redovite djelatnosti postojeih
ustanova, zapoljavanja odgovarajueg strunog kadra, izgradnju knjininih fondova i to kako kod
novoosnovanih tako i kod ve postojeih narodnih knjinica. Narodne knjinice prikupljaju raznoliku
grau, a otvorene su svim slojevima drutva. Svojim slubama i 31 uslugama potiu i ire ope
obrazovanje, struni i znanstveni rad, a posebno se zalau za to da sve grupe korisnika steknu naviku
itanja i koritenja raznolikih knjininih usluga. Manifestacije i skupovi u knjinicama i strunim
udrugama od znatnog su utjecaja na poveanje broja korisnika narodnih knjinica, a za sve navedene
kulturne aktivnosti potrebno je osigurati odgovarajua sredstva. Rjeavanje navedenih problema bilo
bi od presudnog utjecaja na decentralizaciju kulturne djelatnosti, dostupnost knjige svim graanima i
poveanje interesa javnosti za razliite knjinine usluge.
Ustanovljavanjem Dana itanja, organizacijom nacionalne kampanje poticanja itanja u koju su
ukljueni svi mediji rast e potpora kulturnim programima od teksta do proizvodnje kulturnih dobara.
U PG-u je 2012. bilo 25 subjekata registrirano za izdavanje knjiga te est za izdavanje asopisa, od
349 odnosno 175 u RH, a nije registrirana niti jedna novinska agencija dok ih je u RH 9. U PG-u je u
2010. bilo 29 narodnih knjinica s 681.185 naslova te 437.071 korisnika. U posljednje vrijeme
znaajniju ulogu preuzima Bibliobus. Prvi Bibliobus na podruju bive Jugoslavije bio je uspostavljen
od strane Gradske knjinice Rijeka. Broj zaposlenih novinara i drugih profesionalaca u RH se u 2013.
smanjio za 25% u odnosu na 2008. - s 12.500 na 9.100.
Ustanova Ivan Mateti Ronjgov, Vikovo bavi se i promicanjem i tiskanjem knjievne i glazbene
literature bazirane na akavskom idiomu. U Rijeci se godinje odrava sajam knjiga i festival asopisa
KIMA te Grad Rijeka dodjeljuje knjievnu nagradu Drago Gervais. Nagrada se dodjeljuje u dvije
kategorije, i to za najbolje neobjavljeno knjievno djelo (roman, zbirka poezije, zbirka novela, drama i
drugo) te najbolje objavljeno knjievno djelo na nekom od idioma akavskog narjeja hrvatskog
jezika.
Sveuilite u Rijeci, Filozofski fakultet ima studij knjievnosti dok studij novinarstva ne postoji u
upaniji. U PG-u djeluje Udruga novinara Hrvatske kojoj je sjedite u Zagrebu.
Istraivanje provedeno 2014. godine u PG-u o stavovima graana knjievnom kulturnom ponudom
ukazuje na nezadovoljavajuu ponudu u Gorksom kotaru i na otocima dok je na porduju obale, zalea
Rijeke te u Rijeci preko 50% zadovoljnih. Isto istraivanje ukazuje i na slabu konzumaciju knjinih
sadraja gdje u cijelom PG-u preko 50% anketiranih proita do jednu knjigu godinje.
!69
!
Novine koje su specijalizrane za podruje PG-a: dnevne novine Novi list, magazin PG-a Zeleno i
plavo, publikacija "Vinodolski zbornik", kao zajedniko izdanje gradova Crikvenice, Novog
Vinodolskog i Vinodolske opine, a uz potporu upanije i tih lokalnih jedinica samouprave.

Generalno, podruje Slovenije ima malo trite te je stoga izdavatvo i publiciranje neprofitabilno.
Osim to nije profitabilno takoer je i subvencionirano. Publiciranje knjiga usmjereno je na
publiciranje originalnih radova i prijevoda, u najveem dijelu fikcija i radova iz podruja drutvenih
znanosti. Kroz godine se broj publiciranih radova poveava. U novije vrijeme povealo se publiciranje
domaih autora pa je tako u 2013. godini izdano 155 naslova slvenske poezije. Najvei izdava je
Mladinska knjiga koja je preuzela Cankarjevu zalobu prije oko 10 godina.
Publicirani nekomercijalni magazini, npr. iz podruja kulture, kao i publiciranje kvalitetne i
nekomercijalne glazbe slovenskih umjetnika su takoer subvencionirani.
Nacionalni magazini su Demokracija, Mladina, Podjetnik. Nacionalne novine su Delo, Dnevnik,
Veer, urnal. Nacionalna press agencija je Morel, STA.
Lokalni press predstavljen je sa: Primorske novice Kopar; Sveuilini press, publikacijska kua
Annales Koparskog znanstveno istraivakog centra (SRC Koper) i Povijesnog drutva Juna
primorska, Kopar. Annales publicira Annales Journal, Acta Histriae and Monitor ZSA, kao i nekoliko
razliitih kolekcija knjiga (Library Annales, Library Annales Majora, Annales Mediterranea, Annales
Cinesiologiae).
7.4. Muzeji i umjetnike izlobe

Sustav muzeja u Hrvatskoj ini 281 muzeja upisanih u Registar muzeja, galerija i zbirki Muzejsko
dokumentacijskog centra od kojih je 21 na dravnom proraunu; gradovi su osnivai 52% muzeja,
drava 15%, opine 11%, upanije 6% a 16% ostali. U Oevidnik muzeja te muzeja, galerija i zbirki
unutar ustanova i drugih pravnih osoba Ministarstva kulture upisano je 146 muzeja. Ukupno je u
muzejima 5.865.242 predmeta (50% inventirano; 25% u bazi muzejskih podataka) te osamdesetak
razliitih muzejskih zbirki koje jo nemaju zakonom propisane uvjete za osnivanje muzeja. Muzeji se
!70
!
dijele se na ope (kompleksne), povijesne, etnografske, arheoloke, umjetnike, prirodoslovne,
memorijalne, tehnike, tehnoloke i druge. Osnovna djelatnost muzeja odreena je Zakonom o
muzejima i obuhvaa skupljanje, uvanje i istraivanje civilizacijskih, kulturnih i prirodnih dobara te
njihovu strunu i znanstvenu obradu i sistematizaciju u zbirke, trajno zatiivanje muzejske grae,
muzejske dokumentacije, muzejskih lokaliteta i nalazita, njihovo neposredno i posredno
predoavanje javnosti putem stalnih i povremenih izloaba te objavljivanja podataka i spoznaja o
muzejskoj grai i muzejskoj dokumentaciji putem strunih, znanstvenih i drugih obavijesnih
sredstava. est pravilnika koji proizlaze iz Zakona o muzejima poblie ureuju nain rada muzeja i
galerija. U muzejima i galerijama zaposleno je 1047 djelatnika, od toga 990 sa strunim zvanjem.
Pristup internetu ima 86% muzeja, a web stranicu 72% muzeja. Godinje se u muzejima organizira
izmeu 800 i 1000 izlobi razliita opsega i vrste te objavi estotinjak tiskanih i elektronikih
publikacija te drugih tiskovina i promidbenih materijala. Ukupan broj digitalizirane i online dostupne
muzejske grae 59. 641 jedinica.
Muzeji i galerije na dravnom proraunu skrbe o 360 muzejskih zbirki koje sadre ukupno 1.354.473
predmeta, od ega je oko 40% inventarizirano (533.900), a oko 23% (309.346) uneeno u bazu
(raunalno inventirano). Kod dijela arheolokih muzeja razina inventiranosti muzejske grae i
dokumentacije je nedostatna.
Lokalni, upanijski i ostali muzeji skrbe o 1.983 muzejske zbirke koje broje 4.510.769 predmeta.
Oko 51% predmeta je inventarizirano (2.330.404), dok je 28% uneseno u bazu (1.262.324).
U PG-u djeluje 44 muzeja i zbirki od toga su dvije institucije kojima je osniva PG: Pomorski i
povijesni muzej Hrvatskog primorja u Rijeci i Prirodoslovni muzej, Rijeka te Hrvatski muzej turizma
kojima su suosnivai Ministarstvo kulture i Grad Opatija. Ostali muzeji su osnovani od strane gradova
i opina. Ostali muzeji u Gradu Rijeci: Muzej moderne i suvremene umjetnosti Rijeka, Muzej Grada
Rijeke takoer sufinancirani od strane Grada Rijeke. Popis muzeja moe se nai na http://mdc.hr/hr/
muzeji-u-hrvatskoj.
Manifestacija No muzeja odrava se na razini cijele RH kao i u PG-u te svake godine biljei sve
vei broj posjetitelja kao i muzeja, batinskih i kulturnih ustanova koje sudjeluju u manifestaciji. U
PG-u je u 2015. u ovoj manifestaciji sudjelovalo 25 muzeja, a ukupno je bilo ukljueno preko 200
institucija.
Istraivanje provedeno 2014. godine u PG-u o stavovima graana muzejskom i izlobenom
kulturnom ponudom ukazuje na preteito nezadovoljstvo u Gorskom kotaru (87%), na otocima i u
zaleu Rijeke dok je u Rijeci 29% zadovoljnih no i veliki broj onih koji ponudu ne mogu procjeniti
(57%). Posjeenost izlobi i muzeja meu anketiranima je vrlo slaba. Velika veina posjeti iste do
jednom godinje i rjee (72% prosjek regije).
!71

U Sloveniji postoje Javno financirani muzeji i nekoliko privatnih muzeja. Javno je financirano 12
nacionalnih i 35 regionalna muzeja. Privatni muzeji mogu takoer dobiti dravne potpore ukoliko su
navedeni u slubenom registru muzeja. Takoer, neki su muzeji financirani od drave, a neki
regionalno, od opina i//ili gradova. Najvie posjetitelja muzeji imaju od strane kolskih grupa.
kolske grupe meutim posjeuju galerije u manjoj mjeri. U nacionalnim muzejima, ugoavanje
razliitih dogaaja predstavlja drugi najvaniji izvor vlastitih sredstava, dok se u regionalnim
muzejima, prikupljaju sredstva i donacije da bi opstali. U galerijama, najvei izvor vlastitih sredstava
ostvaren je kroz rente i trgovine umjetnikim dobrima. Oko dvije treine muzeja ima muzejsku
trgovina, koja je obino u kombinaciji sa blagajnom za prodaju karata. Openito, muzejske trgovine
predstavljaju samo sporedni izvor vlastitih sredstava.
Neki od muzeja i galerija u Primorskoj
Kosovelov dom- centar ukljuuje dvije galerije. Jedna je Mala galerija Mira Kranjca, a druga je u
holu, trajna postava Polde Oblak. U dijelu hola se odravaju i razne druge izlobe.
Galerija Avgust ernigoj u Lipici sadri kolekciju od oko 1400 djela Avgusta ernigoja.
kratelj Homestead je etnoloki muzej koji ujedno predstavlja arhitektonsko i regionalno kulturno
nasljee. To je i mjesto gdje se je rodila prva slovenska filmska zvijezda Ida Kravanja (umjetniko
ime Ita Rina). Permanentna postava filmske zvijezde preuzeta je od strane Slovenskog kino muzejskog
odjela da bi kasnije, 2011. godine postao Muzej slovenskih filmskih glumaca. Ovaj je projekt bio
suportiran od strane Ministarstva kulture i opine Divaa, a renovacija je bila suportirana kroz
Norveki financijski mehanizam.
Regionalni muzej Kopar utemeljen je 1911. godine kao Gradski muzej povijesti i umjetnosti (Museo
Civico di Storia e d'Arte). Od 1954. nalazi se u plai Belgramoni Tacco sagraenoj na poetku 17.
stoljea. Muzej je odgovoran za pokretne kulturne batine primorske Slovenije. Na svojoj obljetnici u
2011. godini, muzej je otvorio novu stalnu izlobu Izmeu Serenissime, Napoleona i Habsburgovaca
te konstantno obogauje svoju kolekciju.
Muzej soli se nalazi na mjestu nekadanje solane u Seovlju. Zgradu i solane su obnovili Ured za
ouvanje kulturne batine, koja ima sjedite u Piranu. Zbirku izloenu u Muzeju soli je stvorio
Pomorski muzej Sergej Masera iz Pirana. Muzej je organiziran u sklopu obnovljene kue Caserma.
Predmeti, fotografije i tekstovi koji ine zbirku ilustriraju radni i ivotni okoli stvaratelja soli.
U obnovljenoj solani skupina radnika koristi tradicionalne metode i alate. Sistemska shema kako
funkcioniraju solane moe se vidjeti u prizemlju Muzeja te posjetitelji mogu saznati o razvoju soli u
!72
!
sjeveroistonom Jadranu. Bogato kulturno svjedoanstvo smjestilo je solane u Seovlju i Strunjanu na
razinu etnoloke, tehnike, povijesne i pejzane batine od iznimne vrijednosti na nacionalnoj razini.
Od 1990. godine, oba kompleksa su zatiene s opinskom uredbom. Godine 2001. Muzej izrade soli
je proglaen nacionalnim kulturnim spomenikom.
Parenzana muzej u Izoli prikazuje povijest i obiljeja nekadanje uskotrane eljeznike pruge
Parenzane, koja je poetkom prolog stoljea povezivala Trst sa Poreom, ukljuujui i Izolu.
Parenzana muzej otvoren je 2000. godine, a nalazi se u samom sreditu Izole. U muzeju se mogu
vidjeti fotografije i drugi dokumenti vezani uz prugu, unikatni eljeznike makete i velika karta
Parenzane. Osim povijesti pruge takoer se moe nauiti o tradicijama lokalnog stanovnitva i o
ljepotama Istre. Jedna od najbogatijih zbirki maketa vlakova je u vlasnitvu Josipa Mihelia, koja
opseno pokazuje i otkriva tajne Parenzane.
Gorika Museum je osnovan 1954 godine. To je regionalni muzej koji pokriva povijest Gorike regije.
Aktivnostima kojima se bavi su u podruju povijesti, arheologije, etnologije, povijest umjetnosti i
prirodnih znanosti. Takoer, domain je dijela restauracijske i konzervacijske
radionice
Villa
Bartolomei in Solkan.
Cerkno Muzej osnovao je Idrija Gradski muzej 1978. godine kao podrunica muzeja o narodno
oslobodilakoj borbi (NOB).
Kobariki muzej razvio se je od muzejske zbirke postavljene i sakupljene od strane mjetana. Godine
1995, u dogovoru s Ministarstvom kulture Republike Slovenije, osniva prenosi upravljanje
neprofitnoj tvrtki s ogranienom odgovornou za koja jo uvijek upravlja Muzejom. U 2011. godini,
Kobariki muzej je uvrten u slubeni registar slovenskih muzeja.
Najpopularniji promotivni dogaaj za muzeje je Ljetna no muzeja organizirana od strane Udruge
slovenskih muzeja.
7.5. Prodaja proizvoda i usluga kreativnih industrija

Prodaja kulturnih dobara nije jedna od posebno profitabilnih djelatnosti posebice ne za male subjekte.
Prodaja knjiga je doivjela pad posebice. Klasina, proitana i jeftina beletristika novinskih izdavaa
preplavila je kioske, benzinske crpke, supermarkete i trgovine mjeovitom robom. Trite je postalo
pretrpano knjigama. Kupci su prestali posjeivati knjiare i prodaja je drastino pala, a kao odgovor se
pojavilo izdavako i programsko svatarenje. Svaki se nakladnik poeo gurati u sve faze proizvodnog
procesa, od biranja i ureivanja naslova, tiskanja knjiga pa sve do prodaje u vlastitim knjiarama, to
!73
!
je, po nekima, klasian primjer sukoba interesa. Naime, svaki izdava e isticati vlastita izdanja u prvi
plan, a tua e gurati u kut, time se stvorila nelojalna konkurencija. O tome govori i neravnopravan
poloaj izdavaa u supermarketima gdje su neki najvei izdavai zakupili u trgovakim lancima
prostor s policama. Budui da mali i srednji izdavai nemaju taj novac, oni ne mogu, a i ne ele, svoje
knjige prodavati na policama supermarketa smatrajui takav tip prodaje knjiga poniavajuim za
izdavatvo. Mnoge knjiare kako bi osptale su proirile prodajni asortiman na papirnice i suvenirnice.
Pred nakladnicima stoje tri mogua modela izlaska iz krize: mogu se u potpunosti okrenuti dravi,
odustati od distribucije i raditi samo za otkup, zatim mogu postati dio veih i jaih tvrtki, ili tree da
knjige distribuiraju preko trgovakih putnika, hipermarketa ili klubova knjige.
Knjiare su najee neuspjene u prodaji zbog loe financijske pozicije te ulau razliite napore kako
bi privukli publiku organizirajui razliita dogaanja unutar knjiara.
Poneto se u meuvremenu popravio poloaj autora u diobi subvencijskog novca, te uvoenjem
sistema dravnog stipendiranja, kao i usmjeravanjem dijela izdavakih sredstava u nagrade. Ali,
budeti za samu knjigu sve su manji, pa su se poele zatvarati mnoge hrvatske knjiare, a kojih je do
jednog momenta bio rekordan broj oko 200, a zapoljavale su od tri do pet zaposlenih.
Prema podacima iz 2012. godine, u PG-u je bilo registrirano svega 11 trgovina na malo knjigama i
novinama Postojee trgovine su podrunice poduzea osnovanih u drugim upanijama. U Gradu Rijeci
djeluje sedam knjiara na devet prodajnih mjesta te dva antikvarijata.
Naklade knjiga, ne raunajui one na kioscima iji se opseg naslova do danas takoer smanjio
kreu se u okviru od po nekoliko stotina primjeraka. Generalno domaa knjievnost se prodaje loije u
odnosu na prevedenu. Kultura itanja i kupovanja knjiga openito je niska.
Prodaja knjiga putem internet je u stalnom rastu i velik dio prodaje odlazi na strane online servise tipa
Amazon iako jo nije dosegla prodaju kroz druge kanale.
Promet knjiga u Hrvatskoj u 2013. procjenjen je na oko 800 do 900 milijuna kuna godinje. U taj
iznos ukljueni su i udbenici, ali i prodaja raznih drugih proizvoda u knjiarama.
Od 2007. prihvaen je Sporazum o jedinstvenoj cijeni knjige u svrhu to bolje dostupnosti knjige
hrvatskoj javnosti, ureenja trita knjiga i knjinih izdanja kao i sprjeavanja nelojalne konkurencije
u prometu knjiga te stvaranja jedinstvenih trinih uvjeta za irenje prodajne mree. Jedinstvena cijena
knjige standardna je mjera regulacije trita knjiga u veini europskih zemalja, a iroj je publici
poznata po cijeni otisnutoj na zadnjoj strani korica koju prodava ne moe promijeniti u roku od
godine dana. Sporazum o jedinstvenoj cijeni knjige knjiare na cijelom podruju Hrvatske ini
!74
!
podjednako konkurentnima svim ostalim oblicima prodaje knjige, regulira prodaju na sajmovima
knjiga, potie transparentnost prodaje knjiga narodnim knjinicama, regulira rad i obveze klubova
itatelja te ukljuuje i potporu tih triju ministarstava nakladnicima. Sporazumom je predvieno da e
popusti na sajmovima moi biti do 20 posto, a u klupskoj prodaji do 10 posto.
Poetkom 2013. uveden je PDV na tiskane knjige u iznosu od 5% te na elektronske od 25% to je
dodatno pogoralo poziciju nakladnika. Poetkom 2014. uvedena je nova izmjena oporezivanja
tiskovina PDV-om po sljedeim stopama:
- po stopi od 5%: novine novinskog nakladnika koji ima statut medija, otisnute na papiru koje izlaze
dnevno; knjige strunog, znanstvenog, umjetnikog, kulturnog i obrazovnog sadraja, udbenike za
pedagoki odgoj i obrazovanje, za osnovnokolsko, srednjokolsko i visokokolsko obrazovanje;
znanstveni asopisi
- po stopi od 13%: novine i asopise novinskog nakladnika koji ima statut medija te novine i asopise
nakladnika za koje ne postoji obveza donoenja statuta medija, otisnute na papiru koji izlaze
periodino; asopisi za kulturu i umjetnost
- po stopi od 25%: sve ostale tiskovine; tiskovine koje u cijelosti ili veim dijelom sadre oglase ili
slue oglaavanju.
Prodaja glazbene produkcije uglavnom se vee za produkcijske kue (Croatia Records, Dallas
Records) te je broj trgovina takvom robom u RH u padu. U PG-u, prema podacima iz 2012., nije bila
registrirana niti jedna trgovina na malo glazbenim i videozapisima. One koje postoje podrunice su
trgovina registriranih u Zagrebu (opet uglavnom produkcijskih kua).
Zajedniko svima u maloprodaji umjetnikih dobara je problem malog trita te slabe promocije.
Promocija unutar RH i izvan je nedostatna, nerazvijena je uloga agenata te se umjetnici snalaze
samostalno.

Prodaja kulturnih proizvoda nije profitabilna, u najveoj mjeri zbog malog trita. Industrija
publiciranja nije dovoljno razvijena. Nakladnike kue, zbog financijskog aspekta, nalaze svoje
prodajne kanale pri emu firme koje se bave prodajom knjiga postaju kompetitori umjesto da budu
partneri. U Sloveniji trenutno ne postoji samostalni distributer knjiga. Dva najvea distributera knjiga
su u vlasnitvu nakladnika. Mladinska knjiga posjeduje najvei broj knjiara veinom u veim
gradovima kao i internetsku prodaju. Privatne trgovine, knjiare, su veim dijelom u nepovoljnoj
financijskoj situaciji zbog loe financijske situacije. Zbog takve situacije, Ministarstvo kulture je
odnedavno odluilo suportirati i private knjiare. Internetska prodaja knjiga je u porastu, meutim jo
!75
!
uvijek se veliki dio knjiga naruuje u inozemstvu. Popularna je takoer i prodaja rabljenih knjiga u
antikvarijatima ili putem interneta.
Neka od prodajnih mjesta knjiga su: Mladinska knjiga, Kopar; Dom knjige Koper; Libris Kopar, Patri
d.o.o. Seana; Grafika Soa Nova Gorica.
Aktivnosti koje promoviraju knjige su i festivali. Tako se u Kopru odrava festival knjiga Spirala
kojeg organizira Resor za kulturu studentske organizacije Univerze na Primorskem u suradnji sa
Sveuilinom knjiarom u Kavarno Kantina. Festival ukljuuje niz aktivnosti vezanih uz knjigu i
kulturu itanja.
Sa prodajom audio i video zapisa stanje je slino kao i sa prodajom knjiga. Nekoliko velikih izdavaa
igraju takoer i glavnu ulogu u distribuciji i prodaji. Dodatni negativni utjecaj na prodaju audio i video
zapisa su vee PDV nego to je to kod knjiga. Akteri u audio i video proizvodnji i prodaji nisu u
mogunosti investirati i promovirati muziare. U nekim sluajevima muziari publiciraju svoju
glazbu. Dodatni problem je i jo prisutno piratstvo. Osim toga, prodaj je prisutna takoer i u
knjiarama, supermarketima, drogerijama i sl. Generalno, prodaja audio i video zapisa je u opadanju.
Neka od rijetkih prodajnih mjesta nalaze se npr. u Seani (Signal) i Novoj Gorici (Yoso Damjan Simi
s.p.)
Maloprodaja drugih kulturnih dobara ima minoran znaaj na tritu umjetnikih dobara. Problem koji
se i tu javlja je malo trite ali i nedostatak promocije. Privatne galerije ipak osiguravaju promocije
umjetnika i prodaju. Privatnim galerijama nije mogue preivjeti samo na domaem tritu te s toga
djeluju i na meunarodnoj sceni.
7.6. Arhitektura
Arhitektura u Hrvatskoj ima dugu i bogatu tradiciju no trenutno se susree se s problem malog trita
te posebice pada graevinske industrije kako u RH tako i u PG-u.
Uspostavljanje vlastite drave, dolazak kapitalizma i promjena legislative dovela je do opeg
nesnalaenje na podruju arhitekture i prostornog planiranja. Konano se, nakon dvadesetak godina
izgradnje, dovrava Nacionalna i sveuilina knjinica (1995.), djelo skupine arhitekata pod
vodstvom Velimira Neidhardta, koja predstavlja zasad najvee ostvarenje suvremene arhitekture u
Hrvatskoj. Prvih godina 21. stoljea, intenziviranjem javnih natjeaja, a najvie uz pomo dravnog
programa Poticajna stanogradnja, nastaju uspjene realizacije u stambenoj izgradnji diljem zemlje.
!76
!
Dananje generacije arhitekata gaje duboki osjeaj kulturne odgovornosti te promatraju arhitekturu
kao aktivnost u irem kulturnom kontekstu.
U Hrvatskoj postoje dva fakulteta za arhitekturu - u Zagrebu i Splitu. Obrazovanje u ovom podruju
ima dugu tradiciju i moe se usporediti s drugim zemljama EU. Meutim, jo uvijek ima prostora za
poboljanja, osobito u pogledu interdisciplinarnosti i suradnji s drugim studijskim programima.
Takoer, treba unaprijediti razmjenu studenata te meunarodnu suradnju kako bi se osigurao priljev
svjeih ideja, internacionalizacija i jo vea kvaliteta studiranja.
Najvanije organizacije podrke u podruju arhitekture: Hrvatska komora arhitekata te Drutva
arhitekata, asopisi Arhitektura i urbanizam, Prostor i Oris.
Osim toga, tu je i Institut graevinarstva Hrvatske, Hrvatski muzej arhitekture, Kabinet za arhitekturu i
urbanizam pri Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti te razni portali koji prate zbivanja u
arhitekturi (www.arhitekti.hr, www.vizkultura.hr).
Koliina zakonskih akata za pojedino podruje djelovanja u razvijenim zemljama EU-a i u RH, ima
neprimjerene omjere te brojnost i opseg akata u RH predstavljaju zapreku efikasnom radu. Godine
2012. Vlada RH je donijela dokument Arhitektonske politike RH 2013.- 2020., Nacionalne smjernice
za vrsnou i kulturu graenja kao osnovni dokument djelovanja za koji manjka konkretna
implementacija.
Aktualan je i velik broj nagrada na podruju arhitekture i urbanizma:
Nagrade UHA-e dodjeljuju se svake godine od 1984.: nagradu "Viktor Kovai " za ivotno
djelo kao najvie priznanje za cjelokupan ivotni opus u svim domenama arhitektonskog
stvaralatva; nagradu " Viktor Kovai " za najuspjenije ostvarenje u svim podrujima
arhitektonskog stvaralatva za proteklu kalendarsku godinu; nagradu "Drago Gali" za
najuspjenije ostvarenje na podruju stambene arhitekture za proteklu kalendarsku godinu;
nagradu "Bernardo Bernardi" za najuspjenije ostvarenje na podruju oblikovanja i
unutranjeg ureenja za proteklu kalendarsku godinu; te nagradu "Neven egvi" za
publicistiki, kritiki, znanstveno-istraivaki i teorijski rad na podruju arhitekture.
Nagrade Zagrebakog salona arhitekture
Nagrada Vladimir Nazor za podruja arhitekture i urbanizma - dodjeljuje RH, a UHA alje
prijedloge
Nagrada Mies van de Rohe nagrada se dodjeljuje od 1988. godine, a od 2001. postala je
slubenom nagradom Europske unije za arhitekturu. Od 2010., HKA i UHA alju prijedloge
hrvatskih predstavnika za nagradu.
!77
U PG-u je 35 registriranih subjekata za arhitektonsku djelatnost od 484 u cijeloj RH. Ovim brojkama
treba dodati i dio poduzea koja su registrirana za graevinsku djelatnost no obavljaju i arhitektonsku
djelatnost. Broj zaposlenih u tim poduzeima na razini RH iznosio je u 2012. 1.068 dok je u PG-u
bilo 80 zaposlenih. Prihodi na razini PG-a iznosili su oko 16 milijuna kuna, a na razini RH oko 266
milijuna kuna.
PG ima potencijal da prednjai u ureenosti izgradnje okolia. Naime, Hrvatska komora arhitekata
na Okruglom stolu odranom povodom Dana hrvatske arhitekture u svibnju 2015. istie Grad Rijeku
istie se kao primjer visoku razinu osvijetenosti za vrijednosti izgraenog okolia.
U ovoj grani prevladavaju mikro poduzea te nema velikih arhitektonskih ureda, posebice ne u PG-u.
Unato injenici da postoje meunarodno priznata arhitektonska dostignua, prosjena kvaliteta
arhitektonskih projekata jo uvijek je niska. Prema istraivanju HURA-e provedenom 2013. godine,
opi dojam o radu arhitekata vrlo je pozitivan. Percepcija arhitekture u drutvu se mijenja na bolje,
meutim, promotivne aktivnosti su jo uvijek potrebne. Jaanje svijesti javnosti o vanosti kvalitete
arhitekture moe se postii kroz lanke i priloge u svakodnevnim popularnim medijima, s ciljem da
arhitekturu pribliile krajnjem potroau.

Arhitektura je kako kroz povijest tako i danas dinamina i kompleksna u cijeloj Sloveniji. Slovenska
arhitektura je doivjela preokret u 20-tom stoljeu. Najvei preokret dogodio se je 90-tih godina,
nakon osamostaljenja, kada se mijenjala struktura na tritu pojavom domaih i stranih investitora.
Tada se je nova generacija arhitekata uspjeno prilagodila trenutnim novonastalim uvjetima. U
podruju arhitekture dominiraju male firme dok se velike firme nisu uspjele razviti.Najznaajnije i
najvie aktivnost dogaalo se je u glavnom gradu u kojem se nalazi i fakultet arhitekture.
U pokrajni Primorskoj nema fakulteta arhitekture, no aktivnosti vezane uz arhitekturu su utemeljene.
Jedna od njih je i konferencija Piranski dani arhitekture koji se odravaju svake godine od 1983
godine. Njezin je cilj procijeniti trenutne trendove u arhitekturi i predstaviti najnaprednije i inovativne
ideje arhitektonske i prostorne proizvodnje. Dogaaj se odrava u Tartini kazalitu, a ve tradicionalno
u pratnji Meunarodne arhitektonske izlobe suvremenih radova srednjoeuropskih arhitekata.
U Novoj Gorici se odravaju radionice za odrasle i djecu u podruju prostornog planiranja i
arhitekture generalno. Radionice su organizirane od strane Vijea za arhitekturu i prostorno planiranje.
!78
!
Slovenska udruga urbanistikog i prostornog planiranja, volonterska i neprofitna organizacija koja
djeluje u cijeloj zemlji sa ciljem razvoja i razmjenu mogunosti, strunih informacija i razvoj
profesionalnih standarda.
Drutvo arhitekata je organizirao u jesen 2014 tjedan arhitekture u Novoj Gorici koji ukljuuje
arhitekturu i prostor. Tema je bila obnova drutva - urbana obnova - obnova zgrada. U cijeloj
Primorskoj su se odvila 42 razliita dogaanja.
Drutvo Pomorskih arhitekata, DPA, osnovano je 1981. godine kao dobrovoljna, strukovna udruga
arhitekata i studenata arhitekture. DPA djeluje u opinama Ajdovina, Bovec, Brdo, Divaa Hrpelje Kozina, Kanal ob Soi,, u Kobarid, Opina Komen Nove Gorice, Miren - Kostanjevica, Rene Vogrsko, empeter - Vrtojba, Seana, Tolmina i Vipava. Cilj DPA je promicati, podravati i razvijati
sve aktivnosti koje se bave problemima arhitekture, krajobraznog planiranja i zatitu okolia.
7.7. Industrija dizajna

Dizajn danas egzistira i kao umjetnika i kao industrijska disciplina koja se bavi komponiranjem
likovnih elemenata na plohi ili u prostoru te slui kao komunikacijsko sredstvo ili kao proizvod.
Dizajn se moe definirati i kao stvaralaki proces iji je konani rezultat dizajnerski oblikovani
proizvod. Njegova je svrha realizacija ideje koja se bavi rjeavanjem odreenih pitanja: funkcionalnih,
tehnolokih, komunikacijskih i estetskih, ponajprije zbog zahtjeva javnog sektora za kvalitetnim,
dizajniranim proizvodima koji imaju jak utjecaj na razvoj domae proizvodnje.
U Hrvatskoj manjka njegovanja vizualne kulture, vizualnog obrazovanja, pa tako i dizajna kao
elementa koji objedinjuje vizualne kvalitete s funkcionalnou svakodnevnih proizvoda. Ipak,
primjetno je da se u proteklim godinama stanje mijenja nabolje, i to preteno zaslugama pojedinaca i
rijetkih organizacija koji sustavno nastoje, uz razliite oblike promicanja suvremenog dizajna, stvoriti
nove inicijative i manifestacije, proiriti uvjete i mogunosti za realizaciju pojedinih projekata te
pronai alternativne naine djelovanja u tekim i kriznim gospodarsko-ekonomskim uvjetima. S druge
se strane, meutim, opa svijest o vanosti vizualne kulture i vizualnog opismenjavanja na razliite
naine i dan danas zanemariju. Na tu injenicu ukazuje i izuzetno mali broj sati u koli namijenjen
dizajnu.
Za razliku od razvijenih zemalja EU-a, koje u nacionalnom obrazovnom programu od samog poetka
kolovanja povezuju dizajn sa znanou, tehnologijom i obrtnitvom, u hrvatskom kolstvu se vee
!79
!
iskljuivo za umjetnika podruja. Unato injenici da vidom primamo vie od 70% informacija i
svjesnosti da ivimo u vremenu gdje prevlast imaju vizualni mediji i komunikacija, likovna kultura
ini samo 4% kolske satnice. Odnosno, u Hrvatskoj je likovna/vizualna kultura tijekom osnovnog
kolovanja, zastupljena s tek jednim satom tjedno ili 280 sati godinje, dok se satnica u veini zemalja
EU kree izmeu 2 do 4 sata tjedno, (s naglaskom na vedsku koja provodi 1680 sati godinje).
S obzirom na potrebe modernog svjetskog i nacionalnog trita, Hrvatska je poput razvijenih
europskih zemalja prepoznala vanost prilagoavanja sustava strukovnog odgoja i obrazovanja u cilju
razvoja zemlje. Stoga je u Strategiji razvoja strukovnog obrazovanja 2008. godine zakljuila da je
strukovno obrazovanje potrebno modernizirati kako bi postalo manje specijalizirano, a vie
prilagodljivo potrebama polaznika i trita rada.
Kako je u svim ekonomski razvijenim drutvima ve dugi niz desetljea uobiajena praksa vezati
dizajn uz industriju, tehnologiju i znanost (pored umjetnosti) neupitno je da bi postojanje fakultativnog
predmeta o dizajnu i vizualnoj kulturi u srednjim strukovnim kolama uinio velik korak prema
integraciji dizajna kao zanimanja u proizvodni sektor RH, a u skladu sa suvremenim europskim
trendovima. Imamo li na umu da je Europska unija odredila upravo dizajn i inovaciju kao jedne od
svojih temeljnih stratekih odrednica za razdoblje do 2020. godine, implementacija dizajna i vizualne
kulture u srednjokolske strukovne kurikulume bila bi vrlo konkretan pozitivan pomak u smjeru
prihvaanja europskih smjernica razvoja.
Veina Hrvata jo uvijek nije navikla kupovati dizajnerske proizvode. Situacija je takva da su kuni
budeti ogranieni u velikom broju sluajeva, ali oni koji si mogu prititi dizajnerske komade, rado
kupe neto s hrvatskim potpisom. Prema istraivanju HURA-e provedenom 2013. godine, opi dojam
o radu dizajnera interijera vrlo je pozitivan.
Ostali probemi dizajna koji se u strunim krugovima navode su: problema investiranja u financijski
zahtjevnije projekte, zakrljalosti industrije te malog i nerazvijenog trita, kao i izostanak teorijske i
kritike misli na podruju dizajna. Kako su poduzea izala iz konteksta gdje dizajn nije bio
relevantan, i dalje esto prevladava miljenje u tvrtki je i dalje da dizajn usluge (industrijski dizajn i
drugo) prisutan samo dodatni troak, a ne investicija. Rezanje trokova i proizvodnje orijentacije dalje
prevladava. Nadalje, malo je tvrtki koje su u stanju izii iz anonimnosti i stvoriti prepoznatljive
trgovake marke, a prisutan je i problem zatite autorskih prava.
Vanije institucije za dizajn: Studij dizajna, osnovan 1989. pri Arhitektonskom fakultetu, jedan je od
najmlaih studijskih programa na Sveuilitu u Zagrebu, Odsjek za dizajn vizualnih komunikacija na
Umjetnikoj akademiji u Splitu od 1997. godine, Hrvatsko drutvo dizajnera HDD koje ima
organizacijsku i promotorsku ulogu kao i to obavlja arhivske djelatnosti. U sklopu Hrvatske
gospodarske komore osnovan je Centar za dizajn radi uspostavljanja pozitivne interakcije
!80
!
gospodarskih subjekata i dizajnera poticanjem i unapreivanjem njihove trajne suradnje. PG je u
podruju obrazovanja u dizajnu u zaostatku. Na Akademiji primjenjenih umjetnosti u Rijeci ne postoji
zaseban studij dizajna ve je ta problematika uklopljena u pojedine predmete kao i na Graevinskom
fakultetu. Od srednjih kola, dizaj je prisutan u koli za grafikog tehniara, a premalo zastupljen u
Graevinsko tehnikoj koli.
Znaajna manifestacija na podruju dizajna je Dan D gdje se predstavljaju dizajneri s radovim
razliitih podruja, naruene i samoinicirane projekte iz regije. Nagrade i priznanja HDD-a dodjeljuju
u sedam profesionalnih i jednako toliko studentskih kategorija: Dizajn vizualnih komunikacija,
Produkt/industrijski dizajn, Dizajn elektronskih/interaktivnih medija, Dizajn ambalae, Dizajn postava
izlobi, signalizacija i prostorna grafika te Koncept i Modni /odjevni dizajn.
Poduzea koja djeluju u ovom sektoru uglavnom su male ili mikro veliine. U PG-u je 2012. godine
bilo 40 registriranih subjekata za specijalnu dizajnersku djelatnost s 47 zaposlenih dok ih je u RH
ukupno 503 s 619 zaposlenih.
U Hrvatskoj je prisutno kritina masa dobrog dizajna. Hrvatska dizajnerska scena je u razdoblju od
posljednjih 15 godina do danas znaajno sazrela, kvalitativno i brojano viestruko narasla te
generacijski je konstantno mlada i svjea. Produkcija u podruju vizualnih komunikacija i dalje je
brojano superiorna u odnosu na ostale te je kvalitativno najstabilnija. No u porasloj trinoj ponudi
domaeg dizajna ima puno manje kvalitetnog dizajna upitne uporabne vrijednosti. Produk dizajn je
takoer sve vie prisutan kao posljedica suradnje dizajnera s nekoliko hrvatskih proizvoaa
namjetaja (npr. Kvadra d.o.o. i Era d.o.o.) te s veim investitorima (npr. na gradnji i ureenju dizjan
hotela Lone u Rovinju). Grafiki dizajn posljednih par godine nailazi na vidna ogranienja zbog
nedostatka financijskih sredstava najveih naruitelje (jedinica lokalne uprave i samouprave te
drave).
Na podruju dizajna, vidan je izostanak dravnih potpora te nepostojanje Nacionalne strategije
dizajna. Sami odnosi izmeu proizvoaa, dizajnera, distributera i potroaa su dramatino izmijenjeni
na globalnoj razini i takva situacija trai osmiljavanje novih sustava, novih hijerarhija i odnosa. Istie
se potreba za jaanjem kolektivne svijesti o utjecaju dizajna na iri drutveni kontekst, a ne samo kao
sastavnog dijela korporativnog i oglaivakog sustava.
U poticajima za poduzetnitvo Grada Rijeke, subvencionira se troak industrijskog dizajna no iznos te
potpore je mali obzirom na ukupan troak.
Pored toga, institucije od vanosti za dizajn ne djeluju kooridinirano, obzirom na nedostatak
zajednike strategije. Prisutan je i problem nedostatka upravljakih znanja u podruju dizajna kao i
nedostatak prisutnosti dizajna u drugim obrazovnim institucijama za koje je dizajn nuan npr. u
podruju inenjerstva i strojarstva. Recentnu produkciju u podruju produkt dizajna obiljeila je i
!81
!
tendencija razvoja vlastitih brendova, pokretanja vlastite proizvodnje u malim serijama, suradnje s
obrtnicima i pronalaenja alternativnih naina distribucije na internacionalno trite.
Umreenost je omoguila nove kanale diseminacije, distribucije, a posljednjih nekoliko godina i
financiranje vlastitih projekata putem, primjerice, crowdfundinga. Drutvene mree i servisi za
samopromociju pomogli su dizajnerima da razmjerno lako postignu vidljivost.

Podruje dizajna ima tradiciju u cijeloj Sloveniji, no kvaliteta je doivjela degradaciju zbog promjene
na tritu i u tehnologijama u nedavnoj prolosti. Na degradaciju industrijskog dizajna u Sloveniji
imalo je utjecaj nekompetitivnost firmi na zapadnom tritu. Najee su firme bile kooperanti u
multinacionalnim projektima gdje nisu valorizirali kreativnost i intelektualno vlasnitvo.
Nedavno su na nivou drave kreirane mjere koje podravaju dizajn te je zamijeen razvoj u tom
podruju. U industriji dizajna jo uvijek je trend da klijent naruuje, a ne da se proizvodi i usluge
ponude na trite.
Prema statistikim podacima grana dizajna je visoko na ljestvici po broju osoba koje zapoljavanja. U
industriji dizajna (prema klasifikaciji dizajn je dio djelatnosti M74 100 dizajn, aranerstvo,
dekoraterstvo) je u 2009. godini djelovala 415 tvrtki, to predstavlja 3,5% svih poduzea u KKI (ZK2)
i 0, 3% svih poduzea. Od svih tvrtki, neto manje od polovice inile su tvrtke(46%), a vie od
polovice bili su poduzetnici (54%). Prema podacima iz 2012. godine, u djelatnosti M74 100
registrirano je bilo 880 tvrtki. Prosjeni BDV za dizajnerske tvrtke znatno je ispod prosjeka u odnosu
na ostale grane gospodarstva. Razlog tome je veliki broj malih dizajnerskih tvrtki. Prema podacima iz
2008, najvei udio zaposlenih i samozaposlenih u razliitim dizajna profesijama ima grafiki dizajn
(59%), iza ega je industrijski dizajn (14%) a najmanje ima u profesiji dekoratera.
Kako institucije i firme nisu dovoljno strateki povezane, dogaa se da akter djeluje nezavisno, a
djelatnost nije prepoznate kao factor koji utjee na ekonomski razvoj. Na taj nain utjee se i na
ponudu trita. Dizajn je jo uvijek vie percipiran kao umjetnost nego kao ekonomski imbenik.
Jedno od kljunih imbenika za razvoj dizajna je i heterogenost koja je je prisutna u dizajnu u pogledu
kvalitete i edukacije dizajnera ali i u smislu razumijevanja sutine njihovog rada i suradnje s
klijentima. Dio dizajnera je vrlo ekonomski orijentiran i njihov rada usko je povezan s ekonomskim
aspektom dok postoji druga skupina dizajnera koji vie naglaava umjetniku vrijednost njegova rada i
slobodu stvaralatva. Prema tome i ponuda je heterogena. Prema dizajnerima, vrlo je malo korisnika
koji razumiju vanost stvaranja i uspjenu primjenjuju prema njihovim potrebama.
!82
!
Institucije koje podupiru razvoj dizajna su npr. Drutvo dizajnera Slovenije. Drutvo okuplja vrhunske
dizajnere iz sfere dizajna i kreativnosti. Temeljni ciljevi po naelima drutva su promicanje struke,
organiziranje retrospektivne izlobe i drugih javnih prezentacija lanova drutva te stvaranje veza
izmeu korisnika i klijenata. Dizajneri su u Drutvu podijeljeni u nekoliko sekcija: vizualne
komunikacije, industrijski dizajn, unikatni dizajn, scenografija i kostimografija. lanovi Drutva
upoznati su i posjeuju razliita natjecanja, izlobe i festivale.
Muzej arhitekture i dizajna je jo jedna od potpornih institucija koja podrava interese dizajnerske
struke i glavna je muzejska institucija koja djeluje u podruju dizajna (www.aml.si). MAO posjeduje
zbirku industrijskog dizajna gdje je uglavnom zastupljen slovenski dizajn. Takoer, muzej je jedina
ustanova koja posjeduje kolekciju vizualnih komunikacija. Muzej je organizator bijenala industrijskog
dizajna (BIO), meunarodnog dizajna izlobe, koja se odrava od 1964. godine. Izmeu bijenalima,
muzej se bavi organiziranjem dizajnerskih dogaanja, predavanja, radionica i izlobi, ali vri
promociju slovenskog dizajna, surauje s meunarodnim projektnih organizacija
Za potporu dizajnu osnovana je i zaklada Brumen s ciljem stvaranja programa aktivnosti koje bi
trebale doprinijeti poboljanju kvalitete vizualnih komunikacija u slovenskom prostoru i njihovu
promociju u inozemstvu. Najvaniji dogaaj zaklade predstavlja Biennale vizualnih komunikacija.
Biennale predstavlja tematski specijaliziran i tehniki prihvatljiv pregled podruja vizualnih
komunikacija u Sloveniji.
Zavod BIG se smatra najveim slovenskim centrom za promociju, studij i kritiku kreativnih industrija,
a aktivan je i u irem podruju jugoistone Europe. Zavod predstavlja inovacije u podruju arhitekture,
industrijskog dizajna i mode u Sloveniji. Izdava je magazina Hie i organizator je Mjeseca dizajna,
gdje profesionalcima i javnosti predstavljaju dostignua slovenskog dizajna, najbolji dizajneri i tvrtke
s najzanimljivijim i inovativnih dizajnerskih strategija. Dogaaj ukljuuje konferenciju, predavanja
uglednih dizajnera iz cijelog svijeta te niz popratnih dogaanja u gradu.
Budui da se u nekim sluajevima aktivnosti i uloge potpornih institucija poklapaju javlja se
nedostatak efektivnosti ili pak nije jasno definirana pa tako ni provedena jasna misija i ciljevi pojedine
ustanove.
Postoji nekoliko edukacijskih ustanova u Sloveniji, a jedna od njih je i u pokrajni Primorska, via
kola materijala, dizajna i fotografije u Seani, Univerza na Pimorskem. Osnovana je poetkom 2008.
godine. Studij je organiziran u dvije godine.Obrazovni proces temelji se na strunjai teorijska znanja i
zanatskih vjetina, tako da trening je organiziran u obliku predavanja, seminara i laboratorijske vjebe.
Osim toga, u svakom od studija provedena u 10 tjedana praktine nastave. Od ukupnog broja
studenata koji pohaaju studij dizajna ili povezan s dizajnom, tek 2% studenata odabire viu kolu u
Seani. Pretpostavlja se da je to kratkog vremena postojanja.
!83
!
Prema rezultatima provedenih anketa, pruatelji dizajnerskih usluga u veini se slau da je kvaliteta
slovenskih dizajnera moe relativno usporediti s meunarodnom. Firme koje pak koriste dizajnerske
usluge u veem dijelu smatraju da su usluge uvjetovale poveanje rentabilnosti, rast trinog udjela i
rast prihoda.
7.8. Trite oglaavanja

Trite oglaavanja u RH je aktivno i dinamino. Na tritu oglaavanja, prisutna je koncentracija
poduzea. Naime, posljednjih godina, etiri najvee agencije preuzimaju sve vei dio trita te unato
svojoj kvaliteti i inovativnosti, nove agencije teko ulaze na trite zbog ve uspostavljenih
partnerskih odnosa.
Ovaj segment je vrlo multidisciplinaran te obuhvaa razliita zanimanja od ekonomista, tekstopisaca
do grafikih strunjaka i dizajnera. Stoga se uz institucije navedene za obrazovanje psihologa,
kulturologa, knjievnika, dizajnera i grafiara znaajni i Ekonomski fakulteti na kojima se dobiva
specijalistiko znanje u marketingu i oglaavanju. U PG-u se obrazovanje u marketingu dobiva na
Ekonomskom fakultetu Sveuilita kao i na Veleuilitu. Najvea Katedra za marketing u RH nalazi se
na Ekonomskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu. Na tritu je prisutno i niz privatnih kola koje nude
teaje marketinga i posebnih oblika marketinga kao to je internetski marketing.
Znaajne strukovne organizacije i udruge u sektoru oglaavanja: HURA - Hrvatsko udruenje drutava
za trino komuniciranje u svom sastavu okuplja drutva za trino komuniciranje s ciljem
uspostavljanja i unaprjeenja profesionalnih i etikih standarda i principa korektne trine utakmice,
edukacija i organizacije strukovnih festivala. Trenutno broji 28 lanica i zastupa preko polovine
ukupnih marketinkih budeta u Hrvatskoj. HURA je lanica EACA-e (European Association of
Communications Agencies). ABC Hrvatska (Audit Bureaux of Circulation), Agencija za elektronike
medije, Hrvatska udruga za odnose s javnou (HUOJ). Uz HURA-u, znaajna je i neprofitna
organizacija za interaktivni marketing - IAB Croatia.
Manifestacije od znaaja u oglaavanju su: Media Weekend Festival, Dani dizajna, Outdoor Kkzent,
Sudnji dan. Meu domaim strukovnim natjecanjima, vani su IdejeX za nagradu X i MIXX koja
nagrauju najbolje radove u kreativnom oglaavanju u tradicionalnim tj. digitalnim medijima, te
nagradu Effie koja vrednuje uinkovitost marketinkih komunikacija. Osim ovih natjecanja u
organizaciji HURA-e, neizostavne nagrade Outward dodjeljuju se za najbolji dizajn velikih plakata,
ordenima Sudnjeg dana nagrauju se pojedinci od strane nezavisnog irija, te ADCC-ovom nagradom
najbolji radovi u dizajnu, oglaavanju i trinim komunikacijama.
!84
!
Prema podacima HURA-e, potronja na razliite oblike oglaavanja u 2013. iznosila je oko 1,4
milijardi HRK. Od toga je najvei iznos utroen na TV oglaavanje (625 mil. HRK) to je oko 50%
ukupne potronje, nakon ega slijede tisak (330 mil.), vanjsko oglaavanje (130 mil.), radio (125 mil.)
te internet (107 mil.)
Kao posljedica krize na tritu, smanjilo se ulaganje u oglaavanje. U periodu od 2008. do 2013.
ukupni promet oglaavanja smanjio se za skoro 40% (s 5,8 na 3,7 milijardi HRK), a prihodi poduzea
smanjili su se s 2,2 milijardi na 1,4 milijarde.
Prema podacima za 2013. trend smanjenja ulaganja u oglaavanje nastavio se no isti je i ublaen te je
ukupan utroeni volumen na zakup oglasnog prostora u medijima u 2013. godini manji za 7% u
odnosu na 2012. godinu. Zakup medijskog prostora na televizijama imao je neznatni pad u odnosu na
2012. Manji pad je zabiljeen i u vanjskom oglaavanju gdje je volumen manji za 5 mil. HRK u
odnosu na prethodnu godinu. Najvei pad dogodio se u radijskom oglaavanju te iznosi 23%, dok je u
tisku zabiljeen pad od 14%. Dio budeta za zakup medija je iz tiska prebaen u internet oglaavanje,
to je povezano s promjenama u konzumaciji tih medija. U 2013. i dalje je nastavljen rast ulaganja u
oglaavanje na internetu koje je zabiljeilo rast od ak 19% u odnosu na 2012. Od utroenih 107 mil.
HRK najvei dio investicija uloen je u display oglase, search i social medije. U 2013. najvei rast
ulaganja u zakup medijskog prostora ostvaren je sektoru trgovine, dok je znaajan pad zabiljeen kod
robe iroke potronje, hrane i automobilske industrije.
Trite oglaavanja poprilino je regulirano obzirom na veliinu trita propisano je ogranienje
vremena oglaavanja na nacionalnim televizijama kao i za komercijalne televizije te se to prati od
strane regulatorne agencije HAKOM.
HURA je 2013. provela istraivanje o percepciji oglaivakih agencija te je utvreno kako se oglasi
openito pozitivno percipiraju, budui da svojim informacijama svakako pomau pri odabiru
proizvoda, no i prevladavajue miljenje kako se oglasima ne moe vjerovati. Tipinim zaposlenikom
marketinke agencije doivljava se mukarac ili ena, dobi od 20 do 40 godina, visoko obrazovan,
kreativan, struan i dobro plaen. Rad u agenciji smatra se poslom koji omoguava razvoj karijere i
osobni struni razvoj. No ujedno je i stresan, kompliciran i teak posao koji iziskuje prekovremeni rad.
Istovremen, preko 50% anketiranih, posao u oglaivakoj agenciji ne smatraju suvie poeljnim no
veina bi ga preporuila svojim blinjima.
HURA je 2013. takoer provela je istraivanje meu oglaivaima na temu suradnje klijenata i
agencija koje je pokazalo da veina oglaivaa svoje oglaivake agencije percipira kao znaajne
partnere u razvoju vlastitog poslovanja. Istima je najvanija kvaliteta rada agencije, razumijevanje
klijenta i njegovog trita te kvaliteta kreativnog rjeenja. Kao najvanije karakteristike agencije,
oglaivai su u najveem broju istaknuli kvalitetu predloenih strategija te znanje i posveenost
!85
!
agencijskog tima. Istraivanje je takoer pokazalo da su oglaivai su uglavnom zadovoljni svojim
partnerima agencijama.
U 2012. godini su u PG-u bile registrirane 72 agencije za promidbu i reklamu sa 89 zaposlenih od
1.181 subjekata s 3.377 zaposlenih u cijeloj RH to ukazuje na prisutnost velikog broja malih agencija
u PG-u.

Devedesetih godina trite oglaavanja je poelo rasti, a uoena je degradacija u profesionalnosti i
vrijednostima. Iako do danas broj agencija za oglaavanje konstantno raste, vee agencije preuzimaju
sve vie klijenata.
Neke tvrtke koje koriste usluge oglaavanja razumiju koliko je oglaavanje bitno.za poslovanje tvrtke
dok neke tvrtke zamjenjuju marketing s oglaavanjem ili prodajom. Zbog nedostatka sinergije izmeu
strategije promoviranja i marketinke strategije, oglaavanje gubi na znaaju. Javni sektor koji je jo
manje prepoznao znaaj promocije i marketinga, zadnjih godina uvia da se i taj sektor nalazi na
otvorenom tritu. Privatni sektor takoer malo ulae u marketinke usluge zbog financijskih razloga,
odnosno tednje.
U dananje vrijeme Slovenija ima dobro razvijene promotivne usluge dok su marketinke usluge
manje razvijene, odnosno tek su u razvoju. Marketinki segmenti kao to su prodaja i upravljanje su
prisutniji na tritu. Opskrba I promocija usluga je dobro razvijena. Ijako je doba krize utjecalo na
marketing i oglaavanje no vide se naznake poboljanja i u tom segment.
S obzirom na vrstu medija koji se koriste u oglaavanju, najvee prihoda stvara TV. Internet
oglaavanje naglo je raslo, no nakon vrhunca rasta u 2008. godini vei porast vie nije zabiljeen. U
zadnjih godina u porastu je vanjsko oglaavanje, a s time razvoj kvalitete i inovativnosti u kreiranju
oglasa. Oglaavanje preko press media konstantno opada. Najveim dijelom zbog gubitka kredibiliteta
najveih dnevnih novina.
Edukaciju u podruju oglaavanja odnosno marketing nema na Sveuilitu Primorska niti na
Sveuilitu Nova Gorica, no studenti mogu dobiti znanja u podruju oglaavanja unutar nekih drugih
studijskih programa kao to su komunikacija i media, u koli inovativnih iskustava, menadment ili
humanistiki program na Sveuilitu Primorska ili na Poslovno-tehnikom fakultetu na Sveuilitu u
Novoj Gorici.
Institucije, kao to je Slovenska oglaevalska zbornica, odgovorna je za provedbu, vanost, uloge i
prednosti marketinke komunikacije. Cilj joj je izvrenje etikih standarda u oglaavanju, irenje
!86
!
znanja i dobre prakse u podruju oglaavanja i komunikacije, informiranje lanova i javnosti o
trendovima i pravnim okvirima marketinke komunikacije unutar slovenskog i europskog
zakonodavstva, povezivanje aktera u podruju trinog komuniciranja, skrb za ulogu i korist trnoga
komuniciranja.
Drutvo za marketing Slovenije je odgovorno za brigu o pozicioniranju i razvoju marketinga kao
struke i znanosti u irem drutvenom i gospodarskom podruju u Sloveniji. Drutvo skrbi za prijenos
znanja, najbolje prakse i inovativnih aktivnosti na svim podrujima marketinga. Aktivnosti udruge
stvaraju integrirane, marketinki orijentirane tvrtke ali i aktivne pojedince koji su odgovorni za razvoj
i ugled profesije. Udruga je i mjesto za otvorenu komunikaciju i integraciju svih onih koji su u dodiru
s marketingom u svakodnevnom radu, studiju ili ivotu.
Najvei broj registriranih firmi za marketing, oglaavanje i/ili trnu komunikaciju nalazi se u Kopru i
Novoj Gorici, a prisutne su u svim opinama pokrajne primorska.
7.9. Software i industrija igara

Software
(SW) i industrija igara najmlaa su pripadnica kreativnih industrija. Osim u velikom
komercijalnom potencijalu, njihov je znaaj u povezivanju ostalih industrija, multidisciplinarnosti i

meusektorskom djelovanju. S time da ju karakterizira nov nain proizvodnje, prodaje i komunikacije.
Preostale grane kreativnih industrija mogu imati koristi od suradnje s ovom granom.
Video igre su postale kulturoloki fenomen 21. stoljea, u zadnjih 15 godina sve su vie prihvaene
kao oblik zabave te neizbjena svakodnevica razliitih dobnih skupina. Njihovo prihvaanje povezano
je uz opu internetizaciju.
Ovo je jedna od bre rastuih ICT grana u svijetu koja je po popularnosti i zaradi ve premaila
hollywoodsku filmsku industriju te se procjenjuje da je 2014. godine u svijetu zaraditi 100 milijardi
amerikih dolara ili 82 milijarde dolara vie nego filmska industrija.
Hrvatska i njeno trite iako malo u odnosu na neke druge zemlje ima razvijenu industriju raunalnih i
mobilnih video igara kojoj slijedi ekspanzija. U RH postoji ve nekoliko uspjenih proizvoaa video
igrica koji su stopostotni izvoznici. U 2014. bio je u planu izlaz najmanje 15 raunalnih igara s ciljem
prodaje u cijelom svijetu, Ova industrija je prilika i za mnoge nezaposlene jer za poetak bavljenja
time ne treba puno novca nego tek stol i raunalo. Prodaja raunalnih igara usmjerena je na svjetsko
trite te je 99% trenutne proizvodnje igara u RH usmjereno na izvoz.
!87
!
Ova industrija ukazuje priliku za zadravanje kolovanog kadra elektrotehnike u Hrvatskoj kao i za
privlaenje kadrova iz drugih zemalja. U PG-u su programeri prije svega angairani u firmama na
razvoju standardnih rjeenja uglavnom za poslovne sustave. Plae programera u PG-u u naelu su
nie no plae za isti posao u Zagrebu stoga se mnogi programeri odluuju za posao u Zagrebu, a oni
najvalitetniji odlaze i van Hrvatske. Prema nekim procjenama, u Europskoj uniji e do kraja 2015.
godine nedostajati 900 tisua strunjaka iz podruja informatikih tehnologija Profili zaposlenika u
SW kompanijama su programeri te grafiari.
Obrazovanje ovog kadra mogue je u Zagrebu na Fakultetu elektro-tehnike dok u Rijeci postoji studij
elektrotehnike na Tehnikom fakultetu Sveuilita te na Veleuilitu kao i srednja kola za
elektrotehniku i raunalstvo. Preostali dio PG-a uskraen je za takvo obrazovanje. U Zagrebu je
otvorena i prva hrvatska kola za dizajn igrica Machina s 220 polaznika. Znaajnu ulogu u edukaciji
imaju i asopisi Vidi i Bug kao i razni forumi namjenjeni problematici video igara.
Od ostalih
organizacija znaajan je Hrvatski savez informatiara, Hrvatsko drutvo za promicanje informatikog

obrazovanja te ostale Udruge informatiara. U PG-u djeluje Udruga darovitih informatiara Rijeka.
U oujku 2014., na zagrebakom Fakultetu elektronike i raunarstva (FER) te u organizaciji IT
asopisa Vidi, odran je Prvi Game Developer Forum. U Rijeci se od 2009. Organizira natjecanje
WhoHack hackatoon koji je 2014. za temu imao video igre.
Tijekom 2014., osnovan je Klaster hrvatskih proizvoaa raunalnih igara koji okuplja desetak
poduzea iz Hrvatske kao i Grupacija za raunalne igre. Predsjednik klastera je suvlasnik poduzea
Kid d.o.o osnovanog u Rijeci.
S ciljem ispunjenja ciljeva strategije Europa 2020, Rijeka e biti sredite prvog ICT centra
kompetencija u Hrvatskoj - centra za pametne gradove. Centar kompetencija za pametne gradove
(CEKOM) provoditi e istraivake projekte i razvijati kompetencije u podrujima primjene pametnih
tehnologija u pametnim gradovima. Ovi projekti predstavit e dodatnu priliku za zapoljavanje
informatiara te za procvat ove industrije u PG-u.
U PG-u nije registriran niti jedan subjekt za izdavanje raunalnih igara dok su u RH registrirana dva
no mnogi subjekti koji se bave ovim podrujem registrirani su za djelatnost programiranja te je teko
iz te djelatnosti izdvojiti one koji se raunalnim igrama i bave. Na podruju PG-a, Rijeke, dvije su
kompanije profilirale u razvoju igrica Kid d.o.o. te Kreativni odjel d.o.o.. Osim takvih sluajeva,
izrada igara uestala je na pojedinanoj i projektnoj bazi to ne omoguava odrivost.
Osnovni problem izgradnje veeg broja poduzea koja bi se bavila video igricama je nedostatno
financiranje dugoronijih projekata. Najvei problem postojeih subjekata je plasiranje proizvoda na
trite
!88
!
Openito je trite potranje softvera u Hrvatskoj vrlo malo. Jo jedan problem predstavlja i visoka
stopa koritenja ilegalnog SW koja je jo uvijek vrlo visoka iako se polako smanjuje. Trite ponude
SW je veliko te su na tritu prisutne i multinacionalne kompanije.

Softverska industrija je jedna od bitnijih industrija jer je ukljuena u vie disciplina i sektora to znai
da sve kreativne industrije mogu napredovati ako ukljue softversku industriju u poslovanje. Bez
obzira na sveprisutnost i potrebu za softverima, firme u Sloveniji se sporo odluuju za nove ili
inovativne softvere u svrhu poveanja konkurentnosti. No, Slovensko trite je malo, a pored toga
okrenuto je i kupovanju stranih softvera.
Institucije poput ICT udruge i tehnoloka mrea ICT razvijaju i jaaju know-how i alate koji
omoguuju uinkovite usluge vezane uz prijenos tehnologije, inovacija, upravljanje intelektualnim
vlasnitvom i zatitu, pripremu i realizaciju zajednikog istraivanja i razvoja, trine penetracije,
promicanje tehnologije i vjetine, kao i pronalaenje novih partnera (dobavljaa, kooperanata,
kupaca).
Institut Joef Stefan Institute znanstvena je institucija koja provodi znanstvena istraivanja i u
podruju ICT na odjelu za elektroniku i informatike tehnologije. Edukacijske ustanove u Primorskoj
ne provode programe elektrotehnike ili informatike.
Prema statistikim podacima za Sloveniju, izdavanje igara polako raste. Od 2008. godine se je od
dvoje registriranih izdavaa broj povisio na 6 u 2012. godini.
U pokrajni Primorska registriran su dvije firme u industriji igara, jedna u Ankaranu, a druga u Kopru
no kao i u Hrvatskoj, poduzea koja se bave izradom igara esto su registrirana za programiranje.
!89
8. SWOT analiza kreativnih industrija Primorsko-goranske upanije i

pokrajine Primorska
SWOT analiza je obuhvatila devet grana kreativnih industrija promatranih sa strane est aspekta
razvoja istih: infrastruktura, umreavanje, promocija i prodaja, obrazovanje i dodatno osposobljavanje,
financiranje te transfer znanja.
Rangiranje pojedinih elementata provedeno je prema prioritetima pojedinih elemenata sukladno

relevantnim stratekim dokumentima, sukladno uestalosti pojavljivanja odreenog elementa u
pregledanim izvorima .
!90
8.1. Umjetnosti i izvedbena umjetnost

SNAGE
SLABOSTI
Aspekti
PG
PP
R PG
PP
- postojea
infrastruktura
- pojedini akteri
raspolau sa
dovoljno
kvalitetnog
prostora
- zastarjele
tehnologije i
infrastruktura
Infrastrukt
ura
- neosposobljenost za
konkuriranje na
meunarodnoj sceni
- nedostatak velikih
prostora za izlobe
- nedostatak akustikih
i tehniki opremljenih
prostora za glazbena
dogaanja
- nedostatak prostora
za rad umjetnika i
izlaganje
- nepostojanje prostora
kazalita za djecu i
mlade
- nedostatak mjesta za
interakciju
B
Umreava
nje
- povezanost s
meunarodnim
organizacijama
- meunarodna
suradnja
(umjetnici i
ustanove su
dobro
meunarodno
umreeni)
- niska razina
3
meunarodne suradnje
na kolektivnoj razini
- neuinkovita
komunikacija opina i
gradova
- jaka
meunarodna
suradnja
pojedinaca
!91
!
C
Promocija
i prodaja
- raznolika
ponuda
- dobra kvaliteta
- odravanje
brojnih
dogaanja
- jaanje
potranje i
ponude za
dogaanjima za
mlau publiku
- povezanost s
turizmom
- raznolika
ponuda
- uspostavljena
dogaanja
(festivali)
- poveana
potranja i
ponuda za
dogaanjima za
djecu
- prepoznat
znaaj razvoja i
unapreenja
kreativnih
industrija i na
dravnom i
lokalnom nivou
- nedovoljno razvijena 2
ponuda
- nedostatna promocija
dogaanja
- slab meunarodni
doseg festivala/
manifestacija
- fragmentiranost i
nedostatak veih
dogaanja ve vei
broj manjih dogaanja
posebno glazba
- neadekvatna
promocija i
marketing koji
osiguravaju
prepoznavanje i
daju znaaj
specifinim
plesnim i
muzikim
ostvarenjima
- nedostatak
specijalistikih
studija
- malo trite
nunost djelovanja
umjetnika i u
inozemstvu
- nerazumijevanje
publike
- nekoordiniranost
ponude gradova i
opina unutar PG-a
- konkuriranje
unutar regija
istovremenim
odravanjem
manifestacija i
dogaanja
- oslabljena ponuda
van sezone
- mogunost
2
stjecanja
Obrazova osnovnog
nje i
obrazovanja u
zapoljava glazbi te
nje
specijalistikog u
likovnim
umjetnostima
- dobra kvaliteta 1
- porast
predstava u
2013.
- porast broja
naslova
slovenske
poezije u 2013.
- nedostatak
obrazovanja za
pojedine struke
(drama, glazba)
- nedostatna znanja o
poduzetnitvu,
menedmentu i
marketingu
- nedostatna edukacija
i broj strunih kadrova
za prijavu i provedbu
EU projekata
- nedostatak
menadmenta koji
bi osigurao
financiranje kroz
naplatu aktivnosti i
usluga)
!92
!
E
- uspostavljene
osnovne
Financiran financijske
je
potpore
(sufinanciranje
od strane
gradova i
upanije)
- uspostavljene
potpore i za
nevladine
organizacije
- uspostavljene 1
financijske
mjere za potporu
(kreirani
strateki
dokumenti,
razvoj kulturne
politike, razvoj
mjera za
kreativnu
industriju)
- uspostavljene
potpore i za
nevladine
organizacije
- povezivanje
razliitih aktera
na regionalnom
nivou u svrhu
razvoja
Transfer
znanja
PG
R PP
- ulaganje MK u
infrastrukturu
Umreava
nje
- parcijalna
financiranja
(poglavito u
sluaju sa
nevladinim
organizacijama
koje za ostvarenje
svojih ciljeva su
primorani
aplicirati na vie
projekata ali i
ukljuiti sponzore)
- nedostatno
financiranje za
nabavku nove opreme
- zastarijela
tehnologija
- problem zatite
intelektualnog
vlasnitva
- neravnomjerno
rasporeena
financijska
sredstva regije i
opina
PRIJETNJE
Aspekti
- ovisnost institucije
od nacionalnog
znaaja (HNK) o
proraunu Grada
Rijeke neadekvatan
Zakon RH
- nedostatak
financijskih
sredstava
- nedostatan prijenost
znanja u gospodarstvo
PRILIKE
Infrastrukt
ura
- usmjerenost
dostupnih izvora na
osnovna sredstva
- mogunosti
financiranja
nevladinih
organizacija
preko projekata
(u trajanju do 3
godine)
F
- veliki trokovi
hladnog pogona
- povezivanje
3
pojednih subjekata
s okolnim
regijama
R PG
- propadanje
infrastrukture
- povezivanje s
okolnim
regijama
PP
- suradnja
odjela za
kulturu i
poduzetnitvo
unutar opina/
gradova regija
- razvoj sustavne
suradnje unutar
opina/gradova
na razini regija
te izmeu regija
!93
!
C
Promocija
i prodaja
- razvoj programa 1
MK za djecu
- jae povezivanje
s turizmom i
prodaja kroz
turizam
- razvoj
1
programa MK za
djecu
- jae
povezivanje s
turizmom i
prodaja kroz
turizam
- primjena novih
tehnologija
- oscilacije turistie
sezone
- jaanje okolnih
regija dodatno
zaostajanje za
istim
- jaanje okolnih regija

dodatno zaostajanje
za istim
- primjena novih
tehnologija
- usmjeravanje
na ciljne
skupine van
turizma npr.
studente
- ulazak u kole
D
- uspostava
1
specijalistikih
Obrazova studija, studija
nje i
poduzetnitva u
zapoljava KI i obrazovanja
nje
za pripremu
projekata za EU
fondove
- rast Sveuilita u
Rijeci
- uspostava
2
specijalistikih
studija, studija
poduzetnitva u
KI i obrazovanja
za pripremu
projekata za EU
fondove
- odlazak talentiranih
pojedinaca van zemlje
- odlazak
talentiranih
pojedinaca van
zemlje
- financiranje i
EU fondova
- produljenje
gospodarske krize
- produljenje
gospodarske krize
- mjere
Ministarstva
Financiran kulture za pomo
je
samostalnim
umjetnicima
- kandidatura
Grada Rijeke za
Europsku
prijestolnicu
kulture
- financiranje iz
EU fondova
F
Transfer
znanja
!94
8.2.
Film i audio-vizualna umjetnost

SNAGE
Aspekti
PG
SLABOSTI
R
PP
- bazina
infrastruktura
Infrastrukt donekle postoji
ura
- dio
odgovarajue
infrastrukture i
kulturno
nasljee
- nedostatna
infrastruktura
- meunarodne
suradnje
- slabo sudjelovanje na 3
meunarodnim
festivalima
Umreava
nje
- uspostavljena
meunarodna
suradnja
- odravanje
festivala
R PG
- dio infrastrukture
nije adekvatan
produkcija
Promocija
i prodaja
D
PP
- mali broj kino

dvorana
- slaba filmska
- uspostavljene
1
osnove filmske
produkcije
razliitih anrova
Obrazova
nje i
zapoljava
nje
- velik broj radio
postaja
- nekolicina
aktivnih
subjekata
- razvijeni
razliiti anrovi
(npr.
meunarodno
priznati kratki
filmovi)
- kreativni
pristup
- tradicija
kreiranja
filmova
- nepostojanje kola za 1
obrazovanje u film,
video i audio
produkciji u upaniji
- mali broj subjekata
koncentracija u
Zagrebu
- nedostatna znanja o
poduzetnitvu,
menedmentu i
marketingu
-nepostojanje
1
kola za filmsko
obrazovanje, video
i audio produkcije
u Pokrajni
-nedostatak
specijaliziranih
kola
- centralizacija
razliitih aktera
filmske i audio
industrije u
Ljubljani
- organizirani
seminari,
edukacija,
treninzi
!95
!
E
- nedostatno
financiranje
Financiran
je
- usmjerenost
dostupnih izvora na
osnovna sredstva
- neadekvatna
1
podjela financija
od strane fondova i
drave
- nedostatak
alternativnih
vidova zarade
(prodaja reklama
dominira)
- nedostatak
financisjkih
sredstava
F
Transfer
znanja
PRILIKE
Aspekti
PG
PRIJETNJE
R PP
R PG
- propadanje postjee
infrastrukture
Infrastrukt
ura
B
Umreava
nje
- jaanje suradnje
sa susjednim
regijama
- povezivanje
pojednih subjekata
s okolnim
regijama
- jaanje
suradnje sa
susjednim
regijama
PP
- suradnja
odjela za
kulturu i
poduzetnitvo
unutar opina/
gradova regija
- razvoj sustavne
suradnje unutar
opina/gradova
na razini regija
te izmeu regija
C
Promocija
i prodaja
- jae povezivanje 3
s turizmom i
prodaja kroz
turizam
- primjena novih 3
tehnologija
- primjena novih
tehnologija
!96
!
D
Obrazova
nje i
zapoljava
nje
E
Financiran
je
F
Transfer
znanja
- otvaranje studija 2
u PG-u
- specijalistiki
studiji
- odlazak talentiranih
pojedinaca van zemlje
- odlazak
talentiranih
pojedinaca van
zemlje
- financiranje iz
EU fondova
- financiranje iz
EU fondova
- produljenje
gospodarske krize
- produljenje
gospodarske krize
- suradnja s
drugim
sektorima
- zatita intelektualnog 3
vlasnitva
- suradnja s
2
drugim sektorima
- uspostava
programa
podizanja svijesti
usmjerenih na iru
javnost o zatiti
intelektualnog
vlasnitva
- zatita
intelektualnog
vlasnitva
- uspostava
programa
podizanja
svijesti
usmjerenih na
iru javnost o
zatiti
intelektualnog
vlasnitva
!97
8.3. Novinarstvo, novinske agencije, publiciranje i izdavatvo

SNAGE
SLABOSTI
Aspekti
PG
- postojea
infrastruktura
PP
Infrastrukt
ura
- Bibliobus
B
- umreavanje za
izjanjavanje
novinara o
negativnom
trendu u
medijima
Umreava
nje
- planiranje
pravnih mjera za
potporu
C
Promocija
i prodaja
- raznolikost
publikacija
- primjena novih
tehnologija
- tradicionalni
sajmovi knjiga
R PG
- loi prostori (GK

Rijeka, GK
Crikvenica)
- nedostatno
umreavanje
PP
- nedostatak
prodajnih kanala i
vee prodaje
- slaba suradnja
obrazovnih
institucija i
poslodavaca
- izdavaki problemi
(prijelaz na e-knjigu,
nestanak distribucije,
kiosk izdavatvo,
sajmovi)
- nerazvijene italake
navike domae
publike
- interes publike slabi,
osobito mladih
- malo trite
- nedostatak trita
u inozemstvu
- nedostatak
akcijskog
programa za
unapreenje
prodaje knjiga
- monopol jednog
izdavaa
- vea ponuda od
potranje
- nedostatak
adekvatne
promidbe
- trgovine
knjigama imaju
ulogu kompetitora
umjesto partnera
(izdavai se trude
sami prodavati)
!98
!
D
- postojee
obrazovanje za
knjievnost
- neadekvatna
strategija
upravljanja
izdavatvom i
tritem
Obrazova
nje i
zapoljava - dovoljan broj
nje
knjievnika i
novinara
- nedostatak
educiranog i
specijaliziranog
kadra
- neadekvatna
kvaliteta (kratka
tradicija
kvalitetnog
novinarstva)
- nedostatak
edukacijskih i
studijskih
programa
- potreba za
usavravanjem
E
Financiran
je
F
Transfer
znanja
PRILIKE
Aspekti
PG
- jaanje
distribucijske
Infrastrukt mree
ura
B
Umreava
nje
- nedostatak
financijskih sredstava
- slaba meusektorska
suradnja
- utjecaj politike
na mediju
PRIJETNJE
R PP
R PG
PP
- brz razvoj novih

tehnologija
- jaanje
distribucijske
mree
- propadanje
infrastrukture
- brz razvoj novih
tehnologija
- povezivanje
1
pojednih subjekata
s okolnim
regijama
- suradnja
odjela za
kulturu i
poduzetnitvo
unutar opina/
gradova regija
- razvoj sustavne
suradnje unutar
opina/gradova
na razini regija
te izmeu regija
!99
!
C
Promocija
i prodaja
- primjena novih 2
tehnologija
- jaanje kulturnih
navika
- uspostava
specijalistikih
Obrazova studija, studija
nje i
poduzetnitva u
zapoljava KI i obrazovanja
nje
za pripremu
projekata za EU
fondove
- primjena novih 2
tehnologija
- ulazak konkurencije
iz drugih EU zemalja
- ulazak
2
konkurencije iz
drugih EU zemalja
- daljnje slabljenje
italakih navika
- rast Sveuilita u
Rijeci
E
- financiranje iz
EU fondova
Financiran
je
- smanjenje krize
F
Transfer
znanja
- uspostava
3
programa
podizanja svijesti
usmjerenih na iru
javnost o zatiti
intelektualnog
vlasnitva
- financiranje iz
EU fondova
- produljenje
gospodarske krize
- produljenje
gospodarske krize
- problemi zatite
autorskih prava
- problemi zatite
autorskih prava
- smanjenje krize
- uspostava
programa
podizanja
svijesti
usmjerenih na
iru javnost o
zatiti
intelektualnog
vlasnitva
!100
8.4. Muzeji i umjetnike izlobe

SNAGE
SLABOSTI
Aspekti
PG
- bogata kulturna 1
batina
Infrastrukt
ura
PP
R PG
- bogata kulturna
batina
- zastarjelost
objekata
PP
- nedostatak
strategije
upravljanja i
promocije
- nedostatak
privatnih muzeja
- nezadovoljavajue
graevno stanje
kulturne batine
B
Umreava
nje
C
Promocija
i prodaja
- uspostavljena
umreenost
izmeu muzeja
- meunarodna
umreenost
- neodgovarajua
izobrazba
- relativno velika
posjeenost
muzeja
- slaba posjeenost
od strane
stanovnitva u regiji
- suradnja sa i
suportiranje od
strane
ministarstva
kulture
- oslanjanje na
- razvoj Sustava
muzeja je u
procesu
- veliki broj
raznolikih
muzeja
- dio turistike
ponude
- etablirana
manifestacija
No muzeja
- mogunost
obrazovanja na
Filozofskom
fakultetu
Obrazova
nje i
zapoljava
nje
- viak radne
snage
- kvalitetno
obrazovano
osoblje (npr.
kustosi)
- nedostatna znanja o 1
poduzetnitvu,
menedmentu i
marketingu
- nefleksibilna
politika
zapoljavanja u
javnom sektoru
- zaposleni
eksperti
- nedostatna
edukacija i broj
strunih kadrova za
prijavu i provedbu
EU projekata
- trgovine u sklopu
muzeja nemaju
adekvatan
menadment
muzejskih trgovina
- promotivni
dogaaji kao to
je no muzeja
- usmjeravanje
na ciljne
skupine van
turizma npr.
studente
D
- slab promet
- nedostatak znanja
o ciljnim
skupinama i
uslugama koje te
skupine trebaju
kolske grupe
!101
!
E
- mali budeti
Financiran
je
- usmjerenost
dostupnih izvora
na osnovna
sredstva
F
Transfer
znanja
- edukativni
sadraj
- nedostatna
inventiranost
PG
R PP
Infrastrukt
ura
Umreava
nje
- nedostatak
3
suradnje turistike
djelatnosti sa
muzejima
(muzejski turizam)
PG
PP
- propadanje
infrastrukture
- brz razvoj novih

tehnologija
PRIJETNJE
- nedostatak
financijskih
sredstava
- nedovoljno
zarada muzeja sa
svojim
aktivnostima i
servisima
- nedovoljno
istraene mogunosti
primjene i razvoja
sadraja kulturne
batine u funkciji
razvoja turizma te
nedostatno
razumijevanje
potreba turista
PRILIKE
Aspekti
- brz razvoj novih

tehnologija
- uspostavu
muzejskoedukacijskih
projekata putem
partnerstva s
privatno-javnim
sektorom
- suradnja
jedinica lokalne
samouprave
- povezivanje
pojednih subjekata
s okolnim
regijama
- suradnja
odjela za
kulturu i
poduzetnitvo
unutar opina/
gradova regija
- razvoj sustavne
suradnje unutar
opina/gradova
na razini regija
te izmeu regija
!102
!
C
- primjena novih
tehnologija
- primjena novih
tehnologija
- uspostava
specijalistikih
Obrazova studija dizajna,
nje i
studija
zapoljava poduzetnitva u
nje
KI i obrazovanja
za pripremu
projekata za EU
fondove
- specijalistiki
studiji
- financiranje iz
EU fondova
Promocija
i prodaja
D
- jaanje okolnih
regija dodatno
zaostajanje za istim
- jaanje okolnih
regija dodatno
zaostajanje za
istim
- produljenje
gospodarske krize
- produljenje
gospodarske krize
- rast Sveuilita u
Rijeci
E
- financiranje iz
EU fondova
Financiran
je
- jaanje uloge
sponzora
F
Transfer
znanja
- jae povezivanje 2
s ostalim
sektorima,
edukacijom
- jaanje
edukativne uloge
- jaanje uloge
sponzora
- jae
povezivanje s
ostalim
sektorima,
edukacijom
- jaanje
edukativne
uloge
!103
8.5. Prodaja proizvoda i usluga kreativnih industrija

SNAGE
Aspekti
SLABOSTI
PG
- razgranata
mrea knjiara u
Infrastrukt gradovima
ura
PP
R PG
PP
-mrea
1
maloprodaje nije
razvijena (kao npr.
u Ljubljani)
B
Umreava
nje
C
Promocija
i prodaja
- uvoenje
jedinstvene
cijene knjiga
- fiksne cijene
2
knjiga (cijene su
printane na
poleini knjige i
svigdje se
prodaju po istim
cijenama
- malo, neprofitabilno
trite
- nerazvijane kultura
kupovine i itanja
knjiga
-monopol jedne
tvrtke
- ruenje cijene knjiga

kiosk izadavtvom
multidisciplinarno
poslovanje jedne
tvrtke umjesto
specializiranog
(svatko radi svenpr. nakladnici
publiciraju,
distribuiraju i
prodaju knjige)
- svatarenje subjekata
u trgovini
- nesamostalna
distribucija
- dominira par velikih

igraa
- slaba promocija
- nedostatak
nezavisnih
distributera
- nerazvijena uloga
agenata za umjetnike
- dovoljan broj
1
kvalitetnih autora
Obrazova
nje i
- mogunost
zapoljava obrazovanja
nje
unutar upanije
- kvalitetni
autori
- niska kompetentnost
prodajnog osoblja
!104
!
E
- financijsko
suportiranje
Ministarstva
kulture
privatnim
knjiarama
Financiran
je
- ograniena
mogunost za
financiranje iz EU
fondova
- visok stupanj
piratstva
- aktivnosti
privatnih
knjiara i
galerija za
poboljanje
prodaje
(organiziranje
razliitih
dogaanja)
F
Transfer
znanja
problem autorskih
prava i naknada
PRILIKE
Aspekti
PG
- razvoj
distribucijske
Infrastrukt mree u manjim
ura
gradovima
- visok stupanj
piratstva
problem autorskih
prava i naknada
PRIJETNJE
R PP
R PG
PP
- razvoj
distribucijske
mree
- brz razvoj novih

tehnologija
- brz razvoj novih

tehnologija
- primjena novih 1
tehnologija
- ulazak
2
konkurencije iz
drugih EU zemalja
- produljenje
gospodarske krize
- produljenje
gospodarske krize
B
Umreava
nje
C
Promocija
i prodaja
- primjena novih
tehnologija
- usmjeravanje
na ciljne
skupine van
turizma npr.
studente
- usmjeravanje
na trine nie
- kulturno
osvjetavanje
stanovnitva
- kulturno
osvjetavanje
stanovnitva
D
Obrazova
nje i
zapoljava
nje
E
Financiran
je
- obrazovanje
prodajnog kadra
- slabljenje
1
gospodarske krize
- obrazovanje
2
prodajnog kadra
- slabljenje
gospodarske
krize
!105
!
F
Transfer
znanja
!106
8.6. Arhitektura
SNAGE
SLABOSTI
Aspekti
PG
- bogata kulturna 3
batina
- bogata kulturna 3
batina
- jake
organizacije
arhitekata
-festivali i
nagrade
- znaajan broj
subjekata broj
subjekata
Infrastrukt
ura
B
Umreava
nje
C
Promocija
i prodaja
- Rijeka kao
primjer grada s
izraenom
osvijeenou
za vrijednosti
izgraenog
okolia
PP
R PG
PP
- niska
arhitektonska
produkcija
(centralizirano,
najvie u
Ljubljani)
-potporne
institucije (npr.
Drutvo
Pomorskih
arhitekata)
- mikro poduzea,
1
mali uredi i pojedinci
koji ne mogu pruiti
punu uslugu, ali su
specijalizirani za svoje
specifine segmente,
nedostatak velikog
arhitektonskih ureda
koji bi mogli
konkurirati na
inozemnim tritima
- nedostatak
promotivnih aktivnosti
usmjerenih na
podizanje svijesti ope
javnosti
- nedostatak svih
vrsta
arhitektonskih
usluga (nedovoljan
broj malih firmi,
samostalnih
arhitekata, mali
uredi)
- nerazvijen i
neodgovarajui opi
stav prema arhitekturi
- arhitektura se
doivljava kao troak,
a ne kao investicija,
Vlada ne daje dobar
primjer, a provoenje
natjeaja za javne
investicije
!107
!
D
- fakulteti s
1
jakom tradicijom
u Zagrebu i
Splitu no blizu
Obrazova
nje i
zapoljava
nje
- jaka tradicija
- meunarodno
priznati pojedini
arhitekti i zavodi
i takoer
predstavnici
mlae generacije
- jaka tradicija
- ukljuenost
arhitekture u
nacionalni
program za
kulturu
- prosjena opa razina 2

kvalitete je prosjek,
velik udio arhitekata
nema postignua
- nedostatak fakulteta
na podruju PG-a
- poveanje
zapoljavanja
osoba u
arhitektonskim
poslovima
- nedostatak
edukacije i
specijalizacije za
urbanistiko
planiranje i
industrijski dizajn
- nedostatak
studija u pokrajni
- nedostatna znanja
upravljanja
organizacijom
Transfer znanja
- specijalistika
znanja
E
Financiran
je
F
Transfer
znanja
- priljev znanja i
ideja kroz
meunarodne
razmjene
studenata,
profesora i
arhitekata
- inicijative i
prepoznavanje
sinergija
- pitanje drutvene i
etike odgovornosti
arhitekture
- inicijativa i
prepoznavanje
sinergije koja
proizlaze iz
suradnje
- slab odnos izmeu

arhitekata i
potencijalnih korisnika
njihove arhitekture
(javnosti, lokalnog
stanovnitva i sl)
PRILIKE
PRIJETNJE
PG
R PP
R PG
- co-working
prostor u Rijeci
- dva co-working 3
prostora u
pokrajini
- primjena novih
tehnologija
- primjena novih 2
tehnologija
- nedostatak kritike 3
- neadekvatne ili
ak ilegalne
arhitektonske
solucije
- nedostatak
arhitektonske kritike
Aspekti
Infrastrukt
ura
- izostanak
dugoronije
financijske potpore
- manjak zatite
nacionalnog
identiteta (utjecaj
drugih zemalja)
PP
- ulazak
2
konkurencije iz
drugih EU zemalja
B
Umreava
nje
C
Promocija
i prodaja
- izlazak na nova
trita
- izlazak na nova
trita
!108
!
D
- uspostava
specijalistikih
nje i
studija
nje
KI i obrazovanja
za pripremu
projekata za EU
fondove
- specijalistiki
studiji
- rast Sveuilita u
Rijeci
E
- produljenje
gospodarske krize
Financiran
je
F
Transfer
znanja
- uspostava
3
programa
podizanja svijesti
usmjerenih na iru
javnost o zatiti
intelektualnog
vlasnitva
- uspostava
programa
podizanja
svijesti
usmjerenih na
iru javnost o
zatiti
intelektualnog
vlasnitva
- produljenje
gospodarske krize
!109
8.7. Industrija dizajna

SNAGE
SLABOSTI
Aspekti
PG
PP
- Co-working
prostori u Rijeci
- dva co-working
prostora u
pokrajini
- jake udruge
dizajnera
Infrastrukt
ura
B
Umreava
nje
C
Promocija
i prodaja
- poboljanje
percepcija
dizajna
R PG
PP
- jake
organizacije
dizajnera
-nekoordiniranost
svih aktera koji
sudjeluju u
industriji dizajna
- unaprijeena
kultura dizajna
- nedostatak tradicije i 2
- uestalo
- uestalo tretiranje
dizajna kao troka
- neprepoznavanje
potencijala dizajna
- neprepoznavanje
potencijala dizajna
- raznolika
kvaliteta ponude
- nedostatak
zajednike strategije
- nekoordiniranost
institucija
- koritenje
interneta i
drutvenih mrea
razvijene kulture
dizajna
tretiranje dizajna
kao troka
- raznolika kvaliteta
ponude
D
- prisutna
kritina masa
dobrih dizajnera
u RH
Obrazova
nje i
zapoljava
nje
- pojedini
dizajneri
meunarodno
priznati
- kvantiteta
1
(veliki broj firmi
i zaposlenih
osoba)
-dizajn je
ukljuen u
Nacionalni
program za
kulturu
- educirani
kvalitetni
strunjaci
- jake obrazovne
institucije
- uspostavljene
potpore za
Financiran industrijski
je
dizajn iako male
vrijednosti i
vezane za
pojedini grad
- zaklada
Brumen
- koncentriranost
1
industrije i obrazovnih
institucija u Zagrebu
- koncentriranost
industrije u
Ljubljani
- neadekvatno
obrazovanje
- niski osobni
prihodi
- premali nastavni
fond za dizajn u
osnovnom i
srednjekolskom
programu
- nedostatna edukacija
i broj strunih kadrova
za prijavu i provedbu
EU projekata
- izostanak
dugoronije
financijske potpore
!110
!
F
- preslaba suradnja
PG-a i ostalih regija
Transfer
znanja
- nedostatak
3
kvalitetne suradnje
i izmjene
informacija sa
Ljubljanom
PP
- jaanje
3
konkurencije iz
drugih EU zemalja
- problemi
intelektualnog
vlasnitva
PRILIKE
Aspekti
PRIJETNJE
PG
R PP
- kvalitetnije
koritenje novih
tehnologija
R PG
A
Infrastrukt
ura
B
Umreava
nje
C
Promocija
i prodaja
- opi trend
poveanja
potranje za
proizvodima/
uslugama KI u
EU
- uspostava
specijalistikih
nje i
studija
nje
KI i obrazovanja
za pripremu
projekata za EU
fondove
- kvalitetnije
1
koritenje novih
tehnologija
- jaanje konkurencije
- opi trend
poveanja
potranje za
proizvodima/
uslugama KI u
EU
2
- specijalistiki
studiji
- daljnje
2
zanemarivanje dizajna
u obrazovanju
- odlazak strunih
kadrova van
Slovenije
- odlazak strunih
kadrova van RH
- rast Sveuilita u
Rijeci
E
Financiran
je
F
Transfer
znanja
- uspostava
3
programa
podizanja svijesti
usmjerenih na iru
javnost o zatiti
intelektualnog
vlasnitva
- jae
povezivanje s
drugim
sektorima i s
gospodrastvom
- produljenje
gospodarske krize
- produljenje
gospodarske krize
- problem zatite
autorskih prava
- problem zatite
autorskih prava
- jae povezivanje
s drugim
sektorima i s
gospodrastvom
!111
!112
8.8. Trite oglaavanja

SNAGE
Aspekti
SLABOSTI
PG
- uspostavljene
potporne
organizacije na
razini RH
PP
R PG
PP
- malo trite
A
Infrastrukt
ura
B
Umreava
nje
- slabo umreavanje na 3
razini PG-a
- velik broj
manifestacija
- velik broj
meunarodno
priznatih
dogaanja (na
podruju cijele
RH)
C
Promocija
i prodaja
- poboljano
razumijevanje
potrebe za
oglaavanjem i
marketinkom
komunikacijom
- poboljano
razumijevanje
znaaja
efikasnosti
oglaavanja
- dobra kvaliteta
usluga veeg
broja agencija
Obrazova
nje i
zapoljava - znaajan broj
nje
profesionalaca
- poboljano
razumijevanje
potrebe za
oglaavanjem i
marketinkom
komunikacijom
- poboljano
razumijevanje
znaaja
efikasnosti
oglaavanja
- dobra kvaliteta 2
usluga veeg
broja agencija
- znaajan broj
profesionalaca
- malo trite
- koncentracija velikih
klijenata u Zagrebu
- koncentracija
velikih klijenata u
Ljubljani
- nekoliko najveih
agencija zauzima
najvei udio trita
- nekoliko najveih
agencija zauzima
najvei udio trita
- uestalo konkuriranje
na temelju cijene, a ne
kvalitete/efikasnosti
(posebice za javni
sektor)
- slaba znanja mladih

kadrova
- nedostatak kadrova
(dizajnera)
- koncentracija
agencija u Zagrebu,
mali broj u PG-u od
ega najvie u Rijeci
- uestalo
konkuriranje na
temelju cijene, a
ne kvalitete/
efikasnosti
(posebice za javni
sektor)
2
- nedostatak
kadrova
obrazovanih u
regiji
- koncentracija
agencija u
Ljubljani
!113
!
E
- naznake za
1
smanjenje trenda
Financiran opadanja
je
ulaganja u
oglaavanje
(smanjenja krize)
- oporavak
trita
F
Transfer
znanja
PRILIKE
Aspekti
PRIJETNJE
PG
R PP
R PG
PP
- uporaba novih
tehnologija u
promociji
- ulazak
2
konkurencije iz
drugih EU zemalja
- specijalistiki
studji
- odlazak strunih
kadrova van RH
- odlazak strunih
kadrova van
Slovenije
- izlazak iz
gospodarske
krize
- produljenje
gospodarske krize
- produljenje
gospodarske krize
- problemi s zatitom
intelektualnog
vlasnitva
- problemi s
zatitom
intelektualnog
vlasnitva
A
Infrastrukt
ura
B
Umreava
nje
C
Promocija
i prodaja
D
Obrazova
nje i
zapoljava
nje
E
Financiran
je
F
Transfer
znanja
- izlazak na trita
EU te na trita
bive Jugoslavije
- specijalistiki
studji
- uporaba novih
tehnologija u
promociji
- jai izlazak na
trita EU te na
trita bive
Jugoslavije
- izlazak iz
2
gospodarske krize
- jae povezivanje 3
s drugim
sektorima i s
gospodrastvom
!114
8.9. Software i industrija igara

SNAGE
Aspekti
PG
SLABOSTI
R
PP
- pristupanost i 3
rasprostranjenost
Infrastrukt interneta
ura
- mogunost rada
od kue
- pristupanost i
rasprostranjenost
interneta
- dobra
meunarodna
povezanost
Umreava
nje
- postojei
klasteri i
grupacije te
natjecanja u
PG-u
R PG
Promocija
i prodaja
- prodaja van RH 1
99% izvoz
PP
- malo trite
- mogunost
rada od kue
- nedostatak coworking prostora van
Rijeke
- slabi poduzetniki
inkubatori
- ICT Centar
kompetencija RH
za pametne
gradove
dodijeljen Rijeci
C
- prodaja van
Slovenije
- malo trite
- slabi brandovi tvrtki
- strane
multinacionalke imaju
veliki udio na
domaem tritu SW
- slabe prodajne
strategije te potpore u
prodaji
- slabi brandovi
tvrtki
- velika
konkurencija
multinacionalnih
kompanija
- poduzea u RH
nerado primjenjuju
nove SW
!115
!
D
- kvalitetna baza 1
obrazovanja u
RH kao i u PGu
Obrazova
nje i
zapoljava
nje
- mogunost
obrazovanja u
regiji
- mogunost
obrazovanja u
Sloveniji
- nedostatak strunjaka
sa znanjem o SW i
specifinom
djelatnou
- nekolicina SW
poduzea u regiji
- kvaliteta i
fleksibilnost
- nekolicina
poduzea u PGu s razvijenim
video igricama
kao i softverima
- mali broj SW
poduzea u PG-u
- nedostatak
strunjaka sa
znanjem o SW i
specifinom
djelatnou
- broj upisanih na
fakultete ne
zadovoljava potrebe
- nedostatak
specijaliziranog
obrazovanja (bez
studija za razvoj
igara)
- fleksibilnost
SW tvrtki
- broj upisanih na
fakultete ne
zadovoljava
potrebe
- dobra analitika
znanja
E
- niski startni
trokovi
Financiran
je
- koritenje
crowdfundinga
- niski startni
trokovi
- koritenje
crowdfundinga
- visoki trokovi
razvoja SW
- kvalificirani i iskusni
programeri su skupi
Transfer
znanja
- Uredi za
transfer
tehnologija pri
Univerza na
Primorskem
- birokratiziranost
R&D potpornih
sustava
- visoka stopa piratstva 3
Aspekti
PG
- manji dio firmi

upotrebljava nove
tehnologije
- visoka stopa
piratstva
- uspostavljena
suradnja s
drugim strukama
i podrujima
kreativnih
industrija
PRILIKE
- nerazumijevanje
jako inovativnih
ideja od strane
evaluatora
- birokratiziranost
R&D potpornih
sustava
- Uredi za
transfer
tehnologija pri
Sveuilitu u
Rijeci
- visoki trokovi
razvoja SW
- kvalificirani i
iskusni programeri
su skupi
- nerazumijevanje jako
inovativnih ideja od
strane evaluatora
- mali broj SW
poduzea u regiji
- nedostatak
specijaliziranog
obrazovanja (bez
studija za razvoj igara)
- veliki broj SW
poduzea u
cijeloj Hrvatskoj
- nemogunost
obrazovanja u
regiji
PRIJETNJE
R PP
R PG
PP
A
Infrastrukt
ura
!116
!
B
Umreava
nje
- co-working
prostor u Rijeci
- co-working
prostor u regiji
- poduzetniki
inkubatori za nove
tehnologije
- poduzetniki
inkubatori za
nove tehnologije
- jaanje brendova 1
Promocija
i prodaja
- EU fondovi
specijalizirani za
primjenu ICT
rjeenja u
poduzeima
- jaanje
brendova
- poveanje broja
upisanih
- jaanje globalne
konkurencije
- jaanje globalne
konkurencije
- odlazak strunih
kadrova van RH
- odlazak strunih
kadrova van RH
- opi trend
poveanja
potranje za
proizvodima/
uslugama KI u
EU
- opi trend
poveanja
potranje za
proizvodima/
uslugama KI u
EU
D
- stvaranje
novih
poduzea
2
Obrazova
nje i
- uspostava
zapoljava specijalistikih
nje
studija dizajna,
studija
poduzetnitva u
KI i obrazovanja
za pripremu
projekata za EU
fondove
- specijalistiki
studiji
- neulaganje u
menederska i
marketinka znanja
- neulaganje u
menederska i
marketinka
znanja
- rast Sveuilita u
Rijeci
E
- EU strukturni
fondovi
Financiran
je
- EU fondovi za
inovativna
rjeenja
- intenzivnije
koritenje
financiranja putem
crowdfundinga
- EU strukturni
fondovi
- EU fondovi za
inovativna
rjeenja
- intenzivnije
koritenje
financiranja
putem
crowdfundinga
!117
!
F
Transfer
znanja
- intenziviranje
3
suradnje s drugim
sektorima
- uspostava
programa
podizanja svijesti
usmjerenih na iru
javnost o zatiti
intelektualnog
vlasnitva
- trend piratstva u
opadanju
- intenziviranje
suradnje s
drugim
sektorima
- problemi s
piratstvom
- problemi s
piratstvom
- uspostava
programa
podizanja
svijesti
usmjerenih na
iru javnost o
zatiti
intelektualnog
vlasnitva
- trend piratstva
u opadanju
!118
9. Zakljuak
Predmetna studija imala je za cilj izraditi SWOT analizu kreativnih industrija dviju regija drava,
Hrvatske i Slovenije: Primorsko-goranske upanije (PG) te regije Primorske (RP). Ista je obuhvatila
devet sektora kreativnih industrija u objem regijama.
U izradi analize, koriteni su primarni i sekundarni izvori podataka s ciljem prikaza stanja u
industrijama kroz obuhvat razliitih izvora, perspetkiva te autora. Sekundarni izvori podataka
obuhvatili su postojee startegije te studije vezane uz kreativnu industriju bilo na razini regija te u
nedostatku podataka za regiju, na razini drave. Uz sekundarne izvore, koriteni su primarni izvori
podataka koju su ukljuivali razgovore sa pripadnicima kreativnih industrija i s predstavnicima
organizacija koje surauju s istima te upitnike ispunjene od strane pripadnika kreativnih industrija.
Studija prvo iznosi prikaz opih informacija, gospodarskog stanja, trendova razvoja te poloaja
privatnog, javnog sektora te nevladinih organizacija za obje regije paralelno. Potom su prikazane
specifine grane kreativne industrije u svakoj regiji te zakljuno SWOT analiza svakog sektora
kreativnih industrija.
Primorsko-goranska upanija, s 296.195 stanovnika, jedna je najveih i ekonomski najrazvijenijih
upanija u Republici Hrvatskoj, s vrlo povoljnim geografskim i geoprometnim poloajem koji joj je
omoguio dobru izvoznu tradiciju i znaajnu tranzitnu poziciju. upanija broji 14 gradova, 22 opine i
510 naselja s administrativnim, kulturnim i politikim sjeditem u gradu Rijeci.
Bruto domai proizvod upanije u 2014. godini iznosio je 27.312 mil HRK
ijem je stvaranju
doprinjelo vie od 9.000 poslovnih subjekata. Kao najrazvijeniji gospodarski sektori izdvajaju se
trgovina, preraivaka industrija, drvna industrija, turizam, graevinarstvo, prijevoz i skladitenje te
poljoprivreda i ribarstvo.
Primorsko - goranska upanija, osim povoljnog gospodarskog poloaja, raspolae
i vrijednom
kulturnom i umjetnikom batinom. Razvoj i upravljanje svim aktivnostima u podruju kulture zadaa
je Upravnog odjela za kulturu, sport i tehniku kulturu PG-a, a na podruju upanije djeluje 30
ustanova u kulturi, iji su osnivai i glavni financijski pokrovitelji sama upanija te gradovi i opine.
Tako je PG, u 2014. godini, od svog ukupnog prorauna u vrijednosti od 2.092.349 (000) kuna, za
potrebe kulture izdvojila 132.220 (000) kuna to ini 6,32 % prorauna.
Primorsko-goranska upanija osniva je, voditelj i vlasnik Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog
primorja, Prirodoslovnog muzeja te ustanove Ivan Mateti Ronjgov. Osim ve spomenutih, ostale
!119
!
najznaajnije kulturne institucije u upaniji su: Hrvatsko nacionalno kazalite Ivan pl. Zajca Rijeka
(HNK), Gradsko kazalite lutaka Rijeka (GKL), Hrvatski kulturni dom Suak (HKD), Muzej moderne
i suvremene umjetnosti, Muzej grada Rijeke te Gradska knjinica Rijeka.
U upaniji je prisutna i raznolika ponuda umjetnikih ostvarenja dobre do vrlo dobre kvalitete
namijenjena razliitim dobnim i drutvenim skupinama, a u porastu je i broj predstava/nastupa
namijenjen mlaoj publici, posebice koncerata. Vee udruge i umjetnike organizacije za dramsku
umjetnost, ples i pokret koje djeluju na prostoru grada Rijeke su sljedee: HKD Teatar Rijeka,
kazalite TRAFIK, Udruga PROSTOR +, Ri Teatar Kulturni centar Kalvarija, Teatar Rubikon ,
Kazalina radionica Malik , Try theatre, Kreativni laboratorij suvremenog kazalita KRILA , Plesna
radionica M, Kazalina grupa Viktora Cara Emina te Umjetnika organizacija Fiskultura.
Kao znaajne izvedbene manifestacije vrijedi istaknuti Rijeki karneval, Rijeke ljetne noi, Ljeto na
Gradini, Ljeto na Ljetnoj (Opatija), Goranovo proljee, Margaretino leto (Bakar), Kastavsko kulturno
leto, Bela nedeja (Kastav), Rapska fjera, Festival malih scena, Moeniki pineli, Bundevijada u
Vrbovskom, Smotra folklora u Gomirju, Susreti Zatancajmo po domae (Jelenje) te meunarodnu
Reviju lutkarskih kazalita. Dok se kao najznaajniji festivali izdavajaju Melodije Istre i Kvarnera
(MIK), Melodije s okusom mora, Grobnika skala, Grobniki Tii kantaju, ansonefest Kastav,
Festival zvuka Panfest, Goranski glasi, Poj i boj te festivali suvremene glazbe: Hartera, Ri Rock i
KvarnerFest.
Osnovni problemi organizacije festivala su nedostatno financiranje te nerazvijene navike publike to
uzrokuje nuno oslanjanje na sponzore/donatore te na vanjsku publiku. No, zbog potronje gostiju van
festivala, festivali imaju i znaajan ekonomski utjecaj na okruenje u kojem se isti odravaju. Takoer,
istraivanje provedeno 2014. godine u PG-u o zadovoljstvu graana koncertnom kulturnom
ponudom ukazuje na nezadovoljavajue stanje na podruju Gorskog kotara, obale, otoka te zalea
Rijeke. Slian je trend stavova i prema ponudi priredbi i festivala, a isto istraivanje ukazuje i na slabu
posjeenost kazalita i koncereta u svim djelovima PG-a.
Pri analizi kulturne i krativne industrije (KKI) u upaniji, vano je naglasiti da iako i se i u PG-u
primjeuje meunarodne trend poveanja udjela kreativne industrije u ukupnom BDP-u i poveanja
broja tvtki i zaposlenih u toj industriji, u upaniji ne postoji strateki dokument koji na jednom mjestu
obuhvaa sve podatke i smjernice za razvoj KKI te se poticanju planiranog stratekog razvoja ovog
sektora vea panja posveuje tek posljednjih nekoliko godina.
U tom kontekstu ne iznenauje injenica da su se po itavoj Hrvatskoj samoinicijativno poele
skupljati grupe kreativaca koji svojim angamanom nastoje potaknuti institucije na poboljanje
sadanje situacije. Te neformalne skupine, zdruene u inicijativi Coworking Croatia, osim angamana
!120
!
na lokalnoj razini surauju i na nacionalnoj razini te, ovisno o situaciji, savjetima i umreavanjem
pomau manjim inicijativama u drugim gradovima.
Prema dostupnim podacima, u sektoru KKI, u 2012. godini, na podruju PG-a registrirane su 254
tvrtke, sa 563 zaposlena i razinom prihoda od 196.938.705 HRK, te 263 obrtnika. Najvie razine
ukupnih prihoda u periodu od 2010. do 2012. godine ostvarene su u djelatnostima izdavanja knjiga,
agencijama za promidbu, arhitektonskim djelatnostima, specijaliziranim dizajnerskim djelatnostima
te izdavanju asopisa i periodinih publikacija. Spomenute djelatnosti ujedno predstvljaju i djelatnosti
KKI s najveim brojem zaposlenih.
Osim javnog prorauna, kulturnim institucijama i tvrtkama i podruju kulturne i kreativne industrije
dostupan je i niz natjeaja financiranih djelomino ili potpuno od strane Europske Komisije, ali i
sredstva iz fondova Kohezijske politike kao i meunarodnih udruenja u kulturi. Neki od natjeaja od
interesa tvrtkama u podruju kulturnih i krativnih industrija, kako na razini itave zemlje tako i na
razini Primorsko-goranske upanije, osim inicijative Kreativna Europa, su primjerice i natjeaj
Poduzetniki Impuls i Poduzetnitvo u kulturi.
Pri promatranju budueg razvoja kulturnih i krativnih aktivnosti i djelatnosti upanije, vano je
spomenuti da je trenutno je u izradi i Razvojna strategija Primorsko-goranske upanije kao i
Strategija kulturnog razvitka upanije, za period od 2015. do 2020, ija se slubena objava oekuje u
drugoj polovici ove godine, dok je Gradsko vijee Grada Rijeke, 2013. godine usvojilo Strategiju
kulturnog razvitka Grada Rijeke 2013. 2020.
Prema statistikoj podjeli regija Primorska naziva se Obalno-krakom regijom, a kojih je ukupno
dvanaest u Sloveniji. Pokriva opinu Divaa, Hrpelje-Kozina, Izola, opina Komen, Koper, Piran i
Seana. Vaniji gradovi regije Primorske su: Nova Gorica, Izola, Ajdovina, Tolomin, Seana, Bovec
i Piran.
Obalno-kraka regija, odnosno regija Primorska obuhvaa 1.044 km2, a 1.7.2013. na tom podruju
ivjelo je 112.154 stanovnika. Stanovnitvo je mijeano, a u brojnim mjestima, uz slovenski jezik, u
slubenoj je uporabi i talijanski. U istarskom dijelu Primorske ivi i malobrojna hrvatska manjina.
Iz podataka o poslovanju trgovakih drutava od 2013. godine zabiljeeno je negativno poslovanje,
uglavnom zbog gubitaka u financijskom poslovanju. No, unato relativno visokom neto gubitku,
tvrtke su poslovale vie u 2013. nego u 2012. godini. U 2013. godini, 20 zadruga u toj statistikoj
regiji ostvarilo je 15.580 tisua eura prihoda i 15.684 tisua eura izdataka. U istoj godini, zadruge su
zapoljavale 5,6 % manje nego u 2012. godini.
Regija Primorska zbog svojega najveeg aduta, geografskog poloaja, priobalnog i unutarnjeg
krkog kraja je u veoma povoljnoj razvojnoj poziciji. S jedne strane, glavno sredite, luka Kopar,
!121
!
omoguuje veliku eksploataciju djelatnosti poput prijevoza, distribucije i logistike. S druge strane,
submediteranska klima omoguuje razvoj turizma u kojem je zastupljenost kreativne i kulturne
industrije najizraeniji. Nadalje, razvijena je proizvodnja prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pia
te vinogradarstvo u kojima postoji veliki potencijal za prilagoavanje i implementaciju kreativnih i
kulturnih industrija.
Uloga i vanost kreativnih industrija u razvoju gospodarstva prepoznata je kako na nacionalnoj, tako i
na regionalnoj razini. Kulturno bogatstvo regije Primorske nalazi se u gotovo svim opinama, meu
kojima je najistaknutiji Kopar koji je poznat i kao centar kulture regije Primorske.
U regiji Primorska, veliku ulogu u kulturnom profilu regije imaju organizacije i udruge poput:
Primorska Summer Festival Association, Udruenje knjinica regije Primorske, Udruenje glazbenih
kola Primorska, Povijesno drutvo June Primorske, Regionalni muzej Kopar koje su jedne od
najstarijih kulturnih organizacija u regiji, s podrujem djelovanja u kazalinim predstavama, glazbenoj
umjetnosti, povijesti i umjetnosti te pokretnoj kulturnoj batini regije Primorske.
U Sloveniji postoje 212 lokalne zajednice ije su obveze u podruju kulture: osigurati uvjete za
uobiajene knjinine djelatnosti, kulturne i umjetnike aktivnosti i amaterske kulturne djelatnosti,
ouvanje materijalne i nematerijalne kulturne batine i drugih kulturnih programa od lokalnog znaaja.
U podrujima gdje ive pripadnici nacionalnih manjina, lokalne zajednice takoer su dune podupirati
njihove kulturne aktivnosti.
Ukupni javni kulturni rashodi u 2013. godini iznosili su oko 284 milijuna eura, odnosno 0,79 % BDPa, s time da je udio drave u javnim izdatcima za kulturu u 2010. godini bio je 55 %, uz osiguravanje
preostalih 45 % od strane lokalne razine. Prema tome, moe se zakljuiti da su i u regiji Primorskoj
kulturne aktivnosti bile financirane veinom iz prorauna lokalnih zajednica, a manjim dijelom iz
nacionalnog budeta.
Zabiljeen pozitivan trend rasta broja poduzea koja djeluju u podrujima kreativne industrije, kao i
znaajna aktivnost poduzea u kreativnim djelatnostima od 2012. godine na podruju regije oekuje se
i u narednom periodu do 2020. godine. Ponajvie zbog toga to je u pogledu kreativne industrije, u
2012. godini djelovalo je oko 442 poduzea, to ini 6,559 % udjela takve vrste poduzea u odnosu na
nacionalnu razinu. Dok, su kulturne industrije zauzimale 6,363 % u ukupnom postotku poduzea,
odnosno 331 poduzee u tom segmentu, to znai da je bilo ukupno 773 poduzea u KKI u toj regiji u
2012. godini.
Osim djelovanja velikog broja poduzea, KKI programe, inicijative i projekte provode i mnoge
udruge, instituti i sveuilite.
Neki od najistaknutijih su: Univerza na Primorskem, Regionalni
razvojni center Koper, Primorski tehnoliki park, Dnevnik Primorske novice, Univerzitetni inkubator
Primorske UIP, itd.
!122
!
Zbog velikog broja prijavljenih, ve provedenih, kao i projekata u tijeku, posebice meunarodnih,
prekograninih, te ponajvie unutranjih inicijativa i projekata s ciljem rasta i razvoja regije koji su se
odnosili na razvoj kreativnih industrija, regija Primorska ima veliki potencijal i operativni kapacitet da
se takav trend nastavi i u budunosti.
Regija Primorska tei postati kreativna i inovativna regija. To e dosei pojaanom suradnjom izmeu
znanstveno-istraivakih institucija, sveuilita i industrija, te suradnjom izmeu poduzea (klastera) i
njihovih udruga, to e generirati i viu stopu zaposlenosti, naroito u KKI ali i ostalim povezanim
industrijama. Svi navedeni aduti regije, geografski poloaj, klima, iroka lepeza djelatnosti i
mnogobrojna kulturno-povijesna bogatstva u regiji su kljune determinante kojima e se poveati
uloga kreativne industrije u gospodarskom rastu i razvoju Primorske regije.
Izvedena SWOT analiza obuhvatila je prednosti, nedostatke, prilike i prijetnje dotinih sektora prema
est aspekata djelovanja. Regije iskazuju neke zajednike karakteristike u pogledu snaga obzirom da
su osnove kreativnih industrija u objem regijama uspostavljene te je problematika kreativnih industrija
aktualna tema strategija razvoja regija. Osim toga, obje regije se znaajno veu na granu turizma s
kojom su kreativne industrije vrlo kompatibilne.
Regijama su takoer zajednike odreene slabosti kao to je malo trite regija kao i samih drava
Hrvatske i Slovenije, dislociranost odnosno koncentracija subjekata industrija kao i obrazovanja u
glavnim gradovima te nedostatno ulaganje u promociju i prodaju industrija.
Analizom je utvreno da slovenska regija iskazuje znaajnije snage i bolju razvijenost kreativnih
industrija u odnosu na PG obzirom na postojanje stratekih dokumenata te posebice u pojednim
sektorima (npr. industrije filma i dizajna). Ukazano je kako je u PG-u nuno ojaati financiranje,
obrazovanje te promociju kreativne industrije.
Pokrajna Primorska kao i PG imaju dobro razvijene aktivnosti za promociju i umreavanje poput
festivala ili specifinih dogaaja u gotovo svim granama kreativnih industrija. Umreenost u veini
grana kreativne industrije je odlina kako na nacionalnom tako i na meunarodnom nivou. Bogata
kulturna batina regija je prednost koja se moe koristiti i sluiti razvoju i unapreenju vie grana
kreativnih industrija, kao to su npr. umjetnici i performance, arhitektura i dizajn.
Grane kao to su novinarstvo, tisak i izdavatvo, prodaja umjetnikih dobara, trite oglaavanja te
software i industrija igara su dominantno vezane na glavne gradove drava te se u odnosu na iste
sporije razvijaju iako industrija igara u PG-u dobiva na znaaju te prati globalne trendove. Boljke tog
sektora veu se uz migraciju radne snage van ovih regija kao i van drava.
!123
!
Iako rezultati analize ukazuju na openitu bolju razvijenost slovenske regije u odnosu na PG obzirom
na iskazane prilike te mogunosti povlaenja sredstava iz strukturnih fondova EU, u narednim
godinama se moe oekivati znaajniji razvoj kreativnih industrija na podruju PG-a.
Poveanje trita, kreiranje akcijskih planova, osiguravanje financija, osiguravanje ili unapreenje
infrastrukture, provoenje specijaliziranih edukacijskih programa, adekvatan menadment,
kompeticija bazirana na kvaliteti (umjesto na cijeni), nastajanje kritine mase (orijentiranost na
domae trite), povezivanje kreativnih industrija sa ostalim sektorima (posebno sa poslovnim
sektorom) i komercijalizacija su naini kako je mogue unaprijediti grane kreativne industrije u objem
regijama.
!124
10. lzvori i literatura

10.1. Popis izvora
1. Ajpes, FI-PO Finanni podatki, http://www.ajpes.si/fipo/Pojasnila_za_gd.asp
2. Banka Slovenije, Gospodarska in finanna gibanja, Januar 2015, https://www.bsi.si/iskalniki/
porocila.asp?MapaId=1729
3. Bina, V. et. al. (2012), European Statistical System Network on Culture final report:
4. Dubaji, D., Regionalizacija Slovenije napori za uspostavom srednje razine vlasti, Hrvatska i
komparativna javna uprava, god. 11. (2011.), br.1.
5. EU Commission (2010): Greenpaper. Unlocking the potential of cultural and creative industries,
p5.
6. European online advertising expenditure, Adex Benchmark, 2013.
7. Europsko teritorijalna suradnja Slovenija Italija, Projekti 2007 2013,
8. Glava, D., Flash report 5: Croatia, Media observatory, 2014. http://mediaobservatory.net/radar/
flash-report-5-croatia
9. Golub, M, Uvod u pregled hrvatskog dizajna, HDD, 2014.
10. http://adriatinn.iam.upr.si/upi/
11. http://arhiv.dmagazin.si/Priporocila.pdf
12. http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatska
13. http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatske_op%C4%87ine_i_gradovi
14. Http://www.culture.gov.uk/about_us/culture/default.aspx
15. http://www.culture.si/en/Historical_Society_of_Southern_Primorska,_Koper
16. http://www.culture.si/en/Koper_Regional_Museum
17. http://www.culture.si/en/Library_Association_of_Primorska
18. http://www.culture.si/en/Primorska_Summer_Festival_Association
19. http://www.culture.si/en/Union_of_Primorska_Music_Schools
20. http://www.dmagazin.si/2008/06/oblikovanje-kot-dejavnik-poveanja.html
!125
!
21. http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2014/sljh2014.pdf
22. http://www.hgk.hr/wp-content/blogs.dir/1/files_mf/5._makrotabela_za_web_042015.pdf
23. http://www.hgk.hr/wp-content/blogs.dir/1/files_mf/gospodarska_kretanja_1_257.pdf
24. http://www.hkkkki.eu/dokumenti/strateske_smjernice.pdf
25. http://www.ita-slo.eu/projekti/projekti_2007_2013/2012051611453235
26. http://www.ju-priroda.hr/3osnovni.html
27. http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=8118
28. http://www.min-kulture.hr/userdocsimages/bastina/STRATEGIJA_BASTINE_VRH.pdf
29. http://www.mingo.hr/page/kategorija/ustroj-ministarstva
30. http://www.mingo.hr/userdocsimages/STR_PLAN%20MINGO_%202014_2016.pdf
31. h t t p : / / w w w. m r r f e u . h r / U s e r D o c s I m a g e s / Vi j e s t i / M R R F E U % 2 0 M V P E I % 2 0 N U T S
%202_29082012%20za%20Web.pdf
32. http://www.pgz.hr/Europa_u_PGZ/Medunarodna_suradnja
33. http://www.pgz.hr/Nas_kraj
34. http://www.piran.si/index.php?page=static&item=465
35. http://www.prc.si/dodatno/regionalni-razvojni-program-severne-primorske
36. http://www.rrc-kp.si/images/stories/dokumenti/RRP/RRP_Ju%C5%BEne_Primorske_2014-2020Dopolnitve_do_7.5.2015.pdf
37. http://www2.pgz.hr/doc/kolegij-zupana/2013-2017/082/TOCKA5.pdf
38. http://www2.pgz.hr/pozivi_skupstina/13-17/skupstina13/TOCKA2.pdf
41. https://bib.irb.hr/datoteka/509905.2011-1_04_Bejakovic_Bratic_Vuksic_HJU.pdf
42. Intitut za ekonomska raziskovanja, December 2010., SWOT Analysis, Status of the Creative
Industries in Ljubljana
43. Istarska razvojna agencija, Zavreni projekti, http://www.ida.hr/index.php?id=142
44. Istraivanje reputacije struke, HURA, 2013.
45. Istraivanje: Kriteriji odabira agencija, HURA, 2013.
!126
!
46. Klinar M., Miklavc J., Oven P. : Priporoila 9. razvojne skupine za kreativne industrije za
poveanje konkurennosti Slovenije. Sluba vlade RS za razvoj, 2008.
47. Klinar M.:
Oblikovanje kot dejavnik poveevanja konkurennosti slovenskega gospodarstva.
d_magazin, 2008.
48. Mapa Hrvatska, Hrvatska Gospodarska Komora, 2014.
49. Mapiranje lokalnih kreativnih biznisov v Sloveniji za namene projekta Creative start up,
Oktober 2014., Evropsko teritoralno sodelovanje, Ljubljana
50. Medijska potronja u RH, HURA, 2013.
51. Ministarstvo za gospodarstvo, Republika Slovenija, Avgust 2013., Strategija razvoja Slovenije
2014-2020
52. Ministarstvo za izobraevanje, znanost, kulturo in port: Nacionalni program za kulturo
2013-2016, 2013. http://www.mk.gov.si/fileadmin/mizks.gov.si/pageuploads/zakonodaja/predlogi/
kultura/NPK2013-2016_03.pdf
53. Murovec N., Kava D., Prodan I., Drnovek M.: Stanje oblikovanja, s poudarkom na
industrijskem oblikovanju, kot dela kreativnih industrij in primeri dobre prakse v svetu kot
podlaga za krepitev te dejavnosti v Sloveniji, 2012 http://www.mgrt.gov.si/fileadmin/mgrt.gov.si/
pageuploads/DPK/CRPi_2010/CRP_V5-1020_Koncno_porocilo_01.pdf
54. Murovec N., Kava D.: SWOT Analysis Status of the Creative Industries in Ljubljana. IER,
2010.
http://www.rcke.si/media/datoteke/03-SWOT-analysis-Ljubljana-s-povzetkom-v-
SLO-2012.pdf
55. NM Vujic Gospodarska putovnica 2015 - PG, HGK, 2014
56. NM Vujic Gospodarska putovnica 2015 - PG, HGK, 2014
57. Pai, Jelena, Kako die dizajn u Hrvatskoj?, Pregled hrvatskog dizajna 1112 katalog izlobe,
(ur.) Marko Golub, HDD - Hrvatsko dizajnersko drutvo, Zagreb, 2012., 354 str.
58. Primorska gospodarska zbornica , Projekti, http://www.pgz-slo.si/projekti/659-projekt-qsustenqpodjetniki-mehanizem-za-trajnostni-turizem-20102012
59. Primorska gospodarska zbornica, Regije, http://www.pgz-slo.si/regija
60. Priority Sector Report: Creative and Cultural Industries Methodological Appendix; Dominic
Power, Uppsala
61. Razvojna strategija PG-a za 2011.-2013., PG, Rijeka, 2011.
!127
!
62. Razvojna strategija Primorsko-goranske upanije 2011.-2013.
63. Regionalni razvojni centar Koper: Regionalni razvojni program za Junoprimorsko regijo
2014-2020
64. Regionalni razvojni center Koper, 2015., RRA June Primorske, Regionalni razvojni program za
Juno-primorsko regijo 2014-2020
65. Severnopriorska mrena regionalna razvojna agencija: Regionalni razvojni program Severne
Primorske (Gorike razvojne regije) 20142020, 2015.
66. Statistiki ljetopis Hrvatske 2014., Hrvatski zavod za statistiku, 2015.
67. Statistiki ljetopis Republike Hrvatske 2014, Dravni zavod za statistiku
68. Statistiki urad Republike Slovenije, Slovenske regije v teviklah, Ljubljana, 2014., http://
www.stat.si/doc/pub/REGIJE-2014.pdf
69. Statistiki ured RS, Osnovna populacijska grupa, Graani Republike Slovenije, kvartalni podatci,
2015. - http://pxweb.stat.si/pxweb/Dialog/Saveshow.asp
70. Statistiki ured RS, Osnovna populacijska grupa, Strani dravljani, kvartalni podatci, 2015. http://pxweb.stat.si/pxweb/Dialog/Saveshow.asp
71. Stepani L.: Kulturne in kreativne industrije po slovensko. Ministrstvo RS za kulturo, 2011.
http://www.arhiv.mk.gov.si/fileadmin/mk.gov.si/pageuploads/Ministrstvo/Drugo/aktualno/2011/
KKIPS/brosura-web-si.pdf
72. Strategija kulturnog i kreativnog razvitka Grada Zagreba 2015.-2022., Grad Zagreb, 2015.
73. Strategija kulturnog razvitka PG 2015/20. knjiga, PG, Okrugli stol, Rijeka, 2015.
74. Strateke smjernice razvoja Kreativne i kulturne industrije 2013.-2020., Hrvatski klaster
konkurentnosti Kreativne i kulturne industrije, 2013.
75. Strateki plan Ministarstva kulture Republike Hrvatske 2014.-2016., Ministarstvo kulture
76. SWOT Ljubljana
77. UNESCO, Backgrounder on Cultural Industries, http://www.unescobkk.org/fileadmin/
user_upload/culture/Cultural_Industries/HK_Open_Forum/Backgrounder-FINAL.pdf
78. University, Tobias Nielsn, Volante QNB Research, March 2010 - deliverable D9-1; Conceptual
definition, p.3.
79. Univerzitetni razvojni center in inkubator Primorske (UIP), http://www.uip.si/index.php?
page=projects&item=76&target=akademik
!128
!
80. Vlada Republike Slovenije: Slovenska industrijska politika SIP, 2013. http://www.mgrt.gov.si/
fileadmin/mgrt.gov.si/pageuploads/DPK/SIP/SIP_-_vladni_dokument.pdf
81. www.mingo.hr/userdocsimages/industrija/Industrijska_strategija.docx
82. Zakljuci Okruglog stola Dana hrvatskih arhitekata odranog u svibnju 2015., Hrvatska komora
arhitekata, 2015.
!129
10.2. Popis tablica

Tablica 1 - kljuni makroekonomski pokazatelji RH
Tablica 2 - kljuni makroekonomski pokazatelji Slovenije
Tablica 3 - kreativna industrija u RH od 2010. - 2012.
Tablica 4 - djelatnosti s najveim brojem zaposlenih u KKI na razini RH
Tablica 5 - broj zaposlenih i samozaposlenih u kulturi, 2005. - 2013.
Tablica 6 - kulturna industrija u Sloveniji, 2012.
Tablica 7 - osnovna obiljeja PG
Tablica 8 - bruto domai proizvod Primorsko-goranske upanije
Tablica 9 - pregled aktivnosti muzeja, prosjena posjeenost izlobama, muzejima i knjinicama
Tablica 10 - stopa zaposlenosti u 2013. godini s projekcijom u 2020. godini
Tablica 11 - BDP p/c u 2012. godini s projekcijom u 2020. godini
Tablica 12 - udio inovacija u Regiji
Tablica 13 - udio poljoprivrednog zemljita u upotrebi, na temelju ukupne povrine Regije
Tablica 14 - usvojeni opinski prostorni planovi
Tablica 15 - ciljevi u podruju Natura 2020, kulturne batine i osjetljivih sektora
Tablica 16 - gospodarske djelatnosti KKI prema NACE 2008
Tablica 17 - kreativna industrija u PG-u od 2010. - 2012.
Tablica 18 - djelatnosti s najveim brojem zaposlenih u KKI na razini PG-a
Tablica 19 - podatci o obrtnicima na podruju KKI, registriranih u Primorsko-goranskoj upaniji
Tablica 20 - projekcija financiranja aktivnosti u kulturi PG-a
Tablica 21 - javni izdatci za kulturu, u EUR i % BDP-a, od 2001. - 2013. godine
Tablica 22 - javni izdatci za kulturu, prema razini vlasti, u EUR, 2013. godine
Tablica 23 - udio BDP-a u potronji za kulturu i rashode za kulturu, od 2005. - 2012. godine
Tablica 24 - dio javnih izdataka za kulturu, prema razini vlasti, od 2000. do 2013. godine
Tablica 25 - dravni izdatci za kulturu, pram sektoru, u EUR, za 2012. godinu
!130
!131

Creative Startup SWOT Analiza Kreativnih Industrija PGZ - I PP

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Creative Startup SWOT Analiza Kreativnih Industrija PGZ - I PP

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

!

SWOT analiza kreativnih industrija

dr.sc. Nataa Golik Klanac, dipl. oec.

Film i audio-vizualna umjetnost...............................................................................................95

8.3. Novinarstvo, novinske agencije, publiciranje i izdavatvo .......................................................98

2. Hrvatska i Slovenija - opi pokazatelji

BDP (mil kn)

BDP (mil USD)

BDP p/c (USD)

Rast BDP (%)

Izvoz (mil USD)

Uvoz (mil USD)

Saldo vanjske trgovine

Tekui raun platne bilance (mil EUR)

Bruto inozemni dug (mil EUR)

Javni dug (mil kn)

Meunarodne priuve (mil EUR)

Investicije u dugotrajnu imovinu (mil kn)

Izravna inozemna ulaganja u RH (mil EUR)

Potroake cijene inflacija (%)

Prosjena neto plaa (kn)

Stopa registrirane nezaposlenosti

Devizni prihod od turizma (mil EUR)

Prihodi (mil kn)

Rashodi i neto posudbe (mil kn)

Transakcije u nefinancijskoj imovini (mil kn)

Transakcije u financijskoj imovini (mil kn)

Ukupni viak / manjak (mil kn)

Stopa rasta kredita poslovnih banaka (%)

Dani krediti stanovnitvu

Tablica 1 - kljuni makroekonomski pokazatelji RH

2.1.2. Gospodarstvo Republike Slovenije

Tablica 2 prikazuje osnovne makroekonomske pokazatelje za period od 2012. do 2014. godine.

BDP (mil USD)

BDP p/c (USD)

Uvoz (mil USD)

Saldo vanjske trgovine

Tekui raun platne bilance (%)

Javni dug (mil EUR)

Rashodi ope drave (mil EUR)

Prosjena plaa (EUR, god.)

Stopa registrirane zaposlenosti

Stopa registrirane nezaposlenosti

Harmonizirani indeks potroakih cijena HICP (%)

Tablica 2 - kljuni makroekonomski pokazatelji Slovenije

2.2. Administrativni ustroj

fr.: Nomenclature des

2.2.2. Administrativni ustroj Republike Slovenije

2.3. Opi pregled kulture i kreativnih industrija

kontinuirano i sistematino prati iskljuivo Odjel za kulturu i komunikacije

Hrvatski audiovizualni centar (HAVC)

Poduzetniki inkubator Tvornica ideja

Zagrebaki kreativni klaster Gredelj

Cool Industries for the Creative City

Start-up inkubator za mlade, Rijeka

Mrea za razvoj i kreativnost MRAK

Dan kreativnosti i inovativnosti

Klaster konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija

Spomenuti Klaster konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija, osnovan je na inicijativu

Prihod od prodaje (kn)

Tablica 3 - kreativna industrija u RH od 2010. - 2012.

Arhitektonske djelatnosti - 38%

Trgovina na malo novinama, papirnatom robom i pisaim priborom u specijaliziranim