O S I G U R A NJ E I M O V I N E I

I KOLOKVIJI
- SKRIPTA -

AUTOR : prof. dr. Jagoda Nedi

Godina izdavanja: 2012

L I CA

S AD R AJ
I

UOPTE O OSIGURANJU...........................................................................5
1.OCJENA STANJA I OSNOVNE PREDPOSTAVKE RAZVOJA
INDUSTRIJE........................................................................................................5
OSIGURANJA U BOSNI I HERCEGOVINI.......................................................5
2.HARMONIZACIJA PRAVA OSIGURANJA SA PRAVOM EVROPSKE
UNIJE....................................................................................................................7
II OSNOVNI POJMOVI U OSIGURANJU.............................................................9
POJAM OSIGURANJA........................................................................................9
ZNAAJ OSIGURANJA....................................................................................10
3.ELEMENTI OSIGURANJA............................................................................12
4.OSNOVNI PRINCIPI OSIGURANJA............................................................14
6. PREMIJA........................................................................................................16
7. FONDOVI.......................................................................................................17
8.NADOSIGURANJE.........................................................................................18
9.VIESTRUKO I DVOSTRUKO OSIGURANJE...........................................18
10.PODOSIGURANJE.......................................................................................19
11.REOSIGURANJE..........................................................................................19
12.VIDOVI REOSIGURANJA ILI TIPOVI POKRIA....................................20
II RIZIK..............................................................................................................22
1. R I Z I K KAO OSNOVA OSIGURANJA.....................................................22
2.POJAM RIZIKA..............................................................................................22
3.DEFINICIJA RIZIKA......................................................................................23
4.VEZA NEIZVJESNOSTI I RIZIKA................................................................25
5. OPASNOST....................................................................................................26
6. HAZARD.......................................................................................................26
7. NEPOSREDAN UZROK................................................................................27
8. TETNI DOGAAJ.......................................................................................27
9. TETA.............................................................................................................27
9.1.TOTALNE I DJELIMINE TETE.........................................................28
9.2.DIRIKTNA I INDIREKTNA TETA.......................................................29
10.VELIINA RIZIKA.......................................................................................29
11. FREKVENCIJA I INTEZITET RIZIKA......................................................29
12.1 ISTI I PEKULATIVNI RIZIK...........................................................30
12.2 STATIKI I DINAMIKI RIZIK..........................................................31
12.3 OBJEKTIVNI I SUBJEKTIVNI RIZIK..............................................32
12.4 FUNDEMENTALAN ILI OPTI ILI POJEDINAAN RIZIK...........33
12.5 RASPODJELJIV I NERASPODJELJIV RIZIK.....................................33
12.6 MJERLJIVI I NEMJERLJIVI RIZICI....................................................34
12.7 OSIGURLJIV I NEOSIGURLJIV RIZIK...............................................35
12.8. POSLOVNI RIZIK.................................................................................35
13.RIZICI KOJI SE TEK POJAVLJAJU.........................................................36
18.PROCES UPRAVLJANJOM RIZIKOM.......................................................36
19.NAELA UPRAVLJANJOM RIZIKOM......................................................37
2

III PODJELA OSIGURANJA.................................................................................39

1.PREMA NAINU ODLUIVANJA...............................................................39
2. PREMA PREDMETU OSIGURANJA...........................................................39
3. PREMA VRIJEDNOSTI RIZIKA KOJE POKRIVAJU.................................39
4.PREMA TOME KOJE OSIGURANIK............................................................41
5. PODJELA OSIGURANJA U POMORSKIM ZEMLJAMA..........................41
6. PODJELA OSIGURANJA SA STANOVITA BILANSIRANJA I
UTVRIVANJA POSLOVNOG REZULTATA.................................................41
III POSREDOVANJE.............................................................................................47
1. POJAM I DEFINICIJE...................................................................................47
1.1. POJAM.....................................................................................................47
1.2. DEFINICIJE.............................................................................................47
2.POSREDOVANJE UOPTE............................................................................49
3. ODNOS UGOVORA O OSIGURANJU I UGOVORA O POSREDOVANJU
.............................................................................................................................50
4. POSREDNICI I ZASTUPNICI U EU..........................................................51
5. POJAM POSREDNIKA I POSREDOVANJE U OSIGURANJU PO EU....55
6.POSREDNICI I ZASTUPNICI U ZAKONODAVSTVU BIH......................56
7. VRSTE POSREDNIKA U OSIGURANJU....................................................58
8. USLOVI ZA REGISTRACIJU I OBAVLJANJE DJELATNOSTI
POSREDNIKA U OSIGURANJU......................................................................59
9.PRAVNO ODREIVANJE ZASTUPNIKA U OSIGURANJU U SMISLU. 59
ZAKONA O POSREDOVANJU U OSIGURANJU...........................................59
9.1. POJAM I ODREIVANJE POSREDOVANJA U OSIGURANJU.........59
11.NADZOR NAD POSREDNICIMA U OSIGURANJU...............................63
12. PRAVA I OBAVEZE I ODGOVORNOSTI RADNIKA U DRUTVU,
POSREDNIKA I ZASTUPNIKA U OSIGURANJU.........................................68
13.POSREDOVANJE U OSIGURANJU U SMISLU
ZAKONA O
POSREDOVANJU U OSIGURANJU................................................................72
14. ZASTUPNIK U OSIGURANJU U SMISLU ZAKONSKIH ODREENJA
.............................................................................................................................75
15. NADZOR NAD POSREDNICIMA U OSIGURANJU...............................79
IV ZAKON O AGENCIJI ZA OSIGURANJE.......................................................82
1. OSNIVANJE I UPRAVNI ODBOR................................................................82
2. UPRAVNI ODBOR ,DIREKTOR I FINANSIRANJE...................................82
3.CILJEVI AGENCIJE.......................................................................................82
4. ZADACI U RADU AGENCIJE.....................................................................83
4.1. ZAKONDAVNA ULOGA.......................................................................83
4.2.ZADACI U MEUNARODNIM ODNOSIMA......................................84
4.3. ZADACI U VEZI SA STATISTIKOM....................................................84
V ZAKONA O DRUTVIMA ZA OSIGURANJE................................................85
1.AKTIVNOSTI NEPOSREDNOG OSIGURANJA I REOSIGURANJA.......85
2.NADZOR O OSIGURANJU..........................................................................86
3.DRUTVA ZA OSIGURANJE........................................................................88
3.1.OSNIVANJE DRUTVA..........................................................................88
3

3.2.VRSTE OSIGURANJA............................................................................89
3.3.ODVOJENA ODOBRENJA ZA IVOTNO I NEIVOTNO
OSIGURANJE................................................................................................90
3.4.DRUTVO IZ FBIH I DRUTVO IZ RS................................................90
3.5.OSNIVANJE PODRUNICA IZMEU ENTITETA..............................91
3.6 DRUTVO ZA OSIGURANJE I DRUTVO ZA UZAJAMNO
OSIGURANJE................................................................................................91
3.7.DRUTVO ZA UZAJAMNO OSIGURANJE.........................................91
3.8. ORGANI UPRAVLJANJA......................................................................92
3.9 MARGINA SOLVENTNOSTI I GARANTNI FOND.............................92
4. ZNAAJ POLOAJA I KVALIFIKOVANI UDJELI....................................95
5.
MJERE
REORGANIZOVANJA,
LIKVIDACIJE
I
ZATITE
OSIGURANIKA.................................................................................................98
5.1. MJERE REORGANIZOVANJA..............................................................98
5.2. LIKVIDACIJA.........................................................................................99
5.3. ZAJEDNIKE ODREDBE ZA STEAJ I LIKVIDACIJU..................100
5.4 ZATITA OSIGURANIKA....................................................................100
6. KAZNENE I PRELAZNE ODREDBE........................................................100
VII ZAKONA O OSIGURANJU OD ODGOVORNOSTI ZA MOTORNA
VOZILA
I
O
OSTALIM
OBAVEZNIM
OSIGURANJIMA
OD
ODGOVORNOSTI...............................................................................................102
1. OSIGURANJE OD ODGOVORNOSTI.......................................................102
1.1 OBVEZNICI OSIGURANJA.................................................................102
1.2. IZUZECI OD OBAVEZE OSIGURANJA............................................103
1.3. KONTROLA OSIGURANJA................................................................103
1.4. OBIM POKRIA ODGOVORNOSTI..................................................104
1.5. PROCEDURE I REGRESI....................................................................105
2. ZATITNI FOND.........................................................................................106
2.1 OSNIVANJE I STATUS ZATITNOG FONDA....................................106
2.2. OBAVEZE ZATITNOG FONDA........................................................107
2.3. LANSTVO U ZATITNOM FONDU................................................107
2.4 UPRAVLJANJE ZATITNIM FONDOM. SKUPTINA.....................108
2.5. UPRAVNI ODBOR I DIREKTOR........................................................108
2.6. NADLENOST AGENCIJE ZA NADZOR..........................................108
3. INFORMATIVNI CENTAR.........................................................................109
4. DRUGE VRSTE OBAVEZNOG OSIGURANJA........................................109
5. PRELAZNE ODREDBE...............................................................................110
6. PRAVO NA REGRES...................................................................................111
7. GRANINO OSIGURANJE........................................................................112
LITERATURA......................................................................................................113

UOPTE O OSIGURANJU

1.OCJENA STANJA I OSNOVNE PREDPOSTAVKE RAZVOJA INDUSTRIJE

OSIGURANJA U BOSNI I HERCEGOVINI
Nizak nivo dohodka je jedan od znaajnijih uzroka dosadanjeg niskog nivoa
razvoja osiguranja u BiH. Zapravo zbog niskog nivoa ivotnog standarda najvei
dio stanovnitva BiH moe da izdvoji sredstva samo za obavezna osiguranja. Zbog
toga e za razvoj osiguranja u BiH od presudnog znaaja biti privredni razvoj i
uspjenost tranzicije i u vezi s tim:
1. razvoj privatnih penzionih fondova;
2. kretanje ka privatizaciji usluga osiguranja koje tradicionalno nudi drava
(zdravstveno osiguranje);
3. Privatizacija preduzea u dravnom vlasnitvu (koja e kao privatizovana
pravna lica traiti osiguravajue pokrie);
4. brz rast cjelokupnog privatnog sektora;
5. Rastua srednja klasa koja e poveano traiti osiguravajuu zatitu za svoju
imovinu i tedne proizvode za svoju budunost;
6. Poveana raspoloivost stranog investicionog kapitala za razvoj fondova;
Vana predpostavka za razvoj industrije osiguranja jeste brzina i uspjenost
zapoetih reformi ove oblasti. Reformu sistema osiguranja imovine i lica moemo
promatrati kroz:
1. Formiranje jedinstvenog trita;
2. Novi pravni okvir;
3. Jaanje infrastrukture industrije osiguranja s posebnim osvrtom na nadzorne
organe;
Provoenje zapoetih reformi predvienih u pravnom okviru bie mogue
provoenjem cjelokupnog procesa tranzicije privrede BiH, ali i jaanjem
infrastrukture osiguranja kao bitnog preduslova razvoja industrije osiguranja.
Infrastruktura u oba entiteta je gotovo nerazvijena, iako formalnopravno postoje i
nadzorni organi i udruenja koja posluju u okviru zatitnog fonda tako da su im
aktivnosti uglavnom skoncentrisane na probleme nepotovanje jedinstvene tarife
kod osiguranja od autoodgovornosti.
Razvijena infrastruktura osiguranja je jedan od faktora uspjeha kako same
industrije osiguranja tako i zemlje, pa bi to trebao biti jedan od zajednikih interesa
i drutava za osiguranja.
U razvoju infrastrukture potrebno je nai odgovarajuu mjeru jer nedostatak
funkcionalne mjere ponekada moe stvoriti protivpravne i neefikasne industrijske

aktivnosti, a previe razvijena infrastruktura ponekada za posljedicu ima

nedostatak kreativnosti ili prevelike trokove.
Kljuni infrastrukturalni inilac razvoja industrije osiguranja je razvoj sistema
nadzora. Sistem nadzora osiguranja je sistem nadgledanja, ija je namjera osigurati
do najveeg mogueg stepena:
da osiguravai imaju finansijska sredstva potrebna za plaanje svih teta
kako one dospijevaju (nadzor solventnosti);
da se osiguravai odnose prema potroaima na jednak nain u svim
finansijskim poslovima (nadzor trita);
Jaanje nadzornih organa u entitetima BiH mogue je posmatrati kroz dvije
komponente iako se dijelovi svake komponente mogu posmatrati i nezavisno.
Prva komponenta je u izmjeni zakonodavstva u namjeri da se nadzoru daju dodatna
ovlatenja koja odgovaraju onima koji su prepoznata kao neophodna u razvijenim
zemljama.
Druga komponenta je u poboljati efikasnost samog nadzornog procesa .
Na zakonodavnoj strani jaanje moi nadzora mogu je kroz zahtijevanja
transparentnosti i kroz vie standarde upravljanja drutvima stavljajui vie
odgovornosti na odbore direktora i uprave za osiguranje da se njihove institucije
vode u skladu sa standardima solidnog poslovanja i finansijske prakse. Ovo
naravno zahtijeva postojanje odgovarajuih sankcija prema odborima direktora i
upravama koji se ne pridravaju takvih standarda.
U ogledu poveane efikasnosti fokus je na tehnikama, koje e poboljati
sposobnost nadzora da shvati osiguravaa kao finansijsku instituciju i njenu
poslovnu strategiju i tako bude vie mogunosti da predvidi poetak finansijskih
tekoa.
Osiguranje kao znaajan segment privrede je u tijesnoj sprezi sa privrednim
aktivnostima.
Stepen razvijenosti osiguranja u nekoj zemlji uslovljen je stepenom njene
ekonomske razvijenosti.
U osiguranju su vie nego u bilo kojoj drugoj djelatnosti isprepleteni pojedinani i
globalni interesi to mu daje poseban znaaj u privrednom ivotu svake zemlje.
Prva i osnovna funkcija osiguranja je zatita osiguranika objedinjenih u
zajednicama rizika. Tom funkcijom se obezbjeuje zatita privrednih subjekata od
razliitih rizika time i stabilnost i kontinuitet njihovog poslovanja, kao i zatita
pojedinaca odnosno njihovog ivota i imovine.
Sekundarna funkcija osiguranja je prikupljanje kvalitetnih i dugoronih sredstava
koji se na bazi sitnih, ali brojnih uplata premija pretvaraju u krupna finansijska
sredstva (fondove osiguranja). Tako prikupljena ogromna sredstva prije svega u
ivotnom osiguranju predstavljaju dio nacionalne tednje i koriste se za rjeavanje

makroekonomskih potreba drutva i strukturno prilagoavanje privrede. Dakle i

ako je primarna funkcija osiguranja zatita osiguranika odnosno transfer rizika
znaajna je i njegova sekundarna funkcija koja se sastoji u institucinalizaciji
procesa transformacije tednje u investicije to se sa svoje strane doprinosi razvoju
finansijskih trita.
2.HARMONIZACIJA PRAVA OSIGURANJA SA PRAVOM EVROPSKE
UNIJE
Poslije mnogo napora i razliitih prelaznih faza stvaranja jedinstvenog trita
osiguranja u Evropskoj uniji to je postala stvarnost. Postignut je visok stepen
harmonizacije prava osiguranja, naroito tzv treom generacijom direktiva (od
1990 i 1992. godine) kojima je omogueno slobodno vrenja usluga osiguranja na
osnovu jedinstvene dozvole (single licence European passport) osiguravajue
kompanije mogu slobodno da prodaju osiguranje bilo putem komercijalnog
prisustva u nekoj zemlji lanici (preko sopstvenih preduzea, filijala, agencija,
predstavnitva kroz zajednika ulaganja, franizing) bilo kroz direktno pruanje
usluga u drugoj zemlji lanici i bez ovog prisustva (prekogranina trgovina
uslugama).
Da bi se postigao ovaj stepen harmonizacije i ciljevi koji se njome ele (poznate
etiri slobode: prometa robe, kretanja ljudi, pruanje usluga i prometa kapitala),
potrebno je bilo ukloniti mnoge smetnje koje su proizlazile iz znaajnih razlika
izmeu pojedinih nacionalnih zakonodavstva u oblasti osiguranja. Meutim,
harmonizacija je postignuta samo u oblasti statusnih pitanja (pravnog poloaja
osiguravajuih drutava) i djelimino u oblasti obaveznog osiguranja od
odgovornosti iz upotrebe motornih vozila.
Osiguranje automobilske odgovornosti je bilo predmet regulisanja nekoliko
direktiva.
PRVA direktiva iz 1972.godine imala je za cilj uklanjanje kontrole posjedovanja
zelene karte unutar granice Zajednice.
DRUGA direktiva iz 1984.godine zahtijevala je od svake zemlje lanice
ustanovljenje garantnog fonda radi kompenzacija naknada za lica oteena od
strane neosiguranog i nepoznatog vozila kao i ujednaavanja minimuma visine
naknade za materijalnu tetu i fizike povrede lica.
TREA direktiva iz 1990.dalje je usavrila sistem obaveznog osiguranja od
odgovornosti putem sledeih odredaba - polisa obaveznog osiguranja koja pokriva
odgovornosti iz upotrebe motornog vozila treba da na bazi jedinstvene premije
pokriva itavu teritoriju.
Zajednice osiguranja, organizacije koje se bave ovom vrstom osiguranja, treba da
se ulane u nacionalni biro i uestvuju u finansiranju nacionalnog garantnog fonda,
osiguravai treba da odrede svoje predstavnike u zemlji lanici u kojoj obavljaju
djelatnost koji e ih predstavljati u odnosima sa licima koja pokreu odtetne
zahtjeve, bilo neposredno ili pred dravnim organima. Ostale oblasti u kojima je
vrena harmonizacija su sledee:
7

 osiguranje kredita (direktivom iz 1985. godine obavezuju se zemlje lanice

da zahtijevaju od osiguravaa dodatne finansijske garancije putem posebnih
rezervi za izjednaavanje teta);
osiguranje trokova pravne zatite (direktivom iz 1987.godine insistira se na
obavezi osiguravaa da u posebnoj polisi ili u posebnom dijelu polise
predvidi ovo osiguranje i obavezu da povjeri regulisanje zahtijeva
kompetentnom licu);
osiguranje turistikih usluga pomoi (direktivom iz 1984. godine zauzet je
stav da je rije o vrsti osiguranja a ne o pruanju pomoi turistima koji se
nau u nevolji za vrijeme putovanja van svoje zemlje, te da razne vrste
pruanja pomoi turistima podlijeu pravilima osiguranja);
saosiguranje (direktiva iz 1978. godine postavlja odreene uslove da bi
saosiguranje moglo da se smatra saosiguranjem Zajednice);
Predmet harmonizacije se odnosio na uslove za osnivanja (dobijanje dozvole za
rad od strane nadlenih vlasti, minimum poetnog kapitala), uslove za poslovanje
(posjedovanje dovoljnih tehnikih rezervi, ispunjavanja solventnosti), uslove za
gubitak prava bavljenja osiguranjem (povlaenjem dozvole), nadzor nad radom,
knjigovodstvo, pravni oblik osiguravajueg drutva, djelatnost brokera i
posrednika u osiguranju, javnost rada itd.
Uprkos razlikama u nacionalnim zakonodavstvima o svim ovim pitanjima mogue
je bilo postii zajednike ciljeve, jer je bilo mogue prevazii prepreke i usaglasiti
razliita rjeenja.
Meu najvaniim pitanjima statusnog prava osiguranja svakako dolazi pitanje
ulaganje stranog kapitala u oblast osiguranja, pitanje kontrole rada dravnog
nadzora nad poslovanjem osigravajuih drutava.

II OSNOVNI POJMOVI U OSIGURANJU

POJAM OSIGURANJA
Osiguranje je prolo vrlo dug put u svom razvoju. Poelo je neorganizovanim i
pojedinanim akcijama da bi se razvilo u organizovani sistem ekonomske zatite.
Poeci zajednikog snoenja rizika javlja se jo u doba Hamurabija (kralj u
Babilonu, 1729-1686. godine prije Hrista) radi zatite trgovaca, uesnika karavana
od napada pustinjskih razbojnika. Od toga vremena pa do kraja srednjeg vijeka
poznati su razni oblici ekonomske zatite tete u kojima se nazire ideja tete.
Ti oblici ideje javljaju se u sredinama u kojima je drutvo dostiglo vei nivo
razvoja drutvenih i i ekonomskih snaga. Razvojem trgovine i prometa najprije iz
italijanskih i jadranskih, a kasnije i evropskih luka dolazi do pojave pomorskog
osiguranja.
Najpoznatiji ugovor o osiguranju odnosi se upravo na to osiguranje. Pronaen je u
enovi, a datira iz 1374. godine.
Za razvoj pomorskog osiguranja u svijetu od izuzetne vanosti je Uredba o
osiguranju doneena u Dubrovniku jo 1568. godine.
Prema do sada poznatim arhivskim i ostalim izvorima taj dubrovaki pravni akt je
najstariji pisani dokument te vrste u svijetu.
U novom vijeku osiguranje se poelo znatno bre razvijati. Na to je posebno uticao
razvoj trgovine i pomorstva, poeci industralizacije ,,stvaranje velikih gradova te
nove opasnosti koje je donosio razvoj tehnike i prometa.
U tom razdoblju usavrava se tehnika osiguranja koritenjem znanstvenih metoda
statistike i matematike. Sve to pogoduje stvaranju velikih osiguravajuih
kompanija.
Veliki uticaj na razvoj osiguranja u tom periodu, posebno pomorskog, ima Lloyd iz
Londona. Razvio se na osnovu incijative koje su gotovo prije tri vijeka pokrenuli
londonski brodari, trgovci i razni posrednici.
Danas je Lloyd jedna od najveih svjetskih korporacija na podruju osiguranja.
Veliki uticaj na daljni razvoj osiguranja ima reosiguranje. Ono je osiguranju
omoguilo preuzimanje velikih i sloenih rizika. Reosiguranje postaje prvi uslov
savremenog osiguranja zbog toga je nastala izreka, da svakom dobrom osiguranju
9

predhodi reosiguranje i da nema osiguranja bez reosiguranja. Brz razvoj osiguranja

u Zapadnoj Evropi poinje u 19.vijeku kada se osniva veliki broj osiguravajuih i
reosiguravajuih kompanija.
Svakodnevni ivot, kao i svaka privredna aktivnost i incijativa izloeni su rizicama
koji se mogu a ne moraju ostvariti.
Svako ko eli da planira svoj ivot i privredne aktivnosti kojima se bavi, treba da
se osigura od neizvjesnih rizika ili od neizvjesnih situacija koji mogu da
prouzrokuju ovi rizici.
Upravo zbog toga osiguranje prodire u sve pore ivota i njegove aktivnosti i
postaje nezaobilazni dio savremene organizacije drutva.
Osiguranje kao znaajan segment privrede je u tijesnoj sprezi sa privrednim
aktivnostima. Stepen razvijenosti osiguranja u nekoj zemlji uslovljen je stepenom
njene ekonomske razvijenosti. Stoga karakteristike makroekonomskog ambijenta u
kome posluju osiguravajue kue neposredno uslovljavaju karakteristike
osiguranja.
U osiguranju su vie nego u bilo kojoj drugoj djelatnosti isprepletani pojedinani i
globalni interesi to mu daje poseban znaaj u privrednom ivotu svake zemlje.
ZNAAJ OSIGURANJA
Prva i osnovna funkcija osiguranja je zatita osiguranika objedinjenih u
zajednicama rizika.
Tom funkcijom se obezbjeuje zatita privrednih subjekata od razliitih rizika,
stabilnost i kontinuitet njihovog poslovanja kao i zatita pojedinaca odnosno
njihovog ivota i imovine.
Sekundarna funkcija osiguranja je prikupljanje kvalitetnih i dugoronih sredstava
koji se na bazi sitnih, ali brojnih uplata premija pretvaraju u krupna finansijska
sredstva (fondove osiguranja).
Tako prikupljena ogromna sredstva, prije svega u ivotnom osiguranju,
predstavljaju prije svega dio nacionalne tednje i koriste se za rjeavanje
makroekonomskih potreba drutva i strukturno prilagoavanje privrede.
Dakle, i ako je primarna funkcija osiguranja zatita osiguranika odnosno transver
rizika
znaajna je i njegova sekundarna funkcija koja se sastoji u
institucionalizaciji procesa transformacije tednje u investicije to sa svoje
strane doprinosi razvoju, finansijskih trita.

10

Definicija osiguranja poblie objanjava sam pojam osiguranja. Mnogi su

teoretiari pokuali definisati taj pojam. Njemaki klasik u nauci osiguranja
Manes definisao ga je:
Osiguranje je uzajamno namirivanje potreba mnogobrojnih i na isti nain
ugroenih subjekata, a koji nastaju sluajno i daju se procijeniti
Prema dr E.Schutte samo su Grawe/Lunz da li opis pojma osiguranja koji se moe
smatrati nekom vrstom njegove definicije.Ti autori smatraju da se:
pod osiguranjem svake vrste podrazumjeva novani iznos jednog fonda koji je
formiran iz premije svih ovih osoba koji su sudionici u odgovarajuoj vrsti
osiguranja.
Izuzetno se mnogo naunikateoretiara bavilo osiguranjem i pokualo ga
definisati.
Sve su definicije osiguranja kao djelatnosti (ili industrije) svode meutim, u osnovi
na isto, a to je:
da je osiguranje djelatnost pruanja ekonomske zatite od odreenih opasnosti
koje ugroavaju imovinu i lica.
Prvo nauno objanjenje osiguranja kao ekonomske kategorije dao je Karl Marks
koji je u svojim radovima isticao nunost postojanja priuvnog fonda (Iz ega se
formira i fond osiguranja).
Taj fond je ekonomska nunost iz kojeg se finansiraju otklanjanje teta nastalih od
elementarnih i slinih nepogoda.
Fond je svrstan u prvu grupu izdataka iz drutvenog bruto proizvoda uz izdatke za
prostu i proirenu reprodukciju. Izdaci za osiguranje sa drutvenog gledita su
gubici.
Postoji razliita miljenja o mjestu i ulozi osiguranja u ekonomici pa neki autori
vide to mjesto u proizvodnji, neki u raspodjeli, neki u razmjeni, a neki u potronji.
Prema navodima K. Marksa proizilazi: da je osiguranje nunost same
proizvodnje, ali njegovo mjesto u ekonomskom procesu ne spada u oblast
proizvodnje ve u oblast raspodjele.
Zadatak osiguranja je da brojne opasnosti kojima su izloeni osiguranici
preraspodijeli na sve osiguranike i da osiguraniku (tetniku) korisniku isplati
odgovarajuu naknadu za pretrpljenu tetu ili odgovarajuu svotu u skladu sa
zakljuenim ugovorom o osiguranja.
11

Za pojedinca se nikada ne moe tvrditi hoe li i kada biti izloen ostvarenju nekog
tetnog dogaaja, no za vei skup pojedinaca nastupanje odreenih tetnih
dogaaja moe se prognozirati.
Prenosom rizika na osiguravaa osiguranik na tom podruju stvara sigurnost u
svom poslovanju. Ta sigurnost se ogleda u tome da osiguranik uvijek unaprijed
zna za odreeno razdoblje visinu premije osiguranja za odreenu ekonomsku
zatitu.
3.ELEMENTI OSIGURANJA
Da bi se moglo govoriti o osiguranju, a to proizlazi manje vie iz svih definicija
osiguranja, nuno je da postoji kolektiv ili zajednica korisnika ili vlasnika
predmeta osiguranja koji pojedinano mogu pretrpjeti tetu od odreene opasnosti.
Kod svakog pojedinog osiguranja treba biti pored ostalog, utvren predmet
osiguranja ili opasnosti od kojih se prua ekonomska zatita i vrijeme trajanja
ugovora.
Moe se utvrditi da osiguranje ima dvije grupe funkcija i to:
osnovne funkcija
ostale funkcije
U osnovne funkcije spadaju:
a) Funkcija naknade tete i isplata osiguranih iznosa
b) funkcija preventive (ako je previeno izdvajanje preventive)
U ostale funkcije spadaju:
a) socijalna funkcija
b) razvojna funkcija
c) antiiflaciona funkcija
Osnovna funkcija osiguranja je pruanje ekonomske zatite od opasnosti rizika
koje ugroavaju imovinu i lica, a realizuju se kroz naknadu tete i isplatom
osiguranih iznosa onima koje osigurani rizici pogode.
Mogue je da osiguranje ima i preventivnu funkciju ako predvidi formiranje
fondova preventive i izdvajanjem iz bruto premije odreenog iznosa sredstava za
finansiranje preventivnih mjera.
Od ostalih funkcija vrlo vana je socijalna funkcija koja se ogleda u tome da
razvijeno osiguranje smanjuje obavezu drave u odnosu na razne vrste ekonomske
pomoi, za pruanje pomoi pojedincima i pravnim subjektima zbog nastupa
tetnih dogaajaja ukoliko za iste namjene ima formiran priuvni fond.

12

Osiguranje ima i vrlo znaajnu razvojnu funkciju.

S obzirom na odreene specifinosti u poslovanju osiguranja oni raspolau i
znaajnim sredstvima koje mogu ulagati u razne razvojne programe.
Osiguranje ima i antiinflacionu funkciju kroz ulaganje sredstava u osiguranja
predstavlja odgoenu potronju jer obaveze osiguraa za naknadu tete i isplatu
osiguranih iznosa uvijek nastaju s odreenim vremenskim razmakom u odnosu na
uplatu premije.
Kod svakog osiguranja moraju biti definisani osnovni elementi;
a) predmet objekat osuguranja
b) opasnost od koje se osigurava
c) vrijeme trajanja osiguranja
d) oblik pokria tete
Pod predmetom osiguranja podrazumijeva se materijalni predmet, ivot, biljka
ovjek ili neto drugo to moe biti oteeno, uniteno, povrijeeno, ukradeno i
slino.
Opasnosti koje mogu djelovati na predmet osiguranja su: poar, eksplozija, udar
groma, tua, poplava, provala, razbojnitvo, nezgoda, bolest, smrt, itd.
Djelovanje opasnosti na osigurani predmet treba dovesti do tete ije se posledice
barem mogu ublaiti davanjem odreene materijalne naknade.
Kod svakog osiguranja treba biti predvien nain odreivanja odtete za sluaj
nastanka osigurane opasnosti, na osiguranom predmetu, dakle oblik pokria koji
na sebe preuzima osigurava u odnosu na osiguranika.
Dogaaj koji za posljedicu ima tetu na osiguranom predmetu, a uzrok mu je
opasnost koja je ugovoromo osiguranju pokrivena zove se osigurani dogaaj
(osigurani sluaj).Osigurani dogaaj mora biti sluajan i neizvjestan.
Da bi neki predmet (stvar) ili interes bio osigurljiv moraju biti kumulativno
ispunjena tri uslova i to:
da je dogaaj (ili osigurani sluaj) budui, neizvjestan i neovisan o volji
osiguravaa,

13

 da je rizik procjenljiv,
da je teta procjenljiva.
4.OSNOVNI PRINCIPI OSIGURANJA
U Zakonu o obligacionim odnosima istiu se dva naelaprincipa na kojima poiva
osiguranje a to su:
NAELO UZAJAMNOSTI I
NAELO SOLIDARNOSTI
NAELO UZAJAMNOSTI
se sastoji u tome da lice koje je izloeno istom riziku, istoj opasnosti, udruuje
sredstva kroz premiju osiguranja ili doprinosom da bi onom koga pogodi rizik od
koga se osiguravaju nadoknadili tetne posljedice.
Ugovor o osiguranju imovine moe zakljuiti svako lice koje ima interes da se ne
dogodi osigurani sluaj, jer bi pretrpilo neki materijalni gubitak.
NAELO SOLIDARNOSTI
ogleda se u tome to su osiguranici, udruujui se u zajednice rizika, spremni da
uestvuju, putem premija, u nadoknaivanju tetnih posljedica nastalih osiguranim
sluajevima, ne oekujui nikakvu protivnaknadu za ovo uee.
5.SUBJEKTI UGOVORA O OSIGURANJU
Subjekti ugovora o osiguranju su drutvo za osiguranje (osigurava) i ugovora
osiguranja.
OSIGURAVA je drutvo za osiguranje koje u skladu sa ovlaenjima u pravnom
prometu preuzima obavezu da isplati odreenu sumu novca ili uini to drugo ako
se dogodi osigurani sluaj.
UGOVARA OSIGURANJA je pravno ili fiziko lice koje sa osiguravaem
zakljuuje ugovor o osiguranju i obavezuje se da plati premiju.
U koliko ovaj ugovor zakljuuje u svoje ime i za svoj raun tada je on istovremeno
i osiguranik, te e pored obaveze da plati premiju imati i prava iz ugovora da
naplati naknadu iz osiguranja.
OSIGURANIK je fiziko ili pravno lice ija su dobra ili linost (postoji samo kao
fiziko lice) izloeni riziku koji zakljuuju ugovor o osiguranju u svoje ime i za
svoj raun.

14

Pored osiguravaa i ugovoraa osiguranja mogu se pojaviti itav niz fizikih i

pravnih lica koji imaju neka prava i obaveze u vezi zakljuivanja ugovora o
osiguranju kao to su: korisnik osiguranja, osigurano lice, zastupnik u osiguranju,
nosioci stvarnih prava nad osiguranom stvari, pribavilac osigurane stvari, tree
oteeno lice kod osiguranja od odgovornosti, povjerioci kod ugovoraa
osiguranja, povjerioci kojima je polisa stvari u zalogu, i lica koja pretrpe tetu
prilikom spreavanja nastanka osiguranog sluaja ili prilikom spasavanja.
KORISNIK osiguranja je fiziko i pravno lice, koje pod odreenim uslovima ima
prava, a bez obaveza po osnovu zakljuivanja ugovora o osiguranju.
KORISNIK osiguranja se razlikuje od ugovoraa osiguranja. Ugovora osiguranja
i odnosno osiguranik su ugovorne strane prilikom zakljuivanja ugovora o
osiguranju. Korisnik osiguranja je van ugovora o osiguranju u momentu
zakljuivanja ugovora, ak u momentu zakljuivanja ugovora korisnik osiguranja
je nepoznat.
ZASTUPNICI u osiguranju su fizika i pravna lica koja obavljaju odreene pravne
poslove u tue ime i za tui raun, a u skladu sa ovlatenjima svog vlastodavca.
Od zastupnika osiguranja treba razlikovati posrednika u osiguranju.
Posrednik je lice koje samo dovodi u vezu lica koja ele da zakljue ugovor o
osiguranju. U poslovnoj praksi obino se zastupnici u osiguranju i posrednici
nazivaju jednim imenom agenti u osiguranju.
Od zastupnika u osiguranju treba razlikovati i preuzimae rizika.
Preuzima rizika je radnik osiguravaa, koji obavlja poslove prijema u osiguranje
velikih rizika, odreuje premijske stope, ugovara nain plaanja premije, itd.
Takoe posrednika u osiguranju treba razlikovati od radnika naplate blagajne.
To je radnik osiguranja koji je zakljuio ugovor o osiguranju, o kolektivnom
osiguranju radnika, sa osiguravaem i koji po ovlatenju osiguravaa naplauje
premiju osiguranja po zakljuenom ugovoru o osiguranju.
NOSILAC STVARNOG PRAVA na osiguranoj stvari mogu biti fizika i pravna
lica. Ta lica imaju ovlatenja da se pod odreenim uslovima obrate neposredno
osiguravau sa zahtjevom za naknadom iz ugovora o osiguranju. Ovo je mogue
samo kod osiguranje imovine.
PRIBAVILAC OSIGURANE STVARI moe biti fiziko i pravno lice. To su lica
koja su tokom trajanja ugovora o osiguranju, stekla osiguranu stvar ili stvar u vezi
sa ijom upotrebom je zakljuen ugovor od odgovornosti.
Na osnovu zakona prenose se prava i obaveze iz ugovora o osiguranju koja je imao
ugovora osiguranja. Ovo je mogue samo kod osiguranja imovine.

15

TREE OTEENO LICE moe biti fiziko i pravno. Tree oteeno lice
pojavljuje se samo kod osiguranja od odgovornosti koje moe biti dobrovoljno i
obavezno osiguranje.
Tree oteeno lice ima pravo da se sa zahtjevom za naknadu tete obrati
neposredno osiguravau da mu u vansudskom postupku isplati naknadu tete iz
ugovora o osiguranju. Ako u vansudskom postupku ne postigne dogovor, tree lice
ima pravo da se tubom obrati sudu sa zahtjevom da mu osigurava isplati
naknadu tete iz ugovora o osiguranju. Ono se uglavnom pojavljuje kod
imovinskog osiguranja.
Tree lice nije subjekt ugovora o osiguranju, odnosno stoji van ugovornog odnosa.
LICE KOJE PRETRPI TETU PRILIKOM SPREAVANJA NASTUPANJA
OSIGURANOG SLUAJA ILI PRILIKOM SPASAVANJA mogu biti fizika i
pravna lica. Ova lica imaju pravo na naknadu tete koju su pretrpila kod
spreavanja nastupanja osiguranog sluaja ili prilikom spasavanja od osiguranog
sluaja iako nisu subjekti ugovora, odnosno stoje van ugovornog odnosa.
POVJERILAC UGOVARAA OSIGURANJA mogu biti pravna i fizika lica
koja pod odreenim uslovima mogu da zahtijevaju od osiguravaa povraaj
premije koju je dunik uplatio osiguravau sa namjerom da izigra povjerioeve
interese. Ova lica se mogu javiti samo kod osiguranja imovine.
OSIGURANO LICE moe biti samo fiziko lice u ijem ivotu treba da nastupi
rizik (smrt, bolest, invalidnost) tj. lice od ije smrti ili naruenja, tjelesnog
integriteta zavisi suma isplate osiguranja, odnosno naknada iz osiguranja.
Ovo lice se javlja samo kod osiguranja lica. Osigurano lice moe biti ugovara
osiguranja (osiguranik) i tada je to lice subjekt ugovora.
Povjerilac kome je polisa predata u zalog moe biti fiziko ili pravno lice koje je
kao povjerilac ugovoraa osiguranja kod osiguranja ivota zakljuenog na cio ivot
osiguranika izuzetno moe zahtjevati da izvri otkup polise ukoliko mu je polisa
osiguranja predata u zalogu, a potraivanje radi ega je osiguranje dato u zalog ne
bude namireno u dospjelosti.
6. PREMIJA
Premija osiguranja je iznos to ga osiguranik plaa za ekonomsku zatitu od rizika
koji ga ugroava. Dio premije namjenjen je za pokrie trokova za obavljanje
djelatnosti osiguranja.
Premija osiguranja sastoji se od tehnike premije i doprinosa za preventivu.
Tehnika premija koristi se za plaanje teta ugovorenih suma osiguranja i za
druge namjene u skladu sa uslovima osiguranja.
16

Doprinosi za preventivu koriste se za sprovoenje mjera u cilju spreavanja i

suzbijanje rizika koji ugroavaju imovinu i lica.
Reijski dodatak koristi se za pokrie trokova za sprovoenje osiguranja.
Maksimalnu stopu reijskog dodatka utvruje organ odreen statutom drutva za
osiguranje.
Premija osiguranja ivota i osiguranja depozita ne moraju sadravati doprinos za
preventivu.
Premija osiguranja kao drugi element marketinkog soleta u osiguranju cijena je za
rizik osiguranja koji osigurava preuzima na sebe uveana za dio namjenjen
poveanju priuve sigurnosti. Time se pridonosi dugoronoj sposobnosti
osiguravajueg drutva da pokrije sve preuzete obaveze, da obavlja djelatnost
drutva.
Prvi dio premije koji je najvei zajedno sa djelom za priuvu sigurnosti, nazivamo
kao to smo predhodno naveli tehnika premija.
7. FONDOVI
Sredstva rezervi drutva za osiguranje ine:
prenosne premije
rezervisane tete
iznosi za masovne i katastrofalne tete
Sredstva tehnike rezerve sigurnosti drutva za osiguranje obrazuju se u visini
najmanje 50% od ostvarene prosjene bruto premije osiguranja u poslednje dvije
godine, raunajui i godinu u kojoj se rasporeuje ostvarena dobit.
Srestva matematike rezerve obrazuju se u ivotnom osiguranju po nainu
aktuarske matematike i ine ih razlika izmeu osigurane sume i premije osiguranja.
Pod osiguranom sumom podrazumijeva se sadanja vrijednost buduih obaveza
osiguranja.
Pod premijom osiguranja podrazumijeva se sadanja vrijednost obaveza
osiguravaa osiguranja.
Sredstva osiguranja ivota drutvo za osiguranje vodi na posebnom raunu i ona se
ne mogu koristiti, odnosno ne mogu biti predmet prinudnog izvrenja za

17

pokrivanje obaveza iz drugih vrsta osiguranja odnosno reosiguranja ili drugih

obaveza drutva za osiguranje.
Drutvo za osiguranje duno je u skladu sa aktom poslovne politike, u skladu sa
naelima aktuarske matematike da izrauna i iskae sredstva matematike rezerve
osiguranja ivota u poslovnim knjigama na kraju svake kalendarske godine,
odvojeno za svaku vrstu osiguranja ivota.
Sredstva fonda preventive drutva za osiguranje e osnovati preduzea za pruanje
usluge u vezi sa preduzimanjem mjera za spreavanje rizika koji ugroavaju
imovinu i lica.
8.NADOSIGURANJE
Nadosiguranje je osiguranje kod koga je ugovorna svota osiguranja vea od
stvarne vrijednosti osigurane stvari.
Ako se pri sklapanju ugovora jedna strana poslui prevarom i tako ugovori veu
svotu osiguranja od stvarne vrijednosti osigurane stvari, druga strana moe traiti
ponitenje ugovora.
Ako je ugovorna svota vea od vrijednosti osigurane stvari, a pri tom ni jedna
strana nije postupila nesavjesno, ugovor ostaje na snazi, a svota osiguranja se
sniava do stvarnog iznosa osigurane stvari, a premija se srazmjerno smanjuje.
U oba sluaja savjesni osiguravatelj zadrava primljenu premiju i ima pravo na
nesmanjenu premiju za tekue razdoblje.
Znatno se smanjuje mogunost da se ti sluajevi dogodeako se rizik pregleda i
zajedniki utvruje odnosno ako osigurava prihvati svotu osiguranja. No i ako se
to i dogodi,a ugovor o osiguranju je na snazi osigurava maksimalno snosi rizik do
svote osiguranja.
9.VIESTRUKO I DVOSTRUKO OSIGURANJE
Predviena je mogunost da iz odreenih razloga doe do zakljuivanja osiguranja
sa vie osiguravaa. Osiguranje sa vie osiguravaa moe se pojaviti kao:
a) viestruko osiguranje
b) dvostruko osiguranje
Viestruko osiguranje je osiguranje neke stvari koja se od iste osigurane opasnosti
za isti interes i za isto vrijeme osigura kod dva ili vie osiguravaa tako da zbir
svota osiguranja ne prelazi vrijednost te stvari.
Kod viestrukog osiguranja svaki osigurava odgovara u potpunosti za izvrenje
obaveze nastale iz ugovora o osiguranju.
18

DVOSTRUKO osiguranje se pojavljuje kada zbir svota osiguranja prelazi

vrijednost osigurane stvari, a pritom ugovara osiguranja nije postupio nesavjesno.
Sva osiguranja su pravnovaljana i osiguranik ima pravo zahtijevati od svakog
pojedinog osiguravaa naknadu sklopljenu s njim, ali ukupne ne na iznos vii od
iznosa tete.
10.PODOSIGURANJE
Podosiguranje se javlja kada je vrijednost osigurane stvari vea od svote
osiguranja. Kad se utvrdi da je u poetku perioda osiguranja vrijednost osigurane
stvari bila vea od svote osiguranja iznos naknade koju duguje osigurava smanuje
se srazmjerno izuzev ako je drugaije dogovoreno. teta se likvidira u razmjeru, pa
je odteta uvijek nia u odnosu na tetu za onoliko koliko je svota osiguranja nia u
odnosu na vrijednost stvari.
11.REOSIGURANJE
Reosiguranje je sporazum izmeu osiguravaa i reosiguravaa.
Reosigurava prihvata da nadoknadi svu ili dio tete osiguravau, koja kompanija
osiguravaa moe da pretrpi pod nekim polisama osiguranja koje je ona izdala. Za
uzvrat ugovara osiguranja (cedent) plaa nagradu, obinu premiju i otkriva
podatke koji su potrebni za procjenu i upravljanje rizikom koje pokriva ugovor o
reosiguranju.
Koliki e dio svojih polisa jedan osigurava reosigurati zavisi od njegovog modela
poslovanja i veliine kapitala, postojee zakonske regalative od njegove
mogunosti da podnese rizik, od trinih uslova i slino.
Meutim, reosiguranju se obino pristupi u sledeim sluajevima:
Kad osigurava ima portfelj koji je izloen katastrofalnim dogaajima kao to je
zemljotres,oluja, poplave i sl.
Kad je osigurava mala firma on ima mnogo veu potrebu za reosiguranjem od
velikih meunarodnih firmi koji mogu da osigurane rizike diverzifikuju preko vee
baze klijenata.
Kad osigurava fokusira samo na nekoliko linija poslovanja ili na odreenu grupu
potroaa,
Kad portfelj u sebi sadri mali broj rizika velikog inteziteta,
Kad osigurava ivota ima veliki udio polisa koje u sebi sadre elemenat rizika od
smrti ili invalidnosti,
19

Kad se osigurava proiruje na nove usluge u osiguranju ili ulazi u novo

geografsko podruje,
Kad osigurava izlazi iz nekih trita ili linija poslovanja jer na ovaj nain putem
reosiguranja prebacuje one ugovore prema kojima jo uvijek ima odgovornost.
FAKULTATIVNO reosiguranje je takav oblik reosiguranja koji se odnosi na
pojedine ugovore o osiguranju. U tom sluaju reosigurava ima mogunost da
ponueno reosiguranje prihvati ili odbije.
OBLIGATORNO reosiguranje je takav oblik reosiguranja kod kojeg
prvoosigurava i reosigurava zakljue ugovor o reosiguranju, za u naprijed
odreeni period. Njime se reosigurava obavezuje da e prihvatiti u reosiguranje
svako po prvo siguravau mu predato osiguranje u dijelu portfelja ili pojedinih
ugovora o osiguranju koji su predmet reosiguravajue zatite.
Kod ovog oblika reosiguranja reosigurava dijeli sudbinu prvosiguravaa.
12.VIDOVI REOSIGURANJA ILI TIPOVI POKRIA
a)
b)
c)
d)

Svotno excedentno reosiguranje

Kvotno reosiguranje
Reosiguranje vika teta
Reosiguranje tehnikog rezultata tete

Svotnoexcedentno reosiguranje je najstariji i najvaniji vid reosiguranja.

Primjenjuje se u onim vidovima osiguranja kod kojih postoje velike razlike u
svotama osiguranja ili limitima pokria i gdje postoji mogunost nastanka
pojedinanih velikih teta.
Kvotno reosiguranje titi one portfelje ili dijelove portfelja u kojima je uee
djeliminih teta veliko.
Reosiguranje vika teta - taj vid reosiguranja titi osiguravaa od velikih teta na
pojedinom riziku katastrofalnih i masovnih teta. Reosigurava nadoknauje iznos
tete ili tetu koja prelazi odreeni iznos prioriteta koji osigurava preuzima na
svoj teret.
Reosiguranje tehnikog rezultata je takav vid reosiguranja kod kojeg reosigurava
preuzima isplatiti iznos teta koji premauje unaprijed utvreni iznos.
Odreuje se u pravilu u postotku od premije kao donje granice, s tim da je
reosiguravaevo pokrie ogranieno i odozgo. Taj vid reosiguranja vrlo je pogodan

20

za osiguravaa jer unaprijed zna svoje obaveze. Problem koji on moe da ima je da
je teta pree limit koji ima reosigurava pa razlika pada na njegov teret.

II

RIZIK

1. R I Z I K KAO OSNOVA OSIGURANJA

Dva osnovna elementa osiguranja su predmet osiguranja i opasnost od neizvjesnog
dogaaja. Posebno se treba naglasiti da opasnost svojim eventualnim djelovanjem
na predmet osiguranja treba imati za posljedicu dogaaj koji je sluajan i tetan po
korisnika osiguranja a sluajnost se definie posebnim uslovima.
esto se opasnost od djelovanja sluajnog i tetnog dogaaja naziva rzikom.
Meutim, neki put se rije rizik upotrebljava i za predmet koji je podloan
sluajnom djelovanju odreene opasnosti.
U oba sluaja rije rizik povezuje opasnost i predmet (objekat) a razlika je u
tome to se jae naglaava samo jedan od ta dva uzajamno povezana pojma.
Rizik u osiguranju je mogunost sluajnog tetnog dogaaja osigurane opasnosti
na predmet osiguranja u nekom buduem razdoblju.
U osiguranju je od posebne vanosti to tanije utvrditi veliinu rizika odnosno
kvantitativno izmjeriti opasnost od tetnog dogaaja na predmet osiguranja.
Veliina rizika ovisi o mnogo faktora a u prvom redu od:
vrste opasnosti (poar, poplava, smrt),
fizikotehnikim karakteristikama predmeta osiguranja (drvena kua,
masivna kua),
veliine (vrijednost) predmeta osiguranja i u vezi s tim visine preuzetih
obaveza (oblik pokria),
trajanja osiguranja,
mjesta gdje se nalazi predmet osiguranja.
Veliinu rizika bi trebala odraavati premija.
Veliinu rizika pojedinano nismo u mogunosti odrediti. Ona se mjeri statistiki.
2.POJAM RIZIKA
Rizik je mnogoznaan, viedimenzionalan i kompleksan pojam koji je
svakodnevno prisutan u ljudskim ivotima.
21

Cilj je da se da to sveobuhvatnija, a ipak koncizna definicija rizika, uzimajui u

obzir sva njegova znaenja.
Meutim, da bi se ovaj fenomen u potpunosti shvatio potrebno je sagledati sve
funkcije koji ga uslovljavaju i odreuju i objasniti njihovu korelaciju sa funkcijom
rizika .
Sam izraz rizik je panskog porijekla RISCO i oznaava opasnost koja prijeti
brodovima.
U istoriji osiguranja rizici mora su veoma znaajni, jer se osiguranje kao djelatnost
razvijala upravo poev od pomorskih rizika.
Rizik je sastavni dio ljudskog postojanja i ljudi su uvijek bili suoeni sa rizikom
bilo zbog promjene okruenja, nepredvienih okolnosti, ili zbog prevara. Svuda
gdje postoji ljudska aktivnost koja je vezana za objekte, tehnologije, maine,
proizvode, kretanje ili investiranje, prisutni su i rizici.
Sam pojam rizika uvijek je privlaio panju velikog broja istraivaa i naunika
ali uglavnom sa razliitih aspekata, tako da ni danas nemamo jedinstvenu
definiciju rizika.
Nije problem samo u razlici pristupa vei u pojavnoj prirodi rizika to je postalo
fenomen, pa rizik i nije mogue jednoznano pojasniti. Pojam rizika je vrlo
relatiziovan, ali svim rizicima je zajedniko to da moraju biti budui i neizvjesni
dogaaji.
Naime, rije rizik je esto u svakodnevnoj komunikaciji, procjenjivanju ili
odluivanju, pojedinaca i kolektiva i zajednica i to, uvijek prilikom analize
izvjesnosti ostvarivanja sadanjih opredjeljenja pod uticajem buduih faktora
djelovanja. To znai da rije rizik obuhvata sumnju pod uticajem buduih faktora
djelovanja. To znai da rije rizik obuhvata sumnju u budui ishod sudske odluke,
odnosno nastupanje takvog tetnog dogaaja koji za sobom povlai ekonomski ili
neki drugi gubitak.
Ekonomski naunici teoretiari rizika, statistiari i aktuari, svi oni imaju sopstveni
koncept rizika.U najirem smislu rizik oznaava moguu promjenljivost rezultata
oko neke oekivane vrijednosti.
Samu oekivanu vrijednost treba posmatrati kao ishod rezultat koji se prosjeno
dogaa u sluaju kada se neka osoba ili poslovanje stalno izloeni istom tipu
rizika.
3.DEFINICIJA RIZIKA

22

U modernoj teoriji rizika postoje mnoge definicije rizika koje zavise od primjene
ekonomskih, pravnih, organizacionih, tehnikih i drugih kriterijuma kao i oblasti
primjene.
Jedna od esto citiranih definicija u literaturi glasi:
Rizik je stanje u kojem postoji mogunost negativnog odstupanja od poeljenog
ishoda koji oekujemo ili kojem se nadamo1
Sve definicije upuuju na to da je pojam rizika svojevrstan fenomen pa i vano
filozofsko pitanje. Zbog toga moemo rei da je rizik imaginacija sve do momenta
njegove egzekucije.
Iz svega naprijed iznijetog moe se zakljuiti da se u osnovi pojam rizika po neki
put koristi u specifinom smislu da opie promjenljivost oko oekivane
vrijednosti, a drugi put da opie oekivane tete.
Onog trenutka kada se na bilo koji nain eli utvrditi mjera opasnosti od tetnog
dogaaja u nekom sistemu, moraju se utvrditi granice tog sistema, a takoe se
mora ograniiti vrijeme u kome se mjera opasnosti utvruje.
Djelatnost osiguranja je povezana sa velikim brojem razliitih vrsta rizika koji su
konstatno prisutni i koji se mogu realizovati sa razliitim intezitetetima.
Osnovna djelatnost osiguravajuih drutava je pokrie takozvanog aktuarskog
rizika tj. rizik ostvarenja odreenog tetnog dogaaja na predmet osiguranja i za
ije pokrie osiguranik uplauje premiju osiguranja. Stoga sa stanovita osiguranja
rizik se moe definisati na sledee naine:
Rizik je osnovni inilac, osnovna predpostavka, bez ega osiguranje ne bi moglo
postojati.2
Rizik je opasnost od nastanka ekonomskog i drutveno tetnog dogaaja koji
podrazumijeva osiguravau obavezu da nadoknadi tetu, odnosno isplati osiguranu
svotu u skladu sa uslovima osiguranja.
Rizik je mogunost dogaanja sluajnog tetnog djelovanja osigurane opasnosti
na predmet osiguranja u nekom buduem razdoblju.3
Rizik je samo zamiljena opasnost od deavanja tetnog dogaaja i kada se on
ostvari tada je ve rije o odreenom osiguranom sluaju.4
1

Ivo Andrijani i Ksenija Klasi, Tehnika osiguranja i reosiguranja, Zagreb, 2002.

Boris Marovi;Osigurnje i pedicija (drugo izmjenjeno izdanje) Tehniki fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin,Novi
Sad, 1999.
3
M.Bjeli,Osiguranje i reosiguranje, Tectus, Zagreb
4
Boris Marovi,Nebija arkovi, Leksikon osiguranja, DDOR, NoviSad, 2002.
2

23

Kao pravni pojam rizik je u materiji osiguranja element pravnog odnosa osiguranja
za koje su vezane obaveze osiguravaa i osiguranika.
Pravni pojam rizika predstavlja mogunost nastupanja neizvjesnog dogaaja koji
ne zavisi od iskljuive volje zaintersovanih lica i ije je osiguranje doputeno
zakonom, javnim poretkom i moralom.
4.VEZA NEIZVJESNOSTI I RIZIKA
Poto se izraz neizvjesnost esto koristi u vezi sa rizikom pa ak dolazi do
mijeanja ova dva pojma to je potebno objasniti vezu izmeu ova dva pojma.
Veliku barijeru predstavlja injenica to nemamo tano definisane pojmove i
znaenja neizvjesnosti i rizika, u smislu njihovog uticaja na ekonomske odluke,
meutim ni dan danas nije gotova rasprava o riziku naspram neizvjesnosti u nau
mogunost da predvidimo budui ishod sadanje akcije.
Ovaj pojam suprotan je pojmu izvjesnosti koji oznaava sigurnost u pogledu
ishoda odreene situacije, odnosno da ne postoji nikakva sumnja.
Neizvjesnost je prema tome jednostavno psiholoki odraz nedostatka saznanja o
budunosti, odnosno ovaj termin opisuje stanje uma.
Neizvjesnost nastaje kada neka osoba osjeti da njegovo znanje o ishodu date
situacije nije sigurno.
Ponekada se pojam neizvjesnosti izjednaava sa pojmom rizika, iako je
neizvjesnost samo jedan od inilaca rizika. Neizvjestan je onaj dogaaj za koji se
ne zna da li e uopte nastati ili recimo u pogledu smrti, ako i znamo da e se
desiti ne znamo kada e to biti. To je ne postojanje znanja o budunosti, odnosno
stanje svijesti koje je okarakterisano sumnjom zato to ne postoji saznanje o tome
da li e se neto u budunosti dogoditi ili se pak nee dogoditi. Neizvjesnost i rizik
se meusobno odnose proporcionalno, a izvjesnost i rizik obrnuto proporcionalno.
to je stepen neizvjesnosti manji i rizik e biti manji i obrnuto.
Prema pravnom tumaenju ono to je moguno nije i samim tim i sigurno da e se
dogoditi. Stoga je neizvjesnost elemenat osiguranog rizika razliit od mogunosti
(Iako se nuno nadovezuje na njega).
Neizvjesnost je takoe element rizika utkan u samu bit osiguranja. Pokrivanje
rizika koji e sigurno nastupiti u odreeno vrijeme znailo bi za osiguranika
uklanjanje aleatornih ugovora i vodilo bi zakljuivanju posla suprotnom javnom
poretku i moralu. Stoga se u svim zakonodavstvima ugovoru o osiguranju smatra
po pravilu nitavim ako se u asu njegovog zakljuenja ve bio desio dogaaj koji
predstavlja osigurani sluaj ili ako je ve tada bila prestala mogunost da se ona
dogodi.
Sam pojam neizvjesnosti nije apsolutnog karaktera. Neizvjesnost moe postojati u
pogledu toga da li e se neki sluaj dogoditi ili nee, kao i u pogledu toga kada e
se neki dogaaj odigrati.
24

Postojanje rizikastanje ili splet okolnosti u kojima se moe dogoditi neka teta ili
gubitakstvara neizvjesnost kod pojedinaca koji preuzimaju rizik.
Ako se pod rizikom podrazumijeva splet okolnosti pod kojima se moe dogoditi
neka teta onda je neizvjesnost psiholoki odraz neznanja o budunosti koja se
stvara kod pojedinca koji prepoznaje rizik .
5. OPASNOST
Opasnost se razlikuje od pojma rizika i definie se kao potencijalni uzrok nastanka
tete i gubitka. Opasnost je neto to moe da izazove gubitak neke vrijednosti
kada je ta vrijednost izloena uticaju date opasnosti. Opasnosti mogu da djeluju
samostalno ili kumulativno sa drugom opasnosti. Osiguravajua polisa obezbjeuje
finansijsku zatitu od teta koje su izazvane raznim opasnostima, koje su obino
navedene u polisi.
Opasnosti mogu da budu prirodne (ekstremni dogaaji u prirodi kao zemljotres
poplava i sl.), bioloke (zarazna bolest, genetska modifikacija) i industrijske
prirode (tetni materijali iz proizvodnog procesa).
6. HAZARD
Hazard je okolnost koja stvara ili poveava opasnost i rizik, odnosno vjerovatnou
da e doi do tetnog dogaaja i gubitka, odnosno da je okolnost koja poveava
bilo uestalost bilo ozbiljnost tete.
Prema rjeniku amerikog engleskog jezika hazard oznaava nesrean sluaj,
ansu da se bude povrijeen ili oteen, neoekivani sluajni dogaaj, izloenost
neoekivanoj teti, gubitak ili povreda ili teta.
Moglo bi se rei da ovaj termin oznaava isto to i rizik. Ali glavna razlika je u
tome to je hazard osobina koja ne zavisi od frekvencije ili posljedice. Moe ih
poveati, ali ne zavisi od njih, dok je rizik kvantitativni i kvalitativni izraz
mogueg gubitka, izraz koji u sebi sadri i vjerovatnou i posljedice.
Kada identifikujemo hazard onda ne razmatramo mogunost ili kredibilitet
nesrenog sluaja, niti pak ni jedan nain njegove prevencije ili ublaavanja. A
rizici se za razliku od hazarda mogu kontrolisati, umanjiti ili minimizirati. Hazard
ili indirektna opasnost ili postoji ili ne postoji, ona se ne moe niti kontrolisati niti
minimizirati.
Postoje etiri glavna tipa hazarda:
a) fiziki
b) moralni
c) psiholoki
d) hazard zakonske odgovornosti

25

FIZIKI hazard je fiziki uslov koji je posljedica materijalnih karaktristika nekog

objekta, pri emu te materijalne karakteristike poveavaju rizik, odnosno ansu da
se neki tetni dogaaj i dogodi.
MORALNI hazard je poveanje vjerovatnoe nastanka tetnog dogaaja zbog
nepotenih i nemoralnih namjera i postupka osiguranih osoba.
PSIHOLOKI hazard je nehat ili indiferentnost prema teti zbog postojanja
osiguranja.
HAZARD ZAKONSKE ODGOVORNOSTI, obuhvata pravni sistem ili propise
koji mogu da poveaju frekvenciju ili intezitet teta.
7. NEPOSREDAN UZROK
Neposredan uzrok tete je veoma vaan koncept u osiguranju imovine. U
terminologiji osiguranja neposredan uzrok tete je prva opasanost u lancu dogaaja
koja je izazvala tetu.
8. TETNI DOGAAJ
Definicija pojma tetnog dogaaja razliita je u zavisnosti od polaznih osnova i
ciljeva njegovog preciziranja. U ugovornom odnosu osiguranje pod tetnim
dogaajem, odnosno osiguranim sluajem, podrazumijeva se dogaaj koji je
prouzrokovao osigurani rizik.
Da bi rizik bio obuhvaen osiguranjem on mora da bude budui, neizvjestan i
nezavisan od iskljuive volje ugovaraa osiguranja ili osiguranika, a njegovo
nastupanje predstavlja ostvarenje opasnosti koja je obuhvaena ugovorom o
osiguranju.
Uzroke tetnog dogaaja moemo grupisati u dvije grupe:
vjerovatno predvidive, koji se nalaze u propisima praktine primjene,
zakonima i tehnikim standardima propisane mjere i zatite,
vjerovatno nepredvidive, ije pojavene oblike nije mogue predvidjeti u
realnom vremenu.
9. TETA
teta je gubitak u najoptijem smislu oznaava da je neko bez neega ostao a to je
predhodno posjedovao. U pravnoj teoriji tete se obino definiu kao
prouzrokovana povreda neijeg subjektivnog prava ili interesa tetnom radnjom.

26

Meutim, kada se ovaj termin koristi u osiguranju on dobija znaenje koje je u

nekim sluajevima ire, a u nekim sluajevima mnogo ue od pravnog pojma tete.
tete mogu biti imovinske i neimovinske. Imovinska teta moe biti stvarna teta i
neostvarena dobit.
Neimovinska teta nastaje kao posljedica povrede neke linosti.
Obe ove tete mogu ali ne moraju biti prouzrokovane istom radnjom ili dogaajem.
Osigurljive tete mogu biti direktne i indirektne .
Ovo zavisi od toga da li je teta nastala kao neposredna posljedica neke opasnosti,
tetne radnje ili dogaaja ili je pak posljedica koja se ispoljava kasnije, odnosno to
je teta koja se nadovezala odmah kao poljedica prve neposredne tete.
Meutim, indirektna teta ne moe da postoji samo ako nema direktne tete.
Ako u skladu sa definicijom rizika tetu definiemo kao ostvarenje sluajnog
negativnog odstupanja od oekivanog onda se rizik sluajnih odstupanja moe
manifestovati na dva naina :
mogunost nastanka velike tete u jednom riziku,
akulumiranje velikog broja malih i srednjih teta kao rezultat djelovanja
elementarnih sila.
9.1.TOTALNE I DJELIMINE TETE

Budui da su razliiti predmeti osiguranja kao i uzroci nastanka osiguranih

opasnosti razlikuju, to su visina i obim oteenja takoe razliiti. To znai da u
toku trajanja osiguranja na osiguranim rizicima mogu nastati razliite tetne
posljedice.
Nastanak posljedice se ogleda u gubitku osiguranog predmeta, njegovom
potpunom ili djeliminom oteenju, kao i raznim trokovima i obavezama
osiguranika prema treim licima.
U osnovi postoje dvije vrste teta i to:
totalne tete,
djelimine tete.
Kod totalnih teta imamo potpun gubitak na osiguranom predmetu, odnosno
unitenje ili nestanak osiguranog predmeta, tj. prema ovoj vrijednosti koja je
definisana u uslovima osiguranja i polisom ili ugovorom o osiguranju. Ova
vrijednost se umanjuje za vrijednost ostatka.
Pod pojmom djelimine tete podrazumijeva se kada realizacijom osiguranog
rizika doe do potpunog gubitka dijela osiguranog predmeta, odnosno djeliminog
oteenja osiguranog predmeta.

27

U sluaju kada su trokovi opravka vei od vrijednosti osiguranog predmeta,

djelimina teta se obraunava kao totalna teta.
9.2.DIRIKTNA I INDIREKTNA TETA

U opte uzevi postoje dvije glavne vrste teta koje su povezane sa unitenjem i
nestankom imovine i to su:
direktna teta,
indirektna teta.
Direktna teta je kod neivotnih osiguranja ona teta koja nastane na samom
osiguranom predmetu.
Indirektna ili posljedina teta podrazumijeva ekstra trokove koji nastaju u vezi
osiguranog predmeta radi odvijanja procesa rada ili upotrebe drugog predmeta ili
imovine zbog unitenja osiguranog predmeta ili imovine.
10.VELIINA RIZIKA
Pri preuzimanju rizika u osiguranje neophodno je utvrditi njegovu veliinu koja
ini osnov za obraun premije osiguranja. Postoji mnogo faktora koji utiu na
izvor opasnosti i sam rizik. U najirem smislu izvore opasnosti ine prije svega
prirodnodrutvenopolitiko zakonodavstvo kao radnoprivredno okruenje.
Faktori koji definiu rizik, a koji se moraju detaljno analizirati prije svega su:
predmet osiguranja sa svojim fizikotehnikim i drugim karakteristikama,
opasnost od koje se osigurava,
vrijednost predmeta osiguranja (suma osiguranja, odnosno osigurana suma) i
nain osiguravajue zatite odnosno iznos i obim preuzete obaveze,
pozicija, odnosno lokacija predmeta osiguranja,
trajanje osiguranja,
sistem preventivnih mjera zatite,
frekvencija i intezitet nastalih teta,
maksimalno mogua, odnosno vjerovatna teta kao i drugi faktori.
11. FREKVENCIJA I INTEZITET RIZIKA
Polazna osnova u procesu vjerovatnoe realizacije rizika ini sveobuhvatna analiza
rizika, koja se zasniva na utvrivanju poetnih analitikih okvira koji ga blie
karakteriu. Kako se rizik po svojoj sutini podrazumijeva neizvjesnost ili gubitak
dovoenjem ove dvije karakteristike rizika u analitike okvire omoguava polazne
osnove za njegovu analizu.

28

Rizik je potencijalna opasnost gubitka neeg to ima vrijednost, a procjena rizika

postupak prepoznavanja i analize opasnosti sa odreivanjem posledica i
vjerovatnoe gubitka.
To znai da rizik sadri kako vjerovatnou dogaaja, tako i oekivanu posljedicu
dogaaja i numeriki je jednak njihovom proizvodu. U procjenama rizika
predstavlja mjeru povezanosti vjerovatnoe nastanka neeljenih dogaaja i
inteziteta neeljenih posljedica takvih dogaaja.
Pri analizi rizika, kao prva bitna komponenta teorije rizika usvaja se frekvencija
rizika jer ona upravo predstavlja uestalost neeljenih dogaaja ispoljavanja rizika
u posmatranom vremenskom periodu.
U koliko se pojedini rizik esto realizuje u posmatranom vremenskom periodu
njegova frekvencija je velika i obrnuto.
Znai da uestalost frekvencija rizika predstavlja broj ponavljanja ostvarivanja
istog rizika u odnosu na ukupan broj osiguranih objekata i najee se iskazuje u
procentima.
12.KLASIFIKACIJA RIZIKA
Zbog specifinosti rizika, podjele su mogue po raznim osnovama. Tri uobiajna
naina klasifikacije su:
isti i pekulativni
Statiki i dinamiki
Objektivni i subjektivni
Meutim, treba napomenuti da se ove tri grupacije rizika ne potiru uzajamno i da
se rizici mogu istovremeno kategorisati prema svim ovim tipovima klasifikacije.
Pored ove klasifikacije mogue su jo neke klasifikacije rizika kao:
Fundamatalni ili opti i posebni ili pojedinani
Raspodjeljivi i neraspodjeljivi
Mjerljivi i nemjerljivi
Osigurljiv i neosigurljiv
poslovni rizik
12.1 ISTI I PEKULATIVNI RIZIK

isti rizik se definie kao situacija u kojoj postoje samo dvije mogunosti,
odnosno da se teta dogodi ili da uopte nema tete. U ovom sluaju ne postoji ni
jedna mogunost da rizik donese neku dobit ve jedini mogui ishod su nepovoljan
ishod (gubitak) i neutralan ishod (nema gubitka). Ovaj rizik je posljedica sluaja
ili stihije, a ne svjesnog djelovanja pojedinca. Primjeri istog rizika obuhvataju

29

tete na imovini koje su posljedice poara, poplave, udara munje ili zemljotresa
prijevremena smrt, nesree povezane s poslom i previsoke medicinske trokove.
pekulativni rizik se definie kao situacija u kojoj je mogue da se postigne profit
ili da doe do gubitka ili tete (kockanje, klaenje, investriranje u nekretnine). U
svim ovim situacijama mogue je imati i gubitak i dobitke pri emu se mijenja
priroda neizvjesnosti.Ovo je svjestan rizik povjerioca i osiguranje se ne bavi ovom
vrstom rizika. Ovaj rizik nastaje kao posljedica subjektivne volje pojedinca.
Veoma je vano napraviti razliku izmeu pekulativnog i istog rizika iz tri
razloga.
Prvi je taj da osiguravajue kompanije obino osiguravaju samo isti rizik.
Uz izvjesne izuzetke, pekulativni rizik nisu oni koji se osiguravaju i moraju se
primjeniti druge metode da bi se izalo na kraj sa rizikom.
Drugo, zakon velikih brojeva moe se mnogo lake primjeniti na iste rizike nego
na pekulativne rizike. Zakon velikih brojeva, je vaan jer on omoguava davaocu
osiguranja da unaprijed predvidi gubitak nasuprot tome kod pekulativnog rizika
mnogo je tee primjeniti zakon velikih brojeva koji se koriste za predvianje
budue tete. Izuzetak je pekulativni rizik kod kockanja gdje operateri u kazinu
mogu primjeniti zakon velikih brojeva na mnogo efikasniji nain.
Tree je injenica da drava moe da izvue koristi od pekulativnog rizika, ak i
ako doe do tete, ali je oteena ako je prisutan isti rizik i teta se dogodi.
Meutim, ako doe do realizacije tete istog rizika, kao to su tete od poplave ili
zemljotresa, drava nema koristi od same tete, jer mora ponovo da ulae u
oteeno ili uniteno podruje.
Razlika izmeu istog i pekulativnog rizika je veoma vana, jer je uobiajno da se
osiguravaju samo isti rizici. pekulativni rizik se prihvata dobrovoljno zbog
njegove dvodimenzionalne prirode koja ukljuuje mogunost dobitka.
Meutim, treba imati u vidu da se ne moe osigurati ni od svih isti rizika.
Neosigurljivi rizici su obino katastrofalni objektivni rizici, odnosno na koje
pojedinac ne moe uticati, niti ih pak moe otkloniti svojom voljom (naprimjer,
cunami).
12.2 STATIKI I DINAMIKI RIZIK

Drugi nain klasifikacije obuvata stepen do koje se neka neizvjesnost mijenja

tokom vremena.

30

Statiki rizik obuhvata one rizike koji e se dogoditi i ako ne postoje promjene u
nekom drutvu. Primjeri istog statikog rizika obuhvataju neizvjesnosti koje
potiu od takvih sluajnih dogaaja kao to su munja, oluja i smrt.
Zbog svoje predvidljivosti statiki rizici su pogodniji za osiguranje od dinamikog
rizika.
Na suprot tome, dinamiki rizici se stvaraju zbog promjene u drutvu.
Ovi rizici takoe mogu biti isti i pekulativni. Primjer izvora dinamikog rizika
obuhvataju promjene visine cijena, ukusa potroaa, prihoda i obima proizvodnje
ija se kompleksnost sve vie poveava kao i promjena u stavovima i
zakonodavstvu i sudovima po raznim pitanjima.
Ovi rizici se smatraju manje predvidivim od statikih rizika, jer se ne javljaju sa
tano odreenom dinamikom.
Statiki i dinamiki rizici nisu nezavisni, ve dinamiki rizici mogu poveati neke
tipove statikih rizika. Primjer obuhvata neizvjesnosti koja je vezana sa tetama
povezanim sa vremenskim uslovima. Obino se smatra da su ovi rizici statini,
meutim nedavni dokazi ukazuju na to da zagaenje ovjekove okoline koja je
izazvana poveanom industrilizacijom moe da utie na globalne vremenske
prilike i zbog toga se ovaj izvor statikog rizika poveava.
12.3 OBJEKTIVNI I SUBJEKTIVNI RIZIK

Ako je rizik odredljiv iskljuivo objektivnim okolnostima i ako postoji nezavisno

od ponaanja nekog lica, tada je to objektivni rizik. U osiguranju ovaj rizik se
danas koristi da se opie opasnost koja je prisutna u ili oko nekog objekta.
Objektivni rizik se definie kao relativno odstupanje (varijansa) od oekivanog.
Ovaj rizik opada kada broj osiguranika raste .
Objektivni rizik se moe statiki izmjeriti preko neke mjere za disperziju kao to
je to standardna devijacija ili koeificijent varijanse.
Subjektivni rizik je definisan kao neizvjesnost koja se zasniva na mentalnom stanju
osobe koja je izloena sumnji ili brizi na ishod datog dogaaja. Pored toga to
moe da bude subjektivan, odreeni rizik takoe moe da bude isti ili
pekulativni, ili statiki i dinamiki.
Subjektivni rizik je u osnovi psihika neizvjesnost koja nastaje zavisno od
mentalnog stava pojedinca ili njegovog stanja svijesti.Ovaj rizik je posebno vaan,
jer prestavlja nain da se interpretira ponaanje pojedinaca suoenih sa naizgled
identinim situacijama, a koji donose razliite odluke.
Objektivan riziku u dvije situacije moe da bude identian, ali oni koji procjenjuju
ovaj rizik mogu da ga veoma razliito sagledavaju iz nihove sopstvene perpesktive.
Stoga nije dovoljno znati samo stepen rizika ve je neophodno poznavati i stav
neke osobe prema riziku.
Sa stanovita osiguranja subjektivni rizik je onaj rizik kod koga stepen dejstva
zavisi u veoj ili manjoj mjeri od ponaanja ovjeka, prvstveno od njegovog

31

ponaanja u svim aktivnostima otklanjanja mogunosti nastanka tete, u

sluajevima kada se na rizik moe uticati voljom ovjeka.
Subjektivni rizik se moe dalje podijeliti na etiki rizik i rizik samokontrole.
Subjektivni etiki rizik zavisi od karaktera, ivotne filozofije i poslovnog
integriteta neke osobe. On proistie iz psihikog stanje neke osobe. Ovaj rizik
obuhvata prevaru i nepotenje ili kada neka osoba ne vodi rauna o svojoj imovini
ili o svom zdravlju ili o mogunostima da se povrijedi.
Rizik samokontrole obuhvata rizik kao to je stanje svijesti koje karakterie osobu
sklonu nezgodama, odnosno rizika koje stvara nedostatak odgovornosti pojedinca
i koji su posledica njenog nehata, odnosno neopreznosti. Ovi rizici nemaju
konotacije prevare.
12.4 FUNDEMENTALAN ILI OPTI ILI POJEDINAAN RIZIK

Fundementalan rizik je rizik koji ima uticaja na cjelokupni ekonomski prostor ili
veliki broj osoba ili grupa u okviru date ekonomije. To su obino oni rizici koji su
posljedica drutvenih ili politikih fenomena, mada se mogu javiti i kao posljedica
fizikih pojava (visoka inflacija, nezaposlenost i rat).
Rizik od prirodne nesree je drugi vaan fundementalni rizik. Orkani, tornada,
zemljotresi, poplave i poari.
U poslednje vrijeme se pojavljuje i jedna nova vrsta fundematalnog rizika a to je
rizik od teroristikog napada.
Na suprot fundemetalnog rizika posebni rizik je rizik koji utie samo na pojedinca,
a ne na cjelokupnu zajednicu. On se javlja kao posljedica pojedinanih dogaaja.
Mogu biti statiki i dinamiki (kraa automobila, pljaka banke).
Razlika izmeu fundementalnog i posebnog rizika je vana jer su fundamentalni
rizici izazvani manje vie uzrocima koji su izvan kontrole pojedinca, koji trpe
njihove posljedice. Zbog toga smatram da ih moe preuzimati samo drava po
posebnim programima.
Smatra se da su posebni rizici odgovornost svakog pojedinca i da se njima moraju
da bave pojedinci.
12.5 RASPODJELJIV I NERASPODJELJIV RIZIK

Rizik je raspodeljiv ako se on moe umanjiti kroz sporazume o zajednitvu ili

uestvovanju.

32

Neraspodjeljiv je onaj rizik kod koga sporazum o zajednitvu nisu efikasni za

smanjenje rizika.
Razlika izmeu ova dva rizika je vana za upravljanje rizikom jer ona utie na
mogunost koritenja ugovora o raspodjeli rizika.
U ne ivotnom osiguranju, osiguranje rizika moe se realizovati obezbjeenjem
odgovarajue zatite sa jednim ili vie osiguravaa. To znai ako rizik preuzima
vie osiguravaa radi se o viestrukom osiguranju, saosiguranju ili reosiguranju.
Razlika izmeu saosiguranja i viestrukog osiguranja je u tome to za saosiguranje
zakljuuje jedan ugovor o osiguranju a kod viestrukog osiguranja se zakljuuje
vie ugovora o osiguranju, pri emu osiguravai ne moraju, i najee ne znaju
jedan za drugog.
Ovakva raspodjela rizika karakteristina je samo kod neivotnog osiguranja, jer u
osiguranju lica kako u osiguranju lica od nesrenog sluaja, tako i u osiguranju
ivota, vie zakljuenih ugovora o osiguranju ne mogu imati karakter viestrukog
osiguranja ili saosiguranja, zbog nepostojanja obeteujueg karaktera.
Osigurava je esto u prilici da preuzme odgovornost rizika koji su po veliini
znaajno vei od maksimalnog samopridraja i njegovog kapaciteta. Takoe,
preuzima u osiguranje i rizike kod kojih postoji mogunost nastajanje masovnih
teta i katastrofalnih teta koje nije u mogunosti da samostalno snosi. U tim
sluajevima, obavezan je da zakljuuje ugovore o saosiguranju ili reosiguranju i
prenoenjem vika rizika praktino poveava vlastite kapacitete.
Greka u obraunavanju potrebne visine premije (greke u obraunu) do kojih
dolazi recimo usled primjene pogrenih statistikih podataka, izostavljanja
rezervisanih teta, rizik sluajnih odstupanja, moe se manifestovati kroz dva vida:
mogunosti nastanka velikih teta na jednom riziku i
djelovanjem elementarnih teta, te akumulacijom malih i srednjih teta.
Najee se ova tri vida komponenti rizika u razliitm intezitetima pojavljuju
istovremeno, veoma rijetko odvojeno, pa zato reosiguranje ovih rizika predstavlja
veoma sloen zadatak koji se rjeava pojedinanim razmatranjem karakteristika
portfelja i nakon toga odluivanja.
Osnovna raspodjela rizika vri se na sledei nain:
primarna raspodjela u koju spada raspodjela rizika u sopstvenom portfelju i
saosiguranje,
Sekundarna u koju spada reosiguranje .
12.6 MJERLJIVI I NEMJERLJIVI RIZICI

Mjerljivi rizici su oni rizici koji se mogu mjeriti na nivo dovoljno velikog i
uravnotoenog portfelja osiguranja.

33

Nemjerljivi rizici su oni rizici koji se ni na jednom nivou ne mogu izmjeriti.

To su obino oni rizici koji su povezani sa kretanjima na tritu (cijene).
Ovi rizici se ne mogu povjeriti osiguravajuim drutvima .

12.7 OSIGURLJIV I NEOSIGURLJIV RIZIK

Iako je teoretski mogue da se osiguraju svi rizici, ipak se neki od njih ne mogu
osigurati iz odreenih zakonskih, komercijalnih i moralnih razloga, pa se oni zovu
i neosigurivi rizici (rizik od nezaposlenosti).
Obino se osiguravaju samo isti rizici, ali ne moe se osigurati ni svaki isti rizik.
Da bi neki rizik bio osigurljiv on mora da ispuni zahtjeve koji su precizirani
vezano za ist rizik.
12.8. POSLOVNI RIZIK

Poslovni rizik je rizik relativno novijeg datuma i on obuhvata sve glavne rizike sa
kojima se suoava neka poslovna firma.
Ovaj rizik obuhvata :
isti rizik
pekulativni rizik
strategijski rizik
operativni rizik
finansijski rizik
Strategijski rizik se odnosi na sve neizvjesnosti povezane sa finansijskim ciljevima
neke firme. Na primjer, ako data firma rijei da krene u neko novo podruje
poslovanja moe se desiti da to podruje bude neprofitabilno.
Operativni rizik je rezultat poslovnih operacija date firme. Na primjer banka koja
nudi novi tip usluge.
Finansijski rizik se odnosi na neizvjesnost u pogledu tete koja je posljedica
tetnih promjena cijena robe, kamatnih stopa, itd.
Poslovni rizik postaje sve znaajniji za upravljanje komercijalnim rizikom odnosno
nainom na koji se neka organizacija identifikuje i na koji se odnosi prema
glavnim i manjim rizicima. Danas se sve vie ide ka tome da se upravljanja
rizicima, kome preduzetnitva bude jedan jedinstveni program za obradu svih
glavnih rizika sa kojima se neka firma suoava. Na ovaj nain firma je u

34

mogunosti da sve rizike stavi u protivteu jedne sa drugom ime se postie

smanjenje ukupnog rizika. Budui da su svi rizici dovedeni u korelativni odnos,
njihova kombinacija smanjuje sve ukupni rizik firme.

13.RIZICI KOJI SE TEK POJAVLJAJU

Za rizike koji se tek pojavljuju karakteristino je da oni u sutini ve postoje ali se
tradicionalnim metodama ne mogu predvidjeti ni procijeniti jedino to se o njima
zna je da mogu biti katastrofalni i mogu izazvati velike tete.
Pod tim rizikom moglo bi se posmatrati:
otrovne materije,
elekromagnetne radijacije,
povreda propisa za uvanje podataka,
povreda trgovakih i ekonomskih sankcija,
stres na radnom mjestu,
nanotehnologija ,
genetiki modifikovana hrana,
terorizam,
transplantati ,
pasivno puenje,
globalno otopljavanje,
kraa identiteta,
vulkanska aktivnost,
uticaj medija.
Osnovna karakteristika rizika koji se pojavljuju su da postoji opasnost nekom ve
poznata ali ne i industriji osiguranja. Naime, da bi neki rizik konano postao
razumljiv i prepoznat kao takav, mora da postoji dovoljno objekata koji su izloeni
nastupanju takvog tetnog dogaaja, gdje se teta ne moe izbjei. Stoga je
potrebno da postoji zajedniki rad izmeu naunika i strunjaka iz industrije
osiguranja u cilju ispitivanja svih mogunosti rjeenje problema izloenosti
ovakvim rizicima.
18.PROCES UPRAVLJANJOM RIZIKOM
Polazei od toga da se upravljanje rizikom istrauje respektujui kriterujume faze
obrade rizika jer se time uspostavlja korelacija izmeu uticaja pojedinih
posljedica rizika i vjerovatnoe njihovih pojavnih oblika veina autora uglavnom
razlikuju sledee faze sistemskog procesa upravljanja rizikom:
35

Identifikacija rizikom,
Analiza rizika,
Procjena rizika,
Izbor metode i instrumenata za upravljanje rizikom.

19.NAELA UPRAVLJANJOM RIZIKOM

Upravljanjem rizikom primjenjuju se sva naela iz Zakona o obligacionim
odnosima i to:
RAVNOPRAVNOST UESNIKA U OBLIGACIONIM ODNOSIMA
NAELO SAVJESNOSTI I POTENJA
ZABRANA ZLOUPOTREBE PRAVA
ZABRANA STVARANJA
POLOAJA

ISKORITAVANJA

MONOPOLSKOG

NAELO JEDNAKE VRIJEDNOSTI DAVANJA

Naelo ravnopravnosti uesnika u obligacionim odnosima
Strane u obligacionim odnosima su ravnopravne.
Nije dozvoljeno ugovaranje prava na jednostrani raskid ugovora u korist jedne od
ugovornih strana, bez vremenskog ogranienja.
Naelo savjesnosti i potenja
U zasnivanju obligacionih odnosa i ostvarivanju prava i obaveza iz tih odnosa
uesnici su duni da se pridravaju naela savjesnosti i potenja.
Zabrana zloupotrebe prava
Zabranjeno je vrenje prava iz obligacionih odnosa protivno cilju zbog koga je ono
zakonom ustanovljeno ili priznato.
Zabrana stvaranja i iskoritavanja monopolskog poloaja
U zasnivanju obligacionih odnosa uesnici ne mogu ustanovljavati prava i obaveze
kojima se za bilo koga od njih ili za drugog stvara ili iskoriava monopolski
poloaj na tritu kojim se stiu materijalna ili druga preimustva koja se ne
zasnivaju na radu ili stvaranju neravnopravnih odnosa u poslovanju ili naruavaju
druge osnove drutvenoekonomskih odnosa.
36

Naelo jednake vrijednosti davanja

U zasnivanju dvostrukih ugovora uesnici polaze od naela jednakih vrijednosti
uzajamnog davanja.
Zakonom se odreuje u kojim sluajevima naruavnje tog naela povlai pravne
posledice.

III PODJELA OSIGURANJA

Postoji izuzetno mnogo kriterija na osnovu kojh se vri podjela osiguranja
naveemo samo neke od koritenih.
1.PREMA NAINU ODLUIVANJA
Sva osiguranja se prema nainu odluivanja dijele na:
obavezno osiguranje - osiguranje koje ugovorne strane moraju zakljuiti po
sili zakona.
dobrovoljno osiguranje - sva ostala osiguranja u kome su ugovorne strane
slobodne u njegovom zakljuivanju.
Obavezna osiguranja obuhvataju:
osiguranje putnika u javnom saobraaju od posledica nesretnog sluaja,
osiguranje vlasnika odnosno korisnika motornih vozila od odgovornosti za
tete priinjene treim osobama,
osiguranje vlasnika aviona odnosno korisnika od odgovornosti priinjene
treim licima,
osiguranje vlasnika odnosno korisnika brodica na motorni pogon od
odgovornosti za tete priinjene treim licima.

37

Drava svojim propisima odluuje koja osiguranja e utvrditi kao obavezna.

2. PREMA PREDMETU OSIGURANJA
Osiguranja prema predmetu osiguranja dijelimo na:
Osiguranje imovine u irem smislu,
Osiguranje transporta i kredita,
Osiguranje lica.
3. PREMA VRIJEDNOSTI RIZIKA KOJE POKRIVAJU
Podjeljeni su sljedee grupe i grupacije:
I GRUPACIJA OSIGURANJA IMOVINE
1.grupa osiguranja CIVIL
2.grupa osiguranje IVOTINJE
3.grupa osiguranje USJEVI
4.grupa osiguranje INDUSTRIJA
5.grupa osiguranje ODGOVORNOST
II GRUPACIJA OSIGURANJA MOTORNIH VOZILA
1.grupa osiguranje KASKO
2.grupa osiguranje AUTOODGOVORNOSTI
III GRUPACIJA OSIGURANJA TRANSPORTA I KREDITA
1.grupa osiguranja KARGO
2.grupa osiguranja KASKO
3.grupa osiguranja KREDITI
IV GRUPA OSIGURANJA LICA
1.grupa osiguranja NEZGODA
2.grupa osiguranja IVOTA
Svaka grupa osiguranja u okviru odreene grupacije osiguranja obuhvata odreene
vrste osiguranja. Svaka vrsta osiguranja je predmet poslovanja jedne od grupe
osiguranja.
Ako se pojavi neka nova vrsta osiguranja kojom se prije osigurava nije bavio
razvrstava se po principu srodnosti (predmeta i rizika) u jednu od grupa osiguranja
Osuguranje imovine moemo podjeliti jo po jednom kritriju i to na:

38

 osiguranje STVARI
osiguranje IMOVINSKIH INTERESA
U osiguranje STVARI ulaze osiguranja kod kojih je predmet osiguravajue zatite
stvar.
Stvari mogu biti nepokretne (zgrada, mostovi, brane, maine i niz drugih stvari) i
pokretne (roba, namjetaj, inventar, motorna vozila, brodovi, avioni, novac i
drugo).
U osiguranje IMOVINSKIH INTERESA pripadaju osiguranja kod kojih zbog
nastupanja osiguranog sluaja za osiguravaa moe nastati imovinska teta
odnosno finansijski gubitak.
Za razliku od osiguranja stvari kod osiguranja imovinskih interesa predmet
osiguranja je apstraktna stvar koja nema vrijednost za osuguranje (razne vrste
odgovornosti, osiguranje prekida rada zbog, poara i nekih drugih opasnosti).
Svotu osiguranja odreuje osiguranik, a teta se plaa u stvarnom iznosu, ali
najvie do ugovorene svote osiguranja bez primjene naela proporcije.

4.PREMA TOME KOJE OSIGURANIK

Prema tome koje osiguranik osiguranja se dijele na:
1. Osiguranja PRAVNIH LICA
2. Osiguranje FIZIKIH LICA
U osiguranje pravnih lica spadaju sva osiguranja gdje su osiguranici pravna lica
bez obzira na vlasnitvo, dok u osiguranje fizikih lica spadaju sva osiguranja gdje
su osiguranici graani. U nekim vrstama osiguranja pojavljuju se samo pravna
lica, u drugima fizika lica,a u veini osiguranja obije vrste osiguranika.
5. PODJELA OSIGURANJA U POMORSKIM ZEMLJAMA
U razvijenim posebno pomorskim zemljama koristi se jo jedna podjela osiguranja:
1. POMORSKA OSIGURANJA
2. NEPOMORSKA OSIGURANJA
3. IVOTNA OSIGURANJA
Sami nazivi osiguranja odreuju koje vrste osiguranja spadaju u koju od navedenih
grupa unutar koje postoji daljna podjela.

39

6. PODJELA OSIGURANJA SA STANOVITA

UTVRIVANJA POSLOVNOG REZULTATA

BILANSIRANJA

Osiguranja sa sa stanovita bilansiranja i utvrivanja poslovnog rezultata dijelimo

na:
1. NEIVOTNO OSIGURANJE
2. IVOTNO OSIGURANJE
Na osnovu lana 9 i 10. Zakona o drutvima za osiguranje (Slubeni glasnik
Republike Srpske, broj 17/05 i lana 8 i 16. Statuta Agencije za osiguranje
Republike Srpske, Upravni odbor Agencije za osiguranje Republike Srpske donio
je ODLUKU O VRSTAMA OSIGURANJA koja je u lanu 1. propisala
klasifikaciju djelatnosti osiguranja po vrstama osiguranja i podklasifikaciju po
vrstama rizika.
Djelatnost neivotnog osiguranja
podklasifikacije na vrste rizika i to :

se

klasifikuje

na

vrste

osiguranja

1.OSIGURANJE NEZGODE (ukljuenje radnike nezgode i profesinalna

oboljenja)
Ukljuuje
1.1.fiksne novane naknade
1.2.naknade koje odgovaraju visini tete
1.3.kombinacija gornjih dijelova
1.4.povrede putnika
2.ZDRAVSTVENO OSIGURANJE
Ukljuuje
2.1.fiksne novane naknade
2.2.naknade koje odgovaraju visini tete
2.3.kombinacija gornji dviju
3.OSIGURANJE VOZILA KOJA se kreu po kopnu,osim vozila koja se kreu po
inama
Ukljuuju svu tetu ili gubitak na;
3.1.drumskim vozilima na motorni pogon i
3.2.drumskim vozilima bez motornog pogona .
4.OSIGURANJE vozila koji se kree po inama
Ukljuuje svu tetu ili gubitak na inskim vozilima
5.OSIGURANJE VAZDUHOPLOVA
40

Ukljuuje svu tetu ili gubitak na vazduhoplovu .

6.OSIGURANJA PLOVILA (pomorska, jezerska, rijena i kanalska)
Ukljuuju sve tete ili gubitke na :
6.1.rijenim i kanalskim plovilima
6.2.jezerskim plovilima
6.3.morskim plovilima
7.OSIGURANJE robe u prevozu (trgovake robe, prtljaga i ostale robe)
Ukljuuje svu tetu ili gubitak na robi u prevozu, prtljagu ili ostaloj robi
bez obzira na oblik prevoza.
8.OSIGURANJE IMOVINE OD POARA I PRIRODNIH SILA
Ukljuuje svu tetu ili gubitak imovine, osim imovine navedene od 3 do 7.
usljed:
8.1.poara
8.2.eksplozije
8.3.oluje
8.7.prirodnih sila osim oluje
8.5.nuklearne energije
8.6.slijeganje tla.
9.OSIGURANJE OD OSTALIH TETA NA IMOVINI,
Ukljuuje svu tetu ili gubitak imovine, osim imovine ukljuene u vrste od 3 do 7.
zbog grada ili mraza kao i zbog bilo kojeg dogaaja kao to je kraa, pod uslovom
da uzrok tete ne spada pod vrstu 8.
10.OSIGURANJE OD ODGOVORNOSTI ZA MOTORNA VOZILA
Ukljuuje svu graansku odgovornost za nesree koja proizlazi iz upotrebe
motornih vozila na kopnu kao odgovornost vozara.
11.OSIGURANJE
OD
GRAANSKE
ODGOVORNOSTI
ZA
VAZDUHOPLOVE
Ukljuuje svu graansku odgovornost koja proizlazi iz upotrebe vazduhoplova
kao i odgovornost vozara.
12.OSIGURANJE OD GRAANSKE ODGOVORNOSTI ZA BRODARE
(morska, jezerska, rijena i kanalska plovila)
Ukljuuje svu graansku odgovornost koja proizlazi iz upotrebe brodova, plovila,
ili amaca na moru, jezeru, rijekama ili kanalima kao odgovornost vozara.
13. OSIGURANJE OD OPTE GRAANSKE ODGOVORNOSTI;
Ukljuuje svu graansku odgovornost, osim onih oblika koji spadaju pod vrste
10, 11 i 12.
41

14.OSIGURANJE KREDITA
Ova vrsta, u kojoj osigurava za plaanje premije pokriva osiguraniku gubitak, koji
bi mogao pretrpjeti kao rezultat neispunjenja obaveze jednog ili vie dunika
prema osiguraniku, ukljuuje:
14.1.optu nesolventnost,
14.2.izvozne kredite (odnosi se na osiguranje izvoznih kredita, koji nisu
nainjeni za raun ili uz pomo drave),
14.3. kredit koji se isplauje u ratama,
14.4. hipoteka
14.5.poljoprivredne kredite .
15.OSIGURANJE GARANCIJE
Ova vrsta, u kojoj osigurava za plaanje premija garantuje u ime osiguranika
izvravanje njegovih ugovorenih obaveza, ukljuuje
15.1.garancije (neposredno)
15.2.garancije (posredno)
16.OSIGURANJE od razliitih finansijskih gubitaka
Ukljuuje
16.1.rizike gubitka zaposlenja
16.2.nedovoljnost prihoda (opta)
16.3.loe vrijeme
16.4.gubitak naknade
16.5.trajne opte trokove
16.6.nepredvidive trgovake trokove
16.7.gubitak trine vrijednosti
16.8.gubitak rente i prihoda
16.9.posredne trgovake gubitke osim onih koji su ve gore pomenuti
16.10.ostale finansijske gubitke (netrgovinske)
16.11.ostale oblike finansijskih gubitaka.
17.OSIGURANJE TROKOVA PRAVNE ZATITE
Ukljuuje snoenje trokova sudskih postupaka i pruanje drugih usluga koje
proizlaze iz ugovora o osiguranju.
18.OSIGURANJE POMOI
Pomo licima koja zapadnu u tekoe tokom putovanja, dok su van kue ili dok su
van mjesta stalnog boravka.
IVOTNO OSIGURANJE (lan 5. Odluke)
Djelatnost ivotnog osiguranja se kvalifikuje po vrstoma osiguranja kako je dato:

42

1.Osiguranje sa ugovornom osnovom:

a) ivotno osiguranje:
za sluaj doivljenja odreene starosne dobi,
za sluaj smrti,
za sluaj doivljavanja odreene starosne ili ranije smrti
(mjeovito osiguranje),
sa povratom premija.
b) dodatno osiguranje koje pruaju drutva za ivotno osiguranje je
posebno osiguranje od tjelesne povrede (ukljuujui nesposobnost za
zapoljavanje) osiguranje za sluaj smrti usled nezgode i osiguranje
invaliditeta koji proizlazi iz invaliditeta koji proizlazi iz nezgode ili
od bolesti ,gdje su ove razne vrste osiguranja preuzete dodatno uz
ivotno osiguranje.
2.OSIGURANJE BRAKA I OSIGURANJE ROENJA
3.IVOTNO OSIGURANJE (1a) )rente (1.b.) brak i roenje (2)koji su povezani sa
investicionim fondovima, odnosi se na poslove u kojima su:
naknade ukljuene u polisu osiguranja neposredno povezane sa vrijednou akcija
(jedinica) nekog Zajednikog fonda u Republici Srpskoj ili Federaciji Bosne i
Hercegovine ili sa vrijednou sredstava koja su ukljuena u interni fond koji
vodi to drutvo ,a koje je obino podjeljen na jedinice (akcija) ili naknade
sadrane u polisi osiguranja su neposredno povezane sa indeksom vrijednosnih
papira ili odreenom referntnom vrijednou osim onih koje su spomenute u taki
3.a) ovog lana
4.Zdravstveno osiguranje (nezgoda ,bolest)
Zakljuenje i sprovoenje ugovora o osiguranju koji daje posebne naknade u
sluaju da lice ostane hendikepirano kao posljedica pretrpljene povrde, kao
rezultat nezgode ili nezgode odreene vrste ili bolesti ili nemoi s tim da su ti
ugovori:
Iskazani da e trajati u priodu od ne manje od pet godina ,ili do uobiajnog
perioda penzionisanja dotinog lica, ili bez ogranienja i
iskazana tako da ih ne moe raskinuti osigurava, ili su iskazani tako da se
mogu raskinuti samo pod odreenim okolnostima spomenutim u ugovoru.
5.Tontine
43

To je investiciona ema za uveanje kapitala, razvijena u 17. vijeku i relativno

rairena u 18. i 19. vijeku. Ona kombinuje anuitet i lutriju. Svaki uesnik plaa
dogovorenu sumu u fond, i poslije nekog vremena prima anuitet. Kada uesnik
umre, njegov dio se djeli ostalim uesnicima, pa se tako vrijednost svakog anuiteta
poveava. Poslije smrti posljednjeg lana, ema je zavrena.
6. Poslovi povrata kapitala
Poslovi povrata kapitala su poslovi zasnovani na aktuarskim proraunima kojima
se preuzimaju obaveze odreenog trajanja i iznosa za jednokratna ili povremena
plaanja dogovorena unaprijed.
7. UPRAVLJANJE GRUPNIM PENZIJSKIM FONDOM
U pravljanje investicijama, a naroito imovinom koja predstavlja rezerve
fondova koji vre plaanje za zdravstvene beneficije za sluaj smrti, nesposobnosti,
doivljenja, prekida ili smanjenja radne sposobnosti ljudi koji su zakljuili
sporazum sa njima ili sluaj opisan u taki (7a.) ovog lana kada drutvo garantuje
povrat kapitala ili odreenu kamatnu stopu i druge beneficije (osigurani program
grupnih penzija)
8. VRSTE POSLOVA SLINIH SOCIJALNIH OSIGURANJA
Ukljuuje poslove koji se sastoje od naknada u zavisnosti od trajanja ljudskog
ivota, a koji su odreeni ili predvieni u zakonodavstvu o socijalnom osiguranju,
pod uslovom da su ti poslovi zasnovani na privatnom ugovoru, da se sprovede ili
se njima upravlja na njihov vlastiti rizik i da nisu u suprotnosti sa zakonskim
odredbama.
Podjele osiguranja na grupacije i grupe i vrste osiguranja predstavljene su samo po
nekim kriterijumima.
Prema Smjernicama Evropske Unije koje je donijela Direkcija za nadzor drutava
za osiguranje, a koja je stupila na snagu 1998. godine drutva za osiguranje moraju
na osnovu toga u odreenom roku da usklade svoje poslovanje i sve evidentirane
poslove osiguranja sa novim razvrstavanjem. Na osnovu toga svi su rizici
rasporoeni u 19.skupina osiguranja i utvreno je koje skupine osiguranja ulaze u
svaku od skupina. Moe se konstatovati da su neke skupine osiguranja po vrstama
vrlo homogene dok su druge vrlo heterogene.

44

III POSREDOVANJE
1. POJAM I DEFINICIJE
1.1. POJAM

POJAM POSREDOVANJA u osiguranju se u ovom prouavanju koristi u dva

znaenja, irem i uem smislu.
POSLOVI posredovanja u osiguranju su poslovi koji se odnose na dovoenje u
vezu osiguranika, odnosno ugovaraa osiguranja sa drutvom za osiguranje radi
pregovaranja o zakljuenju ugovora o osiguranju, na osnovu naloga drutva za
osiguranje osnovanog kao akcionarsko drutvo i koji su dobili dozvolu Agencije za
osiguranje.
ZASTUPNIK u osiguranju je samozaposleno fiziko ili pravno lice koje prema
ugovoru dobiva uputstvo i pravo da djeluje u ime ili samo u interesu organizacije
za osiguranje.
Zastupnik u osiguranju ima iskljuivo profesionalan cilj da pokree, predlae i
izvrava pripremne radove pred zakljuenje ili da zakljuuje ugovore o osiguranju.

45

Zastupnik moe pomagati i u administraciji i sprovoenju tih ugovora, a naroito

u sluaju potraivanja u osiguranja. Moe pruati i savjetodavne uloge, u skladu sa
posebnim odredbama pojedinanih ugovora sa osiguranikom, tokom perioda
pokria.
Ovako stanovite zasnovano je na Smjernicama Savjeta broj 77/92 kao i na
Preporuci broj 92/48 EEC.
Zakon je odredio da su POSLOVI osiguranja:
poslovi posredovanja, osnivanje drutava, izdavanje dozvola za obavljanje
posredovanja, upis u registar, oduzimanje dozvole za obavljanje posredovanja u
osiguranju, ovlaenje za obavljanje poslova, posredovanja, oduzimanje
ovlaenja.
1.2. DEFINICIJE

OSIGURAVA je drutvo za osiguranje koje osigurava od rizika graanske

odgovornosti pruzrokovane upotrebom vozila na teritoriji Bosne i Hercegovine
iskljuujui odgovornost vozara, Zatitni fond Republike Srpske, Zatitni fond
Federacije Bosne i Hercegovine i Biro zelene karte Bosne i Hercegovine.
OSIGURANIK je lice ija se odgovornost pokriva u skladu sa odredbama zakona.
DJELATNOST OSIGURANJA je djelatnost zakljuivanja i izvravanja ugovora o
osiguranju i reosiguranju te djelatnost posrednika i zastupnika u osiguranju .
POSLOVI OSIGURANJA su poslovi zakljuivanja ugovora o osiguranju i
reosiguranju, obrada zahtjeva za naknade i plaanje naknada proizalih po osnovu
ugovora.
POSREDNICI U OSIGURANJU su brokeri u osiguranju, fizika i pravna lica iji
je cilj priprema i ponuda ugovora osiguranja i pruanja usluga koje su vezane za
odnose izmeu osiguravaa i osiguranih lica.
POSREDNITVO je djelatnost koju obavljaju posrednici u osiguranju.
ZASTUPNIK U OSIGURANJU je lice koje obavlja djelatnost osiguranja u ime i
za raun drutva za osiguranje.
BROKER U OSIGURANJU je pravno ili fiziko lice koje samostalno obavlja
djelatnost, iji je iskljuivi zadatak da u ime osiguranika i reosiguranika radi
osiguranja i reosiguranja i da, kada je potrebno, pomogne u pripremi i izvravanju
tih ugovora naroito u sluaju podnoenja zahtjeva za naknadu. Broker u
46

osiguranju e biti plaen provizijom od strane drutva za osiguranje ili

reosiguranje.
NAKNADA je pravo koje osiguraniku pripada po osnovu zakljuenog ugovora o
osiguranju.
ZATITNI FOND RS je pravno lice sa sjeditem u Banja Luci, koje je osnovano
Zakonom o obaveznom osiguranju od odgovornosti za motorna vozila i ostalim
obaveznim osiguranjima od odgovornosti, sa ciljem da pokriva tete koje pretrpe
rtve saobraajnih nezgoda koje ne mogu biti nadoknaene sistemom obaveznog
osiguranja od autoodgovornosti.
AGENCIJA ZA OSIGURANJE U BIH je Agencija osnovana Zakonom o Agenciji
za osiguranje u Bosni Hercegovini (Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine broj
12/04).
EU je skraena oznaka za Evropsku uniju.
AGENCIJA RS je skraena oznaka za Agenciju za osiguranje Republike Srpske.
AGENCIJA FBIH je skraena oznaka za Agencija za nadzor osiguranja Federacije
Bosne i Hercegovine.
2.POSREDOVANJE UOPTE
Poslove zastupanja u osiguranju obavljaju pravna ili fizika lica na osnovu
ugovora o zastupanju i u ime i za raun zakljuuju ugovor o osiguranju.
Ugovor o osiguranju za tu raun je takav ugovor o osiguranju koje jedno lice
zakljuuje sa osiguravaem u svoje ime, a za raun treeg lica ili odreenog lica.
Postoje dvije vrste ugovora za tu raun i to:
ukoliko se radi o ugovor o osiguranju zakljuenom za raun ve poznatog lica,
odnosno odreenog lica koji je u polisi imenovan radi se o osiguranju za tu
raun,
ukoliko se ugovor o osiguranju zakljuuje za raun nepoznatog lica a koje e se
moi odrediti na osnovu odredaba polise ili uslova osiguranja kada to bude
potrebno radi se o osiguranju za raun tree osobe.
To tree lice bie ono koje u momentu osiguranog sluaja ima interes da naplati
naknadu iz osiguranja.
Lica kod ugovora o osiguranju za tu raun su:
47

 osigurava,
ugovora osiguranja,
korisnik.
Osnovna razlika izmeu ugovaraa osiguranja i korisnika je u tome to ugovara
osiguranja zakljuuje ugovor o osiguranja sa osiguravaem i stie samo obavezu
prema osiguravau, dok korisnik iz osiguranja za tui raun koji je zakljuen, stie
iskljuivo pravo prema osiguraniku.
Ugorava osiguranja kod ovog ugovora ne mora imati interes osiguranja, dok
korisnik osiguranja mora imati interes da se ne dogodi osigurani sluaj, da bi taj
ugovor bio punovaan.
U ulozi ugovoraa mogu biti lica koja dre tuu stvar, na due vrijeme, za raun
vlasnika.
Prilikom zakljuivanja ugovora o osiguranju, za tu raun, volja ugovoraa
osiguranja mora biti jasno izraena. to znai da se u sluaju sumnje ne moe
smatrati da je zakljuen ugovor o osiguranju u svoje ime i za tui raun.
Po odredbama lana 906. Zakona o obligacionim odnosima osigurava moe
ovlastiti neko lice koje nije zaposleno kod njega, da u njegovo ime i za njegov
raun zakljuuje ugovore o osiguranju, odnosno sa ugovoraem osiguranja.
Zastupnik je ovlaten,da u ime i za raun osiguravaa, zakljuuje
osiguranju.
Meutim, osigurava moe ograniiti ovlatenje zastupnika.

ugovor o

Po odredbama stava 2. lana 906. Zakona o obligacionim odnosima, ako je

ugovara ograniio ovlaenja svog zastupnika, a to ugovorau osiguranja, nije
bilo poznato smatra se kao da to ogranienje nije ni postojalo.
3. ODNOS UGOVORA O OSIGURANJU I UGOVORA O POSREDOVANJU
Ugovor o osiguranju spada u ugovore u privredi.
U zakonu u obligacijama, odnosno u njegovom drugom dijelu definiu se pod
pojmom ugovor i ugovor o osiguranju. Dakle u samom Zakonu o obligacionim
odnosima, ugovor o prodaji, o pediciji se ne odreuju kao ugovori robnog
prometa, ali je uglavnom opteprihvaeno u teoriji da se navedeni ugovori blie
nazivaju ugovori robnog prometa, odnosno ugovori u privredi.
U najirem smislu pod, ugovorima robnog prometa, podrazumjevaju se tipini,
uobiajni ugovori koji se zakljuuju u velikom broju u robnom prometu, a u cilju

48

razmjene robe za ije zakljuivanje i izvravanje, po pravilu sainjava redovni

promet djelatnosti odreenih privrednih preduzea. Po istom shvatanju Zakon o
obligacionim odnosima poznaje pojam ugovora u privredi to je iri pojam, s
obzirom da obuhvata i druge ugovore koji se u privredi obavljaju u vezi sa
vrenjem osnovne privredne djelatnosti (profesije) kao i ugovore novanog
prometa u privredi.
Ugovor o osiguranju je nesumljivo samostalan ugovor, mada su se u teoriji
pojavljivala i miljenja da zbog velike razliitosti pojedinih vrsta ugovora o
osiguranju, ne bi trebalo govoriti o jedinstvenom ugovoru o osiguranju, nego o vie
razliitih ugovora koji imaju meusobno odreene slinosti.
Meutim, osnovni elementi ugovora o osiguranju su jedinstveni, tako da se radi o
jedinstvenom ugovoru kojih naravno ima vie vrsta i koji imaju svoje posebnosti.
Primjeeno je da u savremenoj poslovnoj praksi postoji sve izraenija praksa da se
zakljuuju sloeni ugovori, koji u sebi sadravaju vie klasinih ugovora. Tako se
jednim ugovorom kojim se prodaje odreena roba istovremano definiu elementi
ugovora u osiguranju, ugovor o pediciji, ugovor o kreditu.
Potrebno je ukazati i na vezu ugovora o Posredovanju i ugovora o Osiguranju.
U govor o posedovanju se u Zakonu definie tako da se njim posrednik obavezuje
da e nastojati da nae i dovede u vezu sa nalogodavcem lice koje bi sa njim
pregovaralo o zakljuenju odreenog ugovora, a nalogodavac se obavezuje da mu
isplati odreenu naknadu, ako taj ugovor bude zakljuen.
S obzorom na nemogunost i neracionalnost da se imaju stalno zaposleni struni
radnici u svim mjestima i za sve vrste poslova, osiguravajua drutva zaljuuju
ugovor o posredovanju pri emu ugovore zakljuuju osiguravai, a posrednici
samo olakavaju zakljuivanje ugovora dovoenjem u vezu ugovornih strana.
Znaajna je veza i izmeu ugovora o osiguranju i ugovora o zastupanju.
Po Zakonu, ugovorom o trgovinskom zastupanju zastupnik se obavezuje, da se
stalno stara da trea lica zakljuuju ugovore sa njegovim nalogodavcem i da u tom
smislu posreduju izmeu njih i nalogodavca, kao i da po dobijenom ovlatenju
zakljuuju ugovore sa treim licima u ime i za raun nalogodavca, koji mu se
obavezuje da mu za svaki zakljueni ugovor isplati odreenu naknadu (proviziji).
U praksi, pogotovo u najrazvijenijim zemljama sve se vei broj ugovora o
osiguranju zakljuuje preko tako zvanih brokera.
Sutina brokerskog ugovora je zakljuenje ugovora o osiguranju u ime i za raun
svog poslodavca odnosno drutva za osiguranje i da za to broker ima pravo na
naknaduproviziju.

49

Ne ulazei u mogue odnose i drugih ugovora u privredi i ugovora o osiguranju

naveemo da i ovi ugovori robnog prometa imaju izuzetnu vezu sa ugovorom o
osiguranju.
Ugovori o inenjeringu, lizingu, franinzingu u sebi esto sadre obavezu jedne
ugovorne strane da osiguraju stvar ili potraivanje koje je predmet navedenih
ugovora.
4. POSREDNICI I ZASTUPNICI U EU
Pojam posredovanje u osiguranju u smislu propisa EU koriste se u dva znaenje
i to u irem i uem smislu.
Propisi Evropske unije se uopte odnose na posredovanje u osiguranju (inusrance
mediation) i zatim razvrstavanja uesnika u tim poslovima na tri grupacije.
Usklaivanje propisa, koji ureuju djelatnost posrednika i zastupnika u osiguranju
na podruju Evropske unije poelo je Smjernicom 77/92/EEZ od 13.januara 1976.
Drave lanice su temeljom Ugovora o osnivanju Europske ekonomske zajednice i
prijedloga i miljenja nadlenog organa EEZ odluile da u svoje zakonodavstvo u
ostavljenom roku uvedu odredbe o otklanjanju diskriminacije u oblasti osnivanja
drutva pruanja tih usluga, te ujednaavanju uslova koje moraju imati posrednici
i zastupnici u osiguranju za pristup i obavljanje te djelatnosti.
Ta smjernica primjenjuje se na sljedee djelatnosti:
profesionalna djelatnost osoba koje dovode u dodir osiguranika i drutvo za
osigiranje ili reosiguranje, pripremaju zakljuenje ugovora o osiguranju i
eventualno pomau u njegovoj primjeni i izvrenju, posebno u sluaju tete
(posrednici u osiguranju eng. insurance broker, njem. Rueck
versicherungsmakler).
profesionalna djelatnost osoba koje su jednim ili vie ugovora ili prokurama
obavezane predstaviti predloiti, pripremiti ili zakljuiti ugovore o
osiguranju ili pomoi u njihovoj primjeni ili izvrenju, posebno u sluaju
tete, u ime i za raun ili samo za raun, jednog ili vie drutava za
osiguranje (zastupnici u osiguranju eng. agent, njem. Ersicherungsvertrete).
Djelatnost drugih osoba izvan kruga navedenih pod 1) i 2) koje rade za raun
osoba iz take 1) i posebno koje obavljaju uvodne radove, predstavljaju ugovore o
osiguranju ili naplauju premije, a da te radnje ne ukljuuju uzimanje obaveza
prema treim ili od strane treih (Fizike osobe koje povremeno obavljaju poslove
pribave osiguranja, procjene i obrade teta, a nisu registrovane za zastupanje u
osiguranju (eng. sub-agent, njem. Gelegenheisvermittler, Inkassant).

50

U Smjernicama su navedeni uobiajeni nazivi za te oblike obavljanja djelatnosti

posredovanja i zastupanja u osiguranju u svim zemljama lanicama.
Drave lanice e traiti za obavljanje tih djelatnosti da se informiu o propisima
koji ureuju profesiju koju namjeravaju obavljati.
U Smjernicama je odreeno da e se primjenjivati do stupanja na snagu odredbi
koje se odnose na usklaivanje nacionalnih propisa koji se odnose na pristup
predmetnim djelatnostima i na njihovo obavljanje.
Smjernice 77/92 EEZ uinila je prvi korak u cilju omoguavanja drutva i
slobodnog obavljanja posrednikih i zastupnikih usluga u osiguranju.
Preporuka 92/48/EEZ koja se odnosi na posrednike u osiguranju pridonijela je
usklaivanju nacionalnih propisa koji ureuju profesionalne uslove i registraciju
posrednika u osiguranju. I pored toga postoje znatne razlike izmeu nacionalnih
propisa koje oteavaju poetak i daljnje obavljanje posrednike djelatnosti u
osiguranju i reosiguranju na zajednikom tritu. Stoga je bilo potrebno donijeti
nove smjernice .
Smjernice tree generacije od 20.juna 2000. godine (COM (2000) 511 final)
ureuju uslove za registraciju, meu kojima je na prvom mjestu potrebno znanje,
komercijalne i profesionalne navike, zatim estitost, pa finansijska snaga
posrednika, zatita ugovorom o osiguranju od odgovornosti, te posebno utvruje
obaveze posrednika da informiu klijente, odnosno osiguranike .
U obrazloenju Smjernica se navodi da posrednici u osiguranju obavljaju vrlo
vanu zadau zatite interesa potencijalnih osiguranika ne samo putem distribucije
komercijalnih osiguravajuih proizvoda razliitih osiguranika u Evropskoj uniji
ve posebno savjetovanjem i pomoi osiguranicima uoavanjem njihovih
specifinih potreba.
Vanost njihove djelatnosti rasti e i dalje, bilo zbog jae utakmice nastale
uspostavljanjem jedinstvenog trita, bilo zbog vee komleksnosti komercionalnih
osiguravajuih polisa.
Zbog kljune uloge koji posrednici imaju u distribuciji finacijskih proizvoda, esto
vrlo komleksnih, neophodno je preventivno suzbijati to je mogue vie ponaanje
koje bi moglo teti potroau.
Usaglaavanje nacionalnih propisa koji ureuju profesionalne uslove i registraciju
subjekata koji obavljaju posredniku djelatnost u osiguranju ima za cilj u
potpunosti ostvariti jedinstveno trite finacijskih usluga i veu zatitu potroaa
u ovoj djelatnosti. Stoga ovu Smjernicu treba primjeniti na sve znaajne kategorije
subjekata, posrednika, zastupnike i operatere bankovnog osiguranja.

51

Posrednike u osiguranju i reosiguranju mora registrovati nadleno tijelo drave

lanice na podruju na kojem imaju glavno sjedite, a na temelju ispunjavanja
rigoroznih uslova u pogledu sposobnosti, estitosti, pokria profesionalne
odgovornosti i finansijske sposobnosti.
Takva registracija mora omoguiti posrednicima u osiguranju i reosuguranju rad u
drugim dravama lanicama u reimu slobodnog osnivanju drutva i slobodnog
pruanja usluga uz predhodno obavljen odgovarajui postupak obavjetavanja
izmeu nadlenih tijela.
Potrebno je predvidjeti odgovarajue sankcije protiv subjekata koji obavljaju posao
posredovanja
u osiguranju
i reosiguranju koje se koriste uslugama
neregistrovanih posrednika kao i protiv posrednika koji kre nacionalne propise
doneene na osnovu ove smjernice.
Saradnja i razmjena informacija izmeu nadlenih tijela predstavlja nezamjenjiva
sredstva zatite potroaa i osiguranja korektnog obavljanja osiguravaa i
reosiguravaa djelatnosti na jedinstvenom tritu.
Za korisnika osiguranja je vrlo vano znati nudi li posrednik kojim pregovara
savjete o proizvodima irokog kruga osiguravaa ili pak ogranienog kruga
drutava.
Profesionalni uslovi kojima moraju udovoljiti posrednici u osiguranju i
reosiguranju detaljno su propisani.
Prvi uslov je adekvatno znanje i opte komercijalne i profesionalne navike. Ti
uslovi nisu obavezni za sve zaposlene ali moraju isponjavati rukovodni kadar
drutva za posredovanje kao i lica koja se bave direktnom prodajom osiguranja i
reosiguranja.
Posrednici u osiguranju i reosiguranju moraju ispunjavati uslov estitosti te moraju
imati potvrdu o kaznenom nekajavanju ili slinu nacionalnu potvrdu koja se
odnosi na djelatnost osiguranja ili reosiguranja i ne smije i za sebe imati proglaen
steaj, osim ako su rehabilitovani saglasno odredbama nacionalnog prava.
Posrednici u osiguranju i reosiguranju moraju imati osiguranje od profesionalne
odgovornosti ili slinu garanciju na iznos ne manji od 1.000.000 EVRA po tetnom
dogaaju, osim ako je osigurava, i reosigurava ili drugo drutvo za osiguranje za
koje oni rade ve dato osiguranje.
Drave lanice trebaju preduzimati potrebne mjere protiv nesposobnih posrednika
u osiguranju ili reosiguranju oko osiguravau ili reosiguravau ne doznae premiju
osiguranja ili da osiguraniku ne doznae iznos naknade. Posrednici u osiguranju i
reosiguranju moraju biti stalno finacijski sposobni u iznosu od 8% godinje neto

52

dobiti, no ne manje od 15.000 EVRA i na kraju odredbe o uspostavljanju

garantnog fonda.
Svaki posrednik u osiguranju ili reosiguranju koji namjerava obavljati svoju
djelatnost po prvi put u jednoj zemlji ili u vie drava lanica reima slobodnog
osnivanja podrunica i pruanja usluga obavezan je prije toga o tome obavjestiti
nadleno tijelo drave porijekla.
U Smijernicama veliki znaaj se pridaje obavezi posrednika da informie klijenta.
Prije bilo kakvog poetnog kontakta posrednik mora dati potroau najmanje
sledee informacije:
identifikacione podatke i adresu,
ima li savjet koji daje ili nema u vidu pokrie osiguravaa nueno od
velikog broja osiguravaa,
svaki udjel vei od 10% koji dri direktno ili indirektno posrednik u
osiguranju u kapitalu ili pravo glasa u drutvu za osiguranje ili reosiguranje,
kao i svaki udjel vei od 10% koji dri direktno ili indirektno osigurava ili
reosigurava ili drutvo majka drutva za osiguranje i reosiguranje u kapitalu
ili pravu glasa kod posrednika za osiguranje,
svaku ugovornu obavezu na osnovu koje je obavezan u predmetnoj materiji
sudjelovati s jednim ili vie drutava za osiguranje, kao i imenovati takva
drutva,
identitet svake osobe odgovorne za svaku eventualnu nemarnost,
nekorektnost ili neadekvatno savjetovanje koje poini posredniku
osiguranju,
naznaku tijela kod kojeg korisnik usluge i druge zainteresovane osobe mogu
uloiti pravni lijek protiv posrednika osiguranja i reosiguranja kao i
pokrenuti vansudski postupak reklamiranja i rjeavanja spora,
registar u koji je upisan i dostupana sredstva kojima se moe provjeriti je li
registracija zaista izvrena.
Svaka informacija koju posrednik daje klijentu mora biti napisana na papiru ili
drugom trajnom materijalu na jasan i precizan, te klijentu razumljiv nain, a na
jednom od slubenih jezika zemalja lanica ili na drugom jeziku koji su ugovorne
strane dogovorile.
Drave lanice bile su obavezne da donesu potrebne zakone upravne i
administrativne propise kako bi se prilagodili Smjernicama do 31.01.2003.
5. POJAM POSREDNIKA I POSREDOVANJE U OSIGURANJU PO EU
Veliki znaaj koji razliiti vidovi osiguranja imaju za pojedinca i privredu i cjelini,

53

kao i velika odgovornost osiguravajuih drutava i posrednika prema

osiguranicima, zahtjeva i donoenje posebnih zakona o posrednicima u osiguranju.
Polazei od injenice da su posrednici u osiguranju definisani kao lica koja za
neko drugo lice ugovor o osiguranju pripremaju (posreduju) ili zakljuuju, kad
takoe u odravanju ugovora sudjeluju, a pritom nisu osiguravai niti ugovora
osiguranja (Moller).
nuenje, predlaganje, ili izvrenje drugih pripremnih radnji za zakljuenje
ugovora o osiguranju;
zakljuivanje ugovora o osiguranju;
sudjelovanje u upravljanju i ispunjenju ugovora o osiguranju a posebno u
sluajevima tete.
Smjernice Evropskog parlamenta i Savjeta od 09.12.2002.godine o posredovanju u
osiguranju obavezne su za zemlje lanice Evropske unije i sadre osnove za dalju
zakonsku i podzakonsku razradu u pojedinim lanicama, potujui specifinosti
pojedinih nacionalnih trita i postojeih propisa, ali zahtjevajui potovanje
postojeih smjernica.
Posrednici u osiguranju su dobili posebnu i veoma znaajnu ulogu s obzirom na
pravne akte EU koji su uveli nekoliko vanih sloboda za funkcionisanje privrede
osiguranja i to:

sloboda vrenja usluga,

sloboda kretanj lica i preduzea (sloboda preduzetnitva),
sloboda promera roba,
sloboda prometa lica.

Za oblast osiguranja su prije svega vane odredbe EUugovora o slobodi vrenja

usluga sloboda otvaranja predstavnitva.
Pod slobodom otvaranja predstavnitva u oblasti osiguranja podrazumijeva se da
osiguravajue drutvo bilo koje zemlje lanice mogu u drugoj zemlji lanici
zemlji prijema da osnuju jedno predstavnitvo i moraju biti tretirana po istim
pravilima kao i domaa osiguravajua drutva (tzv. zabrana diskriminacije).
Sloboda vrenja usluga znai da osiguravajua drutva bilo koje zemlje lanice
moe u drugoj zemlji lanici nuditi neogranieno i pod istim uslovima svoje
produkte, kao i domae, bez potrebe da otvori posebno predstavnitvo.

54

Ove slobode su uticale na sistem nadzora osiguranja jer su za izdavanje dozvole za

rad i tehniku kontrolu osiguravajuih drutava sada ovlaene samo za nadzorne
vlasti zemlje porijekla.
Vai princip single licence (princip jedinstvene dozvole). To praktino znai da
jedno preduzee moe na osnovu jednom, u zemlji porijekla dodjeljene dozvole, da
nudi svoje usluge u cijelom Evropskom privrednom prostoru i za to nije potrebna
posebna dozvola.
Na ovaj nain sprovedena je deregulacija trita osiguranja i uticala je na to da se, s
jedne strane, povea broj i vrsta produkata koji se nude klijentima, ali je s druge
strane uticala na pojaan znaaj i odgovornost posrednika u osiguranju, jer se
klijenti moraju oslanjati na njihove savjete.
6.POSREDNICI I ZASTUPNICI U ZAKONODAVSTVU BIH
U postojeim, zateenim zakonima o osiguranju imovine i lica u Federaciji Bosne i
Hercegovine (FBiH) i Republici Srpskoj (RS)-entitetima u Bosni i Hercegovini
(BIH) nisu bili regulisani vrste nain i postupak obavljanja posrednikih poslova u
osiguranju.
Istina ovaj posao regulisan je odredbama lana 904, 905 i 906. Zakona o
obligacionim odnosima, kao opte obavezujuim pravilima poslovanja na tritu
roba i usluga u oba entiteta u BIH i u okviru tih odredbi zakljuivani su ugovori o
posredovanju u osiguranju.
Dakle ovo je prvi put da se materija posredovanja u osiguranju posebno na
savremen nain regulie a u okviru standarda, prihvaenih u zakonodavstvu
Evropske unije (EU).
Zakon o posredovanju u osiguranju objavljen je u Slubenom glasniku u RS broj
17. od 28.februara 2005. godine i stupio na snagu 8.marta 2005.godine, a
primjenjuje se od 26.aprila 2005. godine.
Sa istom sadrinom donijet je Zakon o posredovanju u privatnom osiguranju u
Federaciji BIH i objavljen u Slubenim novinama FBiH, broj 22. od 6. aprila
2005. godine, a stupio je na snagu 14. aprila 2005. godine.
Ovim zakonima uspostavlja se i ureuje posredovanje u privatnom osiguranju,
uslovi za obavljanje tih poslova, institucije organizovanja, izvravanje poslova i
njihov nadzor u oba entiteta Bosne i Hercegovine .
lanom 2. Zakona utvruju se vrste osiguranja, te je regulisano da se posredovanje
u privatnom osiguranju obavlja u skladu sa zakonom preko zastupnika u
osiguranju i preko brokera u osiguranju.
Stavom 2.istog lan utvreno je da drutvo za osiguranje ne moe u Federaciji
obavljati djelatnost neposrednog osiguranja ni dijiti djelatnost reosiguranja preko
posrednika u osiguranju koji nisu registrovani u skladu sa ovim zakonom.

55

Raspodjela rizika osiguranja kao i poslova zaposlenih u osiguranju izmeu

drutava, ak i kada im se za pribavljanje klijenata daje naknada nee se smatrati
posredovanjem u smislu vaeeg zakona.
Ovim stavom u odnosu na stav 1.ovog lana preko negativnog odreivinja ta
drutvo za osiguranje ne moe raditi preko posrednika tako se u smislu ovog
zakona, bez obzira na obavljanje poslova posredovanja, odreeno je da se nesmatra
posredovanjem.
Posao posredovanja u privatnom osiguranju obavlja se preko:
zastupnika u osiguranju i
preko brokera u osiguranju.
Zastupnik u osiguranju, u smislu zakona, je pravno ili fiziko lice koje obavlja
profesionalnu djelatnost prema ugovoru zakljuenom sa drutvom za osiguranje, a
obavlja posao u ime i za raun jednog ili vie drutava za osiguranje.
Moe biti organizovano kao obrtnik, odnosno preduzetnik ili kao privredno
drutvo, odnosno privredno drutvo u obliku dioniarskog, odnosno akcionarskog
drutva ili drutva sa ogranienom odgovornosti.
Drutvo za zastupanje u osiguranju registruje se u sudskom registru a fizika lica u
Registru obrtnika preduzetnika.
Pored toga, zastupnik e se predhodno registrovati u posebnom registru zastupnika
u osiguranju, koji vodi Agencija za nadzor u Federaciji za zastupnike sa sjeditem
u RS.
Ukoliko drutvo za osiguranje sa sjeditem u jednom entitetu obavlja poslove u
drugom entitetu, mora te poslove obavljati preko podrunice, odnosno filijale,
koja se osniva i posluje u skladu sa Zakonom o privrednim drutvima odnosno
Zakonom o preduzeima.
Podrunica mora biti registrovana kod Agenciji za nadzor.
Broker u osiguranju, je takoe, pravno i fiziko lice koje saomostalno obavlja
djelatnost i kljuni profesionalni cilj da u ime osiguranika, u pogledu osiguranja i
reosiguranja rizika, dovede u vezu lica, koja trae osiguranje ili reosiguranje i
drutva za osiguranje i reosiguranje.
U pogledu pojma i organizacije, kao i opta pravila za zastupnike u osiguranju
odnosi se i na brokere u osiguranju.
Brokeri u osiguranju moraju biti registrovani kod registarskog suda ako je pravno
lice ili Registru samostalnih privrednikaobrtnika ako je fiziko lice, te prethodno
u registru brokera u osiguranju koje vodi Agencija za nadzor FIBH, odnosno
Agencija RS.
Broker je u osiguranju u smislu zakona pravno i ekonomski nezavisan od drutva
za osiguranje.

56

7. VRSTE POSREDNIKA U OSIGURANJU

Evropski propisi o osiguranju poznaju vie vrsta posrednika u osiguranju, od kojih
su najznaajniji:
1.UGOVOROM VEZAN POSREDNIK U OSIGURANJU (prema smjernicama
2002/92/EZ) je svako lice koje obavlja djelatnost posredovanja u osiguranju u ime
i za raun osiguravajueg drutva. Pravni poloaj ugovorom vezanog posrednika u
osiguranju njegova prava i obaveze reguliu se u okviru Zakona u ugovoru o
osiguranju.
2.NEZAVISAN POSREDNIK; tzv. makler u osiguranju je posrednik u osiguranju
koji ne postupa po nalogu osiguravaa, ve po nalogu klijenta koji njemu za
postupanje izdaju punomoje. Makler kao posrednik, u osiguranju nema stalni
nalog da posreduje u zakljuivanju ugovora o osiguranju, ve postupa za obe
strane tj. i za oba osiguravaa i za uguvoraa osiguranja (tzv. dupli pravni odnos)
i prema obema ima prava i obaveze.
Makler je potpuno nezavisan od osiguravaa (osiguravajue drutvo) i duan je da
preteno titi interes klijentatj. potencijalnih ugovoraa osiguranja i kasnije,
tokom trajanja ugovora o osiguranju, ugovoraa osiguranja .
Pravni poloaj maklera regulie se posebnim Zakonom o maklerima.
Imajui u vidu razliite vrste maklera kao to su makler za nekretnine, makler za
osiguranje, ukazala se potreba donoenja posebnog zakona o maklerima, prije
svega radi potpune zatite klijenata.
8. USLOVI ZA REGISTRACIJU
POSREDNIKA U OSIGURANJU

OBAVLJANJE

DJELATNOSTI

Zbog kljune uloge koji posrednici imaju u distibuciji finansijskih proizvoda, esto
vrlo kompleksnih, neophodno je preventivno suzbijati to je mogue vie
ponaanje koje bi moglo titi potroaa.
Usaglaavanje nacionalnih propisa koji ureuju profesinalne uslove i registraciju
subjekata koji obavljaju posredniku djelatnost u osiguranju ima za cilj u
potpunosti ostvariti jedinstveno trite financijskih usluga i veu zatitu potroaa
u ovoj djelatnosti.
Drave lanice trebaju preduzimati potrebne mjere protiv nesposobnosti
posrednika u osiguranju i reosiguranju.
Veliki znaaj pridaje se obavezi posrednika da informiu klijente.

57

Svaka informacija koju posrednik daje klijentu mora biti napisana na papiru ili
drugom trajnom materijalu na jasan precizan, te klijentu razumljiv nain, a na
jednom od slubenih jezika.
9.PRAVNO ODREIVANJE ZASTUPNIKA U OSIGURANJU U SMISLU
ZAKONA O POSREDOVANJU U OSIGURANJU
9.1. POJAM I ODREIVANJE POSREDOVANJA U OSIGURANJU

Zakonom o drutvima za osiguranje Republike Srpske u lanu 1. odreeno je da

djelatnost osiguranja u RS mogu obavljati drutva za osiguranje koja su osnovana
u obliku akcionarskih drutava ili drutava za uzajamna osiguranja.
Drutva za osiguranja mogu obavljati samo djelatnost osiguranja .
DJELATNOST OSIGURANJA je djelatnatnost zakljuivanja i izvravanja ugovora
o osiguranju i reosiguranju, te djelatnost posredovanja i zastupanja u osiguranju.
Poslovi osiguranja u lanu 2. istog Zakona su poslovi zakljuivanja ugovora o
osiguranju i reosiguranju, obrada zahtjeva za naknadu tete i plaanje naknade
proizale po osnovu ugovora.
Posrednici u osiguranju su brokeri i zastupnici u osiguranjufizika i pravna lica
iji je cilj priprema i ponuda ugovora o osiguranju i pruanja usluga koje su
vezane za odnose izmeu osiguravaa i osiguranih lica.
Posrednitvo je djelatnost koju obavljaju posrednici u osiguranju .
Zastupnik u osiguranju je lice koje obavlja djelatnost osiguranja u ime i za raun
drutva za osiguranja.
Primjenom komparativne i uporedne metode kao i analizom moe se zakljuiti da
je saglasno lanu 2. Zakona o drutvima o osiguranju djelatnost drutva za
osiguranje u irem smislu djelatnost i posredovanja za osiguranje.
Posredovanje za osiguranje su poslovi, saglasno lanu 1. Zakona o posredovanju u
osiguranju.
Dakle u pravnom odreivanju poslovi posredovanja u osiguranju su poslovi
zastupnika u osiguranju, brokeri koji je posrednik koji samostalno obavlja
djelatnost posredovanja, kao i poslovi osiguranja pripreme i izvravanja, ugovora o
osiguranju naroito u sluaju podnoenja zahtjeva za naknadu u okviru djelatnosti
osiguranja.

58

U lanu 1.Zakona o posredovanju u osiguranju posredovanje se odreuje kao

poslovi u smislu vrste, uslova za obavljanje, bez odreenja, ta se podrazumijeva
pod posredovanjem u osiguranju.
Prema Smjernicama Savjeta broj 77/92 kao i preporuke broj 92/48 EEC zastupnik
u osiguranju je samozaposleno fiziko ili pravno lice koje je putem ugovora dobilo
uputstva ili pravo da djeluje u ime ili u interesu drutva za osiguranje pri
potraivanju.
Pored naprijed istaknutog, zastupnik u osiguranju moe primiti i savjetodavnu
ulogu u skladu sa posebnim odredbama pojedinanih mu ugovora sa osiguranikom
tokom provedbe pokria osiguranja.
U ranijim zakonskim propisima koji se odnose na osiguranje imovine i lica u
Federaciji Bosne i Hercegovine i u Republici Srpskoj nisu bile regulisane vrste,
nain i postupak obavljanja posrednikih poslova u osiguranju, odnosima kao
opte obavezujuim pravilima poslovanja, na tritu roba i usluga u oba entiteta i u
okviru tih odredaba zakljueni su ugovori o posredovanju u osiguranju.
Saglasno prihvaenim standardima u zakonodavstvu Evropske unije (EU) prvi put
se ureuju posredovanje u osiguranju posebnim zakonom i savremeno reguliu
poslovi zastupanja u osiguranja.
Zakonom o posredovanju u osiguranju objavljen u Slubenom glasniku Republike
Srpske broj 17/05 od 28. februara 2005. g.a koji je stupio na snagu 8.marta 2005. a
primjenjuje se od 26. aprila 2005.g.
Sa istom sadrinom donijet je Zakon o posredovanju u privatnom osiguranju u
Federaciji BIH a objavljen je u Slubenim novinama FBIH broj 22.od 6. aprila
2005. a stupio je na snagu 14.aprila 2005.godine. U Slubenom glasniku RS broj
106/09 objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o posredovanju.
10. KO MOE OBAVLJATI POSLOVE ZASTUPNIKA U OSIGURANJU U
SMISLU ZAKONA O POSEDOVANJU U OSIGURANJU
Saglasno lanu 2.Zakona o posredovanju u osiguranju (Slubeni glasnik broj
17/05, 64/06i 106/09) djelatnost posredovanja u osiguranju i reosiguranju mogu
obavljati pravna lica i preduzetnici koji imaju dozvolu Agencije za osiguranje RS
i koji su upisani u sudski registar optinskog organa uprave.
Poslove posredovanja u osiguranju, reosiguranja obavlja fiziko lice koje ima
ovlaenje Agencije za osiguranje RS, kao iskljuivu djelatnost, kao i banke
mikrokreditno drutvo, i preduzee za potanski saobraaj, a koji su na osnovu
Zakona dobila dozvolu za obavljanje djelatnosti posredovanja u osiguranju od
Agencije za osiguranje RS.
Dakle oni mogu svojim klijentima u ime osiguranja nuditi tampani zahtjev
ugovora za kreditno pokrie.
59

Takva djelatnost, iako u odreenom smislu se moe smatrati irokim

posredovanjem, ipak ne moe spadati u definiciju posla posredovanja, te je tako i
treba gledati.
Potrebno je istai da oigledno zabrana zaposlenimu drutvu za osiguranje da u
isto vrijeme djeluju kao njeni radnici u osiguranju, kao i da je jedno od naela
evrposkog prava da se priznaju i jaa
nezavisna komercijalna profesija zastupnika u osiguranju radi zatite osiguranika
u industriji osiguranja.
Meutim, u Evropi i meunarodno iroko prihvaena je praksa kod mnogih
drutava za osiguranje da se zaposlenom radniku u osiguranju isplauje provizija
za klijente koje dovode u organizacije za osiguranje.
To nije u suprotnosti sa evropskim pravu jer to nije vrsta posredovanja koja se
regulie evropskim pravom.
Osiguranik ne mora biti naroito zatien ako pree u organizaciju za osiguranje na
svoj lini zahtjev i dobije savjet od zaposlenog radnika te organizacije za
osiguranje. Posredovanje nije obavezno i osiguranik ne moe biti pogreno upuen
jer da se obraa zaposlenom radniku jasno je da se ne obraa nezavisnoj
organizaciji za posredovanje, to bi predstavljalo dodatnu obavezu pored obaveze
osiguranja za osiguranika koji posluje prema njemu.
Djelatnost zastupanja u obaveznom osiguranju od autoogovornosti za motorna
vozila na stanicama za tehniki pregled vozila moe obavljati samo drutvo za
zastupanje u osiguranju, putem organizacione jedinice, koja je za to dobila dozvolu
za rad agencije RS.
Posrednik u osiguranju, fiziko lice, obavlja poslove posredovanja u osiguranju na
osnovu ugovora o radu, odnosno drugog pravnog odnosa sa drutvom za
posredovanje u organizaciji, preduzetnikom, bankom, mikrokreditnim drutvom ili
Potama srpske.
Za rad, zastupnik u osiguranju odgovoran je drutvu za osiguranje u ije ime i za
iji raun zakljuuje ugovor o osiguranju.
Zastupnik u osiguranju za svoj rad ima pravo na proviziju koju naplauje od
drutva za osiguranje u ije ime i za iji raun zakljuuje ugovor o osiguranju.
Za zastupanje i vrstu poslova osiguranja od autoodgovornosti ne moe da se
ugovori via stopa provizije od 10% obraunata na osnovicu koja predstavlja
naplaenu i u poslovnim knjigama proknjienu premiju osiguranja od
autoodgovornosti, i proknjienu premiju.
Zastupnik u osiguranju nema pravo da:
60

 na druga primanja ili pogodnosti (kredit, avans, naknadu za line trokove

ili bilo kakve ustupke i slino),
vri naplatu premije,
radi za raun vie drutava za osiguranje, istovremeno ako se radi o
zastupanju u poslovanju,
u osiguranju ili vrste i proizvodima drutvo za osiguranje koristi.
U sluaju kada osigurava ovlasti nekoga da ga zastupa, a ne odredi obim njegovih
ovlatenja, zastupnik je ovlaten u ime i za raun osiguravaa sklopiti ugovore o
osiguranju, ugovarati izmjene ugovora o osiguranju ili produetak vaenja, izdati
polisu osiguranja, naplaivati premije i primati izjave upuene osiguranju.
Posebno je bitno da ako osigurava ogranii ovlatenje svog zastupnika, a to
ugovarau osiguranja nije bilo poznato, smatra se kao da to ogranienje nije ni
postojalo.Ukazano ukazuje na potrebu stalnog nadziranja osoba koje su zastupnici
osiguranja, ali i sluaj potrebe na zakonit raskid ugovora o zastupanju.
To se manifestuje ako osigurava posumnja u kvalitet postupanja svog zastupnika,
te ga dopisom pozove na razduivanje dokumentacije. Zastupnik se poziva da u
najkraem roku vrati sve polise osiguranja, zelene kartone, izjave, blagajnike
uplate, koje je na osnovu ugovora o dijelu za prodaju osiguranja preuzeo.
Upozorava se dodatno da ako ne postupi po tom pozivu da e se nerazduena
dokumentacija objaviti nevaeom u slubenom glasniku te da u sluaju bilo kakve
tete osigurava nema daljnje odgovornosti.
Nakon toga, u sluaju tetnog dogaaja, slijedi dopisivanje i sa treim osobama
prevashodno Agenciji za nadzor u osiguranju, kojeg se obavjetava da odreeno
vozilo nema polisu osiguranja od autoodgovornosti, a sve iz razloga jer je u
Slubenom glasniku objavljeno da je konkretna polisa ponitena, pa samim tim
treba pristupiti obradi i likvidaciji tete nastalih od neosiguranih ili nepoznatih
motornih vozila.
S jedne strane otvara se spor izmeu osiguravaa i Agencije za nadzor, a s druge
strane znatno se oteava i usporava mogunost naknade tete oteenom.
Na nitavost sud pazi po slubenoj dunosti i na nju se moe pozvati svako
zaineresovano lice, a utvrivanje nitavosti moe traiti i pravobranilac.
Nitavost neke odredbe ugovora ne povlai nitavost ugovora ,ako on moe opstati
bez nitave odredbe i ako to nije bio uslov ugovora ni odluujui razlog zbog koje
je ugovor zakljuen.

61

Tako se moe zakljuiti da ugovor o osiguranju po osnovu autoodgovornosti moe

biti u pojedinanim sluajevima nitav u cijelosti, pogotovu kada je u trenutku
njegova sklapanja ve nastao osigurani sluaj.
Osigurava koji dobije presudu kojom se utvruje nitavost ugovora o
osiguranju, znaajno je je koliko je bitno sve relevantne podatke upisivati s to
veim stepenom preciznosti.
To se odnosi kako na unoenje podataka u zapisnik na oevid, gdje je posebno
bitno precizno naznaiti kada i od koga je dojavljeno za konkretnu saobraajnu
nesreu, jer e se na osnovu tih podataka u nekim sluajevima moi dokazati da je
pojedini ugovor o osiguranju nitavan, tako i na unoenje podataka u polisu
osiguranja od auto nezgode u pogledu dana, sata i minute popunjavanja pojedine
polise.
11.NADZOR NAD POSREDNICIMA U OSIGURANJU
U cilju jedinstvene izrade, donoenja i primjene zakona i drugih propisa o
osiguranju u Bosni i Hercegovini, radi obezjeenja jednakog i ravnopravnog
odnosa prema svim drutvima za osiguranje u oba entiteta i Brko distriktu i radi
osiguranja jednakopravne zatite kako za osiguravae osiguranja, tako i za treu
stranu podnosioca odtetnih zahtjeva na teritoriji BiH posluje Agencija za
osiguranje u Bosni i Hercegovini.
Zakonom o Agenciji za osiguranje u Bosni i Hercegovini osnovana je Agencija za
osiguranje u Bosni i Hercegovini sa sjeditem u Sarajevu.U lanu 2. pod takom
a) tog zakona propisano je, pored ostalog da Agencija kontinuirano sarauje sa
agencijama za nadzor osiguranja u entitetima.
Odredbama lana 5. Zakona o drutvima za osiguranje u privatnom osiguranju u
Federaciji i lana 5.Zakona o drutvima za osiguranje u RS osnovane su agencije
za nadzor u oba entiteta i propisani njihovi ciljevi, zadaci i ovlaenja.
U vezi sa lanom 11. federalnog zakona i u lanu 19. Zakona o posredovanju
Republike Srpske odreeno je da Agencija za nadzor propisuje:
Uslove za dobijanje i provjeru strunih znanja potrebnih za obavljanje
poslova posredovanja u osiguranju,
pravila voenja registra, podacima koji se upisuju u te registre i nain javnog
pristupa tim registrima.
Nadzor nad poslovanjem posrednika u osiguranju obavlja Agencija za nadzor u
FBIH za posrednike koji obavljaju djelatnost u Federaciji, a u Agenciji RS za
posrednike u osiguranju koji obavljaju djelatnost na podruju RS; te Agencija
Brko distrikt za podruje Brko distrikta.
U tom cilju posrednici u osiguranju obavezni su da Agenciji dostavljaju podatke o
obimu nain i u rokovima Agenciji za nadzor o provedenim propisima.

62

Drutvo u osiguranju u Republici Srpskoj je akcionarsko drutvo registrovano u

Republici Srpskoj ili drutvo za uzajmno osiguranje registrovano u Republici
Srpskoj kao i drutvo za osiguranje koje nije iz Republike Srpske ali obavlja
djelatnost osiguranja.
Iako nije izriito reeno osniva Agencije RS je Republika Srpska.
Organizacija, upravljanje i rukovoenje, Agencije RS utvruje se zakonom,
Statutom i drugim optim aktima.
Agencija RS moe izdati naredbe drutvu za osiguranje u vezi sa ulaganjima
sredstava osiguranja koje se odnose na djelatnost dugoronog ivotnog osiguranja
i to:
da u toku odreenog vremenskog perioda ne ulae sredstva odreene vrste
osiguranja na nain regulisan u lanu 56. i 81. zakona, ako je neophodno da
se interesi ugovoraa odmah zatite od neposredne tete,
da likvidira u odreenom vremenskom roku, sve ili pojedine stavke
odreene vrste ulaganja sredstava koje su regulisane u lanu 56. i 81. ovog
zakona ili opisom koje daje drutvo ako je neophodno da se interesi
osiguranika odmah zatite od neposredne tete.
Agencija RS moe sprijeiti raspolaganje, optereenje ili odreene naine
koritenja bilo kog oblika imovine drutva za osiguranje. Takvo nareenje moe
trajati najvie est mjeseci i moe se obnoviti onoliko puta koliko god se bude
smatralo potrebnim.
Imovina koja podlijee naredbama iz ovog lana na moe biti stavljena
hipoteku ili podlijegati bilo kom drugom obliku optereenja ili ogranienja.
Svaka hipoteka ili optereenje na toj imovini e u sluaju nesolvesnosti
nevaea u odnosu na prava likvidatora ili povjerioca.
Prije sprovoenja ove odredbe Agencija RS e objaviti odluku u kojoj e
odreen nain na koji e sredstva koja su kod povjerioca biti registrovana
nadlenog organa, kako bi i tree strane imale saznanje o tome.

pod
biti
biti
kod

Da bi se zatitila sredstva drutva za osiguranje, koje je u ekonomskim tekoama

kako je odreeno u lanovima 67. ovog zakona , Agencija RS moe narediti da se
imovina drutva za osiguranje koja se nalaze u Republici Srpskoj u cijelini ili
dijelom povjeri staraocu.
Imovina koja je povjerena staraocu se moe vratiti u posjed drutvu za osiguranje
samo uz saglasnost agencije.
Odluku o evidentiranju i nainu javnog objavljivanja sredstava koja su stavljena
pod starateljstvo donosi agencija RS.
Agencija RS ima obavezu da odluku iz ovog stava donese istovremeno sa
naredbom za stavljanje pod starateljstvo.

63

Agencija RS moe za odreeni vremenski period ograniiti obim djelatnosti

osiguranja koju neko drutvo obavlja, ako je to neophodno da bi se zatitila
finansijska sposobnost drutva.
Ogranienje iz ovog lana se moe odnositi na cjelokupnu djelatnost drutva ili na
bilo koji odreeni dio Agencija RS moe, nakon ukidanja tarifnog sistema, naloiti
poveanje, odnosno smanjenja visine premije odreene vrste osiguranja, ukoliko te
premije po miljenju Agencije RS nisu odgovarajue.
ZAKONOM o osiguranju u privatnom osiguranju (Slubene novine Federacije
BIH broj 24/05) ureen je nain obrazovanja, poslovanja, nadzor i prestanaka
drutava za osiguranje u Federaciji Bosne Hercegovine.
Djelatnost osiguranja u Federaciji mogu obavljati samo drutvo za osiguranje
koja su obrazovana kao dionika drutva i drutva za uzajamno osiguranje. Drutva
za osiguranje mogu sam obavljati samo djelatnost osiguranja.
Sve ostale odredbe zakona entiteta su usaglaane .
Poslove osiguranja obavljaju radnici zaposleni u drutvu za osiguranje koji su sa
drutvom zakljuili ugovor o radu i rasporeeni aktom poslodavca na te poslove
Za svoj rad odgovorni su direktoru drutva.
Zakonom nisu propisani posebni uslovi za obavljanje djelatnosti osiguranja nego je
to ostavljeno poslodavcu da propie svojim pravilnikom ili odlukom.
Akcionarsko drutvo za osiguranje je dominantan oblik osiguravajue organizacije
kod nas. Drutvo za uzajamno osiguranje, ako je cijenei iskustva razvijenih
zemalja moe biti u budunosti takoe znaajan oblik otuda njemu zakon
posveuje opravdano panju.
Meutim uoeni su neki nedostatci nae regulative u odnosu na akcionarska
drutva.
Na njih je teko primjeniti Zakon o privrednim drutvima jer on takav tip drutva
ne poznaje.
Otuda su i odredbe o osnovnom kapitalu, ulozima osnivaa poetnom sigurnosti i
drugi suprotni prirodi drutva koji prije svega ugovornog karaktera i koji je
neprofitnog karaktera na suprot drutvu kapitala koje ima za cilj sticanje dobiti.
U odnosu na uslove za osiguranje ali i odravanja sredstava u toku poslovanja
predviena je obaveza drutva za osiguranje da u svom poslovanju obezbijedi da
poetni fond sigurnosti u novanoj protivrijednosti uvijek bude u visini utvrenoj
zakonom kao i u obliku koji je propisala Agencija osiguranja.
Posebnu panju privuklo je pitanje izdavanje dozvole za rad odnosno ispunjenosti
uslova za osnivanje i rad osiguravajueg drutva nego i opravdanost osnivanja.
64

U pitanju je svakako vrlo veliko ovlatenje dravne uprave koja doputa

arbiternost prilikom davanje dozvole za osnivanje, uprkos tome to ve u Zakonu
postoje brojni i ne tako laki uslovi koje osniva treba da ispuni za dobijanje
dozvole. Jo gore je to prilikom usvajanja ovakvog rjeenja nigdje nisu utvreni
blii kriteriji od kojih e dravni organ polaziti prilikom ocjene opravdanosti
osnivanja.
Na taj nain, kao to je primjeeno, dovodi se u pitanje i svrha i smisao voenja
upravnog spora protiv rjeenja kojim se odbija zahtjev za osnivanje.
Pravni poloaj agencija za osiguranje ili drutava za posredovanje, ali takoe i
pravna pitanja zastupanja u irem smislu su vrijedna panje.
Preovladalo je miljenje i stanovite da djelatnost posredovanja i zastupanja u
osiguranju ne treba ograniiti samo na pravna lica ve da treba predvidjeti
zakonsku mogunost da se njima bave i fizika lica. To bi praktino znailo da bi
se ovim poslovima mogli baviti i preduzetnici, odnosno radnje koje bi bile
registrovane u skladu sa uslovima i kriterijumima predvienim odgovarajuim
propisima.
Razlog ovakvog opredjeljenja lei u potrebi da se na tritu osiguranja stvori
mrea agenata, osiguranje graanima, malim preduzeima i o siguranicima uopte.
Ne bi, pri tome, trebalo zanemariti iskustva razvijenih trita osiguranja, gdje je
djelatnost agenata i posrednika veoma razvijena.
Reim i status poslovanja svih subjekata na tritu , pa i posrednika i zastupnika u
osiguranju harmonizuje sa sistemom subjekata trita osiguranja u zemljama EU,
odnosno evropskim modelom (pravom). Ovdje se misli na harmonizaciju sa
zemljama EU prihvaenim pravnim reimom da na jedinstvenom tritu osiguranja
EU mogu poslovati posrednici osiguranja, to je zajedniki termin u evropskom
pravu za razliite oblike zavisnih i nezavisnih agenata, odnosno brokera, u
svojstvu fizikih lica.
Prema jednoj Preporuci Komisije EEZ objavljene 1992. godine, za obavljanje
poslova posrednika osiguranja drave lanice EU treba da prihvate kao uslov za
obavljanje profesije, izmeu ostalog, adekvatnu profesionalnu osposobljenost
agenata i drugih posrednika osiguranja u obaveznu registraciju njihovog
poslovanja.
Ako postoji opredjeljenje za harmonizaciju naeg prava osiguranja sa pravom EU
onda je jasno opredjeljenje uvoenja novih institucijalnih rjeenja u nae pravo da
bi se reim poslovanja porednika osiguranja mogao izjednaiti sa onim u EU.

65

Meu prvima je da se fizikim licima uz registraciju posredovanja i zastupanja u

poslovima osiguranja, a to znai u svojstvu preduzetnika, omogui obavljanje
poslova posredovanja i zastupanja u poslovima osiguranja.
Pored naprijed navedenog sledee instucijalno rjeenje, a koje saglasno pravu EU,
je da se za fizika lica kao registrovane posrednike i zastupnike u osiguranju
uvede profesionalna osposobljenost za ove poslove kao uslov za dobijanje dozvole
za obavljane djelatnosti.
Ukljuivanjem fizikih lica u poslove posredovanja i zastupanja u osiguranju
neslueno e se omasoviti krug ovih subjekata na tritu osiguranja, to e njihovo
povezivanje u interesno profesionalna udruenja uiniti imperativom za obavljanje
te djelatnosti.
Zakonom o zanatskopreduzetnikoj djelatnosti (Slubeni glasnik Republike
Srpske, broj 16/02, 31/03, 97/04) propisano je da preduzetnika djelatnost u
smislu tog zakona smatra se svaka privredna djelatnost utvrena Zakonom o
klasifikaciji djelatnosti koju fiziko lice obavlja proizvodnjom, prometom, i
pruanjem usluga na tritu, radi sticanja dobiti i ije obavljanje nije utvreno ili
zabranjeno posebnim zakonom (lan 1. stav 1 Zakona).
Preduzetnik u smislu ovog zakona je fiziko lice koje obavlja djelatnost u svoje
ime i za svoj raun radi sticanja dobiti (lan 2. zakona).
Za obavljanje preduzetnike djelatnosti preduzetnik osniva radnju.
Pod radnjom se, u smislu ovog zakona, podrazumijeva odgovarajui oblik
poslovanja (radionica, kancelarija, biro, agencija, studio, pansion, atelje,
labaratorija i slino) (lan 4. stav 1).
Preduzeznik u pravilu zapoljava radnike.
Meusobna prava, obaveze i odgovornosti preduzetnika i lica koja se
zapoljavaju, utvruju se ugovorom o radu koji zakljuuje u skladu sa zakonom i
kolektivnim ugovorom .(lan 8.zakona).
Preduzetnik ima isti drutvenoekonomski poloaj i ista prava i obaveze kao i
drugi privredni subjekti.
Nadzor nad sprovoenjem ovog zakona vre nadleni organi uprave kao i drugi
organi kada su za to ovlaeni posebnim propisima.
12. PRAVA I OBAVEZE I ODGOVORNOSTI RADNIKA U DRUTVU,
POSREDNIKA I ZASTUPNIKA U OSIGURANJU
Radnik zaposlen u drutvu za osiguranje sa drutvom zakljuuje ugovor o radu u

66

kome se u saglasno lanu 19. Zakona o radu kojim je propisan da se ugovor

zakljuuje u pismenom obliku kao i sadraj ugovora .
S obzirom na izvjesne slinosti sa pojedinim ugovorima, u teoriji ugovor o radu
se najee razlikuje od ugovora o djelu, o zakupu, o ortakluku i o punomostvu .
Kako je najvea slinost izmeu ugovora o radu i ugovora o djelu moglo bi se
zakljuiti da je rije o istom ugovoru.
Cijenei ugovore poev od rimskog prava gdje je ugovor o radu bio vezan za
ugovor o djelu, sa njim i ugovorom o zakupu stvari inio je jedinstvenu grupaciju
(locatio conductio), ija je zajednika karakteristika bila da jedan ugovornik stavlja
na raspolaganje radnu snagu ili stvar drugom ugovorniku, uz odrenu naknadu .
Predmet ugovora o radu su zajedno sa ugovorom o djelu (locatio conductio
operarum).
U savremenoj teoriji iskristalisalo se nekoliko osnova za razlikovanje ova dva
ugovora.
Prvo, radnik kod ugovora o radu angauje svoju radnu sposobnost na opti i trajni
nain, a kod ugovora o djelu obaveza uposlenika je da izvri tano odreeni posao.
Drugo, poslodavac kod ugovora o radu isplauje naknadu periodino, prema
utvrenim mjerilima. (strunost , uinak , sloenost , odgovornost uslovi rada, i sl.)
a naruilac posla uposleniku isplauje ugovorenu naknadu.
Tree, ugovorom o djelu zasniva se ist obligacioni (inter partes ) pravni odnos,
dok su poslodavac i radnik, osim ugovora o radu, upueni na niz propisa koji
ureuju radne odnose.
etveto, kod ugovora o radu radnik je u odnosu zavisnosti prema poslodavcu dok
kod ugovora o djelu nema subordinacije.
Peto, kod ugovora o radu rizik posla snosi poslodavac, a kod ugovora o djelu rizik
pada na teret uposlenika.
Dakle, drutvo za osiguranje zakljuuje sa zaposlenim ugovor o radu, i saglasno
potrebi i podzakonskim aktom, sistematizovanim poslovima i zadacima
rasporeuje radnika na odreene poslove.
Istim aktom utvreni su i uslovi za obavljanje poslova za radnike koji se
zapoljavaju, a zaposlenim radnicima na osnovu plana poslovanja izdaje se
uvjerenje o kompetenciji za obavljanje poslova osiguranja.
Za izvrene poslove radnik osiguranja odgovara svom predpostavljenom a drutvo
67

kao pravno lice prema osiguraniku i Agenciji.

Posrednik u osiguranju (pravno, fiziko lice, preduzetnik) zakljuuje ugovor o
posredovanju iji sadraj je propisan od strane Agencije i kojim se reguliu
meusobna prava i obaveze.
Zakonom o posredovanju (Slubeni glasnik Republike Srpske broj 17/05, 64/06 i
106/09) u lanu 2. stav 3 propisano je : za rad zastupnika u osiguranju, odgovorno
je drutvo za osiguranje u ime i za iji raun se zakljuuje ugovor o osiguranju.
Ovom odredbom Zakona izjednaeni su radnici zaposleni u drutvu za osiguranje
po osnovu radnog odnosa i zaposlenici po osnovu ugovora o posredovanju.
Zakonom o posredovanju U glavi IV NADZOR NA POSREDNICIMA U
OSIGURANJU Agencija RS propisuje uslove za dobijanje i provjeru strunih
znanja potrebnih za obavljanje poslova posredovanja u osiguranju u skladu sa
zakonom kao i pravila o voenju registra,podacima koji se upisuju u te registre i
nainu javnog pristupa tim registrima.
Nadzor nad poslovanjem posrednika u osiguranju obavlja Agencija RS i to tako da
da zahtijeva dostavljanje podataka o obimu nainu i rokovima kako Agencija
propie Agencija RS moe obaviti nadzor uvidom u podatke neposredno u
poslovnim prostorijama posrednika za osiguranje.
Iz naprijed navedenih normi jasno se zakljuuju podjeljena ovlatenja i
odgovornosti izmeu drutva za osiguranje i Agencije RS odnosno na rad
zastupnika, pri tome po meni mislei na zakonitost, primjenu uslova tarifa i
podzakonski akata u smislu organizacionih finansijsko pravnih vidova poslovanja.
U lanu 22. Zakona propisane su mjere oduzimanja dozvole za obavljanje
djelatnosti posredovanja, oduzimanje ovlaenja za obavljanje poslovanja u
osiguranju fizikom licu, posredniku u osiguranju.
Postavlja se pitanje kako Drutvo za osiguranje moe da kontrolie rad zastupnika ,
ta moe da uradi, kada utvrdi da je zastupnik zakljuio polisu osiguranja
suprotno Zakonu i tarifama i uslovima ili podzakonskim aktima, Agencija a ta
kada te propuste utvrdi Agencija.
Agencija e saglasno Zakonu kazniti Drutvo i zastupnika zavisno od teine
prekraja.
Drutvo moe da cijeni teinu prekraja , tetu koja mu je nastupila u poslovanju,
visinu tete u smislu plaene kazne , te raskinuti ugovor o posredovanju, te cijeniti

68

potrebu ustajanjem s tubom oko naknade tete kao i za naknadu za izmaklu

dobit to e neko vrijeme poslovati bez tog zastupnika.
U koliko Agencija ne nae da su ispunjeni uslovi za oduzimanje dozvole za rad
poslije raskidanja ugovora nema smetnje da zakljui ugovor sa drugim drutvom.
Zbog toga smatram da bi za zastupnika koji obavlja djelatnost suprotno zakonskim
odredbama i podzakonskim odredbama Agencije i zakljuenom ugovoru o
posredovanju trebalo zakonom izrei mjeru zabrane obavljanja djelatnosti
posredovanja.
Ova mjera je upravno pravne prirode.
Inae, ova mjera je vremenskog karaktera.
U naem pravnom sistemu koji inae nije u potpunosti i do kraja izraen u naelu
(principu) nisu konkretno predviene vrste trajnih mjera koje bi odgovorajui,
nadleni, upravni dravni organi, mogli da primjenjuju i izriu prema poslodavcu.
Kao i u mnogim drugim pravnim institutima znaajnim za radno pravo (radno
pravne odnose), i pri normiranju vrsta privremenih mjera zabrane bavljenja
odreene djelatnosti, postoje nesaglasnosti po pitanju zakonske regulative,
slijedom toga i istovremeno i zakonske primjene.
U Zakonu o drutvima za osiguranje u lanu 29. propisano je u kojim sluajevima
kada Agencija za osiguranje oduzima dozvolu za rad i u kojim sluajevima
U estom stavu istog lana regulisano je da akcionarsko drutvo za osiguranje
moe biti tranformisano u akcionarsko drutvo sa drugom poslovnom djelatnou,
nakon prenosa svih ugovora osiguranja sa svim pripadajuim pravima i obavezama
u skladu sa odredbama lana 63. zakona, ili nakon to drutvo koje obavlja
djelatnost u Bosni i Hercegovini preuzme sve njegove obaveze, te nakon to
odluka Agencije RS bude objavljenja u Slubenom glasniku Republike Srpske
Agencija RS dostavlja drutvu za osiguranje rjeenje o oduzimanju dozvole za rad.
U lanu 10. mijenjan je naziv koji sada glasi Prestanak vaenja i oduzimanja
dozvole za rad. Izmjanama lana proirene su situacije u kojima drutvo prestaje
da radi.
Odreeni su sluajevi kada Agencija oduzima dozvolu za rad s tim da je
predviena mogunost oduzimanja dozvole za obavljanje poslova u pojedinim
vrstama osiguranja.
U sluaju prestanka vaenja ili oduzimanja dozvole za rad Agencija RS vri nadzor
u skladu sa svojim ovlatenjma do konanog postupka likvidacije drutva za
osiguranje.
Prestanak vaenja ili oduzimanja dozvole za radne oslobaa drutvoza osiguranje
obaveze po osnovu zakljuenih ugovora o osiguranju.

69

Iz naprijed navedenog jasno prizlazi da su predviene mjere za pravno lice ali ne i

za ovlateno lice.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o posredovanju u osiguranju
(Slubeni glasnik RS broj 106/09) djelatnost posredovanja zamjenjena je
poslovima osiguranja saglasno zakonsko odreivana da je posredovanje u
osiguranju posao a ne djelatnost i u lanu 10. Zakona mijenjan je lan 22.koji se
odnosi na oduzimanje dozvole za obavljanje djelatnosti poslovanja u osiguranju
pravnom licu, posredniku u osiguranju i preduzetniku.
U sluaju oduzimanja dozvole za rad kada utvrdi da su podaci na osnovu kojih je
dozvola izdata bili neistiniti i ako uestalo ili tee kri odredbe ovog zakona, kao i
Zakona drutvima za osiguranje i drugim propisima iz oblasti osiguranja koje se
odnose na zatitu i informisanje osiguranika, primjenu uslova i tarifa osiguranja,
odnosno ako ne postupaju po nalozima Agencije RS i kada prestane da ispunjava
uslove za obavljanje djelatnosti posredovanja u osiguranju propisane zakonom i
podzakonskim aktom.
Nadalje je regulisano kada Agencija RS oduzima ovlaenje za obavljanje
posredovanja u osiguranju fizikom licu, posredniku u osiguranju, kao i kada
ovlaenje za posredovanje u osiguranju prestaje da vai.
U sluaju oduzimanja dozvole za rad ili ovlaenja za rad, lice kome je oduzeta
dozvola za rad, odnosno ovlaenje ne moe podnijeti zahtjev za ponovno
izdavanje dozvole, odnosno ovlaenja prije isteka roka od godinu dana od dana
pravosnanosti rjeenja Agencije RS kojim mu je oduzeta dozvola za rad, odnosno
ovlaenja, obavlja poslove posredovanja, posrednika u drutvu za posredovanje,
posrednika preduzetnika, moramo prvo razjasniti neke pojmove uopte kao i u
svjetlu osiguranja i posredovanja.
13.POSREDOVANJE U OSIGURANJU
POSREDOVANJU U OSIGURANJU

SMISLU

ZAKONA

Ovim zakonom ureuje se posredovanje u osiguranju, vrste i uslovi za obavljanje

ovih poslova , te nadzor nad obavljanjem poslova posredovanja u osiguranju u
Republici Srpskoj.
U postojeem, zateenom zakonu o osiguranju imovine i lica nisu bili regulisani
vrste, nain i postupak obavljanja posrednikih poslova u osiguranju.
Ti poslovi regulisani su odredbama lana 904. 905 i 906 Zakona o obligacionim
odnosima kao opte obavezujue pravilo poslovanja na tritu roba i usluga oba
entiteta BIH i u okviru tih odredbi zakljuivani su ugovori o posredovanju u
osiguranju.

70

Prema tome, ovo je prvi put da se materija posredovanja u osiguranju posebno

savremeno regulie u okviru standarda prihvaenih u zakonodavstvu Evropske
Unije.
Ovim lanom uspostavljena su opta pravila posredovanja u oblasti osiguranja.
Posredovanje u osiguranju obavljaju brokeri u osiguranju i zastupnici u osiguranju
u skladu sa ovim zakonom.
Drutvo za osiguranje ne moe u Republici Srpskoj obavljati djelatnost
neposrednog osiguranja ili djelatnost reosiguranja preko posrednika u osiguranju
koji nisu registrovani u skladu sa ovim zakonom raspodjelu rizika osiguranja kao i
poslova zaposlenih u osiguranju izmeu drutava za osiguranje ak ako im za
pribavljanje klijenata daje naknadu, nee se smatrati posredovanjem prema
odredbama ovog zakona.
Djelatnost posredovanja u osiguranju i reosiguranju obavljaju pravno lice i
preduzetnik koji ima dozvolu Agencije za osiguranje Republike Srpske i koji su
upisani u sudski registar, odnosno registar optinskog organa uprave.
Poslove posredovanja u osiguranju i reosiguranju obavlja fiziko lice koje ima
ovlaenje Agencije za osiguranje Republike Srpske.
Posrednik u osiguranju, pravno lice i preduzetnik, djelatnost posrednika u
osiguranju i reosiguranju obavljaju kao iskljuivu djelatnost u skladu sa ovim
zakonom, sa izuzetkom banke, mikrokreditnog drutva i Preduzea za potanski
saobraaj Republike Srpske ad Banja Luka koje su u skladu sa ovim zakonom
dobile dozvolu za obavljanje djelatnosti posredovanja u osiguranju od Agencije za
osiguranje Republike Srpske.
Posrednik u osiguranju, fiziko lice, obavlja poslove posrednika u osiguranju i
reosiguranju na osnovu ugovora o radu, odnosno drugog pravnog odnosa sa
drutvom za posredovanje u osiguranju, preduzetnikom, bankom , mikrokreditnim
drutvom ili Potama Srpske.
Ovim lanom ustanovljavaju se vrste posredovanja i njihova organizacija.
Zbog ukazane potrebe u praksi negativnom odreenju kako u odnosu na pravno
lice, odnosno drutvo za osiguranje zakonom se odreuje kada se ne moe
obavljati poslovi posredovanja u osiguranju (registracija) kao i odnosu na
zaposlene u osiguranju kada se poslovi posredovanja ne smatraju posredovanjem u
smislu ovog zakona.
Posrednici u osiguranju moraju biti registrovani u posebnom registru, koji vodi
Agencija za osiguranje u Republici Srpskoj na nain kako je odreen u skladu sa
odredbama ovog zakona. Posrednici u osiguranju ne mogu obavljati poslove
osiguranja ako nisu registrovani u skladu sa ovim zakonom.
Registrovanje posrednika u osiguranju vri se kod Agencije za osiguranje RS i
vai na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Posrednik u osiguranju registrovan u
Republici Srpskoj moe pruati usluge u Federaciji Bosne i Hercegovine iskljuivo
71

preko organizacione jedinice u Federaciji Bosne i Hercegovine u skladu sa ovim

zakonom. Posrednik u osiguranju registrovan Federaciji BiH moe pruati usluge
posredovanja u osiguranju iskljuivo preko organizacione jedinice u Republici
Srpskoj.
Svaki posrednik u osiguranju koji je registrovan u Republici Srpskoj, a koji po prvi
put namjerava da obavlja poslove u Federaciji Bosne i Hercegovine preko
organizacione jedinice, prvo e u pisanoj formi obavijestiti Agenciju RS i dati
osnovne podatke o prestavniku posrednika osiguranja iz Republike Srpske u
Federaciji Bosne i Hercegovine. Predstavnik posrednika u osiguranju iz Republike
Srpske predstavlja tog predstavnika kod Agencije za nadzor osiguranja Federacije
Bosne i Hercegovine i drugih organa u Federaciji Bosne i Hercegovine.
U roku od 30 dana od dana prijema obavjetenja iz stava 1. ovog lana Agencija
RS u pisanoj formi obavjetava Agenciju FBiH o namjeri posrednika u osiguranju,
o injenici da je registrovan i o imenu predstavnika posrednika u osiguranju u
Federaciji Bosne i Hercegovine.
Posrednik u osiguranju iz Republike Srpske moe poeti sa poslovanjem preko
organizacione jedinice poslije isteka roka od 30 dana od dana kada mu je Agencija
u RS u pisanoj formi saoptila da je obavijestila Agenciju FBiH, u skladu sa
stavom 2. ovog lana ili poslije isteka roka od 60 dana od dana podnoenja
obavjetenja navedenog u stavu 1 ovog lana, ili poslije osnivanja filijale u
Federaciji Bosne i Hercegovine, u zavisnosti ta bude ranije.
Filijala posrednika u osiguranju iz Republike Srpske koji posluje u Federaciji
Bosne i Hercegovine osniva se u skladu sa propisima o privrednim drutvima u
Federaciji Bosne i Hercegovine.
Posrednik u osiguranju koji je registrovan u Federaciji Bosne i Hercegovine, a koji
prvi put namjerava da obavlja poslove u Republici Srpskoj preko organizacione
jedinice, prvo u pisanoj formi obavjetava Agenciju FBiH i daje osnovne podatke
o posredniku u osiguranju u osiguranju iz Federacije Bosne i Hercegovine u
Republici Srpskoj. Predstavnik posrednika u osiguranju iz Federacije Bosne i
Hercegovine predstavlja tog posrednika kod Agencije RS i drugih organa u
Republici Srpskoj.
U roku od 30 dana od dana prijema obavjetenja iz stava 1. ovog lana, Agencija
FBiH u pisanoj formi obavjetava Agenciju RS o namjeri posrednika u osiguranju
o injenici da je registrovan i o imenu predstavnika posrednika u osiguranju u
Republici Srpskoj.
Posrednik u osiguranju iz Federacije Bosne i Hercegovine moe poeti sa
poslovanjem preko organizacione jedinice poslije isteka roka od 30 dana od dana
kada mu je Agencija FBiH u pisanoj formi saoptila da je obavjestila Agenciju RS,
u skladu sa stavom 2.ovog lana, ili poslije isteka roka od 60 dana od dana

72

podnoenja obavjetenja navedenog u stavu 1. ovog lana ili nakon osnivanja

filijale u Republici Srpskoj, u zavisnosti ta bude ranije .
Filijala posrednika u osiguranju iz Federacije Bosne i Hercegovine koji posluje u
Republici Srpskoj osniva se u skladu sa propisima o preduzeima u Republici
Srpskoj.
Zakon je naprijed navedenim odreenjima regulisao ko moe obavljati poslove
posredovanja u osiguranju.
Zastupnik u osiguranju je pravno i fiziko lice koji obavlja profesionalnu djelatnost
prema jednom ili vie ugovora zakljuenih sa drutvima za osiguranje, a obavlja
posao u ime i za raun ili samo za raun jednog ili vie drutava za osiguranje.
Moe biti organizovan kao preduzetnik ili kao privredno drutvo, odnosno kao
preduzee u obliku dionikog drutva , odnosno akcionarskog drutva ili drutva sa
ogranienom odgovornosti.
Drutvo za zastupanje registruje se u sudskom registru, a fiziko lice u Registru
obrtnika preduzetnika.
Na ovaj nain zakonodavac je odredio pravni i organizacioni oblik posrednika bez
obzira da li je pravno lice ili fiziko lice.
Pored toga, zastupnik se mora prethodno registrovati u posebnom registru
zastupnika u osiguranju, koji vodi Agencija za nadzor u Federaciji za zastupnike
na podruji FBiH, a kod Agencije u RS za zastupnike sa sjeditem u RS.
U koliko drutvo za osiguranje sa sjeditem u jednom entitetu obavlja poslove u
drugom entitetu, mora te poslove obavljati preko podrunice, odnosno filijale,
kojoj se osniva i poslije u skladu sa Zakonom o privrednim drutvima odnosno
Zakonom o preduzeima.
Filijala mora biti registrovana kod Agencije za nadzor za osiguranje Ugovori o
posredovanju u osiguranju su (ugovor o zastupanju u osiguranju) su formalni
ugovori i moraju biti zakljueni u pisanom obliku.
14. ZASTUPNIK U OSIGURANJU U SMISLU ZAKONSKIH ODREENJA
Zastupnik u osiguranju je pravno lice ili i preduzetnik koje obavlja profesionalnu
djelatnost (odnosno poslove) zastupanja u osiguranju i koje je prema jednom ili
vie ugovora ili ovlaenja dobilo upustvo ili prava da djeluje u ime i za raun ili
samo za raun jednog ili vie drutava za osiguranje.
Zastupnik u osiguranju ima iskljuivo profesionalan cilj da pokree, predlae i
izvrava pripremne radove do zakljuenja ili da zakljuuje ugovor o osiguranju.
Zastupnik u osiguranju moe pomagati u primjeni ili izvrenju zakljuenog
ugovora, a naroito u sluaju odtetnog zahtjeva. Zastupnik u osiguranju moe
pruati i savjetodavne usluge, u skladu sa posebnim odredbama pojedinanih
ugovora sa osiguranikom tokom perioda pokria osiguranja. Zastupnik u
osiguranju samostalno obavlja djelatnost.
73

Ugovor izmeu drutva za osiguranje i zastupnika u osiguranju mora biti zakljuen

u pisanoj formi, a primjerak tog ugovora (ugovora o zastupanju) drutvo za
zastupanje mora dostaviti Agenciji RS. Za rad zastupnika u osiguranju odgovorno
je drutvo za osiguranje u ije ime i za iji raun se zakljuuje ugovor o osiguranju.
Zastupnik u osiguranju za svoj rad ima pravo na proviziju koju naplauje od
drutva za osiguranje u ije ime i za iji raun zakljuuje ugovor o osiguranju.
Upravni odbor Agencije RS moe svojim podzakonskim aktom odrediti
maksimalni iznos provizije za zastupnika u obaveznom osiguranju, kao i druge
uslove obrauna provizije.
Zastupnik u osiguranju nema pravo na druga primanja ili pogodnosti (kredit,
avans, pozajmice, naknadu za line trokove ili bilo kakve druge usluge i slino)
od drutva za osiguranje ili od povezanih lica tog drutva za osiguranje, niti ima
pravo pruati bilo kakve usluge ili obavljati aktivnosti za osiguranika.
Zastupnik u osiguranju nema pravo vriti naplatu premije od ugovoraa osiguranja
ili osiguranika.
Zabranjeno je obavljanje poslova ili djelatnosti zastupanja u ime i za raun vie
drutava za osiguranje istovremeno ako se radi o zastupanju u poslovima kojima
drutvo za osiguranje istovremeno konkuriu.
Djelatnost zastupanja u obaveznom osiguranju od odgovornosti za motorna vozila
na stanicama za tehniki pregled vozila moe obavljati samo drutvo za zastupanje
u osiguranju, putem organizacionih jedinica, koje su dobile dozvolu Agencije RS.
Na drutvo za zastupanje u osiguranju iz stava 9 ne odnosi se zabrana zastupanja u
istoj vrsti osiguranja iz stava 8. ovog lana, za obavljanje djelatnosti zastupanja u
obaveznom osiguranju od odgovornosti za motorna vozila.
Drutvo za zastupanje u osiguranju iz stav 9. ovog lana obavezno je poslove
zastupanja obavljati za sva zainteresovana drutva za osiguranja pod jednakim
uslovima.
Na mikrokreditno drutvo i Pote Srpske u dijelu poslova koji se odnose na
zastupanje u osiguranju shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona i podzakonski
akti Agencije RS.
Upravni odbor Agencije RS e u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog
zakona donijeti akte kojima e propisati detaljna pravila za obavljanje poslova
zastupanja u osiguranju mikrokreditnog drutva i Pota Srpske.

74

Drutvo za osiguranje ima obavezu da odmah u pisanoj formi obavjesti Agenciju

RS o raskidu ugovora o zastupnitvu, bez obzira na razlog raskida.
Drutvo za osiguranje obavjetava o raskidu ili isteku ugovora o zastupnitvu
objavljuje u dva uzastopna izdanja dnevnih novina veeg tiraa, koje se izdaju na
podruju u kojem posluje zastupnik u osiguranju. Kada zastupnik u osiguranju
zakljui ugovor o osiguranju u ime i za raun drutva za osiguranje, sa kojim je
ugovor o zastupanju istekao, bie kanjen u skladu sa lanom 23. ovog zakona.
Drutvo za osiguranje se ne moe pozivati na raskid ugovora o zastupanju protiv
osiguranika koji je bio savjestan, odnosno koji nije znao za koje okolnosti raskida
ili isteka ugovora o zastupanju.
Ovlaeno lice drutva za osiguranje koje svjesno angauje, kao zastupnika u
osiguranju lice nije registrovano kao zastupnik u osiguranju kod Agencije RS i ili
koje nije Agenciji RS dostavilo ugovor o zastupnitvu, bie kanjeno u skladu sa
lanom 23. ovog zakona, pod uslovom da za taj in nije predviena stroa kazna
prema odredbama drugih propisa. Iste odredbe primjenjuju se i za bilo koje djelo
koje lice koje djeluje kao zastupnik u osiguranju, a da nije ispunilo odgovarajue
uslove propisane ovim zakonom.
Podaci koji se dostavljaju ili predoavaju osiguraniku prije zakljuivanja ugovora
ili tokom trajanja ugovora moraju biti jasni, tani, u pisanom obliku i na jednom ili
vie slubenih jezika u Bosni i Hercegovini, a prema zahtjevu osiguranika.
Podaci iz stava 1. ovog lana mogu biti i na drugom jeziku, ako osiguranik u
skladu u sa ovim zakonom i ugovorom o osiguranju ima pravo izbora
meunarodnog ugovora.
Ugovor o osiguranju ili bilo koji dokument koji daje pokrie , zajedno sa ponudom
za osiguranje mora sadravati, adresu sjedita, filijale drutva za osiguranje koje
daje pokrie kao i ime i adresu posebnog prestavnika drutva za osiguranje koje
prua usluge osiguranja vrste
odgovornost za motorna vozila, osim
odgovornosti vozara.
Pored optih i posebnih uslova ugovora o osiguranju, drutvo za osiguranje je
obavezno tokom trajanja ugovora dostavljati osiguraniku sledee podatke i to:
svaku promjenu imena drutva, njegovog pravnog oblika ili adrese i sjedita i
filijale koja je zakljuila ugovor,
sve podatke navedena u sluaju izmjene uslova ugovora o osiguranju ili izmjene
zakona koji se primjenjuje na ugovor,
podatke o nivou uea u dobiti drutva za osiguranje ili matematikoj rezervi,
koje se daju na godinjoj osnovi.

75

Drutvo za zastupanje u osiguranju osniva se kao akcionarsko drutvo ili drutvo

sa ogranienom odgovornou , u skladu sa propisima o preduzeima u Republici
Srpskoj ako ovim zakonom pojedina pitanja nisu drugaije rijeena.
Da bi zastupnik u osiguranju mogao da obavlja svoju djelatnost (odnosno poslove
za zastupaje u osiguranju) u Republici Srpskoj obavezan je (da dobije dozvolu,
odnosno ovlaenje Agencije RS) i da se registruje u posebnom registru zastupnika
u osiguranju, koji vodi Agencija RS.
U drutvu za zastupanje u osiguranju, preduzetnikoj radnji, za zastupanje u
osiguranju, mikrokreditnom drutvu, Potama Srpske i filijalima drutva za
zastupanje u osiguranju iz Federacije Bosne i Hercegovine osnovanoj u Republici
Srpskoj poslove zakljuivanja ugovora o osiguranju u ime i za raun drutva za
osiguranje mogu obavljati samo fizika lica koja su registrovana kod Agencije RS.
Registar sadri dva podregistra i to: podregistar sa imenima fizikih lica zastupnika
u osiguranju koji su registrovani u Republici Srpskoj i podregistar fizikih lica
zastupnik koji su registrovani u Federaciji Bosne i Hercegovine i koji pruaju
usluge osiguranja u Republici Srpskoj preko organizacione jedinice u Republici
Srpskoj.
Drutvo za zastupanje u osiguranju mora biti registrovano u posebnom registru
drutva za zastupanje u osiguranju koji vodi Agencija RS. Registar je podijeljen na
podregistare po istom principu koji je predvien za fizika lica zastupnike u
osiguranju. Drutvo za zastupanje u osiguranju mora postojati ovlaenog
zastupnika, koji je registrovan kao zastupnik u osiguranju.
Zastupnik u osiguranju plaa godinju naknadu za poslovanje (nadzor) i (naknadu)
za registrovanje, u skladu sa propisima koji donese Agencija RS.
Uz zahtjev za registrovanje (dobijanje dozvole) drutva za obavljanje
poslova (djelatnosti) zastupanja u osiguranju, Agenciji RS moraju se priloiti
sledei dokumenti:
osnivaki akt;
statut;
dokaz banke o uplati osnivakog kapitala;
spisak akcionara, za akcionarsko drutvo, knjiga akcionara ovjerena od
Centralnog registra hartije od vrijednosti a.d. Banja Luka, a za drutvo sa
ogranienom odgovornou, knjiga uloga;
poslovni plan drutva;
dokaz o kadrovskoj i tehnikoj osposobljenosti drutva;
spisak povezanih lica sa dokazom o nainu povezanosti po osnovu kapitala
ili na drugi nain sa drutvima za osiguranje, drutvima za zastupanje u
osiguranju ili brokerskim drutvima u osiguranju, kao i spisak lica sa
linim interesom u skladu sa propisima kojima se utvruje poslovanje
privrednih drutava.

76

 dokaz o imenovanju ovlanog zastupnika drutvadirektora koji je

registrovan kao zastupnik u osiguranju.
Fiziko lice koje namjerava da obavlja djelatnost zastupanja u osiguranju putem
preduzetnike radnje za zastupanje u osiguranju uz zahtjev za dozvolu Agenciji
RS duno je priloiti:
ovjerenu kopiju identificikacionog dokumenta;
spisak povezanih lica sa dokazom o nainu povezanosti po osnovu kapitala
ili na drugi nain sa drutvima za osiguranje, drutvima za zastupanje u
osiguranju, kao i spisak lica sa linim interesom u skladu sa propisima
kojima se ureuje poslovanje privrednih drutava i
predugovor zakljuen sa licima koja e obavljati poslove zastupanja u
osiguranju.
Preduzetnik mora biti registrovan kao zastupnik u osiguranju kod Agencije RS.
U sluaju promjene poslovnog sjedita, obavljanja djelatnosti u izdvojenim
poslovnim prostorima , kao i u sluaju privremenog i trajnog prestanka obavljanja
djelatnosti, preduzetnik je duan predhodno pribaviti saglasnost Agencije RS.
Dozvola agencije RS za obavljanje djelatnosti zastupanja u osiguranju iz stava 1 i
3 uslov je za upis drutva za zastupanje u osiguranju u sudski registar, odnosno
preduzetnika u registar optinskog organa uprave.
Registrovanje drutva za zastupanje u osiguranju i preduzetnika u registrima koje
vodi Agencija RS vri se na ime stava 6. kada drutvo za zastupanje u osiguranju,
odnosno preduzetnik podnese Agenciji RS dokaz o izvrenoj registraciji iz stava 6
ovog lana.
Drutvo za zastupanje u osiguranju koje je dobilo dozvolu za obavljanje
djelatnosti zastupanja u obaveznom osiguranju od odgovornosti za motorna vozila
na stanicama za tehniki pregled mora za svaku organizacionu jedinicu na
stanicama za tehniki pregled.
Upravni odbor Agencije RS e u roku od 90dana od dana stupanja na snagu ovog
zakona propisati tehnike i organizacione uslove za obavljanje poslova zastupanja
u osiguranju u organizacionim jedinicama sa tehnikim pregledom.
Upravni odbor Agencije RS e u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog
zakona donijeti akte kojima e propisati uslove za kadrovske i tehnike
osposobljenosti drutva za zastupanje i preduzetnika koji obavlja djelatnost
zastupnika.

77

Registrovanje se vri na period od dvije godine. Za svake naredne dvije godine

zastupnik u osiguranju e ponovo donijeti sve dokumente , navedene u odredbama
l.7 i 8. ovog zakona u roku od 30 dana prije isteka roka do kojeg je registrovan
Registracija ostaje na snazi , osim ako zastupnik u osiguranju propusti da podnese
ponovo dokumente u skladu sa ovim zakonom, podneseni dokumenti pokau da
podnosilac zahtjeva vie nije lice podobno da djeluje kao zastupniku osiguranja.
Agencija RS e u roku od 30 dana od dana podnoenja zahtjeva za registrovanje
zastupnika u osiguranju i propisanih dokumenta, donijeti rjeenje kojim odluuje o
zahtjevu ili trai ispravku ili dopunu zahtjeva Rjeenje iz ovog lana je konano.
15. NADZOR NAD POSREDNICIMA U OSIGURANJU
Agencija RS propisuje uslove za provjeru strunih znanja potrebnih za obavljanje
poslova posredovanja u skladu sa zakonom, pravila o voenju registra , podaci koji
se upisuju te registre i nain javnog pristupa tim registrima.
Nadzor nad poslovima posrednika u osiguranju obavlja Agencija RS.
U cilju obavljanja nadzora nad poslovanjem, posrednici u osiguranju obavezni su
Agenciji za osiguranje dostavljati podatke o obimu, na nain i u rokovima kako
Agencija RS propie.
Agencija RS moe obaviti nadzor uvidom u podatke iz stava 1.ovog lana i
neposredno u poslovnim prostorijama posrednika u osiguranju.
Agencija RS moe ukinuti rjeenje o upisu u registar zastupnika u osiguranju,
odnosno brokera u osiguranju, fizikom ili pravnom licu registrovanom za
obavljanje zastupanja u osiguranju ako prestane ispunjavati jedan od uslova
propisanih odredbama lana 7 do 11. Zakona:
fizikim ili pravnim licima registrovanim za obavljane poslova brokera u
osiguranju ako prestane ispunjavati jedan od uslova propisanih u l.13.do
17. Zakona,
ako je poslovanje posrednika u osiguranju ugroen interes osiguranika ili je
utvreno nepotovanje zakona ili drugih propisa .
Rjeenje iz l.11, 17 i 22. ovog zakona je konano i protiv njega se moe pokrenuti
upravni spor kod nadlenog suda u Republici Srpskoj.
Agencija RS oduzee dozvolu za obavljanje djelatnosti posrednika u osiguranju
pravnom licu, posredniku u osiguranju, preduzetniku, u sledeim sluajevima:

78

 kada utvrdi da su podaci na osnovu kojih je dozvola bila izdata neistiniti,

ako uestalo ili esto kri odredbe ovog zakona ,kao i Zakona o drutvima
za osiguranje i drugih propisa iz oblasti osiguranja koji se odnose na zatitu i
informisanje osiguranika,primjenu uslova i tarfa osiguranja ,odnosno ako ne
postupaj po nalozima Agencije RS i
kada prestane da ispunjava uslove za obavljanje djelatnosti posredovanja u
osiguranju propisane ovim zakonom i podzakonskim aktima.
Dozvola za obavljanje djelatnosti za posredovanju u osiguranju prestaje da vai :
a) istekom roka iz lana 10. i lana 15. stav 1.
b) ako ne zapone sa poslovanjem u roku od est mjeseci od dana
registracije u registrima koje vodi Agencija RS,
c) ako posrednik djelatnosti posrednika u osiguranju ne obavlja due od
est mjeseci i
d) otvaranjem steajnog ,odnosno likvidacionog postupka .
Ovlaenje za obavljanja poslova posredovanja u osiguranju prestaje da vai u
sluaju iz stava 3. taka a. ovog lana.
U sluaju oduzimanja dozvole iz stava 1. taka b ovog lana i u sluaju
oduzimanja ovlatenja iz stava 2. ovog lana ,lice kome je oduzeta dozvola ne
moe podnijeti zahtjev za ponovno ovlatenje dozvole odnosno ovlatenja prije
isteka roka od godinu dana od pravosnanosti rjeenja Agencije RS kojim mu je
oduzeta dozvola odnosno ovlatenje.
Rjeenja i drugi pojedinani akti koje Agencija RS donosi u skladu sa odredbama
ovog zakona i optim ovlatenjima Agencija RS iz Zakona o drutvima za
osiguranje su konani i protiv njih se moe pokrenuti upravni spor kod nadlenog
suda.

79

IV ZAKON O AGENCIJI ZA OSIGURANJE

Zakon o Agenciji za osiguranje u Bosni i Hercegovini objavljen je u Slubenom
glasniku Bosne i Hercegovine broj 12/04, od 14.04.2004. a stupio je na snagu
22.04.2004.
Objavljivanjem Zakona o Agenciji moe se s pravom zakljuiti da je s time poela
transformacija zakonodavstva u oblasti osiguranja u Bosni i Hercegovini od
entitetskih zakonodavaca koji su se zasnivali na zakonodavstvu ex Jugoslavije
prema zakonodavstvu Evropske unije.
1. OSNIVANJE I UPRAVNI ODBOR
Agencija za osiguranje Bosne i Hercegovine (Agencija) osnovana je Zakonom kao
samostalna organizacija, sa sjeditem u Sarajevu. Za svoj rad odgovara Savjetu
ministara Bosne i Hercegovine.
2. UPRAVNI ODBOR ,DIREKTOR I FINANSIRANJE
Organ upravljanja je Upravni odbor Agencije. Sastoji se od sedam lanova, a koji
se biraju :
predsjednika imenuje savjet ministara BiH,
jo dva lana imenuje Savjet ministara BiH od kojih je jedan predstavnik
Minisarstva finansija i trezora, a jedan iz oblasti osiguranja,
po dva lana upravnog odbora predlau entitetska ministarstva finansija od
kojih je po jedan iz ministarstva finansija i po jedan iz oblasti osiguranja.
Savjet ministara BiH donosi odluku o imenovanju lanova Upravnog odbora iz oba
entiteta.

80

Agencija ima direktora koga bira Upravni odbor Agencije u skladu sa Zakonom o
dravnoj slubi Bosne i Hecegovine, a Savjet ministara donosi odluku o
imenovanju direktora.
Agencija se finansira iz Budeta institucija Bosne i Hercegovine i participacija
vlada entiteta.
O ueu entiteta u finansiranju agencije zakljuuje se Memorandum izmeu
savjeta ministara BiH i vlada entiteta.
3.CILJEVI AGENCIJE
S obzirom da Bosna i Hercegovina ima komplikovanu organizacionu dravnu
strukturu (dva entiteta Federacija BiH i Republika Srpska te Brko Distrikt, zatim
deset kantona u u Federaciji BiH), Agencija na dravnom nivou ima glavni cilj da
obezbjedi da zakonodavstvo o osiguranju u Bosni i Hercegovini inovira i usaglasi
sa zakonodavstvom Evropske Unije koja je primjenjena u oblasti osiguranja, te da
obezbijedi da se tako jedinstveno savremeno zakonodavstvo primjenjuje u
entitetima i Brko distriktu BiH.
Pored toga Agencija ima za cilj da koordinirano predstavlja i zastupa Bosnu i
Hercegovinu u organizacijama koje se bave osiguranjem na meunarodnom nivou .
Ima za cilj da rjeava sporove izmeu agencija za nadzor osiguranja u pogledu
jedinstvenog tumaenja i primjene zakonodavstva za osiguranju na nivou entiteta i
Brko distrikta, pri emu izdaje miljenje i odluke koje se trebaju potovati na
itavom podruju BiH.
4. ZADACI U RADU AGENCIJE
4.1. ZAKONDAVNA ULOGA
U vezi sa ciljevima koji su propisani Zakonom Upravni odbor Agencije ovlaten je
i odgovoran za predlaganje zakona i drugih akata na nivou entiteta, davanje
saglasnosti nacrta i prijedloga zakona i drugih akata koji predstavljaju entitet u
tom cilju:
podnosi nacrte i prijedloge zakona entitetskim ministarstvima za primjenu
zakonodavstva Evropske unije,
daje saglasnost za izmjene i dopune entitetskog zakonodavstva za
osiguranje, a koji predlau od jednog ili oba ministarstva.
Kad Upravni odbor Agencije podnese neki nacrt ili prijedlog zakona entitetskim
ministarstvima u vezi primjenom propisa Evropske unije, entitetske skuptine
dune su usvojiti i primjeniti takvo zakonodavstvo bez amandmana.
U pogledu rjeavanja sporova agencija za rjeavanje sporova agencija za nadzor
osiguranja, izmeu entiteta i Brko distrikta i entiteta i treih zemalja, svaka

81

agencija za nadzor nad osiguranjima moe podnijeti zahtjev ili uputiti upit
Upravnom odboru Agencije, iznosei prirodu spora ili problema.
U postupku rjeavanja sporova Upravni odbor Agencije raspravlja o sporu u
punom sazivu, uz predstavnika entiteta ili Brko distrikta, i drugih svjedoka i
strunjaka koji daju usmena obavjetenja i pismene podneske.
Nakon odranog sasluanja Upravni odbor agencije sainjava nalaz i utvruje
praksu koju je potrebno slijediti od strane agencije za nadzor.
Nastojei da doe do to tanijih injenica o sporu, koji je predmet spora, koji je
predmet zahtjeva za rjeavanje, Agencija moe vriti sopstvene istrage i uvide ili
na svoju incijativu ili incijativu entitetskih sudova.
U postupku rjeavanja sporova Agencija se pridrava pravila koje sama donosi i
objavljuje u Slubenom glasniku BiH. Upustva donijeta od strane Upravnog
odbora Agencije su obavezujua za entitetske agencije za nadzor i Brko distrikt.
4.2.ZADACI U MEUNARODNIM ODNOSIMA
Agencija obavlja meunarodnu kordinaciju i odgovorna je za meunarodne odnose
u BiH u oblasti osiguranja. U tom cilju Agencija:
daje sve podatke u vezi zakona i prakse osiguranja BiH Evropskoj uniji;
zakljuije ugovore o saradnji za razmjenu podataka sa nadlenim organima
drugih zemalja, uz saradnju sa entiteskim agencijama za nadzor osiguranja,
sarauje sa entiteskim agencijama za nadzor osiguranja kada to zahtijeva
druga zemlja,
daje podatke entiteskim agencijama za nadzor osiguranja u pogledu
meunarodne prakse osiguranja, meunarodne statistike osiguranja i druge
podatke dobijene na meunarodnim forumima osiguranja,
prati rad Biroa zelene karte BiH,
ovjerava potvrde o margini solventnosti za upotrebu u treoj zemlji, izdatih
od agencija u entitetima za bilo koje osiguravajue drutvo u BiH,
druga pitanja koji se tretiraju na meunarodnom planu u oblasti osiguranja.
4.3. ZADACI U VEZI SA STATISTIKOM
Statistiki podatci su vrlo vani za uspjeno poslovanje subjekata na mikro i makro
planu u oblasti osiguranja. Zato Agencija vodi statistiku u pogledu poslovanja
trita osiguranja u BiH Agencija e uz prethodnu saglasnost Upravnog odbora te
Agencije, te statistike, koje radi, a koja je sastavljena iz godinjih izvjetaja oba
entiteta i Brko distrikta objaviti u Slubenom glasniku BiH, slubenim
glasnicima entiteta i Brko Distrikta BiH.

82

Agencija je odgovorna, kako je ve reeno, za podnoenje statistikih izvjetaja

meunarodnom tijelu koje dostavi podatak za dobijanje dostupnih podataka.

V ZAKONA O DRUTVIMA ZA OSIGURANJE

83

Poslije savremene regulative o privrednim drutvimapreduzeima i javnim

preduzeima prilagoenoj novim uslovima trinog poslovanja u oba entiteta u
BiH doneeni su zakoni o drutvima za osiguranje .
Zakonom se ureuje osnivanje, poslovanje, nadzor i prestanak drutva za
osiguranje, kao i drutva koja nisu osnovana u entitetima, a koje usluge osiguranja
pruaju preko podrunice filijale .
Djelatnost osiguranja u FBiH i RS mogu obavljati drutva za osiguranje, kao i
drutva koja nisu osnovana u entitetima, a koje saglasno osiguranju pruaju usluge
preko podrunica filijala.
Djelatnost osiguranja u FBiH i RS mogu obavljati drutva za osiguranje, koja su
osnovana u obliku dionikih i akcionarskih drutava ili drutava za uzajamno
osiguranje .
1.AKTIVNOSTI NEPOSREDNOG OSIGURANJA I REOSIGURANJA
Djelatnost neposrednog osiguranja za pokrivanje rizika koja se nalazi u FBiH i RS
moe obavljati samo drutvo za osiguranje koje je dobilo odobrenje Agencije za
nadzor u FBiH ili Agencije za nadzor u RS .
Sva drutva, izuzev drutva za uzajamno osiguranje mogu obavljati poslove
reosiguranje uz odobrenje Agencije za nadzor. Svako dioniko drutvo koje
obavlja iskljuivo djelatnost reosiguranja obavezno je pribaviti posebno odobrenje.
Drutvo za reosiguranje osnivaju se kao dioniko drutvo, koja poslove
reosiguranja imaju kao svoj iskljuivi predmet poslovanja. Drutvo za reosiguranje
je pod nadzorom Agencije za nadzor.
Na drutvo za reosiguranje odnose se sljedee odredbe Zakona:
- drutva u namjeri da se sprijei reosiguranje e imati najveu marginu
solventnosti koja se zahtijeva od drutva za osiguranje.
- drutva za reosiguranja mogu mogu ugovarati tehnike rezerve uz saradnju
sa neposrednim osiguravaem da sprijei dvostruko stvaranje tehniki
rezervi.
- ne primjenjuju se odredbe iji je osnovni cilj zatita potroaa.
Odredbom lana 80. zakona FBiH regulisano je da e poslove reosiguranja u
prelaznom periodu od pet godina obavljati samo drutva za reosiguranja kojima je
to iskljuivo predmet poslovanja.
2.NADZOR O OSIGURANJU
Agencija za osiguranje na dravnom nivou
84

U novom zakonodavstvu o osiguranju funkcija nadzora precizno i sveobuvatno je

regulisana tako da je posebnim Zakonom o Agenciji za osiguranje u BiH osnovana
Agencija za osiguranja kao samostalna koja ima za cilj da obezbijedi neposrednu
kooerdinaciju u izradi entiteskih zakona i njihovu jedinstvenu i dosljednu primjenu
u praksi; da obezbijedi da zakonodavstvo o osiguranju u BiH bude usaglaeno sa
zakonodavstvo u EU koje se primjenjuje na oblast osiguranja. Agencija za nadzor
koordinira i meunarodne odnose BiH u oblasti osiguranja i odgovorna je za te
odnose, kao i da obavlja i druge poslove i zadatke.
Agencija za nadzor na entitetskom nivou
Agencija za nadzor osiguranja osnovana je Zakonomu FBiH prerastanjem Ureda
za nadzor drutva za osiguranje u Agenciju za nadzor, a u RS, takoe je osnovana
Zakonom.
Agencija za nadzor takoe ima svojstvo pravnog lica.
Sjedite Agencije RS je u Banja Luci, a u FBiH u Sarajevu.
Agencija za nadzor ima regulisanu i nadzornu funkciju u cilju zatite osiguranika i
osiguravaa na BH tritu na dobrobit industrije osiguranja, a u koordinaciji sa
agencijom za osiguranje BH svoj rad proiruje i na meunarodno trite u oblasti
osiguranja. U tom cilju Agencija:
- Vri nadzor nad primjenom zakona i podzakonskih akata iz oblasti
osiguranja;
- Regulie rad drutva i posrednika u osiguranju;
- Stvara povjerenje na tritu vezano za poslove osiguranja;
- Spreava finansijski kriminal ;
- Edukuje i informie uesnike u javnosti o potrebnim odnosima u oblasti
osiguranja;
- Savjetuje i titi potroae u skladu sa prirodom rizika.
Agencija za nadzor izdaje odobrenje za rad drutva za obavljanje jedne ili vie
vrsta osiguranja, a moe privremeno i trajno oduzeti izdato odobrenje za sve ili
neku vrstu osiguranja. U cilju postizanja uspjenog rada na regulatnom planu,
Agencija za nadzor ima ovlaenja da:
- Vri provjeru poslovnih knjiga drutva ili da ovlasti i angauje struna lica
da izvre pregled knjiga i dokumenata drutva;
- Zahtijeva od drutva da u roku od 10-90 dana ispravi bilo koji akt koji je
suprotan zakonu;
- Naredi drutvu sprovoenje bilo koje odluke koja je suprotna zakonu;
- Izdaje naredbe u okviru Zakona,u korist osiguranika u pogledu ulaganja,
dranja i raspolaganja sredstvima osiguranja.
- se obraa sudu radi preduzimanja daljnjih radnji i mjera u vezi sa nekim
drutvom kad Agencija za nadzor nema nema ovlatenje da sprovede svoju
funkciju u skladu sa Zakonom,
85

donosi provedbene propise, druga opta i pojedinana akta,

organizuje i odobrava odluke,
daje smjernice za primjenu zakona,
nalae mjere koje se odnose na voenje poslova osiguranja drutva,
nalae mjere koje se odnose na voenje poslove osiguranja drutva

U postupka nadziranja i koordinacije Agencija za nadzor:

- omoguava drutvu na predhodno izjanjenje,
- odluke ili narede u pisanoj formi,
- donosi rjeenja, koja su konana, ukoliko drutvo ne postupi po nalogu
Agencije za nadzor,
- zahtijeva od drutva preduzimanje svih mjera koje Agencija za nadzor
smatra odgovarajuim za ispunjenje regulatornih ciljeva .
Organi upravljanja Agencije za nadzor su:
- struni savjet i
- direktor a u RS
- upravni odbor i
- direktor
Struni savjet se sastoji od predsjednika i etiri lana koje imenuje i razrjeava
vlada Federacije u Agenciji FBiH, a u Agenciji RS predsjednika i lanove
upravnog odbora imenuje i razrjeava Narodna skuptina RS na prijedlog Vlade
RS.
S obzirom da je drutvo za osiguranje dio ukupne industrije osiguranja u kojoj je
znaajno sadrani izastupljeni finansijski faktori, lica koja rade ili su radila u
agenciji za nadzor, kao i revizori i strunjaci koji djeluju u ime Agencije za nadzor
vezani su profesionalnom tajnom. U tom pogledu:
- Nijedan povjerljiv podatak koji dobiju u toku izvravanja svojih dunosti ne
moe biti prenijet bilo kojem licu ili organu, osim u sumiranom i optem
obliku tako da identitet pojedinanog drutva ne moe biti otkriven,
iskljuujui sluaj krivine odgovornosti;
- Ako je drutvo pod steajem ili da je u toku obavezna likvidacija, podaci
mogu biti otkriveni u graanskom ili krivinom postupku;
- Entitetske Agencije za nadzor i Agencije za nadzor BiH meusobno
razmjenjuju podatke pod uslovom profesionalne tajne u skladu sa Zakonom.
Moe se zakljuiti da je Zakon o drutvima zagarantovao punu i visoku
profesionalnu tajnu u poslovanju drutva za osiguranje na tritu u BIH.
AKTUARI

86

Aktuarske poslove u smislu Zakona o obavljaju ovlateni aktuari, zato drutvo koje
je dobilo odobrenje za obavljanje poslova osiguranja mora imenovati ovlatenog
aktuara. Agencija za nadzor donosi pravilnik kojim propisuje uslove za sticanje i
povlaenje zvanja ovlatenog aktura, vrstu i sadraj dokumentacije kojom se ona
potvruje. Svako izdavanje ili povlaenje aktuarskog odobrenja, ovlatenja bie
objavljeno u zvaninom glasniku entiteta. Ovlateni aktuar je samostalan i
nezavisan u vrenju svojih djelatnosti i za tanost svojih nalaza, kao i prijedloga
mjera odgovara Agenciji za nadzor.
FINANSIRANJE
Agencija za nadzor finansira se iz sledeih izvora:
- Od naknade za odobravanje za osnivanje koju plaa drutvo;
- Od naknade za nadzor nad poslovanjem koju godinje plaaju drutva u
skladu sa premijom prikupljenom od svake vrste osiguranja u prdhodnoj
godini;
- Od trokova voenja prekrajnog postupka;
- Od publikacija donacija i svih drugih zakonskih izvora.
Viak sredstava nad rashodima, utvren je godinjim obraunom, prenosi se u
srdstva agencije za nadzor za narednu godinu i ne podlijeu nikakvim
oporezivanju.
MEUSOBNA SARADNJA AGENCIJE I DRUTVA
Postojanje Agencije za osiguranjeu BiH, Agencije za nagzor u RS samo po sebi
uslovljava potrebu za svestranom saradnjom u obavljanju poslovnih agencija. Zato
je Zakonom saradnja regulisana u dovoljnom obimu i kvalitetu.

3.DRUTVA ZA OSIGURANJE
3.1.OSNIVANJE DRUTVA
Drutva za osiguranje mogu osnovati domaa i strana fizika i pravna lica.U vezi
sa osnivanjem drutva Zakonom je regulisano sledee:
- Osnivanje drutva podlijee izdavanju odobrenja za rad koje izdaje Agencija
za nadzor FBiHza drutva u FBiH;

87

- Odobrenje za rad daje se po vrstama osiguranja za sve ili neke od osiguranih

sluajeva obuhvaenih u toj vrsti kao i za grupu vrsta osiguranja;
- Za dobijeno odobrenje po zahtjevu drutva plaa se naknada za odobrenje
Agencije za nadzor, koju Agencija svojom odlukom moe usklaivati
jednom godinje u skladu sa stopom inflacije, Agencija e u roku od 60 dana
od dana uredno podnesenog zahtjeva i dokaza, donijeti rjeenje kojim
odluuje po zahtjevu;
- Drutvo plaa godinju naknadu od trenutka dobijanja odobrenja za rad tok
njegovog roka vaenja, koju e Agencija za nadzor odreivati na osnovu
premije prikupljenih u predhodnoj godini;
- Drutvo e naknadu ta poslovanje plaati u rokovima odreenim odlukom
Agencije za nadzor;
- Ako naknada za poslovanje ne bude plaena u predvienom roku, Agencija
za nadzor je ovlaena da izrie kazne;
- Odredbom lana 27. stav 4. Zakona RS propisano je da visina naknade koja
e biti odreena odlukom Agencije za nadzor, ne moe prelaziti 10.000,00
KM.
U pogledu odbijanja zahtjeva za odobrenje propisano je da odobrenje moe biti
odbijeno ako je poslovanje drutva suprotno zakonu, javnim interesima, poslovnoj
etici i drugim razlozima propisanim u lanu 28. entitetskih zakona.U postupku
izdavanja dozvole i u sluajevima odbijanja zahtjeva za izdavanje odobrenja za
rad, Agencija za nadzor e podnosiocu zahtjeva dostaviti rjeenje u pisanoj formi
sa obrazloenjem zahtjeva. Rjeenje Agencije za nadzor je konano, a protiv njega
podnosilac zahtjeva moe pokrenuti upravni spor, tubom kod nadlenog suda.
Tokom rada drutva, Agencija za nadzor moe svojim obrazloenim rjeenjem
oduzeti dozvolu za rad. Sluajevi djelimino ili potpuno oduzimanja odobrenja za
rad, njihovi razlozi propisani su u lanu 29. Zakona. Rjeenje o oduzimanju
odobrenja za rad je konano u upravnom postupku, ali se protiv njega moe
podnijeti tuba nadlenom sudu i pokrenuti upravni spor.
3.2.VRSTE OSIGURANJA
Djelatnost osiguranja podijeljena je u dvije grupe:
- ivotno osiguranje,
- neivotno osiguranje.
U okviru ivotnog i neivotnog osiguranja, osiguranja se dijele po vrstama
osiguranja i vrstama rizika. Odredbama lana 31. Zakona u FBiH informativno su
naznaene vrste klasifikacije po vrstama neivotnih osiguranja koja drutva mogu
obavljati kao i klasifikacija ivotnih osiguranja po vrstama.

88

3.3.ODVOJENA ODOBRENJA ZA IVOTNO I NEIVOTNO OSIGURANJE

U vezi odvojenog osiguranja za ivotno i neivotno osiguranje, propisano je
sledee:
- Drutvo koje ima sjedite u jednom od entiteta u BiH izdaje se odobrenje za
rad za obavljanje ivotnog ili neivotnog osiguranja;
- Drutvo koje sjedite u entitetima i koje je u vrijeme stupanja na snagu
Zakona obavljalo ivotno ili neivotno osiguranje, istovremeno moe
nastaviti takvo kombinovano poslovanje pod uslovom da svaku od ovih
djelatnosti vodi odvojenu administraciju;
- Bilansi se moraju izraivati na nain da se prikau izvori prihoda i rashoda
za svaku od ove dvije djelatnosti posebno za neivotno i ivotno osiguranje;
- Stavke koje su zajednike objema djelatnosti knjiie se prema metodama
raspodjele koje propie Agencija za nadzor, a koje moraju biti u skladu sa
raunovodstvenim standardima.
- Na osnovu bilansa, drutvo mora pripremiti izjavu koja jasno odreuje
stavke koje formiraju marginu solventnosti, kako je propisano zakonom .
3.4.DRUTVO IZ FBIH I DRUTVO IZ RS
Odredbama lana 35. zakona u RS i lana 35.Zakona u FBIH propisana su opte
odredbe za registraciju za neznatno razliitim sadrajem norme. Zajedniko im je
to su propisali da:
- odobrenje za rad drutva za osiguranje je uslov za upis drutva u sudski
registar,
- uz zahtjev za izdavanje dozvole odobrenja podnose i svi dokumenti
propisani odlukom o dokumentaciji za izdavanje odobrenja za rad u RS,
- (osnivaki akt, statut, dokaz o uplati sredstava osnivakog kapitala, plan
poslovanja, podaci o licima na poloajima u drutvu i ostali dokumenti u
skladu sa s odlukom o dokumentaciji za izdavanje odobrenja,
- ako smatra da je neophodno Agencija za nadzor moe provesti kontrolu u
predmetu podnosioca zahtjeva
- agencija za nadzor donosi rjeenje o izdavanju dozvole zarad drutva za
osiguranje,
- u roku od 90 dana od dana donoenja rjeenja o odobrenju za rad ,drutvo e
Agenciji za nadzor podnijeti kopije ugovora o registrovanju. Agencija za
nadzor ima pravo da zahtijeva bilo koje druge dokumente koji su potrebni u
svrhu nadzora drutva za osiguranje.

89

3.5.OSNIVANJE PODRUNICA IZMEU ENTITETA

Zakonom je precizno propisano pod kojim uslovima se moe u FBIH osnovati
podrunica koja ima sjedite u FBiH odnosno RS.
3.6

DRUTVO ZA
OSIGURANJE

OSIGURANJE

DRUTVO

ZA

UZAJAMNO

Na dioniko drutvo za osiguranje primjenjuje se Zakon o privrednim drutvima u

onoj mjeri u kojoj nije drugaije ureena Zakonom o drutvima u osiguranju.
Nadalje je utvrena visina dionikog kapitala. Dioniki kapital mora biti u
potpunosti uplaen u gotovini prije osnivanja .
3.7.DRUTVO ZA UZAJAMNO OSIGURANJE
Drutvo za uzajamno osiguranje je drutvo za osiuranje u kome lanovi zajedniki
garantuju da e finansirati i dati naknadu po deavanju ugovornog osiguranja
sluaja na osnovu naela uzajamnosti. DUO primjenjuje odredbe zakona koje vae
i za druga osiguravajua drutva. Prema lanu 51. Zakona u FBiH i lana 50.
Zakona u RS DUO:
- Obavlja poslove neposrednog osiguranja;
- Ne moe obavljati poslove reosiguranja;
- e biti otvoreno za lanove koji koji imju mjesto stalnog boravka u RS ili
FBiH;
- Ne smije imati manje od 250 lanova ako je drutvo ovlateno da pokriva
samo jednu vrstu rizika;
- Ne moe da ima manje od 300 lanova ako je drutvo ovlateno da pokriva
vie vrsta rizika;
- Mora imati najmanje jednu polovinu prihoda od doprinosa drutva koji su
lanovi DUO;
- ne smije imati godinji prihod vei od 2.000.000,00 KM nee pokrivati
poslove u vrstama osiguranja i to :
1. DUO se osnivaju kao dioniko drutvo na osnovu neogranienog
ili ogranienog doprinosa,
2. DUO sa neogranienim doprinosom je ono drutvo koje moe od
svakog lana zahtijevati plaanje dodatnih iznosa, bez ogranienja,
ako su neopodni za izmirenje rezervisanih teta po osiguranju .
Kada je u pitanju DUO sa ogranienom odgovornosti doprinosa, iji prihodi
rezerve nisu dovoljni za izmirenje rezervisanih teta iz odreene finansijske
godine, ono moe zahtijevati plaanje od svakog lana dodatnih iznosa koji ne
mogu prelaziti sumu jednaku ili manju od ukupnog predhodnog dopronosa za tu
finansijsku godinu. DUO ima statut koji sadri izmeu ostalog, uslove plaanja
90

poveanog dopronosa lanova ili smanjena iznosa plativih naknada i beneficija.

DUO mora imati minimalan kapital u iznosu propisanim u lanu 50. odnosno
49.Zakona .
3.8. ORGANI UPRAVLJANJA
Organi upravljanja
Upravljanje DUO-om vri:
- Uprava od tri lana (u RS Upravni odbor) i
- Izvrni slubenici.
Upravu bira skuptina drutva, s tim da najmanje dva lana uprave moraju biti iz
lanova DUO. Uprava postavlja jednog ili vie izvrnih slubenika koji e
upravljati poslovima drutva, a koji posjeduju odgovarajue iskustvo i sposobnost.
Izvrni slubenici ne moraju biti lanovi DUO.
3.9 MARGINA SOLVENTNOSTI I GARANTNI FOND
Obaveza uspostavljanja margina solventnosti
Svako drutvo za osiguranje iz FBiH i RS duno je odrediti marginu solventnosti u
pogledu svog cjelokupnog poslovanja, koja odgovara imovini drutva bez ikakve
predvidive obaveze, umanjenoj za sva materijalna sredstva (u RS odgovara
ukupnoj aktivi umanjenoj za nematerijalna ulaganja, aktivna vremenska
razgranienja, gubitak, obaveze ukljuujui i matematiku rezervu ivota) i za
prenosne pozicije (prenosne premije rezervisane tete). Agencija za nadzor RS i
Agencija za nadzor FBiH donijee propis o elementima i kontroli margine
solventnosti, te propisati emu njenog utvrivanja.
Garantni fond
Drutvo za osiguranje u FBiH i RS obavezni su ustanoviti Garantni fond, koji
predstavlja jednu treinu sredstava margine solventnosti. Detaljnu regulativu o
Garantnom fondu uspostavie Agencija za nadzor. Odredbama lana 54. Zakona u
FBiH i lana 53. Zakona RS propisana je najmanja visina Garantnog fonda za
neivotno osiguranje, koja ne moe biti manja od:
a) 2.000.000,00 KM ako drutvo za osiguranje obavlja jednu ili vie
vrsta osiguranja, i to:
- osiguranje od odgovornosti za motorna vozila;
- osiguranje od odgovornosti za vazduhoplove;
- osiguranje od odgovornosti za brodove;
- osiguranje od opte graanske odgovornosti;
- osiguranje kredita;
- osiguranje jemstva;
b)
2.000.000,00 KM ako drutvo za osiguranje obavlja jednu ili
vie vrsta sljedeih osiguranja:
- osiguranje od posljedica nesrenog sluaja;
91

- zdravstveno osiguranje;
- osiguranje putnikih vozila;
- osiguranje vozila koja se kreu po inama;
- osiguranje vazduhoplova;
- osiguranje plovila;
- osiguranje robe li prevozu;
- osiguranje imovine od poara i prirodnih sila;
- osiguranje razliitih finansijskih gubitaka;
- osiguranje pomoi (u RS - osiguranje turistikih usluga);
c)
1.000.000,00 KM ako drutvo za osiguranje obavlja:
- osiguranje od ostalih teta imovine ili
- osiguranje trokova pravne zatite;
d)
3.000.000,00 KM ako drutvo obavlja poslove reosiguranja (u
RS jo je propisan garantni fond za drutva koja obavljaju iskljuivo
reosiguranje koji iznosi 3.000.000,00 KM).
Ako se od drutva koje obavlja kreditno poslovanje zahtijeva da povea svoj
Garantni fond u smislu stava 3. lana 54. Zakona FBiH odnosno lana 53. Zakona
RS na 3.000.000,00 KM, drutvo e poveati Garantni fond na sIje dei nain:
- u roku od tri godine na 2.500.000,00 KM,
- u roku od pet godina na 2.700.000,00 KM i
- u roku od sedam godina na 3.000.000,00 KM.
U sluaju kada drutvo svojim poslovanjem pokriva vie vrsta ili rizika, uzima se u
obzir samo ona vrsta ili rizik za koju je potreban najvii iznos Garantnog fonda.
Kad je u pitanju DUO, minimalni iznosi garantnih fondova odreeni ovim
Postupkom smanjuju se za jednu etvrtinu.
Kontrola margine solventnosti i garantnog fonda
U cilju ispunjavanja obaveza drutva za osiguranje u vezi sa marginom
solventnosti i garantnim fondom, Agencija za nadzor u entitetima sprovodie
kontrolu finansijskog stanja drutva za osiguranje najmanje jednom godinje. U
tom pogledu Agencija za nadzor:
- Moe zahtijevati od drutva bilo koji relevantni podatak ili sprovesti
provjeru na licu mjesta;
- Moe propisati sadraj kratkih finansijskih izvjetaja;
- Moe ograniiti ili zabraniti slobodno raspolaganje cjelokupne ili dijela
imovine drutva i preduzeti druge mjere za zatitu interesa osiguranih lica;
- Moe oduzeti odobrenje za sve vrste osiguranja koje drutvo obavlja ako
ono propusti da u odreenom roku izvri usklaivanje sa mjerama koje su
sadrane u planu oporavka.
U vezi kontrole koju obavlja Agencija, drutvo za osiguranje:
- Obavezno je da tokom prve tri finansijske godine svakih est mjeseci
Agenciji za nadzor podnosi kratke finansijske izvjetaje u vezi sa planom
poslovanja koji je podnesen pri izdavanju odobrenja za rad;
92

- Obavezno je da Agencija za nadzor podnese na odobrenje plan kratkorone

finansijske eme kojom e se otkloniti nedostatak kad je margina
solventnosti nia od garantnog fonda ili nije osnovan odgovarajui garantni
fond u skladu sa Zakonom;
- Svake godine do 31. jula podnosi Agenciji za nadzor godinji izvjetaj o
margini solvetnosti, a Agencija e do 31. oktobra svake godine provesti
kontrolu obrauna i sastava margine solventnosti, odobriti plan oporavka ili
kratkorone finansijske eme i sprovesti druge mjere u kojima e navesti
rokove za njihovo sprovoenje, koji ne mogu biti dui od 60 dana. Nakon
tog roka izriu se kazne za prekrajne sankcije predviene Zakonom.
Tehnike i matematike rezerve
Svako drutvo za osiguranje koje ima sjedite u entitetima BiH obavezno je da
formira odgovarajue tehnike rezerve (rezervisanje) za sve ugovore o osiguranju
zakljuene u RS i FBiH putem podrunica u skladu sa pravilnikom o tehnikim
rezervama. Drutvo e formirati tehnike rezerve i za osiguranje zakljueno van
BiH u skladu sa Zakonom.
Ulaganje sredstava drutva
Drutva za osiguranje koja imaju sjedite u FBiH ili RS mogu da ulau sredstva u
BiH i u zemljama lanicama EU. Za ulaganje sredstava izvan BiH potrebna je
saglasnost Agencije za nadzor. U vezi s tim Agencija za nadzor donosi pravilnik o
nainu ulaganja sredstava drutva. Drutvo ulae sredstva u vezi sa vrstom poslova
koje obavlja, kako bi se garantovalo ivotno osiguranje, prihod i gotovinski tok
ulaganja drutva koje je odgovorno za izdvajanje i odgovarajuci raspored tih
ulaganja. U vezi sa ulaganjem sredstava, drutvo za osiguranje:
- Ima obavezu da obavijesti Agenciju za nadzor o ulaganju sredstava na koja
se ne odnosi bankarska tajnost depozita;
- Ima obavezu da obavijesti Agenciju za nadzor o svakoj izmjeni stanja
ulaganja u roku od 10 dana od dana promjene;
- Za izmjene koje se odnose na nekretnine i zajmove obezbijeene hipotekom,
obavjetenje Agenciji drutvo mora dati 15 dana prije izmjene.
Agencija za nadzor u vezi sa kontrolom ulaganja sredstava:
- Sprovodi kontrolu na licu mjesta;
- Zahtijeva bilo kakav podatak koji je u vezi sa finansijskim stanjem;
- Zahtijava podatke u vezi obveznica i vrijednosnih papira kreditnih ustanova
koje drutvo posjeduje i kojima raspolae.
Agencija za nadzor e, u sluaju da se ne potuju pravila Zakona o tehnikoj
rezervi podrunici preko koje drutvo iz jednog entiteta posluje u drugom entitetu,
postupiti pre.na odredbama lana 59. Zakona FBiH i lana 58. Zakona RS.

93

Finansijski izvjetaji i revizija drutava za osiguranje

Agencija za nadzor FBiH i Agencija za nadzor RS zahtijevae od drutava koja
imaju sjedite na teritoriji entiteta da im dostavljaju izvjetaje, zajedno sa svim
statistikim dokumentima koji su neophodni u svrhu nadzora, Agencija za nadzor
FBiH i Agencija za nadzor RS e jedna drugoj dostavljati sve dokumente i podatke
koji su potrebni za obavltenje nadzora. U tom cilju drutvo za osiguranje:
- U roku od etiri mjeseca od okonanja finansijske godine mora Agenciji za
nadzor dostaviti bilans stanja i bilans uspjeha, zajedno sa svim revizorskim
izvjetajima i druge izvjetaje po propisima koje donosi Agencija za nadzor;
- Mora sainiti izvjetaj rezultata revizije ako se bavi ivotnim osiguranjem u
obliku sadraja i na nain predvien odlukom o obliku i sadraju izvjetaja
koji dostavljaju drutva Agenciji za nadzor. Drutvo dostavlja Agenciji
izvjetaj ivotnog osiguranja u roku od 60 dana od datuma revizije;
- Mora dostaviti, nakon izvjetaja ivotnog osiguranja, i dodatne pojedinosti u
obliku kojih zahtijeva Agencija za nadzor, radi procjene ulaganja i
finansijskog poloaja drutva.
4. ZNAAJ POLOAJA I KVALIFIKOVANI UDJELI
Lica na znaajnim poloajima u drutvu
U industriji osiguranja neophodno je da lica na rukovodeem poloaju budu
dobrog ugleda i morala sa zadovoljavajuim kvalifikacijama ili iskustvom u
rukovoenju. U tom cilju Zakonom je propisano da lica koja su bila osuivana za:
- pronevjeru u slubi,
- zloupotrebu povjerenja,
- krau javne ili privatne imovine,
- davanje lanih izjava,
- davanje ili uzimanje mita, ili
- bilo koje drugo krivino djelo u vezi sa obavljanjem njihove profesionalne
djelatnosti, kao i lanovi upravnih odbora drutva nad kojim je otvoren
steaj, ne mogu biti imenovani za direktora, rukovodioce, izvrsne direktore,
niti ovlatene zastupnike i ovlatene aktu are drutva (vidjeti lan 61.
Zakona u FBiH i lan 59. Zakona u RS).
Kvalifikovani udjeli u drutvu
Sticanje kvalifikovanog udjela u drutvu za osiguranje je slobodno i odvija se u
okviru propisanim Zakonom. Svako fiziko ili pravno lice koje namjerava da
stekne, neposredno ili posredno, kvalifikovani udio (10% i vie kapitala ili
glasakih prava) u drutvu za osiguranje koje ima sjedite u FBiH ili RS, podnijee
o tome prethodno obavjetenje. Ista obaveza postoji kada su glasaka prava
dostigla ili prela iznose od 20%, 33%, 50% ukupnih glasakih prava i kapitala,
tako da drutvo postane povezano drutvo lica ija se imovina uveava. U tom
sluaju, Agencija za nadzor ima pravo da:
- Zatrai podatke o indentitetu fizikih lica koja neposredno ili posredno
kontroliu ta pravna lica;
94

- Uvode obavezu da bude informisana o svakoj kasnijoj izmjeni identiteta tih

fizikih lica i
- Zatrai objavljivanje finansijskih pojedinosti za kontrolu njihovog
finansijskog poloaja kad god drutvo bude u poziciji njihovog povezanog
drutva.
U cilju djelotvomije provjere identiteta fizikih lica, koja kontroliu pravna lica,
koja posjeduju kvalifikovani udio u drutvima, Agencija za nadzor moe:
- Zahtijevati od tih pravnih lica da posjeduju dionice na ime sa glasakim
pravima;
- Zahtijevati da odreeni procenti ukupnog iznosa dionica na ime sa
glasakim pravima pripadaju jednoj ili vie fizikih lica.
U daljoj proceduri ostvarivanja kvalifikovanog udjela u drutvu za osiguranje:
- Agencija za nadzor, u roku od 90 dana od dana prijema obavjetenja, ima
obavezu da donese obrazloeno rjeenje kojim e odobriti udio ili ga odbiti;
- U postupku donoenja rjeenja, Agencija za nadzor ima pravo da sprovodi
kontrolu o podobnosti kandidata. U tom pogledu entitetske agencije e
meusobno saraivati;
- U sluaju smrti vlasnika kvalifikovanog udjela, nasljednici moraju o tome
obavijestiti Agenciju za nadzor u roku od etiri mjeseca od dana smrti. U
roku od tri mjeseca po prijemu obavjetenja Agencija za nadzor e preduzeti
mjere ako smatra da nasljednici nisu pogodni za stabilno i solidno
upravljanje drutvom za osiguranje;
- Vlasnik kvalifikovanog udjela u drutvu e unaprijed obavijestiti Agenciju
za nadzor, o svakom vraanju njegovog udjela koji za iznos od 2%
dionikog kapitala drutva prelazi udio koji je prethodno prijavljen. Ova
obaveza postoji sve dok ukupni udio ne dostigne granicu od 33%;
- Po saznanju da se poveava i umanjuje procenat udjela preko ili ispod jedne
od limitirajuih granica, drutvo e o tome u pisanoj formi odmah
obavijestiti Agenciju;
- Drutvo e do 15. jula svake godine dostaviti Agenciji za nadzor imena
dioniara sa kvalifikovanim udjelom, kao i iznose i procente tih udjela na
osnovu podataka prikupljenih tokom godinje skuptine dioniara i prilikom
ispunjenja drugih zakonskih obaveza drutva.
Propust potivanja odredbi o kvalifikovanim udjelima
U sluaju da se neki kvalifikovani udio stekne ili postojei udio povea preko
propisane granice uea, bilo bez prethodnog obavjetenja, bilo bez dobijanja
odobrenja za to, upotreba glasakih prava takvog udjela bie nitavna. Pored toga,
Agencija za nadzor moe izrei sljedee kazne:
- Kaznu u korist budeta FBiH, odnosno RS najvie 10% vrijednosti dionica
koje su prenesene bez potivanja odredbi Zakona;
- Iskljuiti bilo koje pojedince iz uprave drutva, kao i sa bilo kog
rukovodeeg poloaja u drutvu, na odreen ili neodreen rok;
95

- Ako Agencija za nadzor nije obavijetena o promjeni identiteta lica koje

kontrolie pravno lice sa kvalifikovanim udjelom u drutvu, Agencija za
nadzor moe fizikom licu izrei kaznu iz Zakona;
- Agencija za nadzor moe licima, koja ne potuju obavezu obavjetenja,
nametnuti kaznu koja moe iznositi najvie 5% vrijednosti dionica
prenesenih bez prethodnog obavjetenja;
- U sluaju nepotivanja Zakona, Agencija moe preduzeti sve neophodne
mjere kako bi zaustavila negativan uticaj koji fizika lica vre na upravu
drutva za osiguranje, a naroito:
a) narediti njihovo smjenjivanje iz upravnog odbora drutva i sa bilo
kog drugog rukovodeeg poloaja u drutvu;
b) obustaviti, dok ne prestanu okolnosti koje su stvorile potrebu za
uvoenje odreenih mjera, primjenu glasakih prava koja su rezultat
dionica koje posjeduju ta fizika lica ili pravna lica koja oni
kontroliu;
c) zabraniti sve nove transakcije drutva sa tim licima ili sa bilo kojim
pravnim licem koja oni kontroliu kao i da proglasi dospjelim i odmah
naplativim zajam koji su prethodno pomenuta lica dobila od tog lica.
Prenos portfelja osiguranja
Drutva za osiguranje koja su osnovana u RS ili FBiH mogu, uz odobrenje
Agencije za nadzor u RS ili li FBiH, prenijeti cijeli ili dio svog portfelja ugovora
osiguranja na jednom ili vie drutava koja su osnovana u RS ili FBiH. Prenos
portfelja odobrava se u skladu sa Zakonom pod uslovima da:
- Prenos ne prejudicira interese osiguranika ili drugih lica koji imaju prava i
obaveze koje proizilaze iz prenesenih ugovora;
- Drutvo na koje se vri prenos ovlateno da posluje sa vrstom osiguranja iji
se portfelj prenosi;
- Nakon preuzimanja portfelja posjeduje neophodnu marginu solventnosti;
- ima odobrenje Agencije.
Drutvo koje vri prenos e:
- Obavijestiti ugovarae osiguranja i sve ostale zainteresovane strane tako to
e obavjetenje o predloenom prenosu biti objavljeno u "Slubenim
novinama FBiH" i "Slubenom glasniku BiH" za portfelje drutava iz FBiH,
a za portfelje drutava iz RS u "Slubenom glasniku RS" i "Slubenom
glasniku BiH". Ako se rizici prenose iz drugog entiteta, drutvo koje vri
prenos portfelja je obavezno da objavi obavjetenje i u drugom entitetu;
- Navesti u obavjetenju o imenu drutva koje vri prenos i na koje se vri
prenos klasifikaciji rizika koji su ukljueni u portfelju osiguranja koji e se
prenijeti, kao i mogunost da se u roku od 90 dana od dana tog oglaavanja,
mogu uloiti prigovori na ovaj prenos Agenciji za nadzor. Agencija za
nadzor e odluku kojom odobrava ili odbija prenos portfelja donijeti u

96

roku od 30 dana od dana primanja prigovora, koja e se objaviti u pomenutim

glasilima ukljuujui i u drugom entitetu ako u portfelju ukljuuje rizike iz drugog
entiteta.
Podrunica drutva za osiguranje iz RS koja posluje u FBiH i namjerava izvriti
prenos na drutvo koje ima sjedite u Federaciji, iji je cio ili dio portfelja ugovora
osiguranja zakljuen, prema pravu osnivanja podrunice ima obavezu da prethodno
zatrai miljenje Agencije iz FBiH i obrnuto, filijala u RS drutva za osiguranje iz
FBiH koja namjerava izvriti prenos na neko drutvo za osiguranje koje ima
sjedite u RS, iji je cio ili dio portfelja ugovora osiguranja zakljuen prema pravu
osnivanja filijale (podruje RS), ima obavezu da prethodno zatrai miljenje
Agencije RS.
Prema odredbama lana 65. Zakona u FBiH i lana 64. Zakona u RS, Agencija ije
se miljenje trai u pogledu prenosa portfelja dae svoje miljenje i dostaviti
drugoj entitetskoj Agenciji za nadzor u roku od 90 dana od dana prijema
odgovarajuih prijava, a ako u roku ne odgovori, smatrae se da je dala povoljno
miljenje, odnosno preutnu saglasnost. U vezi prenosa portfelja, treba prenijeti
ulaganja drutva i tehnike rezerve koje odgovaraju polisama osiguranja, a
Agencija za nadzor nee odobriti prenos portfelja ako drutvo koje vri prenos ne
posjeduje neophodne rezerve osiguranja za obaveze koje proizilaze iz polisa.
Prenos se vri putem sporazuma. Kada je primopredajni protokol potpisan prenos
je izvren. U sporazumu o prenosu mora biti naznaeno i lice koje snosi teret
tehnikih rezervi. Protokol potpisuje i ovlateni aktuauru. Odredbama lana 66.
Zakona u FBiH i lana 65. Zakona u RS propisano je da e Agencija za nadzor
donijeti odluku o posebnim vrstama osiguranja za pomoi i osiguranja sudskih
trokova, kao i da e Agencija donijeti odgovarajui pravilnik o ivotnom
osiguranju vezano za ulaganja sredstava i tontine.
5. MJERE REORGANIZOVANJA, LIKVIDACIJE I ZATITE OSIGURANIKA
5.1. MJERE REORGANIZOVANJA
Pored sprovoenja kontrole u vezi primjene pravila odravanja kvalitetne margine
solventnosti i garantnog fonda, u vezi ega se uvodi plan oporavka drutva za
osiguranje, Agencija za nadzor moe u vezi sa lanom 68. Zakona u FBiH i lanom
67. Zakona u RS, uvesti privremenog upravnika, obustavu plaanja, obustavu
izvrnog postupka i smanjenja iznosa odteta. Mjere reorganizacije preduzee se u
skladu sa propisima FBiH i RS i vaie na cijelom podruju BiH.

97

5.2. LIKVIDACIJA
Posebna likvidacija
Odredbama l, 69. i 70. Zakona u FBiH i l, 68. i 69. u RS propisan je postupak
likvidacije. Postupak likvidacije drutva za osiguranje pokree Agencija za nadzor
ako:
- Agencija za nadzor oduzme odobrenje za rad drutvu;
- Registracija drutva za osiguranje bude proglaena nitavnom pravosudnom
sudskom dlukom i
- Skuptina drutva odlui o prestanku drutva.
U posebnoj likvidaciji primjenjuju se odredbe Zakona o steaju, Zakona o
likvidacionom postupku i Zakona o privrednim drutvima, preduzeima iz
zakonodavstva FBiH i RS, zavisno od toga gdje je sjedite drutva za osiguranje.
Sve do okonanja postupka likvidacije, nad drutvom se ne moe otvoriti steaj. U
postupku posebne likvidacije:
- Agencija za nadzor postavlja privremenog upravnika da nadzire posebnu
likvidaci osiguranja;
- Odluka o postavljenju privremenog upravnika bie objavljena u "Slubenirn
novinama BiH" i "Sluzbenom glasniku RS";
- Ovlatenja uprave drutva i drugih lica, ovlatenih da postavljaju sve organe
drutva, nastaju sa danom kada je odluka o postavljenju upravnika
objavljena u zvaninim glasilima entiteta;
- Privremeni upravnik e u roku od pet dana od svog postavljenja, nadlenom
sudu podnijeti zahtjev za pokretanje postupka likvidacije i za postavljanje
likvidacionog upravnika do kada e sve poslove obavljati privremeni
upravnik;
- Po postavljanju likvidacionog upravnika, privremeni upravnik e pratiti
napredak likvidacije, davati svoja miljenja o pitanjima likvidacije, pismeno
obavjetavati Agenciju za nadzor o napretku likvidacije,
- Privremeni upravnik moe intervenisati u sudskom postupku koji vodi
likvidacioni upravnik;
- Za vrijeme likvidacionog postupka, prekinue se izvrni postupak protiv
drutva ili njegovih osiguranika;
- Pokretanjem likvidacionog postupka svi tekui sudski postupci su hitni i to
treba da zahtijeva likvidacioni upravnik;
- Drutvo dostavlja Agenciji za nadzor odluku dioniara o prestanku drutva,
a Aencija za nadzor moe, odlukom izdatom u roku od 15 dana, proglasiti da
je drutvo u posebnoj likvidaciji;
- Zabranjeno je svako otuenje imovine drutva za osiguranje;
- Agencija za nadzor moe prema drutvu koje je ve u likvidaciji, pokrenuti
posebnu likvidaciju, ukoliko smatra da bi interesi osiguranika mogli biti
ugroeni;
- sud mora obavijestiti Agenciju za nadzor o svakom pokretanju postupka
likvidacije steaja u roku od 10 dana od dana podnoenja zahtjeva.
98

5.3. ZAJEDNIKE ODREDBE ZA STEAJ I LIKVIDACIJU

U sluaju posebne likvidacije ili steaja drutva za osiguranje, privremeni
upravnik, likvidacioni upravnik ili steajni upravnik e u roku od 10 dana od dana
imenovanja pisanim putem pozvati ugovarae osiguranja i podnosioce zahtjeva za
naknadu da prijave svoje zahtjeve za naknadu u cijeloj BiH. Ispitivanje
potraivanja obavie se od strane likvidacionog upravnika ili steajnog upravnika.
Steajni, odnosno likvidacioni sudija e donijeti odluku o utvrivanju prijavljenih
potraivanja po sljedeoj strukturi:
- Korisnici polisa ivotnog osiguranja;
- Korisnici naknada po polisama neivotnog osiguranja koji su prijavili
ostvarenje osiguranog sluaja i ije su prijave osnovane;
- Drugi podnosioci zahtjeva svojih potraivanja.
Pored toga, sainie se posebna lista spornih potraivanja u kojima e se navesti
procijenjeni iznosi po likvidacionom upravniku, odnosno po steajnom upravniku.
Povjerioci svih osporenih potraivanja imaju pravo da tubom redovnom sudu
utvruju postojanje osporenih potraivanja. Agencija za nadzor FBiH, odnosno RS,
svaka za svoja drutva, nadzire sve postupke tokom posebne likvidacije ili steaja
drutva za osiguranje.

5.4 ZATITA OSIGURANIKA

Kada drutvo za osiguranje doe u status posebne likvidacije, korisnici naknada
osiguranja su privilegovani tako da imaju prednost nad svim ostalim
potraivanjima. Ostali povjerioci mogu biti izmireni iz ulaganja sredstava samo
ako su potraivanja osiguranika u potpunosti izmirena. Korisnici naknada po
neivotnom osiguranju prvo se izmiruju od ulaganja sredstava neivotnog
osiguranja, a korisnici naknada po ivotnom osiguranju prvo se izmiruju od
ulaganja sredstava ivotnog osiguranja. Pljenidba imovine, pokrivene ulaganjem
drutva, doputena je samo u korist korisnika osiguranja.
6. KAZNENE I PRELAZNE ODREDBE
Kaznene odredbe
Odredbama l. 73. do 79. Zakona u FBiH i l, 72. do 78. Zakona u RS propisane su
kazne za nepotovanje odredaba Zakona. Regulisane su krivine kazne za: lane
izjave, davanje lanih izvjetaja, davanje lanih procjena, neovlateno poslovanje i
povrede povjerljivih informacija (vidjeti l, 73. do 77. Zakona u FBiH i l. 72. do
76. Zakona u RS.

99

Prekraji
Odredbama lana 78. Zakona u FBiH i lana 77. Zakona RS propisane su kazne L
prekraje tako da za svakih od osam prekraja u FBiH novana kazna iznosi od
10.000,0 KM do 50.000,00 KM, a u RS od 5.000,00 do 17.000,00 KM. Za
odgovorna lica u FBiH propisana je novana kazna od 1.000,00 KM do 10.000
KM, a u RS od 500,00 KM do 1.700,00 KM.
Voenje postupka
Voenje prekrajnog postupka organizuje se i realizuje u Agenciji za nadzor FBiH
odnosno u Agenciji RS. Prvostepeni prekrajni postupak vodi komisija za
prekraje, koja se sastoji od tri lana. Komisiju imenuje direktor Agencije za
nadzor, na period od etiri godine, a imenu je se u skladu sa entitetskim zakonima
o prekrajima. U cilju blagovremenog, efikasnog i zakonitog rada komisije za
prekraje, Agencije za nadzor donijee poslovnik o organizaciji i radu komisije. U
svome radu komisija je duna da se pridrava odredaba iz Zakona o drutvima.

VII ZAKONA O OSIGURANJU OD ODGOVORNOSTI ZA

MOTORNA VOZILA I O OSTALIM OBAVEZNIM
OSIGURANJIMA OD ODGOVORNOSTI
U zateenom, postojeem Zakonu o osiguranju imovine i lica itava oblast
osiguranja u entitetima BiH regulisana je tim zakonom, a u poglavlju Obavezna
osiguranja regulisana je materija osiguranja vlasnika odnosno korisnika motornih
vozila od odgovornosti za tete treim licima. Za razliku od tog i takvog zakona,
ovaj o kojem je ovdje rije, u stvari je sadrajno novi i prilagoen je
zakonodavstvu osiguranja u Evropskoj uniji. Ovaj zakon, Zakon o drutvima za
osiguranje i Zakon o posredovanju u osiguranju ine jedan zakonodavni paket iz
oblasti osiguranja kojim se oblast osiguranja prilagoava trinom nainu
poslovanja u Bosni i Hercegovini.
Zakon o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila i ostalim obaveznim osiguranjima od odgovornosti (Zakon je objavljen u "Slubenom glasniku RS", broj 17
od 28.2.2005. godine i stupio je na snagu 8.3.2005. godine, a primjenjuje se od
26.4.2005. godine). U istom sadraju donijet je ovakav zakon u Federaciji sa

100

nazivom Zakon o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila i ostale odredbe o

obaveznom osiguranju od odgovornosti (Zakon), koji je objavljen u "Slubenim
novinama Federacije BiH", broj 24 od 18.4.2005. godine, a stupio je na snagu
26.4.2005. godine.
1. OSIGURANJE OD ODGOVORNOSTI
Osiguranje je pravni posao u kojem uestvuje, s jedne strane, osigurava, odnosno
drutvo koje osigurava od rizika graanske odgovornosti prouzrokovane
upotrebom vozila na teritoriji Bosne i Hercegovine i osiguranik, lice ija se
odgovornost pokriva, s druge strane. U ovom poslu osigurava izdaje polisu
osiguranja kao dokumenat za osiguranje koje pokriva rizike graanske
odgovornosti prouzrokovane upotrebom vozila na cijeloj teritoriji Bosne i
Hercegovine.
1.1 OBVEZNICI OSIGURANJA
Svako lice koje je vlasnik ili korisnik vozila koje se u Federaciji Bosne i
Hercegovine, Republici Srpskoj (entiteti) i u Brko Distriktu BiH, kree po
putevima, obavezno je da zakljui ugovor o osiguranju od odgovornosti za tete
priinjene treim licima upotrebom motornog vozila (osiguranje od
autoodgovrnosti).
Da bi se postigla puna obaveznost zakljuivanja ugovora o osiguranju od
odgovornosti za tete priinjene treim licima upotrebom motornog vozila,
propisan o je da se registracija motornih vozila, produenje registracije i izdavanje
probnih registarskih tablica moe obavljati tek po podnoenju vaee po1ise ili
potvrde o osiguranju od odgovornosti prema treim licima. Pored toga, a u cilju
sprjeavanja nelojalne konkurencije, odnosno kreditiranja naplate premija
osiguranja, odredbama lana 3. stav 5. Zakona u RS i lana 3. stav 4. Zakona u
FBiH propisano je da uz vaeu po1isu ili potvrdu o osiguranju prema treim
licima mora postojati odgovarajui dokaz o uplaenoj premiji (uplatnica banke ili
pote, ovjerena numerisana priznanica izdata od drutva o uplaenoj premiji
osiguranja).
U federalnom zakonu, u lanu 5, propisana je mogunost da drutva kao lanovi
udruenja drutava u Bosni i Hercegovini, koja se bave obaveznim osiguranjem od
odgovomosti donose zajednike uslove i premijski sistem sa jedinstvenim
osnovicama dodjela premije za naknadu tete, pod uslovom pribavljene saglasnosti
od Agencije za osiguranje za BiH.
1.2. IZUZECI OD OBAVEZE OSIGURANJA
U Republici Srpskoj, lanom 4. Zakona propisano je da se odredbe ovog zakona ne
101

odnose na vozila Vojske RS, stranih vlada i meunarodnih organizacija kao i na

vozila koja nose posebne tablice, a u Zakonu Federacije, u lanu 4. propisano je da
se odredbe ovog zakona ne odnose na vozila Vojske u Federaciji BiH.
U sluajevirna izuzimanja od obaveze osiguranja od autoodgovomosti, motorna
vozi moraju imati dokumenat nadlenog organa entiteta, Bosne i Hercegovine ili
meunarodne organizacije koji potvruje njihov status i oznaku organa ili tijela
nadlenog, za isplatu naknade oteenim stranama koje moe biti tueno bilo kom
nadlenom sudu u BiH. Isto tako entiteti nadoknauju tetu jedan drugom u
sluaju da je prouzrokuju vozila koja priine entitetskoj vojsci, a izuzeti su od
autoosiguranja. U tom sluaju entiteti meusobno razmjenjuju spiskove izuzetih
vozila od obaveznog osiguranja i istovremeno spiskove dostavljaju Agenciji za
osiguranje BiH.
1.3. KONTROLA OSIGURANJA
U postupku policijskih kontrola, postojanje osiguranja od autoodgovomosti
dokazuje se:
- Polisom osiguranja koju izdaju ovlateni osiguravai;
- Meunarodnim dokumentom koji vae u Republici Srpskoj i Federaciji BiH.
Ovi dokumenti vae samo za period koji je naznaen u njima.
Sadraj polise osiguranja propisuje Agencija za nadzor. U sluaju da se u toku
perioda osiguranja promijeni vlasnik ili korisnik, tada e:
- Novi vlasnik ili korisnik motomog vozila odmah o tome obavijestiti
osiguravaa, a najkasnije u roku od trideset (30) dana od dana promjene
vlasnika ili korisnika;
- Osiguranik koristiti pravo da u roku od petnaest (l5) dana od tog
obavjetenja raskine.ugovor o osiguranju i da zahtijeva povrat dijela
premije;
- Novi vlasnik ima pravo da raskine ugovor o osiguranju ako ne prihvata
uslove osiguravaa, pod uslovom da je ugovorio drugo pokrie osiguranjem.
Prilikom provjere osiguranja na ulazu vozila u Bosnu i Hercegovinu postoji
nekoliko policija provjere pokria osiguranja od autoodgovomosti, i to:
- Ako lica na teritoriju BiH ulaze vozilima koja se uobiajeno nalaze u
inostranstvu i koji posjeduje zelenu kartu koja vai za BiH, a koju je izdao
Nacionalni biro osiguranja za motorna vozila, smatraju se osiguranim;
- Ako vozila ulaze u BiH, a uobiajeno se nalaze na teritoriji zemalja lanica
Evropske unije, nee se vriti kontrola pokria osiguranja, pod uslovom da
je izmeu Nacionalnog biroa osiguranja i Biroa zelene karte u Bosni i
Hercegovini potpisan Multilateralni sporazum od 15. marta 1991. godine;
- Ako vozila ulaze u BiH sa teritorije neke zemlje lanice EU, a koja se nalaze
uobiajeno na teritoriji neke tree zemlje sa kojom nije potpisan
Multilateralni sporazum, provjera e se obavljati samo povremeno i
nasumino;
102

- Ako vlasnici ili korisnici vozila, koji se uobiajeno nalaze u nekoj zemlji
koja nije lanica EU ili vanevropskoj teritoriji neke zemlje lanice EU iako
ta zemlje nije lanica Multilateralnog sporazuma, prilikom ulaska u Bosnu i
Hercegovinu, mora vozila osigurati od odgovornosti prema treim licima i
zakljuiti granino osiguranje na period do 30 dana i ne moe se obnavljati.
Odredbom lana 13. stav 3. Zakona u RS propisano je da svako za osiguranje moe
na svakoj granici imati ovlatenog predstavnika da izdaje polise i potvrde
graninog osiguranja, iji oblik propisuje Biro zelene karte BiH. Ako nema
predstavnitva, Biro zelene karte BiH preuzee obavezu dranja predstavnika na
tom graninorn prelazu i izdavae granine polise i potvrde za raun svih drutava
za osiguranje.
1.4. OBIM POKRIA ODGOVORNOSTI
Ugovor o osiguranju od autoodgovornosti je zakljuen kad ugovarai potpiu
polisu osiguranja. Osiguranje od autoodgovornosti pokriva graansku odgovornost
vlasnika, korisnika i bilo kojeg vozaa motornog vozila prema treim stranama
koje imaju zahtjev za odtetu od osiguranika, koji se realizuje po pravilima Zakona
o obligacionim odnosima. U vezi s tim:
- Osigurava odobrava i isplauje naknadu za tete na licima i tetu na
imovini, kao i za unitenje imovine prouzrokovane treim licima u
saobraajnim nesreama za koje je osiguranik odgovoran po zakonu, kao i
naknadu opravdanih trokova koje je osiguranik imao u sudskom ili
vansudskom postupku;
- Naknade se plaaju bez obzira na mjesto u kome se desila saobraajna
nesrea, nezavisno od toga da li se nezgoda desila za vrijeme vonje ili dok
je vozilo bilo zaustavljeno;
- Naknade se plaaju i za gubitke koji nastanu postojanjem ili radom
instalacija na vozilu;
- Naknade se plaaju i za tete koje naine prikolice ili bona vozila;
- teta na imovini koja prevozi motorno vozilo nije pokrivena obaveznim
osiguranjem, osim u sluajevima kada se prevoz te imovine vri bez naplate;
- teta nanesena licima koja su dobrovoljno ula u vozilo, koje je nainilo
tetu ili nanijelo povredu, nije pokrivena ugovorom o osiguranju kada
osigurava moe dokazati da su znala da je vozilo bilo ukradeno.
Kad je u pitanju kvantitativni obim pokria, postupa se po sljedeim pravilima:
- Entitetske agencije za nadzor donose odluke kojim se regulie najmanji
iznos kojim se moe ugovoriti osigurana suma po osiguranom sluaju, koji
ne moe biti manji od iznosa:
a) 500.000 KM u sluaju tete na licima, koji e poslije dvije godine
nakon stupanja na snagu Zakona automatski biti povean na iznos od
1.000.000 KM i

103

b) 350.000 KM u sluaju tete na imovini po jednom tetnom

dogaaju;
- Iznos naknade e se srazmjerno smanjiti ako postoji vie od jednog
osiguranog lica i ako ukupna naknada prelazi ugovorene sume;
- Drutvo koje je isplatilo podnosiocu zahtjeva vii iznos od onog na kojeg
ima pravo, ostaje i dalje u obavezi prema licima koja imaju pravo na
naknadu, a nije znalo za njih, samo do ukupnog iznosa ugovornih suma;
- Osiguravai obaveznog privatnog zdravstvenog i penzijskog osiguranja
mogu za iznose koje su uplatili oteenoj strani traiti regres od osiguravaa
iji je osiguranik odgovoran za nesreu.
U stavu 7. lana 9. Zakona FBiH propisano je da osigurava koji kao korespodent
ili po ovlatenju Biroa zelene karte u BiH, vri obradu naknade tete koju pretrpe
graani u BiH, nanesenu od vozila koja se uobiajeno nalaze izvan BiH, mora
primijeniti osugurane svote iz polise ako su vee od zakonom propisanih
minimalnih svota u BiH kao zemlji nastanka nesree.

1.5. PROCEDURE I REGRESI

Zakoni u entitetima od lana 9. do 13. u RS, odnosno od 10. do 14. u FBiH
reguliu obraun i isplate tete, te pravo regresa od osiguranika. U procesu
izmirenja naknade tete:
- Osigurava je obavezan da u roku od 90 dana u FBiH od prijema zahtjeva za
naknadu tete, ponudi isplatu ili da objasni zato nije u mogunosti da to
uini, a u RS da odlui u roku od 15 dana o osnovanosti zahtjeva, te da u
roku od daljih 14 dana isplati iznos naknade tete (za neizvravanje ovih
obaveza u rokovima propisana je novana kazna u FBiH za drutvo od
10.000 KM do 50.000 KM, za odgovorno lice od 1.000 KM do 10.000 KM,
i u RS za drutvo u iznosu od 17.000 KM, a za odgovorno lice 1.700 KM);
- Oteena strana moe se neposredno poslije nesree obratiti ombudsmenu za
osiguranje ili nadlenorn sudu. U sluaju obraanja ombudsmenu kazne iz
l. 23. i 24. Zakona e se primjenjivati dok ombudsmen ne donese svoju
odluku;
- Oteeno lice ima pravo tube protiv osiguravaa od autoodgovornosti do
osiguranog iznosa, to ne utie na pravo oteene strane da podnese zahtjev
prema poiniocu udesa;
- Osigurava ne moe isticati prigovore koji proizilaze iz polise osiguranja
protiv zahtjevaoca za naknadu tete, a ako je oteenoj strani isplatio
naknadu ima protiv osiguranika, osigravaraa osiguranja ili vozaa, pravo
regresa u smislu lana 13. Zakona FBiH i lana 12. Zakona.iRS;

104

- Pravo regresa za isplaenu naknadu u saobraajnoj nesrei osigurava ima

samo u sljedeim sluajevima:
a)
kada je nesrea izazvana namjerno;
b)
kada je voza uprav lj ao vozi1om bez vozake dozvole;
c)
kada je lice koje je odgovorno za nesreu upravljalo vozilom
bez saglasnosti osig.r mika (u ovom sluaju osigurava moe
potraivati regres samo od vozaa);
d)
kada je voza ukrao vozilo ili kada je upravljao njima znajui
da je ukradeno;
e)
kada vozilo koje je prouzrokovalo nezgodu nije korieno u
svrhu koje je navede- : u ugovoru o osiguranju;
f) kada je voza bio pod uticajem alkohola ili droge koji su ga
spreavali da ima kon.: .u nad vozilom.

2. ZATITNI FOND
Za sprovoenje Zakona propisane su nove institucije: Zatitni fond i Informacioni
centar u Federaciji BiH i Republici Srpskoj.
2.1 OSNIVANJE I STATUS ZATITNOG FONDA
Zatitni fond osnovan je odredbama lana 15. Zakona u Federaciji BiH sa
sjeditem Sarajevu, a u RS osnovan je lanom 14. Zakona sa sjeditem u Banja
Luci. Fond je pravno lice i pod nadzorom je entitetskih agencija za nadzor. Organi
Zatitnog fonda su:
1.Skuptina,
2.Upravni odbor i
3.Direktor.
2.2. OBAVEZE ZATITNOG FONDA
Zatitni fond je obavezan da oteenim stranama plaa odtetu za sluaj njihove
smrti ili neke povrede i materijalne tete prouzrokovane saobraajnim nesreama u
BiH kada:
- Lice odgovorno za nesreu ostane nepoznato. Zatitni fond FBiH je
obavezan dati naknadu u svim sluajevima gdje se nesrea desila na teritoriji
FBiH zbog smrti ili fizikih povreda, a Zatitni fond RS za nesree koje su
se desile na teritoriji RS;
- Nesreu prouzrokovalo vozilo koje nije obveznik osiguranja iz lana 3.
Zakona, a vozilo posjeduje lice sa prebivalitem u FBiH ili RS;
105

- Protiv drutva registrovanog u FBiH, odnosno u RS pokrenut postupak

likvidacije zbog steaja.
U pogledu procedura izvrenja obaveza istie se da:
- Naknada ne moe prelaziti minimalne limite osiguranih suma;
- Oteena strana moe potraivati naknadu od Zatitnog fonda, ali ne i od
pojedinanih lanova Zatitnog fonda;
- Po isplati odtete, Zatitni fond preuzima sva prava oteenog koja
proizilaze iz nesree prema licu koje je odgovorno za tetu ili njenom
osiguravau, kao i prema sredstvima drutva u postupku posebne likvidacije;
- Zatitni fond e preuzeti prava oteene strane (prema osiguravau
obaveznog i privatnog zdravstvenog i invalidskog i penzionog osiguranja u
RS) prema socijalnom ili privatnom osiguranju do iznosa koji je Zatitni
fond platio oteenoj strani.
U Zakonu Republike Srpske u lanu 15. stav 6. propisano je da je Zatitni fond RS
obavezan refundirati Birou zelene karte BiH sve iznose koje je Biro platio stranom
obraivakom birou, ukoliko je nezgoda prouzrokovana u stranoj zemlji vozilom
za koje nisu ispunjene obaveze iz lana 3. Zakona, a lice koje ima vozila u posjedu
ima boravite u RS.
2.3. LANSTVO U ZATITNOM FONDU
Sva drutva za osiguranje koja imaju registrovano sjedite u Federaciji BiH ili
Republici Srpskoj ili izvan BiH, su obavezan lan Zatitnog fonda u FBiH ili u RS.
Za lanstvo u fondu koje treba ispunjavati svoje obaveze, njegovi lanovi obavezni
su plaati godinju premiju iji se nain i postotak utvruje od strane entitetskih
agencija za nadzor. Postotak premija koje odreuju entitetske agencije za nadzor ne
moe prelaziti 5 % neto premije od autoodgovornosti.

2.4 UPRAVLJANJE ZATITNIM FONDOM. SKUPTINA

Skuptina je najvii organ Zatitnog fonda, koju ine njegovi lanovi. Skuptina
odluuje o svim pitanjima iz svoje nadlenosti. Odluke se donose dvotreinskom
veinom od ukupnog broja lanova Zatitnog fonda. Skuptina odluuje o:
- Imenovanju i razrjeenju lanova upravnog odbora;
- Donoenju finansijskog plana, usvajanju finansijskih i raunovodstvenih
izvjetaja iz svoje nadlenosti;
- Donoenju optih akata Zatitnog fonda ukljuujui poslove i organizaciju
Zatitnog fonda kao i postupke za efikasnu obradu teta;
- Ugovaranju osiguranja Zatitnog fonda entiteta kojim e se pokrivati
nesolventnost njegovih lanova u pogledu izvravanja njihovih obaveza
prema Zatitnom fondu.

106

Odlukom entitetskih agencija svake godine u decembru utvruje se broj glasova

koji e svaki lan tokom naredne godine imati u skuptini Zatitnog fonda u
svakom entitetu, koje se odreuje sa doprinosom svakog lana u fondu. Odluka o
broju glasova objavljuje se u slubenim glasilima entiteta.
U lanu 17. stav 9. Zakona u FBiH i lanu 16. Zakona u RS regulisano je daje
upravni odbor obavezan da do kraja novembra svake godine podnese Agenciji za
nadzor, izvjetaj o visinom uplaenih doprinosa. Do donoenja odluke entitetskih
agencija za nadzor, svaki lan ima pravo glasa u Federaciji BiH po jednim glasom
za svakih 4.000.000,00 KM ostvarene premije za osiguranje od autoodgovornosti
iz prethodne godine. lanovi koji imaju premiju manju od 1.00.000,00 KM imaju
pravo na samo jedan glas bez obzira na stvarni iznos te premije. Prema Zakonu u
RS svaki lan ima pravo da glasa na Skuptini sa po jednim glasom c 1.000,00 KM
ostvarenih premija osiguranja od autoodgovornosti iz prethodne godine, koji imaju
premiju manju od 4.000,00 KM imaju pravo na jedan glas.
2.5. UPRAVNI ODBOR I DIREKTOR
Zatitnim fondom upravlja upravni odbor koji ima pet lanova, a koje imenuje i
razreava skuptina fonda. Upravni odbor imenuje i razrjeava direktora, koji se
imenuje na etiri godine. Direktor organizuje rad i rukovodi poslovanjem,
predstavlja i zastupa Zatitni fond, sprovodi odluku upravnog odbora i odgovara za
zakonit rad Zatitnog fonda.
2.6. NADLENOST AGENCIJE ZA NADZOR
Nadzor nad radom Zatitnog fonda vri Agencija za nadzor iz entiteta svaka za
svoj entitet nad svojim Zatitnim fondom. Agencija za nadzor Zatitnog fonda
donosi opte akte kojima se reguliu sva pitanja od sutinskog znaaja za rad
zatitnog fonda u RS, a u FBiH su nabrojani akti, kao to su:
- Sastav, nain sazivanja i nadlenost upravnog odbora i direktora u skladu sa
odredbarna lana 18. Zakona;
- Vrijeme, nain sazivanja, kvorum, glasanje o odlukama i rad skuptine;
- Refundiranje iznosa lanovima tokom poslovanja Zatitnog fonda i
- Druga pitanja.
Agencija ima nadlenost da oduzme odobrenje za rad u vrsti osiguranja od
autoodgovornosti ako lanovi Zatitnog fonda ne ispotuju odredbe Zakona. U
sluaju oduzimanja odobrenja za rad:
- Novo odobrenje za rad moe se izdati tek po isteku jedne godine od dana
oduzimanja ili nakon potpunog izvravanja obaveze drutva;
- lan Zatitnog fonda kome je prestalo lanstvo u fondu, zbog oduzimanja
odobrenja za rad, ima pravo da od Zatitnog fonda trai povrat preostalog
dijela svojih doprinosa ili ostaje nakon to se oduzmu dijelovi srazmjerno
odtetama i trokovima plaenim, do trenutka prestanka njegovog lanstva
107

kao i dio srazmjeran rezervisanim tetama. Povrat moe traiti tek nakon
est mjeseci po isteku raunovodstvene godine u kojoj je oduzeto odobrenje.
3. INFORMATIVNI CENTAR
Drugi institucionalni oblik koji omoguava primjenu Zakona, je Informativni
centar, koji se u Federaciji BiH osniva Zakonom o kome je ovdje rije, a u RS tek
e se osnoti posebnim zakonom. Informativni centar koji se osniva u oba entiteta
bie nadlean za voenje registra koji sadri podatke o pojedinostima registrovanja
motornih vozila koji se nalaze u entitetima kao i podatke u vezi sa nesreama i
prekograninim saobraajem u cilju informisanja lica, koji imaju zakonski interes.
Federalno ministarstvo unutranjih poslova FBiH i Ministarstvo unutranjih
poslova RS koji posjeduju podatke o saobraajnim nesreama obavezni su da
drutvima na njihov zahtjev podnose podatke o svim saobraajnim nesreama.
4. DRUGE VRSTE OBAVEZNOG OSIGURANJA
U ovom poglavlju u Zakonu RS, lan 24. nabrojana su jo tri obavezna osiguranja,
a to su:
- Osiguranje putnika u javnom saobraaju od posljedica nesretnog sluaja;
- Osiguranje vlasnika plovila od posljedica upotrebe plovila koje pretrpe trea
lica;
- Osiguranje vlasnika vazduhoplova od posljedica njihove upotrebe koje
nastanu za trea lica.
Agencija RS e svojim podzakonskim aktima regulisati ova obavezna osiguranja.
U Zakonu FBiH u lanu 22. odreuje se da e Agencija za osiguranje u BiH
propisati i druge vrste obaveznog osiguranja. U vezi s tim:
- Trea lica imaju pravo na neposredno potraivanje od drutva do limita do
kojeg je osiguranje obavezno, ak i ako iznos naknade tete prelazi osigurani
iznos, ukoliko je osiguranje od odgovornosti propisano kao obavezno;
- Prema treem licu koje je pretrpilo tetu ne moe se isticati prigovor raskida
ili isteka ugovora o osiguranju prije isteka roka od 30 dana, od dana kada je
osigurava obavijestio o raskidu ugovoraa ili u tu svrhu odreeno pravno
lice. U tom sluaju osigurava se nee smatrati odgovornim, do obima kojeg
trea strana moe dobiti naknadu od drugog osiguravaa za svoje tete ili do
fonda socijalnog osiguranja;
- Ako je vie treih lica pretrpilo gubitke ili oteenje, svako od njih e biti
obeteeno srazmjerno;
- Pomenuta pravila ovog lana nee se primjenjivati na osiguranje od auto
odgovornosti.
5. PRELAZNE ODREDBE
108

U prelaznim odredbama propisana su pravila i odnosi koji se osiguravajua drutva

i osiguranici kao i trea lica trebaju pridravati u prijelazu sa postojeih zakona na
ovaj zakon. U vezi s tim:
- Agencija za nadzor FBiH donijee provedbene propise do 26.10.2005.
godine, a Agencija za nadzor RS do 26.9.2005. godine;
- Polise osiguranja koje pokrivaju graansku odgovornost koja proizilazi iz
saobraajnih nesrea koje su izdate do dana stupanja na snagu Zakona,
ostaju vaee do dana njihovog isteka;
- U sluaju da je odobrenje za preuzimanje osiguranja od autoodgovornosti
oduzeto, zbog neispunjavanja obaveza prema Zatitnom fondu kako je
regulisano lanom 20. ovog zakona, drutvo e raskinuti svoje vaee polise
u skladu sa lanom 29. Zakona o drutvima za osiguranje u privatnom
osiguranju i refundirati osiguranicima prenosne premije pod tim polisama,
po odbitku iznosa jednakog 25% tih premija.
Zakonom o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila i ostalim obaveznim
osiguranjima (preien tekst) koji je objavljen u Slubenom glasniku Republike
Srpske broj 102/09 u lanu 9. pitanje izmirivanja odtetnih zahtjeva, te je
utvreno da se naknada tete po osnovu ugovora o obaveznom osiguranju.
Oteeno lice moe ostvariti podnoenjem odtetnog zahtjeva drutvu za
osiguranje koje je po osnovu ugovora o osiguranju duno da nadoknadi tetu.
Za naknadu tete u skladu sa lanom 15.Zakona odtetni zahtjev se podnosi
Zatitnom fondu Republke Srpske (obaveze zatitnog fonda). Drutva za
osiguranje mogu sklopiti sporazum prema kojem odtetni zahtjev moe rjeavati
drutvo za osiguranje kod kojeg je oteeno lice zakljuilo ugovor o osiguranju od
autoodgovornosti. Zatitni fond republike Srpske i drutvo za osiguranje duno je
odtetne zahtjeve evidentirati hronoloki i u posebnoj knjizi tete odmah po
prijemu zahtjeva.
Duni su da u sluaju neimovinske tete najkasnije u roku od 30.dana, a kada je u
pitanju imovinska teta najkasnije u roku od 14.dana, od dana podnoenja
odtetnog zahtjeva, oteenom licu dostave:
1. obrazloenu ponudu za naknadu tete ako su odgovornost za naknadu tete i
visina tete nesporni ili
2. detaljno obrazloeni odgovor ako su odgovornost za naknadu tete ili visina
tete sporni, kao i ako nije dostavljena sva potrebna dokumentacija ili
dokazi za utvrivanje osnovanosti ili visine naknade tete .
U sluaju da je da je obaveza drutva za osiguranje djelimino sporna ili da je
iznos naknade tete sporan, ili se ne moe utvrditi konaan obraun naknade tete
u propisanom roku, drutvo za osiguranje je duno da obrauna i isplati iznos

109

nespornog dijela svoje obaveze koja e se smatrati djeliminim i nepotpunim

izmirenjem obaveze do njenog konanog obrauna .
Obaveze na isplatu konano obraunate naknade tete ili za djeliminu isplatu
dospijevaju istekom roka zaplaanje, kako neimovinske tako i imovinske tete.
Oteeno lice pored prava na naknadu tete, ima pravo i na isplatu iznosa naknade
poevi od dana dospijea obaveze drutva za osiguranje za isplatu naknade tete
ili njenog dijela .
Ako drutvo za osiguranje u naprijed istaknutim rokovima ne dostavi obrazloenu
ponudu za naknadu tete odnosno obrazloen odgovor oteeno lice moe protiv
njega podnijeti tubu. Tuba podnesena protiv drutva za osiguranje prije isteka
roka za izmirenje obaveze smatra se preuranjenom .
Oteeno lice ima pravo tube nadlenom sudu protiv osiguravaa od
autoodgovornosti, koji ne moe biti manji od najnieg iznosa predvoenim iz
oblasti osiguranja koji su na snazi kada se desi nezgoda. Pravo na tubu ne utie na
pravo oteene strane da podnese zahtjev prema vinovniku udesa.
Osigurava ne moe isticati prigovor koji proizlazi iz polise osiguranja protiv
zahtjeva za naknadu tete koja oteena strana podnese prema odredbama Zakona
koji se odnose na obavezu izmirenja naknade tete. Prigovor raskida ili isteka
ugovora o osiguranju moe se isticati prema oteenim treim stranama ako se
nezgoda desila 15.dana poslije dana kada je osigurava dao obavjetenje o raskidu
ili obustavi, odnosno 15.dana po isteku ugovora .
6. PRAVO NA REGRES
Osigurava od autodgovornosti koji je isplatio naknadu oteenom u saobraajnoj
nezgodi, koju je prozrokovalo lice ija je odgovornost prema treim stranama
pokrivena ovim zakonom ako je njihova ugovorna odgovornost iskljuena, ima
pravo da tu naknadu potrauje od lica koja je odgovorna za nezgodu u smislu
odredaba Zakona u obligacionim odnosima, ali samo u sljedeim sluajevima:
1. kada je voza upravljao vozilom bez vozake dozvole ,
2. kada je lice koje je odgovorno za nezgodu upravljalo vozilom bez
saglasnosti osiguranika, u ovom sluaju osigurava moe potraiti regres
samo od vozaa,
3. kada je voza ukrao vozilo ili kada je znao ga je ukradeno,
4. kada vozilo koje je prouzrokovalo nezgodu nije koriteno u svrhu koja je
navedena u ugovoru,
5. kada je voza bio pod uticajem alkohola ili droga koje su ga onemoguile da
ima kontrolu nad vozilom .
7. GRANINO OSIGURANJE
110

Vlasnici ili korisnici motornih vozila koja ulaze u Bosnu i Hercegovinu, a koja
nisu osigurana u skladu sa Zakonom i za koje nije izdata meunarodna potvrda za
osiguranje (zeleni karton) ili je ta karta istekla, moraju pri ulasku na teritoriju
Bosne i Hercegovine zakljuiti ugovor o osiguranju u skladu sa zakonom koji ona
primjenjuje .
Granino osiguranje se zakljuuje na period od 30 dana i ne moe se obnavljati.
Svako drutvo za osiguranje, koje se bavi osiguranjem od autoodgovornosti, moe
na svakoj granici imati ovlatenog predstavnika da izdaje polise i potvrde
graninog osigurnja.U sluaju da ih jedno od osiguravajuih drutava nema, Biro
zelene karte BiH djeluje za raun svojih lanova, preuzee obavezu drutva na tom
graninom prelazu predstavnika koji e biti nadlean za izdavanje graninih polisa
i potvrda za raun svih drutava za osiguranje. Oblik potvrde propisuje Biro zelene
karte.

LITERATURA
1. K.Filipovi, Aleksandar. (2003). Pravo osiguranja. Beograd.
2. Bijeli, M. (2002). Osiguranje i reosiguranje. Zagreb .
3.Todorovi, Lj. (2005). Drutvo za osiguranjeSarajevo 2005.
4.Koevi, J., Hani, H. (2003). Privatizacija i pretpostavke osiguranja u zemljama
u tranziciji,Vrnjaka Banja.
ZAKONI:
1.ZAKON O OBLIGACIONIM ODNOSIMA
2.ZAKON O AGENCIJI ZA OSIGURANJE BOSNE I HERCEGOVINE
3.ZAKON O DRUTVIMA ZA OSIGURANJE
4.ZAKON O DRUTVIMA ZAOSIGURANJE U PRIVATNOM OSIGURANJU
5.ZAKON O OSIGURANJU OD ODGOVORNOSTI ZA MOTORNA VOZILA I
6.OSTALIM OBAVEZNIM OSIGURANJIMA OD ODGOVORNOSTI
7.ZAKON O POSREDOVANJU U PRIVATNOM OSIGURANJU
111

8.ZAKON O POSREDOVANJU U OSIGURANJU

112