Professional Documents
Culture Documents
Osnovi Transportnih I Komunikacijskih Sistema
Osnovi Transportnih I Komunikacijskih Sistema
Sistem
Pod sistemom se moe podrazumjevati bilo koji fiziki sistem ije je funkcionisanje u
toku vremena mogue opisati promjenom stanja sistema. To je kompleks elemenata koji
se nalaze u meusobnoj interakciji.
Elisova def. sistema: Sistem se moe odrediti kao neki skup elemenata sainjen za
dostizanje unaprijed zadanog cilja.
Vujaklijina def. sistema: Sistem je odreeni sastav, cjelina, skup odreenih dijelova ili
cjelishodno sastavljena cjelina.
Opa teorija sistema prouava sisteme koji se mijenjaju, dinamike sisteme. Pored
dinamikih, postoje i statiki sistemi.
Sistem je skup f-ja sa relacijama izmeu njih i njihovih procesa.
Funkcija je najvii element sistema ili skup procesa.
Proces je grupa logistikih, zavisnih odluka i aktivnosti kojima se ostvaruje logika f-ja.
Aktivnost je djelatnost na usmjeravanju i izvravanju zadataka koji se planiraju po
vremenu i neposrednim resursima.
Relacije povezuju sistem u cjelinu.
Saobraajni sistem kao dinamiki sistem ima svoju f-ju, strukturu (elemente sistema),
hijerarhiju, okruenje i dinamiku.
Elementi saobraajnog sistema:
- saobraajnice (eljeznike pruge, putevi, vodeni koridori...)
- stabilni objekti (aerodromi, luke, eljeznike i autobuske stanice, cjevovodi...)
- vozna i plovna sredstva (brodovi, kamioni, autobusi, avioni....)
- sredstva za manipulaciju teretom (viljukari, dizalice, transportne trake...)
- kadrovi koji obavljaju saobraajnu djelatnost
- razliite organizacije u saobraajnoj privredi (kole, naune ustanove...)
Osnovni pojmovi
Promet u ekonomskoj znanosti oznaava cirkulaciju robe, novca i vrijednosnih papira, tj.
promjenu oblika vrijednosti iz robnog i novani oblik i obratno. Promet je uslov
transporta i ne moe biti privredna djelatnost.
Saobraaj je skup razliitih transportnih i PTT usluga koje kao samostalne privredne
djelatnosti imaju korisne uinke: premjetanje materijalnih dobara, prevoz ljudi i
informacija i sl.
Transport predstavlja izraz koji se odnosi na sam prevoz i obuhvata premjetanje osoba i
dobara, kao i drugih stvari. Mogu je i bez kretanja transportnih sredstava (naftovodi).
Promet je moguc samo kretanjem prometnih sredstava na putu izmedju prostorno
udaljenih mjesta dok taj uvjet nije bitan za transport.
Transport je moguc i bez kretanja transportnog sredstva.
Bez transporta promet ne moze biti privredna djelatnost,on to postaje samo kroz transport
i to tako da je upravo sam transport ta djelatnost jer znaci prijenos ili prevoz. U skup
transportnih poslova ubrajamo ne samo premjestanje nego takodjer sve procese sa
utovarom, istovarom, odnosno pretovarom
Prevoz/prijenos oznaava promjenu mjesta ljudima, stvarima i porukama.
Saobraajna usluga oznaava prevoz za druge uz naknadu za uinjenu uslugu.
Saobraajna djelatnost je ljudska djelatnost koja mijenja mjesto nekome ili neemu.
Uvodna razmatranja
Saobracajni sistem je skup svih sredstava i komunikacija kao i oblika organizacije
njihovog koristena koji sluze savladjivanju prostorne razdvojenosti u jednom odredjenom
vremenu i na datoj teritoriji. Iz ovog proizilazi da struktura saobracajnog sistema cine
saobracanice i saobracajna sredstva razlicitih saobracajnih grana.
U zavisnosti od vidova saobraaja i komunikacija imamo:
-
privrednim razvojem, posto i sami predstavljaju jedan od osnovnih faktora tog razvoja.
Suprotno ovome, transport kao privredna djelatnost tj obim i uslov koristenja sredstava
saobracajnih grana, drugim rijecima, obim i asortiman saobracajne proizvodnje mogu se
uskladjivati sa potraznjom saobracajnih usluga na isti nacin kao sto se proizvodnja ostalih
privrednih djelatnosti uskladjuje sa potraznjom njihovih proizvoda. Ove bitne razlike
izmedju saobracajnog sistema i transporta kao privredne djelatnosti proizilaze iz
dvostruke uloge saobracajne infrastrukture. Putevi, zeljeznicke pruge nisu samo osnovna
sredstva saobracajnih grana koje ih koriste. One su u isto vrijeme kao bitni elementi
strukture saobracajnog sistema, jedan od opcih uslova privrednog i drustvenog razvoja.
Ova dvostruka uloga saobracajnica uslovljava i posebne mjere saobracajne politike iz
cega proizilazi sistem i metode finansiranja prosirene reprodukcije u saobracaju koje se
razlikuje od metoda i mjera finansiranja prosiren reprodukcije u drugim privrednim
djelatnostima. Pored ove posebne funkcije saobracajne infrastrukture, na metode i mjer
saobracajne politike bitno utice i nacin tretiranja transporta kao privredne djelatnosti.
Desavalo se da pod transportom kao privredne djelatnosti podrazumjeva samo tzv javni
saobracaj tj djelatnost profesionalnih organizacija iz oblasti drumskog, zeljeznickog,
rjecnog, pomorksog ili zracnog saobracaja iako ona cini samo jedan dio saobracajne
djelatnosti u cjelini.
Saobracajna politika svake zemlje ima zadatak da rjesava slozene probleme. Ona treba da
stvara sto pogodnije uslove, da se razvoj saob sistem to vise prilagodjava razvoju i
potrebama privrede i stanovnistva a sa druge strane da se saobracaj kao privredna
djelatnost organizuje i posluje na sto efikasniji nacin i dakle po istom principu po kojim
se organizuje i posluju sve druge privredne djelatnosti.
Kod utvrdjivanja optimalne strukture saobracajnosti, kao jedne od osnovnih preokupacija
saobracajne politike, treba narocito imati u vidu specificno djelocanje strukture saob
sistema na privredu i drustvo u cjelini.
Struktura saobraajnog sistema ispoljava svoje djelovanje u ovom pogledu uglavnom u
dva osnovna oblika:
- diferencira uslove za razvoj pojedinih privrednih djelatnosti
- struktura saobraajnog sistema djeluje kao jedan od osnovnih faktora prostorne
strukture i teritorijalnog razmjetanja proizvodnih snaga
Komunikacije
Rije komunikacija znai uiniti neto opim ili zajednikim.
Komunikacije predstavljaju proces razmjene informacija preko odreenog
komunikacijskog sistema.
Potrebno je kod prenosa informacija kroz komunikacijski sistem omoguciti odredjene
mehanizme kako bi se omogucio prenos informacija izmedju razlicitih uredjaja. Takva
pravila se nazivaju protokoli.
Protokoli su pravila unutar komunikacijskih sistema.
Komunikacijske tehnologije se dijele na:
potanske tehnologije
telekomunikacijske tehnologije
Potanske tehnologije
Pismonosna poiljka je vrsta poiljke u potanskom prometu u koje ubrajamo obina
pisma, dopisnice, tiskanice, sekagrame, male pakete, poiljke sa potvrenim uruenjem,
preporuene pismonosne poiljke i pisma sa oznaenom vrijednou.
Poiljka ubrzane pote (EMS) je posebna potanska usluga koja korisnicima omoguuje
najbri prenos pismonosnih i paketnih poiljki, osim potanskih i brzojavnih uputnica.
Brzojav je pisano priopenje koje se prenosi od poiljatelja ka primaocu putem
telekomunikacijskih ureaja, a uz posredovanje potanskog ureda.
Usvajanje novih informacionih i komunikacijskih tehnologija omogucilo je postanskim
operaterima ne samo unapredjenje klasicnih postanskih usluga vec i uvodjenje potpuno
novih elektronickih usluga.
Nove elektronike usluge: e-finansije, e-trgovina, e-vlada, tele-kiosk i sl.
Temeljna funkcija pote je prijem, prenos i uruenje adresiranih potanskih poiljki
upotrebom kapaciteta potanske mree.
Dvije vrste pote:
- fizika pota (fiziki prenos poiljki potari)
- hibridna pota (kombinirani i dijelom elektronski prenos poiljki)
Fizicka posta
Postanska mreza nije fizicki kompaktna poput cestovne i zeljeznicke mreze gdje postoji
kontinuitet linkova koji povezuju cvorove tih mreza. Cvorovi odnosno pristupnicke
mreze povremeno se integriraju u istom oblilasku postanskog vozila ili postara koji
pritom koriste kapacitete javnih prometnica.
Proces prenosa poiljke od izvorita do odredita:
1. prijem poiljki
2. otprema zakljuaka
3. prevoz zakljuaka
4. prispjee zakljuaka
5. uruenje poiljki
Hibridna posta
Hibridna posta je servis koji omogucuje elektronsku komunikaciju u fazi kreiranja i
prenosa podataka te stampanje dokumenata u fazi urucenja kao postanske posiljke.
Proces obrade zapocinje na racunaru posiljaoca koji kreira izgled dokumenta. Posiljac
elektronskim putem kreirani dokument prosljedjuje do provajdera koji pruza servis
hibridni poste. Na racunaru provajdera dokument se obradjuje i priprema za stampu.
Sredstva eljeznikog saobraaja imaju za isti prevozni efekat neto veu cijenu prevoza,
ali zato raspolau veom brzinom i redovnou prevoza.
Drumski saobraaj ima veu cijenu prevoza uz odgovarajui prevozni uinak, ali i znatno
ire prostorno djelovanje, elastinost i brzinu prevoza.
Sa druge strane, teretu bolje odgovaraju ona saobraajna sredstva koja u veoj mjeri
posjeduju masovne, redovne i jeftine prevoze za dua rastojanja. Takoer, neki tereti
zahtjevaju prevoz koji se ne vri uvijek u istim koliinama ili koje treba prevoziti bre, na
vrlo veliki broj mjesta ili pod posebnim uslovima.
Ima tereta koji zahtjevaju to veu brzinu prevoza na nain masovnosti ili cijene kotanja.
Ovakvi odnosi uspostavljaju se i kod prevoza lica, a najoitiji primjer je fenomen
savremenog turizma nastalog masovnim koritenjem putnikih automobila.
Pojava motornog drumskog i zranog saobraaja izmjenila je strukturu saobraajnog
sistema iji su nosioci bili rijeni saobraaj i eljeznica.
Ipak, moemo zakljuiti da je eljezniki saobraaj najvie doprinjeo razvoju pojedinih
privrednih djelatnosti, a posebno samoj privredi.
Slicno kao i kod diferenciranja uslova za razvoj pojedinih privrednih djelatnosti, struktura
saobracajnog sistema, tj zastupljenost i razvijenost saobracajnih grana koja ga
sacinjavaju, diferencira uslove i za teritorijalni razmjestaj proizvodnih snaga a time i za
privredni i drustveni razvoj odredjene teritorije.
Svi aspekti ovog uticaja jos uvije nisu u dovoljnoj mjeri prouceni. Ovo narocito iz
razloga sto savremene teorije lokacije a posebno uticaja saobracaja na prostorni
razmjestaj proizvodnih snaga, jos bave pojedinacnim ugl. tehnickim problemima iz ove
oblasti. Medjutim kompleksnije razmatranje ovog problema, koji je od posebnom znacaja
za opstu privrednu i saobracajnu politku a posebno za politiku izgradnje saobracajne
infrastrukture, jos uvijek nedostaje. Prije svega potrebno je istaci da je jedno racionalno
organizovanje prostora, pri tome imaju odgovarajuce djelovanje koje u sustinu, u
relativno maloj mjeri moze da parira djelovanje unaprijed navedenih objektivnih faktora.
Medju objektivne faktore, koji uslovljavaju odredjeni prostorni razmjestaj proizvodnih
snaga, posebni znacaj ima struktura saobracajnog sistema, kao i premjene koje u njoj
nastaju.
U toku historijskog razvoja savremene privrede i drustva, mogla bi se smatrati da su do
sada postojala 3 razlicita tipa teritorijalnog razmjestanja proizvodnih snaga koji su nastali
pretezno pod uticajem strukture saobracajnog sistema, odnosno razvijenosti organizacije i
nacina djelovanja saobracajnih grana koje su u njemu zastupljene:
a)prve pojave i razvoja zeljeznice, saobracajni sistem se razvijao na pomorskom i
rijecnom saobracaju. Centri proizvodne aktivnosti formirali su se u velikim pomorskim
lukama povezanim sa unutrasnjoscu zemlje rijecnim saobracajnicama. Privredno su se
brze razvijale zemlje koje su imale bolje pomorske veze. Struktura razmjestaja
proizvodnih snaga ovog tipa oblikovala se veoma jakom koncetracijom svih faktora
proizvodnje oko pomorskih luka gdje su svi drugi uslovi za razmjestanje proizvodnih
snaga bili najpogodniji.
Ovakva struktura razmjestaja vezana je za uska podrucja, objektivno je ogranicavala sire
koristenje proizvodnih snaga a time privredni i drustveni razvoj u cjelini.
b)razvoj zeljeznice stvorio je uslove za pojavu drugog tipa razmjestaja proizvodnih
snaga. On se u odnosu na raniji, odlikovao znatno sirim teritorijalnim razmjestajem
proizvodnih snaga. Osim u oblastima pomorskih luka i rijecnih pristanista, tada su se i
duz zeljeznickih pruga, a posebno u mjestima njihovog ukrstanja, stvorili pojedini uslovi
za privrednu aktivnost u odnosu na ostale dijelove teritorije. Medjutim i pored toga sto je
mreza jednog saobracaja, ona je ipak ako se posmatra citava teriotija jedne zemlje,
relativno rijetka. Ovo je ucinilo da su se i proizvodne snage i dalje neravnomjerno
teritorijakno rasporedjivalem sto se narocito ogledalo u znatno brzem razvoju velikih
naselja i industrijskih centara ili pojedinih uzih oblasti duz zeljeznickih pruga dok su
ostali dijelovi teritorije u ovom pogledu stagnirali pa cak i zaostajali.
I pored ogromnog doprinosa koji je saobracajni sistem baziran na zeljeznici pruzio sirem
teritorijalnom razmjestaju proizvodnih snaga a time i privrednom razvoju u cjelini i ovaj
tip razmjestanja nije davao dovoljno mogucnosti za koristenje raspolozivih proizvodnih
snaga i sredstava na vecem dijelu teritorije pa je ostavljao odredjene granice citavom
drustvenom i privrednom razvoju.
c)pojava motora sa unutrasnjim sagorijevanjem i brzi razvoj motornog drumskog i
zracnog saobracaja stvorili su osnovu za formiranje i treceg tipa razmjestaja proizvodnih
*pojednostavljeno
Vodeni saobraaj
Do pojave eljeznikog saobraaja, rijeni saobraaj je predstavljao glavni vid saobraaja
u svim zemljama svijeta. U periodu od XVII do polovine XIX vijeka u zemljama Europe
poela je gradnja vjetakih kanala i brana u cilju razvoja rijene plovidbe.
Cjevovodni transport
- poeo se razvijati u drugoj polovini XIX stoljea
- prvi cjevovod sagraen u SAD 1865. godine, a drugi u Rusiji 1878. godine, pri emu
nisu predstavljali sredstva javnog saobraaja ve samo kao prostorno premjetanje nafte
Karakteristike cjevovodnog transporta:
-
3.
4.
5.
6.
7.
8.