UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE

ODSJEK: Kompjuterske i informacijske tehnologije
PREDMET: Osnovi saobraajnih i komunikacionih sistema

TEMA: Terminali
-seminarski rad-

Kandidat:

Mentor:

Nermin istek

V.prof.dr. sc. Abidin Deljanin

Broj indeksa: 7462

Sarajevo, decembar 2015. god.

Sadraj:

1. UVOD
2. TERMINALI

..3

2.1. POJAM TERMINALA.....................................................................

..3

2.2. PODJELA
TERMINALA........................................................................4
2.2.1. INTEGRALNI I GRANSKI
TERMINALI.....................................4
2.2.2. TEHNOLOKO-SPECIJALIZIRANI
TERMINALI....................5
2.2.3. LUKI (POMORSKI) I KOPNENI TERMINALI
(ROBNO-TRANSPORTNI CENTRI)
.............................................5

2.2.4. TERMINALI U CESTOVNOM

SAOBRAAJU.........................7
A) TERMINALI CESTOVNOG SAOBRAAJA
U PRIJEVOZU
PUTNIKA..........................................................7
B) TERMINALI CESTOVNOG SAOBRAAJA
U PRIJEVOZU
TERETA.............................................................8
2.2.5. TERMINALI U ELJEZNIKOM
SAOBRAAJU...................9
A) PUTNIKI ELJEZNIKI
TERMINALI................................10
B) TERETNI ELJEZNIKI
TERMINALI..................................10
C) RANIRANI ELJEZNIKI
TERMINALI............................11
D) TEHNIKI ELJEZNIKI TERMINALI..
................................11

2.2.6. TERMINALI U SAOBRAAJU NA

VODI................................11
A) POMORSKA PUTNIKA
LUKA.............................................12

B) POMORSKE TERETNE
LUKE.................................................12
C) LUKE NA UNUTARNJIM PLOVNIM PUTEVIMA...........
..13

2.2.7. TERMINALI U ZRANOM SAOBRAAJU...

............................13

2.2.8. TERMINALI U POTANSKOM SAOBRAAJU..................

..14

2.3. TEHNIKA SREDSTVA ZA RUKOVANJE

U
TERMINALIMA..............................................................................
..15

2.4. OSVRT NA DEFINIRANJE MREE

TERMINALA.......................16
2.5. PLANIRANJE POVRINA ZA RAZVITAK
TERMINALA..........16
2.6. MANIPULACIJSKI PROSTORI I OPERACIJE TERMINALA...
..17

3.
ZAKLJUAK...............................................................................
..................19

4.
LITERATURA.......................................................................................
........20

1. UVOD
Tema mog seminarskog rada su terminali u saobraaju i komunikacijama. U toku ovog
seminarskog rada upoznat emo se sa znaenjem i pojmom terminala u saobraaju i
komunikacijama, njihovim nastankom, podjelom i osnovnim osobinama i funkcijama.
Prije svega, da bi bilo lake razlagati tematiku ovog seminarskog rada, na samom
poetku emo definisati ta su to terminali u saobraaju i komunikacijama.
Pojam terminal je usko vezan za transportni proces. Transportni proces, nezavisno o
primjenjenoj tehnologiji u prijevoznom procesu esto uslovljava potrebu za prekidom
saobraajnog toka. To je uslovljavalo nastanak i razvoj operativnog prostora na kojem je
2

mogue osigurati potrebne uslove za krai ili dui prekid kretanja prevoznih sredstava i
supstrata kao i uslove za prihvat, smjetaj i otpremu supstrata i prevoznih sredstava.
Takav je operativni prostor dobio naziv terminal odnosno robno distribucijski centar.
Dakle, jednostavnije reeno, terminal je mjesto na kraju transportnog puta za prijelaz i
prihvat putnika ili robe i rukovanje teretom i njegovom dostavom. Terminali u
klasinom smislu zapravo su kompleksni dio robno - transportnih centara, jer se
pokazalo da tako koncipiran objekat osigurava sve neophodne uslove za koordinaciju
saobraajnih grana, ali i za mnogo ire aktivnosti koje su u funkciji i proizvodnje i
distribucije. Robno - distribucijski centar sjedinjuje sve bitne logistike djelatnosti u
distribuciji i transportu.
Moemo zakljuiti da postoji mnogo definicija saobraajnih terminala odnosno vie
aspekata sa kojih je mogue objasniti znaenje ovog pojma. Detaljnije o terminalima u
saobraaju i komunikacijama e biti pretstavljeno u nastavku ovog seminarskog rada.

2. TERMINALI

2.1. Pojam terminala

Dakle, kao to smo u uvodu rekli, terminal je mjesto na kraju transportnog puta za
prijelaz i prihvat putnika ili robe i rukovanje teretom i njegovom dostavom. Terminali
su mjesta na kojima se susreu dvije ili vie saobraajnih grana radi dovoza ili predaje,
odnosno preuzimanja i odvoza robe za transport, mjesta skladitenje i dr. Terminali su
glavna spona na transportnom putu robe od proizvoaa do potroaa, a slue i za
preradu, doradu, prepakiranje, razvrstavanje, uzorkovanje, carinjenje i druge usluge

vezane uz robu. Na terminalu se roba zatiuje od atmosferskih utjecaja, uzdrava u

ispravnom stanju i obavlja koncetracija i distribucija robe.
Uloga i znaenje terminala poveali su se sa razvojem prijevoznih tehnologija i
proizvodnje. Terminali u klasinom smislu zapravo su kompleksni dio robno transportnih centara, jer se pokazalo da tako koncipiran objekat osigurava sve
neophodne uslove za koordinaciju saobraajnih grana, ali i za mnogo ire aktivnosti
koje su u funkciji i proizvodnje i distribucije. Robno - distribucijski centar sjedinjuje
sve bitne logistike djelatnosti u distribuciji i transportu.
Terminal se u funkciji transportnog i prijevoznog procesa moe posmatrati sa razliitih
stajalita, na primjer:
- sa stajalita kretanja prijevozno - manipulacijskih jedinica,
- s obzirom na uestalost dotura i otpreme i sa tim u vezi ritma i frekvencije operacija,
- s aspekta analize tehnologije koja se primjenjuje u terminalu,
- sa informacijskog aspekta,
- sa aspekta poslova i zadataka,
- sa aspekta dostupnosti ili prisutnosti pojedinih saobraajnih grana i dr.
Razvoj i dananje stanje savremenih terminala prije svega je posljedica:
- potrebe i hitnosti koordinacije razliitih prijevoznih grana,
- neusklaenosti proizvodnje i otpreme,
- neusklaenosti dopreme i potronje,
- neusklaenosti prijevoznih kapaciteta prijevoznih sredstava razliitih grana,
- neusklaenosti prijevoznih tehnologija meu osnovnim granama prijevoza i unutar
njih, i dr.
Ako se eli pojednostavljeno upozoriti na zadau terminala, tada je ona prije svega u
regulisanju i ubrzavanju saobraajnih tokova i ujednaavanju i razvoju saobraajnih
tehnologija.

Dananje savremene terminale obiljeavaju dva osnovna elementa:

- statiki (operativni smjetajni prostor na otvorenom, zatvoreni skladini prostor,
operativne saobraajnice za pojedine postojee oblike saobraaja, operativne povrine
za servis kontejnera (pa i prevoznih sredstava) prostor namijenjen upravi i drutvenim
prostorijama i dr.)
- dinamiki (u sastav dinamikog elementa pripadaju sve vrste i tipovi sredstava za
manipulaciju i prijenos jedinica manipulacije i prijevoza, sredstva prijevoza za vrijeme
dok borave u terminalima, vage i dr.)

2.2. Podjela terminala

4

Terminali se mogu podijeliti na temelju tri kriterija:

- integralni i granski terminali
- tehnoloko - specijalizirani terminali
- luki (pomorski) i kopneni terminali (robno transportni centri)

2.2.1. Integralni i granski terminali

Prema prvom kriteriju podjele, terminali mogu biti mjesta sueljavanja dvaju ili vie
saobraajnih grana (integralni terminali) ili terminali u okviru jedne saobraajne grane
(granski terminali). Granski terminali mogu biti: eljezniki, cestovni, zrani, vodeni,
potanski itd.
U drumskom saobraaju sa obzirom na namjenu imamo terminale za prijevoz putnika i
terminale za prijevoz tereta. Terminali za prijevoz putnika su ona mjesta gdje zapoinje
ili zavrava putovanje putnika. Terminali za prijevoz tereta su mjesta otpreme robe u
drumskom saobraaju na vee udaljenosti.
Terminali u eljeznikom saobraaju su slubena mjesta na prugama, koja svojom
opremom omoguavaju potpuno ili djelimino ostvarenje niza operacija u prijevozu
putnika i tereta. U opremu terminala u eljeznikom saobraaju ubrajamo zgrade,
kolosijeke i druge objekte, koji su namijenjeni za ostvarivanje saobraajnih usluga.
Terminali u saobraaju na vodi su luke u pomorskom saobraaju i saobraaju na
unutranjim plovnim putevima . Luke su vjetaki ili prirodni bazeni odnosno poetno
zavrni terminali ili prolazni terminali u plovidbi na moru, rijeci, kanalu ili jezeru.
Terminali u zranom saobraaju sa obzirom na to koje prevozno sredstvo koriste mogu
se podijeliti na: zrane luke, heliodromi, terminali za satelite i za rakete.
Terminali u potanskom saobraaju su potanske proizvodne jedinice koje dijelimo na:
glavni potanski centar, paketski potanski centar, potanski centar prerade, putujua
pota, pota carinjenja, centar zatite, pretovarni punkt itd.

Integralni terminali su suvremeni terminali na kojima se susreu najmanje dvije

prometne grane. U integralne terminale mogu se svrstati:
- luko - eljezniki terminali
- luko - cestovni terminali
- luko - eljezniko - cestovni terminali
- luko - rijeno - eljezniko - cestovni terminali
- eljezniko - cestovni terminali
- eljezniko - cestovno - rijeni terminali
- cestovno - rijeni terminali
- cestovno - zrani terminali
- potansko - eljezniki terminali
- potansko - zrani terminali itd.
5

2.2.2. Tehnoloko specijalizirani terminali

Drugi kriterij podjele je podjela terminala u dvije osnovne skupine:
a) terminali za unitizirane (okrupljene) terete
b) terminali za kombinirane transporte.
U specijalizirane terminale za unitizirane terete mogu se svrstati: kontejnerski terminali,
RO - RO terminali, LASH terminali, huckepack terminali, kontejnerski / huckepack
terminali i druge kombinacije.
U specijalizirane terminale za kombinirane transporte mogu se svrstati:
1) terminali za suhe terete (ugljen, rudu, itarice i dr.),
2) terminali za tekue terete (naftu, hemikalije i dr.),
3) terminali za plinove,
4) terminali za lahko pokvarljivu robu (juno voe, riba, meso) itd.

2.2.3. Luki (pomorski) i kopneni terminali (robno-transportni centri)

Trei kriterij podrazumjeva razvrstavanje terminala prema njihovom geografskom
poloaju, tj. prema tome da li se nalaze na moru ili kopnu. Prema toj podjeli, svi
terminali mogu se razvrstati u samo dvije osnovne skupine: luki terminali i kopneni
terminali.
Luki terminali mogu se definirati kao vorite morskih i kopnenih prijevoznih puteva
organizirano i opremljeno za prihvat, prikupljanje, pripremu te otpremanje putnika ili
velikih koliina tereta (robe), prekrcavanjem s morskih na kopnena prijevozna sredstva i
obratno. Luki terminali mogu biti: a) vienamjenski i univerzalni terminali b)
kontejnerski terminali c) Roll-on/Roll-off (RO RO) terminali d) terminali za promet
teglenica (LASH terminali) e) terminali za suhe rasute terete (ugljen, eljezna ruda i
dr.) f) terminali za prekrcaj fosfata i kalija g) terminali za prekrcaj itarica h) terminali
za prekrcaj nafte i naftnih derivata i) terminali za prekrcaj ukapljenih plinova j)
terminali za prekrcaj opasnih tereta k) terminali za prekrcaj drva i drvnih preraevina l)
terminali za prekrcaj tekih i vrlo tekih tereta m) terminali za prekrcaj junog voa i
prehrambenih proizvoda n) terminali za prekrcaj ivotinja (stoke) o) putniki terminali
p) ostale izvedbe lukih specijaliziranih terminala.
Uobiajilo se razlikovanje terminala ne samo u funkciji namjene nego i u funkciji
veliine koja opet zavisi o sadraju i namjeni. S tim u vezi obino se govori o:
1) malim,
2) srednjim i
3) velikim terminalima.

Najvei terminali graeni su u lukama, to je i razumljivo sa obzirom na nastanak i

razvoj saobraajnih tokova. Zbog toga se esto kao sinonim za veliki terminal navodi
''veliki luki terminal''.
Pod kopnenim terminalima najee podrazumijevamo robno-transportne centre.
Robno-transportni centar podrazumijeva ureen i organiziran prostor na kojem se vri
prihvat, priprema, pretovar i otprema raznih vrsta roba. Primarna uloga RTC-a je da
bude mjesto koncentracije i distribucije roba proizvodne, trgovinske i prometne
djelatnosti cjelokupnog podruja koje gravitira dotinom RTC-u, te da odigra ulogu
transmisije u transportu robe na prijevoznom putu od proizvoaa do potroaa.
Bez suvremenih skladita i robnih terminala nije mogue zamisliti transport robe od
mjesta proizvodnje do mjesta potronje, a sama proizvodnja se ne moe ostvariti bez
vienamjenskih skladita. Izgradnja RTC-a temelji se na istraenim robnim tokovima,
koliinama i vrstama roba za prijevoz, poglavito suvremenim tehnologijama transporta,
kako u meunarodnom, tako i u unutarnjem prometu.

Slika 1. Robno-transportni centar

RTC mora biti zasnovan na potpunoj povezanosti s odgovarajuim eljeznikim i
cestovnim saobraajem i na bazi primjene raznih tehnologija integralnog i
multimodalnog transporta.

Slika 2. Air cargo terminal i pretovarni centar

2.2.4. Terminali u cestovnom saobraaju

Terminali u cestovnom saobraaju su mjesta gdje zapoinje i zavrava prijevozni proces
putnika ili tereta,odnosno mjesto gdje najee putnik ili teret mijenja svoje prijevozno
sredstvo. To su mjesta gdje se provode radne operacije u vezi prijevoza i prijenosa u
pojedinim granama u saobraaju. S obzirmo na namjenu imamo sljedee terminale:
- terminali za prijevoz putnika,
- terminali za prijevoz tereta.

Slika 3. Terminal u cestovnom saobraaju

A) Terminali cestovnog saobraaja u prijevozu putnika
Terminali cestovnog saobraaja u prijevozu putnika su mjesta s kojih zapoinje ili na
kojima zavrava putovanje putnika, odnosno mjesta gdje putnik mijenja prijevozno
sredstvo. To su mjesta gdje ostvaruje kontakt izmeu putnika i saobraajnih sredstava,
odnosno zadovoljavaju sve potrebe korisnika, bilo da se radi o putnicima, prijevoznom
osoblju odnosno prijevoznom sredstvu.
Terminali za putnike u cestovnom saobraaju sastoje se od tri cjeline:
a) pretprostora terminala,
b) putnike zgrade,
c) operativnih povrina terminala.
Pretprostor terminala obuhvata povrine ispred putnike zgrade, a namjenjen je za
prihvat i otpremu korisnika koji dolaze ili odlaze na terminal iz grada u grad.
Putnika zgrada je izgraeni objekat iji sadraji omoguavaju prijem putnika i drugih
korisnika iz predprostora putnikog terminala i otpremu putnika do povrina za prijem i
otpremu korisnika.
Operativne povrine terminala sainjavaju:
- prostori namijenjeni za prijem i otpremu autobusa i putnika,
- saobraajnice,
- sadraji vezani za odravanje, nadzor ispravnosti autobusa.
Meu osnovne sadraje putnikog terminala ubrajamo:
8

- prodajna mjesta karata,

- prostor za informacije,
- ekaonicu,
- sanitarne prostore,
- radni prostor za slube na terminalu.
Terminale u cestovnom putniom prijevozu s obzirom na veliinu prijema putnika i
autobusa dijelimo na: autobusne postaje i autobusne kolodvore.

Slika 4. Terminal za prijevoz putnika

B) Terminali cestovnog saobraaja u prijevozu tereta
Terminali cestovnog saobraaja u prijevozu tereta ili autoteretni kolodvori su mjesta
prijema i otpreme robe u cestovnom saobraaju na vee udaljenosti.
Zadae autoteretnog kolodvora su:
- skupljanje poiljki i stvaranje vee teretne jedinice,
- ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj skupova cestovnih teretnih motornih vozila (kamion +
prikolica ili teglja + poluprikolica),
- dopuna tereta na skupove cestovnih teretnih vozila u prolazu,
- osiguranje odmora i opskrbe voznog osoblja,
- mogunost ostavljanja vozila pod nadzorom (parkiranje),
- odravanje i nadzor ispravnosti vozila.
S obzirom na mjesto terminali cestovnog teretnog saobraaja u linijskom prijevozu
mogu biti: polazni, zavrni, prolazni, mali do 35 skupova cestovnih teretnih motornih
vozila, srednji od 35 do 70 skupova cestovnih teretnih motornih vozila, veliki preko 70
skupova cestovnih teretnih motornih vozila.

2.2.5. Terminali u eljeznikom saobraaju

Terminali u eljeznikom saobraaju su slubena mjesta na prugama, koja svojom
opremom omoguavaju potpuno ili djelomino ostvarenje niza operacija u prijevozu
tereta ili putnika. U opremu terminala u eljeznikom saobraaju ubrajamo zgrade,
9

kolosijeke i druge objekte, koji nisu namjenjeni za ostvarenje saobraajnih usluga.

Operacije koje se pojavljuju u prijevoznom procesu na eljeznici dijelimo na:
- tehnike,
- robne,
- komercijalne,
- putnike.
Tehnike operacije u eljeznikom prijevoznom procesu objedinjuju niz poslova koji se
odnose na:
- prijem, otpremu i proputanje vozova
- sastavljanje i rastavljanje vozova, manevarski rad koji se sastoji u dodavanju i
odvajanju vagona ili grupe vagona,
- pripremanje i dostavljanje vagona na industrijske kolosijeke odnosno mjesta ukrcaja,
iskrcaja i prekrcaja, kao i njihovo vraanje, izdvajanje neispravnih i ukljuivanje
ispravnih vagona u sastav voza,
- nadzor ispravnosti tehnikih vozila i otklanjanje neispravnosti,
- smjenu operativnog osoblja (strojovoe i vozopratno osoblje kod vozova u tranzitu),
ienje, pranje, dezinfekcija i popravak vagona,
- snabdjevanje vunih sredstava (lokomotiva gorivom, mazivom, vodom itd.).
U robne operacije eljeznikog saobraaja ubrajamo poslove oko:
- ukrcaja, iskrcaja i prekrcaja robe,
- sortiranje komadnih poiljaka i kontejnera,
- snadbjevanje vagona-hladnjaa ledom, solju itd
Komercijalne operacije su niz poslova na terminalu eljeznikog saobraaja koji se
odnose na:
- prijem, uvanje i izdavanje robe,
- pripremu prijevozne dokumentacije,
- naplatu prijevoza,
- pregled i uvanje voza o dolasku i otpremi,
- plombiranje i pregled plombi na vagonima,
- sreivanje dokumentacije-pregled vozova i markiranje robe.
U putnike operacije na terminalima u eljeznikom saobraaju ubrajamo poslove
ustroja:
- ukrcaj i iskrcaj pote,
- obrada putnikih vozova.
A) Putniki eljezniki terminali
Putniki terminali u eljeznikom prijevozu putnika su mjesta s kojih poinje odnosno
zavrava putovanje, odnosno mjesta gdje putnik mijenja prijevozno sredstvo. Na
putnikim terminalima u eljeznikom saobraaju se takoe obavlja obrada sastava
putnikih vozova, te potanskih i komadnih poiljaka koje zahtjevaju brzi prijevoz. Kao
10

i cestovni terminal, putniki terminal u eljeznikom saobraaju takoer ima

predprostor, putniku zgradu i operativne povrine (peroni i kolosijeci).
Predprostor eljeznikog putnikog terminala obuhvata povrine ispred putnike
povrine a namijenjen je za prihvat i otpremu korisnika terminala. Putnika zgrada je
izgraeni objekat iji sadraji omoguavaju prijem putnika i prtljage iz predprostora i
njihovu otpremu do operativnih povrina (perona i kolosijeka) terminala

Slika 5. eljezniki terminal

Slika 6. Savremeni eljezniki terminal

B) Teretni eljezniki terminali

Teretni eljezniki terminali u eljeznikom saobraaju su mjesta prijema i otpreme
robe u eljeznikom saobraaju. Na manjim terminalima ne postoji stroga odvojenost
putnikog i teretnog dijela. U veim sreditima, s obzirom na velike koliine razne robe,
teretni eljezniki terminali su izgraeni kao posebni objekti.
Teretne eljeznike terminale moemo, s obzirom na mjesto smjetaja, podijeliti na:
- teretne terminale u gradovima,
- teretne terminale u lukama,
- industrijske teretne terminale
11

- pogranine (carinske) terminale itd.

Slika 7. eljezniki kontejnerski terminal

C) Ranirani eljezniki terminali
Ranirani eljezniki terminali su eljezniki objekti na kojima se obavljaju poslovi
sreivanje teretnih vozova tj. na njima se obavlja dio tehnikih operacija, kao to su
rastavljanje dolazeih i sastavljanje novih vozova. Operacijama raniranja vozova
smanjuje se rad na usputnim postajama to omoguava manje vremensko zadravanje
vozova i skrauje rok isporuke tereta koji se prevozi.
D) Tehniki eljezniki terminali
Tehniki eljezniki terminali su eljezniki objekti na kojima se obavljaju poslovi
pripreme, ienja, opremanja, sastavljanja i rastavljanja putnikih vlakova. Dakle
tehniki eljezniki terminali su u funkciji putnikih terminala i najee se nalaze u
njihovoj neposrednoj blizini, osim kod velikih terminala gdje mogu biti izdvojene
posebno. Na tehnikim eljeznikim terminalima, obavlja se niz tehnikih operacija kao
to su: sastavljanje i rastavljanje putnikih vozova, izdvajanje potanskih, slubenih,
spavaih i vagona s ekspresnom robom, te oteenih vagona, pranje, ienje, pregled i
sitniji popravci vagona, snadbjevanje vagona vodom i sl.
2.2.6. Terminali u saobraaju na vodi
Terminali u saobraaju na vodi su luke u pomorskom saobraaju i saobraaju na
unutranjim plovnim putevima. Luke su vjetaki ili prirodni bazeni, odnosno poetno
zavrni terminali ili prolazni terminali u plovidbi na moru, rijeci, kanalu ili jezeru. Luke
su namjenjene za:
- sklanjanje plovila,
- sipanje goriva, vode, hrane i drugih potreptina,
- pregled i odravanje i popravak plovila,
- ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj putnika i tereta,
12

- odmor posade plovila.

Terminale u prometu na vodi moemo podijeliti s obzirom na nekoliko kriterija:
1. Prema mjestu lociranja: a) pomorske luke i b) luke na unutarnjim plovnim putevima.
2. Prema nainu izvedbe: a) prirodne i b) umjetne.
3. Prema namjeni: a) trgovake luke i b) luke posebne namjene (ratne, ribarske i sl.)
4. Trgovake moemo podijeliti na: a) putnike luke i b) teretne luke.
5. Prema strukturi tereta: a) univerzalne luke b) specijalizirane luke.
Luke u pomorskom saobraaju su odreeni i opremljeni terminali gdje zapoinje ili se
zavrava pomorski saobraaj, odnosno mjesto zadravanja tokom plovidbe morem.
Cijeli prostor luke u pomorskom saobraaju moemo podijeliti u nekoliko dijelova.
- predluku sa sidritem,
- luki akvatorij,
- operativne obale (teritorij za pristajanje),
- kopneni teritorij luke.
A) Pomorska putnika luka
Pomorska putnika luka je prostor koji slui za ukrcaj i iskrcaj putnika, a s obzirom na
mjesto moe biti polazna, prolazna ili krajnja.
Meu sadraje pomorske luke ubrajamo sljedee objekte:
- objekte eljeznice ili ceste za odlazak ili dolazak putnika do/iz luke,
- putniku zgradu i
- pristupne povrine do plovila.
Putnika zgrada je izgraeni objekt namjenjen prihvatu i otpremi putnika plovila.
Pristupne povrine do plovila su ureeni prostori izmeu putnike zgrade i plovila, a
opremljene su nizom ureaja.
S obzirom na sve manje uee u prijevozu putnika morem, ovakve luke imaju danas
znaaj samo za turistika i kruna putovanja.
B) Pomorske teretne luke
U prijevozu tereta pomorski saobraaj sudjeluje s najveim postotkom u ukupnom
prijevozu morem. Zbog toga su pomorske teretne luke vrlo vani terminali saobraaja
morem. S obzirom na strukturu tereta luke smo podijelili na:
- univerzalne luke
- specijalizirane luke
Univerzalna teretna luka opremljena je razliitim sredstvima prekrcaja i drugim
sadrajima za sve vrste tereta . Specijalizirane pomorske luke su one koje su opremljene
sredstvima prekrcaja za jednu vrstu tereta kao npr. za: generalne terete, naftu, itarice
ugljen rudae, drvo fosfate, kontejnere itd.

13

Slika 8. Pomorski teretni terminal

Slika 9. Pomorski putniki terminal

C) Luke na unutarnjim plovnim putevima

Luke na unutarnjim plovnim putevima su ureeni i opremljeni terminali gdje zapoinje
ili zavrava promet, odnosno to je mjesto zadravanja tokom plovidbe. Ukoliko
terminali na rijekama i kanalima imaju operativnu obalu du rijeke ili kanala zovemo ga
pristanite, a ukoliko su operativne obale uvuene u prostor izvan rijeke ili kanala tada
ih nazivamo luke.
Prijevoz putnika na unutarnjim plovnim putevima je vrlo malog znaaja, pa se ne grade
posebne luke nego samo operativna obala.

Slika 10. Luki kontejnerski terminal

2.2.7. Terminali u zranom saobraaju

Terminali u zranom prometu (zrakoplovna luka ili aerodrom) je definirana povrina na
zemlji, vodi ili snijegu (ukljuujui zgrade, instalacije ili opremu), gdje zrakoplovi
polijeu ili slijeu, gdje se otpremaju ili primaju putnici, prtljaga i pota, te prima,
smjeta, ukrcava i iskrcava roba, kao i mjesto gdje se obavljaju svi drugi poslovi vezani
za zrani saobraaj.

14

Zrakoplovne luke s obzirom na namjenu moemo podijeliti na :

- zrane luke za javni zrani saobraaj,
- zrane luke za sportske potrebe,
- zrane luke za vlastite potrebe,
- zrane luke za hidroavione, i
- zrane luke za specijalne namjene.
Zrakoplovne luke dijelimo u pet klasa: A, B, C, D i E. Ona se sastoji od: poletno slijetne
staze, stajanke (platforme), prilaznih zrakoplovnih staza, putnike zgrade, zgrade
robnog terminala, instalacija za nadzor leta, prostora za servisiranje odnosno odravanje
spremanje zrakoplova i opreme zrakoplovne luke (aerodroma). Terminali u zranom
saobraaju mogu biti putniki i teretni. Poletno-slijetna staza je izgraena povrina za
polijetanje i slijetanje zrakoplova. Stajanka (platforma) je izgraena povrina
namijenjena za smjetaj zrakoplova kod ukrcaja i iskrcaja putnika, prtljage, robe, pote,
punjenja zrakoplova gorivom, odravanja i parkiranja zrakoplova. Putnika zgrada je
izgraeni objekt zrane luke (aerodroma) gdje zapoinje odnosno zavrava putovanje
putnika. Zgrada robnog prometa (cargo) je mjesto gdje roba zapoinje ili zavrava
putovanje zrakom, a nastavlja put dalje nekim drugim saobraajnim sredstvom. Objekti
navigacijskih ureaja (elektro ureaji i antene) slue za sigurno slijetanje i polijetanje
zrakoplova.

Slika 11. Zrana luka

Slika 12. Zrana luka

2.2.8. Terminali u potanskom saobraaju

Terminali u potanskom saobraaju su potanske proizvodne jedinice koje dijelimo na:
- glavni potanski centar,
- potanski centar prerade,
- izmjenina pota,
- aero odjeljak,
- inozemni odjeljak,
- pretovarni punkt.

- paketski potanski centar,

- potanski centar pripreme,
- putujua pota,
- pota carinjenja,
- centar zatite,

15

A) Glavni potanski centar (GPC)

Glavni potanski centar je po pravilu organizator prijevoza poiljaka na linijama opeg
reda prijevoza i prekrcajnih manipulacija koje dolaze meunarodnim i magistralnim
potanskim linijama. Potanski centar organizuje transport potanskih vrea i paketa
sredstvima drumskog, eljeznikog, zranog i pomorskog saobraaja.
B) Paketski potanski centar
Paketski potanski centar ima zadatak da obezbijedi koncentraciju i difuziju paketa,
treba da posreduje i prerauje pakete i ostale potanske poiljke koje su tree kategorije
po hitnosti. Da bi mogao obavljati ove poslove treba da raspolae odgovarajuom
mehanizacijom za preradu paketa. Potrebna procedura obraa se na izbor odgovarajue
mehanizacije, kao i da se posebno tretiraju tehnoloki postupci gdje dolazi do velike
koncentracije paketa.
C) Potanski centar prerade
Potanski centar prerade ima zadatak koncentracije i difuzije potanskih poiljaka za
nadleno podruje. Tehnoloki kriteriji vezani su za dnevne koliine prispjelih i
otpremljenih poiljaka, broja pota na podruju potanskog centra i vremenom prijevoza
do najudaljenije potanske jedinice.

2.3. Tehnika sredstva za rukovanje u terminalima

Kontejnerski terminali se opremaju sa dva osnovna sustava u tri verzije rukovanja iz
kojih proizilazi nain prekrcaja i skladitenja kontejnera. To su izmeu ostalog, Lo - Lo
(vertikalni), Ro - Ro (horizontalni) ili kombinirano za oba Lo - Ro, ovisno o tome koji
vie dominira. Tako u kontejnerskim terminalima postoje: velike kontejnerske portalne
dizalice u obliku ''mosta'' tzv. mostne kontejnerske dizalice, zatim kontejnerske portalne
dizalice i mobilne (pokretne) kontejnerske dizalice. Velike kontejnerske mostne dizalice
preteno se nalaze u lukim kontejnerskim terminalima i kreu se po inama. U
pomonu opremu ubrajaju se sva pomona oprema koja je potrebna za rad terminala
ukljuujui informacijski sistem i signalizaciju.

Slika 13. Tehnika sredstva za rukovanje u terminalima

16

Oprema terminala se dijeli na glavnu i pomonu. U glavnu opremu spada:

- osnovno manipulacijsko sredstvo,
- vuna vozila,
- poluprikolice za kontejnere,
- viliar za manipulacije,
- skladina oprema.
U pomonu opremu ubraja se sva pomona oprema koja je potrebna za rad terminala
ukljuujui i informacijski sistem i signalizaciju.

2.4. Osvrt na definiranje mree terminala

Jedno od pitanja kojima se moraju baviti tehnolozi saobraaja kada se nau u ulozi
planera jeste izbor lokacije terminala. Budui da se poloaj nekog terminala ne moe
posmatrati kao izolirani tehnoloki segment, a naposve ne u vrijeme kada jo nije
uspostavljena ili definirana mrea terminala, te se u sklopu razmatranja makrolokacije
terminala treba razmatrati njegovo mjesto i uloga u ukupnoj mrei.
Ako terminal u svom djelovanju nije iskoriten, i sam e se pojaviti kao dodatni
nepovoljni segment u prijevoznom lancu. U teorijskim razmatranjima u naoj zemlji za
to je pitanje postojao interes, to je rezultiralo izradom opeg modela za definiranje
broja, lokacije i veliine terminala.

2.5. Planiranje povrina za razvitak terminala

Planiranje smjetaja terminala sa obzirom na potrebne povrine, zapoinje sa idejom o
izgradnji i traje sve dok se terminal ne izgradi. Planiranje povrina terminala je
neprekidan proces koji se ne zavrava ni u trenutku prvog osnovnog plana, jer njegova
ograniena provedba moe imati nesagledive posljedice u daljnjem razvitku terminala.
Jednom definirana ograniena povrina terminala moe u budunosti postati
nepremostiva prepreka razvitku suvremenih tehnologija prekrcaja. Zato je problem
planiranja povrina terminala potrebno svestrano analizirati, ve u zaetku izrade plana.
Izbor lokacije neke luke, naroito sa aspekta razvoja primjene savremene transportne
tehnologije, kontejnerizacije, Ro - Ro, LASH i drugih sustava, treba promatrati i utvrditi
sa raznih aspekata. Tu pripadaju prvenstveno geografski, topografski i maritimni faktori,
zatim privredni potencijal tzv. gravitacijskoga privrednog zalea, tj. proizvodnja,
trgovina, privredne aglomeracije, zatim postojee stanje potreba i mogunosti razvoja
kopnenih infrastrukturnih brzih i savremenih saobraajnica: eljeznikih, cestovnih, i po
mogunosti rijenih i zranih.

17

2.6. Manipulacijski prostori i operacije terminala

Pod manipulacijskim prostorom podrazumijeva se prostor na kojemu se obavljaju
manipulacije. Nezavisno o tome kakav je to prostor, s obzirom na njegovo mjesto,
postoje osnovni elementi koji utjeu na njegovo dimenzionisanje. Ti elementi su:
- intenzitet dolaska prijevoznih sredstava sa supstratom,
- koliina supstrata,
- raspoloivost prijevoznih sredstava kojima supstrat nastavlja proces kretanja,
- raspolaganje sredstvima za manipulisanje.

Slika 14. Situacioni plan Luke ibenik

Terminal djeluje kao element tehnologije, ali to ne znai da njegova struktura nije
sloena.

Slika 15. Struktura terminala

Ako se djelovanje terminala prikae u jednostavnom obliku, kao to je prikazano na
slici, uoava se da su ulazne varijable (X1 ..........Xn) supstrat koji treba izmanipulirati
ili obraditi, sredstva za manipuliranje, sredstva za prijevoz, ivi rad i dr. Izlazne
varijable ( Y1......... Yn ) mogu oznaavati obim obavljenog rada , kvalitet rada , stepen
iskoritenja tehnike i infrastrukture u terminalu i dr.

Razmatrajui operacije u lukom terminalu za generalni teret pri konvencionalnom

18

nainu prijevoza, obino ih se svrstava u sljedee skupine:

1. pripremne operacije (utvrivanje vrste prijevoznog sredstva, sadraja prijevoza po
vrsti supstrata te vrste i teini jedinice tereta, raspored pretovarne mehanizacije, obim
ivog rada, odreivanje lokacije za smjetaj supstrata, obavijest carinskim organima)
2. tehnoloke operacije (operacije pri izravnom i neizravnom pretovaru, kretanje
prijevoznih sredstva u operativnoj zoni, raspored mehanizacije za manipulaciju i dr.)
3. komercijalne operacije (aktivnosti na preuzimanju supstrata, njihovu naknadu, te
pediterske i agencijske usluge)
4. kibernetske operacije (operacije iji su rezultat podaci o ulazu i izlazu tereta,
njihovom kretanju kroz operativni prostor, podaci o kretanju prijevoznih sredstava i dr.)
Struktura operacija (aktivnosti) u terminalu je predoena na slici ispod ispod.

Slika 16. Struktura operacija terminala

Trajanje ciklusa
Trajanje ciklusa nalazi se u zavisnosti od utvrene srednje manipulacije tehnikih
znaenja manipulacijskog sredstva i vremena zahvaanja i ostavljanja manipulacijske
jedinice ili kontejnera. Tako dobiveno vrijeme (s) mnoi se sa odreenim koeficijentom.
Proizvoa manipulacijskog sredstva obino daje i podatke o trajanju ciklusa.
Formula za izraunavanje trajanja ciklusa je sljedea:
t

z+
t
+t
(
k
ost +t p)
T =
gdje je:
T

vrijeme trajanja ciklusa

t z vrijeme zahvaanja , ukljuujui i dizanje na mjestu

t k vrijeme kretanja pod optereenjem
t ost vrijeme ostavljanja, ukljuujui sputanje
19

tp

vrijeme povratne vonje na mjesto zahvata

- koeficijent korekcije teorijskog vremena ciklusa dobivenog od proizvoaa

( obino se uzima 1,5 1,6 )

3. ZAKLJUAK
Kroz ovaj seminarski rad se nastojalo objasniti pojam terminala s orjentacijom na
saobraaj i komunikacije budui da je pojam terminal znatno opiran pa je tako i
njegova primjena znatno rasprostranjena u razliitim naunim disciplinama.
U oblasti saobraaja i komunikacija, terminal susreemo u razliitim oblicima ali sr
njegove primjene, postojanja kao i njegova osnovna funkcija je u najveem broju
sluaja ista, a ta funkcija jeste da on olakava proces odvijanja saobraaja te meusobno
povezuje razliite saobraajne grane.
U sutini za terminal moemo rei da je to veza bez koje saobraajna grana pa i ostale
privredne grane, jednostavno, ne bi mogle pravilno pravilno odnosno efikasno i jednako
uinkovito funkcionisati.
Osnovni zadatak terminala jeste to se pomou njih vri regulisanje saobraajnih
tokova, bre se obavlja prijem i otprema putnika i robe, budui da koriste savremenu
tehnologiju prilikom izvravanja svojih poslova i funkcija.
Danas u svijetu (a naroito u razvijenim zemljama) postoje veliki i savremeni terminali
sa visokim nivoom tehnike opremljenosti, automatizacije, sredstvima za manipulaciju i
prijenos tereta, promet robe i putnika i sl.
Kod nas to naalost nije sluaj ali to je posljedica prije svega opteg privrednog kolapsa,
u kome gotovo niti jedna privredna grana ne biljei pozitivan uinak. S toga ne treba da
udi slaba razvijenost terminala u naoj zemlji.
S obzirom da je vanost primjene i postojanja terminala neosporna, neophodno je raditi
na njihovom daljem unapreenju i usavravanju. Svjedoimo brzom razvoju tehnike,
tehnologije pa i industrije uopte. S toga je potreba za stalnim porastom savremenizacije
terminala sve vea.

20

4. LITERATURA
Prof. dr. sc. Deljanin, Abidin 2013, Razvoj saobraaja i komunikacija u svijetu i Bosni i
Hercegovini, Fakultet za saobraaj i komunikacije Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo

21