Saobraaj

Izvor: Wikipedia

Interstate 80, ovdje vien u Berkeley, Kalifornija, jeste autoput sa vie traka i guvama u
saobraaju.
Saobraaj ili promet na cestama moe se sastojati od pjeaka, tovarnih ili jahaih ivotinja,
vozila, tramvaja, buseva i drugih vrsta prijevoza, bilo pojedinano ili zajedno, koristei javni
nain za svrhu putovanja. Saobraajni zakoni su zakoni koji reguliu saobraaj i vozila, dok
su pravila na cesti i zakon i neformalna pravila koja su razvijena vremenom da olakaju redni
i vremenski tok saobraaja.
Organizirani saobraaj generalno ima dobro uspostavljene prioritete, trake, prvenstva prolaza,
te kontrolu saobraaja na raskrsnicama.
Saobraaj je formalno organiziran u vie nadlenosti, sa oznaenim trakama, raskrsnicama,
razmjenama, saobraajnim signalima, ili znakovima. Saobraaj se esto dijeli po tipu: teka
motorna vozila (npr. automobil, kamion); ostala vozila (npr. moped, biciklo); i pjeak.
Razliiti tipovi mogu dijeliti ogranienje brzine i slunosti, ili mogu biti odijeljeni. Neke
nadlenosti mogu imati veoma detaljna i kompleksna pravila na cesti, dok se ostala vie
pouzdaju na vozaev zdrav razum i volju da sarauje.
Organizacija obino proizvodi bolju kombinaciju putovanja sigurno i efikasno. Dogaaji koji
ometaju tok i mogu uzrokovati da saobraaj degenerira u neorganizirani nered ukljuuju:
gradnja ceste, kolizije i krhotine u kolovozu. Na odreenim gustim autoputevima, manji
poremeaj moe prerasti u fenomen poznat kao saobraajni talas. Potpuni kolaps organizacije
moe rezultirati u saobraajni zastoj i blokadu. Simulacije organiziranog saobraaja esto
ukljuuju teoriju ekanja, stohastiki proces i jednaine matematike fizike primijenjene na
saobraajni tok.
Rije traffic (((sh))) originalno znai "razmjena" i dolazi od staroitalijanskog glagola
trafficare i imenice traffico. Porijeklo italijanskih rijei je nejasno. Sugestije ukljuuju
katalonski trafegar 'ocijediti',[1] pretpostavljeni Vulgar Latinski glagol transfricare 'trljati

preko',[2] pretpostavljena Vulgar Latinska kombinacija od trans- i facere 'napravi ili uradi',[2][3]
arapski tafriq 'distribucija',[2] i arapski taraffaqa, to moe znaiti 'traiti profit'.[3]

Sadraj/

1 Pravila na cesti
o 1.1 Usmjerenje
o 1.2 Saobraajni propisi

2 Organizirani saobraaj
o 2.1 Prioritet (prvenstvo prolaza)

2.1.1 Nekontrolirani saobraaj

o 2.2 Skretanje

3 Reference

Pravila na cesti

Kontrolor saobraaja u Chicagu, Michigan Avenue

Saobraajna kontrola u Rimu, Italija. Ovaj podijum kontrole saobraaja moe se uvui na nivo
ceste kada se ne koristi.

Pravila na cesti i etiketa vonje su generalne prakse i procedure koje su korisnici ceste duni
potivati. Ova pravila esto se odnose na sve korisnike ceste, iako su oni od posebne vanosti
za motoriste i bicikliste. Ova pravila ureuju interakciju izmeu vozila i pjeaka. Osnovna
saobraajna pravila definirana su meunarodnim ugovorom pod autoritetom Ujedinjenih
Nacija, 1968 Vienna Convention on Road Traffic. Nisu sve drave potpisnici konvencije i,
iako su neke potpisnici, lokalne varijacije u praksi je mogue ipak nai. Takoer postoje
nepisana lokalna pravila ceste, koja se generalno shvataju od strane lokalnih vozaa.
Kao generalno pravilo, za vozae se oekuje da izbjegavaju koliziju sa drugim vozilom ili
pjeakom, bez obzira na to da li im lokalno pravilo dozvoljava.[4][5]
U dodatku sa pravilima koja se primjenjuju po principu, saobraajni znakovi i saobraajna
svjetla moraju se potovati, i mogu se davati instrukcije od strane policajaca, bilo rutinski (na
zauzetoj raskrsnici umjesto saobraajnih svjetala) ili kao cestovna saobaajna kontrola oko
konstrukcijske zone, udesa, ili drugog.
Ova pravila treba razlikovati od mehanike procedure potrebne za rad neijeg vozila.

Usmjerenje
Glavni lanci: Dvosmjerni saobraaj i Saobraaj desnom i lijevom stranom
Saobraaj koji ide u suprotnim smjerovima treba odvojiti na takav nain da oni ne blokiraju
put jedni drugima. Najosnovnije pravilo je da li e se koristiti po lijevoj ili po desnoj strani
ceste.

Saobraajni propisi
ablon:Takoer pogledajte
U dosta zemalja, pravila na cesti su kodificirani, utvrivanjem zakonskih zahtjeva i kazne za
njihovo krenje.
U Ujedinjenom Kraljevstvu, pravila su postavljena u Kodu autoputa, koji ukljuuje obaveze
ali i savjete kako voziti razumno i sigurno.
U Sjedinjenim Dravama, saobraajni zakoni su regulirani od strane drava i opina kroz
njihove razumne saobraajne kodove. Veina ovih su zasnovani najmanje na dijelu
Uniformnog koda vozila, ali postoje varijacije od drave do drave. U dravama kao to su
Florida, saobraajno pravo i krivino pravo su odvojeni, stoga, osim ako neko ne pobjegne sa
lica mjesta nesree, poini saobraajno ubistvo ili ubistvo bez predomiljaja, postaje samo
kriv za manji saobrajni prekraj. Ipak, drave kao Juna Karolina imaju u porpunosti
kriminalizirano njihovo saobraajno pravo, tako da naprimjer, osoba je kriva jednostavno
zbog putovanja 5 milja preko ogranienja brzine.

Organizirani saobraaj
Prioritet (prvenstvo prolaza)

ablon:Takoer pogledajte Vozila esto ulaze u konflikt sa drugim vozilima i pjeacima jer se
njihovi putevi meusobno presijecaju, i zbog toga se mijeaju jedni drugima u rute. Generalni
princip koji uspostavlja to ko ima kada pravo ii prvi zove se "prvenstvo prolaza", ili
"prioritet". On uspostavlja ko ima pravo koristiti konfliktirajui dio ceste i ko mora ekati dok
ostali ne urade isto.
Znakovi, signali, oznake i ostale mogunosti esto se koriste da naprave prioritet eksplicitnim.
Neki znakovi, kao to je znak stop, skoro su univerzalni. Kada ne postoji znakova ili oznaka,
razliita pravila se posmatraju zavisno od lokacije. Ova preporuena pravila razlikuju se
izmeu drava, i mogu ak varirati unutar drava. Trendovi prema uniformnosti su objanjana
na meunarodnom nivou od strane Beke konvencije o putokazima i signalima, koja propisuje
standardizirane ureaje kontrole saobraaja (znakovi, signali, i oznake) za spotavljanje prava
prolaza gdje je potrebno.
Zebre (ili pjeaki prelazi) su esti u naseljenim podrujima, te mogu pokazivati da pjeaci
imaju prioritet u odnosu na vozila. U veine modernih gradova, saobraajni signali se koriste
za uspostavu prava prolaza na gustim cestama. Njihova primarna svrha jeste dati svakoj cesti
duinu trajanja u kojem saobraaj moe koristiti presjecite u organiziranom nainu. Intervali
vremena dodijeljeni za svaku cestu mogu biti podeeni da uzmu u obzir faktore kao to su
razlika u volumenu saobraaja, potrebe pjeaka, ili druge saobraajne signale. Pjeaki prelazi
mogu biti locirani pored ostalih saobraajnih kontrolnih ureaja; ako oni nisu takoer
regulirani na neki nain, vozila moraju dati prioritet njima kada ih koriste. Saobraaj na
javnim cestama esto ima prioritet u odnosu na druge kao to su saobraaj iz privatnih
posjeda; inska presjecita i pokretni mostovi su uobiajeni izuzeci.
Nekontrolirani saobraaj
Nekontrolirani saobraaj dolazi u odsustvu oznaka na cesti i saobraajnih svjetala. Na cestama
bez oznaka, vozai tee zadrati se na adekvatnoj strani ako je cesta dovoljno iroka. Vozai
esto jedni druge pretiu, opstrukcije su este.
Presjecita nemaju signale ni oznake, i partikularna cesta na zauzetom presjeku moe biti
dominantna to znai, njen saobraajni tok do pauze u saobraaju, u to vrijeme
dominantnost prebacuje na druge ceste, gdje su vozila u redu ekanja. Na presjeku dvije
okomite ceste, guva se moe dogoditi ako se etiri vozila suoe na suprotnim stranama.

Skretanje
Vozai e esto htjeti obustaviti put u jednom pravcu i skretati na neku drugu cestu ili neki
privatni posjed. Smjerni signali vozila (ee poznati kao "migavci" ili "indikatori") esto se
koriste kao nain prikaza neije namjere da skrene, time upozoravajui ostale vozae.
Trenutno koritenje smjernih signala varira umnogome meu dravama, iako njihova svrha
treba biti ista u svim dravama: da pokae vozaevu namjeru odstupanja od trenutnih (i
prirodnih) tokova saobraaja dobro prije nego se skretanje izvri (obino 3 sekunde prema
smjernicama).
Ovo esto znai da e skreui saobraaj morati stati u cilju ekanja da se prekid dogodi, a
ovo moe uzrokovati neugodnost za vozae koji ih prate, a koji ne ele skrenuti. To je razlog
zato se ponekad pruaju namjenske trake i zatiene saobraajne signalizacije za okretanje.
Na prometnijim raskrsnicama gdje zatieana traka ne bi bila efektivna ili ne bi mogla biti

izgraena, skretanje moe biti u potpunosti zabranjena, a vozai e morati "voziti okolo" u
cilju da ostvare skretanje. Veina gradova primjenjuju ovu taktiku veoma esto; u San
Francisku, zbog njihove uobiajene prakse, pravljenje tri uzastopna skretanja je poznato kao
"lijevo skretanje San Franciska". Prema tome, poto je veina traka u Taipei City previe
zauzeto da dozvoljava direktna lijeva skretanja, znakovi esto usmjeravaju vozae vonju oko
bloka radi skretanja.
Pravila skretanja nipoto nisu univerzalna. Naprimjer, u Novom Zelandu (drava u kojoj se
vozi sa lijeve strane) izmeu 1977. i 2012, saobraaj koji skree lijevo mora dati prednost
suprotnom saobraaju koji skree desno, a koji eli uzeti istu cestu (osim ako ne postoje
viestruke trake, ali onda se voza mora paziti u sluaju da vozilo preskae trake). Novi
Zeland je ukinuo ovo konkretno pravilo 25. marta 2012, osim na krunim tokovima ili
prilikom degradiranja pomou znakova ustupanja ili zaustavljanja.[6] Iako je pravilo
uzrokovalo sprva konfuziju vozaa, te je vie raskrsnica zahtjevalo ili idalje zahtijeva
modifikaciju,[7] za izmjenu se predvia da e eventualno sprijeavati jednu smrt i 13 ozbiljnih
povreda tokom godine.
Na cestama sa vie traka, za saobraaj koji skree generalno se oekuje da se pokree na traci
najblie smjeru u kojem voza eli skrenuti. Naprimjer, saobraaj koji tei skrenuti desno e
se obino pomjerati na najdesniju traku prije raskrsnice. Analogno, saobraaj koji skree
lijevo e se pomjeriti na najljevlju traku. Izuzeci za ovo pravilo mogu postojati gdje naprimjer
saobraajne vlasti odlue da e dvije najdesnije trake skretati desno, u kojem sluaju vozai
mogu uzeti bilo koju od njih da skrenu. U odreenim dijelovima svijeta saobraaj e se
adaptirati neformalnim obrascima koji se nameu prirodno radije nego silom vlasti; naprimjer,
uobiajeno je za vozae da promatraju (i vjeruju im) skreuim signalima koje koriste ostali
vozai u cilju skretanja sa ostalih traka. Naprimjer, ako nekoliko vozila na desnoj traci svi
skreu desno, vozilo moe doi sa trake blizu desnoj i skrenuti desno takoer, radei to u
paraleli sa ostalim vozilima koja skreu desno.