15 03 2006 Godec Magisterij PDF

SVEUILITE U ZAGREBU
FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE
DOPRINOS SUSTAVNOSNOM RAZVOJU KALUPA

ZA INJEKCIJSKO PREANJE PLASTOMERA
Magistarski rad
Voditelj rada:
Prof. dr. sc. Igor ATI, dipl. ing.
ZAGREB, 2000.
Damir GODEC
PODACI ZA BIBLIOGRAFSKU KARTICU:

UDK:
678(027.74+021.123+075):517.52
Kljune rijei:
injekcijsko preanje plastomera, kalup,

metodiko konstruiranje, sustavnosna teorija
Znanstveno podruje:
TEHNIKE ZNANOSTI
Znanstveno polje:
Strojarstvo
Institucija u kojoj
je rad izraen:
Sveuilite u Zagrebu,
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Voditelj rada:
Prof. dr. sc. Igor ATI, dipl. ing.
Broj stranica:
217
Broj slika:
126
Broj tablica:
38
Broj upotrebljenih
bibliografskih jedinica:
189
Datum obrane:
30.10.2000.
Povjerenstvo:
Dr. sc. Dorian MARJANOVI, izvanredni profesor,

Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb (predsjednik)
Dr. sc. Igor ATI, redoviti profesor,
Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb (voditelj rada)
Dr. sc. Karl KUZMAN, redoviti profesor,
Fakulteta za strojnitvo, Ljubljana (lan)
Institucija u kojoj
je rad pohranjen:
Sveuilite u Zagrebu,
Fakultet strojarstva i brodogradnje
ZAHVALA
Ovaj rad je dio istraivanja u okviru projekta Optimiranje fraktalne proizvodnje polimernih tvorevina
financiranog od strane Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske. Zahvaljujem se
Ministarstvu znanosti i tehnologije to mi je omoguilo da kao znanstveni novak radim u okviru tog
projekta, rezultat ega je i ovaj magistarski rad.
Rad je izraen pod strunim vodstvom prof. dr. sc. Igora ATIA, kojem dugujem posebnu
zahvalnost na uloenom trudu, pruenoj pomoi i podrci tijekom izradbe rada. Njegovo
sveobuhvatno znanje s podruja polimerstva, posebice alatniarstva, to mi ga je prenosio tijekom
viegodinje suradnje, omoguilo je izradbu kvalitetnijeg i cjelovitijeg rada.
Prof. dr. sc. Mladenu ERCERU zahvaljujem se na izuzetnoj susretljivosti tijekom izradbe rada i
korisnim savjetima koji su u mnogome olakali izradbu i doprinijeli vioj kvaliteti rada.
Zahvaljujem se prof. dr. sc. Dorianu MARJANOVIU na velikom trudu uloenom pri itanju ovog
rada, kao i vrlo korisnim savjetima za konano ureivanje teksta rada.
Takoer se zahvaljujem kolegama s Katedre za obdelovalno tehniko, Fakultete za strojnitvo u
Ljubljani pod vodstvom prof. dr. sc. Karla KUZMANA, na viegodinjoj uspjenoj suradnji iji
rezultati ine dio ovog rada. Zahvaljujem se mr. sc. Blau NARDINU i Aleu ADAMLJEU, dipl.
ing. na uloenom trudu pri analizi dijagrama odluivanja u slovenskim alatnicama. Posebnu
zahvalnost dugujem kolegi Matjau ROTU, ing. na velikoj pomoi u izradbi numerikog prorauna
kalupa.
Zahvaljujem se direktoru Attili VARGA, dipl. ing. i Zdenku PENEZIU, dipl. ing. iz tvrtke KonarAlati, Zagreb, Antunu ANDREIU, dipl. ing. bivem zaposleniku tvrtke Novotec, Zagreb, Vladimiru
FERDELJIU, dipl. ing., direktoru tvrtke Elektrokontakt, Zagreb i Kreimiru PIZENTU, dipl. ing. iz
tvrtke TOZ, Zagreb, na razumijevanju i velikoj pomoi pri analizama dijagrama odluivanja za
koncepcijsko konstruiranje kalupa u njihovim proizvodnim sustavima.
U izradbi ovog rada sudjelovao je i vei broj naih studenata. Zahvaljujem se svima koji su na bilo
koji nain doprinijeli oblikovanju rada. Pri tome bih se posebno zahvalio Domagoju PERKOVIU,
dipl. ing. i Zoranu GALIJANIU, dipl. ing. koji su u svojim diplomskim radovima zapoeli izradbu
raunalnih programa za analitiki proraun kalupa. Igoru LONARU, dipl. ing. zahvaljujem se na
znaajnom doprinosu na podruju sustavnosne ralambe procesa konstruiranja kalupa. Zahvaljujem
se Hrvoju KRUHEKU, dipl. ing. na detaljnoj razradi numerikog prorauna kalupa.
Takoer se zahvaljujem svim suradnicima Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, a posebice
Laboratorija za preradu polimera na velikoj susretljivosti, pomoi i strpljenju tijekom izradbe ovog
rada.
Konano, zahvaljujem se svojim roditeljima na potpori i strpljivosti kojima su me pratili tijekom
cijelog dodiplomskog i poslijediplomskog studija, a posebice pri izradbi ovog rada. Posebno se
zahvaljujem svojoj supruzi na pokazanoj strpljivosti i razumijevanju.
SADRAJ
PREDGOVOR
SAETAK
SUMMARY
KLJUNE RIJEI
POPIS OZNAKA I KRATICA
1. UVOD .....................................................................................................................................
2. STANJE NA PODRUJU KONSTRUIRANJA S POSEBNIM OSVRTOM
NA KALUPE ZA INJEKCIJSKO PREANJE PLASTOMERA ...................................
2.1. TEORIJA KONSTRUIRANJA .......................................................................................
2.1.1. Proces konstruiranja ............................................................................................
2.1.2. Metode konstruiranja ..........................................................................................
2.1.3. Suvremeni pristupi konstruiranju ......................................................................
2.2. STANJE NA PODRUJU KONSTRUIRANJA KALUPA ZA INJEKCIJSKO
PREANJE PLASTOMERA ...........................................................................................
2.2.1. Stanje na podruju pristupa konstruiranju kalupa ..........................................
2.2.2. Stanje na podruju standardnih elemenata kalupa ..........................................
2.2.3. Stanje na podruju raunalnih programa za konstruiranje kalupa ...............
2.2.4. Postupci brze izradbe prototipova i kalupa .......................................................
2.2.4.1. Vrste modela ........................................................................................................
2.2.4.2. Postupci brze izradbe prototipova ......................................................................
2.2.4.3. Postupci brze izradbe kalupa i brze (izravne) preradbe .....................................
2.3. TRENDOVI NA PODRUJU RAZVOJA KALUPA ZA INJEKCIJSKO
I
II
III
IV
V
1
2
2
2
5
7
9
9
10
11
13
16
17
21
24
3. KALUP ZA INJEKCIJSKO PREANJE PLASTOMERA .............................................

3.1. UVOD ..............................................................................................................................
3.2. FUNKCIJA KALUPA ZA INJEKCIJSKO PREANJE PLASTOMERA .....................
3.3. PODSUSTAVI KALUPA ZA INJEKCIJSKO PREANJE PLASTOMERA ...............
3.3.1. Kalupna upljina ..................................................................................................
3.3.2. Kuite kalupa ......................................................................................................
3.3.3. Uljevni sustav kalupa ...........................................................................................
3.3.3.1. vrsti uljevni sustav kalupa ................................................................................
3.3.3.2. Vrui uljevni sustav kalupa .................................................................................
3.3.4. Sustav za temperiranje kalupa ...........................................................................
3.3.4.1. Podtlano temperiranje kalupa ...........................................................................
3.3.4.2. Predtlano temperiranje kalupa .........................................................................
3.3.5. Sustav za vaenje otpreska iz kalupa .................................................................
3.3.6. Sustav za voenje i centriranje elemenata kalupa ............................................
3.3.7. Sustav za odzraivanje kalupa ............................................................................
3.3.8. Standardni elementi kalupa ................................................................................
26
26
26
30
30
32
34
35
35
38
39
39
41
43
45
45
4. STRATEGIJA RAZVOJA KALUPA ZA INJEKCIJSKO PREANJE

PLASTOMERA ....................................................................................................................
4.1. UVOD ..............................................................................................................................
48
48
4.2. STRATEGIJA RAZVOJA KALUPA SA STAJALITA ALATNICE ..........................

4.3. STRATEGIJA KONSTRUIRANJA KALUPA TEMELJENA NA STVARANJU
OBITELJI OTPRESAKA I OBITELJI KALUPA ..........................................................
4.3.1. Obitelj otpresaka ..................................................................................................
4.3.2. Obitelji kalupa ......................................................................................................
5. RALAMBA METODIKOG KONSTRUIRANJA KALUPA ZA
INJEKCIJSKO PREANJE PLASTOMERA ..................................................................
5.1. UVOD ..............................................................................................................................
5.2. AKTIVNOSTI TIJEKOM KONSTRUIRANJA KALUPA ZA INJEKCIJSKO
5.2.1. Faza razrade koncepcije kalupa .........................................................................
5.2.1.1. Prethodno naelno odreivanje poloaja otpreska u kalupu ................................
5.2.1.2. Odreivanje broja kalupnih upljina ....................................................................
5.2.1.3. Odreivanje rasporeda kalupnih upljina ............................................................
5.2.1.4. Naelno odreivanje kuita kalupa .....................................................................
5.2.1.5. Procjena izmjera kalupa .......................................................................................
5.2.1.6. Naelno odreivanje uljevnog sustava i ua .......................................................
5.2.1.7. Naelno odreivanje sustava za temperiranje kalupa............................................
5.2.1.8. Naelno odreivanje sustava za vaenje otpreska iz kalupa ..................................
5.2.1.9. Naelno odreivanje sustava za voenje i centriranje elemenata kalupa ..............
5.2.1.10. Naelno odreivanje sustava za odzraivanje kalupne upljine ...........................
5.2.1.11. Naelno odreivanje posebnih elemenata kalupa .................................................
5.2.1.12. Optimiranje izbora ostvarivih kombinacija naelnih rjeenja parcijalnih
funkcija kalupa ...................................................................................................
5.2.1.13. Provjera poloaja otpresaka u kalupu ................................................................
5.2.1.14. Procjena trokova izradbe kalupa ......................................................................
5.2.2. Faza dimenzioniranja elemenata kalupa ...........................................................
5.2.2.1. Reoloki proraun kalupa .....................................................................................
5.2.2.1.1. Proraun (odreivanje) potrebnog tlaka u kalupnoj upljini ...............................
5.2.2.1.2. Dimenzioniranje uljevnog sustava kalupa i proraun pada pritiska u
uljevnom sustavu ...............................................................................................
5.2.2.1.3. Uravnoteenje uljevnog sustava .........................................................................
5.2.2.1.4. Proraun pada pritiska u mlaznici ubrizgavalice ................................................
5.2.2.1.5. Proraun sile dranja kalupa ..............................................................................
5.2.2.2. Toplinski proraun kalupa ....................................................................................
5.2.2.2.1. Proraun vremena hlaenja otpreska ...............................................................
5.2.2.2.2. Proraun pomonih vremena ciklusa injekcijskog preanja ............................
5.2.2.2.3. Analiza ciklusa injekcijskog preanja ..............................................................
5.2.2.2.4. Proraun temperatura ciklusa injekcijskog preanja ........................................
5.2.2.2.5. Proraun svojstava medija za temperiranje ......................................................
5.2.2.2.6. Proraun toplinske bilance kalupa ...................................................................
5.2.2.2.7. Dimenzioniranje sustava za temperiranje kalupa .............................................
5.2.2.2.8. Provjera homogenosti temperaturnog polja kalupa .........................................
5.2.2.2.9. Optimiranje ......................................................................................................
5.2.2.2.10. Segmentni toplinski proraun kalupa .............................................................
5.2.2.3. Mehaniki proraun kalupa ..................................................................................
5.2.2.3.1. Proraun kinematike kalupa .............................................................................
5.2.2.3.2. Dimenzioniranje elemenata sustava za voenje i centriranje ..........................
5.2.2.3.3. Proraun sile vaenja otpreska iz kalupa i elemenata sustava za vaenje .......
5.2.2.3.4. Dimenzioniranje sustava za odzraivanje kalupa ............................................
5.2.2.3.5. Dimenzioniranje posebnih elemenata kalupa ..................................................
48
49
50
52
56
56
56
57
57
57
59
59
59
62
62
65
66
67
68
68
69
69
69
71
71
72
74
78
79
80
81
81
82
83
84
84
87
88
89
89
91
92
95
95
96
96
5.2.2.3.6. Proraun krutosti kalupa okomito na smjer otvaranja kalupa ..........................

5.2.2.3.7. Proraun krutosti kalupa u smjeru otvaranja kalupa ........................................
5.2.2.3.8. Proraun sile otvaranja i povrinskog pritiska na sljubnicu .............................
5.2.2.4. Numeriki proraun kalupa ................................................................................
5.2.3. Zavrne aktivnosti konstruiranja kalupa ..........................................................
5.2.3.1. Izradba konstrukcijske dokumentacije kalupa ....................................................
5.2.3.2. Lista kalupa .........................................................................................................
6. MOGUNOSTI PRIMJENE RAUNALA PRI RAZVOJU KALUPA ZA
6.1. UVOD ..............................................................................................................................
6.2. PRIMJENA RAUNALA U FAZI KONCEPCIJSKOG OBLIKOVANJA
KALUPA ..........................................................................................................................
6.3. PRIMJENA RAUNALA U FAZI DIMENZIONIRANJA KALUPA ..........................
6.3.1. Primjena raunala pri analitikom proraunu kalupa ....................................
6.3.2. Primjena raunala pri numerikom proraunu kalupa ...................................
6.4. PRIMJENA RAUNALA U FAZI IZRADBE KONSTRUKCIJSKE I
PROIZVODNE DOKUMENTACIJE KALUPA ............................................................
6.5. KRITIKI OSVRT NA PRIMJENU RAUNALA PRI RAZVOJU KALUPA ...........
7. OSNOVNE POSTAVKE KONSTRUIRANJA TEMELJENOG
NA POUZDANOSTI ............................................................................................................
7.1. UVOD ..............................................................................................................................
7.2. PRIRODA ZASTOJA RADA SUSTAVA ......................................................................
7.3. UPRAVLJANJE POUZDANOU SUSTAVA ............................................................
7.3.1. Odreivanje pouzdanosti sustava .......................................................................
7.3.2. Povienje pouzdanosti sustava ............................................................................
7.3.3. Pouzdanost sustava temeljena na vrstoi ..........................................................
7.4. POUZDANOST KALUPA ZA INJEKCIJSKO PREANJE PLASTOMERA ..............
97
98
98
99
101
101
102
107
107
108
110
110
111
115
116
118
118
118
120
120
121
122
123
8. TEORIJSKE OSNOVE SUSTAVNOSNE TEHNIKE ..................................................... 124

8.1. TEORIJSKE OSNOVE OPE SUSTAVNOSNE RALAMBE ................................. 124
8.2.TEMELJNI KONCEPTI OPE SUSTAVNOSNE TEORIJE ......................................... 125
9. SUSTAVNOSNI MODELI KONSTRUIRANJA KALUPA ZA INJEKCIJSKO
PREANJE PLASTOMERA ..............................................................................................
9.1. UVOD ..............................................................................................................................
9.2. SUSTAVNOSNA RALAMBA FAZE KONCEPCIJSKOG OBLIKOVANJA
KALUPA ZA INJEKCIJSKO PREANJE PLASTOMERA .........................................
9.3. SUSTAVNOSNA RALAMBA FAZE PRORAUNA KALUPA ZA
9.3.1. Sustavnosna ralamba faze reolokog prorauna kalupa ...............................
9.3.2. Sustavnosna ralamba faze toplinskog prorauna kalupa .............................
9.3.3. Sustavnosna ralamba faze mehanikog prorauna kalupa ..........................
9.3.4. Sustavnosna ralamba numerikog prorauna kalupa ..................................
10. ANALIZA DIJAGRAMA ODLUIVANJA ZA KONCEPCIJSKO
KONSTRUIRANJE KALUPA ............................................................................................
10.1. UVOD ............................................................................................................................
10.2. ANALIZA DIJAGRAMA ODLUIVANJA ................................................................
128
128
128
132
133
135
140
144
148
148
148
11. METODIKO-SUSTAVNOSNO KONSTRUIRANJE KALUPA ZA

INJEKCIJSKO PREANJE ZADANOG OTPRESKA ...................................................
11.1. UVOD ............................................................................................................................
11.2. ULAZNI PODACI .........................................................................................................
11.3. KONCEPCIJSKO KONSTRUIRANJE KALUPA ZA INJEKCIJSKO
PREANJE KUITA OD ABS-a ...............................................................................
11.3.1. Naelno odreivanje poloaja otpreska u kalupu ...........................................
11.3.2. Odreivanje broja kalupnih upljina ...............................................................
11.3.3. Odreivanje rasporeda kalupnih upljina .......................................................
11.3.4. Naelno odreivanje kuita kalupa .................................................................
11.3.5. Procjena izmjera kalupa ....................................................................................
11.3.6. Naelno odreivanje uljevnog sustava i ua ...................................................
11.3.7. Naelno odreivanje sustava za temperiranje kalupa ....................................
11.3.8. Naelno odreivanje sustava za vaenje otpreska iz kalupa .........................
11.3.9. Naelno odreivanje sustava za voenje i centriranje
elemenata kalupa ...............................................................................................
11.3.10. Naelno odreivanje sustava za odzraivanje kalupa ..................................
11.3.11. Naelno odreivanje posebnih elemenata kalupa .........................................
11.3.12. Provjera poloaja otpreska u kalupu .............................................................
11.4. ANALITIKI PRORAUN KALUPA ........................................................................
11.4.1. Reoloki proraun kalupa .................................................................................
11.4.1.1. Odreivanje potrebnog tlaka u kalupnoj upljini .............................................
11.4.1.2. Dimenzioniranje uljevne upljine kalupa i proraun pada pritiska .................
11.4.1.3. Uravnoteenje uljevnog sustava ........................................................................
11.4.1.4. Proraun pada pritiska u mlaznici ubrizgavalice .............................................
11.4.1.5. Proraun sile dranja kalupa ............................................................................
11.4.2. Toplinski proraun kalupa ................................................................................
11.4.2.1. Proraun vremena hlaenja otpreska ...............................................................
11.4.2.2. Odreivanje i proraun pomonih vremena ciklusa injekcijskog preanja ......
11.4.2.3. Odreivanje vremena ciklusa injekcijskog preanja ........................................
11.4.2.4. Proraun temperatura ciklusa injekcijskog preanja .......................................
11.4.2.5. Proraun (odreivanje) svojstava medija za temperiranje ...............................
11.4.2.6. Proraun toplinske bilance kalupa ...................................................................
11.4.2.7. Dimenzioniranje sustava za temperiranje kalupa .............................................
11.4.2.8. Provjera homogenosti temperaturnog polja kalupa .........................................
11.4.3. Mehaniki proraun kalupa ..............................................................................
11.4.3.1. Proraun kinematike kalupa .............................................................................
11.4.3.2. Dimenzioniranje sustava za voenje i centriranje ............................................
11.4.3.3. Proraun sile vaenja otpreska ........................................................................
11.4.3.4. Dimenzioniranje sustava za odzraivanje kalupa .............................................
11.4.3.5. Dimenzioniranje posebnih elemenata kalupa ...................................................
11.4.3.6. Proraun krutosti kalupa okomito na smjer otvaranja .....................................
11.4.3.7. Proraun krutosti kalupa u smjeru otvaranja ...................................................
11.4.3.8. Proraun sile otvaranja kalupa ........................................................................
11.5. NUMERIKI PRORAUN KALUPA .........................................................................
11.5.1. Proraun faze obujamnog punjenja kalupne upljine ....................................
11.5.2. Proraun faze stlaivanja i djelovanja naknadnog pritiska ...........................
11.5.3. Proraun faze hlaenja otpreska ......................................................................
11.6. USPOREDBA ANALITIKOG I NUMERIKOG PRORAUNA
KALUPA .......................................................................................................................
161
161
161
165
165
165
165
166
166
167
167
167
168
169
169
170
170
170
170
171
175
175
176
176
176
178
179
179
180
181
183
187
188
188
189
189
189
189
190
190
191
191
192
194
197
199
12. ZAKLJUAK .......................................................................................................................
202
13. LITERATURA ......................................................................................................................
203
14. KRATKI IVOTOPIS .........................................................................................................
209
15. SHORT BIOGRAPHY .........................................................................................................
210
16. PRILOZI ................................................................................................................................ 211
PREDGOVOR
Kalup za injekcijsko preanje plastomera predstavlja sredinji i vitalni dio sustava za injekcijsko
preanje. Stoga je njegovom razvoju potrebno posvetiti posebnu pozornost. Meutim, u praksi vrlo je
est sluaj da se razvoju kalupa pristupa iskljuivo na temelju prethodnih iskustava, to moe dovesti
do duljeg vremena izradbe kalupa, te vrlo skupih greaka na kalupu. S druge strane, vrlo iskusnih
konstruktora i alatniara sve je manje, a mladi i neiskusni konstruktori trebaju stei viegodinje
iskustvo, prije nego li su sposobni samostalno konstruirati kalup.
Upravo su navedene potekoe bile poticaj izradbe ovog rada. Cilj rada je prikazati cjelokupni proces
konstruiranja kalupa, pri emu se svaka faza razvoja prikazuje kao sustav, ime se postie bolja
transparentnost ovog vrlo kompliciranog i kompleksnog sustava. Pri tome valja obuhvatiti sve
aktivnosti koncepcijskog oblikovanja kalupa, prorauna kalupa, te izradbe dokumentacije kalupa s
opisima naina na koji ih je mogue provesti. Time se propisuju sve aktivnosti koje je potrebno
provesti pri razvoju kalupa, kao i redoslijed i nain njihova izvoenja, to manje iskusnim
konstruktorima skrauje vrijeme stjecanja potrebnog iskustva, te im kao i iskusnim konstruktorima
umnogome olakava konstruiranje kalupa.
U posljednjih nekoliko godina zamijeen je nagli razvoj novih pristupa razvoju kalupa kao to su
istodobno inenjerstvo, brza izradba prototipova i elemenata kalupa, simulacija s pomou raunala
itd. Kako bi alatniari ostali konkurentni na turbulentnom tritu, moraju u svoje proizvodne sustave
ukljuiti i ove trendove. Stoga je u radu takoer dan pregled mogunosti koje nude novi trendovi u
konstrukciji i izradbi kalupa.
SAETAK
U radu je opisana problematika konstruiranja kalupa za injekcijsko preanje plastomera. Ukratko je
dan pregled novih trendova na podruju konstruiranja i izradbe kalupa. Takoer je obraena
problematika strategije razvoja kalupa, gdje se teite daje na definiranju obitelji otpresaka i kalupa
prema naelu slinosti, ime se omoguuju varijantne konstrukcije kalupa. Detaljno su opisani
funkcije i podsustavi kalupa, a posebno je teite dano analizi procesa konstruiranja kalupa koji
obuhvaa fazu koncepcijskog oblikovanja kalupa, fazu dimenzioniranja elemenata kalupa i fazu
izradbe konstrukcijske dokumentacije kalupa. Svaka od faza razvoja kalupa prikazana je kao sustav
primjenom temeljnih koncepata sustavnosne teorije tehnike, ime su definirani sustavnosni modeli
pojedinih faza razvoja kalupa. S pomou sustavnosnih modela razvoja kalupa dobiva se bolji uvid u
sam proces konstruiranja kalupa, te se definira toan redoslijed izvravanja aktivnosti. U okviru
koncepcijskog oblikovanja kalupa predloena je uporaba dijagrama odluivanja s pomou kojih se
dolazi do konstrukcijskih rjeenja pojedinih parcijalnih funkcija kalupa. Postojei dijagrami
odluivanja provjereni su na konkretnim primjerima, te su na temelju analize dijagrama nainjene
njihove ispravke. Tijekom razrade faze dimenzioniranja elemenata kalupa dan je pregled analitikih i
numerikih reolokih, toplinskih i mehanikih prorauna kalupa. Posebno je analizirana mogunost
primjene raunala pri razvoju kalupa. U radu je nainjen primjer konstruiranja kalupa prema
prethodno definiranim smjernicama, pri emu je nainjena usporedba postupka i rezultata analitikog
i numerikog prorauna kalupa.
II
SUMMARY
The paper studies the problems regarding design of moulds for injection moulding of thermoplastics.
A brief overview is given of the new trends in the field of mould design and manufacturing. It also
deals with the problems of mould development strategy, focusing on defining of moulding and
mould families according to the principles of similarity, thus providing possibilities of mould design
variations. The mould functions and subsystems are described in detail, with special consideration of
the mould design process analysis including conceptual mould design, mould elements
dimensioning, and mould design documentation development. Each of these mould development
phases is presented as a system by applying basic concepts of systemic technology theory, thus
defining the systemic models of individual mould development phases. Using the systemic models of
mould development offers better insight in the mould design process itself, and the exact sequence of
activities is defined. Within the conceptual mould design, the use of decision-making diagrams is
suggested which provides design solutions of certain partial mould functions. The existing decisionmaking diagrams have been checked on concrete examples, and their analysis has led to corrections.
During the phase of mould components dimensioning, an overview of analytical and numerical
rheological, thermal and mechanical mould calculations is given. The possibility of using computers
in mould development has been analysed with special consideration. The paper provides an example
of designing a mould according to pre-defined guidelines, comparing the procedure and the results of
analytical and numerical mould calculation.
III
KLJUNE RIJEI
injekcijsko preanje plastomera
kalup
metodiko konstruiranje
sustavnosna teorija
koncepcijsko oblikovanje kalupa
dijagrami odluivanja
analitiki proraun kalupa
numeriki proraun kalupa
KEYWORDS
injection moulding of thermoplastics
mould
methodical design
systemic theory
conceptual mould design
decision diagrams
analytical mould calculation
numerical mould calculation
IV
POPIS OZNAKA I KRATICA

A) OZNAKE
Oznaka
A
A1
AKS
AKT
AO
Ai
Ak
Au
a
a
a1
a2
a3
ae
aef
aw
BK
BK1
b
b1
b2
b3
bK
bP
bo
btp
bu
C1
C2
C3
C4
C5
C6
C7
C8
C9
C10
CZ
cA
cK
cM
cP
Veliina
Jedinica
- bezdimenzijska znaajka
- povrina jedne stranice kalupa
- tlocrtna povrina steznih ploa ubrizgavalice
- povrina kanala za temperiranje
- povrina elemenata kalupne upljine u dodiru s otpreskom
- popreni presjek izbacivala
- povrina projekcije kalupne upljine u smjeru otvaranja kalupa
- povrina poprenog presjeka ua
- razmak izmeu sredinje osi gornjih vodilica i vodoravne osi ubrizgavalice
- koeficijent ovisan o kutu polukoljke
- koeficijent
- koeficijent za izraunavanje razlike entalpija
- toplinska difuznost etilen-glikola
- efektivna toplinska difuznost
- toplinska difuznost vode
- irina steznih ploa kalupa
- irina kalupnih ploa
- razmak izmeu kanala za temperiranje
- koeficijent
- toplinska prodornost materijala elemenata kalupa koji oblikuju kalupnu upljinu
- toplinska prodornost plastomerne taljevine
- irina otpreska
- razmak izmeu odstojnih letvi kalupa
- irina lepezastog ua
- parcijalna funkcija: razdijeliti taljevinu
- parcijalna funkcija: praoblikovati i strukturirati taljevinu
- parcijalna funkcija: odravati temperaturno polje u kalupu
- parcijalna funkcija: odzraiti kalupnu upljinu
- parcijalna funkcija: izvaditi grozd iz kalupne upljine
- parcijalna funkcija: centrirati i voditi dijelove kalupa
- parcijalna funkcija: privrstiti kalup na ubrizgavalicu
- parcijalna funkcija: prihvatiti i prenijeti sile
- parcijalna funkcija: povezati elemente kalupa
- posebne parcijalne funkcije
- zraivost apsolutno crnog tijela
- specifini toplinski kapacitet komponente mjeavine medija za temperiranje
- specifini toplinski kapacitet materijala kalupnih ploa
- specifini toplinski kapacitet medija za temperiranje
- specifini toplinski kapacitet polimera
V
m2
m2
m2
m2
m2
m2
m2
m
m2s-1K-1
m2/s
m2/s
m2/s
m
m
m
m2s-1K-1
Ws1/2m-2K1
Ws1/2m-2K1
m
m
m
W/m2K
J/kgK
J/kgK
J/kgK
J/kgK
ce
cki
cvp
cw
Dh
Dki
d
dVZmin
dgsr
dki min
dm
dn
dmv
dpv
dt
duj
duk
duljsr
dvj
Er
Es
e
F
F1
F2
FL
FM
FM1po
FM2psn
FM2rsm
FO
FP
FT
Fd
Fov
Ft
Fu
Fv
f
f1
f2
fdj
fki
fmax
ftp
G
HK
HUmax
h
h1
h2
- specifini toplinski kapacitet etilen-glikola

- zranost izmeu kosog izvlaila i kliznika ili koljke
- zranost
- specifini toplinski kapacitet vode
- hidrauliki promjer segmenta uljevnog sustava
- pomak izvlaila prije pokretanja kliznika ili koljke
- promjer segmenta uljevnog sustava
- minimalni promjer vodeeg zatika
- srednji promjer ua
- minimalni promjer kosog izvlaila
- srednji promjer vodee plohe
- promjer mlaznice
- srednji promjer vretena
- promjer punog vijka
- vanjski promjera krunog skidala
- unutranji promjer jezgre
- promjer uljevnog kanala
- srednji promjer uljevka
- vanjski promjer jezgre
- modul rastezljivosti
- modul savitljivosti
- duljina ravnog dijela provrta u klizniku ili koljki
- nepouzdanost sustava
- sila u smjeru gibanja kliznika
- sila okomita na F1
- sila odvijanja u sluaju uporabe mehanizama sa zupastom letvom
- funkcija mijene
- funkcija stvaranja povezanosti meu esticama
- funkcija prestrukturiranja na nadmolekulnoj razini
- funkcija prestukturiranja na molekulnoj razini
- sila otvaranja kalupa
- funkcija pohrane
- funkcija prijenosa
- sila dranja kalupa
- sila odvijanja (u smjeru otvaranja kalupa)
- sila trenja po obodu jezgre
- sila ubrizgavanja
- sila na vretenu
- faktor teenja materijala
- progib dna ploe
- progib stranice kalupne ploe
- progib duge jezgre
- progib izvlaila
- maksimalni progib stijenke kalupne upljine
- doputeni progib temeljne ploe
- modul sminosti materijala stijenke kalupne upljine
- visina kalupnih ploa
- maksimalni razmak steznih ploa ubrizgavalice
- izmjera kalupne upljine na kojoj djeluje tlak u kalupnoj upljini
- specifina entalpija pri prosjenoj temperaturi otpreska u trenutku njegova
naputanja kalupa
- specifina entalpija pri temperaturi i tlaku preradbe
VI
J/kgK
m
m
J/kgK
m
m
m
m
m
m
m
m
m
m
m
m
m
m
m
N/m2
N/m2
m
N
N
N
N
N
N
N
N
N
m
m
m
m
m
m
N/m2
m
m
m
J/kg
J/kg
h1lu
h2lu
hOK
hUmin
hd
hdi
hg
hi
ho
hop
htp
hu
Iki
Imin
i
j
KO
KOT
KU
LK
LKI
LVZ
Laki
Lavp
Lki
Lski
Lsvp
l
l1
lKT
lg
lj
ln
loi
ls
luk
lulj
lus
ltp
M
Mki
m
mK
mM
mg
mo
mp
nK
nKT
nKU
ni
nnj
- visina lepezastog ua
- visina lepezastog ua
- potrebno otvaranje kalupa
- minimalni potrebni razmak steznih ploa ubrizgavalice
- dodatno otvaranje kalupa
- dopunski (sigurnosni) hod izbacivala
- visina grozda
- duljina puta izbacivala
- visina otpreska
- visina otpreska u pominom dijelu kalupa
- debljina (visina) temeljne ploe
- visina uljevka
- moment inercije poprenog presjeka kosog izvlaila
- minimalni moment tromosti presjeka izbacivala
- prijenosni omjer
- greka hlaenja otpreska
- koeficijent oblika otpreska
- konstanta plastomernog materijala
- koeficijent unutranjosti otpreska
- duljina kalupa
- duljina kalupa s izolacijskim ploama
- duljina vodeeg zatika
- duljina kosog dijela pravokutnog izvlaila
- duljina kosog dijela vodeeg utora
- duljina kliznika ili polukoljke
- duljina ravnog dijela pravokutnog izvlaila
- duljina ravnog dijela vodeeg utora
- unutarnja visina otpreska
- udaljenost hvatita sile ubrizgavanja od srednjeg promjera vodee plohe
- duljina kanala za temperiranje
- duljina ua
- duljina jezgre
- duljina mlaznice
- duljina izvijanja izbacivala
- srednji put teenja
- duljina uljevnog kanala
- duljina uljevka
- duljina segmenta uljevnog sustava
- duljina temeljne ploe
- relativni pomak umetka
- pomak kliznika ili polukoljke
- eksponent teenja plastomerne taljevine
- masa kalupa
- masa medija za temperiranje
- masa grozda
- masa otpreska
- broj promjena smjera toka medija za temperiranje
- broj kalupnih upljina
- broj kanala za temperiranje
- broj umetaka u kalupnoj upljini
- broj komponenata mjeavine medija za temperiranje
- broj navojnih jezgri
VII
m
m
m
m
m
m
m
m
m
m
m
m
m4
m4
kg/ms1-m
m
m
m
m
m
m
m
m
m
m
m
m
m
m
m
m
m
m
m
m
m
m
kg
kg
kg
kg
-
np
PPef
PVS
Pg
Ph
Pr
Pre
Prw
pK
pKx
pO
pR
pT
pj
pu
QK
Qn
q
qM
qP
qVP
qmax
qmin
qv
R
R
Re
Rp
Rs
Rk
r1z
rku
rkv
runj
rvp
SL
SV
Sot
Sus
s
sI
sK
so
sp
TD
TK
TKT
TM
TMI
TMU
TO
TOK
- broj dvostrukih promjena smjera toka medija za temperiranje

- efektivno potrebna snaga pumpe
- instalirana snaga vrueg uljevnog sustava
- snaga (uin) grijanja
- snaga (uin) hlaenja
- Pradntlova znaajka
- Pradtlova znaajka etilen-glikola
- Pradtlova znaajka vode
- tlak u kalupnoj upljini
- pritisak u kalupnoj upljini u smjeru otvaranja kalupa
- okolinji tlak
- predtlak u kalupnoj upljini
- tlak plastomerne taljevine
- tlak koji djeluje na jezgru
- pritisak ubrizgavanja
- teina kalupa
- veliina serije otpresaka
- prosjeni toplinski tok
- protok medija za temperiranje
- koliina preraenog plastomernog materijala
- kapacitet pumpe
- maksimalni toplinski tok izmeu kanala za temperiranje i otpreska
- minimalni toplinski tok izmeu kanala za temperiranje i otpreska
- obujamni protok plastomerne taljevine
- rezultantna sila na koso izvlailo
- prosjena pouzdanost sustava
- Reynoldsov broj
- pouzdanost paralelnog sustava
- pouzdanost serijskog sustava
- pouzdanost k,n sustava
- polumjer pogonskog zupanika
- unutranji polumjer kalupne upljine
- vanjski polumjer kalupne upljine
- unutranji polumjer navojne jezgre
- polumjer izdanka za pomicanje vodee ploe
- skupljanje
- stezanje
- plotina otpres(a)ka
- plotina uljevnog sustava
- faktor sigurnosti
- debljina izolacijske ploe
- debljina stijenke kalupne upljine
- debljina stijenke otpreska
- debljina stijenke kalupne ploe
- dodirna temperatura
- temperatura stijenke kalupne upljine
- temperatura stijenke kanala za temperiranje
- temperatura medija za temperiranje
- izlazna temperatura medija za temperiranje
- ulazna temperatura medija za temperiranje
- temperatura okoline
- temperatura otvaranja kalupa
VIII
W
W
W
W
Pa
N/m2
Pa
N/m2
N/m2
N/m2
N/m2
N
kom
W
m3/s
m3/s
m3/s
W
W
m3/s
N
m
m
m
m
m
%
%
m2
m2
m
m
m
m
K
K
K
K
K
K
K
K
TP
TPO
TS
TT
TVK
Tg
tc
t
th
tid
tk1
tk2
tk3
tk4
tm1
tmp
tmr
tnp
tos
tp
tp
- temperatura podeavanja kalupa

- temperatura postojanosti oblika
- skrutite plastomera
- temperatura plastomerne taljevine
- temperatura vanjske stijenke kalupa
- staklite
- vrijeme ciklusa injekcijskog preanja
- vrijeme ienja kalupa
- vrijeme hlaenja otpreska
- dopunsko vrijeme vaenja otpreska
- vrijeme posluivanja otvorenog kalupa
- vrijeme posluivanja zatvorenog kalupa
- vrijeme posluivanja zatvorenog kalupa u trenutku prije njegova otvaranja
- vrijeme posluivanja kalupa pri vaenju otpreska
- vrijeme podmazivanja jedne kalupne upljine
- vrijeme pribliavanja mlaznice
- vrijeme vraanja mlaznice ubrizgavalice u poetni poloaj
- vrijeme djelovanja naknadnog pritiska u kalupnoj upljini
- strojno vrijeme otvaranja kalupa
- pomono vrijeme ciklusa injekcijskog preanja
- srednje vrijeme izmeu dva zastoja
K
K
K
K
K
K
s
s
s
s
s
s
s
s
s
s
s
s
s
s
h
ts
tu
tz
tzs
Vo
Vu
v
v
vu
xA
xKT
xk
xs
- vrijeme ukapanja
- vrijeme ubrizgavanja
- vrijeme zagrijavanja kalupa
- strojno vrijeme zatvaranja kalupa
- obujam otpreska
- obujam ubrizgavanja
- brzina teenja plastomerne taljevine
- srednja brzina teenja ela taljevine
- brzina ubrizgavanja
- udio komponente u mjeavini medija za temperiranje
- faktor povrine kanala za temperiranje
- neimenovani broj
- faktor simetrinosti izmjene topline
- kut polukoljke
- toplinska prijelaznost medija za temperiranje
- korigirani koeficijent toplinske prijelaznosti (obuhvaa zraenje i konvekciju)
- kut nagiba kosog izvlaila
- kut uspona navoja
- kut vodeeg utora
- temperaturni koeficijent
- korigirani faktor proporcionalnosti
- maksimalni kut izotermi
- minimalni kut izotermi
- razlika entalpija pri temperaturi taljevine i temperaturi vaenja otpreska
- pad pritiska u mlaznici ubrizgavalice
- pad pritiska u segmentu uljevnog sustava
- elastino proirenje kalupne upljine (gnijezda)
- razlika u temperaturama izmeu vanjske stijenke kalupa i okoline
- razlika u temperaturama medija za temperiranje na ulazu i izlazu iz kalupa
s
s
s
s
m3
m3
m/s
m/s
m/s
%
W/m2K
W/m2K
W/m2K
W/m2K
J/kg
N/m2
N/m2
m
K
K
M
St*
ki
n
vp
V*
max
min
h
p n
pus
rk
T
TM
IX
TMK
dop
krit
z
M
O
P
PD
Slj
St
V
ki
&
VS
mv
p
A
I
K
P
e
i
w
A
M
e
w
A
K
M
T
e
w
VZ
dop
dop
- temperaturni gradijent izmeu medija za temperiranje i stijenke kalupne

upljine
- doputena deformacija (izvijanje) izbacivala
- kritina deformacija izbacivala
- sposobnost zraenja kalupnih ploa
- toplina izmijenjena s medijem za temperiranje u jedinici vremena
- toplina izmijenjena s okolinom u jedinici vremena
- toplina koju plastomer preda kalupu u jedinici vremena
- toplinski tok dovoenja topline
- toplina izmijenjena zraenjem i konvekcijom kroz sljubnicu kalupa u jedinici
vremena
- toplina izmijenjena zraenjem i konvekcijom kroz stranice kalupa u jedinici
vremena
- toplina izmijenjena provoenjem kroz nosae kalupa ubrizgavalice u jedinici
vremena
- kut ugradnje umetka
- smina brzina plastomerne taljevine
- smina viskoznost
- korisnost vrueg uljevnog sustava
- stupanj iskoritenja sustava matica-vreteno
- korisnost pumpe
- koeficijent oblika segmenta uljevnog sustava
- toplinska provodnost komponente mjeavine medija za temperiranje
- toplinska provodnost izolacijske ploe
- toplinska provodnost materijala kalupa
- toplinska provodnost polimera
- toplinska provodnost etilen-glikola
- toplinska provodnost i-tog sloja kalupa
- toplinska provodnost vode
- faktor trenja izmeu plastomernog materijala i elemenata kalupne upljine
- Poissonov faktor
- kinematika viskoznost komponente mjeavine medija za temperiranje
- kinematika viskoznost medija za temperiranje
- kinematika viskoznost etilen-glikola
- kinematika viskoznost vode
- kut trenja
- gustoa komponente mjeavine medija za temperiranje
- gustoa materijala kalupnih ploa
- gustoa medija za temperiranje
- gustoa polimerne taljevine
- gustoa etilen-glikola
- gustoa vode
- vrstoa materijala vodeeg zatika
- doputeno savojno naprezanje kalupnih ploa
- doputeno smino naprezanje kalupnih ploa
- otpor teenju u kanalu
K
%
%
W
W
W
W
W
W
W
s-1
Pas
W/mK
W/mK
W/mK
W/mK
W/mK
W/mK
W/mK
m2/s
m2/s
m2/s
m2/s
kg/m3
kg/m3
kg/m3
kg/m3
kg/m3
kg/m3
N/m2
N/m2
N/m2
-
B) KRATICE
ABS
CAA
CAD
CAE
CAM
CAQ
CAP
CAT
CNC
DFA
DFD
DFE
DFM
DFMA
DFP
FDM
FEM
HSC
KIPP
LOM
MJS
MPRD
PPS
RP
RT
SIPP
SIPU
SLS
SLT
SPU
T
U
- akrilonitril/butadien/stiren
- analiza s pomou raunala (e.computer aided analysis)
- konstruiranje s pomou raunala (e. computer aided design)
- inenjerstvo s pomou raunala (e. computer aided engineering)
- obradba s pomou raunala (e. computer aided manufacturing)
- kontrola kvalitete s pomou raunala (e. computer aided quality)
- izradba s pomou raunala (e. computer aided production)
- ispitivanje s pomou raunala (e. computer aided testing)
- raunalno numeriko upravljanje (e. computer numerical control)
- konstruiranje s obzirom na montau (e. design for assembly)
- konstruiranje s obzirom na demontau (e. design for disassembly)
- konstruiranje s obzirom na okolinu (e. design for environment)
- konstruiranje s obzirom na izradbu (e. design for manufacturing)
- konstruiranje s obzirom na izradbu i montau (e. design for manufacturing and
assembly)
- konstruiranje s obzirom na profitabilnost (e. design for profitability)
- sraivanje taloenjem (e. fused deposition modeling)
- metoda konanih elemenata (e. finite element method)
- obradba visokim brzinama (e. high speed cutting)
- kalup za injekcijsko preanje plastomera
- laminiranje (e. laminated objected manufacturing)
- viefazno mlazno ovrivanje (e. multiphase jet solidification)
- brza izradba mikro-proizvoda (e. micro product rapid development)
- production planning system
- brza izradba prototipova (e. rapid prototyping)
- brza izradba alata (kalupa) (e. rapid tooling)
- sustav za injekcijsko preanje plastomera
- sustava za injekcijsko puhanje
- selektivno sraivanje s pomou lasera (e. selective laser sintering)
- stereolitografija (e. stereolithography)
- sustav za puhanje
- temperiralo
- ubrizgavalica
XI
1. UVOD
Injekcijsko preanje najvaniji je cikliki postupak preradbe polimera. Pri tome, kalup za injekcijsko
preanje predstavlja specifini i sredinji dio sustava za injekcijsko preanje polimera, ijem je
razvoju potrebno posvetiti posebnu pozornost.[1] Kalup i proces njegova razvoja predstavljaju
komplicirane i kompleksne sustave. S druge strane, na alatniare - kalupare postavljaju se sve otriji
zahtjevi na kvalitetu, cijenu i posebice rok isporuke gotovog kalupa.
Konstrukcija kalupa od iznimne je vanosti za visokokvalitetnu proizvodnju i racionalno voenje
postupka injekcijskog preanja.[2] Kako kalup predstavlja kritini element sustava za injekcijsko
preanje plastomera, upravo je to element na kojem treba uloiti maksimalni trud u cilju
racionalizacije i optimiranja izradbe odgovarajueg otpreska. Temeljni cilj racionalizacije nije
snienje trokova konstruiranja kalupa, ve unaprijeene metode konstruiranja kalupa koje daju
optimalne rezultate, odnosno minimalno vrijeme konstruiranja kalupa. Potrebno je nastojati
optimirati svaku fazu razvoja kalupa, kako bi se skratilo vrijeme potrebno za konstruiranje,
poboljala kvaliteta i snizili trokovi izvoenja svih aktivnosti konstruiranja unutar te faze. Temeljna
pretpostavka za optimiranje procesa razvoja kalupa je detaljna sistematizacija aktivnosti procesa
konstruiranja kalupa. Kao vrlo uinkovite metode, pri tome, javljaju se metodiko konstruiranje, te
sustavnosna teorija tehnike.[3]
Suvremeni je postupak konstruiranja kalupa optereen vremenski, te zahtjevnou kalupa. Vrlo esto
je taj proces temeljen uglavnom na iskustvu konstruktora. Kako mnoge odluke tijekom definiranja
detalja u kalupu mogu imati meusobnog utjecaja, konstruktori kalupa trebali bi imati opseno
znanje s tog podruja u svrhu pravilnog prosuivanja. Kako bi se prevladao nedostatak iskusnih
konstruktora, mladim i neiskusnim konstruktorima kalupa potrebno je omoguiti maksimalnu
podrku pri konstruiranju kalupa. Primjena raunala i odgovarajuih raunalnih programa, kao
inenjerske pomoi, bitni su u ostvarivanju tih nastojanja.[2] U radu [3] dane su temeljne postavke
metodikog konstruiranja kalupa za injekcijsko preanje polimera. U meuvremenu, na podruju
razvoja kalupa su se pojavili novi trendovi, koji su neminovno utjecali na sam pristup razvoju kalupa,
te se ukazala potreba za dopunjavanjem navedenog rada. Takoer, analizom stanja u hrvatskim i
slovenskim alatnicama [4] ustanovljeno je kako u veini alatnica za izradbu kalupa ne postoji
propisani "sustav" prema kojem se konstruira kalupa. To dovodi do potrebe za razvojem sustava
(modela) koji propisuje sve aktivnosti razvoja kalupa u pravilnom redoslijedu izvoenja, te s
definiranim mogunostima optimiranja pojedinih faza.
Uporabom metodikog pristupa konstruiranju kalupa, te primjenom osnovnih koncepata sustavnosne
ralambe na aktivnosti razvoja kalupa, mogue je definirati model (sustav) konstruiranja kalupa.
Pri tome se oekuje skraenje trajanja procesa konstruiranja, te podizanje aktivnosti konstruiranja
kalupa na kvalitativno viu razinu. U okviru ovog rada sistematizirati e se aktivnosti tijekom razvoja
kalupa za injekcijsko preanje plastomera. Takoer e biti analizirani dijagrami odluivanja za
koncepcijsko oblikovanje kalupa na konkretnim primjerima, uz procjenu njihove uporabljivosti u
praksi. Na podruju dimenzioniranja kalupa, rezultati analitikih prorauna usporediti e se s
rezultatima numerikog prorauna kalupa uz ocjenu tonosti. Na temelju sistematiziranih faza
razvoja kalupa, biti e definirani sustavnosni modeli svake faze razvoja s odgovarajuim
aktivnostima. Na konkretnom primjeru biti e prikazane definirane postavke.
2. STANJE NA PODRUJU KONSTRUIRANJA S POSEBNIM OSVRTOM

NA KALUPE ZA INJEKCIJSKO PREANJE PLASTOMERA
2.1. TEORIJA KONSTRUIRANJA
Tijekom razvoja proizvoda postoji velik broj djelatnosti, tj. zadaa koje treba rijeiti kako bi se
postigao eljeni rezultat, gotovi proizvod u funkciji. Iako je vrlo vano kvalitetno i uinkovito izraditi
proizvod, neophodan je prvi korak u kojem e se na temelju elja, postavljenih zahtjeva, realnih
mogunosti i ogranienja nai kompromis, te osmisliti proizvod do najsitnije pojedinosti. Taj se
korak naziva procesom konstruiranja.[5,6] Rije konstruiranje obuhvaa sve aktivnosti koje su
potrebne da se zamisao o nekom proizvodu pretvori u informacijski oblik tvorevine (tehnikog
sustava).[6] Objekti procesa konstruiranja nisu samo strojni dijelovi, ve i drugi tehniki sustavi (npr.
kalup za injekcijsko preanje plastomera). Pri tome je cilj konstruiranja uvijek jednoznano definiran,
iako postoji niz zahtjeva koje budui proizvod treba zadovoljiti [5,7].
Konstruiranje je u prvom redu proces obradbe informacija. Primjerice, informacije dane u obliku
zahtjeva na proizvod tijekom procesa konstruiranja pretvaraju se u karakteristike konstruiranog
proizvoda. Proces konstruiranja predstavlja sintezu, tj. sklapanje uglavnom poznatih elemenata u
cjelinu koja jo nije potpuno poznata, kao niti njezine karakteristike. Sa filozofskog stajalita, proces
konstruiranja je proces spoznaje. Drugim rijeima, jedan nepoznati (imaginarni) proizvod tijekom
procesa konstruiranja postaje poznat. Proces konstruiranja mogue je opisati i kao proces uenja.
Svaki konstrukcijski zadatak mogue je rijeiti analizom odgovarajue koliine razliitih, ve
postojeih konstrukcijskih rjeenja. Svaki proces konstruiranja mogue je podijeliti u manje,
jednostavnije dijelove (faze, korake, etape, operacije konstruiranja). Dakle proces konstruiranja
posjeduje strukturu. Visoki stupanj kompleksnosti razliitih relacija tijekom konstruiranja dovodi do
toga da konstruktori u sljedee faze konstruiranja esto ulaze samo na temelju apstrakcija ili
pretpostavki, to zahtijeva iterativne postupke (tipino obiljeje konstruiranja). Konstruiranje treba
uglavnom obavljati tim strunjaka koji meusobno surauju, nadopunjavaju se idejama i pogledima
na odgovarajue korake konstruiranja, te na samo konano rjeenje. Pri tome, valja osigurati
dovoljno veliki informacijski kapacitet kako bi potrebne informacije bile dostupne svima.[5]
Konstruiranje kao najvanija faza u razvoju proizvoda nema utjecaja samo na tehnike, ve i na
gospodarske, te drutvene kriterije vrednovanja tehnike.[6] Iako konstruiranje obuhvaa svega 10 do
20% ukupnih trokova tijekom ivotnog ciklusa proizvoda, njegov utjecaj na trokove izradbe i
uporabe moe iznositi 60 do 80%. Pored toga, konstruiranje je drutveno vano, a moe se
prepoznati u mjestu tehnikih sustava (proizvoda) u ljudskom drutvu.[5,6]
Konstruiranje nije mogue smatrati umjetnou, a jedini razlog tomu lei u injenici kako
konstruiranje ne sadri iracionalne faze pri razvoju, kao to to ima nastanak umjetnikog djela.
Meutim, konstruiranje je zahtjevan stvaralaki rad kojeg se smatra znanou.[5]
2.1.1. Proces konstruiranja
Proces konstruiranja je niz konstrukcijskih djelatnosti, koje se nastavljaju jedna na drugu i koje,
polazei od postavljene zadae unaprijed promiljaju i opisuju objekt konstruiranja.[5]
Proces konstruiranja predstavlja element kompleksnog sustava razvoja i uporabe proizvoda. U tom
sustavu definiraju se brojne skupine zahtjeva vezanih uz izradbu, uporabu i odravanje tehnikih
Stanje na podruju konstruiranja s posebnim osvrtom na kalupe za injekcijsko preanje plastomera
sustava. Sljedea skupina relacija oznaava povezivanje procesa konstruiranja proizvoda s buduim
konstrukcijama (npr. izradbe varijantnih konstrukcija, izradba nove generacije proizvoda itd.).
Takoer valja spomenuti povezanost konstruiranja s prirodnim znanostima i izobrazbom
konstruktora. Na kraju treba spomenuti kako jo uvijek nije potpuno jasan poloaj (uloga) procesa
konstruiranja u procesima stvaranja rjeenja za razliite zadatke. Ovdje dolazi do izraaja kontrast
izmeu etikog aspekta konstruiranja i tehnikog vidokruga.[5]
Temeljni je zadatak procesa konstruiranja pretvorba postavljenih zahtjeva u stvaranje opisa eljenog
proizvoda (tehnikog sustava). Drugim rijeima eljeni proizvod, njegova funkcija i karakteristike
opisuju se u konstrukcijskom procesu posebnim "kodom".[5] Zahtjevi na proces konstruiranja stalno
rastu. Jednom je to zbog povienih zahtjeva na proizvod, a drugi puta zbog povienih zahtjeva na
sam proces konstruiranja. Na temelju analize stanja znanosti i tehnike mogue je definirati nekoliko
temeljnih ciljeva konstruiranja [3,5]:
- visoka (optimalna) kvaliteta konstruiranih proizvoda
- visoka uinkovitost procesa konstruiranja
- sniavanje rizika konstrukcije
- poveanje rutinskog (propisanog) rada konstruktora
- najkrae mogue razdoblje izobrazbe konstruktora.
Proces konstruiranja mogue je naelno podijeliti u nekoliko razina, tj. na nekoliko naina. Pri tome
valja uzeti u obzir i odgovarajuu hijerarhiju. Primjerice mogua je sljedea podjela procesa
konstruiranja prikazana slikom 2.1.[5]
PROCES KONSTRUIRANJA
3. Temeljne
operacije
Razradba
zadatka
Traenje
rjeenja
Prireivanje
informacija
Projektiranje
Vrednovanje,
odluivanje
Verificiranje,
provjera
Odrediti
kvalitetu povrine
Odrediti tolerancije
Dimenzionirati
Razmotriti
nain izradbe
Razrada
Izabrati materijal
Oblikovati
Odrediti
konfiguraciju
Odrediti nosioce
parcijalnih funkcija
Ustanoviti
funkcije
Koncipiranje
Odrediti
naine djelovanja
Ustanoviti
efekte (akcije)
Odrediti operacije
2. Operacije
konstruiranja
Ustavnoviti
postupke
Planiranje
1. Faze konstruiranja
Priopenje
rjeenja
Prikazivanje,
npr. grafiki
4. Elementarne
aktivnosti
Razgovaranje
5. Elementarne
operacije
Pregledavanje
01 Gledanje - opaanje
02 itanje
03 Sluanje,
interpretiranje
04 Mjerenje
05 Pamenje,
podsjeanje
Uenje
Eksperimentiranje
11 Govorenje,
objanjenje
12 Pisanje (izvjetaja)
13 Skiciranje
14 Crtanje
15 Kotiranje
16 Izradba
sastavnice
Pregovaranje
21 Proraunavanje
22 Biljeenje,
komentiranje
23 Sreivanje,
klasificiranje
Optimiranje
31 Usporeivanje
32 Kombiniranje
33 Analiziranje, sintetiziranje
34 Apstrahiranje, konkretiziranje
35 Postavljanje analogije,
utvrivanje suprotnosti
36 Induciranje, deduciranje
Slika 2.1. Struktura operacija i aktivnosti u procesu konstruiranja [5]
Prikaz strukture procesa konstruiranja mogue je promatrati na dva naina. Jednom kao hijerarhiju
kompleksnosti u aktivnostima procesa konstruiranja (gledano po okomitoj osi), gdje su svi elementi
(operacije) iz niih razina sadrani u svakom od elemenata u viim razinama. Drugi puta kao skupine
(blokovi) aktivnosti (gledano po vodoravnoj osi) koji se cikliki ponavljaju do postizanja ciljeva.[8]
Faza planiranja ili razjanjenja zadatka obuhvaa definiranje funkcije tehnikog sustava (npr.
ukupna funkcija kalupa za injekcijsko preanje plastomera), te zahtjeva na taj sustav. Koncipiranje je
faza konstruiranja u kojoj se na temelju postavljenih zadataka, raznim metodama, trai koncept
rjeenja.[3] Tijekom projektiranja stvara se tvorevina na temelju tehnikih, gospodarskih i
drutvenih kriterija.[6] Razvoj proizvoda u ovoj fazi polazi od grube skice, a nizom iteracijskih
koraka dolazi se do sve profinjenijih rjeenja. Konana faza procesa konstruiranja je razrada
rjeenja. U toj se fazi mora razraditi ne samo konani oblik i mjere proizvoda, ve kvaliteta povrine,
izabrati odgovarajui materijal, provjeriti proizvodljivost, izraditi crtake i ostale podloge koje
omoguuju stvaranje proizvodnih uputa.[6]
Utjecajni imbenici na proces konstruiranja su [5]:
- konstruktor koji obavlja veinu operacija konstruiranja (uglavnom s pomou raunala)
- struni podaci (spoznaje iz razliitih znanosti) potrebni kao temelj za realizaciju transformacija
informacija unutar procesa konstruiranja
- metode rada konstruktora (strategija)
- metode opisivanja rezultata procesa konstruiranja
- tehnika sredstva (oprema)
- nain izvoenja procesa konstruiranja (taktika)
- razliite vrste podrki procesu konstruiranja (npr. informacijska).
Proces konstruiranja oznaavaju sljedea obiljeja [5]:
- visoka kompliciranost (esto je potrebno udovoljavati oprenim zahtjevima, a treba voditi rauna i
o gospodarstvenou u uem i irem smislu)
- visoki stupanj komuniciranja (informirati i biti informiran)
- mnotvo sinteza i analiza
- donoenje mnogih odluka i traenje optimuma
- umno-stvaralako djelovanje (predodbe i apstrakcije, stvaranje kompliciranih oblika i rjeenja u
mislima)
- poveanje i promjene znanja i spoznaja tijekom stalnog uenja
- potreban je savjestan i temeljan rad, kako bi sve odluke u buduim fazama razvoja, posebice pri
izradbi i uporabi konstruiranog proizvoda imale predviene posljedice (odgovarajua ugraena
svojstva tijekom konstruiranja)
- dugotrajan i esto neumoran rad u traenju optimalnog rjeenja
- suradnja s drugim zaposlenicima
- zbog visokog stupnja nepoznavanja i kompliciranosti konstruiranog proizvoda prisutan je visoki
rizik donoenja pogrenih odluka pri konstruiranju
- planski, sustavni rad
- rad bez vremenskog ogranienja (vrlo esto se do optimalnih rjeenja dolazi u slobodno vrijeme)
- dugo vrijeme "sazrijevanja" konstruktora (stjecanje potrebnih spoznaja i potrebnog iskustva).
U industriji, ispunjavanje funkcije konstruiranje najee se ostvaruje u tri razliita oblika:
pojedinani konstruktori, konstrukcijske skupine sa specijaliziranim zaposlenicima (s istog podruja)
i konstrukcijski timovi (udrueni specijalisti s razliitih podruja). Kako bi se dolo do optimalnih
konstrukcijskih rjeenja, nije dovoljno samo poveati broj zaposlenika u sustavu konstruiranja, ve je
nuno ostvariti i odgovarajuu komunikaciju i suradnju izmeu svih sudionika u sustavu
konstruiranja (slika 2.2). Ta suradnja naroito je vana tijekom planiranja aktivnosti, traenja ideja i
tijekom faze koncipiranja, te pri donoenju odluka, posebice tijekom ranijih faza konstruiranja, gdje
ne postoji objektivni nain provjere pojedinih konstrukcijskih rjeenja.[5]
Slika 2.2. Efekti suradnje zaposlenika unutar strunog tima [5]

2.1.2. Metode konstruiranja
Zbog sve vee vanosti naina samog pristupa konstruiranju, tj. metodike konstruiranja, ona
predstavlja dio znanstvene discipline - znanosti o konstruiranju. S pomou metoda konstruiranja
mogue je dati odgovor "kako" (na koji nain) je mogue doi do rjeenja nekog procesa
konstruiranja. Pri tome je potrebno posvetiti posebnu pozornost koncepciji i razradi konstrukcije
(dimenzioniranju). Razlog tome je to za sada nema jedinstvenog pristupa rjeenju ovih faza
konstruiranja. Meutim, mogue je razlikovati nekoliko strategija pri rjeavanju konstrukcijskih
zadataka (slika 2.3).[5]
R
Z
R
Z
R
a)
b)
R
R
R
M
R
R
R
Z
R
M
M
R
M
R
R
R
R
R
R
c)
d)
Slika 2.3. Razliite strategije konstruiranja: a - iskustveni pristup, b - slijedni pristup, c - metodiki
pristup, d - kombinacija pristupa; Z - zadatak, R - rjeenje, M - metoda [5]
Pravocrtno provoenje aktivnosti u traenju rjeenja za pojedini zadatak jedan je od ponuenih
pristupa. Takav pristup rezultira uobiajenim, ope poznatim rjeenjima, no ta rjeenja ne moraju biti
i optimalna, jer pristup ne ukljuuje usporedbe s drugim rjeenjima i iterativne metode. Ovaj pristup
naziva se iskustvenim pristupom. U drugom, slijednom pristupu, konstruktor ispituje jedno rjeenje za
drugim, te provjerava njihov uinak pri zadanim uvjetima uporabe. Ovakav pristup zahtijeva mnogo
vremena, a vjerojatnost postizanja optimalnog rjeenja je minimalna. S pomou metodikog
(sustavnog) pristupa pretpostavljaju se itava polja rjeenja, te se trai optimalno rjeenje. Posebna
karakteristika ovog pristupa je varijabilnost oblika konstrukcijskog rjeenja i izbora optimalnog
rjeenja. Kao etvrta strategija javlja se kombinacija prethodno spomenutih strategija.[5]
Nemetodiki pristupi konstruiranju temelje se na trenutnim mislima, intuiciji, kreativnosti,
stvaralakoj "sili", "osjeaju" konstruktora, inspiraciji i heuristici. S druge strane, metodiki pristup
konstruiranju zahtijeva odgovarajui sustav informacija, kako bi se omoguilo traenje (donoenje)
optimalnog rjeenja konstrukcijskog zadatka. U takvom pristupu, itav proces konstruiranja dijeli se
na jednostavnije faze (korake) koje je mogue prikazati crnim kutijama (e. black box). Na taj nain
itav proces konstruiranja postaje transparentniji. Za svaki korak procesa konstruiranja definiraju se
odgovarajue metode traenja i ocjene konstrukcijskih rjeenja.[5]
Teorijska osnova znanosti o konstruiranju poiva na sustavnosnoj teoriji. Postavke sustavnosne
teorije mogue je ukratko razmatrati kroz primjenu u znanosti o konstruiranju. Sustav je ogranieni
dio stvarnosti koji ima odreeni odnos prema okruenju, ima svoju strukturu i svoju funkciju. Izmeu
okruenja, funkcije i strukture postoje odreene relacije. Pojam strukture govori o tome da elementi
sustava postoje u takvom poretku koji je odreen brojem relacija izmeu elemenata. Prema tome,
elementi i njihove relacije ine strukturu. Openito, svaki tehniki sustav na temelju svoje strukture
moe ispunjavati jednu ili vie funkcija (parcijalne funkcije) koje meusobno stoje u odreenim
relacijama. Osim tehnikih proizvoda, mogue je primjerice i proces konstruiranja prikazati kao
sustav. U tehnikom sustavu postoji transport ili pretvorba energije, materije i informacija, dok u
sustavu konstruiranja postoji mijena uglavnom informacija. Ovakav metodiko-sustavnosni pristup
omoguuje da se s pomou znanstvenih metoda proces konstruiranja razvije kao openiti model, a ne
kao problematika odreenog zadatka.[9]
Najee za ispunjavanje neke funkcije postoji vei broj rjeenja, no potrebno je izabrati jedno
optimalno, ili jedino mogue rjeenje za pojedini sluaj. Pod varijantama rjeenja podrazumijevaju se
rjeenja koja zadovoljavaju postavljene zahtjeve, no nemaju istu razinu kvalitete. S pomou
ocjenjivanja kvalitete svih rjeenja mogue je doi do optimalnog rjeenja (optimalno je relativan
pojam - ovisno radi li se o ve zastarjelom ili suvremenom rjeenju). Pod idealnim rjeenjem
podrazumijeva se trenutni optimum teorijskih rjeenja.[5]
Sloboda u konstrukcijskom procesu pri pronalaenju konstrukcijskih rjeenja nije ograniena samo
zahtjevima na proizvod, ve konstruktor treba uzeti u obzir i druge faktore. Ogranienja u procesu
konstruiranja mogue je saeti u [5]:
- "zdravo razmiljanje" predstavlja ogranienje pri kreativnom radu, posebice kada konstrukcijska
rjeenja nisu logika
- fizika ogranienja
- ogranienja prirode (koliina energije, vode, sirovina)
- tehnika ogranienja (stanje tehnike definira mogunosti rjeavanja pojedinih zadataka)
- drutvena ogranienja (norme, tradicija)
- politika ogranienja (npr. raspoloiva koliina potrebnog materijala tijekom embarga)
- moralna ogranienja (sa strane konstruktora - ukljuuju i religiozni nazor).
Dananja istraivanja unutar znanosti o konstruiranju pokuavaju odgovoriti na sljedea temeljna
pitanja [10]:
- postoji li skup formalnih teorija kojima se moe opisati fenomen konstruiranja,
- to je to u konstruiranju razumljivo toliko dobro da se moe automatizirati (algoritmizirati)
- to je cilj primjena metoda umjetne inteligencije u konstruiranju.
Teorijama konstruiranja ele se opisati zakonitosti koje vladaju u toj, sutinski, kreativnoj ljudskoj
djelatnosti. Istraivanja teorija konstruiranja mogu se podijeliti u dvije skupine. Prvu skupinu ine
teorije koje opisuju proces konstruiranja (npr. "Teorija tehnikih sustava" Hubke, te unutar nje noviji
"Opi proceduralni model konstruiranja", ime se deskriptivno definiraju metode koje odreuju
transformacijske procese tijekom ivotnog vijeka tehnikih sustava). Drugu skupinu ine modeli koji
opisuju atribute konstrukcije, te time propisuju svojstva koje treba posjedovati konstruirana
tvorevina, a ne postupak kojim se tvorevina odreuje. [10]
2.1.3. Suvremeni pristupi konstruiranju
Razvoj raunala i raunalnih programa obiljeio je kraj ovog stoljea na svim podrujima ljudskog
djelovanja, pa tako i na podruju konstruiranja. Proces konstruiranja najvie utjee na trokove i
rokove u procesu proizvodnje, dakle i na cjelokupno poslovanje i profit, stoga je razumljivo da je
veina istraivanja danas posveena upravo podruju konstruiranja s pomou raunala (e. Computer
Aided Design - CAD). Vrlo esto upravo je konstrukcijski ured "usko grlo" u procesu proizvodnje.
Na tritu danas postoji velik broj CAD programskih paketa s velikim rasponom ponude mogunosti
i cijena. Veina tih paketa je ope namjene, a postoje i specijalizirani za primjerice podruja
elektronike, strojarstva (npr. konstrukcije kalupa za injekcijsko preanje) ili arhitekture. Takoer se
na tritu nudi veliki broj raunalnih paketa za izradbu s pomou raunala (e. Computer Aided
Manufacturing - CAM), kao i paketa za numerike analize konstrukcija (najee metoda konanih
elemenata, e. Finite Element Method - FEM) i ponaanja tehnikih sustava. Samo najskuplji
programski sustavi nekoliko vodeih proizvoaa sadre CAD, CAM, FEM i komponente
inenjerstva s pomou raunala (e. Computer Aided Engineering - CAE). Meutim, i tada su to jo
samo zasebne programske cjeline koje omoguuju geometrijsko modeliranje proizvoda, generiranje
CNC programa, analizu mehanikih i termodinamikih parametara, te voenje baza podataka o
proizvodu i proizvodnji. Uporaba takvog skupa programskih paketa ne podrava u cjelini proces
konstruiranja, a za ovladavanje svim segmentima sustava potrebno je utroiti dosta rada i vremena.
Gotovo da se moe rei da jedna osoba nije u stanju jednako kvalitetno (produktivno) rabiti sve
elemente sustava, nego i na ovom podruju dolazi do specijalizacije.[8]
Meutim, valja navesti i osnovne nedostatke suvremenih CAD sustava [8]:
- manipuliranje u veini sluajeva samo geometrijskim (numerikim) informacijama
- nedostatak modela procesa konstruiranja, odnosno podrke prirodnom tijeku promiljanja
- nedostatak programskih alata i suelja za povezivanje pojedinih elemenata sustava konstruiranja
- vrlo teko realiziranje paralelne uporabe CAD sustava i drugih vrsta aplikacija, npr. aktiviranjem
vie procesa istovremeno - nedostaju suelja, modeli naina povezivanja i prijenosa podataka, te
kontrole redoslijeda izvoenja.
Stoga se namee ideja o integraciji programskih paketa uporabom planova procesa konstruiranja.
Pod pojmom plan podrazumijeva se formulirani program akcija ijim se izvoenjem postie odreeni
cilj. Namjena veine do sada razvijenih sustava za planiranje je upravljanje procesom. Moe se
pretpostaviti kako je i konstruiranje proces koji se moe planirati, barem za odreene vrste
konstrukcijskih zadataka. Upravljanje procesom konstruiranja prije svega podrazumijeva upravljanje
slijednim (sekvencijskim) akcijama, iako se sve vie javlja potreba za izvravanjem istodobnih
(simultanih) akcija.[10] Modeliranjem raunalne podrke pri planiranju i izvoenju procesa
konstruiranja moe se ostvariti samo priblian model realnog procesa konstruiranja. Uz modeliranje
tijeka procesa konstruiranja treba se ostvariti i integracija svih (ili bar veine) programskih alata koji
se rabe u tom procesu. Razmatranjem strukture operacija procesa konstruiranja namee se ideja o
razvoju skupa programskih alata za podrku obavljanju onih operacija koje je mogue algoritmizirati,
a nisu (kao cjelina) podrane dananjim CAD sustavima. Naravno, takvi programski alati trebali bi
omoguiti obavljanje operacija na poopenoj razini, tj. neovisno o vrsti proizvoda i konstrukcijskog
zadatka. Cilj istraivanja u projektu razvoja modela integriranog skupa CAD alata nije razvoj
"automata", ve fleksibilnog modela koji omoguuje manipulaciju informacijama u razliitim
oblicima i na razliitim razinama apstrakcije, u skladu s prirodnim tijekom promiljanja, odnosno
razvoja konstrukcije. Takav sustav treba djelovati kao "pomonik" konstruktoru, na taj nain da
konstruktor moe modelirati podrku kakva mu za odreeni zadatak odgovara uporabom
raspoloivih programskih alata. Pri tome sustav treba biti primjenjiv neovisno o vrsti i domeni
zadatka kao i o fazi procesa konstruiranja u kojoj se rabi.[8]
U novije vrijeme sve vee konkurencije na tritu, kao i elje za to kraim razdobljem od ideje do
pojave gotovog proizvoda na trite, uvodi se pristup tzv. istodobnog inenjerstva (e. Simultaneously
Engineering), kao uinkovitog pristupa konstruiranju tehnikih sustava.[11]
U okviru tog pristupa razvijeno je nekoliko "filozofija" kao to je konstruiranje s obzirom na izradbu
(e. Design for Manufacturing - DFM), konstruiranje s obzirom na montau (e. Design for Assembly DFA), ili ove dvije filozofije ujedinjene (e. Design for Manufacturing and Assembly - DFMA),
konstruiranje s obzirom na demontau (e. Design for Disassembly - DFD), te najnovija filozofija
koja obuhvaa zatitu okolia, konstruiranje s obzirom na okoli, (e. Design for Environment - DFE).
U svakom od navedenih pristupa, konstruiranje (oblikovanje) proizvoda usko je povezano s kasnijim
fazama razvoja proizvoda (izradba, montaa, demontaa, oporaba).[11-13]
Istraivanja pokazuju kako je mogue bitno poboljati proizvodnost pri izradbi proizvoda primjenom
DFM koncepta pri njegovom konstruiranju, umjesto samo uporabom novih proizvodnih sustava i
automatizacije. To znai da DFM pristup omoguuje poboljanje proizvodnosti bez bitnih
investicijskih ulaganja. Meutim, DFM koncept je potrebno smatrati preduvjetom automatizaciji, a
ne alternativom.[14]
Primjerice konstruktor kalupa za injekcijsko preanje plastomera treba biti svjestan injenice kako
konstruktor otpreska nije nuno upoznat s razvojem kalupa za injekcijsko preanje, te sa samim
postupkom injekcijskog preanja. Odgovarajui sitni i nevani detalji na otpresku mogu bitno
zakomplicirati samu izradbu kalupa. Stoga konstruktori kalupa trebaju usko suraivati s
konstruktorima otpresaka kako bi mogli dati prijedloge za pojednostavljenje konstrukcije otpreska, a
time i kalupa za injekcijsko preanje.[15]
Na podruju montae i demontae openiti je trend smanjiti broj dijelova i razliitih materijala u
kompliciranom proizvodu (npr. kalup za injekcijsko preanje plastomera), a time sniziti trokove
izradbe, montae i odravanja (DFA koncept). Naela takvog pristupa su: oblikovanje dijelova koji
omoguuju provoenje montae na nekoliko razina, oblikovanje dijelova koji se lagano umeu u
proizvod, izbjegavanje skupih elemenata rastavljivih spojeva, izbjegavanje dijelova koji mogu
dovesti do pogrene montae, uporaba simetrinih dijelova itd.[11,12]
Primjenu ovog koncepta mogue je pronai i pri konstruiranju kalupa za injekcijsko preanje
plastomera. Pri definiranju kuita kalupa tei se to manjem broju elemenata uz to vei broj
ispunjenih funkcija. To je danas posebice omogueno obradbom elemenata kalupa na CNC i EDM
strojevima. Na taj nain smanjen je broj umetaka u kalupnim upljinama. Trend je izraivati kalupne
upljine izravno u kalupnim ploama od to kvalitetnijeg materijala, za razliku od izradbe velikog
broja umetaka u tradicionalnom pristupu. Time se pojednostavljuje sama konstrukcija i izradba
kalupa, te se olakava montaa i odravanje kalupa.[15]
Tijekom konstruiranja tehnikih sustava potrebno je takoer voditi rauna o optereenju okoline.
Neke od temeljnih smjernica ovog pristupa su minimiranje uporabe materijala, minimiranje otpada
(karta), poviena uinkovitost tj. kompleksnost sustava. Na primjeru kalupa za injekcijsko preanje
polimera to je mogue opisati nastojanjem za ispunjavanjem to veeg broja funkcija
(kompleksnost), uz to manji broj pozicija kalupa (kompliciranost).[13]
Kako je DFE koncept relativno nov, nema univerzalne formule prema kojoj ga je mogue
primjenjivati. Vrlo esto, ovaj je koncept povezan s drugim konceptima (npr. DFM, DFA, DFD).
DFE koncept se esto rabi i u kombinaciji koncepta konstruiranja temeljenog na snienim
trokovima (e. Design for Profitability - DFP), posebice kada se DFE koncept primjenjuje u ranim
fazama konstruiranja. DFE pristup je tada openito orijentiran na jednostavnost konstrukcijskih
rjeenja (to manje pozicija i obradbe), te smanjenim koliinama i vrstama uporabljenih materijala,
ponovnom uporabom pozicija za koje je to mogue, te odgovarajuom oporabom.[13] Pri kalupima
za injekcijsko preanje polimera radi se npr. o materijalnoj oporabi tijekom koje se pozicije s jednog
(otpisanog) kalupa prilagoavaju uporabi u novom kalupu. To je omogueno izradbom standardnih
elemenata kalupa, stvaranjem obitelji kalupa, te neutralnom funkcijom nekih elemenata kalupa.[15]
Konstruktori danas trebaju biti upueni u trend razvoja materijala pogodnih za okoli, norme vezane
uz okoli, te pristup konstruiranju i postupke preradbe prilagoene okoliu.[13]
Na kraju, valja spomenuti nastojanja u objedinjavaju spomenutih metodologija konstruiranja u jednu
cjelinu (e. Design for X - DFx). Time se nastoje iskoristiti prednosti pojedinih metodologija.[7]
2.2. STANJE NA PODRUJU KONSTRUIRANJA KALUPA ZA INJEKCIJSKO
PREANJE PLASTOMERA
Stanje na podruju konstruiranja kalupa za injekcijsko preanje plastomera mogue je analizirati na
nekoliko polja. To su stanja na podrujima pristupa konstruiranju kalupa, standardnih elemenata
kalupa, raunalnih programa za konstruiranje kalupa, te brze izradbe prototipova i elemenata kalupa.
2.2.1. Stanje na podruju pristupa konstruiranju kalupa
Na podruju konstruiranja kalupa za injekcijsko preanje plastomera biljei se sve prisutnija pomo
raunala i odgovarajuih raunalnih programa. No samom pristupu konstruiranju kalupa nije se
posveivala dovoljna pozornost. To ukazuje na stalnu potrebu za podizanjem procesa konstruiranja
na kvalitativno viu razinu. Tek iza 1972. godine, kada se ukazala potreba za djelominom
automatizacijom procesa konstruiranja kalupa, poinje se sustavnije raditi na pristupu konstruiranju
kalupa, temeljenom na osnovama metodikog konstruiranja i sustavnosnog pristupa.[16]
Tijekom godina razliiti autori stvarali su temelj irem prouavanju ne samo podruja konstruiranja i
optimiranja pojedinih elemenata kalupa, ve i problematike konstruiranja kalupa u cjelini.[3,16-18]
Pri tome, dolo se do ideje da se tijek konstruiranja kalupa prikazuje dijagramima toka, koji su
tijekom godina usavravani (opirnije u radu [3]). Konani oblik dijagrama toka za opis procesa
konstruiranja kalupa sadri sve temeljne faze: polazine postupke konstruiranja kalupa (odreivanje
poloaja otpreska u kalupu, odreivanje broja i rasporeda kalupnih upljina, koncepcijsko
oblikovanje kalupa itd.), sredinju fazu konstruiranja kalupa (dimenzioniranje elemenata kalupa), te
zavrne postupke konstruiranja kalupa (opirnije u poglavlju 5).[3]
Usporedo s razvojem sistematike i razradbe metodike konstruiranja kalupa, razvijene su i metode
kojima se nastoji rjeavati pojedine zadatke pri konstruiranju kalupa, odnosno nainiti konstrukcijske
podloge za proraune kalupa, kao to su to reoloki, toplinski i mehaniki prorauni kalupa. U
posljednje vrijeme, nastoji se veinu zadataka pri konstruiranju kalupa rijeiti s pomou
raunala.[3,19-22]
U radu [17] su prvi puta prikazani tzv. dijagrami odluivanja za naelno rjeavanje pojedinih koraka
u fazi razrade koncepcije kalupa. U poetku su bila razvijena svega dva dijagrama, a u radovima [2325] dodano je jo pet dijagrama odluivanja s pomou kojih se rjeava naelno odreivanje
konstrukcije kalupa. Po prvi puta je na potrebu za sainjavanjem obrazaca, liste otpreska i liste
sustava za injekcijsko preanje ukazano u radu [15]. Lista otpreska se uvodi kao nuna pomo,
odnosno podloga pri projektiranju i konstruiranju kalupa. Pokazala se potreba da rad konstruktora
otpreska ne zavrava samo izradbom nacrta otpreska, ve nacrt treba biti popraen listom otpreska
koja sadri niz vanih podataka potrebnih za daljnje aktivnosti konstruiranja kalupa i izbora
elemenata sustava za injekcijsko preanje (ubrizgavalice, temperirala i dodatne opreme). Opi oblik
10
takve liste pojavljuje se u radu [26]. Meutim, uz listu otpreska, ukazala se potreba sainjavanja i
liste kalupa koja sadri potrebne podatke o kalupu.[27]
U veini literature opisani pristupi konstruiranju kalupa sistematiziraju i razrauju samo one korake
pri konstruiranju kalupa za koje postoje ve razraene metode prorauna. Proizvoai raunalnih
programa naglaavaju vanost onih faza razvoja kalupa za ije rjeavanje ve imaju razraene
raunalne programe.[3]
2.2.2. Stanje na podruju standardnih elemenata kalupa
Za uporabu standardnih elemenata kalupa i ve gotovih kuita postoje mnogi razlozi. Prvenstveno
njihova uporaba je gospodarski opravdana. Posebice se to odnosi na vrijeme izradbe kalupa, kvalitetu
izraenih (standardnih) elemenata kalupa, vrijeme montae i demontae kalupa, kao i na mogunosti
njegovog odravanja.[28] Prve pisane norme za podruje kalupa za injekcijsko preanje polimera
potjeu iz 1942. godine (SAD, Detroit), a u Europi od 1959. godine (Wuppertal, Njemaka). Tvrtka
Norma predstavila je cijeli asortiman standardnih elemenata kuita kalupa kao to su razni spojni
elementi, izbacivala, uljevni tuljci itd. Godine 1960 u Ldenscheidu (Njemaka) zapoela je masovna
proizvodnja standardnih elemenata kalupa na principu modularnosti, ime se osigurava izmjenjivost
elemenata kalupa. Danas, standardne elemente kalupa za injekcijsko preanje polimera proizvode
mnoge tvrtke.[29]
Alatniari rabe priblino 25% vremena izradbe kalupa za njegovo sklapanje.[29] Primjenom
standardnih elemenata taj se proces ubrzava. Isto vrijedi i za dodatnih 20% utede vremena pri
obradbi pojedinih elemenata kalupa. Dakle, primjenom standardnih elemenata kalupa mogue je
utediti ukupno 45% vremena izradbe kalupa.[29] U dananjim suvremenim alatnicama uglavnom
rade specijalizirani djelatnici za rad na obradnim centrima, tokarilicama, strojevima za elektroeroziju,
brusilicama itd. Oni dorauju pojedine elemente kalupa potpuno samostalno, a kasnije svi elementi
dolaze na montau. Kalupne norme osmiljene su upravo za ovakav pristup izradbi kalupa.[29]
Openito je mogue navesti nekoliko prednosti, ali i ogranienja pri uporabi standardnih elemenata
kalupa (tablica 2.1).[30]
Tablica 2.1. Prednosti i ogranienja uporabe standardnih elemenata kalupa [30]
Prednosti uporabe standardnih elemenata kalupa
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
Raspoloivi su raunalni programi koji omoguuju bre konstruiranje kuita kalupa

Manji utroak (trokovi) materijala za izradbu elementa kalupa
Jednostavnije naruivanje i nabavka elemenata kalupa
Cijene svih elemenata kalupa poznate su unaprijed, to olakava procjenu trokova izradbe kalupa
Izbjegava se ekanje na pripremke za izradbu elemenata kalupa
Izbjegava se oblikovanje, buenje, narezivanje navoja i sline operacije na mnogim elementima kalupa
(npr. kalupnim ploama)
Izbjegava se podeavanje nekih toleriranih izmjera (npr. sustav za centriranje i voenje elemenata kalupa)
Izmjere i poloaj sklopa ploa za vaenje otpreska unaprijed su definirani
Pojedine ploe kuita kalupa izraene su s provrtima i navojima, koji su ve podeeni (sve ploe su
centrirane)
Skraena su vremena izradbe pojedinih elemenata kalupa (posljedica toaka 6 i 7)
Skraena su vremena rune obradbe elemenata kalupa (posljedica toaka 6 do 9)
Izradba kalupnih upljina moe zapoeti odmah im standardne kalupne ploe dou u alatnicu
Ukoliko doe do oteenja nekog elementa kalupa, kako se radi o standardnim elementima, mogua je
njihova vrlo brza izmjena
U svrhu utede, mogue je pojedine elemente kalupa rabiti u vie razliitih kalupa
Ukupno vrijeme koje kalup provede u alatnici je skraeno
Skraeno je vrijeme isporuke kalupa
Visoko plaeni alatniari mogu se posvetiti radu na izradbi zahtjevnih elemenata kalupne upljine, a ne
troenju vremena na izradbu jednostavnih elemenata kalupa
11
Tablica 2.1. Nastavak
Ogranienja pri uporabi standardnih elemenata kalupa

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Ograniene su izmjere elemenata kalupa na standardne

Maksimalno raspoloive izmjere standardnih elemenata kalupa relativno su male
Maksimalne debljine kalupnih ploa relativno su male
Pomak ploa izbacivala moe biti vei nego to je to omogueno standardnim elementima
Ponekad unaprijed definirani poloaji vodeih stupova, vodeih i centrirnih pukica, te vijaka mogu
ograniavati poloaj kanala za temperiranje
Potporni elementi kalupa (odstojne letve, stupovi itd.) dosta su razmaknuti jedni od drugih, to ponekad
moe zahtijevati ugradnju dodatnih potpornih elemenata kalupa
Temeljna ploa ne moe biti odvrnuta neovisno o potpornim elementima. Pri njenom vaenju iz kalupa
potrebno je rastaviti cijeli sustav za vaenje otpreska iz kalupa
Proizvoae standardnih elemenata kalupa mogue je podijeliti u dvije skupine. Jedne koji sami
proizvode sve standardne elemente kalupa, te druge koji su se specijalizirali za izradbu samo nekih
elemenata kalupa (npr. vruih uljevnih sustava, ureaja za mjerenje temperatura i tlakova, izbacivala,
hidraulikih cilindara, ...).[29]
2.2.3. Stanje na podruju raunalnih programa za konstruiranje kalupa
Za podruje konstruiranja openito, pa tako i kalupa za injekcijsko preanje plastomera razvijen je
velik broj razliitih raunalnih programa. Pri tome valja napomenuti kako ne postoji raunalni
program koji obuhvaa itav tijek razvoja kalupa, ve su programi specijalizirani za pojedine faze
razvoja. Uporaba raunalnih programa najzastupljenija je pri: reolokom, toplinskom i mehanikom
proraunu kalupa, definiranju konstrukcijske i proizvodne dokumentacije kalupa, te izradbi
kalupa.[19]
Raunalni programi koji se rabe za reoloke, toplinske i mehanike proraune kalupa uglavnom se
temelje na numerikim metodama, tj. simulaciji. Programski paketi iz ove skupine najee se rabe
za simulaciju faze obujamnog punjenja kalupnih upljina, faze stlaivanja, faze djelovanja
naknadnog pritiska, te odreivanje naknadnih deformacija otpreska po vaenju iz kalupne upljine. U
raunalnim programima za simulaciju punjenja kalupne upljine rabe se razliiti matematiki modeli
koji mogu realno opisati stvarna zbivanja tijekom procesa injekcijskog preanja. Pri uporabi
raunalnih programa za simulaciju uglavnom se rabe tri numerike metode prorauna: metoda
konanih elemenata, metoda konanih razlika (diferencija) i metoda rubnih elemenata (rubnih
uvjeta).[2,31-34] Poznatiji raunalni programi iz ove skupine uglavnom sadre potrebne baze
podataka (primjerice plastomernih materijala, materijala elemenata kalupa, ...). U sluaju nedostatka
baza podataka polimernih materijala na raspolaganju su CAMPUS baze podataka pojedinih
proizvoaa.[35-37]
Tvrtke koje izrauju raunalne programe za simulacijske proraune kalupa nastoje to vie
pojednostavniti njihovu uporabu (npr. uporaba brze simulacije punjenja kalupa bez generiranja mree
konanih elemenata [38]), te u njih ugraditi odgovarajue ekspertne sustave koji e ispravno tumaiti
rezultate analize i predlagati daljnje korake.[39]
Za izradbu konstrukcijske i proizvodne dokumentacije kalupa, razvijen je takoer velik broj CAD
programskih paketa. Pri tome je mogue razlikovati 2D i 3D raunalne programe. Danas 3D
raunalni programi sve vie istiskuju 2D programe zbog mnogih prednosti kao to su bolji pregled
nad konstrukcijom ili raspolaganje s 3D geometrijom kalupne upljine za daljnje faze razvoja kalupa
(CAM). Pri tome, 2D raunalni programi rabe se uglavnom za definiranje nacrta jednostavnijih
elemenata kalupa (primjerice steznih ploa kalupa). Nedostatak 3D raunalnih programa pred 2D
programima je vea kompliciranost programa i dulje vrijeme potrebno za obuku konstruktora u radu
s 3D programom.[40,41]
12
Pri konstruiranju kalupa s pomou raunala veliku vanost imaju raunalne baze podataka
standardnih elemenata kalupa. Proizvoai standardnih elemenata kalupa razvili su 2D i 3D baze
podataka koje je mogue rabiti unutar poznatijih CAD raunalnih programa. Ove baze podataka
uglavnom omoguuju automatsko iscrtavanje eljenih standardnih elemenata kalupa i generiranje
sastavnice, to olakava njihovu narudbu.[19,42-44]
Slika 2.4. HASCO-standardni elementi kalupa [42]

Veina raunalnih programa za modeliranje i izradbu nacrta sadre module za generiranje NC
programa za obradbu definiranih oblika (CAM). Ovi moduli omoguuju simuliranje odgovarajueg
postupka obradbe (npr. glodanje, elektroeroziju), te upozoravaju na eventualne pogreke tijekom
obradbe. Njihova uporaba pri izradbi kalupa sve je proirenija zbog porasta kompleksnosti oblika
kalupnih upljina. [19,45,46]
Tablica 2.2 sadri neke poznatije komercijalno dostupne raunalne programe za konstruiranje kalupa
za injekcijsko preanje plastomera.
Tablica 2.2. Raunalni programi za konstruiranje kalupa za injekcijsko preanje polimera [3,29,39]
Faza razvoja kalupa
Program
Proizvoa
Proraun cijene kotanja kalupa
Reoloki, toplinski i mehaniki

proraun kalupa
Reoloki, toplinski i mehaniki

proraun kalupa
Izbor normiranih elemenata kalupa
WERK
TMCONCEPT
ANAPRO
FORAN
FORM-KALK
CALCMASTER
CADMOULD
MEFISTO
MOLDFLOW
MOLDTEMP
MOLD ADVISER
C-MOLD
FILLCALC
MOLDFILL
SIMUFLOW
TMCONCEPT
GWK
Fa-BEST
POLYFILL
POLYCOOL
ANSYS
HASCO-NORMALIEN
MOLDBASE
MOLDHELP
POLYMOLD
MOLDWARE
RWTH Aachen
Plastics & Computer
Hewlett Packard
Schouenberg & Partners
RWTH Aachen
Moldflow
AC Technology
Rapra
Application Engineering
Graftek
Plastics & Computer
Gwk
Plastics & Computer
Calma
Swanson Analysis System
Hasco
Computervision
Application Engineering
Calma
D-M-E
13
Faza razvoja kalupa

Izradba konstrukcijske i izradbene
dokumentacije kalupa
Simulacija unaprijeenih postupaka

injekcijskog preanja
Program
AUTOCAD
CADDY
I-DEAS
PRO/ENGINEERING
CADDS
BRAVO
MASTERCAM
CATIA
DUCT
UNIGRAPHICS
PE/SOLID DESIGNER
HP-DRAFT
STRIM
EUCLID
MICROCADAM
MCAD
MOLDWARE
OPTIMOLD
MCO
MOLDDESIGN
CADMOULD
C-MOLD
C-PITA
Fa-GAIM
MOLDFLOW
POLYFLOW
Proizvoa
Autodesk
Ziegler Informatics
SDRC
Parametric Technology
Computervision
Applicon
CNC Software
IBM/CENIT
Declam International
EDS Unigraphics
Hewlett Packard
Matra Datavision
TCM Transcat Microcadam
Mcad
D-M-E
Graftek
Computervision
RWTH Aachen
AC Technology
Plastics & Computer
Moldflow
Fluent
Na kraju valja spomenuti Internet kao vaan alat u komuniciranju izmeu konstruktora, tj. svih ljudi
ukljuenih u projekt razvoja kalupa. Razvoj kalupa sada moe tei praktino bez uporabe papira, ve
na temelju 2D i 3D podataka.[47] Uporaba Interneta i Desktop video kamera omoguuje vrlo brzu i
efikasnu komunikaciju ljudi koji na razliitim mjestima svijeta istodobno surauju na projektu
razvoja. To je posebice vano za multinacionalne kompanije.[48] Noviji VRML sustav (e. Virtual
Reality Modeling Language) omoguuje grafiku animaciju prividnog prostora na web stranicama. S
pomou VRML sustava konstruktori mogu vrlo lako svoje proizvode staviti u 3D prostor na
Internetu.[47,49] Velik broj proizvoaa raunalnih programa omoguuje uitavanje svojih programa
s Interneta, te njihovu ogranienu uporabu (npr. besplatna uporaba programa u razdoblju od 30
dana).[48]
2.2.4. Postupci brze izradbe prototipova i kalupa
Pri razvoju bilo kojeg proizvoda (pa tako i plastomernih otpresaka i kalupa) temeljne tenje
usmjerene su proizvodnji u to kraem vremenu, proizvoda to vie kvalitete, uz to nie trokove.
Na podruju razvoja proizvoda mogue je zamijetiti nekoliki trendova. Primjerice, nema konkretnih
zahtjeva kupaca na proizvod (potrebno je osim uporabnih svojstava proizvoda poznavati i trendove
na tritu), konstruiranju se posveuje sve vea panja, sve je ea pojedinana i maloserijska
proizvodnja (u sluaju kalupa to je gotovo uvijek pojedinana proizvodnja), potrebno je sve vie
voditi rauna o zatiti okolia (mogunost oporabe proizvoda i njegova pakovanja), openito je
skraen vijek proizvoda na tritu (vrlo su este izmjene u proizvodnim programima), prisutan je
konstantni pad cijena proizvoda na tritu uslijed vrlo jake konkurencije, pri razvoju proizvoda
potrebno je pridravati se razliitih propisa i normi (nacionalnih i meunarodnih), zahtijeva se
interdisciplinarni pristup razvoju proizvoda, u proces razvoja proizvoda ukljuuje se sve vie
14
strunjaka izvan matinog poduzea (multinacionalne kompanije), gdje je vrlo vano uspostaviti
odgovarajuu komunikaciju meu suradnicima.[50]
U svim podrujima industrije nastoji se nainiti odgovarajui algoritam procesa razvoja proizvoda.
Primjenom razliitih pristupa i metoda nastoji se taj proces racionalizirati i optimirati (npr. vitka
proizvodnja, proizvodnja upravo na vrijeme, reinenjering itd.). Na podruju razvoja proizvoda taj
trend je zapoeo 70-tih pojavom konstruiranja s pomou raunala (CAD), nakon ega se razvio itav
niz CA koncepata. Meutim, unato uvoenju raznih CAx pristupa, na podruju strategije razvoja
proizvoda nisu se desile nikakve bitnije promjene.[50]
Dananji razvoj proizvoda postavlja nekoliko temeljnih zahtjeva [50]:
- zahtjevi kupaca trebaju preko funkcije marketinga biti bre ugraeni u proces razvoja proizvoda
- konani oblik proizvoda treba biti definiran u to ranijoj fazi razvoja proizvoda, kako bi se to prije
moglo pristupiti razvoju primjerice preradbene opreme (koncept istodobnog inenjerstva)
- elementi kompliciranog i kompleksnog proizvoda moraju biti dostupni za pojedine skupine
naruioca prije pokretanja same proizvodnje
- pri izradbi, uporabi i oporabi proizvoda treba se voditi rauna o okoliu
- proizvod treba ovisno o vijeku trajanja imati ogranieni broj pozicija
- proizvod u poetku proizvodnje mora imati to je mogue niu cijenu, te se na trite treba pojaviti
to je mogue ranije (prije konkurentskih proizvoda)
- u razvoj proizvoda trebaju biti ukljuene sve potrebne nacionalne i meunarodne norme
- vana je suradnja i komunikacija strunih timova ukljuenih u razvoj proizvoda.
Analizom slike 2.5 mogue je zakljuiti kako je vrijeme potrebno za uvoenje proizvoda na trite
kljuni faktor za ocjenu uspjenosti bilo kojeg proizvoda, a time i poduzea. Dominacija vremena
nad trokovima pri razvoju proizvoda nema samo apsolutni ve i relativni znaaj. To znai da nije
dovoljno samo tijekom razvoja proizvoda donositi ispravne odluke, ve je vanije donositi ih to je
mogue ranije.[50]
Potrebno je biti svjestan injenice kako akumulirani trokovi u raznim fazama razvoja proizvoda nisu
veliki, no mogu bitno utjecati na ukupne kasnije trokove razvoja proizvoda. Mogue je zakljuiti
kako se maksimalna dobit moe ostvariti minimiranjem vremena razvoja proizvoda, a ne trokova
razvoja.[50,51]
Prekoraenje trokova razvoja za 50%
Prekoraenje trokova proizvodnje za 9%
Kanjenje na trite 6 mjeseci
5
10 15 20 25 30 35
Gubitci tijekom razvoja proizvoda, %
Slika 2.5. Utjecaj razliitih imbenika na gubitke tijekom razvoja proizvoda [51]
Nove strategije razvoja proizvoda vezane su s dvije kljune rijei: istodobno inenjerstvo, te brzi
razvoj prototipova (e. Rapid Prototyping - RP) i alata (e. Rapid Tooling - RT). Istodobno
inenjerstvo oznaava metodu kod koje se dosad preteno sekvencijski, tj. djelomini postupci,
izvoeni jedan nakon drugoga, sada izvode po mogunosti istodobno, a time bre i djelotvornije.
Brzi razvoj prototipova oznaava postupke s pomou kojih se, u okviru ovakvog djelotvornog
razvoja proizvoda, izrauju trodimenzijski modeli izravno iz CAD podataka (slika 2.6).[52,53]
15
Temeljni zahtjev novim pristupima razvoja proizvoda mogue je saeti u skraenje vremena razvoja,
te to bolje povezivanje razvojnih timova tijekom procesa razvoja. Vrijeme razvoja proizvoda najvie
ovisi o ranom utvrivanju konstrukcijskih obiljeja proizvoda, stupnju paralelnosti izvoenja faza
razvoja proizvoda (dostupnost potrebnih informacija svim djelatnicima razvojnih timova), intenzitetu
izmjene podataka (informacija o proizvodu i proizvodnoj opremi) i stupnju motiviranosti zaposlenika
ukljuenih u razvoj proizvoda. Na bilo koji sustav razvoja proizvoda postavljaju se dva temeljna
zahtjeva: koncentracija i komunikacija. Drugim rijeima to znai visoki stupanj paralelnosti u
odvijanju faza razvoja i uporaba razliitih baza podataka koje su trajno dostupne svim lanovima
razvojnih timova.[53] Naelo pristupa razvoju proizvoda u okviru koncepta istodobnog inenjerstva
prikazan je slikom 2.7.[54]
Faza koncipiranja
CAD
CAE
Teorijska
ispitivanja
CAE
Prototip
RP
Eksperimentalna
ispitivanja
CAT
Lansiranje
serija
Kontrola
kvalitete
Proizvodnja
Uklanjanje
greaka
CAD
CAP
PPS
Zajednika
baza podataka
Voenje strojeva
(upravljanje i regulacija)
Eksperimentalna
ispitivanja
CAT
CAQ
Slika 2.6. Razvoj proizvoda s brzom izradbom prototipova u okviru CA-pristupa [52]
Osnovna prednost ovog pristupa pred sekvencijskim je u izravnoj suradnji razliitih strunjaka
tijekom razvoja, raspoloivosti svim potrebnim podacima u svakom trenutku, te smanjenom broju
iteracija tijekom razvoja. Time je omoguen istodobni rad svih strunjaka na svom polju u okviru
razvoja. Utede ovakvog pristupa mogu dosei i do 50% trokova razvoja. S druge strane, ovakav
pristup zahtijeva besprijekorne izmjene informacija izmeu razvojnih timova. Osnovni preduvjet je
postojanje odgovarajuih baza podataka. Meutim, velika koliina informacija moe se prenositi i s
pomou modela i prototipova. Modeli i prototipovi poboljavaju posebice kvalitetu komunikacije
izmeu timova strunjaka, te s tritem. Posebnim prototipovima mogue je analizirati ispunjavanje
propisanih normi za proizvod, mogunost certificiranja proizvoda itd. S pomou prototipova, takoer
je mogue provjeriti prilagoenost proizvoda zahtjevima okolia (mogunost brze demontae,
oporabe proizvoda i pakovanja itd.). Vrlo vana uloga prototipova je i u ranom otkrivanju greaka i
propusta tijekom razvoja proizvoda. Prototipovi omoguuju sigurniju procjenu trokova razvoja
16
proizvoda to je vrlo vano zbog definiranja mogunosti utjecaja na trokove razvoja u pojedinim
fazama razvoja.[50]
Br
oj
Faza razvoja
ite
rac
ija
Razvijeni su mnogobrojni postupci koji na temelju raunalnog trodimenzijskog modela omoguuju

fiziko ili prividno oblikovanje gotovih prototipova. Mogua je podjela tih postupaka u dvije velike
skupine: abrazivne i generativne postupke.[51]
Razvoj / Izradba
Koncipiranje
Projektiranje
Razradba
Proraun
Ispitivanje
Skiciranje
Ideja
Vrijeme
Faza razvoja
a
oj
Br
it
ci j a
era
Razvoj / Izradba
Ispitivanje
Proraun
Uteda vremena uslijed

paralelnog izvoenja aktivnosti
i manjeg broja iteracija
Razradba
Projektiranje
Koncipiranje
Skiciranje
Ideja
Vrijeme
b
Slika 2.7. Pristup razvoju proizvoda: a - sekvencijski, b - istodobni [54]
2.2.4.1. Vrste modela [50,51]
Prema definiciji VDID (Verband Deutscher Industrie-Designer) postoji 6 razliitih tipova modela
prikazanih na slici 2.8 (opirnije u radovima [50,51]).
Razmjerni modeli pokazuju vanjsko oblije proizvoda u razliitim proporcijama, a slue uglavnom za
komunikaciju izmeu razvojnih timova. Stupanj detaljnosti je vrlo mali.
Ergonomijski modeli rabe se pri definiranju detalja na proizvodima koji ispunjavaju ergonomijske
zahtjeve na proizvod. Stupanj detaljnosti ovih modela je srednji.
Konstrukcijskim modelima u potpunosti se opisuje vanjski oblik proizvoda. Takoer se izrauju u
propisanim kvalitetama povrina. Predstavljaju pomo pri brzom donoenju odluka vezanih uz
konstrukciju i izradbeni postupak. Omoguuju prikazivanje proizvoda naruiocu prije poetka
izradbe radi konane provjere. Stupanj detaljnosti je vrlo visok.
S pomou funkcijskih modela provjeravaju se pretpostavke dobivene s pomou numerikih
simulacija. Omoguuju vrlo rano provjeru ukupne funkcije proizvoda (mogunost montae, uporabna
svojstva, kinematika itd.). Mogu posluiti proizvoaima izradbene opreme (npr. kalupa) u poetnim
fazama razvoja. Stupanj detaljnosti vrlo je visok.
17
U sluaju potpunog poznavanja izradbenog postupka, s pomou prototipova unaprijed se opisuje

izradba proizvoda. Od gotovog proizvoda razlikuju se samo u nainu izradbe. Omoguuju rana
ispitivanja svojstava proizvoda, izradbu potrebne opreme (Rapid Tooling), te slue potrebama
marketinga. Stupanj detaljnosti odgovara stvarnom proizvodu.
Primjerci su proizvodi nulte serije. Na njima se ispituju sva potrebna svojstva proizvoda, njihova
izradljivost, mogunost montae itd.
DEFINICIJE MODELA
Razmjerni model
Vizualizacija razmjera i njegov
"temeljni" prikaz (trodimenzijska
skica)
Ergonomijski model
Preispitivanje rukovanja,
posluivanja i uporabe
Konstrukcijski model
Vizualizacija tonog oblika
ukljuujui i eljenu kvalitetu
povrine
Funkcijski model
Preispitivanje jedne ili svih
funkcija i njihova utjecaja na
oblik i izmjere
Prototip
Odgovara serijskom primjerku,
izrauje se prema nacrtima
(podacima) o izradbi, mogua su
geometrijska pojednostavljenja
i odstupanja u materijalu
Primjerak
Odgovara kasnijem serijskom
primjerku, od kojeg se razlikuje
po postupku izradbe
Slika 2.8. Podjela modela prema VDID [51]

Prototipove je takoer mogue podijeliti na reprodukcijske i procesne prototipove. Reprodukcijski
prototipovi vjerno prikazuju proizvod, no primjenjuju se samo u marketinke i eventualno u
konstrukcijske svrhe uz odreena ogranienja. Procesni prototipovi primjenjuju se za ispitivanje
karakteristika razvijanog modela te za njihovo poboljanje. Na primjeru injekcijskog preanja,
procesni prototipovi (npr. izraeni u kalupu za izradbu prototipova) primjenjuju se za poboljanje
karakteristika otpresaka, ali i procesa injekcijskog preanja, prije nego se uope zapone s izradbom
kalupa.
2.2.4.2. Postupci brze izradbe prototipova
Postupci za fiziku izradbu prototipova suvremena su pomagala koja otvaraju novo poglavlje u
brzom razvoju od ideje do gotovog proizvoda. Oni omoguuju izradbu modela izravno iz raunalnih
podataka u vrlo kratkom vremenu s pomou odreenog automatiziranog postupka.[51]
Postupke brze izradbe prototipova mogue je podijeliti u dvije temeljne skupine, prema vrsti ulaznih
materijala (slika 2.9) i prema postupku stvaranja oblika (slika 2.10) [51].
U nastavku biti e ukratko opisani samo najvaniji postupci brze izradbe prototipova.
18
2D-slojni postupci [51]

2D-slojnim postupcima brze izradbe prototipova stvaraju se trodimenzijski oblici postavljanjem
pojedinanih dvodimenzijskih slojeva jedan na drugi. Pri tome postoje postupci koji prototipove
grade kao slijed toaka ili kao slijed povrina.
POSTUPCI BRZE IZRADBE PROTOTIPOVA
POSTUPCI S
PRAKASTIM
MATERIJALIMA
OSNOVNI
MATERIJAL
OSNOVNI
MATERIJAL+
VEZIVO
KAPLJEVITA
POLIMERIZACIJA
TALJENJE+
OVRIVANJE
LASEROM
Selektivno sraivanje
s pomou lasera
Trodimenzijsko
tiskanje
POSTUPCI S
VRSTIM
MATERIJALIMA
POSTUPCI S
KAPLJEVITIM
MATERIJALIMA
Stereolitografija
Tonografski postupak
izradbe prototipova
LIJEPLJENJE
OSNOVNI
OSNOVNI
MATERIJAL+ U KALUPU
MATERIJAL
VEZIVO
Sraivanje
taloenjem
Viefazno
mlazno
ovrivanje
Lijevanje
Laminiranje
Injekcijsko
preanje
Izradba
prototipova s
keramikom
prevlakom
Izradba prototipova od
strukturnih pjenastih
materijala
Podtlano lijevanje
Centrifugalno lijevanje
Lijevanje u pijesku
Foto lijevanje
Kokolino lijevanje
Fino lijevanje
Slika 2.9. Podjela postupaka brze izradbe prototipova prema vrsti ulaznog materijala [51]
Stereolitografija (e. Stereolithography - SLT) [51]
Ovaj postupak omoguuje izradbu vrlo kompliciranih, trodimenzijskih modela primjenom "laserskog
oblikovanja" po njegovim poprenim presjecima od kapljevitog polimera, uzimajui podatke iz 3Draunalnog modela. Laserska zraka iscrtava na povrini kapljevitog fotopolimera obrise poprenog
presjeka "graenog" modela. Pri tome molekule fotopolimera selektivno ovruju pod djelovanjem
UV zraenja. Na istim naelima kao i stereolitografija temelji se i postupak tonografske izradbe
fizikih prototipova (e. Solid Ground Curing).
Selektivno lasersko sraivanje (e. Selective Laser Sintering - SLS) [51]
Tim se postupkom s pomou lasera izrauju fiziki prototipovi. Pri gradnji prototipa, prakasti
polimerni ili metalni materijal se lokalno tali s pomou CO2 lasera.
19
Sraivanje taloenjem (e. Fused Deposition Modeling - FDM) [51]

Ovo je postupak izradbe fizikih prototipova tijekom kojeg se vosak ili plastomerni materijal u
obliku ice tale u elektrino grijanom ekstruderu. Prototip je mogue nainiti i nanoenjem
polimernih materijala, voska ili keramike u prakastom stanju uz dodatak veziva s pomou "Ink-Jet"
mlaznice. Takav postupak naziva se trodimenzijskim tiskanjem.
POSTUPCI BRZE IZRADBE PROTOTIPOVA
SLIJED POVRINA
SLIJED TOAKA
KONTINUIRAN
Lijevanje
Injekcijsko preanje
Izradba prototipova od
strukturnih pjenastih materijala
Izradba prototipova s
keramikom prevlakom
PRIVIDNOST
(PRIVIDNA
STVARNOST)
2D-SLOJNI
POSTUPCI
IZRAVNI
3D POSTUPCI
SLIJED POVRINA
DISKRETAN
SLIJED TOAKA
KONTINUIRAN
DISKRETAN
Laminiranje
Sraivanje
taloenjem
Stereolitografija
Tonografski
postupak
izradbe
prototipova
Trodimenzijsko
sraivanje
Selektivno
sraivanje s
pomou lasera
Prividnost
Viefazno
mlazno
sraivanje
Podtlano lijevanje
Centrifugalno lijevanje
Lijevanje u pijesku
Foto lijevanje
Kokilno lijevanje
Fino lijevanje
Slika 2.10. Podjela postupaka brze izradbe prototipova prema postupku stvaranja oblika [51]
Viefazno mlazno ovrivanje (e. Multiphase Jet Solidification - MJS) [51]
Ovo je generativni postupak izradbe metalnih i keramikih prototipova koji se temelji na selektivnom
taloenju niskoviskoznog materijala s pomou podesive mlaznice.
Laminiranje (e. Laminated Objected Manufacturing - LOM) [51]
Taj se postupak temelji na 3D-ianom ili vrstom (solid) modelu ije slojeve ree laser. Materijal za
izradbu takvih modela jest laminirani papir ili polimerni film.
Izravni 3D-postupci [51]
Izravnim 3D-postupcima stvaraju se trodimenzijski oblici bez postavljanja pojedinanih
dvodimenzijskih slojeva jednog na drugi. To su uglavnom postupci temeljeni na nekom od postupaka
lijevanja, to ujedno omoguuje i izradbu veeg broja prototipova (npr. u prototipnim kalupima
20
izraenim od silikona). To su postupci: lijevanja, injekcijskog preanja, izradbe prototipova od

integralnih pjena, izradbe prototipova s keramikom prevlakom (e. Investment Casting), podtlanog
lijevanja, centrifugalnog lijevanja i lijevanja u pijesku.
Takoer je razvijen sastavljivi kalup za brzu izradbu prototipova koji se sastoji od veeg broja
umetaka (e. Space Puzzle Molding). U jednom takvom kalupu mogue je izraditi i do 500
prototipova (ovisno o vrsti preraivanog materijala). Mogue je izraditi otpreske s podrezima,
umetcima, izboinama itd. Kalup je dobio takav naziv stoga to se svi elementi kalupa rastavljaju i
ponovo sastavljaju nakon svakog ciklusa (kao slagalica) [55]. U tablici 2.3 nalaze se poznatiji
proizvoai opreme za brzu izradbu prototipova.[56,57]
Tablica 2.3. Poznatiji proizvoai opreme za brzu izradbu prototipova [56,57]
RP/RT postupak
Proizvoa
Stereolitografija
(SLT)
3D Systems, SAD
EOS, Njemaka
C-Met, Japan
D-Mec, Japan
Tonografski postupak (SGC)

Selektivno lasersko
sraivanje (SLS)
Sraivanje
taloenjem (FDM)
Laminiranje (LOM)
Cubital, Njemaka
Light Sculpting, SAD
DTM, Njemaka
3D-tiskanje Ink-Jet
mlaznicom
ASCAM, Njemaka
Stratasys, SAD
Helisys, SAD
Invenio, Njemaka
Slingen, SAD
Maksimalne mjere
modela / (mm)
500 500 600
600 600 400
850 600 500
600 600 400
500 350 500
600 600 600
340 340 390
Debljina sloja
(mm)
0,013 do 1,3
Tonost izmjera
(mm)
0,02 do 0,1
0,05 do 0,15
0,1
0,01 do 0,4
0,05 do 0,1
300 330 300
0,03 do 0,8
0,15
810 560 510
0,05 do 0,5
0,25
350 350 350
0,03 do 0,05
Prividni prototipovi [51]

Prividna stvarnost, prividnost (e. Virtual Reality) jest proirenje mogunosti vizualizacije i
interakcije raunalom podranih sustava. Na temelju 360-stupanjske vizualizacije u ovisnosti o
upravljanju pogledom korisnika i inetrakcijskih mogunosti, korisnik (npr. konstruktor) moe biti
intenzivnije vezan u prostoru podataka nego konvencijskim raunalnim sustavima. Proirivanjem
obiju komponenti, vizualizaciji i interakciji moe biti pridodana akustika i opipna simulacija objekta
kako bi se povealo podruje iskustva objekta koji se razvija u ranijem stupnju razvoja. Korisnik
moe tako sagledati prividne svjetove, stvorene s pomou raunalnih postupaka, te stvari sadrane u
njima u trodimenzijskom prostoru, iskusiti ih i s njima djelovati.
Postoje razliite definicije kojima se opisuje ta vrsta digitalno stvorene prividne stvarnosti. Jedna od
definicija kojom se opisuju minimalni zahtjevi kako bi se neto uope moglo nazvati prividnou
glasi:
Vizualizacija + Interakcija = Prividnost
Kako bi vizualizacija zadovoljila mjerila i kriterije prividnosti, treba zadovoljiti sljedee mogunosti:
simulacija u prostoru od 360, prikazivanje u ovisnosti o trenutnom poloaju i orijentaciji glave
korisnika i dvije odvojeno izraunate slike za postizanje trodimenzionalnosti. U praksi se prividnost
uvelike rabi primjerice pri optimiranju ergonomskih zahtjeva u kabinama vozila. Postupak
prividnosti bitno skrauje razvojni ciklus, a naziva se "razvoj prividnih prototipova" (e. Virtual
Prototyping).
21
Digitalizacija trodimenzijskih oblika

U sluajevima kada se na temelju gotovog proizvoda ili fizikog modela eli dobiti 3D-raunalni
model koji bi sluio kao osnova za razvoj proizvoda, rabi se metoda digitalizacije trodimenzijskih
oblika (tzv. reverzno inenjerstvo).[58]
Noviji postupak razvijen u okviru podruja nazvanog mikrotehnika je brza izradba mikro-dijelova (e.
Micro Product Rapid Development - MPRD). To je u stvari postupak stereolitografije koji
omoguuje izradbu sloja debelog svega 1 m, ime je mogue izgraditi mikrostrukturu mikrodijela.[59]
2.2.4.3. Postupci brze izradbe kalupa i brze (izravne) preradbe
Zahtjevi trita postavljaju novi zadatak na brzu izradbu prototipova - njihovu maloserijsku
proizvodnju sa svim svojstvima otpresaka izraenih u klasinim kalupima za velikoserijsku
proizvodnju. To takoer zahtijeva izradbu odgovarajuih alata (kalupa), a postupci njihove izradbe
nazivaju se postupcima brze izradbe alata (kalupa). Pod brzom izradbom prototipova se dakle ne
podrazumijeva samo brza izradba modela kasnijih proizvoda, ve i "pozitiva" za kasniju izradbu
preradbene opreme (kalupa, tj. kalupne upljine - "negativa"). Brza izradba kalupa podrazumijeva
mjeavinu postupaka brze izradbe prototipova. To su u stvari postupci brze izradbe prototipova s
pomou kojih se izrauju itavi kalupi ili elementi kalupne upljine u kojima e se izraditi
odgovarajui broj otpresaka. Razlika u odnosu na brzu izradbu prototipova je u geometriji (npr.
kalupne upljine koja je uveana za iznos skupljanja), te u potrebi izradbe uljevnog sustava, sustava
za vaenje itd. Osim toga, ovi postupci mogu se rabiti za izradbu prototipnih kalupa, a na temelju
njih kasnije se izrauju kalupi za serijsku proizvodnju.[60,61]
Raunalni model pripremljen za brzu izradbu prototipova potrebno je invertirati (pozitivnegativ)
za potrebe brze izradbe kalupa. Pri tome valja voditi rauna i o uobiajenim elementima kalupa (npr.
kanali za temperiranje, kanali za odzraivanje, sustav za vaenje otpreska itd.). Materijali koji se rabe
pri izradbi prototipova uglavnom ne zadovoljavaju toplinskim i mehanikim zahtjevima koje
postavlja preradba u kalupima za injekcijsko preanje. Stoga je potrebno rabiti materijale viih
toplinskih i mehanikih svojstava. Ponekad komplicirane oblike otpreska nije jednostavno izraditi u
ovakvom kalupu, no rjeenje ove potekoe lei u uporabi razliitih umetaka, kliznika itd.[61]
Razlikuju se dvije temeljne skupine postupaka brze izradbe kalupa [61]:
- postupci temeljeni na izradbi polimernih modela s pomou brze izradbe prototipova i njihovom
daljnjom obradbom
- postupci temeljeni na izravnoj preradbi metala s dodacima (npr. s pomou lasera).
Najei postupci prve skupine su: SLT, SLS, FDM, LOM. Prototip u njima predstavlja "pozitiv", a s
pomou njega se primjerice izrauje prototipni kalup od silikona ("negativ") (tablica 2.4).[61,62]
Noviji postupci iz druge skupine jesu postupak izravnog sraivanja metalnog praha s pomou lasera
(e. Direct Metal Laser Sintering) [60], kombinacija laserskog zavarivanja (prevlaenja) i brzog
planskog glodanja (e. Controled Metal Buildup) [63], te postupak laserskog glodanja [64].
Postupcima brze izradbe elemenata kalupa mogue je ostvariti velike utede kako na vremenu, tako i
u trokovima izradbe kalupa. Primjerice, u odnosu na kalup izraen od elika konvencionalnim
pristupom, trokovi izradbe kalupa RT postupcima mogu biti i 4 puta nii, a vrijeme izradbe i do 7
puta krae.[65]
22
Tablica 2.4. Naela SLS postupka brze izradbe elemenata kalupa (Keltool postupak) [62]
Izradba modela
Izrauju se elementi kalupnih upljina
identini poetnom modelu
Izradba "negativa" modela

Izrauju se elementi kalupnih upljina
inverzni poetnom modelu
Model kalupne upljine

(izraen npr. postupkom stereolitografije)
Model otpreska
(izraen npr. postupkom stereolitografije)
Izradba negativa geometrije

kalupne upljine
Priprema za izradbu pozitiva

geometrije kalupne upljine
Punjenje negativa mjeavinom metalnog

praha i polimernog veziva
Izradba pozitiva geometrije

kalupne upljine
Izradba elemenata kalupne upljine
Izradba negativa geometrije

kalupne upljine
Punjenje negativa mjeavinom metalnog

praha i polimernog veziva
Izradba elemenata kalupne upljine
Postupci brze tj. izravne preradbe (e. Rapid Production, Direct Production) sastoje se u izradbi
manje serije proizvoda postupcima brze izradbe prototipova, izravno bez uporabe kalupa. U ovom
sluaju alat predstavlja oprema za brzu izradbu prototipova.[61,66]
Tijekom svake od faza brze izradbe prototipova, brze izradbe kalupa i brze proizvodnje izrauju se
odgovarajui modeli (tablica 2.5).[67] Pri tome je mogue prikazati navedena podruja primjene
odgovarajuih pristupa (Rapid ...) tijekom razvoja otpreska, kalupa i proizvodnje (slika 2.11).[50]
23
Na kraju treba naglasiti kako je u poetku bilo na raspolaganju svega nekoliko materijala za izradbu
prototipova, dok je danas na raspolaganju mnogo iri spektar (plastomeri, gume, keramike, metali).
Ova injenica vana je stoga to je za neke prototipove vrlo vano od kakvog su materijala nainjeni.
Za razmjerne modele nije vaan materijal modela, ve oblik. Funkcijski modeli trebaju biti izraeni
od materijala slinih svojstava kao i materijal stvarnog proizvoda, dok prototipovi trebaju biti
izraeni od materijala identinih svojstava kao i materijal stvarnog proizvoda.[68]
Tablica 2.5. Uporaba odreenih vrsta modela u razliitim fazama razvoja otpresaka i kalupa [67]
Primjerak
Prototip
Funkcijski
model
Konstrukcijski
model
Razmjerni
model
Koncipiranje
Oblikovanje
Konstruiranje
otpreska
Konstruiranje
kalupa
Brza izradba prototipova
Preradba
Izradba
Brza izradba kalupa
Proizvodnja
Brza
proizvodnja
S druge strane pri izradbi elemenata kalupa, materijali moraju izdrati visoka mehanika i toplinska
optereenja. Stoga su razvijene itave palete materijala izvrsnih optikih svojstava, dobre toplinske
postojanosti, te dobrih mehanikih svojstava.[69]
Izradba preradbene
opreme
Izradba /
Proizvodnja
Razvoj preradbene
opreme
Koncipiranje
Razvoj proizvoda
Planiranje
Ideja
Brza
proizvodnja
Brza izradba alata
Brza izradba prototipova
Slika 2.11. Podruja uporabe brze izradbe prototipova, kalupa i brze proizvodnje [50]
Razvojem novih materijala omoguuje se i razvoj novih postupaka brze izradbe prototipova i
elemenata kalupa. Primjerice razvijen je novi postupak izradbe prototipova s pomou Jet postupka (e.
Multiphase Jet Solidification) pri emu je mogue rabiti materijale kao to su nerajui elik, titan, ili
silicij-karbid. Novi postupak laserskog sraivanja (e. Selective Laser Powder Remelting) temelji se
na uporabi nerajuih i alatnih elika u prakastom obliku, pri emu se postie 100%-tna gustoa
izraenih elemenata kalupa. Razvijen je i novi materijal na bazi titan-karbida Laser Tool koji se rabi
u postupku laserskog prevlaenja.[70]
24
2.3. TRENDOVI NA PODRUJU RAZVOJA KALUPA ZA INJEKCIJSKO

PREANJE PLASTOMERA
Na podruju razvoja kalupa za injekcijsko preanje plastomera, mogue je uoiti nekoliko trendova
koji e obiljeiti sljedee razdoblje. Ti se trendovi uglavnom odnose na: organizaciju alatnica,
uporabu raunala pri razvoju kalupa, izradbu kalupa, te postupke brze izradbe prototipova i
(elemenata) kalupa.
Prema radu [71] alatnice je mogue podijeliti u tri skupine. To su male alatnice, srednje velike
alatnice i velike, svjetski poznate alatnice. Karakteristike malih alatnica su mali broj zaposlenih,
alatnice nisu u potpunosti opremljene, uglavnom nemaju posebnih ambicija za proirenjem, no
uglavnom posluju uspjeno. Ne prate trendove suvremenog alatniarstva, te se ne brinu o izobrazbi
novih kadrova. U srednje velikim alatnicama zaposleno je minimalno 25 ljudi. U njima se uglavnom
rabe suvremeni pristupi razvoju kalupa, koluju nove zaposlenike, te vode rauna o svojoj budunosti
i ranjivosti obzirom na promjene u "okolini" (turbulentno trite). Vee, svjetski poznate alatnice s
vie od 25 zaposlenih, trajno koluju svoje strunjake. Cijene njihovih usluga obino su najvie,
vremena izradbe kalupa najdulja, a vrlo se esto ove alatnice pokazuju kao nefleksibilne. Meutim,
ova skupina alatnica najbolje je opremljena, te predstavlja elitu kaluparske industrije. Alatnice iz ove
skupine ulau najvie u svoj razvoj u budunosti.
Kako bi se preivjelo na tritu poetkom sljedeeg tisuljea, potrebno je sagledati situaciju izvan
svog podruja (kaluparstva). Potrebno je sagledati trendove u razvoju otpresaka, novih postupaka
preradbe (npr. unaprijeeni postupci injekcijskog preanja), novih materijala u gradnji kalupa, ali i
novih polimernih materijala, te trendove kod krajnjih korisnika polimernih otpresaka. Kalupari e i u
budue predstavljati kljune ljude u plastiarskoj industriji. Razlog je dvojak. Kalup predstavlja
vitalnu sponu izmeu razvoja proizvoda (otpreska) i njegove proizvodnje. S druge strane, kalup je
dio preradbenog sustava u plastiarskoj industriji u koji je ugraeno najvie znanja i vjetina.[71]
Skupina malih alatnica najlake e u budunosti preivjeti na tritu, jer ove alatnice mogu vrlo brzo
i povoljno izraditi jednostavnije kalupe. Skupina srednje velikih alatnica u najteoj je situaciji jer se
nalazi izmeu dvije skupine alatnica. Za prelazak u skupinu velikih, svjetski poznatih alatnica trebaju
dosta investirati, to predstavlja veliku prepreku. Alatnice iz tree skupine najbolje su opremljene i
prate svjetske trendove, no unato tome nalaze se u nezavidnoj situaciji. Neki od razloga su: velika
konkurencija na svjetskom tritu, vrlo esto raspolaganje s nepotpunim CAD podacima za izradbu
kalupa, naruitelji prilau preveliku odgovornost alatniarima pri izradbi kalupa, pa ak i za pogreke
nastale tijekom razvoja otpreska. To zahtijeva vei utroak vremena, to najee nije isplativo. Od
njih se pak zahtijeva brzi prelazak na nove raunalne sustave i novu opremu, pri emu su osim
visokih trokova opreme prisutni potrebno vrijeme i trokovi za obuku zaposlenika za rad na novoj
opremi. Uvjeti plaanja su vrlo nepovoljni za ovu skupinu kalupara jer su vrlo esto u situaciji da
"kreditiraju" naruitelja kalupa.[71]
Rjeenja u budunosti mogue je sagledati u nekoliko toaka. Budunost pri izradbi kalupa za
alatniare lei u specijalizaciji. To znai da se pojedini alatniari trebaju koncentrirati na izradbu
samo odreenih vrsta (tipova, obitelji) kalupa (primjer Portugala). Druga smjernica je dvojaka,
pronalaenje potpuno novih rjeenja pri gradnji kalupa, ili nove kombinacije ve postojeih rjeenja
za pojedine parcijalne funkcije. Takoer je potrebna kontinuirana obuka i motivacija zaposlenika te
njihovo maksimalno ukljuivanje u donoenje odluka (posebice za treu skupinu alatnica). Udio u
vlasnitvu alatnice moe biti vrlo jak poticaj zaposlenicima u poboljanju uinkovitosti rada alatnice.
U budunosti je na podruju kaluparstva potrebno maksimalno rabiti standardne elemente kalupa ili
barem smanjiti varijante nestandardnih elemenata kalupa. Time je mogue standardizirati i postupke
izradbe i obradbe elemenata kalupa. Alatnice iz tree skupine trebaju postati sredita izvrsnosti (e.
centres of exellence), gdje se moe ponuditi paket usluga vezanih uz itav projekt razvoja i izradbe
polimernih otpresaka (obuhvaaju: razvoj i konstrukciju otpresaka, izradbu prototipova, upravljanje
projektima, konstruiranje i izradbu kalupa, testiranje kalupa, logistiku itd.). Takoer je potrebno
25
osnivanje "krovne" organizacije koja e pribavljati posao malim alatnicama (ono to ne rade alatnice
iz tree skupine). Kljuno je da se takoer prodre u svijest naruitelja kalupa koji trebaju svoj izbor
alatnice, s kojom sklapaju ugovor, temeljiti na znanju i kvaliteti alatnice, a ne na cijeni.[71-73]
Osim navedenih rjeenja u budunosti, u alatniarstvu je mogue zamijetiti trendove koji ve daju
povoljne rezultate. To su uporaba istodobnog inenjerstva (paralelni razvoj proizvoda, te opreme i
procesa izradbe i preradbe), novi, unaprijeeni postupci preradbe injekcijskim preanjem (e.
Advanced Injection Moulding), novi postupci, oprema i materijali za brzu izradbu prototipova i
elemenata kalupa, povienje trajnosti kalupa (razvijeni novi materijali za kalupe i nove prevlake),
uporaba obradbe odvajanjem estica velikim brzinama itd.[74,75]
U budunosti se takoer oekuje sve vea uporaba ekspertnih sustava i umjetne inteligencije.[3]
Takoer je mogue oekivati razvoj raunalnih programa koji e obuhvaati sve faze razvoja kalupa,
pri emu e trebati voditi rauna o jednostavnosti uporabe i cijeni takvog programskog paketa.
Konstruktoru kalupa tada preostaje upisati ulazne podatke, a raunalni program provesti e
automatski sve faze konstruiranja kalupa.[76,77]
Na podruju obradbe odvajanjem estica pri izradbi kalupa, u budunosti e se sve vie primjenjivati
postupak obradbe odvajanjem estica (glodanjem) s visokim brzinama (e. high-speed cutting - HSC).
Ovaj postupak, s frekvencijom vrtnje alata od preko 100000 min-1 i brzinom rezanja preko 2500
mm/min, pokazuje osim visoke brzine obradbe, jo nekoliko prednosti. Kako se pri HSC rabe visoke
brzine obradbe, a radi se o malim dubinama rezanja, postiu se vrlo glatke povrine obradbe, pa u
mnogim sluajevima nije potrebno poliranje. Takoer se postiu tonosti izmjera unutar 0,001 mm
to uklanja dodatne prilagodbe elemenata kalupnih upljina. Glodala za ovaj postupak vrlo su mala
(obino ispod 3 mm), pa je mogua obradba gotovo svih detalja u kalupnoj upljini, to iskljuuje
potrebu za elektroerodiranjem. Obradbom glodalima s visokim brzinama, mogue je obraditi kalup
ak do 95%.[78,79]
Na podruju brze izradbe prototipova i elemenata kalupa u budunosti se postavljaju dva cilja jeftinije i bre do prototipa. Kako se radi o novom podruju razvoja proizvoda valja prvo ukazati na
trendove od poetka primjene ovih postupaka do danas. Sniena je cijena opreme za oko 30%,
poviena je brzina izradbe prototipova za oko tri puta, razvijeni su novi materijali za izradbu
prototipova, poviena je preciznost opreme (sada iznosi oko 0,01 mm), te je smanjena minimalna
debljina sloja pri gradnji prototipova (iznosi oko 0,001 mm). Kao materijal za izradbu elemenata
kalupa sve se ee rabi bronca radi bolje toplinske provodnosti umetaka, ime se u nekim
sluajevima ostvaruje krai ciklus injekcijskog preanja.[16] Takvi umetci mogu izdrati i milijun
ciklusa.[62] Ostvarenje postavljenih ciljeva na ovom podruju je mogue jedino nastavljanjem ve
postojeih trendova smanjenja cijene opreme za RP i RT, te povienje brzine, tonosti i preciznosti
opreme.[66,80] Na podruju izradbe prototipova valja u budunosti raunati i na povienu uporabu
prividnih - digitalnih prototipova. Time e se znatno smanjiti vrijeme razvoja otpreska i kalupa, te
minimirati rizik neuspjeha pri njihovom razvoju.[81,82]
3. KALUP ZA INJEKCIJSKO PREANJE PLASTOMERA

3.1. UVOD
Kalup je namjenski element sustava za injekcijsko preanje plastomera i u pravilu slui izradbi jedne
vrste otpresaka. Ipak, valja napomenuti kako se ve dulje vrijeme u okviru fleksibilizacije
preradbenih sustava ine napori u omoguavanju automatskog mijenjanja dijelova koji oblikuju
kalupnu upljinu u okviru jednog kuita (kazetni umetci).[83,84]
Analizom funkcije sustava za injekcijsko preanje plastomera mogue je zakljuiti kako je kalup
sredinji, specifini i vitalni dio sustava.[85] Potrebno je ukratko objasniti svaki od ovih pojmova.
Sustav za injekcijsko preanje plastomera sastoji se od ubrizgavalice, kalupa, temperirala i
eventualnih pomonih ureaja (npr. manipulator za vaenje otpresaka iz kalupa).[83] U tom sustavu
svi ostali elementi podreeni su nesmetanom radu kalupa. Stoga je kalup sredinji dio sustava za
injekcijsko preanje plastomera. Specifinost kalupa mogue je opisati injenicom kako se jednim
kalupom u pravilu izrauje samo jedna vrsta otpresaka. U tom sluaju zadani otpresak je mogue
nainiti s pomou vie vrsta ubrizgavalica i temperirala kalupa, no samo u jednom kalupu. Iz
specifinosti kalupa proizlazi i njegova vitalnost. Naime, pri otkazivanju funkcije ubrizgavalice ili
temperirala, mogue je rabiti odgovarajue zamjene, pa je sustav za injekcijsko preanje u kratkom
zastoju. Meutim, doe li do kvara na kalupu, sustav je u zastoju do njegova popravka. Takvo stanje
mogue je sprijeiti izradbom vie istih kalupa, to je rijetkost pri preradbi plastomera (ponekad je to
sluaj pri preradbi duromera). Kako je kalup vitalni dio sustava za injekcijsko preanje plastomera,
njegovom razvoju je potrebno posvetiti posebnu pozornost.[83,85]
Oblikovanje strukture kalupa postie se oblikovanjem elemenata od kojih se kalup sastoji. Pri tome
se tei to veoj funkcijskoj kompleksnosti uz to manju strukturnu kompleksnost kalupa. To znai
da se tei ispunjavanju to veeg broja funkcija kalupa pri to manjem broju elemenata koji ine
strukturu kalupa. Uz strukturnu kompleksnost kalupa usko su povezani pojmovi normiranja,
unifikacije, tipizacije, univerzalnosti i fleksibilnosti kalupa.[3]
3.2. FUNKCIJA KALUPA ZA INJEKCIJSKO PREANJE PLASTOMERA
U radovima [3,86,87] provedena je morfoloka sistematika sustava za injekcijsko preanje tvari, te
kalupa kao njegovog podsustava. Kalup za injekcijsko preanje plastomera je kompliciran i
kompleksan sustav. Njegova visoka kompleksnost onemoguuje jednostavan opis njegove funkcije.
Prema radu [3] mogue je opisati ukupnu funkciju kalupa za injekcijsko preanje plastomera koja se
sastoji od praoblikovanja i prestrukturiranja plastomernog materijala u zadani makrogeometrijski
oblik tvorevine (otpreska) propisanih svojstava i kvalitete povrine. Ispunjavanje ove funkcije ujedno
je i temeljni zadatak kalupa. Ukupnu funkciju kalupa mogue je opisati i s pomou crne kutije (slika
3.1), pri emu se dolazi do apstraktne formulacije kalupa za injekcijsko preanje plastomera.[3,88]
Tijekom ispunjavanja ukupne funkcije kalupa, plastomerni se granulat na ulazu (a) uz dovoenje
energije i informacija prevodi u tvorevinu (otpresak) na izlazu (b).
Meutim, takva definicija ukupne funkcije kalupa za injekcijsko preanje plastomera ne opisuje sve
funkcije kalupa. Stoga je ukupnu funkciju kalupa potrebno ralaniti na finije funkcijske strukture, na
tzv. parcijalne funkcije kalupa. Parcijalne funkcije kalupa trebaju biti dovoljno niskog stupnja
kompleksnosti kako bi se za njihovo ispunjavanje mogla definirati odgovarajua konstrukcijska
rjeenja.[3,88,89]
Kalup za injekcijsko preanje plastomera
27
Informacije
Bezoblina tvar
(granulat)
ULAZ
stanje a
PRAOBLIKOVANJE I STRUKTURIRANJE
MATERIJALA (PLASTOMERA) U
ZADANI MAKROGEOMETRIJSKI OBLIK
I KVALITETU POVRINE TVOREVINE
Tvorevina
(otpresak)
IZLAZ
stanje b
Energija
Slika 3.1. Apstraktna formulacija kalupa za injekcijsko preanje plastomera

(ukupna funkcija kalupa) [3,88]
Kako bi se plastomerna taljevina mogla oblikovati u kalupnim upljinama, potrebno ju je dovesti iz
ubrizgavalice, te razdijeliti u potreban broj kalupnih upljina. Stoga je prva parcijalna funkcija razdijeliti taljevinu. Plastomernu taljevinu koja je raspodijeljena u zadani broj kalupnih upljina
potrebno je praoblikovati u zadani geometrijski oblik otpreska propisane kvalitete povrine.
Parcijalna funkcija kalupa glasi - praoblikovati taljevinu. Plastomerna taljevina tijekom ciklusa
injekcijskog preanja treba u kalupnoj upljini ovrsnuti do temperature postojanosti oblika otpreska,
kako bi se otpresak mogao sigurno izvaditi iz kalupne upljine. Pri tome valja voditi rauna i o
optimalnim uporabnim svojstvima otpreska. Stoga je u kalupu potrebno postii (tijekom uhodavanja
sustava u rad) i odravati propisano temperaturno polje u kalupu. U tom sluaju parcijalna funkcija
glasi - odravati temperaturno polje u kalupu. Pri popunjavanju kalupne upljine plastomernom
taljevinom, potrebno je osigurati njen nesmetan tok. U zatvorenoj kalupnoj upljini uvijek zaostane
odreena koliina zraka koju je potrebno istisnuti iz kalupne upljine. Stoga, kako bi se izraivali
kvalitetni otpresci, bez ukljuina zraka, potrebno je odzraiti kalupnu upljinu. Po zavretku
ovrivanja otpreska u kalupu, potrebno je grozd (otpresak + uljevni sustav) sigurno izvaditi iz
kalupnih i uljevnih upljina. Zato je potrebno osigurati izvrenje parcijalne funkcije - izvaditi grozd
(otpresak) iz kalupne upljine.[3,88]
Pri otvaranju i ponovnom zatvaranju kalupa potrebno je osigurati tono nalijeganje elemenata kalupa
koji se gibaju. Kalup je takoer potrebno centrirati u odnosu na os ubrizgavalice. Stoga je potrebno
ispuniti parcijalnu funkciju - voditi i centrirati elemente kalupa. Kalup je takoer potrebno privrstiti
na ploe ubrizgavalice. Ova parcijalna funkcija glasi - privrstiti kalup na ubrizgavalicu. Na kalup
tijekom preradbe djeluju visoka optereenja koja se s ubrizgavalice prenose na kalup. Stoga za
osiguranje ispravnog rada kalupa treba ispuniti parcijalnu funkciju - prihvatiti i prenijeti sile.
Konano, izabrane konstrukcijske varijante rjeenja za ispunjenje pojedinih parcijalnih funkcija
potrebno je sigurno povezati u cjelinu i osigurati nesmetani rad i rukovanje kalupom. Stoga je
potrebno povezati elemente kalupa.[3,88]
Navedene parcijalne funkcije nuno je ostvariti bez obzira o kakvom se kalupu radi. Ovisno o
posebnim zahtjevima na kalup, esto se javlja potreba za rjeavanjem tzv. posebnih funkcija
kalupa.[3,88]
Valja napomenuti kako navedene parcijalne funkcije vrijede openito za kalupe za injekcijsko
preanje polimera (nisu ograniene samo na plastomere). Tablica 3.1 prikazuje parcijalne funkcije
kalupa za injekcijsko preanje plastomera, te elemente kalupa za njihovo ostvarivanje [90]. Slikom
3.2 prikazan je jednostavniji kalup na kojem su oznaene pojedine parcijalne funkcije i elementi
kalupa za njihovo ispunjavanje.
28
Tablica 3.1. Parcijalne funkcije kalupa za injekcijsko preanje plastomera i odgovarajui elementi za
njihovo ostvarivanje [90]
PARCIJALNE FUNKCIJE
KLASA FUNKCIJE
ELEMENTI KALUPA
Temeljne parcijalne funkcije kalupa
Razdijeliti taljevinu
Kalupljenje
- preoblikovati taljevinu (stvaranje
makrogeometrijskog oblika grozda)
Funkcija prijenosa FT
Funkcija mijene FM
Funkcija stvaranja povezanosti meu esticama
FM1po
- prestrukturirati materijal na molekulnoj

razini
Funkcija prestukturiranja
na molekulnoj razini
FM2rsm
Funkcija prestrukturiranja
na nadmolekulnoj razini
FM2psn
Funkcija pohrane FP
Sustav za temperiranje
Sustav za odzraivanje
Sustav za vaenje grozda (otpreska)
- prastrukturirati na nadmolekulnoj i
viim razinama
Odravati temperaturno
polje u kalupu
Odzraiti kalupnu upljinu
Izvaditi grozd (otpresak)
iz kalupne upljine
Uljevna upljina kalupa

Uljevna upljina kalupa
Kalupna upljina kalupa
Pomone parcijalne funkcije kalupa

Centrirati i voditi dijelove kalupa
Privrstiti kalup na ubrizgavalicu
Prihvatiti i prenijeti sile
Povezati elemente kalupa
Posebne funkcije
Sustav za voenje i centriranje

Elementi za privrivanje kalupa
na ubrizgavalicu
Elementi za prihvat i prijenos sila
Kuite kalupa
Posebni elementi kalupa
Za svaku navedenu parcijalnu funkciju kalupa mogue je definirati po nekoliko konstrukcijskih

rjeenja. Preduvjet za uinkovit izbor optimalnog rjeenja pojedine parcijalne funkcije, je provoenje
odgovarajue sistematizacije poznatih konstrukcijskih rjeenja. Jedno od moguih rjeenja pri tome
je uporaba morfoloke matrice kalupa.[25]
Na temelju radova [25,87,91] nainjena je nova morfoloka matrica kalupa s navedenim
konstrukcijskim rjeenjima za pojedine parcijalne funkcije kalupa (tablica 3.2). Pri razradi
koncepcije kalupa potrebno je za zadani otpresak izabrati optimalna rjeenja iz tablice 3.2 za
pojedinu parcijalnu funkciju. Mogui naina izvrenja tog zadatka je uporaba odgovarajuih
dijagrama odluivanja [3,23,92,93] (opirnije u poglavlju 5 i 10).
Slika 3.2. Parcijalne funkcije kalupa za injekcijsko preanje plastomera [3,88]
Tablica 3.2. Morfoloka matrica kalupa za injekcijsko preanje plastomera s konstrukcijskim

rjeenjima pojedinih parcijalnih funkcija [25,91]
PARCIJALNE
NAELNA RJEENJA
FUNKCIJE KALUPA
PARCIJALNIH FUNKCIJA KALUPA
C1
RAZDIJELITI
TALJEVINU
E11 - vrsti uljevni sustav s poduem (tunelno ue)

E12 - vrsti uljevni sustav s normalnim (obinim) uem
E13 - vrsti uljevni sustav s lepezastim uem
E14 - vrsti uljevni sustav s vanjskim prstenastim uem
E15 - vrsti uljevni sustav s unutranjim prstenastim uem
E16 - vrsti uljevni sustav s krunim atorskim uem
E17 - vrsti uljevni sustav s "nepostojeim" uem
E18 - vrsti uljevni sustav s membranskim uem
E19 - vrsti uljevni sustav s filmskim uem
E110 - vrui uljevni sustav s vruim uljevnim kanalima
E111 - vrui uljevni sustav s vruim razdjelnikom
E112 - kombinacija vrueg uljevnog sustava s vruim razdjelnikom i
vrstog ua
C2
PRAOBLIKOVATI I
STRUKTURIRATI
TALJEVINU
E21 - kalupna upljina
C3
ODRAVATI
TEMPERATURNO
POLJE U KALUPU
E31
E32
E33
E34
E35
E36
E37
E38
E39
C4
ODZRAITI
KALUPNU UPLJINU
E41 - podtlano odzraivanje kalupne upljine

E42 - ostvariti potrebnu hrapavost sljubnice
E43 - proirenje pukice izbacivala s dodatnim kanalom
E44 - tangencijalno brueno izbacivalo
E45 - proirene pukice izbacivala s umecima od tvrdog metala
E46 - programirano otvaranje kalupa u fazi ubrizgavanja
E47 - podeavanje sile dranja kalupa
E48 - porozni umetci od sraenog metalnog praha
E49 - dopunski ig
E410 - dopunska sljubnica
E411 - slogovi lamelnih pukica
E412 - slogovi pravokutnih lamela
E413 - polukruni kanali za odzraivanje kroz sljubnicu kalupa
E414 - koncentrini kanali za odzraivanje kroz sljubnicu kalupa
C5
IZVADITI GROZD IZ
KALUPNE UPLJINE
E51 - tapiasto izbacivalo

E52 - izbacivalo u obliku pukice
E53 - ploasto skidalo
E54 - tanjurasto izbacivalo
E55 - stlaeni zrak
E56 - mehanizam za odvijanje polugom
E57 - odvijanje s pogonom izvan kalupa
E58 - robot ili manipulator
E59 - elementi koljke u funkciji vaenja otpreska
E510 - kliznici u funkciji vaenja otpreska
E511 - povlana kotva
E512 - Galov lanac
E513 - krivulja
E514 - kruno povlailo
- temperiranje vodenom parom

- temperiranje plinom
- temperiranje uljem
- elektrootporno temperiranje
- indukcijsko temperiranje
- poluvodiko temperiranje
- temperiranje vodom
- temperiranje vodom s dodacima
- temperiranje isparivanjem ukapljenog CO2
29
30
PARCIJALNE
FUNKCIJE KALUPA
NAELNA RJEENJA
PARCIJALNIH FUNKCIJA KALUPA
C6
CENTRIRATI I
VODITI DIJELOVE
KALUPA
E61 - prsten za centriranje

E62 - razdjelni prsten za centriranje
E63 - sustav za brzo centriranje kalupa na ubrizgavalicu
E64 - glatki vodei zatik+vodea pukica+centrirna pukica
E65 - glatki vodei zatik+trodijelna vodea pukica
E66 - vodei zatik+vodea pukica s vijcima za privrivanje
E67 - glatki vodei zatik+valjni leaj
E68 - glatki vodei zatik+kuglini leaj
E69 - vodei zatik s utorima+vodea pukica
E610 - konusno voenje
E611 - konusno voenje s izmjenjivim prstenom
E612 - konusno voenje s izmjenjivim letvicama
E613 - dosjedni svornjak
E614 - letvica za centriranje
E615 - utorne vodilice
E616 - vodea utorna krivulja
E617 - vodea ploa s utorom
E618 - glatki vodei zatici (kosa izvlaila)
E619 - pravokutno koso izvlailo
E620 - prirubnica za centriranje jezgre
E621 - klinovi za centriranje jezgre
C7
PRIVRSTITI
KALUP NA
UBRIZGAVALICU
E71 - pravokutna stezna ploa

E72 - okrugla stezna ploa
C8
PRIHVATITI I
PRENIJETI SILE
E81
E82
E83
E84
- pravokutna stezna ploa

- okrugla stezna ploa
- temeljna ploa
- ostale ploe kuita
C9
POVEZATI
ELEMENTE KALUPA
E91
E92
E93
E94
E95
E96
E97
- kuite europa sustava tipa Q

- kuite europa sustava tipa N
- kuite standardnog sustava tipa Q
- kuite standardnog sustava tipa N
- kuite sa koljkastim ploama za kalupne upljine
- kuite s postranim otvaranjem elemenata kalupnih upljina
- posebno kuite
C10
POSEBNE FUNKCIJE
E101 - kosa izvlaila

E102 - pravokutna kosa izvlaila
E103 - utorna krivulja
E104 - srcolika krivulja
E105 - vodea ploa s utorom
E106 - hidrauliki cilindar
E107 - pneumatski cilindar
....
3.3. PODSUSTAVI KALUPA ZA INJEKCIJSKO PREANJE PLASTOMERA

3.3.1. Kalupna upljina
Kalupna upljina definirana je kao prostor kojeg zatvaraju pomini i nepomini dijelovi kalupa.
Oblik kalupne upljine je identian obliku otpreska, a izmjere su joj uveane za iznos stezanja
plastomernog materijala kojeg se prerauje.[94] Kalupna upljina je u stvari "negativ" otpreska
uvean za postotak stezanja plastomernog materijala. Na temelju broja kalupnih upljina kalupe je
mogue podijeliti na kalupe s jednom kalupnom upljinom i kalupe s vie kalupnih upljina. Pri
31
tome, kalupi s vie kalupnih upljina mogu biti namijenjeni izradbi jedne vrste otpresaka ili izradbi
vie vrsta otpresaka istovremeno (kalup s razliitim oblicima kalupnih upljina).[95]
Funkcija kalupne upljine je [94]:
- razdioba plastomerne taljevine
- definiranje izmjera otpreska
- prijenos tlaka taljevine u kalupnu upljinu
- definiranje kvalitete povrine otpreska.
Nakon odreivanja broja kalupnih upljina, potrebno je definirati njihov pravilan raspored. Pri
definiranju rasporeda kalupnih upljina treba teiti to kraem i ujednaenom putu od uljevka do
svake kalupne upljine. Razliiti putovi teenja do pojedine kalupne upljine dovode do razliitog
stezanja plastomerne taljevine, nejednakih izmjera i razliitih uporabnih svojstava otpresaka. U
kalupima gdje se ne moe postii ujednaeni put teenja do svih kalupnih upljina, mogue je taj
nedostatak umanjiti uravnoteenjem uljevnog sustava.[96]
Tablica 3.3. Temeljni sluajevi rasporeda kalupnih upljina [3,96]
PREDNOSTI
ZVJEZDASTI RASPORED
Neuravnoteeni
NEDOSTACI
Uravnoteeni
Isti put teenja do svih
kalupnih upljina.
Povoljan raspored za vaenje, naroito kod kalupa s
mehanikim odvrtanjem navojne jezgre.
Ogranien broj kalupnih

upljina.
Kod veeg broja kalupnih
upljina veliki je utroak
materijala (ii na redni
raspored).
Mogui vei broj kalupnih

upljina nego kod zvjezdastog rasporeda.
Kod veeg broja kalupnih
upljina razdjelnici su krai
nego kod zvjezdastog rasporeda (manji utroak materijala).
Nejednolik put teenja do

svih kalupnih upljina.
Istovremeno punjenje kalupnih upljina je mogue
samo uz razliite presjeke
razdjelnika i/ili ua (korekcija poprenog presjeka
ua).
Isti put teenja do svih

kalupnih upljina.
Nije potrebna korekcija
poprenog presjeka ua.
Veliki obujam uljevnog

sustava, veliki otpad.
Preporuuje se primjena
vrueg uljevnog sustava.
REDNI RASPORED
Neuravnoteeni
Uravnoteeni
SIMETRINI RASPORED
Neuravnoteeni
Uravnoteeni
Temeljni uvjeti kojih se treba pridravati pri definiranju rasporeda kalupnih upljina su [96]:
- ostvarenje najpovoljnijeg rasporeda kalupnih upljina radi postizanja minimalnih izmjera kalupa
- osiguranje minimalnog puta teenja taljevine od mjesta dodira mlaznice ubrizgavalice s kalupom do
kalupne upljine
- osiguranje pravilnog rasporeda kalupnih upljina radi simetrinosti zatvaranja kalupa.
Tei se za takvim rasporedom kalupnih upljina kojim e se najbolje iskoristiti korisni obujam
kalupa, s time da putovi teenja do svih kalupnih upljina budu ujednaeni i to krai, kako bi se
32
osigurao to manji otpad materijala zbog uljevnog sustava (u sluaju vrstog uljevnog sustava)
(tablica 3.3). Iz zahtjeva na kvalitetu otpresaka, izravno proizlaze zahtjevi na kvalitetu kalupne
upljine.[3,95]
3.3.2. Kuite kalupa
Kuite kalupa kao cjelina ispunjava tri parcijalne funkcije: povezivanje dijelova kalupa,
privrivanje kalupa na ubrizgavalicu i prihvaanje i prijenos sila.[3]
Kuite kalupa sastoji se od odreenog broja ploa koje zajedno sainjavaju nosivu konstrukciju
kalupa (slika 3.3). U kuite se ugrauju dijelovi koji oblikuju kalupnu upljinu, te svi ostali elementi
potrebni za ispravan rad kalupa. Na oblik i konstrukcijsku izvedbu kuita najvei utjecaj imaju oblik
i izmjere otpreska, njihova predviena koliina proizvodnje, te predvieni stupanj automatiziranosti
rada kalupa.[96] Pri izboru materijala kuita kalupa potrebno je izabrati najkvalitetnije raspoloive
materijale koji e udovoljiti postavljenim zahtjevima (mogunost obradbe, toplinska, mehanika i
kemijska postojanost, i sl.).[97]
Slika 3.3.
Elementi kuita kalupa: 1-naslon, 2-centrirna pukica, 3-vodea pukica, 4-vodei

zatik, 5-nepomina stezna ploa kalupa, 6-prsten za centriranje, 7-vijak, 8-nepomina
kalupna ploa, 9-pomina kalupna ploa, 10-temeljna ploa, 11-odstojna letva, 12ploa izbacivala, 13-potisna ploa, 14-pomina stezna ploa kalupa [96]
Kalup se dijeli na pomini i nepomini dio. Nepomini dio kalupa nalazi se na strani jedinice za
ubrizgavanje taljevine u kalup, dok se pomini dio kalupa nalazi na strani jedinice za otvaranje i
zatvaranje kalupa. Linija (povrina) koja dijeli te dvije polovice kalupa naziva se sljubnicom.
Uglavnom se izrauju kalupi s jednom sljubnicom, no nisu rijetki kalupi s vie sljubnica. Tada se
govori o glavnoj i pomonim sljubnicama.[96]
Na temelju analize i pregleda postojeih standardnih kuita kalupa za injekcijsko preanje
plastomera, mogue je nainiti grubu sistematizaciju kuita kalupa (tablica 3.4) [3,29,30,96,98-105]:
- pravokutna kuita
- okrugla kuita
- kuita s postranim otvaranjem kalupnih ploa
- kuita sa koljkastim kalupnim ploama
- posebna kuita.
33
Tablica 3.4. Sistematizacija kuita kalupa [3,29,30,96,98-105]

Vrsta kuita kalupa
Pravokutna kuita
Primjedba
Europa sustav spajanja

ploa kuita kalupa
- sustav za voenje i stezni vijci u

istoj osi
- vie mjesta za kalupnu upljinu i
sustav za temperiranje
Standardni sustav spajanja

ploa kuita kalupa
- sustav za voenje vie uz rub

kuita
- stezni vijci prema unutranjosti
kuita
- manji radni obujam kalupa
- spoj vri
N tip ploa kuita kalupa
- pogodno za smjetaj grozda bitno

razliite duljine i irine
Q tip ploa kuita kalupa
- pogodno za smjetaj grozda

priblino iste duljine i irine
Okrugla kuita
Okruglo kuite kalupa
- kuita s dva, tri ili etiri vodea

zatika
- za otpreske rotacijsko simetrinog
i slinih oblika
- za rotacijsko simetrian ili slian
raspored kalupnih upljina
- racionalnije iskoritenje korisnog
obujma kalupa
- simetrina konstrukcija kalupa
- sile u kalupu uravnoteene
- mogue na ubrizgavalicu stegnuti
kalup vee korisne povrine
Kuita s postranim otvaranjem kalupnih ploa

Kuite s postranim
otvaranjem kalupnih ploa
- posebni elementi za postrano

otvaranje kalupnih ploa
- izradba otpresaka s vanjskim
podrezima i otvorima okomitim
na smjer otvaranja kalupa.
34
Vrsta kuita kalupa

Kuita sa koljkastim kalupnim ploama
Kuite kalupa sa
koljkastim kalupnim
ploama
Primjedba
- za izradbu otpresaka s vanjskim

podrezima ili navojem, relativno
velikih izmjera u smjeru otvaranja
kalupa
Posebna kuita
Kuite kalupa za
dvobojno injekcijsko
preanje
- za izradbu otpresaka posebnih

zahtjeva i posebne izvedbe
(viebojni otpresak u jednom
ciklusu injekcijskog preanja)
- kombinacija prethodnih kuita
Sustav modulnih
umetaka kalupa
- za izradbu obitelji "slinih"

otpresaka
- brzo izmjenjivi elementi kalupne
upljine
Kazetno kuite kalupa
- kuite kalupa koje se ne

izmjenjuje i kazetne kalupne ploe
- znatno skraenje vremena izmjene
proizvodnog programa (kalupa na
ubrizgavalici)
3.3.3. Uljevni sustav kalupa

Elementi kalupa koji ispunjavaju parcijalnu funkciju razdjeljivanja plastomerne taljevine na odreeni
broj kalupnih upljina u literaturi se nazivaju skupnim imenom - uljevni sustav kalupa. Obzirom na
vrstu, uljevni sustav se moe sastojati iz nekoliko razliitih dijelova, no gotovo svi uljevni sustavi
zavravaju uem prema kalupnoj upljini [96]. Ue dakle predstavlja povezujui element kalupa
izmeu uljevnog sustava i kalupne upljine. Utjecaj broja, poloaja, oblika (vrste) i izmjera ua na
parametre preradbe (injekcijskog preanja), konstrukciju kalupa i uporabna svojstva otpreska vrlo je
velik, pa stoga valja konstrukciji ua u kalupima posvetiti posebnu pozornost.
Pri kalupima za injekcijsko preanje razlikuju se tri temeljne vrste uljevnih sustava: vrsti (hladni)
uljevni sustav i kapljeviti (vrui) uljevni sustav [96], te njihova kombinacija [106]. Dodatno, pri
vrstom uljevnom sustavu mogue je nainiti daljnju podjelu prema vrsti ua, dok se vrui uljevni
sustavi razlikuju prema nainu zagrijavanja pojedinih elemenata sustava i prema vrsti ua na vruim
35
mlaznicama. Pri tome, svaki uljevni sustav treba zadovoljiti neke kriterije koje postavljaju otpresak,
vrsta plastomerne taljevine, ubrizgavalica i konstrukcija kalupa.[99]
3.3.3.1. vrsti uljevni sustav kalupa
vrsti uljevni sustav kalupa sastoji se od jednog ili vie kanala povezanih u cjelinu, koji omoguuju
to lake, bre i laminarnije voenje plastomerne taljevine do kalupne upljine. Takvi kanali prije
spajanja s kalupnim upljinama zavravaju suenjima koja se nazivaju uima. Pri uporabi vrstog
uljevnog sustava mogue je govoriti o materijalnom izlazu iz kalupa u obliku grozda kojeg
predstavljaju otpresci i ovreni plastomerni materijal koji je popunio uljevne upljine (ostatak
uljevnog sustava). vrsti uljevni sustav se sastoji od: uljevka, uljevnih kanala, razdjelnih kanala,
ua i zdenca (slika 3.4). [96]
Slika 3.4. Elementi vrstog uljevnog sustava [96]

Pojedini elementi vrstog uljevnog sustava detaljno su opisani u radovima [3,28,95,96,100,107].
Primjer kalupa s vrstim uljevnim sustavom prikazan je slikom 3.5 [100], a sistematizacija ua
vrstog uljevnog sustava tablicom 3.5.[3,96]
Slika 3.5. Primjer vrstog uljevnog sustava kalupa za injekcijsko preanje plastomera: 1-uljevak,
2-otpresak, 3-uljevni kanal, 4-izvlailo [100]
3.3.3.2. Vrui uljevni sustav kalupa
Cilj svake proizvodnje je proizvesti to manje otpada, tj. proizvoditi sa to manje gubitaka. Pri
injekcijskom preanju nastoji se na dijelu od mlaznice ubrizgavalice do kalupne upljine "izgubiti"
to manje materijala. Kako bi se omoguio minimalni gubitak plastomernog materijala u uljevnom
sustavu, rabe se vrui uljevni sustavi.[108]
Tablica 3.5. Sistematizacija vrstih ua [3,96]

Vrsta ua
Tip ua
Shema
36
Primjedba
Nepostojee
(lano)
Uljevak preuzima ulogu ua; omoguen

visoki naknadni pritisak.
Normalno
(obino)
sredinje
Sprijeen povratni tok taljevine; ne zahtijeva

naknadnu obradbu; najea uporaba kod
tankostijenih otpresaka; pogodni za stvaranje
orijentirane strukture.
Tokasto
Normalno
(obino)
rubno
Podue
(tunelno ue)
Omogueno automatsko otkidanje uljevka i

njegovo zadravanje na izvlailu.
Uzrokuje manju orijentiranost strukture nego

tokasta ua; prikladnije je pri povienim
udjelima ojaala u plastomeru.
Lepezasto
Filmsko
Primjena pri izradbi otpresaka velike povrine;

postiu smanjenu orijentiranost strukture.
ekiasto
Ostvaruje se snienje tlaka u kalupnoj upljini;

poboljana optika svojstva otpreska.
Vanjsko
Za krune, rotacijski simetrine uplje
otpreske.
Prstenasto
Unutranje
Kalupna upljina se poinje puniti tek kada se

uljevni prsten ispuni plastomernom
taljevinom; pri vaenju otpresaka automatski
se otkida uljevni sustav
Ljevkasto
Uporaba pri izradbi otpresaka oblika tuljca,

prstena, valjka i sl.; omoguuje jednoliko
punjenje kalupne upljine; postiu se jednolike
debljine stijenki.
Membransko
Kruno
Ploasto
37
Uporaba ovih sustava predstavlja prednost posebice pri izradbi vrlo malih otpresaka, jer u tom
sluaju koliina materijala u uljevnom sustavu moe predstavljati veliki udio ukupno ubrizgane
plastomerne taljevine. Pri preradbi velikih otpresaka, obino se rabe dugaki uljevni kanali, to pri
uporabi vrstog uljevnog sustava predstavlja vee gubitke plastomernog materijala. Vrui uljevni
sustavi zahtijevaju dulje vrijeme konstruiranja i izradbe kalupa, te vie trokove izradbe od kalupa s
vrstim uljevnim sustavom. S druge strane, cijena izradbe otpresaka u kalupima s vruim uljevnim
sustavom znatno je sniena. Uporabom vruih uljevnih sustava omoguuje se i bolje teenje taljevine
kroz uljevni sustav, ime se omoguuje minimiranje debljine stijenke sa stajalita teenja. Otpresci
izraeni u kalupima s vruim uljevnim sustavima ne zahtijevaju naknadnu obradbu odvajanjem
otpresaka od uljevnog sustava, a otisak ua sveden je na vrlo malu povrinu.[106,108]
Tijekom niza godina razvijani su vrui uljevni sustavi koje je mogue podijeliti na sustave s
izoliranim uljevnim kanalima, sustave s vruim uljevnim kanalima i kombinaciju sustava s vruim i
vrstim uljevnim kanalima.[106] Tablicom 3.6. prikazani su primjeri pojedinih vrsta vruih uljevnih
sustava.
Tablica 3.6. Sistematizacija vruih uljevnih sustava [29,100,106,109]
Vrsta vrueg
Primjer
uljevnog sustava
Primjedba
Sustav s izoliranim
uljevnim kanalima
- najjednostavnija izvedba
- vrlo veliki presjek kanala
- loa toplinska izolacija kanala
Sustav s vruim
uljevnim kanalima
- podjela unutarnje zagrijavane i

vanjsko zagrijavane sustave
- toplinska homogenost taljevine u
kalupnoj upljini ovisi o vremenu
provedenom u uljevnom sustavu
- sustavi zahtijevaju manje toplinske
izolacije
- kompaktnija konstrukcija kalupa
1-otpresak, 2-grijana dovodna mlaznica,

3-prikljuak el. energije, 4,5-kuite,
6-grijalo, 7-razdjelni blok, 8-mlaznica
- za izradbu otpresaka gdje se zahtijeva
izvedba postranog ua
Kombinacija vrueg i
vrstog uljevnog
sustava
1-otpresak, 2-razdjelni kanal, 3-izvlailo,

4-mlaznica, 5-prikljuak el. energije,
6-kuite mlaznice
38
Pri izboru vrueg uljevnog sustava, potrebno je poznavati neke od prednosti i nedostataka uporabe
ovog sustava u odnosu na vrsti uljevni sustav (tablica 3.7).
Tablica 3. 7. Gospodarske i tehnike prednosti i nedostaci uporabe vruih uljevnih
sustava [94,99,100,110,111]
Prednosti
- uteda materijala i manji trokovi preradbe
(nema otpada)
- uteda energije (mogua preradba pri niim
temperaturama)
- krae vrijeme ubrizgavanja
- nema negativnog utjecaja grozda na vrijeme
hlaenja otpreska
- krae vrijeme vaenja otpreska iz kalupa
- krai ciklus injekcijskog preanja
- manje optereenje ubrizgavalice
- uporaba standardnih elemenata kalupa
- povienje kvalitete otpresaka
- nema potrebe za naknadnim odvajanjem
uljevnog sustava od otpreska
- mogue je ostvariti dulji put teenja taljevine
- jednostavnija je automatizacija ciklusa
- manji pad tlaka u uljevnom sustavu
- mogue je podesiti dulje djelovanje naknadnog
pritiska (manje stezanje)
Nedostaci
- dulje vrijeme konstruiranja kalupa
- dulje je vrijeme izradbe kalupa
- via cijena kalupa
- potrebno je kolovano i osposobljeno osoblje
- vea je vjerojatnost zastoja u radu kalupa
- potrebno je dodatno usklaivanje vruih
elemenata temperaturnim regulatorom
- dodatni ureaji osjetljiviji su na neispravno
rukovanje
- smanjena mogunost brtvljenja uljevnog
sustava
- potekoe u odvajanju toplijeg i hladnijeg
dijela kalupa
- loija izmjena topline u kalupu
- opasnost od toplinske razgradnje plastomerne
taljevine
- opasnost od nejednolikog punjenja kalupnih
upljina zbog loeg temperiranja kalupa
- nemogunost upravljanja tijekom tlaka u
podruju ua
3.3.4. Sustav za temperiranje kalupa

Sustav za temperiranje uljevne upljine kalupa i kalupne upljine ispunjava parcijalnu funkciju
reguliranja temperature u kalupnoj i uljevnoj upljini.
Pod temperiranjem se podrazumijeva postizanje propisane temperature stijenke kalupne upljine, bez
obzira treba li se pri tome toplina kalupu dovoditi ili odvoditi. Cilj je propisana temperatura stijenke
kalupne upljine, a nain njena postizanja ovisi o stvarnim uvjetima, to dovodi do potrebe
zagrijavanja ili hlaenja kalupa. Toplina se kalupu moe dovoditi i odvoditi kapljevinama, a
grijalima samo dovoditi.[95]
Pravilna izmjena topline u kalupu odluujue utjee na uspjeno odvijanje i trajanje ciklusa
injekcijskog preanja. Osnovno naelo, koje odreuje uspjenost preradbe plastomera injekcijskim
preanjem je optimiranje temperaturne razlike izmeu temperature taljevine i temperature stijenke
kalupne upljine. Sa stajalita kvalitete otpresaka poeljno je da razlika izmeu tih temperatura bude
to manja, a proizvodnost zahtijeva to veu temperaturnu razliku.[112]
Openito, mogue je razlikovati predtlano i podtlano temperiranje kalupa. Obzirom na elemente
sustava za temperiranje razlikuju se [112]:
- temperiranje s pomou medija za temperiranje (vodena para, plin, ulje, voda, voda s dodatcima)
- elektrootporno temperiranje
- indukcijsko temperiranje
- poluvodiko temperiranje.
Pri kalupima za injekcijsko preanje plastomera najee se rabi temperiranje s pomou medija za
temperiranje. Na izbor medija i opreme za temperiranje utjeu potrebna svojstva otpreska i eljena
39
proizvodnost. Potrebna temperatura stijenke kalupne upljine posredna je veliina, koja odreuje
brzinu i temperaturu medija (opirnije u radovima [112,16]).
3.3.4.1. Podtlano temperiranje kalupa
Zaostali zrak i razvijeni plinovi u kalupnoj upljini ili kanalima za temperiranje, posebno kod
dubokih jezgri i gnijezda, mogu stvoriti velike tekoe tijekom preradbe. Zatvoreni zrak u kalupnoj
upljini moe bitno sniziti kvalitetu proizvoda, pa ak dovesti do lokalnog pregaranja otpresaka.
Zrani "depovi" u krugovima za temperiranje dovode do nejednolike izmjene topline, to se vrlo
brzo otkriva kao nedostatak, a izravna posljedica su produeni ciklusi preradbe ili sniena kvaliteta
otpresaka.[112]
Podtlano temperiranje omoguuje istovremeno sastavljanje kruga za otplinjavanje i temperiranje.
Ako se ovim mogunostima podtlanog temperiranja pridoda i povienje sigurnosti u radu s
temperiralom, jer ako i doe do nastajanja otvora u crijevima, nema istjecanja medija, potpuno je
razumljivo da se predvia velika budunost tom nainu temperiranja kalupa (opirnije u [30,112]).
3.3.4.2. Predtlano temperiranje kalupa
Pri uporabi ovog naina temperiranja kalupa, medij za temperiranje prolazi sa odreenim predtlakom
kroz krugove za temperiranje. Predtlano temperiranje zahtijeva visoku nepropusnost kruga za
temperiranje, to zahtijeva posebno brtvljenje dijelova sustava za temperiranje. Do unazad nekoliko
godina predtlano temperiranje s vodom kao medijem za temperiranje bio je najei nain
temperiranja kalupa. Meutim, s vremenom su se razvili i drugi sustavi u kojima se kao medij
pojavljuju ulja i plinovi (npr. CO2).[112-114]
Sustav kanala za temperiranje naziva se krug za temperiranje. Pri sastavljanju krugova za
temperiranje treba obratiti pozornost na to treba li kalup hladiti ili zagrijavati. Pri preradbi plastomera
ee je hlaenje kalupa, pa je ulazna temperatura medija za temperiranje nia od izlazne, jer se
medij zagrijava prolaskom kroz krug za temperiranje. U tom se sluaju najhladniji medij dovodi na
mjesto najtoplije taljevine tj. na mjesto ua. Medij izlazi na mjestu najhladnije taljevine. Kako to
nije uvijek mogue izvesti, ponekad se uvodi vie krugova za temperiranje, koji su nezavisno
regulirani.[112]
Krugove za temperiranje (predtlano i podtlano) mogue je podijeliti na krugove za temperiranje
elementa kalupne upljine koji oblikuju unutranji dio otpreska, te na krugove za temperiranje
elementa kalupne upljine koji oblikuju vanjski dio otpreska. Stoga se uvodi podjela krugova za
temperiranje na (tablica 3.8) [30, 112]:
- krugove za temperiranje gnijezda i kalupnih ploa
- krugove za temperiranje igova i jezgara.
Krugovi za temperiranje gnijezda i kalupnih ploa slue temperiranju dijelova kalupa s pomou kojih
se otpresku daje vanjski oblik. Njima se temperiraju priblino ploasti otpresci i to krugovima za
temperiranje u obliku slova U, Z, kao i pravokutnika. Cilindrina gnijezda zahtijevaju poneto
drugaiju izvedbu kanala za temperiranje. Za otpreske vee visine, primjenjuje se vie krugova za
temperiranje Z oblika. Ploe s umetcima temperiraju se tako da se izvedu posebni krugovi za
temperiranje i u umetcima. Krugovi za temperiranje igova i jezgara slue temperiranju dijelova
kalupa, kojima se daje unutranji oblik otpreska. U kalupima s vie kalupnih upljina, krugovi za
temperiranje igova mogu se izvesti kao serijski ili paralelni. Razlikuje se takoer temperiranje
pravokutnih i krunih igova i jezgara. Osim kapljevina kao medij za temperiranje igova i jezgara
moe posluiti i zrak i to za vrlo tanke jezgre (tablica 3.8).[30,112]
40
Tablica 3.8. Sistematizacija krugova za temperiranje kalupa [30,112]

Krug za temperiranje kalupa
Primjer
Krug za temperiranje ploa kalupa
("Z" krug)
1-ep
Krug za temperiranje krunih gnijezda
(kanal po obodu gnijezda)
1-kalupna ploa, 2-umetak, 3-brtva

Krug za temperiranje umetaka
kalupnih ploa
1-kalupna ploa, 2-umetak, 3-produetak, 4-brtva

Krug za temperiranje
visokih otpresaka
a-nezavisno regulirani krugovi

b-djelomice povezani krugovi
Krugovi za temperiranje igova
i jezgara kalupa
serijski krug
paralelni krug
41
Osim klasinih krugova za temperiranje, na tritu se pojavio i novi tzv. Contura krug za
temperiranje. Osnovna karakteristika tog sustava za temperiranje su kanali za temperiranje koji prate
oblik kalupne upljine. Takav oblik kanala za temperiranje omoguuje bitno skraenje ciklusa
injekcijskog preanja (i do 30%), jednoliko temperiranje kalupne upljine, te postizanje poboljane
kvalitete otpreska.[115,116] Takoer je razvijen i sustav sa savitljivim elementima za temperiranje.
Elementi su izraeni od elastinih bakrenih cijevi koje se mogu oblikovati ak i rukom. Na taj nain
element za temperiranje moe poprimiti eljeni oblik potreban za temperiranje razliitih kalupa.[117]
O sustavima za temperiranje detaljnije informacije mogue je nai u radovima [30,112].
3.3.5. Sustav za vaenje otpreska iz kalupa
Sustav za vaenje otpreska iz kalupa obavlja parcijalnu funkciju otvaranja kalupa i vaenja otpreska
iz kalupne upljine. Pri tome on treba udovoljiti sljedeim zahtjevima [94]:
- vaenje otpresaka bez oteivanja
- ostavljanje to je mogue manje vidljivih otisaka na otpresku
- jednoliko vaenje otpresaka
- pravilno postavljeni elementi za vaenje otpresaka
- pravilna koordinacija elemenata sustava za vaenje otpresaka sa sustavom za temperiranje kalupa.
Nepravilno vaenje otpreska iz kalupne upljine moe dovesti do katastrofalnih kvarova, kao to su
kidanja mehanikih dijelova ubrizgavalice ili kalupa. Konstruktor kalupa moe mnogo uiniti pri
konstruiranju kalupa kako bi se ti kvarovi sprijeili. To se moe izbjei pravilnim dimenzioniranjem
optereenih elemenata kalupa. Tipina, vrlo esta pogreka je pucanje nedovoljno dimenzioniranih
izbacivala, to se moe izbjei primjenom izbacivala veeg promjera. Ispravnim voenjem ploa
izbacivala i ploastih skidala takoer se uklanja uestala greka pri vaenju otpresaka. To je
nepodeenost prema provrtima, to dovodi do savijanja izbacivala i prevelikog troenja provrta.[15]
Na temelju analize postojeih poznatih sustava i naina njihovog funkcioniranja, svi se sustavi za
vaenje otpreska mogu podijeliti u one, koji su sastavni dio kalupa (elementi kalupa) i u one, koji
djeluju izvan kalupa kao dio dopunske opreme (manipulatori, roboti ili runo vaenje otpreska).
Prema nainu djelovanja sustavi za vaenje otpresaka mogu se podijeliti na: mehanike, pneumatske,
hidraulike i mjeovite. Kod kalupa za injekcijsko preanje plastomera danas se najee
upotrebljavaju sustavi s mehanikim nainom vaenja, a rjee ostali naini kod posebnih otpresaka
ili posebnih konstrukcija kalupa.[3]
Pri izradbi otpresaka s podrezima u smjeru otvaranja kalupa potrebno je rabiti posebne sustave za
vaenje otpreska iz kalupa. Otpresci koji imaju manje podreze mogu biti izraeni u normalnom
kalupu oblikovanjem podreza na posebnom umetku. U sluaju izradbe otpresaka s veim podrezima
rabe se razliiti sustavi kliznika, odnosno koljkasti kalupi. Posebni sustavi vaenja otpreska iz
kalupa rabe se i u sluaju izradbe otpresaka s navojem, te za potrebe vaenja otpreska iz kalupa u
vie koraka.[15,30]
Gruba sistematizacija elemenata sustava za vaenje otpreska iz kalupa prikazana je tablicom 3.9.
Pri razmatranju sustava za vaenje otpreska iz kalupa potrebno je spomenuti i neke posebne izvedbe
sustava za otvaranje kalupa i vaenje otpresaka. To su sustavi za otvaranje kalupa i vaenje s
pomou lanca, s pomou raznih krivulja, s pomou povlane kotve i s pomou krunog
povlaila.[29,96,102,118]
42
Tablica 3.9. Sistematizacija elemenata sustava za vaenje otpreska [3,15,29,30,96,99,102]

Sustav za vaenje otpreska iz kalupa
Primjedba
Sustav sa tapiastim
izbacivalima
- za vaenje veine otpresaka debljih

stijenki gdje su otisci izbacivala
doputeni
Sustav s ploastim
skidalom
- za vaenje tankostijenih otpresaka

velike povrine za vaenje
- za vaenje udubljenih otpresaka
(razne kutije i posude)
1-ploasto skidalo, 2-otpresak

Sustav sa stlaenim
zrakom
- za vaenje tankostijenih otpresaka

- za postizanje to kraeg ciklusa
- stlaeni zrak pokreta izbacivala u
operaciji vaenja otpreska ili kao
dodatak za to bre vaenje
otpreska
Posebni sustavi za vaenje otpreska iz kalupa

- za vaenje otpresaka s veim
podrezima u smjeru otvaranja
kalupa
- pokretanje kliznika s pomou
kosog izvlaila, kosog izvlaila
pravokutnog oblika, vodee ploe s
utorom, s pomou opruge, s
pomou hidraulikog cilindra
Sustav kliznika i
kosih izvlaila
1-koso izvlailo, 2-kliznik, 3-otpresak
43

Posebni sustavi za vaenje otpreska iz kalupa
Sustav odvijanja navoja
Primjedba
- za vaenje veih otpresaka s

unutranjim navojem
- potreban sustav zupanika i
zupastih letvi
- pri sustavima odvijanja navoja s
pogonom izvan kalupa rabe se
hidrauliki cilindri
1-okomita zupasta letva, 2-vodoravna

zupasta letva, 3-zupanik, 4-navojna jezgra,
5-nepomini dio kalupa, 6-pomini dio
kalupa, 7-graninik
Raskoljiva jezgra
- za vaenje manjih otpresaka sa

irokim unutranjim podrezima i
navojima
- jezgra podijeljena na segmente
koji
se ire pri otvaranju kalupa
a-rairena jezgra, b-skupljena jezgra;

1-raskoljiva jezgra, 2-segment raskoljive
jezgre, 3-otpresak, 4-umetak, 5-skidalo, 6ploe izbacivala
3.3.6. Sustav za voenje i centriranje elemenata kalupa

Kako bi se osiguralo tono nalijeganje jednog dijela kalupa na drugi, rabe se razliiti sustavi za
voenje i centriranje elemenata kalupa. Pri tome valja razlikovati vanjsko i unutranje centriranje.
Vanjsko centriranje kalupa potrebno je radi tonog pozicioniranja kalupa na nosae kalupa
ubrizgavalice. a izvodi se s pomou prstena za centriranje, odnosno razdijeljenog prstena za
centriranje u sluaju kada na steznim ploama kalupa postoji izolacija.[96]
Sustav za unutranje voenje i centriranje kalupa slui za voenje i centriranje kalupnih ploa i
ostalih elemenata kalupa pri otvaranju i zatvaranju kalupa.[96]
Tablicom 3.10 prikazana je sistematizacija sustava za voenje i centriranje elemenata kalupa.
44
Tablica 3.10. Sistematizacija sustava voenja i centriranja elemenata kalupa [3,30,96,99,102]

Sustav za voenje i centriranje elemenata kalupa
Primjedba
Vanjsko centriranje kalupa
Prstenovi za centriranje
kalupa
- za centriranje kalupa bez izolacije

obini prsten za centriranje
- za centriranje kalupa s izolacijom
razdjelni prsten za centriranje
a-obini, b-razdjelni; 1-nosai kalupa
ubrizgavalice, 2-izolirajua ploa, 3-stezna
ploa kalupa, 4-prsten za centriranje,
5-razdjelni prsten za centriranje
- omoguena brza izmjena kalupa
na ubrizgavalici
Sustav za brzo centriranje

i pritezanje kalupa na
ubrizgavalicu
Unutranje voenje i centriranje elemenata kalupa

Vodei zatik, vodea
pukica i centrirna pukica
- najei sustav unutranjeg

voenja i centriranja elemenata
kalupa
- vodei zatik moe biti glatki ili s
utorima za podmazivanje
a-sustav za voenje i centriranje, b-razliite

izvedbe vodeeg zatika; 1-vodei zatik,
2-vodea pukica, 3-centrirna pukica
Glatki vodei zatik i
trodjelna pukica
- centriranje i voenje elemenata u

kalupima male ugradbene visine
Konusno voenje i
centriranje
- u kalupima za izradbu krunih

tankostijenih i velikih masivnih
otpresaka
- tono i pouzdano voenje i
centriranje
a-obino, b-s izmjenjivim prstenom

Vodei zatik i vodea
pukica s vijcima za
privrivanje
- u kalupima sa zahtjevom za
poveanim radnim obujmom
(uteda prostora)

Sustav za voenje i centriranje elemenata kalupa
Unutranje centriranje kalupa
45
Primjedba
Glatki vodei zatik i

valjni leaj
- u velikim i masivnim kalupima
Vodei zatik s pukicom i

kuglinim leajem
- za vrlo tono i dugotrajno voenje

i centriranje
- za olakano pokretanje elemenata
kalupa
3.3.7. Sustav za odzraivanje kalupa

Sustav za odzraivanje kalupa potreban je stoga, to prilikom ubrizgavanja plastomerne taljevine u
zatvorenu kalupnu upljinu, u njoj zaostaju zrak i plinovi. Oni ometaju potpuno popunjavanje
kalupne upljine i mogu utjecati na lou kvalitetu otpreska. Odzraivanje kalupne upljine naroito je
vano tijekom faze ubrizgavanja, jer povienje temperature zbog sniene viskoznosti taljevine
uzrokuje veu brzinu ubrizgavanja. To nadalje uzrokuje nedovoljnu uinkovitost prirodnog
odzraivanja, pa se u posebnim sluajevima mora primijeniti podtlano odzraivanje s pomou
posebnog ureaja.[96]
Pri definiranju elemenata sustava za odzraivanje potrebno je osigurati to je mogue vee elemente
za odzraivanje, ali ne prevelike, te ih predvidjeti na kraju svih putova teenja taljevine u kalupnoj
upljini, kao i na mjestima linija spajanja ela taljevine. Vrlo je vano i ienje elemenata za
odzraivanje. Pomini elementi (npr. izbacivala) obino se iste sami, dok je nepomine elemente
potrebno istiti.[15]
Veliina kanala i utora za odzraivanje ovisi o obujmu ubrizgane plastomerne taljevine i brzini
ubrizgavanja. U pravilu, kanali za odzraivanje postavljaju se nasuprot ua, odnosno na mjestu
stijenke kalupne upljine, koje je najudaljenije od ua. Otvori za odzraivanje trebaju biti izvedeni
tako da taljevina ne moe ulaziti u njih i na taj ih nain zatvoriti.[3,96] Odzraivanje kalupne upljine
mogue je ostvariti na vie naina. Najee je odzraivanje kroz provrte za voenje izbacivala.
Postoji i itav niz posebnih izvedbi odzraivanja kalupne upljine ovisno o specifinim zahtjevima
koje postavlja otpresak.[3,96] U novije vrijeme razvijeno je nekoliko materijala za kalupne ploe koji
se izrauju sraivanjem metalnog praha. Takvi, porozni materijali omoguuju odzraivanje kalupnih
upljina izravno kroz kalupne ploe.[112,119-121]
3.3.8. Standardni elementi kalupa
Na kraju ovog poglavlja mogue je dati kratak osvrt na standardne elemente kalupa. Za svaku
parcijalnu funkciju kalupa postoji nekoliko konstrukcijskih rjeenja koja se sastoje djelomice od
standardnih elemenata kalupa ili su u potpunosti izraena od njih. Svaki standardni element kalupa
moe imati neutralnu funkciju (osim ako se radi o standardnim podsklopovima), tj. isti element moe
se rabiti u razliitim kalupima. U tablici 3.11 opisani su standardni elementi kalupa sa slika 3.6 i 3.7,
kao reprezentativnih primjeraka na kojima je obuhvaena veina standardnih elemenata. Treba
naglasiti kako su ovi kalupi sastavljeni na temelju HASCO-normalija.
46
Tablica 3.11. Standardni elementi kalupa za injekcijsko preanje plastomera [99,102]

Podsustav kalupa
Kuite
Uljevni sustav
Elementi pribora
Sustav za stezanje kalupa na ubrizgavalicu

Sustav kliznika
Mjerni i regulacijski ureaji
Kalupni umetci
Pozicija
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
42
43
44
45
46
47
48
49
50
51
52
53
Naziv elementa
Stezna ploa kalupa
Kalupna ploa
Meuploa (temeljna ploa)
Odstojna letva
Uljevni tuljac
Sidreni tuljac
Vrua mlaznica (s i bez igliastog ventila)
Vrui razdjelni blok
Zaporni vijak
Filtarski uloak
Grijalo (torpedo)
Vodei stup
Vodea pukica
Centrirna pukica
Element konusnog centriranja
Centrirni prsten
Prikljuak za crijevo
Obujmica za crijevo
Crijevo
Brtva
Spiralna jezgra
Izolacijska ploa
tapiasto izbacivalo
Izbacivalo u obliku pukice
Ploa izbacivala
Potisna ploa
Vodea pukica potisnog sustava
Ploa potiskivala
Navojna jezgra
Zupanik
Leaj
Opruga
Dvostupnjevito izbacivalo
Povratno-vodei ureaj
Povlana kotva
Vijak
Cilindrini zatik
Opruni prsten
Okasti vijak
Potporanj
Dosjedni zatik i ploa
Odstojni prsten
Mehaniki sustav pritezanja kalupa
Kliznik
Vodea ploica (samopodmazujua)
Potisna ploica
Brava kliznika
Koso izvlailo
Vodilica kosog izvlaila
Osjetilo temperature
Mikrosklopka
Prikljuak
Jezgra
Slika 3.6. Kalupi za injekcijsko preanje plastomera [99]
Slika 3.7. Kalup za injekcijsko preanje plastomera [102]
47
4. STRATEGIJA RAZVOJA KALUPA ZA INJEKCIJSKO

PREANJE PLASTOMERA
4.1. UVOD
U okviru rasprave o strategiji razvoja kalupa ovdje e se spomenuti dva podruja. U jednom sluaju
mogue je govoriti o strategiji alatnice u okviru projekta razvoja kalupa (ciljevi alatnice, odnos
prema naruitelju kalupa, itd.). U drugom sluaju mogue je govoriti o strategiji pri konstruiranju
kalupa za injekcijsko preanje. To se prvenstveno odnosi na definiranje obitelji otpresaka i kalupa, te
mogunostima oznaavanja elemenata kalupa, na temelju ega se provodi izbor vrste konstrukcije
kalupa (prilagodna, varijantna, nova).
4.2. STRATEGIJA RAZVOJA KALUPA SA STAJALITA ALATNICE
Pri definiranju strategijskih pravaca djelovanja alatnice potrebno je odrediti ciljne veliine. To su
veliine koje imaju najvei utjecaj na uspjeno poslovanje alatnice, te se na njih treba djelovati
odgovarajue razraenom strategijom poslovanja. U sluaju alatnica za izradbu kalupa za injekcijsko
preanje plastomera ciljne veliine su: trokovi i vrijeme izradbe kalupa, te kvaliteta kalupa i usluga
alatnice.[122]
Trokovi izradbe kalupa mogu iznositi i do 30% ukupnih trokova izradbe otpresaka. Meutim,
odluujui faktor uspjenog nastupa na tritu ipak predstavlja vrijeme izradbe kalupa. Primjerice,
prekoraenje vremena izradbe kalupa od 25% moe rezultirati poveanjem trokova (gubitaka) i do
60%. Kvaliteta otpreska izravno ovisi o kvaliteti kalupa, posebice elemenata koji oblikuju kalupnu
upljinu.[122,123]
Kako bi se definirali i mjerili ekonomski ciljevi alatnice, potrebno ju je organizirati kao profitno
sredite. U sreditu ekonomskih ciljeva stoji vrijednost rentabilnosti. S pomou rentabilnosti moe se
izraziti pokazatelj uloenih sredstava preko omjera dobit/trokovi. Preko rentabilnosti izraen omjer
dobit/trokovi moe se maksimirati kroz dva podcilja: povienjem dobiti pri stalnom ulogu kapitala
ili sniavanjem uloenog kapitala pri stalnoj dobiti.[122]
Pri izradbi kalupa uobiajena je ralamba vrsta trokova na: trokove osoblja, kalkulacijske
trokove, trokove usluga (izvan alatnice), materijalne trokove, porezne trokove i ostale trokove.
Trokovi izradbe kalupa mogu se nadalje podijeliti na trokove: planiranja postupka preradbe,
konstruiranja kalupa, pripreme rada, NC - programiranja, izradbe potrebnih modela, izradbe
posebnih dijelova kalupa, runog rada / montae kalupa, pokusnog rada kalupa.[122]
Pri sklapanju ugovora posebice je vano sastavljanje to tonije cijene izradbe kalupa. Sa stajalita
kupca postoji zanimanje za to je mogue povoljnijom cijenom, no pri tome alatnica treba voditi
rauna da se ne uzima nalog pod svaku cijenu, tj. potrebno je ostvariti i odgovarajuu dobit. Vrlo je
esta pojava da naruitelj kalupa tijekom njegovog razvoja esto mijenja eljene karakteristike
kalupa. Stoga se od alatnice oekuje vrlo visoki stupanj fleksibilnosti, kako bi se moglo udovoljiti
zahtjevima naruitelja u najveoj moguoj mjeri. Za zadovoljavanje zahtjeva naruitelja kalupa
posebice je vano strogo pridravanje ugovorenih termina izradbe kalupa. Poetak serijske
proizvodnje otpresaka ovisi prvenstveno o terminu isporuke gotovog kalupa i moe rezultirati
osvajanjem trita pravovremenim izlaskom otpresaka u prodaju, te sniavanju sveukupnih trokova
izradbe otpresaka.[122]
Strategija razvoja kalupa za injekcijsko preanje plastomera
49
Nakon isporuke kalupa, naruitelju je od najvie vanosti kvaliteta kalupa ugraena u kalup tijekom
njegovog razvoja (konstruiranja i izradbe). Kako bi izbjegao visoke trokove odravanja i popravaka
kalupa, naruitelj zahtijeva visoku kvalitetu kalupa, odnosno maksimalnu raspoloivost kalupa
(minimalni zastoj). Stoga je potrebno za kalup razraditi odgovarajue strategije odravanja.[122]
4.3. STRATEGIJA KONSTRUIRANJA KALUPA TEMELJENA NA STVARANJU OBITELJI
OTPRESAKA I OBITELJI KALUPA
Sustavno razmatranje svakog novog zadatka pri konstruiranju kalupa obuhvaa analizu, kojom se
utvruju slini otpresci i pripadajua im rjeenja (konstrukcije kalupa). Konstruktor kalupa e svaki
novi konstrukcijski zadatak logiki povezati s ve gotovim rjeenjima slinih zadataka, te e
primijeniti stara konstrukcijska rjeenja na novom zadatku, u veoj ili manjoj mjeri, to e ovisiti o
stupnju slinosti. Kod manje slinosti on jo uvijek moe preuzeti djelomina rjeenja, odnosno
dijelove rjeenja. Stoga je nuno stvoriti obitelji otpresaka i obitelji kalupa, te utvrditi kriterije koji
opisuju njihov meusobni odnos.[17]
Obitelj otpresaka se sastoji iz geometrijski slinih otpresaka, koji se mogu izraditi konstrukcijski
slinim kalupima za injekcijsko preanje (obitelj kalupa), uzimajui u obzir odreena ogranienja
(broj kalupnih upljina, izmjere, materijali, zahtjevi). Pri tome geometrijsku slinost ne treba shvatiti
doslovce jer se i geometrijski razliiti otpresci mogu izraditi u konstrukcijski slinim kalupima.[17]
Obitelj kalupa se sastoji od konstrukcijski slinih kalupa, koji se mogu znatno razlikovati izmjerama,
te unutar svojih parcijalnih funkcija imaju jednu ili vie definiranih varijanti rjeenja. Kalupima jedne
obitelji mogu se izraditi svi otpresci iz odreene obitelji otpresaka.[17]
Prednosti izbora konstrukcije kalupa s pomou obitelji otpresaka i obitelji kalupa nasuprot slobodnoj
konstrukciji oituju se u [17,124]:
- djelominom preuzimanju rjeenja
- mogunosti postavljanja relativno zatvorenih tokova prorauna za dimenzioniranje kalupa
- usmjeravanju konstruktora ekonominoj konstrukciji, u kojoj je mogue izbjei posebna rjeenja
- mogunosti uporabe ve pripremljenih podloga za izradbu kalupa.
Spomenute prednosti omoguuju sniavanje trokova konstruiranja (krae vrijeme konstruiranja) i
trokova izradbe kalupa. S druge strane, uvijek se pojavljuju otpresci koje nije mogue svrstati u
neku od obitelji otpresaka. Za takve otpreske se konstruiranje provodi u okvirima slobodne
konstrukcije. Kod izbora konstrukcije kalupa za zadani otpresak treba pokuati ostati u okvirima
varijantne konstrukcije. Slobodnoj konstrukciji se pristupa tek nakon to nije mogue otpresak
svrstati u postojee obitelji otpresaka (slika 4.1).[17]
Mogue je razlikovati novu, varijantnu i prilagodnu konstrukciju kalupa.[3] Pod prilagodnom se
konstrukcijom razumijeva prilagoavanje nekog poznatog naela rjeenja izmijenjenom zadatku. Pod
varijantnom se konstrukcijom razumijeva variranje veliina ili rasporeda postojee konstrukcije
unutar granica predvienog sustava, a nova je konstrukcija uporaba potpuno novog naela rjeenja za
novi, ili izmijenjeni izradak. Strogo potivajui navedene definicije, nove konstrukcije kalupa za
injekcijsko preanje polimera su vrlo rijetke. Vrlo rijedak je sluaj da se razradi novo naelo rjeenja
konstrukcije premda se i radi o novom zadatku. Razrada novog naela bila bi primjerice razrada
takvog naela ostvarivanja funkcije temperiranja, koje do sada nije uporabljeno, ili npr. novi nain
voenja i centriranja elemenata kalupa. Stoga se temeljni zadaci konstruiranja kalupa svode na izbor i
razradu ve poznatih naela za rjeavanje pojedinih parcijalnih funkcija ili na variranje veliine i/ili
rasporeda konstrukcijske izvedbe ve poznatog naela. U prvom sluaju se govori o prilagodnoj, a u
drugom o varijantnoj konstrukciji. Prilagoeno stvarnom stanju na podruju konstruiranja kalupa za
injekcijsko preanje polimera, pod pojmom nova konstrukcija ovdje e se podrazumijevati zapravo
prilagodna konstrukcija (slika 4.2).[3]

...
Pokuaj 2
Pokuaj 1
50
Mogunost
n+1
Pokuaj n
Otpresak
Otpresak
Analiza otpreska
Nalaenje
rjeenja
za svaku
parcijalnu
funkciju
Ispunjeni
kriteriji obitelji
otpresaka 1 ?
DA
NE
Ispunjeni
kriteriji obitelji
otpresaka 2 ?
Ispunjeni
kriteriji obitelji
otpresaka n ?
NE...
DA
NE
DA
Obitelj
otpresaka 1
Obitelj
otpresaka 2
Obitelj
otpresaka n
Obitelj
kalupa 1
Obitelj
kalupa 2
Obitelj
kalupa n
Ukupna
konstrukcija
kalupa
Slobodna
konstrukcija
Varijantna
konstrukcija
Slika 4.1. Dijagram toka odreivanja konstrukcije kalupa [17]

Prema [17], pod varijantnom konstrukcijom podrazumijeva se odabir konstrukcije kalupa putem
analize otpreska s rasporeivanjem u obitelj otpresaka, kojoj je pridruena jedna obitelj kalupa. U
slobodnoj konstrukciji nalaze se sve konstrukcije kalupa, koje sadre rjeenja parcijalnih funkcija
kalupa za odreeni otpresak. [17]
Zadani otpresak
provjerene tehninosti
Analiza geometrije
otpreska u irem smislu
Kriteriji za svrstavanje
otpreska u temeljnu
skupinu ispunjeni ?
DA
Temeljna skupina otpresaka

Podskupina otpresaka
NE
Temeljna skupina kalupa
Podskupina kalupa
Nova konstrukcija
kalupa
Varijantna konstrukcija
kalupa
Slika 4.2. Podjela temeljnih zadataka konstruiranja kalupa za injekcijsko preanje plastomera [3]
4.3.1. Obitelji otpresaka
Obitelji otpresaka proizvedene postupkom injekcijskog preanja su, u odnosu na kalupnu upljinu,
spektrom svojih karakteristika jo vie razliite nego kalupi za injekcijsko preanje. Sukladno tome je
teko razraditi do u detalje obitelji otpresaka bez priloenog i preglednog spektra njihovih
karakteristika. Stoga se moe govoriti samo temeljnim idejama za postupak stvaranja obitelji
otpresaka.
51
Pri stvaranju obitelji otpresaka i obitelji kalupa za injekcijsko preanje u okvirima konstruiranja i
proraunavanja s pomou raunala treba imati u vidu da je mogue nainiti sljedee podjele [124]:
- prema vrsti otpreska neovisno o vrsti kalupa za injekcijsko preanje
- prema vrsti kalupa za injekcijsko preanje neovisno o vrsti otpreska
- prema vrsti otpreska i prema vrsti kalupa za injekcijsko preanje.
U tablici 4.1 [17,125] su prikazane bitne karakteristike otpresaka i pripadajui im kriteriji. O tonom
utjecaju pojedinih kriterija na konstrukciju kalupa za injekcijsko preanje mogue je raspravljati
samo na temelju priloenog spektra karakteristika otpresaka. Nakon definiranja konkretnih
karakteristika moe se provesti analiza njihovog utjecaja na konstrukciju kalupa, odnosno na izbor
rjeenja pojedinih parcijalnih funkcija, pa i na izbor ubrizgavalice.[125]
Tablica 4.1. Karakteristike otpreska [17,125]
Karakteristika
otpreska
Oblik
Materijal
Kvaliteta
Ekonominost
Kriterij otpreska
- osnovni oblik (geometrija)
- veliina
- omjer visina-irina
- debljina stijenke
- geometrijske posebnosti
- tvrdoa/ilavost
- temperaturna postojanost
- smina viskoznost
- punilo, ojaalo
- skupljanje
- kvaliteta povrine
- postojanost izmjera
- vrstoa
- planirani broj komada
- planirana cijena proizvoda (broj kalupnih upljina)
Temeljni kriterij za stvaranje obitelji otpresaka je njihova geometrijska, odnosno konstrukcijska

slinost. Od opih karakteristika iz tablice 4.1 najvanija karakteristika je oblik. Ta karakteristika,
isto kao i ostale, moe biti sustavno obuhvaena kodiranjem s pomou homogenih i nehomogenih
sustava kodiranja (opirnije u radovima [17,124]).
Jednostavan primjer stvaranja obitelji otpresaka s pomou prva dva kodna mjesta prikazuje slika 4.3
[17]. Uvoenjem iduih kodnih mjesta, odnosno "kljueva" kodiranja za pojedini spektar
karakteristika otpresaka, mogue je sistematizirati i uspjeno analizirati i kompliciranije otpreske.
1 1
1 2
1 3
Okrugli
oblik
plosnati otpresci
2 1
puni otpresci
2 2
kutijasti otpresci
2 3
Pravokutni
oblik
plosnati otpresci
puni otpresci
Slika 4.3. Obitelji otpresaka [17]
kutijasti otpresci
52
4.3.2. Obitelji kalupa

Izradba kalupa odlikuje se zakonitostima koje vrijede za izradbu unikatnih tvorevina i tvorevina
malih serija. Jedan od osnovnih ciljeva pri tome je povienje stupnja ponovne upotrebljivosti
(elemenata) kalupa, tj. stupnja primjene postojeih konstrukcijskih rjeenja kalupa na manje ili vie
sline otpreske (obitelji otpresaka). Naelno se stupanj ponovne upotrebljivosti kalupa moe povisiti
sistematizacijom postojeih rjeenja i ograniavanjem mnogostrukosti rjeenja tipizacijom i
normizacijom.[122]
Ralamba kalupa je od temeljne vanosti za ponovnu uporabu kalupa ili njegovih podsklopova i
dijelova. Elementi strukture kalupa mogu biti sklopovi ili pojedinani dijelovi.[122] Sklopovi se
dalje mogu eventualno ralanjivati na podsklopove i dijelove, sve do tzv. neutralnih elemenata. Ti
elementi imaju neutralnu funkciju, to znai kako ih je mogue rabiti u razliitim kalupima [91].
Stoga je vrlo vano pri sistematizaciji konstrukcijskih rjeenja pojedinih parcijalnih funkcija kalupa
definirati koji su elementi u tim sustavima neutralni (npr. vijak, izbacivalo, vodei zatik, ...).[6,91]
Ralambom kalupa postiu se sljedei ciljevi [122]:
- ralamba procesa konstruiranja kalupa
- povienje stupnja ponovne primjenjivosti (elemenata) kalupa
- pojednostavljenje konstrukcijskih i izradbenih podloga
- izradba transparentne informacijske strukture kalupa
- normizacija kalupa i izradbenih postupaka
- olakanje definiranja ponude za izradbu kalupa.
Pri ralambi kalupa i njihovom svrstavanju u odgovarajue obitelji mogue je rabiti razliite
brojane sustave. S pomou njih se kalupima pridruuju odgovarajue oznake potrebne za
svrstavanje u obitelj kalupa. U osnovi se pri tome razlikuju tri brojana sustava: klasifikacijski,
vezani i paralelni.[122]
Prema definiciji obitelji kalupa, pripadnost kalupa odreenoj obitelji kalupa je mogunost izradbe
svih otpresaka iz pripadajue mu obitelji otpresaka. Definicije obitelji kalupa pruaju samo osnovnu
naznaku, te je stoga potrebno uvesti odreene kriterije za svrstavanje kalupa u obitelji.[17]
Klasifikaciju kalupa za injekcijsko preanje polimera mogue je temeljiti na razliitim naelima. Pri
tome, kalupe je mogue razlikovati prema nekoliko osnovnih kriterija [94]:
- vrsta preraivanog polimera
- vrsta kuita kalupa
- vrsta uljevnog sustava
- vrsta sustava za vaenje otpreska iz kalupa
- broj kalupnih upljina
- broj sljubnica
- veliina kalupa itd.
U tablici 4.2 prikazana je sistematizacija kalupa za injekcijsko preanje polimera u 9 temeljnih
skupina [3,99]. Kriterij svrstavanja u skupine je razliitost naina vaenja otpreska iz kalupa i vrste
uljevnog sustava.
Na temelju usporedbi sistematizacija kalupa prema raznim literaturnim izvorima i sistematizaciji
kalupa koja polazi od morfoloke klasifikacije parcijalnih funkcija, smisleno je kao kriterije uzeti
parcijalne funkcije, odnosno njihova konstrukcijska rjeenja. Na taj nain mogue je definirati
odgovarajue rangove obitelji kalupa, te doi do podloga za uvoenje sustava oznaavanja kalupa na
temelju rjeenja njihovih parcijalnih funkcija. Svaka parcijalna funkcija tada bi zahtijevala zasebnu
oznaku iz koje bi bio vidljiv kriterij podjele kalupa u obitelji, te pripadnost kalupa nekoj od obitelji
kalupa.[89]
53
SMJEROVI
OTVARANJA
OTPRESAK
OPIS
GLAVNI ELEMENTI
SHEMA
Tablica 4.2. Sistematizacija kalupa za injekcijsko preanje plastomera [3]

NORMALNI KALUP
KLIZNIKI KALUP
KOLJKASTI KALUP
a - pomina stezna ploa

b - sustav za vaenje otpreska
c - kalupna upljina
d - uljevni sustav
e - nepomina stezna ploa
f - izolacijska ploa
a - sustav za vaenje otpreska

b - sustav za postrano
otvaranje kalupa
c - kalupna upljina
d - kliznik
e - uljevni sustav

b - vodea ploa koljke
c - koljka
d - kalupna upljina
e - uljevni sustav
Kalup najjednostavnije izvedbe; dvije polovice kalupa;

jedna sljubnica; put otvaranja
kalupa u jednom smjeru;
vaenje otpreska gravitacijski, s pomou izbacivala ili
izbacivala u obliku pukice.
Izvedba slina normalnom

kalupu uz uporabu kliznika
koji se izvlae s pomou
posebnog sustava (kosa izvlaila, hidrauliki cilindar i sl.).
Izvedba slina normalnom

kalupu uz postojanje koljke
radi omoguavanja vaenja
otpreska s vanjskim podrezima i/ili navojima.
Otpresci svih oblika bez

podreza.
Plosnati otpresci s podrezima Dugi i iroki otpresci s vanjizvana i iznutra, i/ili vanjskim skim podrezima i/ili navojem.
navojem.
3
1
3
1
KALUP S OTKIDANJEM
ULJEVNOG SUSTAVA
KALUP S TOPLIM
ULJEVNIM KANALIMA
SMJEROVI
OTVARANJA
OTPRESAK
OPIS
GLAVNI ELEMENTI
SHEMA

KALUP S ODVRTANJEM
54

b - navojno vratilo
c - zupanici
d - jezgra
e - kalupna upljina

b - povlana kotva
c - kalupna upljina
d - uljevni sustav
e - izolacijska ploa
Odvijanje navojne jezgre Kalup s dvije sljubnice;

(vratila) s pomou mehani- gibanje meuploe s pomou
kog prijenosa.
povlane kotve; razdijeljeni
put otvaranja kalupa u istom
smjeru.
a - kalupna upljina
b - sustav za temperiranje
kalupne upljine
c - izolacijske ploe
d - vrui uljevni sustav
e - sustav za temperiranje
uljevnog sustava
Kalup s dvije sljubnice; vei

presjek uljevnog sustava,
temperiran radi spreavanja
ovrivanja; izolacija izmeu "vrueg" i "hladnog" dijela
kalupa.
Otpresci s unutranjim i/ili Otpresci s automatskim odva- Otpresci svih oblika, poveavanjskim navojem.
janjem uljevnog sustava.
nog obujma i veeg obujma
uljevnog sustava.
4
1

KALUP S TOPLIM
RAZDJELNICIMA
55
SPECIJALNI KALUP
a - sustav za temperiranje
kalupne upljine
b - kalupna upljina
c - izolacijske ploe
d - sustav za temperiranje
razdjelnika
e - vrui razdjelnik
a - pomina stezna ploa

b - sustav za vaenje otpreska
c - uljevni sustav
d - kalupne upljine
e - nepomina stezna ploa
a - nepomina stezna ploa

b - sustav za temperiranje
c - otpresak
d - sustav za vaenje otpreska
e - pomina stezna ploa
Kalup s dvije sljubnice; razdjelnici temperirani vodom

radi spreavanja ovrivanja; izolacija "vrueg" i
"hladnog" dijela kalupa.
Kalup s dvije ili vie sljubnica; otvaranje kalupa u dvije

ili vie faza u istom smjeru;
vaenje otpresaka s pomou
izbacivala ili poloastog skidala.
Kombinacija izvedbi prethodnih grupa i/ili posebne izvedbe za otpreske sa osobitim

zahtjevima kod kojih "jednostavno" rjeenje nije mogue.
SMJEROVI
OTVARANJA
OTPRESAK
OPIS
GLAVNI ELEMENTI
SHEMA
KATNI KALUP
Otpresci svih oblika povea- Jednostavni ploasti otpresci Otpresci posebne izvedbe i
posebnih zahtjeva.
nog obujma i veeg obujma relativno malog obujma.
uljevnog sustava.
5
1
1. Glavni smjer otvaranja kalupa: vodee gibanje

2. Postrano otvaranje kalupa: relativno gibanje
3. Smjer otvaranja tijekom vaenja otpreska: apsolutno gibanje
4. Odvrtanje navojne jezgre: relativno okretno gibanje
5. Zakretanje mehanizma za vaenje otpreska: pomono gibanje
5. RALAMBA METODIKOG KONSTRUIRANJA KALUPA ZA

INJEKCIJSKO PREANJE PLASTOMERA
5.1. UVOD
Kako bi se proces konstruiranja kalupa za injekcijsko preanje plastomera podigao na kvalitativno
viu razinu, potrebno je nainiti ralambu itavog procesa konstruiranja na odgovarajue faze, a
unutar svake faze razraditi potrebne aktivnosti. Pri tome valja naglasiti u kojim je aktivnostima
potrebno provoditi optimiranje. Razraene aktivnosti konstruiranja kalupa nuan su preduvjet
izradbe raunalnog programa za itav tijek konstruiranja kalupa.[21,22]
5.2. AKTIVNOSTI TIJEKOM KONSTRUIRANJA KALUPA ZA INJEKCIJSKO
PREANJE PLASTOMERA
Openito, tijek konstruiranja mogue je grubo podijeliti u tri temeljne faze. To su polazini postupci
konstruiranja, sredinja faza konstruiranja i zavrne aktivnosti konstruiranja. U sluaju kalupa za
injekcijsko preanje plastomera to su faza razrade koncepcije kalupa, faza dimenzioniranja
elemenata kalupa (prorauni kalupa), te faza izradbe dokumentacije kalupa (slika 5.1).[3]
PROVJERA TEHNINOSTI
OTPRESKA
KONSTRUIRANJE KALUPA
KONCEPCIJSKO
OBLIKOVANJE KALUPA
DIMENZIONIRANJE
KALUPA
IZRADBA
DOKUMENTACIJE KALUPA
IZRADBA KALUPA
Slika 5.1. Temeljne faze konstruiranja kalupa za injekcijsko preanje plastomera [126]
Faza provjere tehninosti otpreska je aktivnost koja pripada razvoju otpreska. Meutim, radi
specifinosti svojstava plastomernih materijala i samog postupka preradbe injekcijskim preanjem,
pri razvoju otpreska potrebno je ukljuiti i pripremne aktivnosti koje se odnose na konstruiranje
kalupa. S druge strane, izradba kalupa zadnji je korak u razvoju kalupa koji je usko povezan s
procesom konstruiranja, pa je stoga ova faza pridodana temeljnim fazama konstruiranja kalupa.[3,19]
Unutar svake faze konstruiranja kalupa prikazanih slikom 5.1 potrebno je provesti vei broj
aktivnosti konstruiranja. U nastavku, navedene su sve aktivnosti, njihov redoslijed izvoenja, te
mogunosti izvoenja i optimiranja.
Ralamba metodikog konstruiranja kalupa za injekcijsko preanje plastomera
57
5.2.1. Faza razrade koncepcije kalupa

Prvu fazu predloene sistematike konstruiranja kalupa za injekcijsko preanje plastomera predstavlja
analiza koncepcije kalupa. U toj fazi prevladava "linearni" tijek procesa konstruiranja s minimalnim
iteracijskim procesima. Odluke, koje se donose tijekom ove faze odluke su visokorazinskog odluivanja.
O kvaliteti koncepcije kalupa i naelnog odreivanja svih njegovih elemenata ovisi pouzdano
funkcioniranje kalupa tijekom njegove uporabe. Stoga je ovo najvanija faza u procesu konstruiranja
kalupa. Na temelju radova [3,127], razraen je dijagram koji prikazuje sve aktivnosti ove faze
konstruiranja kalupa (slika 5.2).
5.2.1.1. Prethodno naelno odreivanje poloaja otpreska u kalupu
Ova aktivnost predstavlja sponu izmeu provjere tehninosti otpreska i konstruiranja kalupa. Naime, ve
pri provjeri tehninosti otpreska potrebno je definirati koordinatni sustav 0xyz u kojega se smjetaju
otpresak i sljubnica kalupa (slika 5.3).[23]
Odreivanjem poloaja otpreska u kalupu definirani su oblik i veliina kalupne upljine, a naelno i vrsta
kalupa. Kako ova aktivnost zahtijeva veliko iskustvo konstruktora, na temelju rada [23] razraen je
dijagram odluivanja za naelno odreivanje poloaja otpreska u kalupu (slika 5.4) kojeg mogu rabiti i
manje iskusni konstruktori. U dijagramu konstruktor odgovara na pitanja sa DA ili NE, sve dok na kraju
ne doe do predloenog rjeenja.[23]
Meutim, u ovoj fazi razvoja kalupa na neka pitanja je nemogue sa sigurnou dati odgovor, ve se
trebaju nainiti odgovarajue pretpostavke (npr. radi li se o kliznikom kalupu, broj kalupnih upljina,
itd.). Stoga je potrebno na kraju faze razrade koncepcije kalupa nainiti provjeru poloaja otpreska, s
time da treba uzeti u obzir definirani broj kalupnih upljina. Ukoliko se ustanovi da poloaj otpreska nije
odgovarajui, potrebno je ponoviti itavu fazu razrade koncepcije kalupa.
5.2.1.2. Odreivanje broja kalupnih upljina
Ukoliko naruitelj kalupa nije sam definirao broj kalupnih upljina, potrebno ih je odrediti. Odreivanje
broja kalupnih upljina vrlo je bitno, jer se njime izravno utjee na trokove izradbe kalupa, a samim time
i trokove izradbe otpresaka. Pri tome, postoji nekoliko kriterija na temelju kojih se odreuje optimalni
broj kalupnih upljina [3,90]:
- stvarni broj kalupnih upljina odreen na temelju veliine serija
- kvalitetni broj kalupnih upljina odreen na temelju zahtjeva na kvalitetu otpreska
- planski broj kalupnih upljina odreen na temelju roka isporuke otpresaka
- tehniki broj kalupnih upljina odreen na temelju tehnikih karakteristika ubrizgavalice
- ekonomian broj kalupnih upljina odreen na temelju trokova izradbe otpresaka.
Bez obzira prema kojem se kriteriju odreuje optimalni broj kalupnih upljina potrebno je poznavati:
proizvodno-tehnike mogunosti opreme, oblik i izmjere otpreska, zahtjeve na kvalitetu otpresaka,
zahtjeve na rokove isporuke otpresaka, te ukupne proizvodne koliine i mogunosti plasiranja otpresaka
na trite.[90]
Stvarni broj kalupnih upljina odreuje se na temelju iskustva iz prakse ukoliko o otpresku nisu poznati
nikakvi podaci osim njegove geometrije, veliine serije i materijala otpreska. Ukoliko se zahtijeva visoka
preciznost oblika i izmjera otpreska, esto se i kod velikih serija izabire samo jedna kalupna upljina ili
manji broj kalupnih upljina. Tada se govori o kvalitetnom broju kalupnih upljina. U praksi je najei
sluaj da je s naruiteljem otpresaka vrsto ugovoren rok isporuke. U tom sluaju potrebno je odrediti
planski broj kalupnih upljina. Tehniki broj kalupnih upljina odreuje se na temelju pet kriterija: sile
dranja kalupa, obujma ubrizgavanja (otpresci + uljevni sustav), radne sposobnosti ubrizgavalice,
iskoristive plotine steznih ploa ubrizgavalice i reolokih svojstava kalupa (opirnije u [90]).
Slika 5.2. Aktivnosti faze razrade koncepcije kalupa [3,127]
58
2 3 4 5
59
Slika 5.3. Koordinatni sustav za definiranje poloaja otpreska u kalupu [23]

Ekonomski kriteriji za odreivanje broja kalupnih upljina obuhvaaju poznavanje cijene kotanja
otpreska, trokove izradbe kalupa, trokove rada ubrizgavalice, trokove plastomernog materijala i
trokove posluivanja ubrizgavalice i kalupa. Pri tome se dolazi do nepotpune cijene kotanja otpreska na
temelju koje se definira ekonomski broj kalupnih upljina (opirnije u [90]).
5.2.1.3. Odreivanje rasporeda kalupnih upljina [3]
Raspored kalupnih upljina esto treba zadovoljiti niz oprenih zahtjeva. Uglavnom se tei za
rasporedom koji e najbolje iskoristiti korisni obujam kalupa, pri emu su putovi teenja do svih kalupnih
upljina isti i to krai. Temeljni sluajevi rasporeda kalupnih upljina s prednostima i nedostacima
prikazani su u tablici 3.3.
5.2.1.4. Naelno odreivanje kuita kalupa [3]
Poloaj otpreska u kalupu, njegovi oblik i izmjere, te broj i raspored kalupnih upljina izravno odreuju
vrstu kuita kalupa. Iako je izbor vrste kuita kalupa uglavnom preputen iskustvu i intuiciji
konstruktora kalupa, na temelju geometrije otpresaka, broja i rasporeda kalupnih upljina mogue je
djelomice formalizirati izbor kuita kalupa. U tu svrhu razraen je dijagram odluivanja za naelno
odreivanje vrste kuita kalupa (slika 5.5). Pri konanom izboru vrste kuita potrebno je takoer
raspolagati podacima o standardnim elementima kuita kalupa. Standardne elemente kuita kalupa
treba rabiti svugdje, gdje to konstrukcija otpreska i kalupa omoguuje. U tom sluaju nema potrebe za
izradbom tih elemenata u alatnici.
5.2.1.5. Procjena izmjera kalupa [3]
Na temelju prethodnih koraka u kojima je odreen poloaj otpreska u kalupu, broj i raspored kalupnih
upljina, te vrsta kuita kalupa, mogue je grubo procijeniti izmjere kalupa. Ovdje valja voditi rauna o
dodatnom obujmu kalupa u koji e biti smjeteni elementi sustava za temperiranje kalupa, te elementi
sustava za vaenje otpreska iz kalupa.
8.
RAZVOJ NOVOG
OTPRESKA
1.
ANALIZA GEOMETRIJE
OTPRESKA
LISTA OTPRESKA
2.
SMJESTITI OTPRESAK
I PROIZVOLJNO DEFINIRATI SLJUBNICU U
KOORDINATNOM
SUSTAVU 0XYZ, TAKO
DA RAZDJELNA PLOHA
LEI U RAVNINI 0XY
NE
SLJUBNICA
FUNKCIJSKI
I VIZULANO
PRIHVATLJIVA ?
NE
SLJUBNICA
FUNKCIJSKI
I VIZULANO
PRIHVATLJIVA ?
DA
NE
IZMJENA
FUNKCIJSKOG
PROJEKTA
OTPRESKA ?
9.
PONOVITI RAZVOJ
OTPRESKA OD
IZBORA POSTUPKA
PRERADBE
7.
NE
JE LI MOGUE
DA OVAKO OBLIKOVAN
6. OTPRESAK IZRADITI
INJEKCIJSKIM
PREANJEM ?
5.
4.
OTPRESAK SMJESTITI
U NOVI POLOAJ U
KOORDINATNI SUSTAV
0XYZ, TE DEFINIRATI
SLJUBNICU
3.
DA
DA
NE
DA
NE
DA
KOLJKASTI
KALUP ?
13.
DA
POVEATI BROJ
KLIZNIKA ILI
RASKOLJENO
GNIJEZDO ?
12.
NE
RELATIVNO
11. DUGI I IROKI
OTPRESAK ?
10.
DA
PROFILNA
SLJUBNICA ?
DA
NE
NE
DA
DA
PODREZI U
SMJERU
OTVARANJA
KALUPA ?
DA
PODREZI U
SMJERU
OTVARANJA
KALUPA ?
DA
PODREZI
IZNUTRA ?
DA
PODREZI
IZVANA ?
NE
POVEATI BROJ
KLIZNIKA ILI
RASKOLJENO
GNIJEZDO ?
13.
19.
18.
NE
NAGIB U
SMJERU OTVA17.
RANJA KALUPA
DOPUTEN ?
16.
15.
ROTIRATI OTPRESAK
OKO OSI X ILI Y ZA
90
14.
NE
NE
NE
NE
NE
DA
KLIZNIKI
KALUP ?
NE
RASKOLJIVA
JEZGRA ?
NE
SVLAENJE
OTPRESKA
SA IGA ?
DA
PLITKI
PODREZI ?
NAVOJI ?
DA
KALUP S POSEBNIM
27. NAINOM VAENJA
OTPRESAKA ?
NE
DA
DA
NE
DA
26.
ROTACIJOM OTPRESKA
U SMJERU OSI Z
OSTVARITI MINIMALNI
BROJ KLIZNIKA
25.
24.
23.
22.
21.
31.
30.
DA
VANJSKI
NAVOJI ?
DA
NAVOJI U
SMJERU
OTVARANJA
KALUPA ?
DA
NE
36.
35.
34.
33.
PODREZI U
SMJERU
OTVARANJA
KALUPA ?
NE
ODVRTANJE
NAVOJNE
PUKICE ?
KOLJKASTI
KALUP ?
NE
UNUTRANJI
NAVOJI ?
NE
PUNI OTPRESAK
S NAVOJEM OKODA
32. MITIM NA SMJER
OTVARANJA
KALUPA ?
NE
DA
29.
ROTIRATI OTPRESAK
OKO OSI X ILI Y ZA
90
28.
NAVOJI U
SMJERU
OTVARANJA
KALUPA ?
DA
DA
DA
NE
NE
NE
NE
DA
NE
POVIENI
ZAHTJEVI
NA TONOST
NAVOJA ?
DA
MALI BROJ
OTPRESAKA
U SERIJI ?
DA
KOLJKASTI
KALUP ?
DA
NAVOJI MALE
VISINE ?
44.
RASKOLJIVA
JEZGRA ?
DA
NE
SVLAENJE
43. OTPRESKA
SA IGA ?
42.
DA
DA
NE
NE
NE
DA
41. PLITKI NAVOJI ?
40.
39.
38.
NE
RELATIVNO
37. DUGI I IROKI
OTPRESAK ?
NE
NE
DA
DA
DA
DA
DA
UVRTANJE
NAVOJNE
JEZGRE
(I PUKICE) ?
NE
ULONA
JEZGRA ?
NE
KLIZNIKI
KALUP ?
49.
48.
47.
PLOASTI OTPRESAK
RELATIVNO MALE
46. DEBLJINE U SMJERU
OTVARANJA KALUPA ?
NE
NAGIB U SMJERU
OTVARANJA
KALUPA
DOPUTEN ?
45.
50.
OTPRESAK
JE ISPRAVNO
POLOEN
U KALUP

60
Slika 5.4. Dijagram odluivanja za naelno odreivanje poloaja otpreska u kalupu [23]
1.
ANALIZA GEOMETRIJE
OTPRESKA, POLOAJ
OTPRESKA U KALUPU,
BROJ I RASPORED
KALUPNIH UPLJINA
DA
3.
KUITE POSEBNE
IZRADBE I NAMJENE
KUITA ?
2. POSEBNA IZVEDBA
NE
DA
NE
KUITE S POSTRANIM
7. OTVARANJEM PLOA
KALUPNIH UPLJINA ?
DA
MOGUNOST
5. PRIMJENE POSTRANOG
OTVARANJA PLOA
KALUPNE UPLJINE ?
4.
POMONE
SLJUBNICE ?
DA
NE
NE
6.
DA
DA
DA
NE
NE
ISPRAVAN
IZBOR
DA
NE
OTPRESAK ROTA9. CIJSKI SIMETRIAN

ILI SLIAN ?
NE
GROZD
13. PRIBLINO ISTE
DULJINE I IRINE ?
KUITE SA
NE
8. KOLJKASTIM PLOAMA
KALUPNE UPLJINE ?
JEDNA
KALUPNA
UPLJINA ?
NE
ROTACIJSKI SIME10. TRIAN RASPORED

KALUPNIH UPLJINA ?
NE
VISOKI TLAKOVI
12. U KALUPNIM
UPLJINAMA ?
NE
JAKO RAZVEDENI
ULJEVNI KANALI
14.
I/ILI VELIKI OBUJAM
GROZDA ?
IRINE ?
GROZD PRIBLINO
17. ISTE DULJINE I
DA
KUITE KALUPA
NE
18. EUROPA SUSTAVA
TIPA Q ?
DA
ISPRAVAN
IZBOR
DA
DA
OKRUGLO KUITE
11. S 2,3 ILI 4 VODEA
ZATIKA ?
DA
ISPRAVAN
IZBOR
DA
KUITE KALUPA
15. STANDARDNOG
SUSTAVA TIPA Q ?
KUITE KALUPA
16. STANDARDNOG
SUSTAVA TIPA N ?
DA
ISPRAVAN
IZBOR
DA
KUITE KALUPA
19. EUROPA SUSTAVA
TIPA N ?
NE
NE
NE
NE

61
Slika 5.5. Dijagram odluivanja za naelno odreivanje kuita kalupa [23]
62
5.2.1.6. Naelno odreivanje uljevnog sustava i ua

Sistematizacija uljevnih sustava i ua razmatrana je u poglavlju 3.3.3. Na temelju analiziranih vrsta
uljevnih sustava i ua, te njihovog opisa nainjen je dijagram odluivanja za naelno odreivanje vrste
uljevnog sustava i ua (slika 5.6). U prvom redu potrebno je definirati radi li se o vrstom ili vruem
uljevnom sustavu, odnosno njihovoj kombinaciji, a zatim se izabiru odgovarajua rjeenja unutar
definiranog uljevnog sustava. Na slici 5.6 pune linije vode do najpovoljnijeg i/ili najeeg naelnog
rjeenja, dok isprekidane linije ukazuju na mogunost izbora i drugog rjeenja koje je manje povoljno i/ili
rjee u primjeni.[3]
Tijekom godina praktinog iskustva pri konstruiranju i izradbi kalupa dolo se do zakljuka kako je
velik broj greaka na kalupima povezan s grekama u uljevnom sustavu kalupa. Skupe korekcije na
kalupu mogu se izbjei sustavnim radom s listama za provjeru kalupa tijekom koncepcijskog
oblikovanja kalupa. Tablica 5.1 sadri moguu listu za izbjegavanje greaka pri definiranju uljevnog
sustava u kalupu.[128]
Tablica 5.1. Lista za provjeru uljevnog sustava pri konstruiranju kalupa za injekcijsko preanje
plastomera [128]
Je su li trokovi eventualnog odvajanja uljevnog sustava od otpreska ukljueni u
trokove izradbe otpreska?
Je li otisak ua na predvienom mjestu na otpresku doputen?
Omoguuje li omjer duljina teenja/debljina stijenke otpreska zadovoljavajue
popunjavanje kalupne upljine?
Je li mogue odzraivanje uljevnih upljina bez ugradnje dodatnih elemenata za
odzraivanje?
Jesu li iskljuene potekoe pri preradbi glede linija spajanja?
Je li mogue uporabom uljevnog sustava s kaskadnim ukljuivanjem mlaznica izbjei
pojavu nedoputenih linija spajanja?
Je li sprijeena pojava slobodnog mlaza pri punjenju kalupne upljine?
Je li sprijeeno postojanje ekstremno toplijih podruja uljevnog sustava (uglavnom
uslijed smicanja pri ubrizgavanju)?
Jesu li predvieni kanali za temperiranje u blizini ua?
Zadovoljava li oblik ua (npr. tunelno ue) preradbu plastomernih materijala s loom
tecljivou?
Je li uljevni sustav u kalupima s vie kalupnih upljina, tj. vie ua prirodno
uravnoteen, ili je provedena analiza punjenja kalupa pri kojoj se odreuje presjek
pojedinog uljevnog kanala?
Je li mogue popunjavanje kalupne upljine od debelostijenih prema tankostijenim
podrujima otpreska?
Je li iskljuena mogunost pregaranja (degradacije) fronte taljevine u blizini ua na
debelostijenom podruju otpreska?
Je li omogueno djelovanje odgovarajueg naknadnog pritiska?
Jesu li izabrane optimalne izmjere uljevnog sustava glede vitoperenja?
Da
Ne
Da
Da
Ne
Ne
Da
Ne
Da
Da
Ne
Ne
Da
Da
Ne
Ne
Da
Da
Ne
Ne
Da
Ne
Da
Ne
Da
Ne
Da
Da
Ne
Ne
Na neka pitanja iz tablice 5.1 mogue je tono odgovoriti tek nakon faze reolokog prorauna kalupa, to
zahtijeva iterativni postupak.
5.2.1.7. Naelno odreivanje sustava za temperiranje kalupa [23]
Ova aktivnost obuhvaa izbor sustava za temperiranje kalupa. Ukoliko se radi o temperiranju kalupa s
pomou medija za temperiranje (predtlano i podtlano) razraen je dijagram odluivanja za naelno
odreivanje elemenata takvog sustava (slika 5.7). Dijagram je podijeljen naelno u dva dijela. U prvom
dijelu definiraju se elementi za temperiranje kalupnih ploa i gnijezda, a u drugom dijelu elementi za
temperiranje igova i kalupnih umetaka.
DA
NORMALNO (OBINO) TOKASTO

UE
22. VRSTI ULJEVNI

SUSTAV
TOKASTO
TUNELNO UE
(PODUE)
21. VRSTI ULJEVNI

SUSTAV
1. ANALIZA GEOMETRIJE
OTPRESKA, VRSTE PLASTOMERA
ZAHTJEVA NA DIMENZIJSKU
STABILNOST KALUPA, REOLOKE
PROVJERE KALUPNE UPLJINE
BROJ I RASPORED KALUPNIH
UPLJINA
PROVJERA
KALUPLJIVOSTI
OTPRESKA
NE
DOPUTEN
POLOAJ UA ?
25.
23.
24.
NE
DA
20.
LEPEZASTO
UE
VRSTI ULJEVNI
SUSTAV
DA
POVIENI UDIO
16. DODATAKA U
PLASTOMERU ?
DA
OTPRESCI
NE
4. RELATIVNO MALOG
OBUJMA ?
NE
POVIENI ZAHTJEVI
2. NA DIMENZIJSKU STABILNOST OTPRESKA ?
IZBOR
ZAVREN
19.
3.
DA
POTREBAN VEI
BROJ UA ?
UPLJI VALJKASTI
OTPRESCI ?
DA
KALUP S JEDNOM
5. KALUPNOM
UPLJINOM ?
NE
VANJSKO
PRSTENASTO
UE
8. VRSTI ULJEVNI
SUSTAV
NE
NE
DA
NE
SIMETRIAN
RASPORED
KALUPNIH
UPLJINA ?
PLOASTI
OTPRESCI ?
NE
VRUI
RAZDJELNICI
VRUI ULJEVNI
KANALI
14. VRUI ULJEVNI

SUSTAV
NE
UBRIZGAVANJE
17. NA POMONOJ
SLJUBNICI ?
13.
6.
7.
DA
DUGE JEZGRE
( L / D> 5 ) ?
UNUTRANJE
PRSTENASTO
UE
9. VRSTI ULJEVNI
SUSTAV
DA
DA
DA
NE
15.
11.
FILMSKO
UE
VRSTI ULJEVNI
SUSTAV
NE
OTPRESCI ?
DEBELOSTIJENI
LIJEVKASTO
(ATORSKO)
KRUNO UE
10. VRSTI ULJEVNI

SUSTAV
DA
DA
KALUP S VEIM
12. BROJEM KALUPNIH
UPLJINA ?
NE
NEPOSTOJEE
(LANO) UE
15. VRSTI ULJEVNI

SUSTAV

63
Slika 5.6. Dijagram odluivanja za naelno odreivanje vrste uljevnog sustava i ua kalupa [3]
DA
2.
DA
DJELOMINO SPOJENI
KRUGOVI
DA
NE
NE
DA
11.
"PRAVOKUTNI" KRUG
U - KRUG
Z - KRUG
TEMPERIRANJE
KALUPNIH PLOA
13.
NE
KRUG ZA TEMPERIRANJE
U IGU
KOSO BUENI KANALI,
IG SA ZAEPLJENIM
BONIM PLOHAMA
17.
CILINDRINO
GNIJEZDO ?
12.
KANALI U OBODU
GNIJEZDA
KANALI U OBODU
PUKICE
IZRAVNO TEMPERIRANJE
GNIJEZDA
GNIJEZDA POSTAVLJENA
U PRAVCU
RELATIVNO VISOK
OTPRESAK ?
7.
DA
TEMPERIRANJE
GNIJEZDA ?
6.
5.
S PROPUSNOM PLOICOM
DOBIVENOM POSTUPKOM
SRAIVANJA
I OTPLINJAVANJE KROZ
IZBACIVALA
TEMPERIRANJE
PLOE ZA
NE
NE
S KANALIMA
10.
VIERAZINSKO
TEMPERIRANJE ?
8.
PODTLANO
TEMPERIRANJE ?
NEZAVISNO REGULIRANI
KRUGOVI
9.
1. PROPISANA
TEMPERATURA MEDIJA
ZA TEMPERIRANJE
PRIMJEDBA A
I <_ 25 C
II 25 ...95 C PRIMJEDBA B
PRIMJEDBA C
III >_ 95 C
JEZGRI
I OTPLINJAVANJE
TANKIH CILINDRINIH
4.
TEMPERIRANJE
DIJELOVA
KALUPA ?
26.
NE
TEMPERIRANJE
IGOVA ?
14.
DA
IGOVI
KRUNOG
PRESJEKA ?
15.
NE
RELATIVNO
VELIKI IG ?
NE
NE
27.
CIJEVNA PREGRADA;
OBINA S JEDNOSTRUKOM
ILI DVOSTRUKOM
ZAVOJNICOM
PREGRADNA TRAKA
OBINA S NAVOJNICOM
(PROTUSTRUJNA)
DA
DA
16.
DA
ULOAK VISOKE
TOPLINSKE
PROVODNOSTI
22.
VENTILNO
IZBACIVALO
12.
DA
NE
UKOLIKO BI ODGOVORI
NA PITANJA S ADRESOM
6 ILI 14 BILI "NE"
PONOVITI CIJELI
POSTUPAK !!!
28.
18.
OTPRESAK
TANJURASTOG
OBLIKA ?
20.
RASHLADNI
ZATIK
23.
NE
NE
21.
NE
CIJEVNE PREGRADE ILI PREGRADNE TRAKE ?
24.
CIJEVNA PREGRADA
OBINA
S JEDNOSTRUKOM ILI
DVOSTRUKOM ZAVOJNICOM
PREGRADNA TRAKA
OBINA S NAVOJNICOM
( PROTUSTRUJNA )
ULOAK
VISOKE TOPLINSKE
PROVODNOSTI ?
21.
DA
BRZA
IZMJENA
TOPLINE ?
DA

64
Slika 5.7. Dijagram odluivanja za naelno odreivanje sustava za temperiranje kalupa [23]
NE
KLIZNIKI
KALUP ?
DA
18.KOLJKASTI
KALUP ?
11.
NE
PODREZI
IZVANA ?
NE
PROFILNA
SLJUBNICA ?
6.
3.
PODREZI U
2. SMJERU
OTVARANJA ?
DA
NE
DA
DA
DA
NE
ANALIZA GEOMETRIJE
OTPRESKA
POLOAJ OTPRESKA
U KALUPU
POLOAJ UA
ELEMENTI KOLJKE
TANJURASTA IZBACIVALA
ELEMENTI KOLJKE
TAPIASTA IZBACIVALA
24.
ELEMENTI KOLJKE
BEZ DODATNIH ELEMENATA
ZA IZBACIVANJE OTPRESKA
1.
DA
DA
NE
POSEBNI
NAINI
VAENJA
OTPRESKA
31.
DA
25. POSEBNI
KALUP ?
NE
RASKOLJIVA
10.
JEZGRA ?
NE
4. NAVOJI ?
DA
VANJSKI
7.
NAVOJI ?
DA
NE
DA
NE
NE
DA
12. UNUTRANJI
NAVOJI ?
20. KOLJKASTI
KALUP ?
NE
28. KLIZNIKI
KALUP ?
DA
PLOASTO
SKIDALO
IZBACIVALA
OBLIKA PUKICE
16.
TAPIASTA
IZBACIVALA
GREKA !
ISPITATI
POLOAJ
OTPRESKA
U KALUPU
27.
NE
RASKOLJIVA
13.
JEZGRA ?
NE
ROBOT ILI
MANIPULATOR
POGON ODVRTANJA
IZVAN KALUPA
(MEHANIKI, HIDRAULIKI)
TANKOSTIJENI OTPRESCI
VELIKE POVRINE OKOMITO NA SMJER OTVARANJA KALUPA ?
DA
PLOASTO SKIDALO
STLAENI ZRAK
15.
1.PLOASTO SKIDALO
2.STLAENI ZRAK
KLIZNICI +
KLIZNICI +
TAPIASTA IZBACIVALA
17.
KLIZNICI BEZ
DODATNIH ELEMENATA ZA
IZBACIVANJE OTPRESKA
NE
8.
PLOASTO SKIDALO
SKIDANJE S POMOU POVLANE
KOTVE ILI GALOVOG LANCA
33.
DA
ODVRTANJE
32. U DRUGIM
SMJEROVIMA ?
22.
IZBACIVANJE
STLAENIM ZRAKOM
NE
DA
DA
21.
1.TAPIASTA IZBACIVALA
2.PLOASTO SKIDALO
14. IZBACIVANJE
GROZDA U VIE
KORAKA
MASIVNI
9. DEBELOSTIJENI
OTPRESCI ?
DA
NE
IG (JEZGRA)
5. NA NEPOMINOJ
STRANI KALUPA ?
NE
ODVRTANJE
26. U SMJERU
OTVARANJA ?
DA
KALUP S
ODVRTANJEM
19.
JEZGRE I/ILI
PUKICE ?
NE
DA
OTPRESCI
OBLIKA
KUTIJE I
SLINI ?
TANJURASTA
IZBACIVALA
29.
PLOASTO
SKIDALO
23.
ROBOT ILI
MANIPULATOR
TAPIASTA
IZBACIVALA
30.
NE
34.
MEHANIZAM ZA ODVRTANJE
UGRAEN U KALUP

65
5.2.1.8. Naelno odreivanje sustava za vaenje otpreska iz kalupa [23]

Ve pri definiranju poloaja otpreska u kalupu pretpostavljeni su neki elementi sustava za vaenje
otpreska iz kalupa. Konstruktor kalupa tijekom ove aktivnosti naelno odreuje sve potrebne elemente
tog sustava. Pri tome se moe rabiti dijagram za naelno odreivanje sustava za vaenje otpreska iz
kalupa (slika 5.8).
Slika 5.8. Dijagram odluivanja za naelno odreivanje sustava za vaenje otpreska iz kalupa [23]
66
5.2.1.9. Naelno odreivanje sustava za voenje i centriranje elemenata kalupa [3]

Na temelju analize i opisa poznatih naina voenja i centriranja elemenata kalupa potrebno je za
definirani kalup odrediti konstrukcijska rjeenja za ovu parcijalnu funkciju kalupa. Pri tome valja
definirati elemente za vanjsko centriranje kalupa i unutranje centriranje i voenje elemenata kalupa. U
dijagramu odluivanja za naelno odreivanje sustava za voenje i centriranje elemenata kalupa (slika
5.9) definirane su mogunosti primjene pojedinih rjeenja u konkretnim sluajevima.
VANJSKO CENTRIRANJE
1.
ANALIZA GEOMETRIJE
OTPRESKA
TIP KUITA
IZOLACIJA NA
2. STEZNIM PLOAMA
KALUPA ?
3.
RAZDJELNI PRSTEN
ZA CENTRIRANJE
DA
NE
4.
PRSTEN ZA
CENTRIRANJE
UNUTRANJE VOENJE I CENTRIRANJE
9.
5.
VELIKI I MASIVNI
OTPRESCI ?
DA
6.
ROTACIJSKI SIMETRINI OTPRESCI ?
NE
NE
KONUSNO VOENJE
KONUSNO VOENJE
S IZMJENJIVIM
LETVICAMA
GLATKI VODEI ZATIK + VALJNI LEAJ
DA
DOSJEDNI SVORNJAK
10. GLATKI VODEI
ZATIK + VODEA PUKICA + CENTRIRNA
PUKICA
LETVICA
8.
DA
7.
KONUSNO VOENJE
KALUP MALE
MASE ?
KONUSNO VOENJE
S IZMJENJIVIM
PRSTENOM
NE
11.
GLATKI VODEI
ZATIK + TRODIJELNA
VODEA PUKICA
DA
12.
GLATKI VODEI ZATIK + VALJNI LEAJ
KALUP MALE
UGRADBENE
VISINE ?
NE
14.
VODEI ZATIK + VODEA PUKICA S

VIJCIMA ZA
PRIVRIVANJE
DA
POTREBA ZA POVE13. ANIM KORISNIM

OBUJMOM KALUPA ?
12.
NE
15.
DUGE I TANKE
JEZGRE ?
NE
VODEI ZATIK S
UTORIMA + VODEA
PUKICA
DA
20.
DUGE I TANKE
JEZGRE ?
JEDNOSTAVNI
16. ROTACIJSKI SIMETRINI OTPRESCI ?
DA
18.
DA
PRIRUBNICA ZA
CENTRIRANJE I
PRIVRIVANJE
JEZGRI
NE
NE
19.
22.
21.
KOLJKASTI
KALUP ?
DA
NE
23.
KLIZNIKI
KALUP ?
NE
DA
UTORNE VODILICE
UTORNE VODILICE +
VODEA UTORNA
KRIVULJA
KLINOVI ZA CENTRIRANJE I PRIVRIVANJE JEZGRI
CENTRIRANJE DUGIH I TANKIH JEZGRI
24.
GLATKI VODEI ZATICI (KOSA IZVLAILA)
+ UTORNE VODILICE
VODEA KRIVULJA +
UTORNE VODILICE
UTORNE VODILICE
25.
IZBOR
ZAVREN
VOENJE ELEMENATA ZA POSTRANO OTVARANJE KALUPA
Slika 5.9. Dijagram odluivanja za naelno odreivanje sustava za voenje

i centriranje elemenata kalupa [23]
67
5.2.1.10. Naelno odreivanje sustava za odzraivanje kalupne upljine [3]

Na temelju analize i sistematizacije elemenata sustava za odzraivanje kalupa definiran je dijagram
odluivanja za naelno odreivanje sustava za odzraivanje kalupne upljine (slika 5.10).
DA
3.
PODTLANO ODZRAIVANJE
KALUPNE UPLJINE
MOGUNOST
DA
4. ODZRAIVANJA KROZ
SLJUBNICU ?
5.
OSTVARITI POTREBNU
HRAPAVOST DOSJEDNIH
PLOHA KALUPA NA SLJUBNICI
1.
ANALIZA GEOMETRIJE OTPRESKA,
POLOAJA OTPRESKA U KALUPU,
ULJEVNOG SUSTAVA I TIPA UA,
VIZUALNI ZAHTJEVI NA OTPRESAK,
ANALIZA UKLJUINA ZRAKA,
SUSTAV ZA TEMPERIRANJE.
2.
TEHNIKI VRLO
VRIJEDAN OTPRESAK,
POTREBNO OSTVARITI
KRATKI CIKLUS ?
NE
NE
7.
IZBACIVALA NA
6. PLOHAMA KOJE
TREBA ODZRAITI ?
DA
TANGENCIJALNO
BRUENA IZBACIVALA
NE
MOGUNOST OTVA8. RANJA KALUPA PRI
PROIRENJE PUKICE
IZBACIVALA S
DODATNIM KANALIMA
PROIRENJE PUKICE
IZBACIVALA S UMECIMA
OD TVRDOG METALA
9.
DA
UBRIZGAVANJU ?
PROGRAMIRANO
OTVARANJE KALUPA
U FAZI UBRIZGAVANJA
NE
MOGUNOST ODZRADA
10. IVANJA PODEAVANJEM
DIZANJA KALUPA ?
11.
PODESITI SILU
DRANJA KALUPA
NE
15.
KONCENTRINI KANALI
ZA ODZRAIVANJE NA
SLJUBNICI KALUPA
DA
13.
JEDNA KALUPNA
UPLJINA ?
DA
12.
NE
16.
POLUKRUNI KANALI
ZA ODZRAIVANJE NA
SLJUBNICI KALUPA
ROTACIJSKI
SIMETRIAN
OTPRESAK ?
NE
OTPRESAK S DUBOKIM
14. REBRIMA, IZBOINAMA,
PODREZIMA I SLINO ?
DA
17. POROZNI UMECI OD

SRAENOG METALNOG
PRAHA
NE
NE
26.
ZADOVOLJNI
PREDLOENIM
RJEENJEM ?
DA
27.
IZBOR ZAVREN
POTREBNO
18. ODZRAITI VELIKE
POVRINE ?
NE
20.
DOPUNSKI IG
DA
19.
VIZUALNI
ZAHTJEVI NA TIM
POVRINAMA ?
21.
DA
DOPUNSKA SLJUBNICA
NE
RAZVEDENI
22. SUSTAV ZA
TEMPERIRANJE ?
DA
NE
25.
SLOGOVI
PRAVOKUTNIH
LAMELA
NE 23.
ROTACIJSKI
SIMETRIAN
OTPRESAK ?
24.
DA
SLOGOVI LAMELNIH
PUKICA
Slika 5.10. Dijagram odluivanja za naelno odreivanje sustava za odzraivanje kalupne upljine [3]
68
5.2.1.11. Naelno odreivanje posebnih elemenata kalupa [3]

Pri definiranju poloaja otpreska u kalupu naelno se odreuje i vrsta kuita kalupa, a time i potreba za
ostvarivanjem posebnih funkcija kalupa. Primjerice, otpresak s podrezima u smjeru otvaranja kalupa
mogue je izraditi u kliznikom kalupu. Izborom ove vrste kuita kalupa, potrebno je rijeiti posebnu
parcijalnu funkciju koja u ovom sluaju glasi: prenijeti gibanje na kliznike. Posebnim sustavom potrebno
je osigurati, tijekom otvaranja kalupa, postrano otvaranje elemenata kalupa - kliznika. U tom sluaju rabe
se konstrukcijska rjeenja kao to su kosa izvlaila, kosa izvlaila pravokutnog oblika ili vodee ploe s
utorom. Radi raznolikosti konstrukcijskih rjeenja za posebne funkcije kalupa, te specifinosti za
pojedine sluajeve, za te elemente nije razraen odgovarajui dijagram odluivanja. Teko je oekivati da
e i biti razraen zbog razliitih zahtjeva koji se postavljaju na ta konstrukcijska rjeenja.
5.2.1.12. Optimiranje izbora ostvarivih kombinacija naelnih rjeenja parcijalnih funkcija kalupa
Nakon odreivanja naelnih rjeenja svih parcijalnih funkcija kalupa potrebno je optimirati izbor
ostvarivih kombinacija naelnih rjeenja. To je posebice vano ukoliko za jednu parcijalnu funkciju
postoji vei broj rjeenja koja ispunjavaju funkciju. U ovoj fazi razvoja kalupa mogue je optimiranje
izvriti na temelju tehnikih prednosti i nedostataka pojedinih rjeenja, pri emu je potrebno poznavati
utjecaje pojedinih parcijalnih funkcija na mogunost njihovog ostvarivanja (tablica 5.2).[3]
Primjerice, izbor konstrukcijskog rjeenja za parcijalne funkcije temperiranja kalupa i vaenja otpreska iz
kalupa imaju meusobno veliki utjecaj. Krugove za temperiranje potrebno je izvesti tako da ne dolazi do
istjecanja medija za temperiranje iz kalupa, ili do zatvaranja kruga za temperiranje elementima sustava za
vaenje otpreska. Najei kriteriji optimiranja naelnih rjeenja pojedinih parcijalnih funkcija su:
funkcionalnost, tehninost, iskoristivost, regenerativnost (opetovana uporaba) i trinost.[3]
Tablica 5.2. Meusobni utjecaj parcijalnih funkcija kalupa na mogunost njihovog ostvarivanja [3]
PARCIJALNA FUNKCIJA
C2
C3
C4
C5
C6
C7
C8
C9 C10
KALUPA
C1
Razdijeliti
C1 plastomernu taljevinu
++
+
+
+
+
+
?
Praoblikovati i
C2 strukturirati taljevinu
++ ++
+
+
+
+
?
Odravati temperaturno
C3 polje u kalupu
+
+
+
?
Ozdraiti
+
C4 kalupnu upljinu
++
?
Izvaditi grozd iz
++
++
C5 kalupne upljine
++
+
+
+
?
Centrirati i voditi
++ ++
C6 dijelove kalupa
++ ++ ++
?
Privrstiti kalup
++
C7 na ubrizgavalicu
++ ++
?
Prihvatiti i
+
++ ++ ++
C8 prenijeti sile
++
?
Povezati
+
++ ++ ++
C9 elemente kalupa
?
Posebne
?
?
?
?
?
?
?
?
?
C10 funkcije
Znaenje simbola:
++
+
?
- veliki utjecaj
- utjecaj
- utjecaj ovisan o izvedbi rjeenja parcijalne funkcije
- nema utjecaja
69
5.2.1.13. Provjera poloaja otpresaka u kalupu [3]

Kako je na poetku faze koncepcijskog oblikovanja kalupa bilo potrebno nainiti odreene pretpostavke,
sada nakon to je odreen broj i raspored kalupnih upljina, te su odreena konstrukcijska rjeenja
pojedinih parcijalnih funkcija kalupa, mogue je provjeriti poloaj otpresaka u kalupu. Ovu aktivnost
mogue je provesti opetovanom uporabom dijagrama odluivanja za naelno odreivanje poloaja
otpreska u kalupu (slika 5.4).
5.2.1.14. Procjena trokova izradbe kalupa
Nakon provedenih prethodnih koraka koncepcijskog oblikovanja kalupa potrebno je izvriti procjenu
trokova izradbe kalupa, na temelju koje je mogue dati ocjenu ekonomske opravdanosti razraenog
koncepta kalupa. Procjena trokova izradbe kalupa provodi se na temelju procjene trokova izradbe
kalupnih upljina i svih naelno odreenih elemenata kalupa. Pri tome valja raspolagati s podacima o
cijeni kotanja standardnih elemenata kalupa koji se ugrauju u kalup.[3]
Unato velikoj vanosti odreivanja trokova izradbe kalupa, ono se u veini poduzea gotovo uope
ne provodi prema odgovarajuim proraunima, ve se trokovi odreuju uglavnom na temelju
iskustava. Posljedica takvog pristupa jest visoki stupanj nesigurnosti u odreivanju konane cijene
kalupa. Proraun cijene kotanja kalupa treba biti znanstveno i tehniki utemeljen, uz odgovarajuu
primjenu provjerenih iskustvenih faktora. Takvim pristupom postie se [99]:
- povienje sigurnosti i tonosti odreivanja cijene kotanja kalupa
- skraenje vremena prorauna cijene kotanja kalupa
- sigurniji proraun cijene kotanja potpuno novih kalupa za koje ne postoje iskustveni podaci
- sigurniji proraun bez dugogodinjeg iskustva na tom polju.
Postupak procjene trokova izradbe kalupa detaljnije je opisan primjerice u radu [99].
5.2.2. Faza dimenzioniranja elemenata kalupa
Pri konstruiranju kalupa za injekcijsko preanje plastomera ovu fazu mogue je naelno podijeliti u tri
bloka: reoloki, toplinski i mehaniki proraun kalupa. Ova faza konstruiranja kalupa prikazana je
dijagramom na slici 5.11, razraenom prema radu [3].
Kako bi se moglo pristupiti proraunu (dimenzioniranju) kalupa potrebno je raspolagati odgovarajuim
podacima. Za potrebe prorauna kalupa ulaznu skupinu podataka predstavlja tzv. lista otpreska, koja
sadri sve podatke o plastomernom materijalu i obliku otpreska.[3] U ovom trenutku, nije mogue
popuniti rubrike koje sadre neke parametre preradbe, jer njih tek treba proraunati, kao i neke
karakteristike kalupa.
Prije poetka prorauna kalupa potrebno je definirati tone izmjere kalupne upljine koje ovise o veliini
stezanja (u sve tri osi), odnosno skupljanja (u samo jednoj osi) plastomerne taljevine tijekom njenog
ovrivanja u otpresak. Izmjere otpreska potrebno je uveati za iznose stezanja. Ukoliko plastomer
pokazuje izrazito razliite iznose skupljanja u smjeru i okomito na smjer teenja taljevine, to treba uzeti u
obzir. Osim vrste plastomernog materijala, na stezanje (skupljanje) utjecaj imaju sljedei parametri:
temperatura taljevine, tlak u kalupnoj upljini, vrijeme djelovanja pritiska ubrizgavanja i naknadnog
pritiska, svojstva plastomernog materijala, geometrija otpreska, konstrukcija kalupa, parametri
injekcijskog preanja, vrsta ubrizgavalice, stanje kalupa i ubrizgavalice.[15]
Osim sustavnog prikaza svih aktivnosti u ovoj fazi konstruiranja kalupa, biti e ukazano na mogunosti
izvoenja pojedinih aktivnosti prorauna kalupa. Pri tome, dati e se pregled analitikih prorauna
kalupa, te kratak osvrt na postupak numerikog prorauna kalupa za injekcijsko preanje.
70
REOLOKI PRORAUN
PRORAUN POTREBNOG
TLAKA U KALUPNOJ UPLJINI
ODREIVANJE I OPTIMIRANJE
UVJETA PRERADBE
LISTA PARAMETARA
PRERADBE
DIMENZIONIRANJE
ULJEVNE UPLJINE
KALUPA I PRORAUN
PADA TLAKA
URAVNOTEENJE ULJEVNOG
SUSTAVA
PRORAUN PADA TLAKA U

MLAZNICI UBRIZGAVALICE
PRORAUN SILE
DRANJA KALUPA
TOPLINSKI PRORAUN
LISTA ULAZNIH
PODATAKA
PRORAUN VREMENA
HLAENJA
ODREIVANJE I PRORAUN
POMONIH VREMENA
ANALIZA CIKLUSA
INJEKCIJSKOG PREANJA
PRORAUN SVOJSTAVA
MEDIJA ZA TEMPERIRANJE
PRORAUN TOPLINSKE
BILANCE KALUPA
POTREBAN UIN
ZAGRIJAVANJA
(TEMPERIRANJA)
DIMENZIONIRANJE
IZOLACIJSKIH PLOA
KALUPA
PODACI O
GRIJALIMA
DIMENZIONIRANJE
SUSTAVA ZA TEMPERIRANJE
PROVJERA HOMOGENOSTI
TEMPERATURNOG POLJA
KALUPA
PODACI O UREAJIMA
ZA TEMPERIRANJE
3
3
MEHANIKI PRORAUN
PRORAUN KINEMATIKE
KALUPA
DIMENZIONIRANJE SUSTAVA
ZA VOENJE I CENTRIRANJE
PRORAUN SILE VAENJA I

ZA VAENJE
ZA ODZRAIVANJE
DIMENZIONIRANJE POSEBNIH
ELEMENATA KALUPA
IZBOR MATERIJALA
KALUPNE UPLJINE
PRORAUN KRUTOSTI
KALUPA OKOMITO NA
SMJER OTVARANJA
PRORAUN DEFORMACIJA
I DIMENZIONIRANJE
STIJENKI KALUPNIH
UPLJINA I PLOA KALUPA
PRORAUN KRUTOSTI
KALUPA U SMJERU
OTVARANJA
PRORAUN DISANJA KALUPA

PRORAUN DEFORMACIJA
RAZDIJELNE PLOHE
(SLJUBNICE) KALUPA
PRORAUN SILE ZATVARANJA
PRORAUN SILA OTVARANJA

I POVRINSKOG PRITISAKA
NA SLJUBNICU
Slika 5.11. Faza dimenzioniranja elemenata kalupa [3,127]
71
5.2.2.1. Reoloki proraun kalupa

Reoloki proraun kalupa predstavlja prvi korak u proraunavanju elemenata kalupa. Pri tome, uglavnom
se proraunavaju tlakovi u uljevnim i kalupnim upljinama, te viskozno ponaanje plastomerne taljevine
koje se ocjenjuje s pomou smine viskoznosti taljevine.[29]
5.2.2.1.1. Proraun (odreivanje) potrebnog tlaka u kalupnoj upljini
Tlak u kalupnoj upljini aktivno je optereenje koje djeluje na stijenke kalupne upljine i ostale elemente
kalupa. Za proraun potrebnog tlaka u kalupnoj upljini potrebno je poznavati svojstva plastomernog
materijala (toplinska i reoloka).[129]
Pri odreivanju potrebnog tlaka u kalupnoj upljini, najee se rabi dijagram p-v-T plastomernog
materijala (slika 5.12).[130] Plastomerna taljevina temperature TT dolazi u kalupnu upljinu pod tlakom
pT i hladi se do pretpostavljene temperature otvaranja kalupa TOK. Nakon otvaranja kalupa, tlak
plastomernog otpreska jednak je okolinjem tlaku (uzima se pO = 0,1 MPa) , pa je mogue iz dijagrama
p-v-T oitati i specifini obujam plastomernog materijala. Prije poetka otvaranja kalupa, plastomerna
taljevina treba u kalupu postii temperaturu postojanosti oblika TPO pri kojoj se otpresak moe sigurno
izvaditi iz kalupne upljine. Kako se pretpostavlja da je vrijednost specifinog obujma plastomera
tijekom ciklusa injekcijskog preanja konstantna, mogue je odrediti tlak pri kojem treba biti plastomerna
taljevina u trenutku postizanja TPO. To je ujedno vrijednost potrebnog tlaka u kalupnoj upljini pK.[90]
Slika 5.12. Dijagram p-v-T za akrilonitril/butadien/stiren (ABS) [130]
72
Odreivanju potrebnog tlaka u kalupnoj upljini potrebno je posvetiti posebnu pozornost stoga, to se ta
vrijednost rabi u svim blokovima prorauna. Iako je s pomou dijagrama p-v-T mogue zadovoljavajue
tono odrediti potrebni tlak u kalupnoj upljini, dijagram ne uzima u obzir neke parametre injekcijskog
preanja (npr. brzina ubrizgavanja, temperatura stijenke kalupne upljine) i geometriju otpreska, te se
preporua nainiti numeriki proraun (simulaciju punjenja kalupne upljine), pri emu se oekuje
dobivanje preciznijih rezultata.
5.2.2.1.2. Dimenzioniranje uljevnog sustava kalupa i proraun pada pritiska u uljevnom sustavu
U ovom koraku reolokog prorauna kalupa potrebno je odrediti izmjere segmenata uljevnog sustava:
uljevka, uljevnih i razdjelnih kanala, te ua. Osim izmjera segmenata uljevnog sustava potrebno je
odrediti i padove pritiska u pojedinom segmentu, kako bi se mogao odrediti potrebni pritisak
ubrizgavanja (znaajka ubrizgavalice).[96]
Poetni korak je u ovom dijelu prorauna postavljanje poetnih izmjera segmenata uljevnog sustava.
Openito, promjer uljevnog kanala najee ne smije biti manji od trostruke vrijednosti najdeblje
stijenke otpreska. Uljevni kanali ne smiju biti premali, kako se ulazea taljevina ne bi ohladila, ili
kako ne bi zapoeo proces polimeriziranja prije nego taljevina doe do ua. Uljevni kanali ne smiju
biti ni preveliki, jer bi vrijeme ovrivanja bilo produljeno. Kod debelostijenih otpreska doputeno
je poveati promjer uljevnog kanala, kako bi se postigao potrebni tlak u kalupnoj upljini. U cilju to
manjeg pada pritiska, uljevni se kanali izrauju bez promjene smjera teenja, a ako je ipak potrebno
promijeniti smjer teenja, u kanalima se rade zakrivljenja s polumjerom. Kod otpresaka, kojima su
optika svojstva vrlo vana, uljevni kanali mogu biti neto vei kao i kod visokoviskoznih
plastomera radi kompenzacije otpora teenju.[96]
Odreivanje izmjera uljevnog sustava
Odreivanje odgovarajue veliine elemenata uljevnog sustava mogue je na tri naina: iskustveno,
simulacijom i proraunima.[15]
Jednostavnim izrazom mogue je odrediti poetni promjer uljevka, uljevnog i razdjelnog kanala [30]:
d uk =
mo 4 luk
21
(5.1)
gdje su: duk - promjer uljevnog kanala (m), mo - masa otpreska (kg), luk - poetna duljina uljevnog
kanala (m).
Pri odreivanju poetnih izmjera ua postoji nekoliko preporuka u razliitim literaturnim izvorima
[15,28,29,30,96,100]. Dimenzioniranje ua zavisi od nekoliko imbenika: kvalitete preraivanog
polimera, oblika i izmjera otpreska, pritiska i brzine ubrizgavanja, temperature taljevine i mase
otpreska.[96]
Tijekom dimenzioniranja ua potrebno je posebnu pozornost posvetiti sminoj brzini taljevine u
podruju ua. Velika smina brzina moe povisiti mjesnu temperaturu plastomerne taljevine
(posebice u sluaju manjih ua), ime se snizuje viskoznost, a taljevina lake popunjava kalupnu
upljinu. Visoka smina brzina takoer ima povoljan utjecaj na povrinska svojstva otpreska. Smine
brzine u podruju ua trebaju prelaziti 1 000 s-1. Pri injekcijskom preanju tankostijenih otpresaka
ponekad se zahtijevaju smine brzine u rasponu od 100 000 do 1 000 000 s-1.[15] Visoke smine
brzine mogu ponekad biti najefikasnije rjeenje za ubrizgavanje inae teko preradljivih plastomernih
materijala. Meutim, valja imati na umu da postoje ogranienja u postavljanju gornje granice smine
brzine, jer pri previsokim brzinama dolazi do degradacije plastomernog materijala.[15]
Tunelna ua vrlo se esto rabe u kalupima za injekcijsko preanje plastomera jer omoguuju
automatsko odvajanje otpreska od uljevnog sustava. Pri dimenzioniranju tunelnih ua treba voditi
73
rauna o duljinama teenja i tecljivosti plastomerne taljevine. Pri preradbi elastinijih kristalastih
plastomera tunel je okrenut prema dolje, dok je pri preradbi krhkih amorfnih plastomera tunel
okrenut prema gore (slika 5.13) [28]. U tablici 5.3 [15] dane su okvirne vrijednosti promjera za
tunelna ua.
Slika 5.13. Osnovne izmjere tunelnih ua [28]

Za mnoge otpreske kao to su ravnala, raunala, prozirne ploe itd., postavljaju se posebni zahtjevi
na mehanika svojstva, tj. zahtjevi za usmjerenim svojstvima otpreska. Za takve otpreske je takoer
najprimjerenija uporaba filmskog ua. Kako bi se ostvarilo jednoliko popunjavanje kalupne
upljine, debljina filmskog ua esto je razliita (u sredini ue je tanje, a prema krajevima deblje).
Razlike u debljini iznose 25 do 50 %. Lepezasto ue slino je filmskom, no pogodnije je za kalupe u
kojima se izrauju otpresci pravokutnog i plosnatog oblika, velikog obujma i debelih stijenki.[131]
Tablica 5.3. Preporuke za okvirne izmjere za tunelna ua [15]
Veliina
Masa
Promjer ua
Presjek
otpreska
g
mm
mm2
Vrlo mala
Vrlo mala do mala
Mala
Mala do srednja
Srednja
Srednja do velika
Velika
0 do 5
5 do 20
10 do 20
20 do 40
40 do 100
100 do 200
vie od 200
0,5
0,62
0,75
1,00
1,25
1,50
2,00
0,19
0,31
0,44
0,78
1,23
1,76
3,14
Povrina poprenog presjeka rubnog ua pravokutnog i krunog oblika odreuje se na temelju mase
i debljine stijenke otpreska, te faktora teenja plastomernog materijala.[30,100] U praksi, najee
povrine presjeka rubnih ua iznose 0,3 do 1 mm2.[28]
Na dimenzioniranje tokastog ua uglavnom utjeu debljina stijenki otpreska, povrina otpreska i
vrsta plastomera. Promjer tokastog ua ne treba prelaziti polovicu debljine stijenke otpreska
(promjer je najee 0,5 do 2,5 mm).[28]
Za postizanje dobrih rezultata tijekom injekcijskog preanja vanu ulogu ima i duljina ua.
Prevelika duljina stvara potekoe pri preradbi, stoga duljina ua ne bi trebala iznositi vie od 1,2
mm, odnosno najmanje 0,5 mm.[98]
Proraun pada pritiska u uljevnom sustavu
Nakon odreivanja poetnih izmjera segmenata uljevnog sustava potrebno je proraunati padove
pritiska u pojedinom segmentu. Pri tome su uglavnom na raspolaganju dvije analitike metode
prorauna: Hagen-Poiseullova i grafo-analitika metoda. Obje metode prilagoene su proraunima
krunih i pravokutnih segmenata uljevnog sustava.[22,99]
74
Pad pritiska u segmentu uljevnog sustava krunog oblika prema Hagen-Poiseullovoj mogue je
izraunati na temelju izraza [22,99]:
pus =
128 l q v
d4
(5.2)
gdje su: pus - pad pritiska u segmentu uljevnog sustava (Pa, N/m2), - smina viskoznost
plastomerne taljevine (Pas), l - duljina segmenta uljevnog sustava (m), qv - obujamni protok
plastomerne taljevine (m3/s), d - promjer segmenta uljevnog sustava (m).
Za pad pritiska u pravokutnom obliku segmenta uljevnog sustava mogue je napisati izraz [22,99]:
p us =
32 v l
Dh2
(5.3)
gdje su: - koeficijent oblika segmenta uljevnog sustava, v - srednja brzina teenja plastomerne
taljevine (m/s), Dh - hidrauliki promjer segmenta uljevnog sustava (m).
Grafo-analitika metoda prorauna pada pritiska vrlo je slina Hagen-Poiseullovoj metodi, s tom
razlikom da se pri grafo-analitikoj metodi za odreivanje sminog naprezanja u plastomernoj
taljevini rabi dijagram smino naprezanje - smina brzina koja se dobiva od proizvoaa
plastomernog materijala (opirnije u radovima [22,90,99]). Osim navedenih analitikih metoda,
mogue je proraunati padove pritiska u segmentima uljevnog sustava i s pomou numerikih
metoda (npr. metodom konanih elemenata).
Nakon prorauna padova pritiska u pojedinim segmentima uljevnog sustava, mogue je odrediti
ukupni pad pritiska u uljevnom sustavu (pus). Ova vrijednost kasnije se rabi za proraun pritiska
ubrizgavanja, odnosno pri izboru ubrizgavalice.
5.2.2.1.3. Uravnoteenje uljevnog sustava
Kako bi se ostvarili jednaki uvjeti popunjavanja svih kalupnih upljina kod kalupa s vie kalupnih
upljina, potrebno je posebice pri rednom rasporedu kalupnih upljina provesti uravnoteenje
uljevnog sustava.[3] Uravnoteenjem uljevnog sustava osiguravaju se prividno jednoliki uvjeti
teenja plastomerne taljevine do svih kalupnih upljina kalupa s vie kalupnih upljina, ili do jedne
kalupne upljine s vie ua. Plastomerna taljevina bi trebala doi do svakog ua s istim pritiskom i
istom temperaturom.[15]
Razlozi neuravnoteenja uljevnog sustava kalupa mogu se podijeliti u dvije skupine: izvan kalupa
(ovisno o plastomernom materijalu i parametrima injekcijskog preanja) i unutar kalupa. Drugu
skupinu razloga mogue je podijeliti u tri skupine: neuravnoteeno teenje uzrokovano razliitim
smicanjem u uljevnim upljinama, fizike razlike u kalupnim upljinama i neuravnoteeno
temperiranje.[132]
Pri uravnoteenju uljevnog sustava potrebno je razlikovati dvije vrste uravnoteenja: geometrijsko
uravnoteenje i prirodno uravnoteenje uljevnog sustava.[90,132,133]
Pri geometrijskom uravnoteenju provodi se optimiranje presjeka uljevnih kanala obzirom na
njihovu duljinu. Pravilo pri geometrijskom uravnoteenju glasi: konstantnost omjera presjeka
segmenta uljevnog sustava i duljine segmenta (jednoliki pad pritiska u segmentima). Tablica 5.4 daje
uvid u ciljeve koje se eli postii geometrijskim uravnoteenjem uljevnog sustava.[90]
75
Tablica 5.4. Primjena i kriteriji geometrijskog uravnoteenja uljevnog sustava [90]

Nepravilna uporaba
Kriteriji
Rezultat uravnoteenja
Istovremeni svretak
popunjavanja
- iroki uljevni sustav
- velike kalupne upljine
t1 = t2
Kalup s vie
kalupnih upljina
Istovremeni poetak
popunjavanja
- uski uljevni sustav
- male kalupne upljine
t1 = t 2
Kalup s vie
kalupnih upljina
Istovremeni svretak
popunjavanja
ili
istovremeni poetak
popunjavanja
t1 = t2
Kalup s razliitim
kalupnim upljinama
Istovremeni svretak
popunjavanja
- hladni kanali
t1 = t2
Vie razina
Jednaki obujamni udjeli
- vrui uljevni kanali
Vrui uljevni sustav
V1 = V2
Za otpreske malog obujma zadatak uravnoteenja i optimiranja izmjera elemenata uljevnog sustava
mogue je rijeiti grafikom metodom (slike 5.14, 5.15 i 5.16).[90]
76
50
50
50
50
50
11
1
12
14
1
13
11
2
Slika 5.14. Primjer oznaavanja hladnog uljevnog sustava [90]

Pad pritiska / bar
225
p 0,1 = 90 bar
220
Putovi teenja
1
Putovi teenja
p 1,0 = 60 bar
p 0,5 = 65 bar
150
100
50
Vrijeme punjenja (s)
0,1
0,5
1,0
100
50
50
Duljina toka taljevine / mm
Slika 5.15. Prikaz pada pritiska za neuravnoteeni uljevni sustav [90]
77
Uravnoteenje opisanog uljevnog sustava moe se postii uporabom izraza l/h = konst. Pri tome, h je
visina na slici 5.14 predstavljena s pomou promjera d. Tom metodom mogue je odrediti izmjere
elemenata uljevnog sustava na temelju padova pritiska u uljevnom sustavu, duljini teenja, te
svojstvima plastomerne taljevine (reolokim i toplinskim). Treba napomenuti kako postoji i izvjesna
ovisnost uravnoteenja uljevnog sustava o materijalu elemenata koji oblikuju kalupnu upljinu.[90]
Pad pritiska / bar
225
p 0,1 = 5 bar
Putovi teenja
2
Putovi teenja
220
150
p 1,0 = 15 bar
p 0,5 = 10 bar
100
50
Vrijeme punjenja (s)
0,1
0,5
1,0
100
50
50
Duljina toka taljevine / mm
Slika 5.16. Prikaz pada pritiska za uravnoteeni uljevni sustav [90]

Geometrijsko uravnoteenje uljevnog sustava je jednostavno u sluajevima kalupa s manjim brojem
kalupnih upljina, dok pri veem broju kalupnih upljina moe doi do potekoa.[15] Pri kalupima s
vie kalupnih upljina vrlo esto dolazi do nejednolikog punjenja kalupnih upljina (posebice pri "H"
rasporedu -slika 5.17) [133].
primarni
kanal
T B
T
TA
sekundarni
kanal B
v
sekundarni
kanal
sekundarni
kanal A
Slika 5.17.
tercijarni
kanal
T
primarni
kanal
T
T
T
c
a
b
Prijelaz plastomerne taljevine iz "primarnog" u "sekundarni" i "tercijarni" uljevni
kanal pri "H" rasporedu kalupnih upljina: a - raspored kalupnih upljina, b - prva
promjena smjera teenja taljevine, c - druga promjena smjera teenja taljevine [133]
78
Obino su otpresci blii uljevku masivniji i vei. Uzrok tome je nejednolika razdioba sminih
naprezanja i sminih brzina u uljevnom sustavu. Naime, pri grananju u uljevnom sustavu dolazi do
neuravnoteenja stoga to je plastomerna taljevina s unutranje strane uljevnog kanala izloena viim
iznosima sminih naprezanja, pa time ima i viu temperaturu. Pri tome, unutranja struja takve fronte
taljevine moe bolje tei od vanjske struje. To se ponavlja pri svakom grananju u uljevnom sustavu.
Nakon svakog grananja plastomerna taljevina po presjeku ima razliitu temperaturu, viskoznost i
brzinu teenja.[133]
Rjeenje ovog problema lei u preusmjeravanju struja taljevine, te izradba zadebljanja (proirenja) u
uljevnom sustavu (slika 5.18). Na taj nain se postie mijeanje tih dviju struja, te se dobivaju
ujednaenija svojstva po presjeku.
tlocrt
sljubnica
bokocrt
Slika 5.18. Zadebljanje u uljevnom sustavu [133]

Pri izradbi kalupa s vie kalupnih upljina ne treba oekivati identinost svih uljevnih i kalupnih
upljina. Uvijek postoje makar i male razlike, no one mogu dovesti do neuravnoteenja uljevnog
sustava, tj. do odstupanja u izmjerama i svojstvima otpresaka. Te razlike mogu biti uzrokovane
rasporedom kalupnih upljina, razlikama u izmjerama kalupnih upljina, u izmjerama ua i uljevnih
kanala, u odzraivanju itd. Neispravno temperiranje kalupa takoer moe imati za posljedicu
neuravnoteeno punjenje kalupne upljine. Razlozi neuravnoteenja mogu biti nepravilne mree
kanala za temperiranje, te razliite brzine strujanja medija za temperiranje. Uporaba vruih uljevnih
sustava oteava analizu ovih problema. Navedeni problemi ukazuju kako je potpuno uravnoteenje
uljevnog sustava i kalupnih upljina mogue analizom jedne po jedne kalupne upljine (tj. dijela
uljevnog sustava), te uklanjanja nedostataka.[132]
Nakon provedenog uravnoteenja uljevnog sustava potrebno je ponovo izraunati padove pritiska u
uravnoteenom uljevnom sustavu.
5.2.2.1.4. Proraun pada pritiska u mlaznici ubrizgavalice
Izabrana ubrizgavalica treba moi ostvariti potreban pritisak u kalupnoj upljini te "pokriti" padove
pritiska u segmentima uljevnog sustava. Pored toga, odreeni pad pritiska u plastomernoj taljevini
ostvaruje se i njenim prolaskom kroz mlaznicu ubrizgavalice. Stoga je nuno proraunati taj pad
pritiska, pribrojiti ga padovima pritiska u uljevnom sustavu i potrebnom tlaku u kalupnoj upljini, te
provjeriti moe li izabrana ubrizgavalica ostvariti potreban pritisak ubrizgavanja [3]:
pu pn + pus + pK
gdje je: pn - pad pritiska u mlaznici ubrizgavalice (Pa, N/m2).
(5.4)
79
Proraun pada pritiska u mlaznici ubrizgavalice identian je proraunu pada pritiska u uljevnom
sustavu. [90]
5.2.2.1.5. Proraun sile dranja kalupa
Odreivanje sile dranja kalupa za injekcijsko preanje ima vanu ulogu u pravilnoj konstrukciji
kalupa zbog mogueg utjecaja na izbor odgovarajue ubrizgavalice. Uslijed nedostatne sile dranja
mogu nastati otpresci bitno razliitih debljina stijenki ili otpresci sa srhom, a mogua su i oteenja
kalupa i ubrizgavalice.[3]
Sila dranja kalupa javlja se kao reakcija djelovanja pritiska u kalupnoj upljini u smjeru otvaranja
kalupa na tlocrtnu plotinu otpreska. Naelno postoje etiri naina odreivanja sile dranja kalupa, te
e svaki biti posebno razmotren.[134]
Najei nain odreivanja sile dranja jest odreivanje sile dranja za otpreske velike tlocrtne
povrine. Istraivanja provedena radi odreivanja sile dranja za posude krunog presjeka pokazala
su, meutim, kako taj nain odreivanja sile dranja kalupa nije dovoljan jer ne obuhvaa sve izmjere
otpreska. Stoga se prvi nain odreivanja sile dranja moe uspjeno rabiti samo za otpreske velike
tlocrtne plotine, a zanemarive visine, npr. kod raznih poklopaca i slinih proizvoda.[134]
Sila dranja kod takvih otpresaka jednaka je [3,134]:
Fd = pK (Sot + S us ) k
(5.5)
gdje je: Fd - sila dranja kalupa (N), pK - pritisak u kalupnoj upljini u smjeru otvaranja kalupa
(N/m2), Sot - plotina otpres(a)ka (m2), Sus - plotina uljevnog sustava (m2), k - faktor sigurnosti (1,1
do 1,2).
U sluaju kada se visina otpreska ne moe zanemariti u odnosu prema njegovoj plotini, treba voditi
rauna o pojavi bone sile na igu i odgovarajuem momentu prevrtanja. Prilikom odreivanja sile
dranja kod kalupa za injekcijsko preanje tankostijenih posuda kod kojih je voenje ostvareno s
pomou konusa, uvedena su dva kriterija za odreivanje sile dranja za otpreske krunog oblika: za
otpreske promjera veeg od visine i otpreske promjera manjeg od visine. U sluaju otpresaka
promjera veeg od visine, kriterij je temeljen na proraunu potrebne sile koja e sprijeiti otvaranje
kalupa u sluaju ako pritisak u smjeru otvaranja kalupa pK djeluje na promjeru dt (slika 5.19) [134]:
Fd =
k pK d t
4
gdje je dt - vanjski promjera krunog skidala (m).
Slika 5.19. Odreivanje sile dranja kalupa za krune otpreske [135]
(5.6)
80
U sluaju izradbe otpresaka visine vee od promjera mogue je silu dranja odrediti na temelju izraza
[130]:
Fd =
d 2
l pK xk
dm
(5.7)
gdje su: d - najvei vanjski promjer otpreska (m), dm - srednji promjer vodee plohe (m), l - unutarnja
visina otpreska (m), xk - neimenovani broj, a rauna se iz jednadbe [134]:
xk = 2 l1 / l
(5.8)
gdje je l1 udaljenost hvatita sile Fu od srednjeg promjera vodee plohe (m).

U sluaju da se otpresak izrauje u koljkastom kalupu, mogue je odrediti silu dranja obiju
polukoljki (slika 5.20) [134]:
Fd = k a Fu
(5.9)
gdje su: Fu - sila ubrizgavanja (N), k - faktor sigurnosti (1,1 do 1,2), a - koeficijent ovisan o kutu
polukoljke [134]:
a = 2 tg ( )
(5.10)
gdje su: - kut polukoljke (), - kut trenja ().
Slika 5.20. Sila dranja koljkastih kalupa [134]

Ovaj posljednji korak reolokog prorauna potrebno je nainiti radi provjere izbora ubrizgavalice
odnosno izbora nove ukoliko provjera ne zadovoljava.[3]
5.2.2.2. Toplinski proraun kalupa
Uinkovitim temperiranjem kalupa mogue je optimirati vrijeme ciklusa injekcijskog preanja, te
postii ujednaenije temperaturno polje u kalupu. Primjenom raunalnih programa konstruktor moe
samo provjeriti kakve je rezultate postigao primjenom prethodno definiranog sustava za
temperiranje. Dakle ovim pristupom je nemogue dobiti odgovore unaprijed, ve je ovo vrlo
pogodna metoda za provjeru. Pisane podloge obino se bave ovom problematikom na previe
openitoj razini. Ukoliko se ulazi u detalje, obino je to onda na visokoj znanstvenoj razini i
zahtijeva opsene proraune, te je pokriveno samo ue podruje definiranja sustava za temperiranje.
Stoga ova problematika zasluuje posebnu pozornost.[15]
Mogue je openito postaviti pitanje zato je potrebno temperirati kalup? Kalup je izmjenjiva
topline. Konstruktor kalupa treba biti svjestan da ponekad i do 80% ciklusa injekcijskog preanja ini
81
vrijeme hlaenja/zagrijavanja otpreska. Temperiranje ne smije biti niti prebrzo, niti presporo, ve je
potrebno pronai kompromis izmeu proizvodnosti kalupa i svojstava otpreska.[16,112,15]
Faktori koji utjeu na uinkovito temperiranje kalupa su mnogobrojni, a ovdje e se spomenuti samo
neke [112,15]:
- razlika ulazne (u kalup) i izlazne (iz kalupa) temperature medija za temperiranje
- razlika izmeu temperature plastomerne taljevine i temperature stijenke kalupne upljine
- protok medija za temperiranje
- kemijski sastav medija za temperiranje
- toplinska provodnost materijala elemenata koji ine oblik kalupne upljine
- toplinska provodnost plastomernog materijala
- pad temperature (entalpije) plastomernog materijala od trenutka ubrizgavanja u kalup, do trenutka
vaenja otpreska iz kalupa
- konfiguracija uljevnog sustava (veliina, broj i raspored uljevnih kanala)
- vrsta uljevnog sustava (vrui ili vrsti)
- kanali za temperiranje (izmjere, raspored, stanje) u kalupnim ploama, te u elementima koji ine
kalupnu upljinu (jezgre, umetci, kliznici) koji su u dodiru s plastomernom taljevinom.
Kako bi se postiglo uinkovito temperiranje kalupa, potrebno je provesti odgovarajui toplinski
proraun kalupa. Pri tome je toplinski proraun mogue podijeliti u nekoliko blokova (slika
5.11).[112,3]
5.2.2.2.1. Proraun vremena hlaenja otpreska
Kako bi se proraunala odgovarajua vremena ciklusa injekcijskog preanja, potrebno je nainiti
analizu ciklusa. Najvanije vrijeme u ciklusu injekcijskog preanja je vrijeme hlaenja otpreska.
Vrijeme hlaenja otpreska je vrijeme koje je potrebno za ohlaivanje plastomerne taljevine od
temperature pri kojoj se ubrizgava u kalupnu upljinu - temperatura taljevine (TT), do temperature pri
kojoj se otpresak moe sigurno izvaditi iz kalupne upljine - temperatura postojanosti oblika
(TPO).[112]
Vrijeme hlaenja otpreska mogue je odrediti s pomou jednadbe [112]:
th =
so 2
T TK
ln K U T
TPO TK
K O aef
(5.11)
gdje su: th - vrijeme hlaenja otpreska (s), so - karakteristina izmjera otpreska (debljina stijenke)
(m), KO - koeficijent oblika otpreska, aef - efektivna toplinska difuznost (m2/s), KU - koeficijent
unutranjosti otpreska, TT - temperatura plastomerne taljevine (K), TK - temperatura stijenke kalupne
upljine (K), TPO - temperatura postojanosti oblika otpreska (K).
Koeficijente KO i KU mogue je oitati iz tablice 5.5.
Pri odreivanju vremena hlaenja otpreska mogue je postaviti dva kriterija. Prvi kriterij je
postizanje odgovarajue temperature postojanosti oblika otpreska u samom sreditu otpreska, a drugi
kriterij je postizanje prosjene temperature postojanosti oblika otpreska (slika 5.21).[112]
5.2.2.2.2. Proraun pomonih vremena ciklusa injekcijskog preanja [112]
Pomono vrijeme ciklusa injekcijskog preanja sastoji se iz nekoliko vremena koja su funkcije
kalupa i ubrizgavalice. To su vrijeme podmazivanja i ienja kalupa, vrijeme posluivanja
otvorenog kalupa, vrijeme zatvaranja i vrijeme otvaranja kalupa, vrijeme ukapanja, vrijeme
pribliavanja mlaznice ubrizgavalice, te vrijeme vaenja otpreska iz kalupne upljine (opirnije u
radu [112]).
82
Tablica 5.5. Koeficijenti oblika i unutranjosti za razliite oblike otpresaka [112,136]

Oblik
otpreska
a10
a20
th
Ku1
4/
8/2
1,15921
1,599
0,975
1,15956
do / lo
6,396/
7,802/2
1,178
Ploa
b o = so
Cilindar
d o = so
lo =
Cilindar
d o = so
lo
Kugla
d o = so
th
Ku2
Kvadar
so, ho, lo
lo i ho > bo
Kvadar
bo, ho
l=
Kocka
so
so / h o
so / lo
64/3
512/6
so / h o
16/2
64/4
64/3
512/6
uplji cilindar
(bez unutranjeg
hlaenja)
4/
8/2
4/
8/2
d v d u = so
uplji cilindar
(obostrano hlaen)
(d v d u ) / 2 = so
T = f (x)
T - temperatura u x = 0
T - prosjena temperatura
TK- temperatura stijenke
kalupne upljine
TK
so
Slika 5.21. Kriteriji odreivanja temperature postojanosti oblika otpreska [112]

5.2.2.2.3. Analiza ciklusa injekcijskog preanja
Vrijeme potrebno za izradbu jednog grozda, vrijeme ciklusa injekcijskog preanja (tc) sastoji se od
vremena hlaenja otpreska i pomonih vremena [112]:
tc = t h + t p
gdje su: tc - vrijeme ciklusa injekcijskog preanja (s), tp - pomono vrijeme (s).
(5.12)
83
Zatvaranje kalupa
Pribliavanje mlaznice
Ubrizgavanje
Naknadni pritisak
Plastificiranje i
odmicanje mlaznice
Dopunsko hlaenje otpreska
Hlaenje otpreska
Otvaranje kalupa i
vaenje otpreska
Posluivanje kalupa
Vrijeme hlaenja otpreska, t h
Vrijeme ciklusa injekcijskog preanja, t c
Slika 5.22. Analiza ciklusa injekcijskog preanja [3]

5.2.2.2.4. Proraun temperatura ciklusa injekcijskog preanja [112]
Kako se tijekom ciklusa injekcijskog preanja temperatura stijenke kalupne upljine mijenja, ovdje se
ne moe govoriti o jednoj temperaturi, ve o temperaturnom polju kalupa (slika 5.23). Stoga je
tijekom toplinskog prorauna kalupa potrebno izraunati vanije temperature ciklusa injekcijskog
preanja. Kako je temperatura stijenke kalupne upljine raunska veliina, potrebno je definirati
temperaturu koju je mogue podeavati. U tom sluaju odreuje se temperatura podeavanja kalupne
upljine, a ona ujedno predstavlja i poetnu temperaturu stijenke kalupne upljine (na poetku
ciklusa).[112]
TP =
TK (bK + bP ) (1 A) TT bP
bK + bP A
(5.13)
gdje su: TP - temperatura podeavanja stijenke kalupne upljine (K), bK - toplinska prodornost
materijala elemenata kalupa koji oblikuju kalupnu upljinu (Ws1/2/m2K), bP - toplinska prodornost
plastomerne taljevine (Ws1/2/m2K), A - bezdimenzijska znaajka koja se rauna prema [112]:
A=
th
2 tc
(5.14)
Najvia temperatura ciklusa injekcijskog preanja naziva se dodirnom temperaturom. To je

temperatura koja se uspostavlja na stijenci kalupne upljine u trenutku dodira s plastomernom
taljevinom, a rauna se prema izrazu [112]:
TD =
bK TP + bP TT
bK + bP
(5.15)
gdje je TD - dodirna temperatura stijenke kalupne upljine (K).
Slika 5.23. Temperaturno polje stijenke kalupne upljine tijekom ciklusa injekcijskog preanja [112]
84
Nakon to je otpresak postigao temperaturu postojanosti oblika, smije ga se izvaditi iz kalupa. U tom
trenutku kalup se otvara, a temperatura stijenke kalupne upljine u tom trenutku naziva se
temperaturom otvaranja kalupa (TOK). Kako temperaturu stijenke kalupne upljine najee propisuju
proizvoai plastomera, mogue je izraunati temperaturu otvaranja kalupa prema izrazu [112]:
TOK = 2 TK TD
(5.16)
5.2.2.2.5. Proraun svojstava medija za temperiranje [112]

Svojstva medija za temperiranje koja su potrebna za daljnji toplinski proraun kalupa su: gustoa,
kinematika viskoznost, toplinska provodnost, specifini toplinski kapacitet i Prandtlova znaajka.
Ukoliko se radi o istom mediju za temperiranje, ove vrijednosti najee su dane od proizvoaa
medija za temperiranje. Meutim, ukoliko su temperature medija nie od 5 C ili vie od 95 C,
potrebno je primjerice vodi dodavati sredstva za sprjeavanje smrzavanja ili isparivanja. Tada je
potrebno izraunati spomenuta svojstva, ali ovog puta za mjeavinu medija za temperiranje (opirnije
u radu [112]).
5.2.2.2.6. Proraun toplinske bilance kalupa
Openito, kalup je izmjenjiva topline, tj. predstavlja termodinamiki sustav. Izmjena topline u
kalupima za injekcijsko preanje plastomera obuhvaena je bilancom izmjene topline koja glasi:
"Suma izmijenjenih toplina u kalupu jednaka je nuli."
Tijekom procesa injekcijskog preanja, pri ubrizgavanju plastomerne taljevine u kalupnu upljinu,
dovodi se taljevinom odreena koliina topline, koju djelomice preuzima kalup tijekom hlaenja
otpreska. Taljevina uvijek predaje toplinu i ta je toplina prema konvenciji uvijek pozitivnog
predznaka. Ukoliko se temperature na povrini kalupa i okoline razlikuju, postoji izmjena topline
izmeu kalupa i okoline. Konano, za postizanje propisanog temperaturnog polja u kalupu, potrebno
je kalup zagrijavati ili hladiti (najee medijem za temperiranje).[112,137]
Z
K
V
P
M
Slika 5.24. Toplinska bilanca kalupa [137]
Izmijenjene topline u kalupu svode se na jedinicu vremena i jednadba izmjene topline tada glasi
[112]:
P + O + M = 0
(5.17)
gdje su: P - toplina koju plastomer preda kalupu u jedinici vremena (W), O - toplina izmijenjena s
okolinom u jedinici vremena (W), M - toplina izmijenjena s medijem za temperiranje u jedinici
vremena (W).
85
Kako plastomer uvijek dovodi toplinu kalupu, mogue je razlikovati pet sluajeva izmjene topline
tijekom procesa injekcijskog preanja (slika 5.25). U podruju I medij za temperiranje treba odvesti
toplinu koju mu predaju plastomer i okolina. Kako u podruju II dio topline plastomera kalup predaje
okolini, medij za temperiranje odvodi samo dio topline. U podruju III gubitci topline prema okolini
toliki su da kalup valja intenzivno zagrijavati kako bi se odravalo toplinsko ravnoteno stanje
kalupa.[112]
U jedinici vremena plastomerna taljevina dovede i preda kalupu odreenu koliinu topline koju je
mogue odrediti na temelju jednadbe [112]:
P =
mg (h2 h1 )
(5.18)
tc
gdje su: mg - masa grozda (kg), h2 - specifina entalpija pri temperaturi i tlaku preradbe (J/kg), h1 specifina entalpija pri prosjenoj temperaturi otpreska u trenutku njegova naputanja kalupa (J/kg).
Toplina koju kalup izmijeni s okolinom moe u toplinskoj bilanci kalupa sainjavati najvaniji
pojedinani udio izmijenjene topline tijekom ciklusa injekcijskog preanja. Ukoliko kalup radi pri
niskim temperaturama, a eli se postii visoka proizvodnost, okolina moe zagrijavati kalup. Pri
visokim temperaturama preradbe, koje obiljeavaju preradbu konstrukcijskih plastomera, gubici
topline prema okolini mogu biti viestruko vei od topline dovedene plastomernom taljevinom. To
zahtijeva veliki utroak energije temperiranja, meutim, tada je mogue primijeniti izolacijske brane
koje smanjuju toplinu koja se gubi u okolinu.[112,138]
Temperatura, T
TVK
kalup zagrijava
okolinu
O= 0
okolina zagrijava
kalup
TO
TVK = TO
(TMU T MI ) M
od kalupa na
medij za
temperiranje
M = P
odvoenje topline
medijem za
temperiranje
TM
(TMU T MI )
+ M
III
II
I
od medija za
temperiranje
na kalup
TM
O = P
TVK = TO
M = P + O
M = P O
dovoenje topline
medijem za
temperiranje
O = P + M
Slika 5.25. Dijagram toplinske bilance kalupa za injekcijsko preanje plastomera [112,136]
86
Toplina koja se izmjenjuje s okolinom sastoji se od topline koju kalup izmijeni zraenjem i
konvekcijom preko stranica i sljubnice kalupa, te provoenjem s nosaima kalupa ubrizgavalice
(slika 5.26) [112]:
O = St + Slj + V
(5.19)
gdje su: St - toplina izmijenjena zraenjem i konvekcijom kroz stranice kalupa u jedinici vremena
(W), Slj - toplina izmijenjena zraenjem i konvekcijom kroz sljubnicu kalupa u jedinici vremena
(pri injekcijskom preanju plastomera moe se zanemariti) (W), V - toplina izmijenjena
provoenjem kroz nosae kalupa ubrizgavalice u jedinici vremena (W).
Toplinu koju kalup izmijeni s okolinom preko stranica kalupa moe sastoji se od topline izmijenjene
mehaniznom konvekcije i zraenja. Izraunavanjem korigirane vrijednosti koeficijenta toplinske
prijelaznosti (St*) mogue je ta dva mehanizma izmjene topline obuhvatiti izrazom [112]:
*
St = 2 A1 St
(TVK TO )
(5.20)
gdje su: A1 - povrina jedne stranice kalupa (m2), St* - korigirani koeficijent toplinske prijelaznosti
(obuhvaa zraenje i konvekciju) (W/m2K), TVK - temperatura vanjske stijenke kalupa (K), TO temperatura okoline (K).
Slika 5.26. Izmjena topline kalupa s okolinom [112]

Toplinu koju kalup provoenjem izmijeni s nosaima kalupa na ubrizgavalici iznosi [112]:
V = AKS V* (TVK TO )
(5.21)
gdje su: AKS - tlocrtna povrina steznih ploa ubrizgavalice (m2), V* - korigirani faktor
proporcionalnosti koji priblino odgovara toplinskoj prijelaznosti (W/m2K).
Prema jednadbi 5.17, medij za temperiranje treba predati sljedeu koliinu topline [112]:
M = P O
(5.22)
S druge strane mogue je za izraunavanje topline izmijenjene s medijem za temperiranje navesti

sljedei izraz [112]:
M =
xs
sK
1
+
K M
AKT (TK TM )
(5.23)
gdje su: xs - faktor simetrinosti izmjene topline, sK - debljina stijenke kalupne upljine (m), K toplinska provodnost materijala kalupa (W/mK), M - toplinska prijelaznost medija za temperiranje
(W/m2K), AKT - povrina kanala za temperiranje (m2), TM - temperatura medija za temperiranje (K).
Kako su veliine sK i AKT nepoznanice potrebno je provesti dimenzioniranje sustava za temperiranje.
87
5.2.2.2.7. Dimenzioniranje sustava za temperiranje kalupa [112]

U okviru dimenzioniranja sustava za temperiranje kalupa potrebno je ponajprije odrediti promjer i
povrinu kanala za temperiranje. Pri tome se promjer kanala za temperiranje odreuje s pomou
jednostavnog izraza [112]:
d KT =
bo
nKT xKT
(5.24)
gdje su: bo - irina otpreska (m), nKT - broj kanala za temperiranje, xKT - faktor povrine kanala za
temperiranje.
Pri tome je dobiveni rezultat potrebno radi izvedbenih razloga zaokruiti na najblii cijeli broj, pa se
tada dobiva vrijednost dKT*. Povrina kanala za temperiranje rauna se prema izrazu [112]:
*
AKT = d KT lKT
(5.25)
gdje je lKT - duljina kanala za temperiranje (m).

Tijekom dimenzioniranja sustava za temperiranje takoer se odreuje debljina stijenke kalupne
upljine (slika 5.27) prema jednom od etiri kriterija: kriterij doputenog sminog naprezanja, kriterij
doputenog savojnog naprezanja, kriterij akumuliranja topline i kriterij doputenog kuta izotermi
(opirnije u [112]).
sK so
bo
d KT
Slika 5.27. Debljina stijenke kalupne upljine [112]

Nakon izbora debljine stijenke kalupne upljine potrebno je provjeriti progib kalupne ploe koja je
oslabljena izradbom kanala za temperiranje. Doputeni progib stijenke kalupne upljine za
plastomerne materijale iznosi oko 1 m. Provjera progiba provodi se prema izrazu [112]:
f max
pK d KT
sK
d KT 2
0 ,15
+
32 E s 2
G
r K
(5.26)
gdje su: fmax - maksimalni progib stijenke kalupne upljine (m), Er - modul rasteznosti materijala
stijenke kalupne upljine (N/m2), G - modul sminosti materijala stijenke kalupne upljine (N/m2).
Tijekom dimenzioniranja sustava za temperiranje potrebno je odrediti i koliinu medija za
temperiranje, njegovu brzinu, te pad pritiska u kanalima za temperiranje, radi pravilnog izbora
pumpe medija za temperiranje. Pri tome se tei postizanju turbulentnog strujanja medija.[112]
Takoer se proraunava uin grijanja ili hlaenja temperirala, te uin pumpe. Uin grijanja
temperirala mogue je odrediti na temelju izraza [139]:
Pg =
(mK cK + mM cM ) T s
tz
(5.27)
gdje su: Pg - snaga (uin) grijanja (W), mK - masa kalupa (kg), mM - masa medija za temperiranje
(kg), T - razlika u temperaturama izmeu vanjske stijenke kalupa i okoline (K), s - faktor sigurnosti
(1,2 do 1,5), tz - vrijeme zagrijavanja kalupa (s).
88
Uin hlaenja hlaenja temperiranja mogue je odrediti na temelju izraza [139]:

Ph = qP h s + PVS VS
(5.28)
gdje su: Ph - snaga (uin) hlaenja (W), qP - koliina preraenog plastomernog materijala (kg/s), h razlika entalpija pri temperaturi taljevine i temperaturi vaenja otpreska (J/kg), PVS - instalirana
snaga vrueg uljevnog sustava (u sluaju kalupa s vruim uljevnim sustavom) (W), VS - korisnost
vrueg uljevnog sustava (0,4 do 0,6).
Uin pumpe mogue je izraunati prema izrazu [139]:
qM =
Ph
cM TM M
(5.29)
gdje su: qM - protok medija za temperiranje (m3/s), TM - razlika u temperaturama medija za

temperiranje na ulazu i izlazu iz kalupa (K), M - gustoa medija za temperiranje (kg/m3).
5.2.2.2.8. Provjera homogenosti temperaturnog polja kalupa
Osim odvoenja topline iz kalupa, postizanja optimalnog ciklusa injekcijskog preanja, te postizanja
propisane temperature stijenke kalupne upljine, potrebno je temperiranjem ostvariti homogeno
temperaturno polje u kalupu, kako bi se proizvodili homogeno temperirani otpresci.[90] Homogenost
temperaturnog polja u kalupu najizravnije utjee na kvalitetu otpresaka.[3]
Homogenost temperaturnog polja u kalupu mogue je opisati s pomou slike 5.28. Iz razdiobe
toplina, vidljivo je da se podruje otpreska izmeu kanala za temperiranje slabije hladi (qmin) u
odnosu na podruje otpreska smjeteno nasuprot kanalu za temperiranje (qmax). Kao mjerilo
homogenosti temperaturnog polja kalupa uzima se greka hlaenja otpreska koja se odreuje na
temelju izraza [90]:
j=
qmax qmin
100%
q
(5.30)
gdje su: j - greka hlaenja otpreska, qmax - maksimalni toplinski tok izmeu kanala za temperiranje i
otpreska (W), qmin - minimalni toplinski tok izmeu kanala za temperiranje i otpreska (W), q prosjeni toplinski tok (W).
dKT
s/2
q min
q max
sK
Slika 5.28. Razdioba toplinskih tokova u kalupu [90]

Pri preradbi kristalastih plastomera maksimalno doputena greka hlaenja nalazi se u rasponu 2,5 do
5%, a pri preradbi amorfnih plastomera ona iznosi 5 do 10%.[90]
89
5.2.2.2.9. Optimiranje [112]

Faza optimiranja toplinskog prorauna obuhvaa optimiranje uvjeta preradbe preko optimalnih
dodirnih temperatura, te optimalnih vremena hlaenja otpreska. Takoer se provodi optimiranje
debljine stijenke kalupne upljine na temelju etiri ve spomenuta kriterija, te na temelju minimalne i
maksimalne debljine kalupnih ploa u kojima su izraeni kanali za temperiranje.
U okviru optimiranja potrebno je izmeu raspoloivih temperirala izabrati optimalno temperiralo
kalupa. Pri tome je potrebno definirati ograniavajue faktore (npr. minimalnu i maksimalnu
doputenu brzinu strujanja medija za temperiranje).
Kada za to postoji mogunost sa stajalita same konstrukcije kalupa, potrebno je optimirati broj i
raspored kanala za temperiranje u kalupnim ploama. Na kraju, ukoliko kalup sadri odgovarajua
temperaturna osjetila, potrebno je odrediti njihov optimalni poloaj u kalupu.
5.2.2.2.10. Segmentni toplinski proraun kalupa
Klasini toplinski proraun kalupa daje zadovoljavajue rezultate u sluaju preradbe otpresaka
jednostavnijih oblika i jednolike debljine stijenke. Meutim, pri kompliciranijim oblicima otpreska i
razliitim debljinama stijenki potrebno je nainiti tzv. segmentni toplinski proraun kalupa (opirnije
u radovima [90,137]).
Ovaj se proraun temelji na metodi segmentiranja dijela kalupa u koji je smjeten otpresak. Kako bi
se mogao provesti segmentni toplinski proraun kalupa, kalup je potrebno podijeliti u tri podruja
prikazana na slici 5.29.[137]
Prvo podruje predstavlja sam otpresak. Drugo podruje kalupa omeeno je kanalima za
temperiranje i naziva se unutranjim podrujem kalupa. Tree podruje naziva se vanjskim
podrujem kalupa, a omeeno je kanalima za temperiranje i okolinom. Nadalje se unutranje
podruje kalupa segmentira na manje dijelove - segmente za koje se proraunava toplinski tok.[137]
otpresak
unutranje podruje kalupa
vanjsko podruje kalupa
O
P
Slika 5.29. Podruja kalupa [137]

Openito, korake segmentnog toplinskog prorauna kalupa mogue je prikazati tablicom 5.6.
90
Tablica 5.6. Koraci segmentnog toplinskog prorauna kalupa [90,136,137]

Koraci prorauna
Kriteriji
1.
Proraun vremena
hlaenja otpreska
T
TK
Minimalno vrijeme hlaenja taljevine na

temperaturu postojanosti oblika
2.
Toplinska bilanca
kalupa
Toplina odvedena/dovedena
medijem za temperiranje
T < 5 K
3.
Homogeno temperiranje
Obujamni protok
medija za temperiranje
qv
4.
Promjer kanala
za temperiranje
Turbulentno strujanje
Re > 3200
5.
Temperatura stijenke
kanala za temperiranje
Temperaturni gradijent TK-TKT
TKT
Poloaj kanala
za temperiranje
Koliina topline
Homogenost
b
6.
7.
Pad pritiska
u temperiralu
Izbor temperirala
Promjena promjera ili koliine protoka
Prva etiri koraka segmentnog toplinskog prorauna u sutini se ne razlikuju od klasinog toplinskog
prorauna kalupa. Posljednja tri koraka segmentnog toplinskog prorauna razlikuju se od klasinog
91
Omjer A KT / A O
10
3,5
d KT
pristupa. U ovim fazama, osim drugaijeg pristupa proraunu, rabe se i dijagrami dobiveni
ispitivanjima, iz kojih se oitavaju traene vrijednosti (npr. slika 5.30).[90,136,137]
15
3,0
2,5
20
2,0
25
30
1,5
35
40
45
50
55
60
65
1,0
0,5
8
16
14
10
12
Promjer kanala za temperiranje, d KT / mm
Slika 5.30. Dijagram za odreivanje meusobne udaljenosti kanala za temperiranje: AKT - povrina
kanala za temperiranje, Ao - povrina otpreska, b - razmak izmeu kanala [90]
5.2.2.3. Mehaniki proraun kalupa
U okviru analitikog mehaninog prorauna kalupa potrebno je provesti nekoliko aktivnosti (slika
5.11). To su prorauni kinematike kalupa, dimenzioniranje pojedinih elemenata kalupa, te prorauni
krutosti kalupa u smjeru i okomito na smjer otvaranja kalupa.[3]
Najei elementi kalupa koje je potrebno mehaniki proraunati su (slika 5.31) [140]:
1. kalupne ploe na savijanje
2. potpornje (dijelove koljke) na savijanje
3. zatike na savijanje
4. sljubnicu na povrinski pritisak
5. visinu kliznika (zbog spreavanja ispadanja iz kalupa)
6. temeljnu ploa na savijanje (progib)
7. kalupnu upljinu na proirenje (progib)
8. jezgru na stlaivanje
9. izbacivalo na izvijanje
10. oprugu na prednaprezanje, vijek trajanja i optereenje
11. elemente za spajanje (vijke) na razvlaenje, stlaivanje i smicanje.
92
3
10
5
9
6
11
Slika 5.31.
Elementi kalupa koji se proraunavaju mehaniki: 1-nepomina kalupna ploa,

2polukoljka, 3-koso izvlailo, 4-sljubnica, 5-kliznik, 6-temeljna ploa, 7-gnijezdo,
8-umetak, 9-izbacivalo, 10-opruga, 11-vijak [140]
5.2.2.3.1. Proraun kinematike kalupa

Proraun kinematike kalupa obuhvaa proraune pokretnih elemenata kalupa, duljine njihova gibanja
i njihove duljine. Proraun kinematike kalupa posebice je vaan radi osiguranja ispravnog i sigurnog
vaenja otpreska iz kalupa.
Prva aktivnosti kinematikog prorauna kalupa je proraun potrebnog otvaranja kalupa (odmicanje
pomine od nepomine polovice kalupa) koje ovisi o visini grozda (hg) i visini otpreska (ho). Pri
tome treba osigurati nesmetano vaenje grozda iz kalupa, pa se navedenim visinama dodaje
sigurnosni dodatak (hd).[3]
hOK = hg + h op + hd
(5.31)
gdje su: hOK - potrebno otvaranje kalupa (m), hg - visina grozda (m), hop - visina otpreska u
pominom dijelu kalupa (m), hd - dodatno otvaranje kalupa (m).
Pri tome visina grozda iznosi [129]:
hg = ho + hu
(5.32)
gdje su: ho - visina otpreska (m), hu - visina uljevka (m).

Iz projektne skice kalupa proizlazi duljina kalupa (ukupna visina svih kalupnih ploa). Na temelju
potrebne visine otvaranja kalupa i visine kalupa mogue je izraunati minimalni potrebni razmak
izmeu steznih ploa ubrizgavalice.[3]
hUmin = hOK + LK
(5.33)
gdje je hUmin - minimalni potrebni razmak steznih ploa ubrizgavalice (m).

Usporedbom ove vrijednosti s maksimalnim razmakom izmeu ploa ubrizgavalice mogue je
utvrditi zadovoljava li izabrana ubrizgavalica postavljenom uvjetu (hUmin HUmax - maksimalni
razmak steznih ploa ubrizgavalice).
93
U sljedeem koraku proraunavaju se potrebni hodovi i duljine elemenata za vaenje otpreska iz

kalupa. U najjednostavnijem sluaju treba proraunati potrebno gibanje izbacivala za pouzdano
vaenje otpreska. Duljina puta izbacivala (hi) rauna se prema izrazu [90]:
hi = ho + h di
(5.34)
gdje su: hi - duljina puta izbacivala (m), hdi - dopunski (sigurnosni) hod izbacivala (m).
Pomak kliznika ili polukoljke kalupa definira se na temelju duljine kosog izvlaila i kuta njegove
ugradnje. Taj pomak mogue je izraunati na temelju izraza (slika 5.32) [30]:
M ki = (Lki sin ki ) (cki / cos ki )
(5.35)
gdje su: Mki - pomak kliznika ili polukoljke (m), Lki - duljina kliznika ili polukoljke (m), cki zranost izmeu kosog izvlaila i kliznika ili koljke (m), ki - kut nagiba kosog izvlaila ().
Slika 5.32.
Pomak kliznika ili polukoljke: 1-koso izvlailo, 2-koljka (kliznik), 3-nepomina

kalupna ploa; Mki-pomak kliznika ili polukoljke, Lki-duljina kliznika ili
polukoljke, cki-zranost izmeu kosog izvlaila i kliznika ili koljke, ki-kut
nagiba kosog izvlaila [30]
Kako je potrebni pomak kliznika ili polukoljke obino poznat unaprijed (veliina podreza na
otpresku), prilagodbom jednadbe dolazi se do izraza za duljinu kosog izvlaila [30]:
Lki = (M ki / sin ki ) + (2 cki / sin 2 ki )
(5.36)
Zranost cki ima dvostruku ulogu. Osigurava da se sile koje djeluju na kliznik ili polukoljku tijekom
ubrizgavanja ne prenose izravno na relativno "slabo" koso izvlailo. Zranost takoer omoguuje
odreeno malo otvaranje kalupa prije pomaka kliznika ili koljke (mirnije otvaranje kalupa). Kutovi
ugradnje kosih izvlaila trebali bi iznositi oko 25. Meutim, ukoliko se zahtijeva veliki pomak kosih
izvlaila (veliki podrezi), takvi kutovi ugradnje imali bi za posljedicu nepotrebno poveanje visine
kalupa. Stoga se tada mogu poveati kutovi ugradnje kosih izvlaila do maksimalno 45.[141]
Za sluaj na slici 5.33 mogue je proraunati potrebne izmjere pravokutnog kosog izvlaila [30]:
M ki = Laki tan ki cki
Laki = (M ki + cki ) / tan ki
D ki = (Lski e ) + (cki / tan ki )
(5.37)
(5.38)
(5.39)
gdje su: Laki - duljina kosog dijela pravokutnog izvlaila (m), Lski - duljina ravnog dijela pravokutnog
izvlaila (m), Dki - pomak izvlaila prije pokretanja kliznika ili koljke (m), e - duljina ravnog dijela
provrta u klizniku ili koljki (m).
Slika 5.33.
94
Pravokutno koso izvlailo: 1-pravokutno koso izvlailo, 2-element koljke,

3-naslon, 4-jezgra, 5-izbacivalo, 6-umetak, 7-umetak, 8-jezgra, 9-nepomina
kalupna ploa; Laki-duljina kosog dijela pravokutnog izvlaila, Lski-duljina ravnog
dijela pravokutnog izvlaila, Dki-pomak izvlaila prije pokretanja kliznika ili
elementa koljke, e-duljina ravnog dijela provrta u klizniku ili koljki [30]
Kinematika kliznika ili koljke pri otvaranju kalupa s pomou vodee ploe s utorom, slina je
kinematici pri uporabi kosih izvlaila pravokutnog oblika (postoje ravni i kosi dijelovi utora).
Odgovarajue izmjere vodee ploe s utorom mogu se odrediti na temelju sljedeih jednadbi [30]:
M vp = Lavp tan vp cvp
Lavp =
M vp + cvp
(5.41)
tan vp
Dvp = Lsvp +
cvp
tan vp
(5.40)
1
1
+ rvp
tan vp sin vp
(5.42)
gdje su: Lavp - duljina kosog dijela vodeeg utora (m), Lsvp - duljina ravnog dijela vodeeg utora (m),
vp - kut vodeeg utora (), cvp - zranost (m), rvp - polumjer izdanka za pomicanje vodee ploe (m).
Slika 5.34.
Izmjere vodee ploe s utorom: Lavp-duljina kosog dijela vodeeg utora, Lsvp-duljina
ravnog dijela vodeeg utora, vp-kut vodeeg utora, cvp-zranost, rvp-polumjer
izdanka za pomicanje vodee ploe [30]
95
5.2.2.3.2. Dimenzioniranje elemenata sustava za voenje i centriranje

Na temelju naelno odreenih rjeenja sustava za voenje i centriranje potrebno je izvriti njihovo
dimenzioniranje obzirom na vrstou i deformacije. Uz poznata optereenja dimenzioniranje se moe
jednostavno izvesti s pomou analitikih izraza iz nauke o vrstoi.[3]
Primjerice vodei stupovi proraunavaju se prema izrazu [22]:
d VZmin = 3
8 QK LVZ
VZ
(5.43)
gdje su: dVZmin - minimalni promjer vodeeg zatika (m), QK - teina kalupa (N), LVZ - duljina vodeeg
zatika (m), VZ - vrstoa materijala vodeeg zatika (N/m2).
Progib vodeeg zatika rauna se prema izrazu [22]:
f VZ =
QK LVZ3
d VZ 2
3 Es
+ d VZ 2 a 2
14
(5.44)
gdje su: a - razmak sredinje osi gornjih vodilica i vodoravne osi ubrizgavalice (m), Es - modul
savitljivosti materijala vodeeg zatika (N/m2).
Potrebno je naglasiti da se najee ovi elementi odabiru kao standardni, te nije potrebno njihovo
dimenzioniranje, ve treba izabrati odgovarajue standardne elemente kalupa (izmjere elemenata
sustava za voenje i centriranje prilagoene su izmjerama ploa kuita kalupa).[3]
5.2.2.3.3. Proraun sile vaenja otpreska iz kalupa i elemenata sustava za vaenje
Pri proraunu kalupa za injekcijsko preanje plastomera potrebno je voditi rauna i o silama vaenja
otpreska iz kalupne upljine, te dimenzioniranju elemenata sustava za vaenje otpreska iz kalupa
(izbacivala). Pri tome valja uzeti u obzir sljedee [99,142]:
- oblik otpreska
- raspored kalupnih upljina
- vrstou elemenata koji oblikuju kalupnu upljinu
- vrstu i raspored elemenata za vaenje otpreska iz kalupa
- vrste sila vaenja otpreska.
U naelu, silu vaenja otpreska iz kalupa mogue je odrediti na temelju izraza [99]:
FV = pK AO
(5.45)
gdje su: - faktor trenja izmeu plastomernog materijala i elemenata kalupne upljine, pK - tlak u
kalupnoj upljini (N/m2), AO - povrina elemenata kalupne upljine u dodiru s otpreskom (m2).
Ova temeljna jednadba uglavnom se prilagouje pojedinim sluajevima vaenja otpreska iz kalupa.
Za razliite sluajeve vaenja otpreska iz kalupa potrebno je odrediti iznos razdiobe tlaka (pK)
izmeu elemenata kalupne upljine i plastomera. Uz ovaj izraz, mogue je odreivanje sile vaenja
otpreska iz kalupa s pomou raznih, ve pripremljenih dijagrama.[99,142]
Pri uporabi tankih i dugih tapiastih izbacivala, ploastih izbacivala ili izbacivala oblika ljuski
potrebno je proraunati izvijanje izbacivala na temelju vitkosti, kako pri vaenju otpreska ne bi dolo
do loma izbacivala.[99]
96
5.2.2.3.4. Dimenzioniranje sustava za odzraivanje kalupa

Pri odreivanju izmjera kanala za odzraivanje treba paljivo definirati duljinu i presjek kanala koji
e omoguiti nesmetan izlazak zraka iz kalupne upljine, ali koji e sprijeiti ulaz plastomerne
taljevine u kanal ime bi se kanal zaepio.[96]
Osnovne preporuke za odreivanje veliine kanala za odzraivanje su [15]:
- dubina kanala treba se kretati u rasponu 0,002 do 0,01 mm, ovisno o vrsti preraivanog plastomera
- duljina kanala treba se kretati u rasponu od 1 do 3 mm, ovisno o veliini kalupne upljine
- irina kanala bi trebala biti minimalno 3 mm (poeljno 5 do 6 mm).
O izvedbama kanala za odzraivanje i njihovim izmjerama opirnije u radu [15].
5.2.2.3.5. Dimenzioniranje posebnih elemenata kalupa
Ukoliko kalup treba ispuniti posebne funkcije kalupa, tj. ukoliko sadri posebne elemente koji
oblikuju kalupnu upljinu (npr. duge jezgre) potrebno je nainiti njihov proraun. Primjerice ukoliko
se radi o kliznikom kalupu, osim veliina odreenih pri proraunu kinematike kalupa, potrebno je
definirati optimalni promjer kosog izvlaila.[141]
Proraun kosog izvlaila mogue je provesti na temelju sljedeih izraza [141]:
F2 = F1 tg ( ki + )
(5.46)
gdje su: F1 - sila u smjeru gibanja kliznika (N), F2 - sila okomita na F1 (N), ki - kut nagiba kosog
izvlaila (), - kut trenja ().
R = F12 + F22
(5.47)
gdje je R - rezultantna sila na koso izvlailo (N).

1 R x3
f ki =
3 Es I ki
(5.48)
gdje su: fki - progib izvlaila (m), Es - modul savitljivosti kosog izvlaila (N/m2), Iki - moment inercije
poprenog presjeka kosog izvlaila (m4).
F2
ki
F1
Slika 5.35. Sile na koso izvlailo [141]

U sluaju uporabe dugih jezgri, potrebno je proraunati njihov progib. Pri prevelikom progibu dugih
jezgri dolazi do odstupanja oblika i izmjera otpreska, te je oteano otvaranje i zatvaranje kalupa. Pri
tome, mogue je razlikovati vie sluajeva prorauna obzirom na oblik duge jezgre (kruni,
pravokutan, konusni itd.), obzirom na oblik otvora u jezgri, te obzirom na razdiobu tlaka po duljini
97
jezgre (ovisno o poloaju ua). Tako se primjerice progib krune jezgre s krunim provrtom i
poloajem ua pri vrhu jezgre rauna prema izrazu [145]:
2 d vj
+ 4,4
2
d vj d uj
d vj
17 ,6 l j
f dj =
2
+ 20,8
2
2
2
14,4
3 Es ( d vj d uj ) d vj + d uj
p j l j2
(5.49)
gdje su: fdj - progib duge jezgre (m), pj - pritisak koji djeluje na jezgru (N/m2), lj - duljina jezgre (m),
Es - modul savitljivosti materijala jezgre (N/m2), dvj - vanjski promjer jezgre (m), duj - unutranji
promjer jezgre (m).
S manjim izmjenama ovaj izraz rabi se za proraun svih ostvarivih kombinacija oblik jezgre-oblik
provrta jezgre-poloaj ua (opirnije u radovima [22,145]).
5.2.2.3.6. Proraun krutosti kalupa okomito na smjer otvaranja kalupa
U okviru prorauna krutosti kalupa okomito na smjer otvaranja kalupa potrebno je proraunati
deformacije stijenki kalupne upljine okomito na smjer otvaranja kalupa. Njihove deformacije
naruavaju tolerancije izmjera i oblika otpreska i sigurnost funkcioniranja itavog kalupa.[3] Kako se
u kalupu pojavljuju razliiti oblici elemenata koji oblikuju kalupnu upljinu, mogue je postaviti
razliite jednadbe za njihov proraun.[22,99,146] Pri tome mogue je razlikovati tri tipa prorauna.
To su prorauni stlaivanja jezgara, proirenja gnijezda, te progiba bonih stranica kalupne upljine.
U sluaju, primjerice proirenja krunog gnijezda, mogue je postaviti jednadbu [99]:
rk =
pK rk u
Er
r2 + r2
1
k2 v k2 u +
r r
k v k u
(5.50)
gdje su: rk - elastino proirenje kalupne upljine (gnijezda) (m), rku - unutranji polumjer kalupne
upljine (m), rkv - vanjski polumjer kalupne upljine (m), Er - modul rastezljivosti materijala
gnijezda (N/m2), - Poissonov faktor.
Za proraun ostalih sluajeva deformacije elemenata kalupne upljine okomito na smjer otvaranja
kalupa mogue je postaviti sline izraze (opirnije u radovima [22,99,146]).
U okviru ovog dijela mehanikog prorauna potrebno je voditi rauna i o uravnoteenju poprenih
sila koje djeluju na elemente kalupne upljine. Ukoliko je projicirana povrina kalupne upljine na
jednoj strani kalupa vea nego na suprotnoj, kalupna upljina e pri ubrizgavanju nastojati
promijeniti svoj poloaj u odnosu na jezgru (slika 5.36).[15]
Slika 5.36. Uravnoteenje poprenih sila: a-neuravnoteeni kalup, b-uravnoteeni kalup [15]
98
Za uravnoteenje djelovanja takvih sila predlae se [15]:

- uporaba klinova kao dijelova kalupnih upljina
- simetrina orijentacija po dvije kalupne upljine, kako bi se poprene sile ponitile.
5.2.2.3.7. Proraun krutosti kalupa u smjeru otvaranja kalupa
Pod ovim proraunom razumijevaju se aktivnosti prorauna "disanja" kalupa, prorauna deformacije
(progiba) sljubnice i prorauna sile zatvaranja kalupa.[3]
Pod pojmom disanja kalupa podrazumijeva se razdvajanje pominog od nepominog dijela kalupa
tijekom djelovanja sile uzgona u kalupnoj upljini. Doputeno disanje kalupa treba omoguiti da pri
ovrivanju i posljedinoj promjeni obujma otpreska, pomini dio kalupa slijedi ovu promjenu. Pri
tome ne smije doi do prelijevanja taljevine iz kalupne upljine. Pokusi su pokazali kako se
doputeno disanje kalupa kree u rasponu 0,01 do 0,02 mm.[3]
Sila zatvaranja kalupa se definira kao sila kojom je ostvaren meusobni dodir pominog i
nepominog dijela kalupa, a moe se poistovjetiti sa silom dranja.[3]
Proraun deformacije sljubnice podrazumijeva u stvari proraun progiba temeljne ploe kalupa.
Ukoliko je poznat doputeni progib temeljne ploe kalupa, tada je mogue proraunati visinu
temeljne ploe prema izrazu [147]:
3
5
Fd btp
htp =
32 l f E
tp
tp
r
(5.51)
gdje su: htp - debljina (visina) temeljne ploe (m), Fd - sila dranja kalupa (N), btp - razmak izmeu
odstojnih letvi kalupa (m), ltp - duljina temeljne ploe (m), ftp - doputeni progib temeljne ploe (m).
Jednadba 5.51 vrijedi za sluaj kada kalupnu upljinu oblikuje ig koji je upet izravno u temeljnoj
ploi. U sluaju kada kalupnu upljinu oblikuje kalupna ploa s dnom mogue je primijeniti
drugaije izraze za proraun progiba dna (izraz 5.52) i bone stranice (izraz 5.53) ploe [99]:
12 pK h 4 2 ,66 pK h 2
f1 =
+
8 E r sp
384 Er sp 3
f2 =
12 pK h 4 2 ,66 pK h 2
+
2 Er sp
8 Er sp3
(5.52)
(5.53)
gdje su: f1 - progib dna ploe (m), f2 - progib stranice kalupne ploe (m), h - izmjera kalupne upljine
na kojoj djeluje tlak u kalupnoj upljini (m), sp - debljina stijenke kalupne ploe (m).
U sluaju kada je progib kalupne ploe vei od doputenog (obino 0,01 do 0,02 mm) [99], potrebno
je ili poveati debljinu kalupne ploe ili pridodati temeljnu plou odreene visine. Visinu temeljne
ploe potrebno je proraunati za svaki kalup bez obzira rabe li se standardni elementi kalupa ili ne.
Za proraun deformacija okomito na smjer i u smjeru otvaranja kalupa razvijeni su i posebni
proraunski modeli kao to su modeli opruga s pomou kojih se pojednostavljuje mehaniki proraun
kalupa (opirnije u radovima [99,146]).
5.2.2.3.8. Proraun sile otvaranja i povrinskog pritiska na sljubnicu
U zadnjem koraku mehanikog prorauna, ujedno i zadnjem koraku faze dimenzioniranja elemenata
kalupa, potrebno je proraunati silu otvaranja kalupa i povrinski pritisak na sljubnicu.[3]
99
Silu otvaranja kalupa mogue je odrediti s pomou izraza [90]:
FO = pR AO
(5.54)
gdje su: FO - sila otvaranja kalupa (N), pR - predtlak u kalupnoj upljini (odreuje se iz dijagrama pv-T) (N/m2).
5.2.2.4. Numeriki proraun kalupa [148]
Razvoj raunala i raunalnih programa omoguio je sve iru uporabu numerikih metoda i pri
razvoju kalupa za injekcijsko preanje plastomera. Pri tome, numeriki proraun kalupa se svodi na
simulaciju faze punjenja kalupne upljine i stlaivanja, fazu djelovanja naknadnog pritiska, fazu
temperiranja, te proraun (simulaciju) naknadnih deformacija otpreska nakon vaenja iz kalupne
upljine.
Kako bi simuliranje procesa injekcijskog preanja plastomernih taljevina bilo uspjeno, potrebno je
provesti korake prikazane slikom 5.37.
Konstruiranje simulacijskog modela
Definiranje parametara za simulaciju

postupka injekcijskog preanja plastomera
Simuliranje postupka
injekcijskog preanja plastomera
Prikaz i analiza rezultata simulacije

Slika 5.37. Koraci pri simuliranju injekcijskog preanja plastomera [148]

Prije izvoenja analize potrebno je konstruirati precizan simulacijski model, kako bi rezultati
provedenih analiza bili to toniji. Zadatak se svodi na definiranje modela konanih elemenata
pojedinih dijelova kalupa. Na slici 5.38 shematski je prikazana konstrukcijska faza simuliranja.
Za definiranje konstrukcije simulacijskog modela potrebno je uiniti sljedee korake:
- konstruiranje geometrije simulacijskog modela
- definirati model konanih elemenata
- definirati i nanijeti mreu konanih elemenata
- provjeriti mreu.
Pod pojmom geometrije modela smatraju se sve komponente koje ine simulacijski model, odnosno
trodimenzijski model otpreska, povrine modela kalupa, linije sustava za temperiranje i uljevnog
sustava. Ove komponente posluiti e u sljedeim koracima za lake nanoenje mree konanih
elemenata, dakle one u osnovi nisu nune ali ubrzavaju i ine postupak preglednijim.
Definiranje modela konanih elemenata obavlja se za prethodno konstruiranu geometriju
simulacijskog modela. Mogue je i preskoiti prethodni korak, pa e se u tom sluaju definirati
prazan model konanih elemenata, u koji e se u sljedeem koraku unositi mrea konanih elemenata
za svaku komponentu simulacijskog modela. Definiranje mree konanih elemenata obavlja se tek
poto je prethodno definiran model konanih elemenata. U okviru provjere mree, provjerava se
njezina ispravnost glede iduih prorauna.
100
Nakon izvrene definicije modela konanih elemenata svih potrebnih komponenti simulacijskog
modela, potrebno je izvesti detaljniji opis simulacijskog modela, kako bi model bio spreman za
izvoenje analiza.
Model otpreska
Model valjkastih i ipkastih elemenata
Model vrstog ili vrueg uljevnog sustava
Model ua
Model sustava za temperiranje
Model sljubnica i umetaka kalupa
Model vanjskih povrina kalupa

Simuliranje postupka
injekcijskog preanja plastomera

Slika 5.38. Shematski prikaz faze konstruiranja simulacijskog modela [148]

Prije pokretanja bilo koje od numerikih analiza nuno je definirati preradbene parametre koji
ukljuuju: plastomerni materijal, profil djelovanja naknadnog pritiska, karakteristike sustava za
temperiranje, podatke o ubrizgavalici, te temperature taljevine i stijenke kalupne upljine. Po
definiranju potrebnih parametara mogue je pokrenuti eljenu simulaciju.
S pomou numerikog prorauna simulira se faza punjenja kalupne upljine, odnosno ponaanje
taljevine od poetka ubrizgavanja do potpunog ili djelominog ispunjenja kalupne upljine.
Analiziranjem dobivenih rezultata mogue je uoiti konstrukcijske nedostatke kalupne upljine i
pratiti utjecaj uneenih izmjena, te na taj nain pronai optimalnu definiciju konstrukcije.
Rezultati analiza dobivaju se izvoenjem prorauna nad mreom konanih elemenata. Mrea je
sainjena od razliitih elemenata, gdje svaki element sadri odreeni broj vorova. U osnovi, to je
vie definiranih elemenata rezultati e biti toniji, ali e i proraun dulje trajati. Analizom punjenja
kalupne upljine simulira se tok ela taljevine, koji ide od jednog vora na susjedne, poevi sa
vorom uem. Postupak se zavrava u trenutku kada se dosegne i posljednji vor. Postoje dva
utjecajna faktora na kvalitetu rezultata izravno povezana s nainom definiranja mree, a to su gustoa
mree i odnos stranica elemenata. Gustoa mree mora davati rezultate dostatne tonosti i detaljnosti,
uz minimalan utroak proraunskog vremena. Pri definiranju mree preporuka je da se na povrinu
modela otpreska najprije nanesu elementi jednake veliine, a zatim u podrujima od vee vanosti za
analizu (blizina ua, zakrivljenja, stanjenja stijenki, itd.) nanesu dodatni elementi. Odnos stranica
elementa predstavlja omjer najdulje stranice trokuta prema okomici na tu stranicu. Omjeri koji
premauju iznos od 6:1, dakle dugi i tanki elementi, mogu bitno usporiti analizu. Zbog nepovoljnog
smjetaja u odnosu na tok taljevine, takoer mogu utjecati i na tonost rezultata.
101
Rezultati analize su grupirani u skupine dobivene proraunima nad: vorovima, elementima i

slojevima. Unutar razliitih programskih paketa za numerike proraune mogue je dobiti i
vremenske dijagrame za neke dodatne vrijednosti (osim tlaka, obujma i sile dranja).
5.2.3. Zavrne aktivnosti konstruiranja kalupa
U okviru posljednje faze konstruiranja kalupa potrebno je izvriti analizu pouzdanosti injekcijskog
preanja, konani izbor elemenata linije za injekcijsko preanje, razraditi strategiju podeavanja
sustava za injekcijsko preanje plastomera, te izraditi svu potrebnu dokumentaciju kalupa.[3]
Zavrne aktivnosti konstruiranja kalupa za injekcijsko preanje plastomera mogue je shematski
prikazati slikom 5.39.[3]
Analiza pouzdanosti injekcijskog preanja
ANALIZA POUZDANOSTI POSTUPKA
ANALIZA POUZDANOSTI PROCESA

6
SASTAVLJANJE LINIJE ZA
INJEKCIJSKO PREANJE
RAZRADA STRATEGIJE
PODEAVANJA SIPP-a
PODACI O STRATEGIJI
PODEAVANJA
IZRADA NACRTA KALUPA

I NJEGOVIH ELEMENATA
PRIPREMA PODLOGA ZA
IZRADU KALUPA
Slika 5.39. Zavrne aktivnosti konstruiranja kalupa za injekcijsko preanje plastomera [3]
U nastavku e se ralaniti postupak izradbe konstrukcijske dokumentacije kalupa kao najvanije
aktivnosti zavrne faze konstruiranja kalupa.
5.2.3.1. Izradba konstrukcijske dokumentacije kalupa
Pri izradbi konstrukcijske dokumentacije posebice manje iskusni konstruktori imaju potekoa u
odluivanju odakle zapoeti izradbu nacrta kalupa, te u primjeni opih pravila pri izradbi
konstrukcijske dokumentacije kalupa.[30]
Prije zapoinjanja izradbe konstrukcijske dokumentacije potrebno je nainiti analizu kataloga
standardnih elemenata kalupa, kako bi se utvrdilo koji e elementi kalupa biti standardni, a koji
eventualno ne. Pravilo je teiti primjeni standardnih elemenata kalupa.[106]
Obino se u sklopnom nacrtu prikazuju tri presjeka [30]:
- tlocrt pominog dijela kalupa
- tlocrt nepominog dijela kalupa
- popreni presjek kalupa.
Ovi nacrti trebaju osigurati sve potrebne informacije za daljnju razradu radionikih nacrta. To je
posebice vano u veim poduzeima, gdje radionike nacrte vrlo esto razrauju osobe koje nisu
102
izraivale sklopni nacrt kalupa. itav postupak izradbe sklopnog nacrta kalupa mogue je podijeliti u
nekoliko naelnih koraka. Svaki se korak nadalje sastoji od odgovarajueg broja operacija.[30]
Na temelju literaturnih izvora [30,99,106] mogue je nainiti prijedlog tijeka aktivnosti pri izradbi
konstrukcijske dokumentacije kalupa.
Temeljni koraci izradbe sklopnog nacrta kalupa su : pozicioniranje otpreska (tj. kalupne upljine) u
kalup, ucrtavanje uljevnog sustava kalupa, ucrtavanje sustava za vaenje otpreska iz kalupa,
ucrtavanje sustava za temperiranje kalupe, ureivanje detalja nepominog dijela kalupa, ureivanje
detalja pominog dijela kalupa i zavrne aktivnosti izradbe sklopnog nacrta kalupa.[30,99,106]
Nakon izradbe sklopnog nacrta izrauju se radioniki nacrti. Po izradbi radionikih nacrta potrebno
je vrlo paljivo definirati sve potrebne kote (s tolerancijama), te nainiti njihovu provjeru. Preporua
se da provjere openito provode osobe koje nisu sudjelovale u izradbi konstrukcijske dokumentacije
kalupa, jer e one lake uoiti eventualne pogreke.[96]
U okviru koncepta istodobnog inenjerstva tei se istovremenom razvoju otpreska i kalupa. Kako se
danas uglavnom izrauju 3D raunalni modeli otpreska, ova raunalna geometrija se moe rabiti i pri
izradbi dokumentacije kalupa. Naelni koraci pri izradbi 2D dokumentacije vrijede i pri izradbi 3D
dokumentacije kalupa. Temeljna prednost 3D dokumentacije je lake uoavanje pogreaka tijekom
konstruiranja, te mogunost automatskog generiranja NC programa za obradbu povrina kalupne
upljine.[99,106]
5.2.3.2. Lista kalupa
Veinu ulaznih podataka u sustav konstruiranja kalupa sadre podaci iz Liste otpreska [16,26]. Za
izvoenje sljedee faze razvoja kalupa - izradbe kalupa, potrebno je takoer osigurati odgovarajue
ulazne podatke u cilju optimalne izradbe kalupa. Stoga je potrebno definirati Listu kalupa. Prema
normi DIN 16764 [27] definirana je lista specifikacije kalupa prilagoene HASCO proizvoau
standardnih elemenata kalupa. Tablica 5.7 sadri proirenu listu iz [27], koja ujedno predstavlja
prijedlog izgleda Liste kalupa.
Tablica 5.7. Prijedlog liste kalupa [27]
1 Opi podaci
Nalogodavatelj:
Datum:
Kontaktna osoba za sva tehnika pitanja:
Broj upita:
Telefon:
Telefax:
Broj ponude:
Broj nacrta:
Promjene:
Naziv otpreska:
Koliina otpresaka:
Broj nacrta:
Prototipni kalup
Serijski kalup
Original nacrta: ~
Kopija nacrta: ~
Polimerni materijal:
Stezanje:
Broj kalupnih upljina:

Specifikacija vrijedi za upit za izradbu kalupa:
Specifikacija vrijedi za narudbu za izradbu kalupa: ~
103

2. Smjernice
2.1. Prije nabave materijala i poetka izradbe kalupa dostaviti konstrukcijsku dokumentaciju naodobrenje.
2.2. Izradba oblika kalupne upljine smije zapoeti nakon izradbe konane verzije nacrta.
2.3. U sluaju pojave nejasnoa u nacrtu, nuan je dogovor s nalogodavateljem.
2.4. Proba kalupa treba se provesti samo u toplinski obraenom kalupu.
2.5. Proba kalupa treba se provesti s polimernim materijalom navedenim u nacrtu otpreska.
2.6. Potrebna je provjera funkcije kalupa u potpuno automatskom ciklusu injekcijskog preanja.
2.7. Pravo vlasnitva nad ostatkom elektroda, raunalnim programima (CNC programima) i konstrukcijskim
podlogama pripada nalogodavatelju.
2.8. Nalogodavatelj treba osigurati sadraj podataka na ploici s natpisom za kalup.
3. Opis izvoenja naloga

3.1. Dostaviti za upit
i isporuku
Nacrt otpreska
CAD-podaci
Primjerak otpreska
Konstrukcija kalupa
Pramodel
Model s ukljuenim stezanjem polimera
Materijal za izradbu kalupa
Sklop kalupa
Vrui uljevni sustav
Standardni elementi
Elektrode
Lista linije za injekcijsko preanje
Lista parametara preradbe
~
kupac
~
~
~
~
~
~
~
~
~
~
~
~
~
nalogodavatelj
~
~
~
~
~
~
~
~
~
~
~
~
~
kupac
~
~
~
~
~
~
~
~
~
~
~
nalogodavatelj
~
~
~
~
~
~
~
~
~
~
~
3.2. Dostaviti uz kalup

Sklopni nacrt sa sastavnicom
Radioniki nacrt
Nacrti kalupnih ploa
Nacrti elektroda
Nacrti potrebnih presjeka
CAD-podaci
Koordinacijske liste
Ploica s oznakom kalupa
Komplet elektroda
NC programi
Prikljuna crijeva
3.3. Proba kalupa
Primjerci
Izvjetaj o mjerenju
~
~
Koliina/Komada:
104

4. Konstrukcija kalupa
4.1. Vrsta kuita kalupa
Pravokutno kuite kalupa
Kruno kuite kalupa
Standardno kuite kalupa
koljkasti kalup
Kalup s otkidanjem ua
Kalup s tri ploe
Katni kalup
Kalup s vruim uljevnim sustavom
~
~
~
~
~
~
~
~
4.2. Priprema kalupa / Transport kalupa

4.2.1. Priprema kalupa
nestandardni dio
standardni dio
~
~
~
~
~
~
~
~
~
~
~
~
~
~
~
~
~
~
~
~
~
~
~
~
~
~
~
~
~
~
~
~
~
~
Nepostojee ue
Sredinje ue
Tunelno ue
Filmsko ue
Tokasto ue
Prstenasto ue
Kruno (konusno) ue
Sustav s tri ploe
Ue na sljubnici
~
~
~
~
~
~
~
~
~
~
~
~
~
~
~
~
~
~
Vrui uljevni sustav - vrui razdjelnik s uljevnim tuljcem

- unutranje zagrijavan
- vanjsko zagrijavan
Vrua mlaznica s tokastim uem
Vrua mlaznica s otvaranjem ua
Vrua mlaznica s igliastim ventilom
~
~
~
~
~
~
~
~
~
~
Transportni most kalupa

Transportni osigura
Oslonci (noice) kalupa
Okasti vijak
Centriranje kalupa
Centrirni prsten
- pomina strana (PS) kalupa
- nepomina strana (NS) kalupa
4.2.2. Privrivanje kalupa
Privrivanje kalupa s pomou
- vijaka
- pritezala
- sustava za brzo privrivanje
Stezne ploe kalupa
- prileea
- popreno strea
- uzduno strea
- strea sa svih strana
Ostale stezne ploe kalupa
Prilagodne ploe
Utor za privrivanje
4.3. Vrste ua
105

4.4. Temperiranje
4.4.1. Predviene temperature stijenke kalupne upljine
Ugraen termoelement
Nepomini dio kalupa
Pomini dio kalupa
DA
~
~
4.4.2. Temperirani elementi kalupa

Umetci
Jezgre
Navojne jezgre
Kliznici
Kalupne ploe
Meuploe
Stezne ploe kalupa
~
~
~
~
~
~
~
NE
u C
u C
4.4.3. Izolacijske ploe kalupa

nestandardni dio
Nepomina strana (NS) kalupa
Pomina strana (PS) kalupa
~
~
standardni dio
~
~
4.4.4. Prikljuci
nestandardni dio
Izvedba
sa slobodnim prolazom medija za temperiranje
s kuglastim ventilom
Ugradnja
- uputena
- izboena
Veliina prikljunog navoja:
standardni dio
~
~
~
~
~
~
~
~
4.4.5. Elektrino temperiranje kalupa

nestandardni dio
Grijalo u obliku patrone
- cilindrine
- kuglaste
Grijalo u obliku spirale
Grijalo u obliku trake
~
~
~
~
standardni dio
~
~
~
~
4.5. Vaenje otpreska iz kalupa

Kliznik
3
Vodoravni poloaj
~
Poloaj pod kutom
~
Pokretanje kliznika:
Kosim izvlailom
3
Hidrauliki
~
Elementima za povlaenje
~
Razno
3
~
~
Sustav za vaenje:
Nepomina strana kalupa ~
Pomina strana kalupa
~
Voenje sklopa za vaenje:
Voenje klizanjem
~
Kuglino voenje
~
nestandardni dio
standardni dio
Vaenje u dva koraka
Povlana kotva
Raskoljiva jezgra
Vaenje otpreska s navojem s pomou:
- pogonskog vretena
- zupaste letve - hidrauliki
- raskoljive jezgre
Pogon
- hidromotor
- hidrauliki
~
~
~
~
~
~
~
~
~
~
~
~
~
~
~
~
106

4.6. Kontrola procesa injekcijskog preanja
Tlak u kalupnoj upljini
- Osjetilo tlaka
- Mjerna stanica
Temperiralo
~
Osjetilo temperature
~
Poloaj sklopke:
Kliznik
ukljueno
~
Izbacivalo
ukljueno
~
Jezgra
ukljueno
~
4.7. Centriranje kalupa
Centriranje nepomine i pomine strane kalupa:
- konusno centriranje
- centriranje s pomou ploa
- centriranje umetaka
nestandardni dio
standardni dio
nestandardni dio
standardni dio
iskljueno
iskljueno
iskljueno
~
~
~
nestandardni dio
~
~
~
standardni dio
~
~
~
5. Materijali, toplinska obradba

DIN 17007
HRN
Stezne
ploe
Kalupne
ploe
(NS i PS)
Meuploe
Ploe
izbacivala
Potisne
ploe
Odstojne
letve
Umetak
(NS)
Umetak
(PS)
Kliznik
Ostalo
1.1730
1531
1.2083
4175
1.2162
4321
1.2311
-
1.2312
4742
1.2343
4751
1.2344
4753
1.2764
-
1.2767
-
1.2842
3840
kaljen
poboljan
nitriran
ostalo
6. Povrinska obradba
Povrine obraditi u kvaliteti definiranoj prema nacrtu
U smjeru vaenja otpreska: polirati
Prevlaenje povrina kalupne upljine
nepomini dio kalupa
TIC
Kromiranje
Nitriranje
Ostale prevlake
~
~
~
~
7. Oznake na otpresku
Oznaka (broj) kalupne upljine
Oznaka za recikliranje
Oznaka datuma
Oznaka otpreska
Oznaka proizvoaa
Gravura ................................................................................
Ostale oznake .......................................................................
~
~
~
~
~
~
~
8. Nain rada kalupa

Automatski
Poluautomatski
Poluautomatski s umetanjem jezgri
9. Jamstvo
~
~
~
nepomini dio kalupa

~
~
~
~
6. MOGUNOSTI PRIMJENE RAUNALA PRI RAZVOJU KALUPA

6.1. UVOD
U ovom poglavlju ukazat e se na mogunosti primjene raunala u pojedinim fazama razvoja kalupa
za injekcijsko preanje plastomera. Uporabom raunala pri razvoju, konstruiranju, planiranju i
proizvodnji raste brzina i pouzdanost tih procesa, ime se oni podiu na kvalitativno viu razinu uz
visoku ekonominost. Ponajprije valja ukratko razmotriti sustav ovjek-raunalo. Openito, bitne
karakteristike ovjeka i raunala, ije sprezanje tvori sutinu uspjenog djelovanja sustava mogue je
opisati na sljedei nain (slika 6.1) [149]:
ovjek - konstruktor
1. ovjek je sustav izuzetnih kreativnih sposobnosti dostatnih za pouzdano visokorazinsko odluivanje
(intuitivno i iskustveno, vrlo esto bez dostatnih informacija).
2. Taj je sustav, meutim, izrazito nepouzdane memorije, velikog ali ipak ogranienog kapaciteta.
3. Brzina obradbe podataka izrazito je niska, a sama obradba je nepouzdana.
4. Posebice je naglaena sposobnost uoavanja i prepoznavanja cjeline, neovisno o naglaenosti detalja.
5. Velika sposobnost apstrakcije.
Raunalo
1. U svojoj biti raunalo je informacijski stroj ija je funkcija obradba podataka izrazito velikom
brzinom.
2. Pouzdano je pohranjivanje informacija s dovoljno velikim kapacitetom memorija (s mogunou
proirivanja), te s dovoljno brzom i pouzdanom manipulacijom tim informacijama.
3. Konstrukcijska i programska rjeenja omoguuju raunalu donoenje odluka do odreene razine, to
mu s obradbom podataka, omoguuje vrlo brze i pouzdane iterativne procese.
4. Podoban je za meusobna povezivanja i stvaranje velikih koherentnih informacijskih sustava i u
podruju CAD-a.
5. Postavlja zahtjeve, ali omoguuje prilagodljivost prikaza podataka, ovisno o svrsi, s odgovarajuim
ulaznim i izlaznim jedinicama.
Slika 6.1. Promjena razine odluivanja i koliine generiranja informacija

tijekom procesa konstruiranja [149]
Mogunosti primjene raunala pri razvoju kalupa za injekcijsko preanje plastomera
108
Pri konstruiranju kalupa za injekcijsko preanje plastomera konstruktor se u prolosti oslanjao

iskljuivo na vlastito iskustvo, a jedini alat s kojim je raspolagao bili su razliiti prirunici, crtaa
daska i pribor za crtanje.[3,19] Promjene u konstrukciji obino su znaile ponavljanje mnogih
aktivnosti tijekom konstruiranja kalupa, ime se nepotrebno troilo vrijeme, a vjerojatnost pojave
greaka bila je izrazito visoka.
Pri konstruiranju s pomou crtae daske uglavnom je prisutan pristup konstruiranja "izvana prema
unutra". Primjerice, konstruktor zapoinje s izradbom presjeka kalupa i ucrtavanjem vanjskog oblija
kalupa, a zatim u definirano kuite ugrauje ostale elemente kalupa. Takav pristup esto moe
rezultirati grekama u konstrukciji. Pri konstruiranju s pomou raunala, konstruktor slae
"unutarnje" elemente kalupa, nakon ega oko njih definira kuite. Meutim, treba imati na umu
kako nije CAD kreativan, ve konstruktori koji s njim rade. Vrlo esto je nove ideje potrebno brzo
prenijeti iz misli na "vri" medij. U tom sluaju ne treba potpuno odbaciti papir, olovku i crtau
dasku (brza izradba skica).[40]
S druge strane, unazad nekoliko godina biljei se nagli razvoj raunala, posebice osobnih raunala,
kao i odgovarajuih raunalnih programa koji su usko specijalizirani. Uporabom takvih raunalnih
programa omoguuje se bri i pouzdaniji rad pri konstruiranju optimalnog kalupa za zadani
plastomerni otpresak.[19]
Razvoj plastomernih otpresaka i odgovarajuih kalupa za injekcijsko preanje s pomou raunala
mogue je nazvati CAE pristupom koji obuhvaa CAD, CAM i analizu s pomou raunala (e.
Computer Aided Analysis - CAA). U takvom pristupu razlikuje se nekoliko faza koje ukljuuju
pojedinu CA-komponentu (tablica 6.1).[2]
Tablica 6.1. Faze CAE pristupa pri razvoju otpreska i kalupa za injekcijsko preanje [2]
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
Faza razvoja otpreska i kalupa

Izradba 2D ili 3D raunalnog modela otpreska.
Izradba nacrta otpreska sa presjecima i izmjerama.
Modeliranje otpreska.
Strukturna analiza otpreska (pridruivanje otpresku
odgovarajuih svojstava polimernog materijala, te se
analizira vrstoa takve konstrukcije pri uvjetima
uporabe).
Analiza punjenja kalupne upljine.
Definicija izmjera kalupne upljine.
Toplinska analiza kalupa.
Mehaniki proraun kalupa.
Konstruiranje kalupa (standardni elementi i detalji).
Izradba NC programa za obradbu kalupne upljine.
CA-komponenta
CAD
CAD
CAD
CAA
CAA
CAD
CAA
CAA
CAD
CAM
6.2. PRIMJENA RAUNALA U FAZI KONCEPCIJSKOG OBLIKOVANJA KALUPA

Temeljni je zadatak u okviru ove faze razvoja kalupa ve opisan u poglavlju 5.2.1. Izbor optimalnih
konstrukcijskih rjeenja za pojedine parcijalne funkcije kalupa mogue je provesti s pomou
odgovarajuih dijagrama odluivanja.[3,23]
Analizom ve spomenutih 7 dijagrama odluivanja namee se ideja njihova organiziranja u raunalni
program koji omoguuje bru i laku uporabu. Primijeeno je kako se mnoga pitanja u dijagramima
ponavljaju u jednom dijagramu vie puta, ili u razliitim dijagramima. Takoer, od konstruktora se
oekuje da odgovori s DA ili NE na velik broj pitanja, to moe biti vrlo umarajue, a time se
poveava i mogunost pogreke. Dijagrami takoer ne sadre slikovne prikaze i objanjenja
109
djelovanja i primjene konstrukcijskih rjeenja pojedinih parcijalnih funkcija, to ih moe uiniti teko
uporabljivim za mlade i manje iskusne konstruktore. Mogue je zakljuiti kako se na veinu pitanja
koja se postavljaju u dijagramima odluivanja moe odgovoriti unaprijed definiranjem i
popunjavanjem ulazne "maske" raunalnog programa za koncepcijsko oblikovanje kalupa.
Postojeom ulaznom maskom raunalnog programa nisu obuhvaena sva pitanja iz dijagrama, no
njihov broj je sveden na minimum. Uporabom raunalnog programa za koncepcijsko oblikovanje
kalupa taj zadatak tijekom razvoja kalupa saima se na svega nekoliko pitanja na koja bez potekoa
mogu odgovoriti i manje iskusni konstruktori kalupa. Dodatna prednost ovog raunalnog programa je
mogunost njegove uporabe s pomou bilo kojeg Internet pretraivaa.[21,22,92]
Slika 6.2. Ulazna maska raunalnog programa za koncepcijsko oblikovanje kalupa [22,92]
Nedostatak takvog raunalnog programa je statika baza znanja koju predstavljaju dijagrami
odluivanja. Ukoliko se primjerice pojavi potpuno novo rjeenje za odreenu parcijalnu funkciju
kalupa, ili se neko od rjeenja prestane primjenjivati, potrebno je program reprogramirati. To
zahtijeva stalnu provjeru programa u industriji na praktinim primjerima (opirnije u poglavlju 10).
U okviru faze koncepcijskog oblikovanja kalupa potrebno je takoer utvrditi trokove izradbe kalupa
i otpreska. Ekonomska procjena podobnosti postupka injekcijskog preanja za odreeni otpresak
pravi je pothvat. Ne primjenjuje se uvijek u koncepciji novog otpreska, jer konani trokovi esto
ovise o imbenicima koji su moda nepoznati ili ih je teko odrediti na poetku razvoja. Programi
ekonomske procjene mogu biti integrirani s ostalim CAx paketima, kako bi se osigurala njihova
dobra "interakcija". Ekonomska analiza zahtijeva detaljne podatke o parametrima kao to su trokovi
materijala, cijena radne snage, iznos kapitala i cijena rada razliitih strojeva. Ona je efikasnija to su
podaci precizniji. Postoje takoer i drugi osjetljivi, fini parametri koji utjeu na konane trokove
izradbe kalupa i otpreska, a to su zahtijevane tolerancije i doputeni nedostaci u izgledu otpresaka,
koji su takoer uraunati u neke programske pakete.[2]
Nakon definiranja koncepcije kalupa, mogue je odrediti sve standardne i nestandardne elemente
kalupa. Mnogi proizvoai standardnih elemenata kalupa nude raunalne programe koji izraunavaju
cijenu elemenata kalupa. Od konstruktora se oekuje samo upis oznaka elemenata kalupa i njihove
koliine, a program izraunava cijenu.[19]
110
Pri odreivanju cijene izradbe kalupa situacija nije tako jednostavna. Ovdje je potrebno voditi rauna
o kojim se postupcima izradbe i obradbe radi, potrebno je procijeniti koliko radnih sati e se utroiti
na pojedine postupke izradbe i obradbe, te je potrebno vrednovati satnicu za svaki postupak. Takoer
treba procijeniti vrijeme potrebno za konstruiranje kalupa, koliinu i kvalitetu materijala za izradbu
nestandardnih elemenata kalupa, trokove toplinske obradbe, itd. Valja naglasiti kako konstrukcijska
rjeenja definirana u fazi koncepcijskog oblikovanja kalupa uvelike odreuju cijenu kotanja kalupa.
Navedene aktivnosti zahtijevaju dosta vremena, a treba napomenuti kako je u praksi vrlo est sluaj
da se ponude za izradbu kalupa moraju sastaviti u svega nekoliko sati. U tu svrhu, razraeno je
nekoliko raunalnih programa koji izvravanje ovog vrlo zahtjevnog zadatka ubrzavaju i donekle
pojednostavljuju, iako je i pri njihovoj uporabi potrebito raspolagati odreenim iskustvom na tom
polju.[150,151]
Po izradbi kalupa, mogue je u takvim programima ispraviti pogreke nastale u procjenama pri
definiranju ponude za izradbu. Prednost uporabe ovih raunalnih programa je mogunost vrlo brzog
pretraivanja baza podataka koje se stvaraju tijekom godina rada. Ukoliko se pojavi potreba za
izradbom kalupa "slinog" nekom ve ranije izraenom kalupu, mogue je doi do pouzdanih
podataka (iz prolosti), ime se smanjuje mogunost i veliina pogreke.[150]
6.3. PRIMJENA RAUNALA U FAZI DIMENZIONIRANJA KALUPA
Za potrebe analize mogunosti primjene raunala u ovoj fazi razvoja kalupa, valja odijeliti analitiki
pristup dimenzioniranju od numerikog.
6.3.1. Primjena raunala pri analitikom proraunu kalupa
Analitiki proraun kalupa mogue je podijeliti na reoloki, toplinski i mehaniki proraun. U okviru
tih prorauna potrebno je provesti velik broj aktivnosti u tono definiranom redoslijedu, pri emu
treba raspolagati mnotvom ulaznih podataka. To ini ove proraune vrlo kompleksnim i
kompliciranim, to moe dovesti do estih previda i pogreaka pri proraunu. Potrebne podatke
takoer treba traiti u razliitim izvorima (prospekti proizvoaa plastomernih materijala, elika za
elemente kalupa, ubrizgavalice, itd.).[22]
Stoga se namee potreba organiziranja svih analitikih prorauna kalupa u jedan raunalni program
koji omoguuje brzu i jednostavnu uporabu. Pri tome treba posvetiti posebnu pozornost razvoju
odgovarajuih baza podataka. U ovom sluaju neophodne su [19,22]:
- baza podataka plastomernih materijala
- baza podataka ubrizgavalica
- baza podataka materijala elemenata kalupa
- baza podataka medija za temperiranje
- baza podataka ureaja za temperiranje.
Ovdje treba naglasiti kako baze podataka ne trebaju biti preopsene (u sadrajnom smislu), ve
ciljane. To znai da trebaju sadravati samo podatke potrebne za proraun kalupa. Primjer su
svojstva medija za temperiranje pri radnoj temperaturi potrebna za proraun [112]:
- gustoa
- toplinska provodnost
- kinematika viskoznost
- specifini toplinski kapacitet.
Uporabom bilo kojeg programskog jezika mogue je nainiti raunalni program koji obuhvaa sve
analitike proraune. Pri tome treba teiti izradbi takvih suelja koja e sadravati to je mogue vie
podataka (slika 6.3). [22]
111
Slika 6.3. Prikaz suelja raunalnog programa za analitiki proraun kalupa [22]
Na tritu je mogue pronai raunalne programe koji obuhvaaju samo dijelove analitikog
prorauna kalupa. Primjer je raunalni program GWK za segmentni toplinski proraun kalupa.[152]
Konstruktori s ogranienim znanjem u podruju izbora optimalnog materijala za pojedine elemente
kalupa imaju na raspolaganju raunalni program koji im umnogome olakava ovu aktivnost razvoja
kalupa. Pri uporabi ovog raunalnog programa potrebno je poznavati nekoliko podataka: kategorija
otpresaka (za kuanstvo, automobilsku industriju, medicinu, itd.), vrsta (obitelj) otpresaka (ploasti,
kutijasti, itd.), broj kalupnih upljina, vrsta plastomernog materijala, sadraj staklenih vlakana, je li
plastomerni materijal negoriv, zahtjevi za teksturom na povrini otpreska, minimalna doputena
visina kalupa, vrijednosti polumjera na otprescima i zahtjevi za rebrastim ojaanjima na otprescima.
6.3.2. Primjena raunala pri numerikom proraunu kalupa
Jedna od najee primjenjivanih numerikih metoda je metoda konanih elemenata (FEM), s
pomou koje je simulacijom na raunalu mogue provesti odgovarajue proraune kalupa. Iako
metoda konanih elemenata daje priblino tone rezultate, uz primjenu odgovarajuih baza podataka,
simulacijom se u relativno kratkom vremenu moe doi do prihvatljivih rezultata. Za takve
simulacijske proraune na tritu je dostupan velik broj raunalnih programa, a njihov izbor ovisi o
specifinostima primjene.[20]
Postoji nekoliko tipova komercijalno dostupnih raunalnih programa za analizu postupka
injekcijskog preanja (CAA raunalni programi). Najpoznatiji raunalni programi u komercijalnoj
ponudi su programi koji analiziraju fazu punjenja kalupne upljine. To je razumljivo, jer je ta faza
procesa tehniki najkompliciranija i teko predvidljiva ak i za iskusne konstruktore kalupa. Faktori
kao to su reoloka svojstva plastomerne taljevine, debljina stijenke pojedinog segmenta otpreska i
temperatura stijenke kalupne upljine, imaju veliki utjecaj na uvjete popunjavanja kalupne upljine,
tako da e samo vrlo slini uvjeti ponuditi realno predvianje na temelju prethodnih iskustava. To
znai da je svaka konstrukcija kalupa specifian sluaj i usporedivi su samo skupovi vrlo slinih
uvjeta. Analiza punjenja kalupne upljine objanjava mnoge parametre koji utjeu na ponaanje
taljevine tijekom ubrizgavanja i radi toga je vrlo vana. Raunalna analiza doputa konstruktorima
112
kalupa procjenu svih razmatranja baziranih na stvarnoj fizici postupka injekcijskog preanja, koja je
aproksimirana odgovarajuim algoritmom.[2]
Analiza faze ovrivanja i djelovanja naknadnog pritiska vaan je aspekt poboljanja produktivnosti
procesa injekcijskog preanja. Vrijeme hlaenja otpreska u pravilu je najdulje vrijeme ciklusa to je i
najvaniji pokazatelj produktivnosti postupka. Vrijeme hlaenja otpreska obuhvaa kompleksnost
odnosa izmeu izbora plastomernog materijala, procesnih parametara, geometrije otpreska, kvalitete
otpreska i konstrukcije kalupa. Minimiranje trajanja ciklusa bio je jedan od prvih ciljeva
komercijalnih CAA programa. Analiza izmjene topline, kao dijela analize faze ovrivanja, vodi
poboljanju rezultata kroz bolju dimenzijsku toleranciju i izgled otpreska. Nepravilno i nejednoliko
ovrivanje su glavni razlozi naknadne deformacije otpresaka po vaenju iz kalupa. Raunalni
algoritmi pruaju mogunost analiziranja temperaturnog gradijenta do kojeg dolazi u unutranjosti
otpreska tako da minimiraju kasnije deformacije otpreska (nakon vaenja iz kalupa).[2]
Toplinska analiza, kombinirana s tonim podacima o stupnju kristalizacije moe biti efikasno
uporabljena za predvianje kristalnosti otpreska. Raunalni programi za toplinsku analizu openito
zahtijevaju vrijednosti debljine stijenki otpreska, veliinu i poloaj kanala za temperiranje,
karakteristike izmjene topline s medijem za temperiranje, vrstu izabranog kalupnog materijala i
procesne parametre.[2]
Na polju numerikog prorauna kalupa razvijen je velik broj komercijalnih raunalnih programa.
Mogunosti ovih programskih paketa biti e ukratko pojanjene na nekoliko primjera. Tvrtka
Moldflow razvila je nekoliko raunalnih programa. Part Adviser je raunalni program koji
omoguuje vrlo brzu simulaciju punjenja kalupne upljine. Program automatski oznaava kritina
mjesta (crvenom bojom), a konstruktor dolaskom miem na ta mjesta moe oitati sve potrebne
parametre preradbe (razdioba temperatura, tlakova, vrijeme punjenja, itd.), te od programa dobija u
tekstualnom obliku naputke kako poboljati ili konstrukciju kalupa ili otpreska. Uporaba samog
programa vrlo je jednostavna i ne zahtijeva poznavanje numerikih metoda, tj. nije potrebno
generirati mreu konanih elemenata. Pri tome je potrebno samo odrediti vrstu polimernog
materijala, poloaj ua, temperaturu taljevine, tlak ubrizgavanja i temperaturu stijenke kalupne
upljine. Rezultati analize mogu ve u ranoj fazi razvoja i otpreska i kalupa dati dragocjene podatke
o popunjenosti kalupne upljine, razdiobi tlakova i temperatura u kalupnoj upljini, pojavi linija
spajanja, pojavi mjehuravosti (zaostatak zraka u kalupnoj upljini), vrijeme ubrizgavanja, itd. Ovaj
raunalni program potreban je za brzu prethodnu analizu punjenja kalupne upljine. Kasnije, za tonu
analizu potrebno je nainiti potpunu analizu s generiranjem mree konanih elemenata.[154-156]
Slika 6.4. Rezultati analize injekcijskog preanja s pomou programa Part Adviser [154]
113
Slika 6.5. Pad tlaka ubrizgavanja zadanog otpreska [154]

Slino raunalnom programu za brzu simulaciju punjenja kalupne upljine, tvrtka Moldflow razvila
je i raunalni program za konstruiranje kalupa - Mold Adviser. S pomou ovog programa mogue je
optimirati konstrukciju kalupa, posebice veliinu kuita kalupa (kalupnih ploa), raspored kalupnih
upljina, uljevnog sustava, predvidjeti vrijeme ciklusa injekcijskog preanja, sile zatvaranja kalupa,
potrebnu koliinu ubrizgane taljevine itd. Osim toga mogue je s pomou Mold Advisera odrediti
poloaje ua, sljubnice, te izmjere svih elemenata uljevnog sustava. Radi se o 3D raunalnom
programu koji je integriran u vodeim veim raunalnim programima za 3D konstruiranje.[44,157]
Uz ove programe tvrtka ve dugi niz godina razvija raunalni program Moldflow. Moldflow
programski paketi rabe se za simuliranje injekcijskog preanja plastomernih taljevina, za optimiranje
konstrukcije otpreska i kalupa, te parametara postupka injekcijskog preanja plastomera. U tu svrhu
rabe se dva zasebna modula: MF/FLOW i MF/COOL. MF/FLOW slui za analizu protoka
plastomerne taljevine uljevnim sustavom i analizu ispunjavanja kalupne upljine. Uvjet je da se radi
o tankostijenim otprescima (debljine stijenke do 3 mm). MF/COOL se rabi za analizu povrinskih
temperatura dijelova kalupne upljine: jezgri i gnijezda, te optimiranje sustava za temperiranje radi
postizanja to jednolinijeg temperaturnog polja u kalupu, osobito u kalupnoj upljini. Time se
skrauje trajanje izradbenog ciklusa. Uz ove programske pakete, tvrtka je razvila jo nekoliko paketa
za numerike proraune kalupa: MF/TSETS (injekcijsko preanje duromernih materijala),
MF/OPTIM (optimiranje profila ubrizgavanja i profila djelovanja naknadnog pritiska), MF/GAS
(plinsko injekcijsko preanje), MF/FIBER (injekcijsko preanje kompozitnih materijala), te
MF/STRESS i MF/WARP (strukturna analiza otpreska).[148]
Tvrtka Simcon primjerice, razvila je novu verziju raunalnog programa za simulaciju postupka
injekcijskog preanja CADMOULD 6. Nova verzija programa omoguuje sljedee varijante
prorauna [31]:
- slika punjenja kalupa
- razdioba tlaka, temperatura, sminih naprezanja i brzina teenja, te tlanih naprezanja
- orijentacija punila (s kratkim staklenim vlaknima)
- lokalno stezanje na kraju faze djelovanja naknadnog pritiska
- postignute vrijednosti stupnja reakcija pri reakcijskom injekcijskom preanju
114
- prorauni postupaka unaprijeenog injekcijskog preanja (plinsko i dvokomponentno injekcijsko

preanje - slika 6.6).
Slika 6.6. Primjer simulacije plinskog injekcijskog preanja (prosjena temperatura otpreska
na kraju faze djelovanja naknadnog pritiska) [158]
Pri toplinskoj analizi kalupa za injekcijsko preanje plastomera uporaba raunala moe biti
viestruka. Kao tipian primjer moe posluiti problem optimiranja broja i rasporeda kanala za
temperiranje. Cilj je toplinskog prorauna kalupa postizanje homogenog temperaturnog polja u
kalupu tijekom procesa injekcijskog preanja. Time se osigurava ispravno i jednoliko ovrivanje
otpreska i sprjeava nastanak napetosti i posljedinih deformacija otpreska. Zbog kompleksnosti
zbivanja u kalupu tijekom izmjene topline, toan analitiki proraun je otean, pa se moe uporabiti
simulacija. Postupak numerike simulacije pretpostavlja raunalni model kalupnih ploa, uljevnog
sustava i kalupnih upljina, te poetnog rasporeda i broja kanala za temperiranje (slika 6.7). Slijedi
optimiranje broja i poloaja kanala za temperiranje u cilju postizanja homogenog temperaturnog
polja u kalupu, tj. to manjeg temperaturnog gradijenta.[20,159,160]
Slika 6.7. Prikaz temperaturnog polja kalupa u poprenom presjeku [160]
115
Kalupi s vruim uljevnim sustavima postaju sve vaniji. Stoga su proizvoai standardnih elemenata
vruih uljevnih sustava uz raunalne programe za njihovo ucrtavanje, razvili i programe za
simuliranje zbivanja u vruim uljevnim sustavima tijekom punjenja kalupnih upljina.[161] Programi
obuhvaaju proraun gubitaka tlaka u uljevnim i kalupnim upljinama, uravnoteenje uljevnog
sustava, optimiranje broja i veliine ua, proraun maksimalnih duljina teenja, pritisak
ubrizgavanja, optimiranje debljine stijenke otpreska, proraun prethodnih parametara preradbe,
proraun priblinog vremena ciklusa injekcijskog preanja, proraun vanijih svojstava otpreska u
blizini ua itd.[162]
6.4. PRIMJENA RAUNALA U FAZI IZRADBE KONSTRUKCIJSKE I PROIZVODNE
DOKUMENTACIJE KALUPA
Posljednja faza konstruiranja kalupa sastoji se od definiranja konstrukcijske i izradbene
dokumentacije kalupa. Konstruiranje s pomou raunala (CAD) je dio CIM-a koji je pronaao najiru
primjenu u industriji. Konstruiranje kalupa za injekcijsko preanje plastomera s pomou raunala ima
brojne prednosti pred uporabom daske za crtanje, koja je naalost jo dosta zastupljena u
konstrukcijskim uredima.[20]
Bitna prednost primjene raunala je uporaba baza podataka sa standardnim elementima kalupa
razliitih proizvoaa s tog polja koje su povezane s veim brojem CAD raunalnih programa (npr. s
AutoCAD-om). Baze podataka sadre 2D i 3D geometriju standardnih elemenata kalupa, kao i alate
za njihovo ureivanje, to omoguuje brzu i uinkovitu izradbu vrlo kompliciranih nacrta. Na taj
nain se postie visoki stupanj automatizacije pri izradbi nacrta kalupa, te se izbjegavaju potencijalne
pogreke. Jedino to preostaje konstruktoru kalupa jest ucrtavanje elemenata uljevnog sustava i
nestandardnih elemenata kalupa. Oznaavanje pozicija na sklopnom nacrtu kalupa, kao i definiranje
sastavnice automatizirano je pri uporabi veine raunalnih programa. Time se aktivnosti
konstruiranja kalupa bitno ubrzavaju i podiu na viu kvalitativnu razinu.[20]
U budunosti je mogue oekivati kako e konstruktor kalupa samo upisati odgovarajue parametre
kalupa, a raunalni program e sam iscrtati itav kalup. Na podruju primjerice vruih uljevnih
sustava, to je ve stvarnost.[163]
Treba naglasiti kako se sve vie rabe 3D raunalni programi. Razlozi lee u injenici kako
konstruktor kalupa na poetku razvoja kalupa uglavnom raspolae s 3D raunalnim modelom
otpreska. S pomou CAD raunalnih programa mogue je taj model izravno uporabiti za generiranje
geometrije kalupne upljine (uzimajui u obzir stezanje plastomerne taljevine). Dopunske prednosti
3D mogunosti obradbe (3D modeli, obradni centri) oituju se u manjem broju razliitih umetaka i
segmenata u kalupnoj upljini, ime je mogue postii bolje tonosti i preciznosti izmjera, te je krae
vrijeme izradbe oblika kalupne upljine (manji broj elemenata koji ine kalupnu upljinu). To
posebice vrijedi za vrlo komplicirane oblike otpresaka.[29]
Ovdje valja imati na umu kako jo nije u potpunosti istraen odnos izmeu stezanja i skupljanja koje
se rabi pri odreivanju izmjera kalupne upljine. Openito vrijedi odnos:[164]
1
S L = SV
3
(6.1)
gdje su: SL - skupljanje (%), SV - stezanje (%).

Meutim, ta opa postavka vrijedi naelno, a razlike mogu biti lokalno velike. Takoer valja imati na
umu kako pojedini plastomerni materijali imaju izrazito razliite vrijednosti skupljanja u smjeru
teenja i okomito na smjer teenja.[164]
116
Raunalni programi koji omoguuju samo 2D konstruiranje ostati e i dalje u uporabi, uglavnom za
skiciranje i crtanje jednostavnijih elemenata kalupa (npr. stezne ploe kalupa).
Usporedo s razvojem CNC obradnih strojeva raste i primjena raunala u fazi izradbe kalupa. Za tu
svrhu razvijen je velik broj CAD/CAM raunalnih sustava s pomou kojih je mogue simulirati
obradbu definirane geometrije (glodanjem, tokarenjem i elektroerozijom). Putanja alata automatski
se zapisuje u tzv. Cutter Location File (CLF). Raunalni program "prevodi" CLF u NC kod koji je
mogue izravno prenositi na CNC obradni stroj. Ovi raunalni sustavi posebice su vani pri izradbi
kompliciranih oblika kalupnih upljina koji esto sadre vrlo zahtjevne 3D plotine. NC program za
izradbu takvih kalupnih upljina moe sadravati i nekoliko tisua linija zapisa, to bi zahtijevalo
mnogo vremena i panje u sluaju "runog" upisivanja programa. Suvremeni CAD/CAM raunalni
programi takoer registriraju mogue potekoe pri obradbi kalupnih upljina, ime se izbjegavaju
pogreke u obradbi i mogui lomovi alata.[19]
Najnovije podruje primjene raunala pri izradbi elemenata kalupa jest Rapid Tooling. Pri tim
postupcima, raunalni model otpreska se izravno rabi za izradbu elemenata kalupa s pomou
posebnih raunalnih programa i opreme. Za izradbu elemenata kalupa najee se rabe postupci
laserskog sraivanja i lijevanja.[165]
6.5. KRITIKI OSVRT NA PRIMJENU RAUNALA PRI RAZVOJU KALUPA
Pri uvoenju uporabe raunala openito, potrebno je voditi rauna kako puko investiranje u opremu i
raunalne programe nee dati odgovarajue rezultate bez visokokvalificiranih, izobraenih i
motiviranih strunjaka. Stoga valja posebnu pozornost posvetiti kontinuiranim programima njihove
izobrazbe. Time se zaposlenike priprema za rad s vrlo kompleksnim i kompliciranim raunalnim
sustavima u svrhu postizanja to boljih rezultata, te se pozitivno djeluje na motivaciju djelatnika kroz
stalno investiranje u njihovo znanje.[126]
Glavna opravdanost primjene CAA raunalnih paketa je poboljanje produktivnosti konstruktora i
tehnologa. To znai postizanje iste kvalitete otpresaka i istih proizvodnih trokova s manje uloenih
sredstava, ili nie trokove cijelog procesa razvoja otpreska i odgovarajueg kalupa. Nii trokovi
uglavnom znae da je planirana razina kvalitete otpreska postignuta u kraem roku, to daje dodatni
poticaj da se otpresak to prije plasira na trite. Meutim, pri tome valja imati na umu konstantno
usavravanje zaposlenika, kako bi mogli to bolje i ispravnije rabiti CAA pakete. To je vano
posebice stoga to danas gotovo sve tvrtke koje izrauju raunalne programe izlaze godinje barem s
jednom novom verzijom programa na trite. Takoer se od takvih raunalnih programa oekuje
analiza novijih postupaka injekcijskog preanja (npr. plinsko injekcijsko preanje), pri emu se od
korisnika oekuje poznavanje uporabe takvih programa. To je naravno povezano s povienim
trokovima izobrazbe osoblja, no kasnijom uspjenom uporabom takvih programa poetna je
ulaganja mogue viestruko vratiti. Ovdje treba naglasiti kako nije dovoljno poznavati samo rad s
raunalnim programima, ve je potrebno poznavati i "pozadinu" problema, tj. to se zapravo zbiva
tijekom procesa injekcijskog preanja i to se u stvari rauna.[2]
Ponekad potekou moe predstavljati i sama cijena raunalnog programa. Primjerice, opseniji
raunalni programi za 3D modeliranje, generiranje mree konanih elemenata i simulaciju procesa
injekcijskog preanja na tritu postiu cijene koje su previsoke, posebice za male i srednje velike
alatnice. U tom sluaju veina poduzea rjeenje trai u potranji vanjskih partnera koji mogu pruiti
kvalitetnu uslugu.[126]
Modularnost programa predstavlja dodatnu prednost raunalnih programa, jer korisnici mogu izabrati
samo module programa koji su im potrebni (npr. modul za izbor materijala kalupa, modul za analizu
slike punjenja kalupa, modul za dimenzioniranje kalupne upljine, modul za toplinsku analizu
kalupa, itd.).[2]
117
Pri razvoju polimernih otpresaka i kalupa za injekcijsko preanje rjeenje u budunosti ne lei u
parcijalnim rjeenjima (raunalni programi samo za pojedine segmente razvoja kalupa), ve u 3D
raunalnom programu koji obuhvaa sve faze razvoja otpreska i kalupa. Takvi raunalni programi
trebaju biti jednostavni za uporabu i prihvatljive cijene.[76]
Pri nabavi raunalnog programa valja imati na umu da je njihov vijek amortizacije vrlo kratak (1 do
maksimalno 3 godine). Pri tome, potrebno je voditi rauna o svim trokovima koje obuhvaa nabava
takvog programa: trokovi investicije u raunalni program, trokovi kolovanja strunjaka, trokovi
osiguranja i odravanja programa, prosjeno vrijeme uporabe raunalnog programa, trokovi
zahtjeva za odgovarajuim strunjacima, trokovi vremena rada raunalnog programa po jednoj
analizi itd. [2]
7. OSNOVNE POSTAVKE KONSTRUIRANJA TEMELJENOG

NA POUZDANOSTI
7.1. UVOD
Razvoj znanosti i tehnike omoguio je izgradnju proizvoda (sustava) iji su uvjeti uporabe vrlo
zahtjevni. Pri tome, esto se na elemente, podsklopove, sklopove i itav sustav postavljaju uvjeti
pouzdanosti. Uope, problem pouzdanosti tehnikih sustava je u jakoj korelaciji s poveanjem
kompliciranosti i kompleksnosti, te stupnja automatizacije sustava. Stoga je i razumljiv nagli razvoj
veeg broja metoda za odreivanje pouzdanosti tehnikih sustava tijekom njihovog konstruiranja,
izradbe i uporabe.[166] Uzimajui u obzir te metode, pri samom razvoju sustava mogue je govoriti
o posebnom pristupu konstruiranju koje je temeljeno na pouzdanosti sustava (e. Reliability Based
Design).[166,167]
Odreivanje pouzdanosti tehnikog sustava pojavljuje se u dva temeljna oblika: pouzdanost utvrena
praenjem broja zastoja tehnikog sustava tijekom uporabe ili ve tijekom projektiranja (razvoja)
tehnikog sustava. Ovaj drugi oblik posebice je vaan za projektante i konstruktore, budui je
eventualne pogreke nastale u fazi razvoja sustava kasnije vrlo teko ispraviti, a mogu biti uzrokom
velikih tekoa pri uporabi sustava.[166]
Openito prihvaena definicija pouzdanosti glasi: "Pouzdanost je vjerojatnost da e neki sustav
ispuniti svoju funkciju tijekom definiranog vremena i pod odreenim uvjetima uporabe."[167,168]
Tako se pouzdanost moe sagledati kao mjera uspjenog djelovanja sustava. Pouzdanosti sustava
potrebno je posvetiti pozornost tijekom itavog vijeka proizvoda, to ukljuuje njegov razvoj,
konstrukciju, izradbu, montau, kontrolu kvalitete, isporuku, instalaciju, uporabu i odravanje.
Pouzdanost zahtijeva objedinjenu primjenu mnogih disciplina: statistike, vjerojatnosti, nauka o
materijalima, analize raznih krugova (npr. elektronskih), znanosti o konstruiranju, strukturne analize,
proizvodnog strojarstva, te drugih tehnikih disciplina.[166,167]
7.2. PRIRODA ZASTOJA RADA SUSTAVA
Prestanak funkcioniranja sustava naziva se zastojem.[166] Potrebno je razlikovati prirodu
otkazivanja elektronskih i mehanikih sustava s jedne strane i strukturnih s druge. Veina
mehanikih elemenata i sustava otkazuje u funkciji tijekom uporabe kao rezultat premaenih
temperatura uporabe, kemijskih promjena, mehanikog istroenja, umora materijala i drugih slinih
uzroka. Stoga je pouzdanost mehanikih sustava usko povezana s trajnou sustava, tj. s vremenom
uporabe.[167]
Nepouzdanost, tj. vjerojatnost otkaza sustava mogue je odrediti kao [168]:
F (t) = 1 R (t)
(7.1)
gdje su: F(t) - nepouzdanost sustava, R (t) - prosjena pouzdanost sustava.

Posebnim se zadatkom u teoriji pouzdanosti postavlja poznavanje oblika i parametara razdiobe
zastoja tijekom vremena, budui je interesantna upravo vjerojatnost funkcioniranja sustava tijekom
odreenog vremena definiranog kao vrijeme normalne uporabe sustava.[166] U praksi se esto
susree razdioba trajanja (ili zastoja) nekog proizvoda ili sustava, prikazana slikom 7.1.[168] Puna
linija R(t) prikazuje udio ispravnih elemenata ili sustava tijekom njihova radnog vijeka, u sluaju
kada se promatra vei broj elemenata ili sustava. Ukoliko se odredi udio neispravnih elemenata
prema ukupnom broju ispravnih elemenata, dobije se crtkana krivulja Z(t). Ta krivulja predstavlja
Osnovne postavke konstruiranja temeljenog na pouzdanosti
119
funkciju gustoe vjerojatnosti otkazivanja, a vrlo esto se naziva i "krivuljom kade". Na krivulji kade
razlikuju se tri faze: razdoblje "djejih bolesti", razdoblje normalne uporabe sustava sa sluajnim
otkazivanjima, te razdoblje dotrajalosti sustava.[167,168]
Relativni udio intaktnih ureaja, Z(t)

Pouzdanost, R(t)
100 %
R(t)
Z(t)
Razdoblje
ranih otkaza
Optimalno razdoblje za uporabu
Razdoblje
istroenosti
Vrijeme
Slika 7.1. Krivulja kade [168]

Srednje podruje krivulje R(t) odreeno je sluajnim zastojima. To podruje mogue je opisati efunkcijom [168]:
R (t) = e
t / t p
(7.2)
gdje je: tp - srednje vrijeme izmeu zastoja.

Pri konstruiranju bilo kojeg sustava potrebno je poznavati prirodu otkazivanja kako bi se razumjeli
uzroci otkazivanja, te poduzeli odgovarajui korektivni zahvati u svrhu povienja pouzdanosti
sustava.
Vrste otkazivanja funkcija elemenata mogue je sumirati kao [167]:
1) Statika otkazivanja. Pri velikom preoptereenju statikim optereenjem iznad vrstoe
materijala, dolazi uglavnom do loma materijala.
2) Otkazivanje uslijed umora materijala. Pri ciklikim optereenjima materijali mogu otkazati
uslijed loma iako su optereenja ispod maksimalno doputenih. Lom obino zapoinje s
poetnom napuklinom koja s vremenom prerasta u lom.
3) Otkazivanje uslijed puzanja. Puzanje se odnosi na teenje materijala pod djelovanjem stalnog
optereenja. Kontinuirane deformacije puzanja uzrokuju otkazivanje kada se premae propisane
tolerancije nekog spoja, tj. kada doe do loma.
4) Otkazivanje uslijed djelovanja korozije. Korozija je mehanizam destrukcije povrine elementa
sustava pri uvjetima uporabe ili skladitenja zbog izravnih kemijskih i elektrokemijskih reakcija
s okolinom. Djelovanje korozije obino je ubrzano djelovanjem optereenja.
5) Otkazivanje uslijed istroenja. Troenje je mehanika destrukcija povrine elementa sustava u
kontaktu s drugom povrinom.
6) Nestabilnost. Kada se djelovanjem vanjskih sila prijee vrijednost energije deformacije
pohranjene u element, sustav postaje nestabilan.
120
7.3. UPRAVLJANJE POUZDANOU SUSTAVA

Pouzdanost nekog elementa ili sustava ne postie se sluajno, nju je potrebno ugraditi u sustav ili
element sustava. Pouzdanost je unutranja karakteristika sustava koju je mogue ugraivati u sustav
tijekom svih faza njegova razvoja. Posebice u fazi konstruiranja sustava, mogue je potrebnu
pouzdanost ugraditi odgovarajuim pristupom konstruiranju sustava, pravilnim izborom materijala i
tolerancija.[167]
Za razmatranja mogunosti uporabe pouzdanosti kao kriterija pri projektiranju tehnikih sustava, od
posebne je vanosti mehanika pouzdanost tj. pouzdanost elemenata kao to su osovine, vratila,
leaji izbacivala, ploe kuita kalupa i drugi dijelovi. Temeljna karakteristika dimenzioniranja
takvih dijelova je uporaba odgovarajuih faktora sigurnosti.[166] Kako je odreivanje faktora
sigurnosti vrlo kompleksan zadatak, faktor sigurnosti dijeli se u nekoliko parcijalnih faktora. To su
faktor utjecaja oblika proizvoda, faktor utjecaja postupka proizvodnje, faktor utjecaja materijala, i
faktor utjecaja uvjeta rada.[11,169]
Openito, faktori sigurnosti se smatraju omjerom oekivane vrstoe i oekivanog naprezanja.
vrstoa elementa, kao i njegovo optereenje smatraju se konstantnim u konvencionalnom pristupu
konstruiranju. Tijekom dimenzioniranja elementa potrebno je analizom optereenja utvrditi o
kakvom se sluaju radi, a potom na temelju odgovarajuih izraza odrediti sigurnost elementa.
Meutim, unato uporabi odgovarajuih faktora sigurnosti, u praksi se javljaju zastoji u radu
tehnikih sustava. Razlozi tih pojava su viestruki. Primjerice neki vanjski utjecaji u obliku
poremeaja uvjeta uporabe koji intenzitetom viestruko prelaze projektom obuhvaene granice. Od
takvih sluajeva gotovo je nemogue zatititi tehnike sustave, budui bi to vodilo enormnom
poveanju izmjera i izboru takvih materijala koji bi uzrokovali nepovoljan ekonomski efekt. S druge
strane, izabrani materijali i konstrukcijska rjeenja redovito nose neka odstupanja od predvienih i
projektom obuhvaenih sluajeva. To ponekad moe dovesti do otkazivanja funkcije sustava.
Podruje prekrivanja razdioba vrstoe elementa i optereenja moe se rabiti za proraun
vjerojatnosti otkazivanja funkcije elementa (povrina prekrivanja). Konvencionalne metode
konstruiranja temeljene na primjeni faktora sigurnosti nisu odgovarajue jer isti faktor sigurnosti
moe znaiti razliitu pouzdanost odreenog elementa, ovisno o situacijama.[166,167]
Pristup razvoju tehnikih sustava koji obuhvaa kriterije pouzdanosti tehnikog sustava moe
djelomice ublaiti ove tekoe. U ovom se pristupu sve vrijednosti koje ulaze u proraun uzimaju kao
sluajne varijable koje podlijeu odgovarajuim razdiobama, a ne kao pojedinane vrijednosti. To je
posebice vano stoga to se itav proces uporabe smatra neprekidnim redoslijedom sluajnih
varijacija, kako u uvjetima uporabe, tako i u "unutarnjim" uvjetima (npr. svojstva materijala kalupnih
ploa, izmjere kalupne upljine itd.).[166]
Pouzdanost je mogue definirati samo ispitivanjem proizvoda do otkazivanja funkcije. Oito, to se
vie ispitivanja provede, vea je tonost podataka o pouzdanosti sustava. Meutim, ispitivanja
zahtijevaju odreeno vrijeme i novac, pa je potrebno odrediti optimum izmeu eljene razine
sigurnosti podataka i financijskih mogunosti.[167]
7.3.1. Odreivanje pouzdanosti sustava
Obzirom na vrstu elemenata sustava i konfiguraciju sustava, mogue ih je podijeliti u serijske,
paralelne, (k,n) i komplicirane sustave.
Serijski sustav je onaj koji otkazuje u funkciji ukoliko mu otkae bilo koji element. Ti elementi
moraju tada biti fiziki povezani. Pouzdanost serijskog sustava moe se izraunati prema izrazu
[167,168]:

n
Rs = R1 R2 ... Rn = Ri
i =1
121
(7.3)
gdje su: Rs - pouzdanost serijskog sustava, Ri - pouzdanost pojedinog elementa sustava.

Paralelni sustav je onaj koji otkazuje u funkciji kada mu otkau svi elementi. Pouzdanost paralelnog
sustava rauna se prema [167,168]:
n
Rp = 1 (1 Ri )
i =1
(7.4)
gdje je: Rp - pouzdanost paralelnog sustava.

Sustav koji se sastoji od n elemenata naziva se (k,n) sustavom ukoliko moe ispunjavati svoju
funkciju s bilo kojih k-elemenata (k n). Odreivanje ukupne pouzdanosti takvog sustava vrlo je
komplicirano. Ukoliko svi elementi imaju istu funkciju razdiobe vjerojatnosti otkazivanja funkcije
(vremena do otkazivanja) F(t), tada se ukupna pouzdanost sustava moe izraunati kao [167]:
n n
Rk (t ) = [1 F (t )] i [F (t )] n i
i=k i
(7.5)
gdje je: Rk - pouzdanost (k,n) sustava.

Ukoliko sustav ima kompleksniju i kompliciraniju konfiguraciju, potrebno je uvesti dodatne metode
za utvrivanje pouzdanosti takvog sustava (opirnije u [167]).
7.3.2. Povienje pouzdanosti sustava
Openito, problem utvrivanja pouzdanosti odnosi se na definiciju pouzdanosti pojedinih elemenata,
tako da ukupna pouzdanost sustava bude jednaka definiranoj vrijednosti uz istovremeno zadovoljenje
svih ogranienja (teina, obujam, trokovi). Ovaj problem obino se razmatra tijekom konstruiranja.
Problem povienja pouzdanosti se pojavljuje, kada se ustanovi da pouzdanost postojeeg sustava nije
odgovarajua. Pouzdanost sustava mogue je povisiti povienjem pouzdanosti jednog ili vie
elemenata sustava (obino najosjetljivijih elemenata).[167]
Na analizu konstrukcije bilo kojeg mehanikog elementa utjee geometrija ili izmjere elementa,
vrstoa upotrebljenog materijala i optereenja koja djeluju na element. Iako su nominalne izmjere
tono poznate, one e u stvarnosti predstavljati sluajne varijable. Kada se elementi proizvode na
primjerice alatnom stroju, ogranienja vezana uz stroj, operatora i uvjete obradbe, rezultiraju
odstupanjima u izmjerama elementa. Greke pri izradbi i montai takoer mogu uzrokovati
odstupanja ukupnih izmjera kompliciranog mehanikog sustava (npr. kalup).[167,170] Odstupanja se
javljaju i u mehanikim svojstvima materijala zbog nesigurnosti u kemijskim parametrima izradbe
materijala (u arama), te parametrima obradbe i preradbe. Na mehaniku vrstou elementa takoer
utjee vrsta optereenja, te brzina deformacije elementa. Optereenja koja djeluju na mehanike i
strukturne sustave mogu biti statika (vrijednost optereenja se ne mijenja tijekom vremena), ili
dinamika (vrijednost optereenja se mijenja tijekom vremena). Statika optereenja nadalje se dijele
na tzv. "mrtva optereenja" (uzrokovana npr. samom teinom sustava), te aktivna optereenja. U
svakom sluaju obje skupine optereenja potrebno je razmatrati kao sluajne varijable.[167]
U konstrukcijama mehanikih elemenata od presudne vanosti su geometrijski parametri (npr.
promjer osovine, promjeri provrta, profili zubi zupanika, meuosovinski razmaci itd.). Iako su za te
geometrijske parametre definirane nominalne vrijednosti, fiziko ostvarenje tih vrijednosti tijekom
izradbe temelji se na definiciji odgovarajuih tolerancija tih vrijednosti. To je posljedica
nesavrenosti bilo kojeg preradbenog ili obradbenog postupka (nemogunosti izradbe identinih
elemenata). Sakupljanjem i statistikom obradbom podataka o izraenim elementima, mogue je
122
definirati odgovarajuu funkciju gustoe vjerojatnosti za odgovarajuu klasu izmjera (npr. duljinu,
kutne mjere, meusobne udaljenosti, promjeri itd.). U nedostupnosti izravno mjerenih podataka,
mogua je primjena aproksimacijske razdiobe vrijednosti. Primjeeno je kako mnogi postupci
obradbe generiraju izmjere koje se mogu prikazati primjerice logaritamsko-normalnom i Weibullovom razdiobom.[167] Posebni problem predstavlja sinteza navedenih razdioba (npr. metodom
Monte Carlo). [166]
Veina konstrukcijskih materijala pokazuju promjenjiva svojstva zbog sluajnih razlika u kemijskim
postupcima, toplinskoj obradbi i mehanikim postupcima (praoblikovanja, preoblikovanja i
odvajanja). Stoga je i ta svojstva mogue prikazati statistikim varijablama (srednja vrijednost i
koeficijent odstupanja).[167]
7.3.3. Pouzdanost sustava temeljena na vrstoi
Znaajka mehanikih sustava je da otkazuju ili pri ekstremno malim vrstoama elemenata sustava
i/ili pri ekstremno visokim optereenjima. Druga znaajka ovih sustava je da oni ponekad nisu dio
masovne proizvodnje, pa su podaci o prethodnim otkazivanjima takvih sustava vrlo ogranieni ili ih
uope nema. Stoga se analiza pouzdanosti ovih sustava provodi pri pomanjkanju poznavanja
ponaanja sustava, te pri nesigurnosti u predvianju optereenja kojima su takvi sustavi izloeni
tijekom svog vijeka trajanja.[167]
Mehaniki elementi sustava smatraju se sigurnima ukoliko njihova vrstoa prelazi razinu
optereenja koja na njih djeluju. Stoga, proraun pouzdanosti zahtijeva poznavanje "sluajnih"
vrijednosti vrstoe i optereenja sustava. Ukoliko su poznate funkcije gustoe vjerojatnosti za te
dvije veliine, mogue ih je prikazati slikom 7.2.[167]
Ovdje je mogue razlikovati tri sluaja. Ukoliko je razdioba vrijednosti vrstoe pomaknuta desno od
razdiobe vrijednosti optereenja, sustav je siguran. Ukoliko je sluaj suprotan, sustav je
neupotrebljiv. Meutim, u praksi je vrlo est sluaj u kojem se obje razdiobe prekrivaju. Povrina
podruja prekrivanja razdioba predstavlja udio nesigurnosti sustava. To znai da sustav koji je bio
ispravno dimenzioniran s pomou konvencionalih metoda moe ipak otkazati u funkciji.[171]
Stoga valja optimirati sustave sa stajalita ove problematike. Optimiranje ima vanu ulogu u
konstruiranju bilo kojeg sustava. Pri konstruiranju elemenata ili sustava zanimljivo je maksimirati
pouzdanost do granice koju odreuju trokovi ili minimirati trokove do granice koju odreuje
minimalna potrebna pouzdanost. Postupci optimiranja obuhvaaju razne grafike metode, proraune i
metode nelinearnog programiranja. Tijekom postupka optimiranja konstrukcije trae se takve
konstrukcijske varijable koje rezultiraju najboljim sustavom.[172]
Slika 7.2. Razdiobe vrijednosti naprezanja i vrstoe [167]
123
7.4. POUZDANOST KALUPA ZA INJEKCIJSKO PREANJE PLASTOMERA

Kalup za injekcijsko preanje plastomera predstavlja kompliciran i kompleksan tehniki sustav. On
je istovremeno specifini element sustava za injekcijsko preanje plastomera, pa je odreivanje
njegove pouzdanosti specifian zadatak.[173]
Vrlo rijetko se pri izradbi kalupa za injekcijsko preanje plastomera moe govoriti o serijskoj
proizvodnji i tada se obino radi o izradbi nekoliko istih kalupa. Uvjetno, o serijskoj proizvodnji je
mogue govoriti samo u sluaju izradbe veeg broja istih kalupnih upljina, izbacivala, elemenata za
voenje i centriranje itd. Stoga je vrlo teko doi do podataka o ve postojeim kalupima na temelju
kojih bi se odredila pouzdanost. Za analizu pouzdanosti kalupa potrebni su podaci o: vrsti
preraivanog materijala (plastomera), vrsti materijala elemenata kalupa, vrsti uporabljene
ubrizgavalice, vrsti uporabljenog medija za temperiranje, parametrima preradbe itd. Do potrebnih
podataka mogue je doi jedino parcijalnim praenjem podataka pri izradbi slinih kalupa. Pri tome,
te je podatke potrebno uzeti u razmatranje s odgovarajuim oprezom. [167]
Konvencionalno konstruiranje bilo kojeg strojnog elementa temelji se na jednoj, nominalnoj
vrijednosti veliina koje ukljuuje. Tako primjerice, kada su u pitanju svojstva materijala (vrstoa,
modul elastinosti, itd.), obino se pri konstruiranju koristi samo jedna vrijednost tih veliina.
Meutim, pokazalo se da se i te vrijednosti mogu prikazati s pomou neke od razdioba (npr.
normalne), jer postoje rasipanja svojstava materijala oko srednje vrijednosti. Kada se radi primjerice
o tlaku u kalupnoj upljini, veliki utjecaj na njegovu vrijednost mogu imati razni vanjski "umovi"
koji dovode do variranja tlaka u kalupnoj upljini. Izmjere kalupnih upljina, posebice pri kalupima s
vie kalupnih upljina, mogu dosta odstupati od nominalnih izmjera, zbog razliitih parametara
obradbe (npr. promjena posmaka), nejednolikog odvoenja topline iz kalupne ploe, istroenja alata
(posebice elektroda za postupak erodiranja), razliitih deformacija nakon toplinske obradbe i sl.[173]
Ove injenice upuuju na to da je pri proraunu kritinih elemenata kalupa (vrno optereeni
elementi, pokretni elementi, elementi tanjih stijenki, itd.) potrebno primijeniti neku od metoda
odreivanja pouzdanosti tog elementa, bez obzira proraunava li se element analitiki ili numeriki.
Osim za odreivanje pouzdanosti elemenata kalupa, ove metode mogu se rabiti i pri optimiranju
konstrukcije kalupa.[173]
Meutim, osim povienja pouzdanosti kalupa tijekom njegovog konstruiranja, mogue je povisiti i
njegovu pouzdanost tijekom samog rada. Vrlo esto pri otprescima vrlo kompliciranog oblika,
deava se da tijekom vremena otvorenog kalupa otpresci nisu potisnuti iz kalupa. Pri ponovnom
zatvaranju kalupa, tada moe doi do oteivanja elemenata kalupa i povrine kalupne upljine, a
zasigurno u sljedeem ciklusu injekcijskog preanja se ne mogu proizvesti ispravni otpresci. Kako bi
se sprijeila ta pojava, mogue je na kalup ugraditi infracrveni sustav nadgledanja koji povisuje
pouzdanost rada kalupa. Ukoliko u samom procesu injekcijskog preanja ili tijekom vaenja otpreska
doe do neispravnosti, sustav zaustavlja proces injekcijskog preanja te signalizira (zvuno i
svjetlosno) zastoj.[174] Uz foto-optike sustave razvijen je laserski sustav koji registrira vaenje
otpreska iz kalupa. U sluaju kompliciranih oblika otpresaka rabi se i sustav zrcala i prizmi kako bi
se provjerio vei broj lokacija na povrini kalupnih upljina.[175]
Pri odreivanju pouzdanosti kalupa za injekcijsko preanje plastomera treba voditi rauna i o
pouzdanosti posluitelja kalupa. To je posebice vano pri izradbi otpresaka koji zahtijevaju dodatno
posluivanje kalupa (npr. postavljanje metalnih umetaka u kalupne upljine prije svakog ciklusa
injekcijskog preanja).[193]
8. TEORIJSKE OSNOVE SUSTAVNOSNE TEHNIKE

Kako e se u nastavku esto spominjati pojmovi sustav i sustavnosno, potrebno je poblie pojasniti te
pojmove. Takoer je potrebno opisati temeljne postavke sustavnosne ralambe openito, a te
postavke e biti primijenjene na primjeru sustava konstruiranja kalupa za injekcijsko preanje
plastomera (poglavlje 9).
Prvo je potrebno pojasniti pojam sustavnosni. Hrvatska rije sustavnosni oznauje ono to se odnosi
na sustav. To je razliito od termina sustavno ili sustavski, to znai postupno, metodiki,
sistematino. S druge strane, sustav predstavlja cjelinu koju se promatra, koja moe biti materijalna
(npr. kalup za injekcijsko preanje plastomera), ali i informacijska (npr. sustav konstruiranja kalupa
za injekcijsko preanje plastomera).[176] Pri Katedri za Preradu polimera, Fakulteta strojarstva i
brodogradnje u Zagrebu, ve se tridesetak godina radi na primjeni sustavnosne teorije tehnike i
njenih definicija, prvenstveno na postupak injekcijskog preanja, [177,178,86] no nastoji se
primijeniti spoznaje s tog podruja i na proces (sustav) konstruiranja kalupa za injekcijsko preanje
plastomera.[179]
8.1. TEORIJSKE OSNOVE OPE SUSTAVNOSNE RALAMBE
Trajno usavravanje i pronalaenje novih kako tvari i materijala, tako i postupaka njihova pretvaranja
u tvorevine, gotove proizvode odreene uporabne vrijednosti, dovelo je do usitnjavanja tehnike u niz
vrlo usmjerenih tehnikih podruja. Meutim takvo je stanje nuno nadvladati, tj. teiti poopivanju.
Time se dobija bolji pregled nad podrujem koje se promatra, a samim time i njegovo bolje
poznavanje i kontrola nad njim. Na jednu mogunost poopivanja ukazuje kibernetika koja sva
zbivanja tumai tokovima tvari, energije i informacije. Dakle, primjenom samo tri parametra (tri
veliine), mogue je opisati svaku pojavu, proces, sustav itd.[180,86]
S druge strane, ideja sustava i sustavnosti postala je nudom i sastavni je dio suvremenog
znanstveno-tehnikog razvoja, upravo zato to izraava cjelovitost (integralnost) promatranog
objekta, pojava ili procesa i njihovu razdjeljivost (kompliciranost, raznovrsnost). U okviru
sustavnosnog pristupa stvoren je i stvara se niz vrlo sadrajnih koncepcija i teorija u vrlo razliitim
znanstvenim disciplinama, to je potvrda mogunosti iroke primjene ove teorije. Primjeri su
kibernetika, informatika, ekologija, strukturno-funkcijska ralamba itd. U rjeavanju pojedinanih,
konkretnih zadataka, sustavnosni se pristup pojavljuje kao opi koncepcijski temelj, metodologija
projektiranja i poboljanja sustava, znanstvena metoda, metoda ralambe organizacije, metoda
upravljanja i slino.[180,86]
Jedno od podruja koja su bitnije utjecala na razvoj sustavnosnog razmiljanja jest sustavnosna
tehnika. Sustavnosna tehnika oznauje odreenu koliinu misaonih modela, radnih postupaka i
organizacijskih oblika koji se odnose na planiranje, oblikovanje (konstruiranje) i pogon kompleksnih
tehnikih sustava. Sustavnosna tehnika interaktivno povezuje tehniku s gospodarstvom i drutvom i
ini vaan element (ope) tehnologije.[180,86]
Teorija tehnikih sustava predstavlja sintezu teorije procesa i teorije sustava. Zahtjevi postavljeni na
tehnike sustave (zahtjevi na proizvode i procese njihovog razvoja i izradbe) mogu biti prikazani s
pomou modela sustava zahtjeva, objektnih sustava (proizvoda) i procesnih sustava (aktivnosti).
Terminologija sustava i mogunost apstrakcije olakavaju planiranje, razvoj i stvaranje tehnikih
sustava. Ovi zadaci potpomognuti su analizom znaajki sustava (struktura, funkcije, veze), te
njihovih interakcija. Tehniki sustav mogue je definirati na sljedei nain: "Sustav je sainjen od
Teorijske osnove sustavnosne tehnike
125
vie elemenata (podsustava) koji posjeduju odgovarajua svojstva i meusobno su povezani. Sustav
je od okoline odijeljen svojim granicama, a s okolinom je povezan preko ulaznih i izlaznih veza.
Funkcija sustava moe biti upisana s pomou razlika izmeu ulaza i izlaza."[3,181]
Apstraktni sustavi djelovanja realiziraju se na dva naina, kao sustav djelovanja ovjeka i umjetni
sustav stvari. Sustavi djelovanja ovjeka javljaju se u trostrukoj strukturi i predstavljaju hijerarhiju
sustava. To su: mikro-sustavi (sustavi pojedinca), mezo-sustavi (skupine, organizacije) i socijalni
makro-sustavi (cijelo drutvo).[180,86]
Sustavi stvari oznauju se kao skup tehnikih proizvoda. U opoj sustavnosnoj ralambi tehnike,
umjetne tvorevine (npr. kalup za injekcijsko preanje plastomera) mogu se shvatiti kao provedba
apstraktnih sustava djelovanja, pa se u tom sluaju razvija tehniki sustav djelovanja, s time da se ne
smije zaboraviti uloga sustava djelovanja ovjeka.[180,86]
Mogue je razlikovati tri skupine tehnikih sustava [181,3]:
- sustavi zahtjeva (potrebe, zahtjevi, ogranienja)
- objektni sustavi (tehniki proizvodi)
- procesni sustavi (strukturirane aktivnosti nune za ispunjavanje svrhe objektnog sustava).
Prema njemakoj normi DIN 2330 znaajke sustava dijele se u tri skupine [181,3]:
- znaajke strukture (oblik, materijal, podsustavi, veze, poloaj)
- znaajke funkcije (svrha sustava)
- znaajke veza (povezanost s drugim sustavima).
Tablica 8.1. Kategorizacija znaajki sustava [180,3]
Znaajke strukture
Znaajke funkcije
Kako je sustav graen?
Koja je svrha sustava?
Primjeri:
- oblik
- izmjere
- materijal
- kvaliteta povrine
- boja
Primjeri:
- praoblikovanje plastomerne
taljevine
- vaenje grozda iz kalupne
upljine
- prijenos i prihvat sila
Znaajke veza
Pod kojim uvjetima e funkcija
sustava biti ispunjena?
Primjeri:
- temperatura stijenke kalupne
upljine 120 do 140 C
- vrijeme ciklusa injekcijskog
preanja 28 s
Klasifikacija tehnikih sustava temelji se na nekoliko kriterija. Primjerice, na temelju vrste

transformacija (materijala, energije i informacija), na temelju kompleksnosti, na temelju strukture
(kompliciranosti), na temelju razine apstrakcije itd. Odnosi koji postoje izmeu elemenata tehnikih
sustava, te izmeu njih i zahtjeva na sustav, normi i smjernica naziva se "logikom sustava".[181,3]
8.2. TEMELJNI KONCEPTI OPE SUSTAVNOSNE TEORIJE
Openito, mogu se navesti tri sustavnosna koncepta: funkcijski, strukturni i hijerarhijski, a biti e
objanjeni na kalupu za injekcijsko preanje plastomera.
U hijerarhijskom konceptu naglaava se okolnost da elementi jednog sustava (npr. sustav za
injekcijsko preanje plastomera-SIPP) sami predstavljaju sustave (npr. kalup za injekcijsko preanje
plastomera-KIPP) (slika 8.1). Istovremeno, taj je sustav (SIPP) element nadreenog sustava (npr.
sustava za injekcijsko puhanje-SIPU).
126
Prema hijerarhijskom konceptu, kompleksan i kompliciran tehniki sustav moe se podijeliti na

nekoliko podsustava, a ta podjela moe ii sve do temeljnih elemenata koji su nedjeljivi (tzv.
generiki ili neutralni elementi).[180,181,86]
Hijerarhija se moe postaviti i u odnosu prema funkcijskom kriteriju. Naime, u sustavu sastavljeni
podsustavi prema strukturnoj hijerarhiji ne moraju se podudarati s podsustavima prema funkcijskoj
hijerarhiji. Prema funkcijskoj hijerarhiji podreeni podsustav ne mora biti element nadreenog
nadsustava, odnosno sustava (npr. regulacijska staza je funkcijski podreena regulacijskom ureaju,
ali nije njegov element).[180,86]
Sustav=SPU
Nadsustav =
=(SIPU)
Sustav = SIPP
KIPP
KPU
Podsustav
a
Slika 8.1. Hijerarhijski koncept sustava: a - opi model, b - sustav za injekcijsko puhanje;
SIPP - sustav za injekcijsko preanje plastomera, SIPU - sustav za injekcijsko
puhanje, U - ubrizgavalica, T - temperiralo, KIPP - kalup za injekcijsko preanje
plastomera, SPU - sustav za puhanje [170,86]
U funkcijskom konceptu sustava KIPP predstavlja "crnu kutiju" (slika 8.2). "Crna kutija" (e. black
box) obiljeena je s pomou veza njenih vanjskih karakteristika. To su ulazi (npr. plastomerna
taljevina) i izlazi (npr. grozd).
Tvar (T)
Energija (E)
Informacija (I)
Podatak Naredba (N)
(P)
ULAZI
Sustav =
= KIPP
Stanje
(npr. taljevina)
IZLAZI
Energija
Informacije:
izmjere,
svojstva
Grozd =
otpresak + uljevni sustav
Slika 8.2. Funkcijski koncept kalupa za injekcijsko preanje plastomera [87]

Na taj se nain opisuju tzv. veliine stanja kao to su primjerice, temperatura stijenke kalupne
upljine, tlak u kalupnoj upljini, specifini obujam plastomerne taljevine, smina viskoznost
plastomerne taljevine itd. Funkcijski aspekt ne obrauje stvari ve njihovo ponaanje i ne pita to je
stvar, to ona predstavlja, ve to ona radi.[180,86]
Najpoznatiji je strukturni sustavnosni koncept (slika 8.3). Njegovo je obiljeje da se sustav promatra
kao cjelina meusobno povezanih elemenata. Pritom je cjelina vie od sume njenih dijelova zbog
relacija meu elementima. To vrijedi samo u sluaju da relacije meu elementima djeluju
sinergistiki.[180,86]
127
Element
(npr. temperiralo)
Okolina
T
Relacije
Medij za
temperiranje
TM, vM
Tvar (npr. taljevina)
Sustav = SIPP
Energija
TT, pT, vT, T
KIP
Slika 8.3. Strukturni koncept sustava: a - opi model, b - sustav za injekcijsko

preanje plastomera [180,86]
Kao rezultat sustavnosnog pristupa, u odnosu prema modelu tehnike, nastaje opi sustavnosni model
interpretiran kao sustav djelovanja. Djelovanje treba shvatiti kao funkciju djelovanja. Funkcija
postoji unutar sustava da bi odreene ulaze, stanja i ciljeve prevela u takva stanja i izlaze, kakvima bi
se ti ciljevi ostvarili. Slika 8.4 prikazuje strukturu kakvu mora imati jedan sustav da bi se mogla
ostvariti funkcija djelovanja.[180,86]
SUSTAV POSTAVLJANJA
CILJA
CS
informacija
INFORMACIJSKI
SUSTAV
IS
energija
tvar
IZVEDBENI SUSTAV
IZS
Slika 8.4. Gruba struktura sustava djelovanja [180]
9. SUSTAVNOSNI MODELI KONSTRUIRANJA KALUPA ZA

INJEKCIJSKO PREANJE PLASTOMERA
9.1. UVOD
Sustav konstruiranja kalupa za injekcijsko preanje plastomera mogue je openito smatrati
podsustavom sustava razvoja i izradbe odreenog polimernog otpreska. Pri konstruiranju kalupa tei
se postizanju optimalne konstrukcije kalupa uz minimalne trokove, te vrijeme konstruiranja i
izradbe kalupa. Potrebni preduvjeti za ispunjenje ovih zadataka su uz definiciju i sistematizaciju svih
aktivnosti konstruiranja kalupa (poglavlje 5), definicija njihovog redoslijeda izvoenja, te
meusobnih relacija. Pri tome je konstruiranje kalupa mogue promatrati kao sustav, to ukazuje na
mogunost primjene postavki sustavnosne teorije na analizu tog procesa.[179,3]
Iz ralambe procesa metodikog konstruiranja kalupa oito je kako je konstruiranje kalupa vrlo
kompliciran i kompleksan proces. To se posebice odnosi na fazu koncepcijskog oblikovanja kalupa,
te faze prorauna (elemenata) kalupa (reoloki, toplinski i mehaniki proraun). Definiranjem tablica
ulazno/izlaznih podataka mogue je provjeriti je li redoslijed izvoenja aktivnosti tijekom
konstruiranja kalupa (poglavlje 5) pravilno definiran. Takoer je mogue sistematizirati sve ulazne
parametre potrebne za izvoenje pojedinih faza konstruiranja kalupa. Dodatnom izradbom
sustavnosnih modela pojedinih faza konstruiranja kalupa mogue je dobiti uvid u njihove meusobne
relacije (npr. koji se sve podaci dobiveni u jednoj fazi konstruiranja kalupa rabe u kasnijim fazama).
Uporabom navedenih tablica i modela mogue je sustav konstruiranja kalupa nainiti
transparentnijim. Na taj nain se osigurava izvoenje svih potrebnih aktivnosti tijekom konstruiranja
kalupa u pravilnom redoslijedu, te se ima pregled nad podacima u bilo kojem trenutku. Takvo
sistematiziranje aktivnosti i ulaznih parametara omoguuje takoer organiziranje aktivnosti
konstruiranja kalupa u odgovarajui raunalni program.[21,22]
U okviru ovog poglavlja biti e razraene tablice ulazno/izlaznih podataka, sustavnosni modeli faza
koncepcijskog oblikovanja kalupa, te analitikih i numerikog prorauna kalupa. Potrebno je
naglasiti kako je konstruiranje kalupa informacijski sustav, te e se u sustavnosnim modelima
pojavljivati samo ulazi, relacije i izlazi u obliku informacija.
9.2. SUSTAVNOSNA RALAMBA FAZE KONCEPCIJSKOG OBLIKOVANJA KALUPA
Kako je to opisano u poglavlju 5, tijekom faze koncepcijskog oblikovanja kalupa definira se naelni
poloaj otpreska u kalupu, broj i raspored kalupnih upljina, te naelna konstrukcijska rjeenja za
pojedine parcijalne funkcije kalupa. Pri tome, razraditi e se samo glavni lanac iz slike 5.2, jer su
ostalo sporedne aktivnosti pri koncepcijskom oblikovanju kalupa za injekcijsko preanje plastomera.
Pri definiranju sustavnosnog modela koncepcijskog oblikovanja kalupa, potrebno je prvo definirati
ulazne i izlane podatke svih aktivnosti. Na temelju ispravaka tablice iz rada [127], definirana je nova
tablica informacijskih ulaza i izlaza faze koncepcijskog oblikovanja kalupa za injekcijsko preanje
plastomera (tablica 9.1).
Svaka aktivnost je ovdje pokazana tablino. Svaki ulaz ima svoje polazite (Ulaz iz..), a svaki izlaz
svoje odredite (Izlaz prema..). Pri izradbi tablica ulazno/izlaznih podataka takoer je dan prijedlog
Sustavnosni modeli konstruiranja kalupa za injekcijsko preanje plastomera
129
novih oznaka veliina, jer je primijeeno kako se neke oznake rabe vie puta za razliite veliine, ili
se razliite oznake rabe za istu veliinu.
Tablica 9.1. Informacijski ulazi/izlazi faze koncepcijskog oblikovanja kalupa za
KONCEPCIJSKO OBLIKOVANJE KALUPA
Faza
Ulaz
Naziv podatka
Oznaka
Naelno odreivanje poloaja otpreska u kalupu
Jedinica
Ulaz iz../Izlaz prema..
Izlaz
Analiza geometrije otpreska

Lista otpreska
Prethodni poloaj otpreska u kalupu
Faza
Ulaz
Proizvodno-tehnike mogunosti
Izlaz

Zahtjev na kvalitetu otpreska
Zahtjev na rokove isporuke
Ukupne proizvodne koliine i
mogunosti plasiranja na trite
Iskustva iz prakse
Broj kalupnih upljina
xk
kom
xk
-
kom
-
xk
-
kom
-
Karakteristike otpreska
Karakteristike kalupa
Procjena izmjera kalupa
Naelno odreivanje vrste
uljevnog sustava i ua
Naelno odreivanje sustava za
voenje i centriranje elemenata
kalupa
Provjera poloaja otpreska u
kalupu
xk
LK, BK, HK
kom
mm
Proraun toplinske bilance kalupa
Faza
Ulaz
Izlaz
Faza
Ulaz
Izlaz
Faza
Ulaz
Izlaz
Vrsta kuita kalupa
vaenje grozda iz kalupa
odzraivanje kalupne upljine
Naelno odreivanje posebnih
elemenata kalupa
Karakteristike ubrizgavalice
Informacija naruioca
Istraivanje trita
Odreivanje broja kalupnih upljina
Odreivanje rasporeda kalupnih
upljina
Naelno odreivanje vrste kuita
kalupa
Odreivanje rasporeda kalupnih upljina

Izbor ubrizgavalice
Najmanji procijenjeni trokovi preradbe
Raspored kalupnih upljina
Ekonomski proraun postupka
preradbe
kuita kalupa
Naelno odreivanje vrste kuita kalupa

Poloaj otpreska u kalupu
Broj i raspored kalupnih upljina
Podaci o standardnim dijelovima kalupa
Vrsta kuita kalupa

Vrsta kuita kalupa
Raspored kalupnih upljina
Okvirne izmjere kalupa
130

Faza
Ulaz
Izlaz
Faza
Ulaz
Izlaz
Faza
Ulaz
Izlaz
Faza
Ulaz
Izlaz
Faza
Ulaz
Izlaz
Faza
Ulaz
Izlaz
Faza
Ulaz
Izlaz
Naelno odreivanje vrste uljevnog sustava i ua

Vrsta plastomernog materijala
Zahtjev na dimenzijsku stabilnost otpreska
Vrsta kuita kalupa
Broj i raspored kalupnih upljina
Vrsta uljevnog sustava i ua
xk
-
kom
-
Karakteristike plastomera
vaenje grozda iz kalupa
Reoloki proraun kalupa
Naelno odreivanje sustava za temperiranje kalupa

Propisana temperatura medija za
temperiranje
Parametri preradbe
TM
K (C)
Provjera poloaja otpreska u
kalupu
Mehaniki proraun kalupa
Naelno odreivanje sustava za vaenje grozda iz kalupa

Analiza izabrane vrste kalupa
Poloaj ua
Sustav za vaenje grozda iz kalupne upljine
Naelno odreivanje sustava za voenje i centriranje elemenata kalupa

Vrsta kuita kalupa
Sustav vanjskog centriranja elemenata kalupa
Sustav unutranjeg centriranja i voenja
elemenata kalupa
Toplinski proraun kalupa
Naelno odreivanje sustava za odzraivanje kalupne upljine

Vizualni zahtjevi na otpresak
Analiza ukljuina zraka
Sustav za odzraivanje kalupne upljine
Naelno odreivanje posebnih elemenata kalupa

Zahtjev za ostvarivanje posebne funkcije
kalupa
Rjeenje za posebnu funkciju kalupa
Provjera poloaja otpreska u kalupu

Lista otpreska
Rjeenja parcijalnih funkcija kalupa
U tablici 9.1 navedene su samo skupine ulazno/izlaznih podataka potrebnih za rjeavanje faze
koncepcijskog oblikovanja kalupa. Vanost ovakvog organiziranja tih skupina podataka mogue je
objasniti na jednostavnom primjeru. Primjerice konstruktori kalupa, posebice manje iskusni, mogu
doi u dilemu koju fazu rjeavati prije; odrediti broj kalupnih upljina ili naelno odrediti vrstu
kuita kalupa. Analizom ulaznih podataka ovih dviju faza koncepcijskog oblikovanja kalupa
mogue je brzo uoiti kako je podatak o broju i rasporedu kalupnih upljina ulazni podatak za fazu
odreivanja vrste kuita kalupa. To znai kako izmeu ovih dviju faza postoji relacija preferencije
[180,86], tj. jedna faza ima prednost u izvoenju pred drugom fazom. S druge strane, primjerice
naelno odreivanje sustava za voenje i centriranje elemenata kalupa ne ovisi izravno o rezultatima
131
faze naelnog odreivanja sustava za temperiranje kalupa. Izmeu ovih dviju faza postoji relacija
indiferencije [180,86], tj. svejedno je koja se faza izvodi prva. Pri naelnom odreivanju posebnih
elemenata kalupa mogue je govoriti o instrumentalnoj [180,86] relaciji, tj. ova faza je potrebna
samo ukoliko postoji zahtjev za ostvarivanje posebne funkcije. U ovom sluaju nije mogue navesti
primjer relacije konkurencije [180,86] koja znai da je potrebno provesti ili jednu ili neku drugu
funkciju. To je mogue spomenuti pri proraunu kalupa. Relacija konkurencije postoji primjerice
izmeu analitikog ili numerikog prorauna kalupa.
Nakon definiranja tablice ulazno/izlaznih podataka, mogue je pristupiti izradbi sustavnosnog
modela faze koncepcijskog oblikovanja kalupa za injekcijsko preanje plastomera.
Za to pregledniji prikaz sustavnosnih modela koncepcijskog oblikovanja kalupa, te prorauna
kalupa potrebno je definirati odgovarajue skupine ulaznih podataka. To su:
1. Otpresak
- Karakteristike otpreska (izmjere, detalji na otpresku, ...)
2. Kalup
- Karakteristike kalupa (broj kalupnih upljina, izmjere, svojstva materijala elemenata
kalupa, ...)
3. Ubrizgavalica
- Karakteristike ubrizgavalice
4. Sustav za temperiranje
- Karakteristike medija za temperiranje
- Karakteristike sustava za temperiranje
- Karakteristike pumpe
5. Parametri preradbe
6. Plastomerni materijal
- Karakteristike plastomera.
7. Katalog standardnih elemenata kalupa
Na slici 9.1 prikazane su samo skupine informacija s kojima su povezani pojedini elementi sustava
koncepcijskog oblikovanja kalupa. Iz tablice 9.1, te slike 9.1 mogue je dobiti bolji pregled nad
ovom fazom razvoja kalupa. Mogue je odmah uoiti kako neke informacije imaju veu "teinu" od
drugih. Primjerice, geometrija otpreska, broj i raspored kalupnih upljina, te poloaj otpreska u
kalupu javljaju se kao ulazni podaci u nekoliko faza koncepcijskog oblikovanja kalupa. To znai da
je njihovom odreivanju potrebno posvetiti posebnu pozornost. Pogrenim odreivanjem primjerice
poloaja otpreska u kalupu utjee se na izbor pogrenih ili "manje dobrih" vrsta kuita kalupa,
sustava za vaenje grozda iz kalupa, sustava za odzraivanje kalupnih upljina, te (nepotrebnih)
elemenata posebnih funkcija kalupa.
Prema konceptima sustavnosne teorije tehnike, sustav valja zadovoljiti hijerarhijski, strukturni i
funkcijski koncept, tj. treba imati svoju strukturu, funkciju i okolinu. Prema hijerarhijskom konceptu
sustav se moe podijeliti u nekoliko podsustava. Ukoliko se koncepcijsko oblikovanje kalupa
promatra kao sustav, mogue je definirati barem 12 njegovih podsustava koje ine faze
koncepcijskog oblikovanja kalupa (sredinji stupac na slici 9.1). Istovremeno, sustav koncepcijskog
oblikovanja kalupa predstavlja podsustav sustava razvoja kalupa, koji ujedno predstavlja okolinu
sustavu koncepcijskog oblikovanja kalupa.
Prema funkcijskom konceptu, sustav koncepcijskog oblikovanja kalupa predstavlja "crnu kutiju"
koja je obiljeena s pomou veza njenih vanjskih karakteristika. To su ulazni podaci (npr.
karakteristike otpreska, karakteristike plastomernog materijala itd.), te izlazni podaci (npr. broj i
raspored kalupnih upljina, naelno konstrukcijsko rjeenje sustava za vaenje otpreska iz kalupa
itd.)
132
Konano, prema strukturnom konceptu, sustav nije jednostavna suma njegovih elemenata, ve je
potrebno voditi rauna i o meusobnim relacijama. Tako je mogue uoiti odreene relacije izmeu
skupina ulazno/izlaznih podataka i faza koncepcijskog oblikovanja kalupa, ali i meusobne relacije
faza koncepcijskog oblikovanja. Primjerice broj i raspored kalupnih upljina ima utjecaja na izbor
uljevnog sustava, te na procjene izmjera kalupa. U drugom primjeru, naelno odreen sustav za
temperiranje kalupa ima utjecaja na izbor sustava za odzraivanje. Stoga je sustav koncepcijskog
oblikovanja kalupa potrebno promatrati kao sumu njegovih elemenata i relacija izmeu njih.
Koncepcijsko oblikovanje kalupa
Odreivanje poloaja
otpreska u kalupu
Karakteristike
ubrizgavalice
Proraun broja
kalupnih upljina
Toplinski proraun
kalupa
Odreivanje rasporeda
kalupnih upljina
Naelno odreivanje
kuita kalupa
Karakteristike
plastomera
Procjena
izmjera kalupa
Karakteristike
kalupa
Naelno odreivanje
uljevnog sustava
Naelno odreivanje
sustava za temperiranje
Karakteristike
otpreska
Naelno odreivanje
sustava za vaenje
grozda iz kalupa
Parametri
Naelno odreivanje
sustava za voenje
i centriranje
Naelno odreivanje
sustava za odzraivanje
Mehaniki proraun
kalupa
Naelno odreivanje
posebnih elemenata
kalupa
Reoloki proraun
kalupa
Provjera poloaja
grozda u kalupu
Okolina
Slika 9.1. Sustavnosni model koncepcijskog oblikovanja kalupa za injekcijsko preanje plastomera
9.3. SUSTAVNOSNA RALAMBA FAZE PRORAUNA KALUPA ZA INJEKCIJSKO

PREANJE PLASTOMERA
U okviru sustavnosne ralambe faze prorauna kalupa za injekcijsko preanje plastomera, biti e
razraeni analitiki reoloki, toplinski i mehaniki prorauni kalupa, te numeriki proraun kalupa.
U sluaju analitikih prorauna kalupa potrebno je odrediti pravilni redoslijed njihova izvoenja.
Analizom tablica 9.2 do 9.4 mogue je brzo uoiti kako se primjerice pritisak u kalupnoj upljini,
koji se odreuje u fazi reolokog prorauna kalupa, rabi kao ulaz i u fazi toplinskog i u fazi
mehanikog prorauna kalupa. Stoga se zakljuuje kako se prvi izvodi reoloki proraun kalupa, tj.
izmeu reolokog prorauna s jedne strane i toplinskog i mehanikog prorauna s druge, postoji
relacija preferencije. Izmeu toplinskog i mehanikog prorauna nema izravne veze, pa izmeu njih
vlada relacija indiferencije. U sluaju numerikog prorauna kalupa, redoslijed izvoenja aktivnosti
odreen je uporabljenim raunalnim programom.
133
Kako bi se postigla transparentnost prorauna kalupa potrebno je ralaniti faze prorauna,

sistematizirati sve ulazne i izlazne podatke, te provjeriti redoslijed izvoenja pojedinih aktivnosti.
9.3.1. Sustavnosna ralamba faze reolokog prorauna kalupa
Nakon analize analitikog reolokog prorauna kalupa za injekcijsko preanje plastomera mogue je
sistematizirati sve aktivnosti reolokog prorauna, te definirati ulazno/izlazne podatke potrebne za
njegovo izvoenje. Pri tome je sistematizaciju mogue nainiti tablino (tablica 9.2).
Tablica 9.2. Informacijski ulazi/izlazi faze reolokog prorauna kalupa za
REOLOKI PRORAUN KALUPA
Faza
Ulaz
Izlaz
Faza
Ulaz
Naziv podatka
Oznaka
Jedinica Broj
Proraun (odreivanje) potrebnog pritiska u kalupnoj upljini
Temperatura postojanosti oblika
otpreska
Pretpostavljena temperatura stijenke
kalupne upljine u trenutku otvaranja
Okolinji tlak
Obujam kalupne upljine
Pritisak u kalupnoj upljini
Faza
Ulaz
Izlaz
TPO
K (C)
1001
TOKp
K (C)
1002
Parametri preradbe
p1
Vk
Pa (bar)
cm3
1003
1004
pK
N/mm2
1005
Parametri preradbe
Proraun pada pritiska u mlaznici
ubrizgavalice
Proraun sile dranja kalupa
Dimenzioniranje uljevnog sustava i proraun pada pritiska u uljevnim i kalupnim upljinama

Poetne izmjere elemenata uljevnog
sustava
1006
1007
1008
1009
lus
dus
bus
hus
Vu
tu
mm
mm
mm
mm
cm3
s
1010
1011
Konstanta plastomernog materijala

Temperaturni koeficijent
Temperatura taljevine
Eksponent teenja
Podaci iz dijagrama smino
naprezanje-smina brzina - &
KOT
kg/ms1-m
C-1
K (C)
s-1
1012
1013
1014
1015
1016
Parametri preradbe
Pad pritiska u segmentima uljevnog

sustava
Konane izmjere elemenata uljevnog
sustava
pus
N/mm2
1017
Uravnoteenje uljevnog sustava
lusk
dusk
busk
husk
mm
mm
mm
mm
1018
1019
1020
1021

pus
N/mm2
1017
Parametri preradbe
lusk
dusk
busk
husk
pusu
mm
mm
mm
mm
N/mm2
1018
1019
1020
1021
1022
lusu
dusu
busu
husu
mm
mm
mm
mm
1023
1024
1025
1026
Oblik otpreska
Obujam ubrizgavanja
Vrijeme ubrizgavanja
Izlaz
TT
m
&

Pad pritiska u segmentima uljevnog
sustava
Konane izmjere elemenata uljevnog
sustava
Pad pritiska u uravnoteenom
uljevnom sustavu
Izmjere uravnoteenog uljevnog
sustava
Proraun pada pritiska u mlaznici

ubrizgavalice
134

Faza
Ulaz
Izlaz
Proraun pada pritiska u mlaznici ubrizgavalice

Pritisak ubrizgavanja
Pritisak u kalupnoj upljini u smjeru
otvaranja kalupa
Pritisak u uljevnom sustavu u smjeru
otvaranja kalupa
Pritisak u mlaznici ubrizgavalice u
smjeru otvaranja kalupa
pu
pKx
N/mm2
N/mm2
1027
1028
Parametri preradbe
pusx
N/mm2
1029
Parametri preradbe
pmx
N/mm2
1030
Parametri preradbe
pKx
N/mm2
1028
Parametri preradbe
So
Sus
k
dt
mm2
mm2
mm
mm
mm
mm
mm
1029
1030
1031
1032
1033
1034
1035
1036
1037
1038
1039
Parametri preradbe
Proraun sile dranja kalupa
Faza
Ulaz
Vrsta otpreska i vrsta kalupa
Izlaz
Pritisak u kalupnoj upljini u smjeru

otvaranja kalupa
Plotina otpreska
Plotina uljevnog sustava
Faktor sigurnosti
Vanjski promjer krunog skidala
Najvei vanjski promjer otpreska
Srednji promjer vodee plohe
Unutarnja visina otpreska
Udaljenost hvatita sile uzgona od
srednjeg promjera vodee plohe
Kut nagiba polukoljke
Faktor trenja materijala polukoljke
Sila dranja kalupa
do max
dm
lu
l1
Fd
Reoloki proraun kalupa
Karakteristike
plastomera
Odreivanje potrebnog
tlaka u kalupnoj
upljini
Dimenzioniranje
uljevnog sustava
(proraun pada tlaka)
Karakteristike
otpreska
Uravnoteenje
uljevnog sustava
Proraun pada tlaka

u mlaznici
ubrizgavalice
Parametri
preradbe
Karakteristike
ubrizgavalice
Karakteristike
kalupa
Proraun sile
dranja kalupa
Okolina
Slika 9.2. Sustavnosni model reolokog prorauna kalupa za injekcijsko preanje plastomera
Reoloki proraun kalupa mogue je prema temeljnim sustavnosnim konceptima promatrati kao
sustav (slika 9.2). Reoloki proraun kalupa sastoji se od 5 elemenata (sredinji stupac), a
istovremeno predstavlja element (podsustav) sustava prorauna kalupa (okolina), ime je ispunjen
135
hijerarhijski koncept. Prema funkcijskom konceptu, reoloki proraun predstavlja "crnu kutiju" s
ulaznim podacima (npr. reoloke karakteristike plastomernog materijala, karakteristike uljevnog
sustava i otpreska itd.), te izlaznim podacima (npr. pritisak u kalupnoj upljini, sila dranja kalupa
itd.). U okviru strukturnog koncepta mogue je zakljuiti kako je sustav reolokog prorauna
potrebno promatrati kao sumu njegovih elemenata i relacija izmeu njih. Primjerice rezultat
aktivnosti odreivanja potrebnog pritiska u kalupnoj upljini predstavlja relaciju koja ovu aktivnost
povezuje s aktivnostima prorauna pada pritiska u mlaznici ubrizgavalice, te prorauna sile dranja
kalupa, ali i s mnogim aktivnostima ostalih prorauna kalupa (toplinskog i posebice mehanikog).
Iz slike 9.2 mogue je utvrditi koje skupine ulaznih podataka su potrebne za izvoenje reolokog
prorauna kalupa, te kakve su interakcije izmeu pojedinih aktivnosti prorauna. Odreivanje
potrebnog pritiska u kalupnoj upljini ima najvei utjecaj na ostale aktivnosti reolokog prorauna, a
vrijednost potrebnog pritiska u kalupnoj upljini mogue je i svrstati u skupinu podataka koju ine
parametri preradbe. Parametri uljevnog sustava nakon uravnoteenja (ukoliko je ono potrebno)
takoer se mogu pridodati karakteristikama kalupa, pri emu je nainjeno optimiranje izmjera
uljevnog sustava. S pomou iznosa sile dranja kalupa mogue je nainiti optimiranje pri izboru
odgovarajue ubrizgavalice, a isti podatak potrebno je pridodati parametrima preradbe.
9.3.2. Sustavnosna ralamba faze toplinskog prorauna kalupa
Kao i za reoloki proraun kalupa, mogue je za potrebe sistematizacije toplinskog prorauna kalupa
nainiti tablini pregled svih aktivnosti toplinskog prorauna s odgovarajuim ulaznim i izlaznim
podacima (tablica 9.3).
Tablica 9.3. Informacijski ulazi/izlazi faze toplinskog prorauna kalupa za
injekcijsko preanje polimera
TOPLINSKI PRORAUN KALUPA
Faza
Ulaz
Izlaz
Naziv podatka
Oznaka
Proraun vremena hlaenja otpreska
Karakteristina izmjera otpreska
Koeficijent oblika otpreska
Temperatura stijenke kalupne upljine
otpreska
Koeficijent unutranjosti
Efektivna toplinska difuznost
plastomera
Vrijeme naknadnog pritiska
Uin plastificiranja ubrizgavalice
Masa grozda
Vrijeme vraanja mlaznice
Vrijeme hlaenja otpreska
Jedinica
Broj
so
KO
TT
TK
TPO
mm
K (C)
K (C)
K (C)
2001
2002
1014
2003
2004
Parametri preradbe
Parametri preradbe
KU
aef
m2/s
2005
2006
tu
tnp
qm
mg
tmr
th
s
s
kg/h
1011
2007
2008
2009
2010
2011
Parametri preradbe
Parametri preradbe
Analiza ciklusa injekcijskog
preanja
Proraun temperatura ciklusa
Dimenzioniranje sustava za
temperiranje kalupa
s
s
136

Faza
Ulaz
Izlaz
Faza
Ulaz
Izlaz
Odreivanje i proraun pomonih vremena ciklusa injekcijskog preanja

Vrijeme ienja kalupa od srha i sl.
Vrijeme podmazivanja jedne kalupne
upljine
Vrijeme posluivanja otvorenog
kalupa
Vrijeme posluivanja zatvorenog
kalupa
Vrijeme posluivanja zatvorenog
kalupa u trenutku prije njegova
otvaranja
Vrijeme posluivanja kalupa pri
vaenju otpreska
Strojno vrijeme zatvaranja kalupa
Vrijeme ukapanja
Vrijeme pribliavanja mlaznice
Strojno vrijeme otvaranja kalupa
Dopunsko vrijeme vaenja otpreska
Pomono vrijeme ciklusa injekcijskog
preanja
t
tm1
s
s
2012
2013
Parametri preradbe
Parametri preradbe
xk
tk1
kom
s
2014
2015
Parametri preradbe
tk2
2016
Parametri preradbe
tk3
2017
Parametri preradbe
tk4
2018
Parametri preradbe
tzs
ts
tmp
tos
tid
tp
s
s
s
s
s
s
2019
2020
2021
2022
2023
2024
Analiza ciklusa injekcijskog
preanja
th
tp
s
s
2025
2026
Parametri preradbe
Parametri preradbe
tc
2027
Proraun temperatura ciklusa

Analiza ciklusa injekcijskog preanja

Pomono vrijeme ciklusa injekcijskog
preanja
Vrijeme ciklusa injekcijskog preanja
temperiranje kalupa
Faza
Ulaz
Izlaz
Faza
Ulaz
Proraun temperatura ciklusa injekcijskog preanja

Vrijeme ciklusa
Toplinska prodornost materijala
kalupa
Toplinska prodornost plastomernog
materijala
Poetna temperatura
Dodirna temperatura
Temperatura otvaranja kalupa
th
tc
TK
TT
bK
s
s
K (C)
K (C)
Ws1/2/m2K
2025
2027
2003
1014
2028
Parametri preradbe
Parametri preradbe
Parametri preradbe
bP
Ws1/2/m2K
2029
TP
TD
TOK
K (C)
K (C)
K (C)
2030
2031
2032
Parametri preradbe
Parametri preradbe
Parametri preradbe
Proraun temperatura i toplinskih svojstava medija za temperiranje

Zadani temperaturni gradijent izmeu
medija za temperiranje i stijenke
kalupne upljine
Broj komponenata mjeavine medija
za temperiranje
Udio komponente u mjeavini
Gustoa komponente mjeavine
Kinematika viskoznost komponente
mjeavine
Toplinska provodnost komponente
mjeavine
Specifini toplinski kapacitet
komponente mjeavine
TMK
K (C)
2033
Parametri preradbe
TK
ni
K (C)
-
2003
2034
xA
xB
%
%
kg/m3
kg/m3
m2/s
m2/s
W/m2K
W/m2K
J/kgK
J/kgK
2035
2036
2037
2038
2039
2040
2041
2042
2043
2044
Parametri preradbe
Karakteristike medija za
temperiranje kalupa
temperiranje kalupa
temperiranje kalupa
temperiranje kalupa
temperiranje kalupa
temperiranje kalupa
A
B
A
B
A
B
cA
cB
137

Izlaz
Faza
Ulaz
Temperatura medija za temperiranje

Gustoa medija za temperiranje
Kinematika viskoznost medija za
temperiranje
Toplinska provodnost medija za
temperiranje
Specifini toplinski kapacitet medija
za temperiranje
Prandtlova znaajka
TM
M
M
K (C)
kg/m3
m2/s
2045
2046
2047
W/m2K
2048
cM
J/kgK
2049
Pr
2050
Temperatura okoline
Temperatura medija za temperiranje
TO
TM
K (C)
K (C)
2051
2045
Temperatura plastomerne taljevine

otpreska
Zraivost apsolutno crnog tijela
Sposobnost zraenja kalupnih ploa
Visina kalupnih ploa
Duljina kalupa (ukupna visina svih
kalupnih ploa)
irina steznih ploa kalupa
irina kalupnih ploa
Faktor proporcionalnosti
Duljina kalupa s izolacijskim ploama
Debljina izolacijske ploe
TT
TPO
K (C)
K (C)
1014
2004
Parametri preradbe
Karakteristike sustava za
temperiranje kalupa
Cz
W/m2K
mm
mm
2052
2053
2054
2055
Opa konstanta
h1
mm
mm
W/m2K
mm
mm
W/m2K
J/kg
2056
2057
2058
2059
2060
2061
2062
Karakteristika plastomera
h2
J/kg
2063
mg
tc
kg
s
W
2009
2027
2064
2065
Parametri preradbe
temperiranje kalupa
Parametri preradbe
2066
temperiranje kalupa
Toplinska provodnost izolacijske ploe
Izlaz
Faza
Ulaz
Proraun toplinske bilance

kalupa
temperiranje kalupa
Parametri preradbe
Specifina entalpija pri prosjenoj

temperaturi otpreska u trenutku
naputanja kalupa
Specifina entalpija pri temperaturi i
tlaku preradbe
Masa grozda
Toplina izmijenjena izmeu kalupa i
okoline
Toplina koju kalupu dovodi
plastomerna taljevina
HK
LK
BK
BK1
LKI
sI
Dimenzioniranje sustava za temperiranje kalupa

irina otpreska
Broj kanala za temperiranje
bo
nKT
mm
-
2067
2068
Faktor povrine kanala za

temperiranje
Duljina kanala za temperiranje
xKT
2069
lKT
mm
2070

Doputeno smino naprezanje
kalupnih ploa
Doputeno savojno naprezanje
kalupnih ploa
Masa grozda
Specifina entalpija pri prosjenoj
temperaturi otpreska u trenutku
naputanja kalupa
Specifina entalpija pri temperaturi i
tlaku preradbe
okoline
pK
dop
N/mm2
N/mm2
1005
2071
temperiranje kalupa
temperiranje kalupa
temperiranje kalupa
Parametri preradbe
dop
N/mm2
2072
mg
h1
kg
J/kg
2009
2073
h2
J/kg
2074
th
tc
s
s
W
2025
2027
2064
Parametri preradbe
Parametri preradbe
Parametri preradbe
138

Specifini toplinski kapacitet
materijala kalupnih ploa
Gustoa materijala kalupnih ploa
Temperatura stijenke kanala za
temperiranje
Minimalni kut izotermi
Maksimalni kut izotermi
Modul rasteznosti materijala kalupnih
ploa
Modul sminosti materijala kalupnih
ploa
Faktor simetrinosti izmjene topline
Izlaz
2066
Parametri preradbe
cK
J/kgK
2075
kg/m3
K (C)
K (C)
2076
2003
2077
Parametri preradbe
Parametri preradbe
N/mm2
2078
2079
2080
Parametri preradbe
Parametri preradbe
N/mm2
2081
xs
2082
W/m2K
2083
temperiranje kalupa
m2/s
2047
TK
TKT
min
max
np
2084
KK
2085
Prandtlova znaajka
Pr
2050
Kapacitet pumpe
Specifini toplinski kapacitet medija
za temperiranje
Gustoa medija za temperiranje
qVP
cM
m3/s
J/kgK
2086
2049
kg/m3
2046
Broj promjena smjera toka medija za

temperiranje
Korisnost pumpe
Promjer kanala za temperiranje
mp
2087
p
dKT
mm
2088
2089
Povrina kanala za temperiranje
AKT
mm2
2090
sK
mm
W/m2K
2091
2092
vM
m/s
2093
TMU
K (C)
2094
TMI
K (C)
2095
PPef
2096
qmax
W/m2
2097
qmin
W/m2
2098
W/m2
2099
2100
Ulazna temperatura medija za

temperiranje
Izlazna temperatura medija za
temperiranje
Efektivno potrebna snaga pumpe
Izlaz
Toplinska provodnost materijala

kalupnih ploa
Kinematika viskoznost medija za
temperiranje
Broj dvostrukih promjena smjera toka
Korekcijski faktor
Debljina stijenke kalupne upljine

Toplinska prijelaznost medija za
temperiranje
Brzina protoka medija za temperiranje
Faza
Ulaz
Provjera homogenosti temperaturnog polja kalupa

Maksimalni toplinski tok po povrini
segmenta
Minimalni toplinski tok po povrini
segmenta
Prosjeni toplinski tok
Greka hlaenja
temperiranje kalupa
temperiranje kalupa
temperiranje kalupa
temperiranje kalupa
Karakteristike pumpe
temperiranje kalupa
temperiranje kalupa
temperiranje kalupa
temperiranje kalupa
temperiranje kalupa
temperiranje kalupa
temperiranje kalupa
temperiranje kalupa
temperiranje kalupa
temperiranje kalupa
temperiranje kalupa
temperiranje kalupa
temperiranje kalupa
Kako bi se moglo govoriti o toplinskom proraunu kao sustavu (slika 9.3) potrebno je zadovoljiti
temeljne sustavnosne koncepte. Toplinski proraun kalupa sastoji se od 8 elemenata (sredinji
stupac), a ujedno predstavlja podsustav sustava prorauna kalupa. Time je zadovoljen hijerarhijski
koncept. Toplinski proraun kalupa predstavlja takoer "crnu kutiju" s ulazima (npr. karakteristike
otpreska, plastomernog materijala, ubrizgavalice itd.) te izlazima (npr. vrijeme ciklusa injekcijskog
139
preanja, izmjere kanala za temperiranje itd.), ime je zadovoljen funkcijski koncept. Toplinski
proraun takoer je potrebno promatrati kao sumu svih aktivnosti i njihovih meusobnih relacija.
Primjerice proraun vremena ciklusa injekcijskog preanja povezan je s proraunima temperatura
ciklusa, s proraunom toplinske bilance kalupa, te s dimenzioniranjem sustava za temperiranje.
Rezultati prorauna svojstava medija za temperiranje imaju takoer utjecaja na proraun toplinske
bilance kalupa, te na dimenzioniranje sustava za temperiranje. Navedenim postavkama zadovoljen je
i strukturni koncept.
Karakteristike
otpreska
Proraun vremena
hlaenja otpreska
Proraun
pomonih vremena
Analiza ciklusa
Proraun temperatura
ciklusa injekcijskog
preanja
Karakteristike
plastomera
Parametri
Proraun svojstava
Proraun toplinske
bilance kalupa
Karakteristike
ubrizgavalice
Dimenzioniranje
sustava za
temperiranje
Karakteristike
kalupa
Vrsta medija
za temperiranje
Provjera temperaturnog
polja kalupa
Okolina
Slika 9.3. Sustavnosni model toplinskog prorauna kalupa za injekcijsko preanje plastomera
Sustavnosnim modelom toplinskog prorauna kalupa prikazanim na slici 9.3 opisuje se utjecaj
pojedinih skupina ulaznih podataka na odreene faze prorauna kalupa. Tako se moe uoiti kako su
skupine parametara preradbe, karakteristika kalupa i plastomernog materijala posebice vane za
toplinski proraun jer se rabe u gotovo svim fazama prorauna kalupa. Takoer je mogue uoiti
kako faza analize ciklusa injekcijskog preanja (odreivanje vremena ciklusa) ima najvie utjecaja na
ostale faze toplinskog prorauna kalupa. Rezultati ove faze rabe se u fazi prorauna temperatura
ciklusa injekcijskog preanja, u fazi prorauna toplinske bilance kalupa, te u fazi dimenzioniranja
elemenata sustava za temperiranje. Izlazni podaci nekih faza toplinskog prorauna rabe se u
skupinama ulaznih podataka (povratni podaci). To je uglavnom sluaj kada se radi o aktivnostima
optimiranja, odnosno provjere. Primjerice, kao ulazni podaci u fazu dimenzioniranja elemenata
sustava za temperiranje rabe se korisnost pumpe temperirala i njezin nazivni kapacitet. Proraunom
gubitaka pritiska u sustavu za temperiranje dolazi se do podatka o potrebnoj efektivnoj snazi pumpe,
to predstavlja ulazni podatak u karakteristike pumpe. U istoj fazi se primjerice odreuje i promjer
kanala za temperiranje to predstavlja ulazni podatak u skupinu karakteristika kalupa.
Kao izlaz iz prorauna toplinske bilance kalupa javljaju se topline izmijenjene izmeu kalupa i
plastomerne taljevine, okoline i medija za temperiranje. Ti podaci predstavljaju dopunske podatke u
skupini parametara preradbe.
140
9.3.3. Sustavnosna ralamba faze mehanikog prorauna kalupa

Prema istim naelima kao za reoloki i toplinski proraun kalupa, mogue je nainiti sistematizaciju
faze mehanikog prorauna kalupa, te nainiti odgovarajuu tablicu s ulazno/izlaznim podacima
(tablica 9.4), kao i odgovarajui sustavnosni model (slika 9.4).
Tablica 9.4. Informacijski ulazi/izlazi faze mehanikog prorauna kalupa za
injekcijsko preanje polimera
MEHANIKI PRORAUN KALUPA
Faza
Ulaz
Izlaz
Faza
Ulaz
Izlaz
Naziv podatka
Proraun kinematike kalupa
Visina otpreska u pominom dijelu
kalupa
Visina kalupa
Maksimalni razmak ploa
ubrizgavalice
Visina grozda
Dodatna (sigurnosna) visina otvaranja
kalupa
Dodatni (sigurnosni) hod izbacivala
Kut ugradnje kosog izvlaila
Pomak kliznika ili koljke
Zranost izmeu kosog izvlaila i
kliznika ili koljke
Duljina ravnog dijela provrta u
klizniku ili koljki
Kut utora vodee ploe s utorom
Zranost utora vodee ploe
Polumjer izdanka za pokretanje
vodee ploe s utorom
Duljina otvaranja kalupa
Duljina hoda izbacivala
Radna duljina kosog izvlaila
Duljina kosog dijela pravokutnog
kosog izvlaila
Duljina ravnog dijela pravokutnog
kosog izvlaila
Pomak izvlaila prije pokretanja
kliznika ili koljke
Duljina kosog dijela vodee ploe s
utorom
Duljina ravnog dijela vodee ploe s
utorom
Pomak vodee ploe prije pokretanja
kliznika ili koljke
Oznaka
Jedinica
Broj
hop
mm
3001
LK
HUmax
mm
mm
2055
3002
hg
mm
3003
hd
mm
3004
hdi
Mki
cki
mm
mm
mm
3005
3006
3007
3008
mm
3009
vp
cvp
rvp
mm
mm
mm
3010
3011
3012
hK
hi
Lki
Laki
mm
mm
mm
mm
3013
3014
3015
3016
Lski
mm
3017
Dki
mm
3018
Lavp
mm
3019
Lsvp
mm
3020
Dvp
mm
3021
QK
LVZ
dVZ
ES
N
mm
N/mm2
mm
N/mm2
3022
3023
3024
3025
3026
dVZmin
fVZ
mm
mm
3027
3028
ki
Dimenzioniranje sustava za voenje i centriranje

Podaci o standardnim elementima
kalupa
Teina kalupa
Duljina vodeeg zatika
vrstoa materijala vodeeg zatika
Promjer vodeeg zatika
Modul savitljivosti materijala vodeeg
zatika
Elementi sustava za voenje i
centriranja
Minimalni promjer vodeeg zatika
Progib vodeeg zatika
Katalozi standardnih elemenata

kalupa
141

Faza
Ulaz
Izlaz
Faza
Ulaz
Izlaz
Faza
Ulaz
Proraun sile vaenja otpreska iz kalupa i elemenata sustava za vaenje

Podaci o ubrizgavalici
Vrsta sustava za vaenje otpreska iz
kalupa
Duljina izvijanja izbacivala
Poetni popreni presjek izbacivala
Minimalni moment tromosti presjeka
izbacivala
Doputeno izvijanje materijala
izbacivala
Ekvivalentna vitkost (za ploasta
izbacivala i izbacivala u obliku
pukice)
ploa
Skupljanje plastomera
Debljina stijenke otpreska
Unutranji polumjer navojne jezgre
Srednji promjer vretena
Faktor trenja izmeu plastomera i
navojne jezgre
Obujam otpreska
Broj navojnih jezgri
Prijenosni omjer
Kut uspona navoja
Polumjer pogonskog zupanika
Stupanj iskoritenja sustava maticavreteno
Optimirani popreni presjek
izbacivala
Sila trenja po obodu jezgre
Sila na vretenu
Sila u smjeru zavojnice
Sila odvijanja (u smjeru otvaranja
kalupa)
Sila odvijanja u sluaju uporabe
mehanizma sa zupastom letvom
pK
li
Ai
Ii min
N/mm2
mm
mm2
mm4
1005
3029
3030
3031
Parametri preradbe
i dop
N/mm2
3032
i ekv
3033
Er
N/mm2
3034
SL
so
runj
dmv
%
mm
mm
mm
-
3035
2001
3036
3037
3038
Vo
nnj
i
mv
cm3
kom
mm
-
3039
3040
3041
3042
3043
3044
Aio
mm2
3045
Ft
Fv
F1
Fov
N
N
N
N
3046
3047
3048
3049
FL
3050
pK
duj
dvj
buj
bvj
huj
hvj
ES
N/mm2
mm
mm
mm
mm
mm
mm
N/mm2
1005
3051
3052
3053
3054
3055
3056
3057
Parametri preradbe
Fki
3058
ki
aki
mm
3006
3059
3060
dki
mm
3061
p nj
r1z
Dimenzioniranje sustava za odzraivanje kalupa

Iskustveni podaci o veliini otvora za
odzraivanje
Oblik otpreska
Veliina/oblik otvora za odzraivanje
Dimenzioniranje posebnih elemenata kalupa

Vrsta sustava za vaenje otpreska iz
kalupa
Oblik otpreska
Poetne izmjere dugih jezgri
Modul savitljivosti materijala

posebnih elemenata
Sila koja djeluje na koso izvlailo u
smjeru otvaranja kalupa
Kut nagiba kosog izvlaila
Kut trenja
Udaljenost rezultantne sile od oslonca
kosog izvlaila
Promjer kosog izvlaila
142

Izlaz
Progib dugih jezgri

Optimirane izmjere dugih jezgri
Progib kosog izvlaila

Optimirani promjer kosog izvlaila
Oblik i izmjere ostalih posebnih
elemenata kalupa
Faza
Ulaz
Izlaz
Faza
Ulaz
Izlaz
Faza
Ulaz
Izlaz
fdj
dujo
dvjo
bujo
bvjo
hujo
hvjo
fki
dkio
-
mm
mm
mm
mm
mm
mm
mm
mm
mm
-
3062
3063
3064
3065
3066
3067
3068
3069
3070
-
Proraun krutosti kalupa okomito na smjer otvaranja

pK
Er
N/mm2
N/mm2
1005
3071
Parametri preradbe
SL
h
%
mm
3035
3072
rku
mm
3073
3074
Vanjski polumjer kalupne upljine
rkv
mm
3075
Poetna debljina stijenke kalupne

upljine okomito na smjer otvaranja
kalupa
Elastino proirenje/stlaivanje
kalupne upljine
Optimirani unutranji polumjer
kalupne upljine
Optimirani vanjski polumjer kalupne
upljine
Progib kalupnih ploa okomito na
smjer otvaranja kalupa
Optimirana debljina stijenke kalupne
upljine okomito na smjer otvaranja
kalupa
sK
mm
2076
rk
mm
3077
rk u
mm
3078
rk v
mm
3079
fp
mm
3080
sKo
mm
3081
pK
Er
N/mm2
N/mm2
1005
3034
Parametri preradbe
btp
ltp
htp
Fd
ftp
hdk
Fz
htpo
mm
mm
mm
N
mm
mm
N
mm
3082
3083
3084
1039
3085
3086
3087
3088
Parametri preradbe

ploa
Skupljanje plastomera
Visina optereenog dijela kalupne
ploe
Poissonov faktor
Unutranji polumjer kalupne upljine
Proraun krutosti kalupa u smjeru otvaranja

ploa
Razmak izmeu odstojnih letvi kalupa
Duljina temeljne ploe
Poetna debljina temeljne ploe
Sila dranja kalupa
Progib temeljne ploe
Doputeno "disanje" kalupa
Sila zatvaranja kalupa
Optimirana debljina temeljne ploe
Proraun sila otvaranja kalupa i povrinskog pritiska na sljubnicu

Faktor trenja izmeu otpreska i
kalupne upljine
Predtlak u kalupnoj upljini
Povrina otpreska u dodiru sa
stijenkom kalupne upljine pomine
kalupne ploe
Sila otvaranja kalupa
3089
pR
AO
N/mm2
mm2
3090
3091
Fo
3092
Parametri preradbe
Prema definicijama temeljnih sustavnosnih koncepata, mehaniki proraun kalupa takoer je mogue
smatrati sustavom. Mehaniki proraun kalupa sastoji se od 7 elemenata (sredinji stupac na slici
9.4), a istovremeno predstavlja element (podsustav) sustava prorauna kalupa (hijerarhijski koncept).
Prema funkcijskom konceptu, mehaniki proraun predstavlja "crnu kutiju" s ulaznim podacima (npr.
143
parametri preradbe, karakteristike kalupa, karakteristike plastomernog materijala itd.), te s izlaznim

podacima (npr. sila otvaranja kalupa, sila vaenja otpreska iz kalupa, izmjere i deformacije
elemenata sustava za vaenje otpreska itd.). Mehaniki proraun takoer nije mogue promatrati
samo kao sumu njegovih elemenata, ve je potrebno uzeti u obzir i relacije izmeu elemenata sustava
(strukturni koncept). Primjerice rezultati prorauna kinematike kalupa imaju utjecaja na
karakteristike kalupa, koje s druge strane imaju takoer utjecaja na dimenzioniranje elemenata
kalupa.
Iz slike 9.4 mogue je uoiti povezanost odreenih skupina ulazno/izlaznih podataka s odreenim
aktivnostima mehanikog prorauna kalupa. Pri tome je mogue uoiti kako karakteristike otpreska i
karakteristike kalupa imaju najvei utjecaj na rezultate elemenata mehanikog prorauna. S druge
strane, rezultati mehanikog prorauna najvie utjeu na promjene karakteristika kalupa. Katalog
standardnih elemenata kalupa rabi se kao ulazna skupina podataka za potrebe dimenzioniranja
sustava za voenje i centriranje elemenata kalupa. Ukoliko se rabe standardni elementi kalupa za
ovaj sustav (to su nastojanja u praksi), nije potrebno posebno proraunavati ove elemente, jer su oni
ve unaprijed dimenzionirani obzirom na veliinu kuita kalupa kod proizvoaa standardnih
elemenata kalupa. Ostale elemente kalupa, bez obzira jesu li standardni ili ne, potrebno je posebno
proraunati (npr. visina temeljne ploe).
Proraun
kinematike kalupa
Karakteristike
otpreska
Dimenzioniranje
sustava za voenje
i centriranje
Karakteristike
ubrizgavalice
Proraun sile
vaenja otpreska
iz kalupa
Karakteristike
plastomera
Dimenzioniranje
sustava za odzraivanje
kalupne upljine
Karakteristike
kalupa
Dimenzioniranje
posebnih elemenata
kalupa
Katalog normiranih
elemenata kalupa
Proraun krutosti kalupa

u smjeru i okomito na
smjer otvaranja kalupa
Parametri
Proraun sile
otvaranja kalupa
Okolina
Slika 9.4. Sustavnosni model mehanikog prorauna kalupa za injekcijsko preanje plastomera
144
9.3.4. Sustavnosna ralamba numerikog prorauna kalupa

U numerikom pristupu proraunu kalupa nije mogue nainiti podjelu na reoloki, toplinski i
mehaniki proraun kalupa. Raunalni programi koji se rabe za numeriki proraun kalupa
osmiljeni su tako da simuliraju pojedine faze ciklusa injekcijskog preanja, te za svaku fazu provode
odgovarajue proraune. Tako je primjerice mogue razlikovati tri temeljne faze numerikog
prorauna kalupa pri uporabi raunalnog programa Moldflow: faza obujamnog punjenja kalupne
upljine, stlaivanja i djelovanja naknadnog pritiska (flow), faza temperiranja kalupa (cool) i faza
prorauna deformacija otpreska tj. stezanje i vitoperenje (warp). Za potrebe ovog rada biti e
nainjena samo gruba sistematizacija numerikog prorauna kalupa, pri emu e biti obuhvaene
prve dvije faze prorauna kalupa. Pri tome je mogue definirati zajednike ulazne podatke, dok je pri
definiranju izlaznih podataka mogue razluiti podatke koji pripadaju analizi punjenja kalupa i
analizi faze temperiranja kalupa.
Tablica 9.5. Gruba podjela informacijskih ulaza/izlaza numerikog prorauna kalupa za injekcijsko
preanje plastomera (prema raunalnom programu Moldflow)
NUMERIKI PRORAUN KALUPA
Faza numerikog prorauna kalupa
Ulazno-izlazne veliine
Ulaz
Izlaz
- Raunalni model otpreska (2D ili 3D)

- Vrsta i poetna geometrija uljevnog sustava kalupa
- Poetna geometrija sustava za temperiranje
- Poetna geometrija kalupnih ploa
- Poetna geometrija kalupnih umetaka
- Poetni poloaj i geometrija sljubnica
- Vanjsko oblije kalupa (kuita)
- Vrsta i izmjere konanih elementa
- Raunalni model otpreska (2D ili 3D) s generiranom
mreom konanih elemenata
- Geometrija uljevnog sustava kalupa s mreom konanih
elemenata
- Geometrija sustava za temperiranje s mreom konanih
elemenata
- Geometrija kalupnih ploa s mreom konanih elemenata
- Geometrija kalupnih umetaka s mreom konanih
elemenata
- Kuite kalupa s mreom konanih elemenata

Ulaz
Izlaz
- Raunalni modeli otpresaka i potrebnih podsustava kalupa s

definiranom mreom konanih elemenata
- Baza podataka svojstava materijala kalupnih ploa i umetaka
- Baza podataka svojstava plastomernih materijala
- Baza podataka karakteristika ubrizgavalice
- Baza podataka medija za temperiranje
- Baza podataka karakteristika pumpe medija za temperiranje
- Provjerene mree konanih elemenata na modelu otpreska i
kalupa s ispravnom orijentacijom normala elemenata
- Oznaen i pripremljen model uljevnog sustava
- Oznaen i pripremljen model sustava za temperiranje (ulaz
i izlaz medija za temperiranje, smjer teenja)
- Svojstva materijala kalupnih ploa i umetaka
- Svojstva plastomernog materijala
- Svojstva medija za temperiranje
- Karakteristike pumpe medija za temperiranje
Simulacija injekcijskog preanja

Ulaz
- Modeli otpreska i kalupa s mreama konanih elemenata

- Svojstva materijala kalupnih ploa i umetaka:
- K - gustoa
- K - toplinska provodnost
- cK - specifini toplinski kapacitet

- Svojstva plastomerne taljevine:
- p - gustoa
- p - toplinska provodnost
- cp - specifini toplinski kapacitet
- & - smina brzina
- - smina viskoznost
- v - specifini obujam
- TPO - temperatura postojanosti oblika
- TS - skrutite
- Fd - sila dranja
- dpv - promjer punog vijka
- pu - specifini pritisak ubrizgavanja
- Vu max - maksimalni obujam ubrizgavanja
Ulaz
Izlaz
- Svojstva medija za temperiranje

- M - gustoa
- M - toplinska provodnost
- cM - specifini toplinski kapacitet
- M - smina viskoznost
- Parametri preradbe:
- pu max - maksimalni pritisak ubrizgavanja
- Fd max - maksimalna sila dranja kalupa
- TK - temperatura stijenke kalupne upljine
- TT - temperatura plastomerne taljevine
- Karakteristike pumpe medija za temperiranje
- Rezultati analize punjenja kalupne upljine (MF/FLOW)
1. U vorovima:
- Tok taljevine
- Razdioba tlaka u taljevini
- Razdioba temperatura u taljevini
- Ukljuine zraka i linije spajanja
- pnp max - maksimalni naknadni pritisak
- tnp max - vrijeme do maksimalnog naknadnog pritiska
- Tt - temperatura ela toka taljevine
- tu - vrijeme ubrizgavanja
2. U elementima:
- Smjer toka taljevine
- Postotak ovrenja otpreska
- Asimetrinost temperature otpreska
- Asimetrinost brzine teenja
- *T - prividna gustoa taljevine
- th - vrijeme hlaenja otpreska (elemenata)
- SV - stezanje otpreska
- & - smina brzina taljevine
- & max - maksimalna smina brzina taljevine
- - smino naprezanje taljevine
- max - maksimalno smino naprezanje taljevine
- qus - protok taljevine uljevnim sustavom
- - smina viskoznost taljevine
3. U slojevima:
- & - smina brzina taljevine
- TT - temperatura taljevine
- v - brzina teenja taljevine
- - smina viskoznost taljevine
4. Dijagrami u ovisnosti o vremenu:
- Ovrsnuti slojevi
- & - prosjena smina brzina
- - prosjena smina deformacija
- p - tlak u taljevini
- TT - temperatura taljevine
- V - ispunjeni obujam kalupne upljine (%)
145
146

Izlaz
- Rezultati analize ovrivanja otpreska (MF/COOL)

1. Otpresak
- T - prosjena temperatura elemenata
- T - razlika temperatura izmeu gornje i donje plohe
elemenata
-Tmax - maksimalna temperatura u presjeku elementa
- Iznos ovrsnutosti donjeg sloja elementa (%)
- Iznos ovrsnutosti gornjeg sloja elementa (%)
- Relativni poloaj maksimalne temperature elementa
- th - vrijeme hlaenja otpreska
- Td - temperatura donje plohe elemenata
- Tg - temperatura gornje plohe elemenata
Izlaz
2. Kalup
- TM - temperatura medija za temperiranje
- pM - pritisak medija za temperiranje
- qM- protok medija za temperiranje
- Re - Reynoldsov broj
3. Slojevi
- Razdioba temperatura po debljini elementa na kraju
analize

Ulaz
Izlaz
- Rezultati analize faze obujamnog punjenja kalupne

upljine
- Rezultati analize faze ovrivanja (hlaenja) otpreska
- Prikaz rezultata faze obujamnog punjenja kalupne upljine
- Prikaz rezultata faze stlaivanja i djelovanja naknadnog
pritiska
- Prikaz rezultata faze ovrivanja (hlaenja) otpreska
Numeriki proraun kalupa takoer je mogue promatrati kao sustav (slika 9.5).
Numeriki proraun kalupa
Konstruiranje
simulacijskog modela
Karakteristike
otpreska
Karakteristike
kalupa
Definiranje parametara
za simulaciju
Karakteristike
ubrizgavalice
Karakteristike mree
konanih elemenata
Simulacija postupka
Karakteristike
plastomera
Vrsta medija
za temperiranje
Prikaz i analiza
rezultata simulacije
Parametri
Okolina
Slika 9.5. Sustavnosni model numerikog prorauna kalupa za injekcijsko preanje plastomera
147
Numeriki proraun kalupa s pomou programa Moldflow sastoji se od 4 elementa. Istovremeno je

numeriki proraun element sustava razvoja kalupa (ispunjen hijerarhijski koncept). Numeriki
proraun predstavlja "crnu kutiju" s ulaznim podacima (npr. 3D model otpreska, svojstva
plastomerne taljevine, svojstva medija za temperiranje itd.) i izlaznim podacima (npr. razdioba
pritiska u kalupnoj upljini, vrijeme hlaenja otpreska razdioba sminih naprezanja u plastomernoj
taljevini tijekom popunjavanja kalupne upljine itd.), ime je ispunjen i funkcijski koncept. U okviru
strukturnog koncepta mogue zakljuuje se kako je numeriki proraun kalupa mogue promatrati
kao sumu svih njegovih elemenata i interakcija izmeu njih. To je posebice uoljivo pri optimiranju
tijekom prorauna. Naime u prvu iteraciju prorauna ulazi se primjerice samo s jednom vrijednou
temperature stijenke kalupne upljine. Nakon prvog prorauna punjenja kalupa dobiva se kao rezultat
cijelo polje temperatura stijenke kalupne upljine. Druga iteracija prorauna moe se provesti s tim
rezultatima, to dovodi do povienja tonosti rezultata u drugoj iteraciji prorauna. Time je mogue
opisati vanost interakcije izmeu svih elemenata numerikog prorauna kalupa.
10. ANALIZA DIJAGRAMA ODLUIVANJA ZA KONCEPCIJSKO

OBLIKOVANJE KALUPA
10.1. UVOD
O kvaliteti koncepcije kalupa i naelnog odreivanja njegovih elemenata ovisi pouzdan rad kalupa
tijekom njegovog rada. Stoga je ovo najvanija faza u procesu konstruiranja kalupa.
Tijekom faze koncepcijskog oblikovanja potrebno je definirati optimalni poloaj otpreska u kalupu,
te konstrukcijska rjeenja za parcijalne funkcije kalupa. Za svaku parcijalnu funkciju potrebno je
definirati barem jedno naelno rjeenje. Pri izboru konstrukcijskih rjeenja veine parcijalnih
funkcija postoji vei broj razliitih rjeenja. Stoga je nuno nainiti sistematizaciju postojeih
poznatih rjeenja parcijalnih funkcija za potrebe brzog i kvalitetnog izbora rjeenja za pojedinu
parcijalnu funkciju. Takva sistematika provedena je s pomou morfoloke matrice kalupa (tablica
3.2). Sljedei vaan korak je ispravno izabrati barem jedno od ponuenih rjeenja parcijalne funkcije.
Upravo u tom koraku izradba odgovarajuih baza znanja u obliku dijagrama odluivanja (opirnije u
poglavlju 5) predstavlja preduvjet za kvalitetno i brzo koncepcijsko oblikovanje kalupa. Do sada su
razvijeni dijagrami odluivanja za: naelno odreivanje poloaja otpreska u kalupu, naelno
odreivanje tipa kuita kalupa, naelno odreivanje uljevnog sustava i ua, naelno odreivanje
sustava za temperiranje, naelno odreivanje sustava za vaenje grozda iz kalupa, naelno
odreivanje sustava za voenje i centriranje elemenata kalupa i naelno odreivanje sustava za
odzraivanje kalupnih upljina. Meutim, kako bi dijagrami odluivanja predstavljali bitnu pomo
konstruktorima kalupa, potrebno ih je konstantno provjeravati u praksi.[3,92,93,182]
10.2. ANALIZA DIJAGRAMA ODLUIVANJA
Od pojave prvih dijagrama odluivanja u radu [23], nastupile su odreene promjene u pristupu
konstruiranju kalupa, a na tritu su se pojavila i neka nova konstrukcijska rjeenja za pojedine
parcijalne funkcije kalupa. Stoga se ukazala potreba za provjerom postojeih sedam dijagrama
odluivanja u praksi. U okviru projekta [4] provjereno je ukupno 65 nainjenih i ispravnih kalupa u
alatnicama poduzea: Tvornica olovaka Zagreb (Zagreb), Novotec (Zagreb), Elektrokontakt
(Zagreb), Konar-Alati (Zagreb), Iskra-OTC (Kranj), Gorenje (Velenje), Saturnus (Ljubljana), LIV
(Postojna), Iskra (Semi) i Tritech (Ljubljana).
Pri analizi dijagrama odluivanja raspolagalo se samo nacrtom otpreska, te potrebnim podacima za
rjeavanje faze koncepcijskog oblikovanja kalupa. Odgovaranjem na pitanja u dijagramima s DA ili
NE dolazilo se do prijedloga konstrukcijskih rjeenja za pojedine parcijalne funkcije. Rjeenja su
zapisivana u tablicu, zajedno s putanjom kroz dijagram (brojevi kuica u dijagramima). Nakon toga
je analiziran ve izraen i ispravan kalup za izradbu zadanog otpreska, pri emu su zapisivana
stvarna konstrukcijska rjeenja pojedinih parcijalnih funkcija, te usporeivana s rjeenjima
predloenim u dijagramima odluivanja. U tablici 10.1 prikazan je jedan primjer analize kalupa za
izradbu poklopca svjetla protiv magle vozila Renault CLIO (slika 10.1).[183]
Analiza dijagrama odluivanja za koncepcijsko oblikovanje kalupa
149
Slika 10.1. Poklopac svjetla protiv magle vozila Renault CLIO [183]
Tablica 10.1. Rjeenja parcijalnih funkcija kalupa za izradbu poklopca svjetla protiv magle vozila
Renault CLIO [183]
Dijagram odluivanja
Put kroz dijagram
Rjeenje iz dijagrama
Rjeenje na
odluivanja
izraenom kalupu
1-2-3-14-21-45-50
otpresak je ispravno
poloen u kalup
kuite kalupa
Kuite kalupa
1-2-4-6-10-12-14-16
standardnog sustava
identino rjeenje
tipa N
Uljevni sustav i ue
1-2-4-16-21-23-24
vrsti uljevni sustav
identino rjeenje
(tokasto tunelno ue)
1-2-6-7-11-13-14-15temperiranje kalupnih
16-18-19-26-27
ploa s pravokutnim
primjedba (**)
krugom (*)
Sustav za vaenje grozda
1-2-4-5-9-15-23-30
tapiasta izbacivala
identino rjeenje
glatki vodei zatik+
1-2-4-5-7-10
vodea pukica+
identino rjeenje
centrirna pukica
Sustav za odzraivanje kalupa
1-2-4-5-26-27
odzraivanje kroz
identino rjeenje
sljubnicu
* Cijevna pregrada; obina s jednostrukom ili dvostrukom zavojnicom. Pregradna traka obina s navojnicom (protustrujna).
** Umjesto pregrada ili zavojnica strujanje medija za temperiranje osigurano je kosim buenjem kanala. Ovo je rjeenje izabrano
zbog izradbenih i ekonomskih razloga.
Nakon provedene analize donesen je zakljuak kako postojei dijagrami odluivanja predlau
zadovoljavajua rjeenja posebice pri konstruiranju jednostavnijih kalupa (za jednostavnije otpreske).
[3,4,183-185] Pri kompliciranijim konstrukcijama uoena su manja odstupanja i nedostaci u
dijagramima.
Analizom sistematizacije konstrukcijskih rjeenja nainjene u poglavlju 3 utvreno je kako su se
pojavila nova rjeenja koja nisu obuhvaena dijagramima. Takoer su uoeni i odreeni nedostaci
postojeih dijagrama. Stoga su u dijagramima odluivanja nainjene odgovarajue ispravke.
Pri analizi dijagrama odluivanja za odreivanje poloaja otpreska u kalupu (slika 5.4), uoeno je
kod nekih otpresaka (npr. cjevastih s podrezima) da se rotacijom otpreska u kalupu ne moe izbjei
uporaba posebnih kuita kalupa, odnosno, posebnih konstrukcijskih rjeenja. Stoga je nainjena
izmjena dijagrama prema slici 10.2.
150
PODREZI U
SMJERU
OTVARANJA
KALUPA ?
NE
NE
NAVOJI ?
NAVOJI U
SMJERU
OTVARANJA
KALUPA ?
DA
NE
DA
DA
ROTIRATI OTPRESAK
OKO OSI X ILI Y ZA
90
PODREZI U
SMJERU
OTVARANJA
KALUPA ?
ROTIRATI OTPRESAK
OKO OSI X ILI Y ZA
90
NE
NE
NAVOJI U
SMJERU
OTVARANJA
KALUPA ?
DA
DA
a)
PODREZI U
SMJERU
OTVARANJA
KALUPA ?
NE
NE
NAVOJI ?
NAVOJI U
SMJERU
OTVARANJA
KALUPA ?
DA
DA
DA
NE
JE LI POTREBNA
ROTACIJA
OKO OSI X ILI Y ?
PODREZI U
SMJERU
OTVARANJA
KALUPA ?
NE
DA
NE
ROTIRATI OTPRESAK
OKO OSI X ILI Y ZA
90
DA
NE
JE LI POTREBNA
ROTACIJA
OKO OSI X ILI Y ?
NE
NAVOJI U
SMJERU
OTVARANJA
KALUPA ?
DA
DA
b)
Slika 10.2. Izmjena u dijagramu odluivanja za naelno odreivanje poloaja otpreska u kalupu
a - prije izmjene, b - nakon izmjene
Izmijenjeni dijagram odluivanja za naelno odreivanje poloaja otpreska u kalupu prikazan je
slikom 10.11.
Analizom dijagrama odluivanja za naelno odreivanje vrste kuita kalupa nisu uoene
nepravilnosti, te je on ostao nepromijenjen.
Tijekom analize dijagrama odluivanja za naelno odreivanje vrste uljevnog sustava i ua (slika
5.6) uoeno je nekoliko nedostataka. Primjerice, u sluaju izradbe otpreska od plastomera povienog
udjela dodataka predloen je izbor lepezastog ua (slika 10.3). Meutim, pri tome se uope ne
uzima u obzir oblik otpreska. Kako se lepezasto ue uglavnom rabi za ploaste i kutijaste otpreske,
potrebno je omoguiti u sluaju otpresaka drugaijeg oblika mogunost izbora ostalih ua koja se
primjenjuju u tim sluajevima (npr. obino tokasto ili tunelno ue).
U sistematizaciji vruih uljevnih sustava, naelno su definirane tri vrste: sustav vruih uljevnih
kanala, sustav vruih razdjelnika, te kombinacija vruih uljevnih kanala i vrstih (postranih) ua.
Iako je posljednje navedeno rjeenje mogue izbjei uporabom novijih mlaznica vrueg uljevnog
sustava s postranim uima, ono je dodano u dijagram odluivanja za naelno odreivanje vrste
uljevnog sustava i ua (slika 10.4).
Izmijenjeni dijagram odluivanja za naelno odreivanje vrste uljevnog sustava i ua prikazan je
slikom 10.12.

VRSTI ULJEVNI
SUSTAV
VRSTI ULJEVNI
SUSTAV
TOKASTO
TUNELNO UE
(PODUE)
TOKASTO
TUNELNO UE
(PODUE)
VRSTI ULJEVNI
SUSTAV
UE
151
NE
POVIENI UDIO
DODATAKA U
PLASTOMERU ?
DA
VRSTI ULJEVNI
SUSTAV
UE
NE
POVIENI UDIO
DODATAKA U
PLASTOMERU ?
DA
NE
PLOASTI
ILI KUTIJASTI
OTPRESCI ?
DA
VRSTI ULJEVNI
SUSTAV
VRSTI ULJEVNI
SUSTAV
LEPEZASTO
UE
LEPEZASTO
UE
a)
b)
Slika 10.3. Izmjena u dijagramu odluivanja za naelno odreivanje ua u grani lepezastog ua
14. VRUI ULJEVNI
SUSTAV
VRUI ULJEVNI
KANALI
VRUI
RAZDJELNICI
VRUI KANALI I
VRSTA UA
Slika 10.4. Izmjena u bloku 14 dijagrama odluivanja za naelno odreivanje

vrste uljevnog sustava i ua
Pri analizi dijagrama odluivanja za naelno odreivanje sustava za temperiranje kalupa medijem za
temperiranje (slika 5.7) nisu uoene nepravilnosti. Jedinu promjenu ini dodatak u bloku s rjeenjima
za temperiranje kalupnih ploa. U ispravljenom dijagramu dodano je novo rjeenje koje predstavlja
"Contura" sustav za temperiranje kalupnih ploa (slika 10.5). Izmijenjeni dijagram odluivanja za
naelno odreivanje sustava za temperiranje kalupa prikazan je slikom 10.13.
13.
TEMPERIRANJE
KALUPNIH PLOA
U - KRUG
Z - KRUG
"PRAVOKUTNI" KRUG
"CONTURA" KRUG
Slika 10.5. Izmjena u bloku 13 dijagrama odluivanja za naelno odreivanje

sustava za temperiranje kalupa
U dijagramu odluivanja za naelno odreivanje elemenata sustava za vaenje grozda iz kalupa
(slika 5.8) uoeno je nekoliko nedostataka. Pri vaenju kutijastih otpresaka najsigurnija je uporaba
ploasta skidala i tanjurasta izbacivala. Meutim, vrlo esto se u praksi rabi ekonominije rjeenje
koje pretpostavlja uporabu ispravno rasporeenih tapiastih izbacivala. Stoga je u ispravljenom
dijagramu dodano ovo rjeenje (slika 10.6 a).
U dijagramu za naelno odreivanje sustava za vaenje otpreska iz kalupa, takoer se definiraju
elementi za otvaranje kalupa kada se rabi ploasto skidalo (kalup s tri ploe). U poglavlju 3 osim
152
galovog lanca i povlane kotve opisana su i rjeenja za otvaranje kalupa s pomou krivulje i krunog
povlaila, pa su i ova rjeenja dodana u taj blok (slika 10.6 b).
NE
OTPRESCI
OBLIKA
KUTIJE I
SLINI ?
DA
IG (JEZGRA)
NA NEPOMINOJ
STRANI KALUPA ?
PLOASTO SKIDALO
SKIDANJE S POMOU POVLANE KOTVE, GALOVOG
DA
LANCA, KRIVULJE ILI KRUNOG POVLAILA
NE
PLOASTO
SKIDALO
TANJURASTA
IZBACIVALA
TAPIASTA
IZBACIVALA
b)
a)
Slika 10.6. Nova rjeenja dijagrama odluivanja za naelno odreivanje sustava za vaenje otpreska
iz kalupa: a - vaenje kutijastih otpresaka, b - otvaranje kalupa s 3 ploe
U dijelu dijagrama gdje se rjeava oslobaanje unutranjih podreza na otpresku dodana su takoer tri
rjeenja: umetci koji se pomiu pod kutom, raskoljive jezgre i rastaljive jezgre koje se rabe u
sluajevima vrlo kompliciranih unutranjih podreza (slika 10.7).
PROFILNA
SLJUBNICA ?
PODREZI
IZVANA ?
DA
NE
UMETAK S
POMAKOM POD
KUTEM ?
NE
NE
TAPIASTA
IZBACIVALA
DA
RASKOLJIVA
JEZGRA ?
NE
DA
NE
DA
DA
IZBACIVALA
OBLIKA PUKICE
PLOASTO
SKIDALO
RASKOLJIVA
JEZGRA ?
NE
DA
DA
TAPIASTA
IZBACIVALA
IZBACIVALA
OBLIKA PUKICE
PLOASTO
SKIDALO
DA
NE
RASTALJIVA
JEZGRA ?
DA
NE
KLIZNIKI
KALUP ?
DA
NE
KOLJKASTI
KALUP ?
NE
RASKOLJIVA
JEZGRA ?
KLIZNIKI
KALUP ?
NE
DA
PODREZI
IZVANA ?
DA
NE
NAVOJI ?
DA
NE
KOLJKASTI
KALUP ?
NE
PROFILNA
SLJUBNICA ?
NE
DA
NAVOJI ?
NE
PODREZI U
SMJERU
OTVARANJA ?
DA
NE
PODREZI U
SMJERU
OTVARANJA ?
DA
DA
b)
a)
Slika 10.7. Nova rjeenja dijagrama odluivanja za naelno odreivanje sustava za vaenje otpreska
s podrezima iz kalupa: a - prije izmjene, b - nakon izmjene
Najvei nedostatak ovog dijagrama uoen je u sluaju vaenja otpresaka koji imaju i podreze i navoj.
Naime, ukoliko je odgovor na pitanje ima li otpresak podreze u smjeru otvaranja kalupa pozitivan, u
dosadanjem dijagramu je nemogue doi do bloka koji sadri pitanje postoje li navoji u otpresku.
153
Stoga je tok dijagrama organiziran tako da je omogueno nakon rjeavanja podreza doi u granu
dijagrama (slika 10.14 - toka-crta linija) u kojem se rjeava vaenje otpresaka s navojima. Na taj
nain omogueno je efikasno rijeiti pitanje vaenja otpresaka s primjerice vanjskim podrezima u
smjeru otvaranja kalupa i unutranjim navojem, to dosadanji dijagram nije omoguavao.
Izmijenjeni dijagram odluivanja za naelno odreivanje sustava za vaenje otpreska iz kalupa
prikazan je slikom 10.14.
Analizom dijagrama odluivanja za naelno odreivanje sustava za voenje i centriranje elemenata
kalupa (slika 5.9) uoeni su takoer odreeni nedostaci. U sluaju vanjskog centriranja kalupa uz
prsten za centriranje dodan je i sustav za brzo centriranje kalupa na ubrizgavalicu opisan u poglavlju
3 (slika 10.8 a). Kao rjeenje za voenje i centriranje elemenata kalupa za izradbu velikih i masivnih
otpresaka dodan je glatki vodei zatik + kuglini leaj koji nije postojao u dosadanjem dijagramu
(slika 10.8 b).
IZOLACIJA NA
STEZNIM PLOAMA
KALUPA ?
DA
RAZDJELNI PRSTEN
ZA CENTRIRANJE
VELIKI I MASIVNI
OTPRESCI ?
NE
PRSTEN ZA
CENTRIRANJE
KONUSNO VOENJE
KONUSNO VOENJE
S IZMJENJIVIM
LETVICAMA
DA
NE
DA
NE
GLATKI VODEI ZATIK

+ VALJNI LEAJ
GLATKI VODEI ZATIK
+ KUGLINI LEAJ
DOSJEDNI SVORNJAK
LETVICA
KONUSNO VOENJE
SUSTAV ZA
BRZO CENTRIRANJE
KONUSNO VOENJE
S IZMJENJIVIM
PRSTENOM
VANJSKO CENTRIRANJE
GLATKI VODEI ZATIK

+ VALJNI LEAJ
a)
b)
Slika 10.8. Izmjena dijagrama odluivanja za naelno odreivanje sustava za voenje i centriranje
elemenata kalupa: a - vanjsko centriranje kalupa, b - unutranje voenje i centriranje
Takoer su kao rjeenja za voenje elemenata koljkastih i kliznikih kalupa dodani: vodea ploa s
utorom i pravokutno glatko koso izvlailo + utorne vodilice (slika 10.9).
VOENJE SKLOPA
IZBACIVALA ?
DA
POVRATNO VODEI
SUSTAV SA SPOJKOM
NE
KOLJKASTI
KALUP ?
POVRATNICI + OPRUGE
VODEI SUSTAV ZA
VAENJE OTPRESKA
U DVA KORAKA
DA
NE
UTORNE VODILICE
UTORNE VODILICE +
VODEA UTORNA
KRIVULJA
VODEA PLOA
S UTOROM
KLIZNIKI
KALUP ?
NE
IZBOR
ZAVREN
DA
GLATKI VODEI ZATICI

(KOSA IZVLAILA)
+ UTORNE VODILICE
PRAVOKUTNO GLATKO
KOSO IZVLAILO +
UTORNE VODILICE
VODEA KRIVULJA +
UTORNE VODILICE
VODEA PLOA
S UTOROM
UTORNE VODILICE
Slika 10.9. Izmjene bloka za voenje elemenata koljkastih i kliznikih kalupa, te sklopa izbacivala
154
Meutim, u dijagramu je takoer uoeno kako nema opisa rjeenja koja se rabe za voenje sklopa
izbacivala (ploe izbacivala), te njihovog vraanja u poetni poloaj. U tu svrhu rabe se: povratnici +
opruge, povratno vodei sustav sa spojkom i vodei sustav za vaenje otpreska u dva koraka (slika
10.9). Izmijenjeni dijagram odluivanja za naelno odreivanja sustava za voenje i centriranje
elemenata kalupa prikazan je slikom 10.15.
Analizom dijagrama odluivanja za naelno odreivanje sustava za odzraivanje kalupa uoena je
jedna greka (slika 10.10 a). Naime, pri postavljanju se pitanja radi li se o rotacijski simetrinom
otpresku, ukoliko se odgovori s NE skree se u granu dijagrama gdje se nakon nekoliko pitanja
ponovo postavlja isto pitanje. To pitanje je nepotrebno jer se na njega odgovorilo ranije. Stoga je ovu
neispravnost dijagrama potrebno na odgovarajui nain korigirati (slika 10.10 b). Izmijenjeni
dijagram odluivanja za naelno odreivanje sustava za odzraivanje prikazan je slikom 10.16.
OTPRESAK S DUBOKIM
REBRIMA, IZBOINAMA,
PODREZIMA I SLINO ?
DA
NE
DA
JEDNA KALUPNA
UPLJINA ?
POTREBNO
ODZRAITI VELIKE
POVRINE ?
NE
OTPRESAK S DUBOKIM
REBRIMA, IZBOINAMA,
PODREZIMA I SLINO ?
POLUKRUNI KANALI
ZA ODZRAIVANJE NA
SLJUBNICI KALUPA
VIZUALNI
ZAHTJEVI NA TIM
POVRINAMA ?
NE
DA
POTREBNO
ODZRAITI VELIKE
POVRINE ?
IZBOR ZAVREN
NE
ZADOVOLJNI
PREDLOENIM
RJEENJEM ?
DA
DA
DA
NE
NE
NE
NE
ROTACIJSKI
SIMETRIAN
OTPRESAK ?
DA
KONCENTRINI KANALI
ZA ODZRAIVANJE NA
SLJUBNICI KALUPA
DA
RAZVEDENI
SUSTAV ZA
TEMPERIRANJE ?
DA
DA
NE
VIZUALNI
ZAHTJEVI NA TIM
POVRINAMA ?
ROTACIJSKI
SIMETRIAN
OTPRESAK ?
DA
NE
SLOGOVI LAMELNIH
PUKICA
NE
ROTACIJSKI
SIMETRIAN
OTPRESAK ?
POLUKRUNI KANALI
ZA ODZRAIVANJE NA
SLJUBNICI KALUPA
NE
DA
NE
DA
NE
SLOGOVI
PRAVOKUTNIH
LAMELA
JEDNA KALUPNA
UPLJINA ?
RAZVEDENI
SUSTAV ZA
TEMPERIRANJE ?
DA
KONCENTRINI KANALI
ZA ODZRAIVANJE NA
SLJUBNICI KALUPA
NE
ZADOVOLJNI
PREDLOENIM
RJEENJEM ?
DA
26.
IZBOR ZAVREN
a)
b)
Slika 10.10. Izmjena dijagrama odluivanja za naelno odreivanje sustava za odzraivanje kalupa:
Prednost uporabe ovakvih dijagrama je u vrlo brzom i efikasnom odreivanju koncepcije kalupa za
injekcijsko preanje polimera, pri emu se izbjegava donoenje pogrenih odluka. Dijagrami
odluivanja predstavljaju odreeni doprinos znanosti o konstruiranju, posebice u preskriptivnom
pristupu konstruiranju. Tim pristupom se unaprijed propisuju aktivnosti konstruktora, to je posebice
vano za mlade i manje iskusne konstruktore kalupa, ali i iskusne konstruktore koje njihovo iskustvo
"sputava" u prihvaanju novih ideja i rjeenja. Ovakve dijagrame odluivanja potrebno je konstantno
provjeravati, analizirati i ispravljati, kako bi stanje na podruju kaluparstva bilo u njima to bolje
sadrano.
8.
RAZVOJ NOVOG
OTPRESKA
1.
ANALIZA GEOMETRIJE
OTPRESKA
LISTA OTPRESKA
2.
SMJESTITI OTPRESAK
I PROIZVOLJNO DEFINIRATI SLJUBNICU U
KOORDINATNOM
SUSTAVU 0XYZ, TAKO
DA RAZDJELNA PLOHA
LEI U RAVNINI 0XY
NE
SLJUBNICA
FUNKCIJSKI
I VIZULANO
PRIHVATLJIVA ?
DA
NE
IZMJENA
FUNKCIJSKOG
PROJEKTA
OTPRESKA ?
9.
PONOVITI RAZVOJ
OTPRESKA OD
IZBORA POSTUPKA
PRERADBE
7.
NE
JE LI MOGUE
DA OVAKO OBLIKOVAN
6. OTPRESAK IZRADITI
INJEKCIJSKIM
PREANJEM ?
NE
SLJUBNICA
FUNKCIJSKI
5.
I VIZULANO
PRIHVATLJIVA ?
4.
OTPRESAK SMJESTITI
U NOVI POLOAJ U
KOORDINATNI SUSTAV
0XYZ, TE DEFINIRATI
SLJUBNICU
3.
DA
DA
NE
DA
NE
DA
KOLJKASTI
KALUP ?
13.
DA
POVEATI BROJ
KLIZNIKA ILI
RASKOLJENO
GNIJEZDO ?
12.
NE
RELATIVNO
11. DUGI I IROKI
OTPRESAK ?
10.
DA
PROFILNA
SLJUBNICA ?
DA
NE
NE
DA
NE
DA
PODREZI U
SMJERU
OTVARANJA
KALUPA ?
DA
PODREZI
IZNUTRA ?
DA
PODREZI
IZVANA ?
NE
POVEATI BROJ
KLIZNIKA ILI
RASKOLJENO
GNIJEZDO ?
20.
19.
18.
NE
NAGIB U
SMJERU OTVA17.
RANJA KALUPA
DOPUTEN ?
DA
PODREZI U
SMJERU
OTVARANJA
KALUPA ?
JE LI POTREBNA
ROTACIJA
OKO OSI X ILI Y ?
16.
15.
14.
NE
NE
DA
NE
NE
NE
NAVOJI ?
DA
KLIZNIKI
KALUP ?
NE
RASKOLJIVA
JEZGRA ?
NE
SVLAENJE
OTPRESKA
SA IGA ?
DA
NE
DA
DA
NE
DA
KALUP S POSEBNIM
28. NAINOM VAENJA
OTPRESAKA ?
DA
27.
ROTACIJOM OTPRESKA
U SMJERU OSI Z
OSTVARITI MINIMALNI
BROJ KLIZNIKA
26.
25.
24.
23.
PLITKI
PODREZI ?
22.
ROTIRATI OTPRESAK
OKO OSI X ILI Y ZA
90
21.
32.
DA
VANJSKI
NAVOJI ?
DA
NAVOJI U
SMJERU
OTVARANJA
KALUPA ?
JE LI POTREBNA
ROTACIJA
OKO OSI X ILI Y ?
31.
30.
DA
NAVOJI U
SMJERU
OTVARANJA
KALUPA ?
DA
NE
37.
36.
35.
34.
PODREZI U
SMJERU
OTVARANJA
KALUPA ?
NE
ODVRTANJE
NAVOJNE
PUKICE ?
KOLJKASTI
KALUP ?
NE
UNUTRANJI
NAVOJI ?
NE
PUNI OTPRESAK
S NAVOJEM OKODA
33. MITIM NA SMJER
OTVARANJA
KALUPA ?
NE
DA
29.
DA
DA
DA
NE
NE
NE
NE
NE
DA
NE
POVIENI
ZAHTJEVI
NA TONOST
NAVOJA ?
DA
MALI BROJ
OTPRESAKA
U SERIJI ?
DA
KOLJKASTI
KALUP ?
NE
RELATIVNO
DUGI I IROKI
OTPRESAK ?
DA
NAVOJI MALE
VISINE ?
45.
RASKOLJIVA
JEZGRA ?
DA
NE
SVLAENJE
44. OTPRESKA
SA IGA ?
43.
DA
DA
NE
NE
NE
DA
42. PLITKI NAVOJI ?
41.
40.
39.
38.
NE
NAGIB U SMJERU
OTVARANJA
KALUPA
DOPUTEN ?
NE
DA
DA
DA
DA
DA
UVRTANJE
NAVOJNE
JEZGRE
(I PUKICE) ?
NE
ULONA
JEZGRA ?
NE
KLIZNIKI
KALUP ?
50.
49.
48.
PLOASTI OTPRESAK
RELATIVNO MALE
NE
47. DEBLJINE U SMJERU
OTVARANJA KALUPA ?
46.
51.
OTPRESAK
JE ISPRAVNO
POLOEN
U KALUP

155
Slika 10.11. Izmijenjeni dijagram odluivanja za naelno odreivanje poloaja otpreska u kalupu
PROVJERA
KALUPLJIVOSTI
OTPRESKA
DA

UE
23. VRSTI ULJEVNI

SUSTAV
TOKASTO
TUNELNO UE
(PODUE)
22. VRSTI ULJEVNI

SUSTAV
1. ANALIZA GEOMETRIJE
OTPRESKA, VRSTE PLASTOMERA
ZAHTJEVA NA DIMENZIJSKU
STABILNOST KALUPA, REOLOKE
PROVJERE KALUPNE UPLJINE
BROJ I RASPORED KALUPNIH
UPLJINA
26.
NE
DOPUTEN
24.
POLOAJ UA ?
25.
NE
NE
DA
21.
20.
LEPEZASTO
UE
VRSTI ULJEVNI
SUSTAV
DA
PLOASTI
ILI KUTIJASTI
OTPRESCI ?
DA
POVIENI UDIO
18. DODATAKA U
PLASTOMERU ?
DA
OTPRESCI
NE
4. RELATIVNO MALOG
OBUJMA ?
NE
POVIENI ZAHTJEVI
2. NA DIMENZIJSKU STABILNOST OTPRESKA ?
IZBOR
ZAVREN
19.
3.
DA
POTREBAN VEI
BROJ UA ?
UPLJI VALJKASTI
OTPRESCI ?
DA
KALUP S JEDNOM
5. KALUPNOM
UPLJINOM ?
NE
VANJSKO
PRSTENASTO
UE
8. VRSTI ULJEVNI
SUSTAV
NE
NE
DA
NE
SIMETRIAN
RASPORED
KALUPNIH
UPLJINA ?
PLOASTI
OTPRESCI ?
NE
VRUI KANALI I
VRSTA UA
VRUI
RAZDJELNICI
VRUI ULJEVNI
KANALI
14. VRUI ULJEVNI

SUSTAV
NE
UBRIZGAVANJE
17. NA POMONOJ
SLJUBNICI ?
13.
6.
7.
DA
DUGE JEZGRE
( L / D> 5 ) ?
UNUTRANJE
PRSTENASTO
UE
9. VRSTI ULJEVNI
SUSTAV
DA
DA
DA
NE
16.
11.
FILMSKO
UE
VRSTI ULJEVNI
SUSTAV
NE
OTPRESCI ?
DEBELOSTIJENI
LIJEVKASTO
(ATORSKO)
KRUNO UE
10. VRSTI ULJEVNI

SUSTAV
DA
DA
KALUP S VEIM
12. BROJEM KALUPNIH
UPLJINA ?
NE
NEPOSTOJEE
(LANO) UE
15. VRSTI ULJEVNI

SUSTAV

156
Slika 10.12. Izmijenjeni dijagram odluivanja za naelno odreivanje vrste uljevnog sustava i ua
DA
2.
DA
DJELOMINO SPOJENI
KRUGOVI
10.
NE
NE
DA
S KANALIMA
NE
NE
DA
11.
"PRAVOKUTNI" KRUG
"CONTURA" KRUG
U - KRUG
Z - KRUG
KALUPNIH PLOA
13.
TEMPERIRANJE
NE
U IGU
KOSO BUENI KANALI,
IG SA ZAEPLJENIM
BONIM PLOHAMA
17.
CILINDRINO
GNIJEZDO ?
12.
KANALI U OBODU
GNIJEZDA
KANALI U OBODU
PUKICE
IZRAVNO TEMPERIRANJE
GNIJEZDA
GNIJEZDA POSTAVLJENA
U PRAVCU
RELATIVNO VISOK
OTPRESAK ?
7.
DA
TEMPERIRANJE
GNIJEZDA ?
6.
5.
S PROPUSNOM PLOICOM
DOBIVENOM POSTUPKOM
SRAIVANJA
I OTPLINJAVANJE KROZ
IZBACIVALA
TEMPERIRANJE
PLOE ZA
VIERAZINSKO
TEMPERIRANJE ?
8.
PODTLANO
TEMPERIRANJE ?
NEZAVISNO REGULIRANI
KRUGOVI
9.
1. PROPISANA
TEMPERATURA MEDIJA
ZA TEMPERIRANJE
PRIMJEDBA A
I_
< 25 C
II 25 ... 95 C PRIMJEDBA B
PRIMJEDBA C
III _> 95 C
JEZGRI
I OTPLINJAVANJE
TANKIH CILINDRINIH
4.
TEMPERIRANJE
DIJELOVA
KALUPA ?
26.
NE
TEMPERIRANJE
IGOVA ?
14.
DA
IGOVI
KRUNOG
PRESJEKA ?
15.
NE
RELATIVNO
VELIKI IG ?
NE
DA
NE
27.
CIJEVNA PREGRADA;
OBINA S JEDNOSTRUKOM
ILI DVOSTRUKOM
ZAVOJNICOM
PREGRADNA TRAKA
OBINA S NAVOJNICOM
(PROTUSTRUJNA)
DA
DA
16.
UKOLIKO BI ODGOVORI
NA PITANJA S ADRESOM
6 ILI 14 BILI "NE"
PONOVITI CIJELI
POSTUPAK !!!
28.
DA
NE
ULOAK VISOKE
TOPLINSKE
PROVODNOSTI
22.
12.
VENTILNO
IZBACIVALO
DA
OTPRESAK
TANJURASTOG
OBLIKA ?
18.
RASHLADNI
ZATIK
23.
NE
NE
25.
NE
CIJEVNE PREGRADE ILI PREGRADNE TRAKE ?
24.
CIJEVNA PREGRADA
OBINA
S JEDNOSTRUKOM ILI
DVOSTRUKOM ZAVOJNICOM
PREGRADNA TRAKA
OBINA S NAVOJNICOM
( PROTUSTRUJNA )
ULOAK
VISOKE TOPLINSKE
PROVODNOSTI ?
21.
DA
BRZA
IZMJENA
TOPLINE ?
20.
DA

157
Slika 10.13. Ispravljeni dijagram odluivanja za naelno odreivanje sustava za temperiranje kalupa
DA
DA
NE
DA
9. KOLJKASTI
KALUP ?
NE
KLIZNIKI
KALUP ?
NE
RASTALJIVA
JEZGRA ?
NE
RASKOLJIVA
JEZGRA ?
8.
7.
6.
NE
NE
DA
DA
DA
UMETAK S
DA
5. POMAKOM POD
KUTEM ?
NE
PODREZI
IZVANA ?
NE
PROFILNA
SLJUBNICA ?
4.
3.
PODREZI U
2. SMJERU
OTVARANJA ?
DA
ANALIZA GEOMETRIJE
OTPRESKA
POLOAJ OTPRESKA
U KALUPU
POLOAJ UA
ELEMENTI KOLJKE
ELEMENTI KOLJKE
TAPIASTA IZBACIVALA
11.
ELEMENTI KOLJKE
BEZ DODATNIH ELEMENATA
ZA IZBACIVANJE OTPRESKA
1.
DA
DA
NE
NE
KOLJKASTI
KALUP ?
DA
DA
VANJSKI
NAVOJI ?
POSEBNI
NAINI
VAENJA
OTPRESKA
12.
DA
10. POSEBNI
KALUP ?
NE
RASKOLJIVA
36.
JEZGRA ?
NE
15. NAVOJI ?
16.
17. UNUTRANJI
NAVOJI ?
18.
19. KLIZNIKI
KALUP ?
NE
DA
NE
DA
NE
DA
PLOASTO
SKIDALO
IZBACIVALA
OBLIKA PUKICE
GREKA !
ISPITATI
POLOAJ
OTPRESKA
U KALUPU
13.
NE
RASKOLJIVA
JEZGRA ?
37.
TAPIASTA
IZBACIVALA
20.
NE
NE
DA
DA
KLIZNICI +
KLIZNICI +
TAPIASTA IZBACIVALA
14.
KLIZNICI BEZ
DODATNIH ELEMENATA ZA
IZBACIVANJE OTPRESKA
1.PLOASTO SKIDALO
2.STLAENI ZRAK
32.
1.TAPIASTA IZBACIVALA
2.PLOASTO SKIDALO
31. IZBACIVANJE
GROZDA U VIE
KORAKA
DA
MASIVNI
27. DEBELOSTIJENI
OTPRESCI ?
NE
IG (JEZGRA)
26. NA NEPOMINOJ
STRANI KALUPA ?
NE
ODVRTANJE
22. U SMJERU
OTVARANJA ?
DA
KALUP S
ODVRTANJEM
21.
JEZGRE I/ILI
PUKICE ?
ROBOT ILI
MANIPULATOR
POGON ODVRTANJA
IZVAN KALUPA
(MEHANIKI, HIDRAULIKI)
NE
ROBOT ILI
MANIPULATOR
28.
PLOASTO SKIDALO
STLAENI ZRAK
33.
IZBACIVANJE
STLAENIM ZRAKOM
TANKOSTIJENI OTPRESCI
VELIKE POVRINE OKOMITO NA SMJER OTVARANJA KALUPA ?
DA
NE
DA
OTPRESCI
OBLIKA
KUTIJE I
SLINI ?
TAPIASTA
IZBACIVALA
TANJURASTA
IZBACIVALA
34.
PLOASTO
SKIDALO
29.
TAPIASTA
IZBACIVALA
35.
NE
25.
MEHANIZAM ZA ODVRTANJE
UGRAEN U KALUP
30.
PLOASTO SKIDALO
SKIDANJE S POMOU POVLANE KOTVE, GALOVOG
LANCA, KRIVULJE ILI KRUNOG POVLAILA
24.
DA
ODVRTANJE
23. U DRUGIM
SMJEROVIMA ?

158
Slika 10.14. Izmijenjeni dijagram za naelno odreivanje sustava za vaenje grozda iz kalupa
159
VANJSKO CENTRIRANJE
1.
ANALIZA GEOMETRIJE
OTPRESKA
TIP KUITA
IZOLACIJA NA
2. STEZNIM PLOAMA
KALUPA ?
3.
RAZDJELNI PRSTEN
ZA CENTRIRANJE
DA
NE
4.
PRSTEN ZA
CENTRIRANJE
SUSTAV ZA
BRZO CENTRIRANJE
9.
KONUSNO VOENJE
KONUSNO VOENJE
S IZMJENJIVIM
LETVICAMA
5.
VELIKI I MASIVNI
OTPRESCI ?
DA
6.
NE
GLATKI VODEI ZATIK

+ KUGLINI LEAJ
DA
NE
GLATKI VODEI ZATIK

+ VALJNI LEAJ
DOSJEDNI SVORNJAK
LETVICA
8.
10. GLATKI VODEI

ZATIK + VODEA PUKICA + CENTRIRNA
PUKICA
DA
7.
KONUSNO VOENJE
KALUP MALE
MASE ?
KONUSNO VOENJE
S IZMJENJIVIM
PRSTENOM
NE
11.
GLATKI VODEI
ZATIK + TRODIJELNA
VODEA PUKICA
DA
12.
GLATKI VODEI ZATIK

+ VALJNI LEAJ
KALUP MALE
UGRADBENE
VISINE ?
NE
14.
VODEI ZATIK + VODEA PUKICA S

VIJCIMA ZA
PRIVRIVANJE
DA
POTREBA ZA POVE13. ANIM KORISNIM

OBUJMOM KALUPA ?
12.
NE
15.
DUGE I TANKE
JEZGRE ?
NE
VODEI ZATIK S
UTORIMA + VODEA
PUKICA
DA
20.
DUGE I TANKE
JEZGRE ?
JEDNOSTAVNI
16. ROTACIJSKI SIMETRINI OTPRESCI ?
DA
DA
22.
POVRATNICI + OPRUGE
POVRATNO VODEI
SUSTAV SA SPOJKOM
NE
VODEI SUSTAV ZA
VAENJE OTPRESKA
U DVA KORAKA
24.
23.
KOLJKASTI
KALUP ?
PRIRUBNICA ZA
CENTRIRANJE I
PRIVRIVANJE
JEZGRI
NE
NE
VOENJE SKLOPA
21.
IZBACIVALA ?
18.
DA
DA
NE
19.
KLINOVI ZA CENTRIRANJE I PRIVRIVANJE JEZGRI
CENTRIRANJE DUGIH I TANKIH JEZGRI
UTORNE VODILICE
UTORNE VODILICE +
VODEA UTORNA
KRIVULJA
VODEA PLOA
S UTOROM
25.
KLIZNIKI
KALUP ?
NE
27.
IZBOR
ZAVREN
DA
26.
GLATKI VODEI ZATICI
(KOSA IZVLAILA)
+ UTORNE VODILICE
PRAVOKUTNO GLATKO
KOSO IZVLAILO +
UTORNE VODILICE
VODEA KRIVULJA +
UTORNE VODILICE
VODEA PLOA
S UTOROM
UTORNE VODILICE
Slika 10.15. Izmijenjeni dijagram za naelno odreivanje sustava za voenje i

centriranje elemenata kalupa
DA
3.
PODTLANO ODZRAIVANJE
KALUPNE UPLJINE
MOGUNOST
DA
4. ODZRAIVANJA KROZ
SLJUBNICU ?
5.
OSTVARITI POTREBNU
HRAPAVOST DOSJEDNIH
PLOHA KALUPA NA SLJUBNICI
1.
ANALIZA GEOMETRIJE OTPRESKA,
POLOAJA OTPRESKA U KALUPU,
ULJEVNOG SUSTAVA I TIPA UA,
VIZUALNI ZAHTJEVI NA OTPRESAK,
ANALIZA UKLJUINA ZRAKA,
SUSTAV ZA TEMPERIRANJE.
160
2.
TEHNIKI VRLO
VRIJEDAN OTPRESAK,
POTREBNO OSTVARITI
KRATKI CIKLUS ?
NE
NE
7.
IZBACIVALA NA
6. PLOHAMA KOJE
TREBA ODZRAITI ?
DA
TANGENCIJALNO
BRUENA IZBACIVALA
NE
MOGUNOST OTVA8. RANJA KALUPA PRI
PROIRENJE PUKICE
IZBACIVALA S
DODATNIM KANALIMA
PROIRENJE PUKICE
IZBACIVALA S UMECIMA
OD TVRDOG METALA
9.
DA
UBRIZGAVANJU ?
PROGRAMIRANO
OTVARANJE KALUPA
U FAZI UBRIZGAVANJA
NE
MOGUNOST ODZRADA
10. IVANJA PODEAVANJEM
DIZANJA KALUPA ?
11.
PODESITI SILU
DRANJA KALUPA
NE
OTPRESAK S DUBOKIM
12. REBRIMA, IZBOINAMA,
PODREZIMA I SLINO ?
DA
13. POROZNI UMECI OD

SRAENOG METALNOG
PRAHA
NE
POTREBNO
14. ODZRAITI VELIKE
POVRINE ?
NE
15.
DOPUNSKI IG
DA
16.
VIZUALNI
ZAHTJEVI NA TIM
POVRINAMA ?
17.
DA
DOPUNSKA SLJUBNICA
NE
RAZVEDENI
18. SUSTAV ZA
TEMPERIRANJE ?
DA
NE
21.
KONCENTRINI KANALI
ZA ODZRAIVANJE NA
SLJUBNICI KALUPA
DA
20.
JEDNA KALUPNA
UPLJINA ?
DA
19.
ROTACIJSKI
SIMETRIAN
OTPRESAK ?
22.
NE
SLOGOVI
PRAVOKUTNIH
LAMELA
NE
23.
POLUKRUNI KANALI
ZA ODZRAIVANJE NA
SLJUBNICI KALUPA
24.
SLOGOVI LAMELNIH
PUKICA
NE
25.
ZADOVOLJNI
PREDLOENIM
RJEENJEM ?
DA
26.
IZBOR ZAVREN
Slika 10.16. Izmijenjeni dijagram za naelno odreivanje sustava za odzraivanje kalupa
11. METODIKO-SUSTAVNOSNO KONSTRUIRANJE KALUPA ZA

INJEKCIJSKO PREANJE ZADANOG OTPRESKA
11.1. UVOD
Na temelju opisanog metodikog i sustavnosnog pristupa konstruiranju kalupa za injekcijsko
preanje plastomera, u ovom poglavlju biti e provedena konstrukcija kalupa za konkretan
plastomerni otpresak - kuite.
11.2. ULAZNI PODACI
Materijal za izradbu kuita je akrilonitril/butadien/stiren (ABS). Pri tome je izabran ABS
proizvoaa BASF pod trgovakim nazivom Terluran 967 K. Neka svojstva ABS-a nalaze se u
tablici 11.1.
Tablica 11.1. Neka svojstva ABS-a [28]
Svojstvo
Oznaka
Faktor stlaivosti
Gustoa
Pritisak ubrizgavanja
Temperatura stijenke
kalupne upljine
Toplinska rastezljivost
Toplinska difuznost
Specifini toplinski
kapacitet
Toplinska provodnost
Skupljanje
Jedinica
Vrijednost
kg/m3
N/mm2
C
C
1,1 1,2
1050
56 176
210 275
40 70
C
10-5 m/mK
10-8 m2/s
82 106
5 10
8,2
cP
103 Ws/mK
1,3
W/mK
%
0,18
0,4 0,7
pu
T
K
PO
SL
Ubrizgavalica s pomou koje e se izraivati zadani otpresak je ubrizgavalica proizvoaa ENGEL,

serije SLIMLINE - HLS, oznake 500/100 HLS. Vaniji podaci o ubrizgavalici nalaze se u tablici
11.2.[186]
Tablica 11.2. Vanije karakteristike ubrizgavalice [186]
Karakteristika
Jedinica
Vrijednost
Promjer punog vijka
Kapacitet plastificiranja
Brzina ubrizgavanja
Maksimalni obujam ubrizgavanja
Maksimalni pritisak ubrizgavanja
Sila dranja kalupa
Minimalna visina kalupa
Maksimalna udaljenost izmeu steznih
ploa ubrizgavalice
Maksimalna visina otvaranja
Maksimalna sila vaenja otpreska
mm
g/s
cm3/s
cm3
N/mm2
kN
mm
mm
35
21
98
192
170
1000
250
750
mm
kN
500
40
Metodiko-sustavnosno konstruiranje kalupa za injekcijsko preanje zadanog otpreska
162
Slika 11.1 prikazuje 3D raunalni model zadanog otpreska.
Slika 11.1. Raunalni model otpreska - kuite od ABS-a

Za zadani otpresak mogue je definirati listu otpreska (tablica 11.3) koja sadri veinu podataka
potrebnih za konstruiranje kalupa za injekcijsko preanje. Pri tome je neka svojstva mogue
izraunati na temelju podataka iz tablice 11.1.
Efektivna toplinska difuznost proraunava se prema izrazu [112]:
aef = a1 TK + b1
(11.1)
gdje su: aef - efektivna toplinska difuznost (m2/s), TK - temperatura stijenke kalupne upljine (K), a1,
b1 - koeficijenti.
Toplinska prodornost proraunava se prema izrazu [112]:
bP = T cP P
(11.2)
gdje su: bP - toplinska prodornost polimera (Ws1/2/m2K), T - gustoa polimerne taljevine (kg/m3), cP
- specifini toplinski kapacitet polimera (J/kgK), P - toplinska provodnost polimera (W/mK).
Za ABS openito vrijedi [28]:
T = 1 050 kg/m3
cP = 1 300 J/kgK
P = 0,18 W/mK
bP = 1 050 1 300 0,18
bP=495,7 Ws1/2/m2K
Temperatura preradbe, temperatura postojanosti oblika i predviena temperatura stijenke kalupne
upljina za ABS iznose [112]:
TT = 523 K
TPO = 372 K
TK = 333 K.
Specifina entalpija pri temperaturi i tlaku preradbe h2 i specifina entalpija pri temperaturi
postojanosti oblika h1 proraunate su s pomou izraza 11.3 i 11.4 [90].
163
Specifina entalpija ABS-a pri temperaturi okoline od 293 K iznosi ho = 0 J/kg.

h2 hO = cP (TT TO )
h2 0 = 1300 (523 291)
(11.3)
h2 = 302103 J/kg
h1 hO = cP (TPO TO )
h1 0 = 1300 (372 291)
h1 = 105103 J/kg
(11.4)
Najvea debljina stijenke otpreska iznosi 4 mm.

Ostali podaci o ABS-u dobiveni od proizvoaa materijala (tablica 11.1), te podaci o otpresku nalaze
se u listi otpreska (tablica 11.3).
Tablica 11.3. Lista otpreska - kuite od ABS-a
NAZIV
SIMBOL
JEDINICA
Toplinska rastezljivost
m/mK
Temperatura post. oblika

- prema ASTM D 648
- prema DIN 53-466
TPO
K
Staklite
Tg
K
Kristalite
Tk
K
Specifina entalpija
- temperatura i tlak preradbe
h2 pri K
Ws/kg
- temperatura TPO (1 bar)
h1 pri K
Ws/kg
Maseni protok taljevine
MFR
g/10
irina razdiobe molekulne
MW / Mn
mase
Bojilo
Doputeni sadraj vlage
max %
Doputeni omjer
izvorni granulat/regranulat
Broj doputenih ponovnih
preradbi
Doputena odvajala
VRIJEDNOST
51010-5
372
398
302103
105103
0,45
IZMJERE OTPRESKA
Debljina otpreska
Promjer otpreska
Duljina otpreska
irina otpreska
Visina otpreska
Plotina otpreska
Obujam
Masa otpreska
Srednji put teenja
Karakteristika teenja
so
do
lo
bo
ho
Sio
Vo
mo
ls
ls/so
m
m
m
m
m
m2
m3
kg
m
410-3
144,510-3
74,510-3
5010-3
11 53810-6
32,85810-6
34,510-3
131,510-3
46,1
PRIMJEDBA
164

TOLERANCIJE
Skupina
Skupljanje u smjeru teenja
Skupljanje u smjeru
okomitom teenju
Naknadno skupljanje
Ekscentrinost
Doputeno uvijanje
Doputeno disanje kalupa
SVOJSTVA OTPRESKA
Orijentiranost
Napetosti
SLU
SLO
skupina
%
%
D
0,5
0,5
SLN
e
fo dop
Dkal
%
m
m
m
310-6
110-4
velika
- mala
velike -
male
Kristalizacija
- s amorfnim slojem
da - ne
- prokristalizirano
da - ne
Ponder kvalitete
Ponder proizvodnosti i
vrijeme hlaenja
UVJETI UPORABE OTPRESKA
Uvjeti okoline
- vlanost
- medij
- ostalo
Uporabna temperatura
Uporabno optereenje
Pouzdanost
Trajnost proizvoda
%
TUO
FOU
K
N
tuo
303
PRIPREMA ZA INJEKCIJSKO PREANJE
Suenje pri temperaturi

Predgrijavanje pri
temperaturi
TSU
TDO
NAKNADNA I ZAVRNA OBRADBA
Odrezivanje uljevka
Oplemenjivanje povrine
Utiskivanje natpisa
Spajanje
Kondicioniranje
Automatsko odvajanje
353
2 do 4 sata
165
Naruitelj kalupa je takoer unaprijed definirao da kalup sadri samo jednu kalupnu upljinu radi
postizanja boljih tolerancija izmjera otpreska. Lista linije za injekcijsko preanje kuita od ABS-a,
te lista parametara preradbe nalaze se u prilogu (poglavlje 16).
11.3. KONCEPCIJSKO OBLIKOVANJE KALUPA ZA INJEKCIJSKO
PREANJE KUITA OD ABS-a
U ovoj fazi razvoja kalupa potrebno je naelno odrediti poloaj otpreska u kalupu i konstrukcijska
rjeenja za sve parcijalne funkcije kalupa.
11.3.1. Naelno odreivanje poloaja otpreska u kalupu
S pomou dijagrama odluivanja (slika 10.11) mogue je naelno odrediti poloaj otpreska u kalupu.
U svrhu to jednostavnije uporabe dijagrama odluivanja u razvoju je raunalni program koji u sebi
sadri dijagrame odluivanja kao bazu znanja. Pri rjeavanju faze koncepcijskog konstruiranja kalupa
potrebno je ispuniti ulaznu masku (s podacima o otpresku) i eventualno odgovoriti na postavljena
dopunska pitanja. Pri tome program moe ponuditi rjeenje automatski, to znai da su sva pitanja iz
dijagrama odgovorena podacima sadranim u ulaznoj masci (slika 11.2).[22]
Slika 11.2. Ulazna maska raunalnog programa za koncepcijsko oblikovanje kalupa [22]
Prolaskom kroz dijagram odluivanja za naelno odreivanje poloaja otpreska u kalupu, mogue je
zakljuiti kako zbog oblika otpreska nije mogue izbjei uporabu kliznika u kalupu. Pri tome, kliznik
ima funkciju vaenja otpreska iz kalupa. Rezultat dobiven uporabom raunalnog programa [22]
prikazan je slikom 11.3.
11.3.2. Odreivanje broja kalupnih upljina
Naruitelj kalupa je sam definirao broj kalupnih upljina (nk = 1). Time je ujedno i rijeena ova
aktivnost koncepcijskog oblikovanja kalupa.
11.3.3. Odreivanje rasporeda kalupnih upljina
Kako se radi samo o jednoj kalupnoj upljini, nije potrebno posebno definirati raspored kalupnih
upljina. Pri tome je potrebno voditi rauna jedino o orijentaciji kalupne upljine u kalupu.
166
Slika 11.3. Rezultat naelnog odreivanja poloaja otpreska u kalupu

11.3.4. Naelno odreivanje kuita kalupa
Ve pri prolasku kroz dijagram odluivanja za naelno odreivanje poloaja otpreska u kalupu
uoena je potreba za uporabom kliznika, to upuuje na klizniki kalup. Time je i naelno odreen
tip kuita kalupa. Prema dijagramu odluivanja (slika 5.5), te prema raunalnom programu za
koncepcijsko oblikovanje kalupa (slika 11.4) [22], mogue je uoiti naelno rjeenje kuita kalupa kuite s postranim otvaranjem kalupnih ploa, to ukljuuje ili klizniko ili koljkasto kuite.
Slika 11.4. Rezultat naelnog odreivanja vrste kuita kalupa
11.3.5. Procjena izmjera kalupa
Na temelju dosadanjih rjeenja parcijalnih funkcija kalupa, a uzimajui u obzir dodatni prostor za
smjetaj kanala za temperiranje kalupnih ploa, procjenjuju se izmjere kalupa. Mogue je izabrati
standardne izmjere kalupnih ploa 246 296 mm.[102] U sluaju nedovoljnog prostora na kalupnim
ploama potrebno je izabrati sljedee vee standardne izmjere kalupa.
167
11.3.6. Naelno odreivanje uljevnog sustava i ua

Kako naruitelj kalupa nije postavio posebne zahtjeve glede izbora uljevnog sustava, s pomou
dijagrama odluivanja (slika 10.12), odnosno raunalnog programa [22], definira se vrsta uljevnog
sustava i ua. Na slici 11.5. mogue je uoiti kako je raunalni program za koncepcijsko oblikovanje
kalupa bez dodatnih pitanja predloio rjeenje - vrsti uljevni sustav, tokasto tunelno ue
(podue).
Nakon naelnog definiranja vrste kuita i uljevnog sustava, mogue je odrediti smjer pomicanja
kliznika, a time i konano utvrditi poloaj otpreska. Kako se radi samo o jednoj kalupnoj upljini, a u
cilju uravnoteenja optereenja na kalupne ploe uslijed djelovanja tlaka u kalupnoj upljini (pK),
kalupna upljina nije postavljena u sredite kalupa, ve je pomaknuta od sredita u desnu stranu.
Takav poloaj otpreska ujedno je i definiran zahtjevom za nevidljivim otiskom ua na vanjskim
(gornjim i donjim) povrinama otpreska. Stoga se ue postavlja na bonu povrinu otpreska. Kasniji
analitiki reoloki proraun, tj. analiza punjenja kalupa s pomou simulacije, pokazati e zadovoljava
li takav poloaj otpreska preradbene zahtjeve (injekcijskim preanjem).
Slika 11.5. Rezultat naelnog odreivanja vrste uljevnog sustava i ua

11.3.7. Naelno odreivanje sustava za temperiranje kalupa
U ovoj fazi koncepcijskog oblikovanja kalupa potrebno je naelno definirati vrstu sustava za
temperiranje. Kako se predvia uporaba sustava za temperiranje s medijem za temperiranje, mogue
je pri izboru naina temperiranja gnijezda i igova rabiti dijagram odluivanja za naelno odreivanje
sustava za temperiranje (slika 10.13) ili raunalni program za koncepcijsko oblikovanje kalupa [22].
Za konkretni sluaj mogue je doi do rjeenja prikazanog na slici 11.6 - temperiranje kalupnih ploa
krugovima za temperiranje (U ili Z krugovi). To se odnosi na obje kalupne ploe, kao i za kliznik.
Izabrani su U krugovi za temperiranje radi jednostavnosti izvedbe.
11.3.8. Naelno odreivanje sustava za vaenje otpreska iz kalupa
Pri odreivanju sustava za vaenje otpreska iz kalupa, ve je unaprijed poznato da je pri vaenju
otpreska potrebno rabiti kliznik. Meutim, s pomou kliznika se oslobaaju podrezi na otpresku kako
bi on mogao biti izvaen iz kalupa. Stoga je potrebno provjeriti s kojim je jo elementima sustava za
vaenje otpreska iz kalupa potrebno potisnuti otpresak iz kalupne upljine. Pri definiranju elemenata
sustava za vaenje otpreska iz kalupa mogue je rabiti dijagram odluivanja za naelno odreivanje
168
sustava za vaenje otpreska iz kalupa (slika 10.14), ili raunalni program za koncepcijsko
oblikovanje kalupa [22]. U oba sluaja predloena su rjeenja (slika 11.7) - kliznici u kombinaciji sa
tapiastim izbacivalima, ploastim skidalom ili uporabom stlaenog zraka. Kako se radi o otpresku s
minimalnom debljinom stijenke od 2 mm, uz kliznike e se rabiti tapiasta izbacivala, pri emu
valja voditi rauna o pravilnom odreivanju broja i rasporeda izbacivala.
Slika 11.6. Rezultat naelnog odreivanja vrste sustava za temperiranje
Slika 11.7. Rezultat naelnog odreivanja vrste sustava za vaenje otpreska iz kalupa
11.3.9. Naelno odreivanje sustava za voenje i centriranje elemenata kalupa
U fazi naelnog odreivanja sustava za voenje i centriranje elemenata kalupa treba odrediti
elemente sustava vanjskog i unutranjeg centriranja kalupa, te sustava za povrat ploa izbacivala u
poetni poloaj. Pri tome je mogue rabiti dijagram odluivanja prikazan slikom 10.15, ili
raunalnim programom za koncepcijsko oblikovanje kalupa [22]. Definirana su sljedea rjeenja
(slika 11.8): obini prsten za centriranje (vanjsko centriranje kalupa), glatki vodei zatik, vodea
pukica i centrirna pukica (unutranje centriranje kalupa), te povratnici za povrat ploa izbacivala u
poetni poloaj.
169
Slika 11.8. Rezultat naelnog odreivanja vrste sustava za voenje i centriranje elemenata kalupa
11.3.10. Naelno odreivanje sustava za odzraivanje kalupa

Kako bi se osiguralo pravilo popunjavanje kalupne upljine, potrebno je odzraiti kalupnu upljinu.
Pri izboru sustava za odzraivanje kalupa mogue je rabiti dijagram odluivanja prikazan na slici
10.16 ili raunalni program za koncepcijsko oblikovanje kalupa [22]. Izabrano rjeenje glasi (slika
11.9) - ostvariti potrebnu hrapavost dosjednih ploha i na sljubnici kalupa.
Slika 11.9. Rezultat naelnog odreivanja vrste sustava za odzraivanje kalupa

11.3.11. Naelno odreivanje posebnih elemenata kalupa
Pri definiranju posebnih elemenata kalupa, konstruktor kalupa nema na raspolaganju razraen
dijagram odluivanja. Stoga valja analizirati do sada razraenu koncepciju kalupa, te definirati
posebne elemente kalupa, ukoliko su potrebni. Kako se radi o kliznikom kalupu, potrebno je
osigurati njegovo pomicanje i voenje, te elemente za osiguravanje kliznika (npr. od ispadanja iz
kalupa). Za potrebe pomicanja kliznika rabiti e se najee rjeenje - koso izvlailo. Pri voenju
kliznika mogue je rabiti posebne utorne vodilice, a za osiguranje kliznika mogue je rabiti oslonce,
te vijak s kuglicom koji ulazi pod djelovanjem opruge u otvor na klizniku i tako ga zaustavlja u tono
odreenom poloaju.
170
11.3.12. Provjera poloaja otpreska u kalupu

Kako se radi samo o jednoj kalupnoj upljini, ova aktivnost se ne razlikuje od aktivnosti provedene u
poglavlju 11.3.1, te je stoga nije potrebno provoditi.
11.4. ANALITIKI PRORAUN KALUPA
U okviru analitikog prorauna kalupa potrebno je na temelju ulaznih podataka za zadani otpresakkuite, prema slici 5.11, provesti reoloki, toplinski i mehaniki proraun kalupa.
11.4.1. Reoloki proraun kalupa
Reoloki proraun kalupa sastoji se od 5 temeljnih aktivnosti. Pri tome valja posebnu pozornost
posvetiti odreivanju tlaka u kalupnoj upljini, te padovima tlaka u uljevnom sustavu, kako bi se
osiguralo ispravno popunjavanje kalupne upljine.
11.4.1.1. Odreivanje potrebnog tlaka u kalupnoj upljini
Pri odreivanju potrebnog tlaka u kalupnoj upljini, mogue je rabiti dijagram p-v-T za preraivani
polimerni materijal. Kako se u ovom sluaju prerauje ABS Terluran, mogue je za odreivanje tlaka
u kalupnoj upljini rabiti njegov dijagram p-v-T (slika 11.10).[130]
Slika 11.10. Dijagram p-v-T za Terluran (ABS) [130]

Na temelju ulaznih podataka o pretpostavljenoj temperaturi otvaranja kalupa i temperaturi
postojanosti oblika otpreska, mogue je iz dijagrama na slici 11.10 odrediti tlak u kalupnoj upljini.
Pri otvaranju kalupa pretpostavlja se postizanje temperature stijenke kalupne upljine neto nie od
srednje vrijednosti K (60 C). U ovom sluaju za OK se uzima vrijednost od 57 C. Pri toj
temperaturi i tlaku od 0,1 MPa (1 bar) plastomerna taljevina ima specifini obujam 0,955 cm3/g. Pri
171
temperaturi postojanosti oblika otpreska PO = 99 C, uz isti specifini obujam (pretpostavljeno

izohorno hlaenje otpreska) potrebno je u kalupu ostvariti tlak pK = 50 MPa (500 bar).
11.4.1.2. Dimenzioniranje uljevne upljine kalupa i proraun pada tlaka
Uljevni sustav kalupa sastoji se od tri segmenta: uljevka (uljevnog stoca), uljevnog kanala i ua. U
okviru ove faze prorauna kalupa potrebno je definirati poetne izmjere uljevnog sustava, te na
temelju njih nainiti proraun pada pritiska u pojedinom segmentu uljevnog sustava.
Predviaju se sljedee izmjere uljevka: visina (lulj = 77,5 mm), minimalni promjer (duljmin = 3,5 mm)
maksimalni promjer (duljmax = 6 mm). Za potrebe prorauna pada pritiska u uljevku mogue je
definirati srednji promjer uljevka duljsr = 4,75 mm.
Kako uljevak zavrava s maksimalnim promjerom od 6 mm, kao promjer uljevnog kanala uzima se
ista vrijednost duk = 6 mm.
Prema tablici 5.3, a na temelju vrijednosti mase otpreska, mogue je definirati promjer tunelnog ua.
Kako se radi o srednje velikom otpresku izabire se vrijednost promjera ua dg = 1,25 mm. Meutim,
ue zapoinje s maksimalnim promjerom od 6 mm i stoasto se smanjuje na promjer od 1,25 mm.
Stoga je potrebno definirati srednji promjer ua dgsr = 3,63 mm.
Za potrebe prorauna pada pritiska u segmentima uljevnog sustava rabiti e se Hagen-Poiseullova
metoda. Pri tome se rabi izraz 5.2 za proraun pada pritiska u krunom segmentu uljevnog sustava.
Prethodno je potrebno odrediti sve potrebne nepoznanice iz tog izraza. Za vrijeme ubrizgavanja
taljevine pretpostavlja se vrijednost 1,7 s, to je mogue ostvariti na temelju podataka iz tablice 11.2.
Maksimalna brzina ubrizgavanja izabrane ubrizgavalice iznosi 98 cm3/s [186], a obujam otpreska
iznosi 32,8 cm3 (tablica 11.3).
Za proraun pada pritiska u uljevku raspolae se sljedeim ulaznim podacima:
- duljina uljevka
lulj = 77,4 mm
- srednji promjer uljevka
duljsr = 4,75 mm
Vu = 34 307 mm3
tu = 1,7 s
- konstanta polimernog materijala
KOT = 3,465105 kg/ms1-m
= 3,07610-3 1/C
T = 250 C
- temperatura taljevine
- eksponent teenja taljevine
m = -0,9443.
Proraun pada pritiska provodi se u nekoliko koraka:
1. Odreivanje obujamnog protoka [99,22]:
qv =
Vu 34 307
=
= 20 181 mm3/s
tu
1,7
(11.5)
2. Odreivanje konstante ABS-a [99,22]:

K = K OT e TT = 3,465 105 e 3,07610
250
= 160 594 kg/m s1- m
(11.6)
3. Odreivanje smine brzine [99,22]:
& =
32 qv
d uljsr
32 20 181
= 1 918 s -1
3
4,75
(11.7)
172
4. Odreivanje smine viskoznosti [99,22]:
= K & m = 160 594 1 9180 ,9443 = 127 ,57 Pas = 1,276 10-4 MPas
(11.8)
5. Odreivanje pada pritiska (izraz 5.2) [99,22]:

pulj =
128 1,267 10 4 77 ,5 20 181

= 16 N/mm 2
4
4,75
Za proraun pada pritiska u uljevnom kanalu raspolae se sljedeim ulaznim podacima:

- duljina uljevnog kanala
luk = 8 mm
- promjer uljevnog kanala
duk = 6 mm
- obujamni protok taljevine
qv = 20 181 mm3/s
T = 250 C
m = -0,9443
- konstanta ABS-a
K = 160 594 kg/ms1-m.
Kako se obujamni protok i konstanta materijala ne mijenjaju, u ovom dijelu prorauna potrebna su
samo tri proraunska koraka.
1. Odreivanje smine brzine:
& =
32 qv
d uk
32 20 181
= 952 s -1
63
2. Odreivanje smine viskoznosti:
= K & m = 160 594 9520 ,9443 = 247 ,2 Pas = 2,472 10-4 MPas
3. Odreivanje pada pritiska (izraz 5.2):
puk =
128 2,472 10 4 8 20 181

= 1,25 N/mm 2
64
Za proraun pada pritiska u uu raspolae se sljedeim ulaznim podacima:

- duljina ua
lg = 12,2 mm
- srednji promjer ua
dgsr = 3,63 mm
qv = 20 181 mm3/s
T = 250 C
m = -0,9443
- konstanta ABS-a
K = 160 594 kg/ms1-m.
& =
32 qv
d gsr
32 20 181
= 4 298 s -1
3,633
= K & m = 160 594 42980 ,9443 = 59 ,5 Pas = 0,595 10-4 MPas

pg =
128 0,595 10 4 12 ,2 20 181

= 3,45 N/mm 2
4
3,63
173
Ukupni pad pritiska u uljevnom sustavu odreuje se zbrajanjem vrijednosti padova pritisaka u
pojedinim segmentima uljevnog sustava [99,22]:
pus = pulj + puk + pg = 16 + 1,25 + 3,45 = 20 ,7 N/mm 2
(11.9)
Osim pada pritiska u uljevnom sustavu potrebno je odrediti i pad pritiska u kalupnoj upljini. Za
potrebe ovog prorauna treba definirati maksimalni put teenja otpreska, te na njemu izraunati pad
pritiska. Kako se radi o ujednaenoj debljini stijenke otpreska na maksimalnom putu teenja,
potrebno je odrediti duljine i irine segmenata kroz koje prolazi plastomerna taljevina. Pri tome
mogue je na maksimalnom putu teenja definirati tri podruja na kojima se bitno razlikuju irine
teenja. Stoga e se proraun pada pritiska u kalupnoj upljini sastojati iz tri prorauna teenja kroz
pravokutni kanal (upljinu) (izraz 5.3).
Za proraun pada pritiska u prvom segmentu kalupne upljine poznati su podaci:
- duljina segmenta
lI = 54,5 mm
- irine segmenta
bI = 3,63 mm
qv = 20 181 mm3/s
T = 250 C
m = -0,9443
- konstanta ABS-a
K = 160 594 kg/ms1-m.
1. Odreivanje srednje brzine ela taljevine:
v=
qv
20 181
=
= 201,8 mm/s
b h 50 2
(11.10)
2. Odreivanje koeficijenta oblika segmenta kalupne upljine:

3
2
h
56 ,9 + 39 ,1 1
56 ,9 + 39 ,1 1
b
50
= 1,43
=
64
64
(11.11)
3. Odreivanje hidraulikog promjera presjeka segmenta kalupne upljine:

Dh =
2 b h 2 50 2
=
= 3,85 mm
b+h
50 + 2
(11.12)
& =
6 qv 6 20 181
=
= 605 s -1
2
2
bh
50 2
= K & m = 160 594 6050 ,9443 = 379 Pas = 3,79 10-4 MPas
6. Odreivanje pada pritiska u segmentu kalupne upljine (izraz 5.3):
pI =
32 v l 32 1,43 201,8 3,79 10 4 54 ,5

=
= 12 ,9 N/mm 2
2
2
Dh
3,85
Za proraun pada pritiska u drugom segmentu kalupne upljine poznati su podaci:

- duljina segmenta
lII = 23,8 mm
- irine segmenta
bII = 20,3 mm
qv = 20 181 mm3/s
T = 250 C
m = -0,9443
- konstanta ABS-a
K = 160 594 kg/ms1-m.
(11.13)

v=
qv
20 181
=
= 497 mm/s
b h 20 ,3 2

3
2
h
56 ,9 + 39 ,1 1
56 ,9 + 39 ,1 1
b =
20 ,3 = 1,34
=
64
64

Dh =
2 b h 2 20 ,3 2
=
= 3,64 mm
b+h
20 ,3 + 2
& =
6 qv 6 20 181
=
= 1 491 s -1
b h 2 20 ,3 22
= K & m = 160 594 1 4910 ,9443 = 162 Pas = 1,62 10-4 MPas
pII =
32 v l 32 1,34 497 1,62 10 4 23,8

=
= 6 ,2 N/mm 2
2
2
Dh
3,64
Za proraun pada pritiska u treem segmentu kalupne upljine poznati su podaci:

- duljina segmenta
lIII = 114,7 mm
- irine segmenta
bIII = 57,4 mm
qv = 20 181 mm3/s
T = 250 C
m = -0,9443
- konstanta ABS-a
K = 160 594 kg/ms1-m.
v=
qv
20 181
=
= 176 mm/s
b h 57 ,4 2

3
2
h
56 ,9 + 39 ,1 1
56 ,9 + 39 ,1 1
b
57
,4
=
=
= 1,44
64
64

Dh =
2 b h 2 57 ,4 2
=
= 3,87 mm
b+h
57 ,4 + 2
& =
6 qv 6 20 181
=
= 527 s -1
2
2
bh
57 ,4 2
174
175
= K & m = 160 594 527 0 ,9443 = 432 Pas = 4,32 10-4 MPas
pIII =
32 v l 32 1,44 176 4 ,32 10 4 114,7

=
= 26 ,8 N/mm 2
2
2
Dh
3,87
Ukupni pad pritiska u kalupnoj upljini iznosi:

pK = pi = 12,9 + 6 ,2 + 26,8 = 45,9 N/mm2
(11.14)
Ukupni pad pritiska kroz uljevni sustav i kalupnu upljinu iznosi:

puk = pus + pK = 20,7 + 45,9 = 66,6 N/mm2
(11.15)
11.4.1.3. Uravnoteenje uljevnog sustava

Kako se radi samo o jednoj kalupnoj upljini, nije potrebno provoditi uravnoteenje uljevnog
sustava.
11.4.1.4. Proraun pada pritiska u mlaznici ubrizgavalice
Na isti nain kao i za segmente uljevnog sustava, potrebno je proraunati pad pritiska u mlaznici
ubrizgavalice.
Ulazni podaci za pad pritiska u mlaznici ubrizgavalice su:
- duljina mlaznice
ln = 100 mm
- promjer mlaznice
dn = 6 mm
Vu = 34 307 mm3
tu = 1,7 s
- konstanta polimernog materijala
KOT = 3,465105 kg/ms1-m
= 3,07610-3 1/C
T = 250 C
m = -0,9443.
qv = 20 181 mm3/s
- konstanta ABS-a
K = 160 594 kg/ms1-m
& =
32 qv 32 20 181
=
= 951,7 s -1
3
3
6
dn
= K & m = 160 594 951,7 0 ,9443 = 247 ,2 Pas = 2,472 10-4 MPas
pn =
128 2,472 104 100 20 181

= 15,7 N/mm 2
4
6
176
Na temelju vrijednosti pada pritiska u mlaznici ubrizgavalice, pada pritiska u uljevnom sustavu, te
pada pritiska u kalupnoj upljini, mogue je odrediti minimalni potrebni pritisak ubrizgavanja
plastomerne taljevine:
pumin = pus + pn + pK = 20 ,7 + 15,7 + 66 ,6 = 103 N/mm 2
(11.16)
Kako se izabranom ubrizgavalicom moe postii maksimalni pritisak ubrizgavanja od 170 N/mm2,
mogue je zakljuiti kako izabrana ubrizgavalica zadovoljava kriterije popunjavanja kalupne
upljine.
11.4.1.5. Proraun sile dranja kalupa
Sila dranja kalupa je sila kojom ubrizgavalica dri kalup zatvorenim tijekom ciklusa injekcijskog
preanja kako ne bi dolo do istjecanja plastomerne taljevine iz kalupa i izradbe neispravnih
otpresaka (nepotpunih i sa srhom).
Prema izrazu 5.5 [134] mogue je odrediti iznos sile dranja kalupa za injekcijsko preanje ploastog
otpreska:
Fd = pK (Sot + S us ) k = 50 (9196 + 70,5) 1,2 = 556000 N = 556 kN
Meutim, kako se radi o kliznikom kalupu, mogue je nainiti provjeru prorauna sile dranja
provedbom prorauna sile dranja za koljkasti kalup (izraz 5.9). Pri tome se u obzir uzima via
vrijednost.
Uz pritisak ubrizgavanja pu = 120 N/mm2, promjer punog vijka dpv = 35 mm, faktor sigurnosti k = 1,2,
kut kliznika = 26 i faktor trenja = 0,2, sila dranja za sluaj koljkastog kalupa iznosi:
= arc tg = arc tg 0,2 = 11,3o

a = 2 tg (26o 11,3o ) = 2 tg (26o 11,3o ) = 0,524
Fd = k a Fu = 1,2 0 ,524 120
352
= 72597 N = 72,6 kN
4
Kako via vrijednost sile dranja kalupa iznosi 556 kN, ona e se uzimati u obzir u daljnjim
razmatranjima. Pri tome, izabrana ubrizgavalica ostvaruje maksimalnu silu dranja od 10 000 kN, te
zadovoljava ovaj kriterij.
11.4.2. Toplinski proraun kalupa
Toplinski proraun kalupa sastoji se od 8 temeljnih aktivnosti tijekom kojih se proraunavaju
parametri postupka injekcijskog preanja kao to su: vremena ciklusa injekcijskog preanja, vane
temperature ciklusa injekcijskog preanja, toplinska bilanca kalupa, dimenzionira se sustav za
temperiranje kalupa, te se provjerava homogenost temperaturnog polja u kalupu.
11.4.2.1. Proraun vremena hlaenja otpreska
Kutiju od ABS-a mogue je promatrati kao ploasti otpresak maksimalne debljine stijenke 4 mm. Pri
odreivanju vremena hlaenja otpreska potrebno je uzeti u obzir oba kriterija opisana u poglavlju
5.2.2.2.1. vrijeme hlaenja otpreska odreuje se s pomou izraza 5.11.
177
Podaci potrebni za proraun vremena hlaenja otpreska su:

- karakteristina izmjera otpreska
so = 4 mm
- koeficijent oblika (ploa)
Ko = 1
- koeficijent unutranjosti
KU1 = 4/
- koeficijent unutranjosti
KU2 = 8/2
TT = 523 K (250 C)
- temperatura stijenke kalupne upljine TK = 333 K (60 C)
- temperatura postojanosti oblika
TPO = 372 K (99 C)
a1 = 0,004210-8 m2s-1K-1
- koeficijent jednadbe pravca aef za ABS
b1 = 6,905210-8 m2s-1.
- koeficijent jednadbe pravca aef za ABS
Prema izrazu 11.1 odreuje se efektivna toplinska difuznost ABS-a:
aef = a1 TK + b1 = 0,0042 10 8 333 + 6 ,9052 10 8 = 8,3 10 8 m 2/s
Vrijeme hlaenja otpreska do postizanja propisane prosjene temperature postojanosti oblika iznosi:
th =
so 2
TT TK
0,0042
8 523 333
=
ln 2
ln
K
U2
= 26,8 s
2
8
2
T
T
K O aef
372 333
PO
K 1 8,3 10
U ovom sluaju mogue je odrediti kolika je temperatura postojanosti oblika u sreditu otpreska
(koeficijent K za plou iznosi 2/) [112]:
TPO = (TPO TK ) / K + TK = (372 333) / 2 + 333 = 394 K (121 C)
(11.17)
Vrijeme hlaenja otpreska do postizanja propisane temperature postojanosti oblika iznosi:

th =
so 2
TT TK
0,0042
4 523 333
ln
K
=
ln
U1
= 35,6 s
2
8
2
TPO TK 1 8,3 10
K O aef
372 333
Pri tome prosjena temperatura postojanosti oblika prema izrazu 11.17 iznosi:
TPO = TPO TK K + TK = (372 333) 2 / + 333 = 358 K (85 C)
Mogue je zakljuiti kako je drugi kriterij daleko stroi, to rezultira duljim vremenom hlaenja
otpreska. U cilju postizanja to vieg stupnja proizvodnosti, potrebno je izabrati najkrae mogue
vrijeme hlaenja otpreska. Pri tome valja voditi rauna o skrutitu (ili za amorfne plastomere
staklitu) materijala. Kako se nije raspolagalo podatkom o skrutitu ABS-a, za referentnu vrijednost
izabrano je staklite ABS-a koje iznosi Tg = 398 K (125 C). Kako je temperatura postojanosti u
sreditu otpreska prema prvom kriteriju (121 C) nia od staklita, mogue je za daljnja razmatranja
uzeti vrijeme hlaenja otpreska th = 26,8 s.
Iz analize ciklusa injekcijskog preanja (slika 5.22) mogue je zakljuiti kako vrijeme hlaenja
otpreska pokriva vremena izvoenja operacija kao to su: ubrizgavanje, djelovanje naknadnog
pritiska, plastificiranje, vraanje mlaznice ubrizgavalice u poetni poloaj, te eventualno dodatno
vrijeme hlaenja otpreska.
Podaci o ubrizgavalici su [186]:
tu = 1,7 s
- vrijeme vraanja mlaznice tmr = 0,5 s.
178
Vrijeme plastificiranja mogue je odrediti prema izrazu [112]:

tps =
mg
qp
36
= 1,71 s
21
(11.18)
gdje je: qp - uin plastificiranja ubrizgavalice.

Vrijeme djelovanja naknadnog pritiska zahtijeva proraun vremena skruivanja elemenata uljevnog
sustava. Pri tome se rabi izraz 5.11, s time da se uzima kriterij postizanja temperature postojanosti
oblika u sreditu otpreska, a za koeficijent oblika uzima se oblik (uglavnom cilindar) beskonane
duljine (tablica 5.5). Za temperaturu postojanosti oblika se u tom sluaju uzima staklite ABS-a. Kao
vrijeme djelovanja naknadnog pritiska uzima se najkrae vrijeme hlaenja svih segmenata uljevnog
sustava.[112] Kako je u ovom sluaju ue najmanjih izmjera, mogue je pretpostaviti da e se
upravo ue najkrae hladiti do "peaenja", ime e biti onemogueno daljnje djelovanje naknadnog
pritiska u kalupnoj upljini.
U tom sluaju vrijeme djelovanja naknadnog pritiska iznosi:
tnp =
su 2
0 ,003632
TT TK
523 333
=
ln 1,599
= 10 ,5 s
ln
K
U1
2
8
2
Tg TK 2 ,344 8,3 10
398 333
K O aef
Dopunsko vrijeme hlaenja tada iznosi [112]:
td = th t u + tnp + t ps + tmr = 26 ,8 (1,7 + 10 ,5 + 1,71 + 0 ,5) = 12 ,39 s
(11.19)
Ovdje takoer treba proraunati prosjenu temperaturu otpreska radi prorauna razlike entalpija.
[112]
ln ( K U T ) = th K O 2 aef / so2
(11.20)
ln ( K U T ) = 26 ,8 1 2 8,3 10 8 / 0,004 2 = 1,372
T = e1,372 2 / 8 = 4,86
Koeficijent T mogue je prikazati i s pomou izraza [112]:

T=
TT TK
TPO TK
(11.21)
Prosjena temperatura postojanosti oblika otpreska pri tome iznosi:

TPO =
TT TK
523 333
+ TK =
+ 333 = 372 K
T
4,86
11.4.2.2. Odreivanje i proraun pomonih vremena ciklusa injekcijskog preanja

U ovom sluaju, pomono vrijeme sastoji se od nekoliko elemenata:
- vrijeme otvaranja kalupa
to = 1 s
- vrijeme zatvaranja kalupa
tzs = 1 s
- vrijeme vaenja otpreska iz kalupa tiz = 1 s.
Ostala vremena su zanemarivo mala, pa nee biti uzeta u obzir pri odreivanju pomonog vremena
injekcijskog preanja. Iz navedenog je mogue zakljuiti kako pomono vrijeme iznosi tp = 3 s.
179
11.4.2.3. Odreivanje vremena ciklusa injekcijskog preanja

Vrijeme ciklusa injekcijskog preanja sastoji se od vremena hlaenja otpreska i pomonih vremena.
U ovom sluaju vrijeme ciklusa injekcijskog preanja iznosi:
tc = t h + t p = 26 ,8 + 3 = 29 ,8 s
Pri odreivanju vremena hlaenja otpreska, odnosno vremena ciklusa injekcijskog preanja mogue
je takoer rabiti raunalni program za analitiki proraun kalupa iji je razvoj zapoet u radu [22]
(slika 11.11).
Slika 11.11. Proraun vremena ciklusa injekcijskog preanja za kuite od ABS-a

11.4.2.4. Proraun temperatura ciklusa injekcijskog preanja
Tijekom ciklusa injekcijskog preanja nije tono govoriti o jednoj temperaturi stijenke kalupne
upljine, ve se radi o temperaturnom polju (slika 5.23). U okviru ove faze toplinskog prorauna
kalupa potrebno je odrediti vanije temperature ciklusa injekcijskog preanja: poetnu temperaturu,
dodirnu temperaturu i temperaturu otvaranja kalupa.
Za proraun poetne temperature ciklusa, potrebno je odrediti bezdimenzijsku znaajku A (izraz
5.14):
t
26 ,8
A= h =
= 0 ,45
2 tc 2 29 ,8
Poetna temperatura ciklusa injekcijskog preanja odreuje se prema izrazu 5.13. Pri tome je
potrebno raspolagati sljedeim podacima:
- toplinska prodornost materijala kalupa
bK = 10238 Ws1/2m-2K-1
- toplinska prodornost ABS-a
bP = 495,7 Ws1/2m-2K-1
TP =
TK (bK + bP ) (1 A) TT bP 333 (10238 + 495,7 ) (1 0 ,45) 523 495,7

=
= 328 K (55 C)
bK + bP A
10238 + 495,7 0,45
Poetnu temperaturu (temperaturu podeavanja) ciklusa injekcijskog preanja mogue je takoer

odrediti s pomou raunalnog programa za analitiki proraun kalupa [22] (slika 11.12).
180
Slika 11.12. Proraun temperature podeavanja ciklusa za injekcijsko preanje kuita od ABS-a
Dodirna temperatura je ujedno najvia temperatura koja se postie na stijenci kalupne upljine
tijekom ciklusa injekcijskog preanja. Njezinu vrijednost mogue je odrediti prema izrazu 5.15:
TD =
bK TP + bP TT 10238 328 + 495,7 523

=
= 337 K (64 C)
bK + bP
10238 + 495,7
Temperaturu otvaranja kalupa mogue je odrediti na temelju izraza 5.16:

TOK = 2 TK TD = 2 333 337 = 329 K (56 C)
11.4.2.5. Proraun (odreivanje) svojstava medija za temperiranje

Pri proraunu, tj. odreivanju svojstava medija za temperiranje, valja pretpostaviti temperaturu
medija za temperiranje, te odrediti njegova fizika svojstva. U ovom sluaju, kao medij za
temperiranje rabiti e se voda uz dodatak 20 % etilen-glikola. Pri odreivanju temperature medija za
temperiranje potrebno je pretpostaviti temperaturni gradijent izmeu stijenke kalupa i medija za
temperiranje. Kako nisu postavljeni visoki zahtjevi na svojstva otpreska, pretpostavlja se
temperaturni gradijent TMK = 10 K.
Tada je mogue odrediti temperaturu medija za temperiranje prema izrazu [112]:
TM = TK TMK = 333 10 = 323 K (50 C)
(11.22)
Za definiranu temperaturu medija za temperiranje mogue je odrediti ostala potrebna svojstva medija
za temperiranje. Voda pri temperaturi 323 K (50 C) ima sljedea svojstva [112]:
w = 988,1 kg/m3
- gustoa
- specifini toplinski kapacitet cw = 4174 J/kgK
w = 0,648 W/mK
- toplinska difuznost
aw = 15,710-8 m2/s
w = 0,55610-6 m2/s
- Pradtlova znaajka
Prw = 3,54.
Etilen-glikol pri temperaturi 323 K (50 C) ima svojstva [112]:
e = 1098,5 kg/m3
- gustoa
- specifini toplinski kapacitet ce = 2473 J/kgK
e = 0,267 W/mK
- toplinska difuznost
ae = 9,8510-8 m2/s
e = 6,8510-6 m2/s
- Pradtlova znaajka
Pre = 69.
181
Svojstva medija za temperiranje mogue je odrediti na temelju sljedeih izraza [112]:

1. Gustoa medija za temperiranje:
M = (1 x ) w + x e = (1 0,2 ) 988,1 + 0,2 1098,5 = 1010,2 kg/m3
(11.23)
2. Specifini toplinski kapacitet medija za temperiranje:

cM =
(1 x ) w c +
x e
c
w
(1 x ) w + x e
(1 x ) w + x e e
cM =
0,8 988,1
0 ,2 1098,5
4174 +
2473 = 3804 J/kgK
0 ,8 988,1 + 0,2 1098,5
0,8 988,1 + 0,2 1098,5
(11.24)
3. Toplinska provodnost medija za temperiranje:
M=
(1 x ) w +
x e
w
(1 x ) w + x e e
(1 x ) w + x e
cM =
0 ,8 988,1
0,2 1098,5
0,648 +
0 ,267 = 0,565 W/mK
0,8 988,1 + 0 ,2 1098,5
0 ,8 988,1 + 0,2 1098,5
(11.25)
4. Kinematika viskoznost medija za temperiranje:
M = (1 x ) w + x e = (1 0 ,2) 0,556 106 + 0,2 6 ,85 106 = 1,81 106 m 2/s
(11.26)
5. Prandtlova znaajka:
PrM =
M M cM 1,81 106 1010,2 3804

=
= 12,3
0,565
M
(11.27)
11.4.2.6. Proraun toplinske bilance kalupa

Pri proraunu toplinske bilance kalupa potrebno je definirati toplinske tokove kroz kalup (slika 5.24).
Temeljni izraz za proraun toplinske bilance kalupa je jednadba:
P + O + M = 0
(5.17)
U ovom izrazu vrijednosti O i M mogu poprimiti pozitivne i negativne predznake, to znai da

okolina i medij za temperiranje mogu dovoditi ili odvoditi kalupu toplinu. Plastomerna taljevina
uvijek dovodi kalupu toplinu. U tom sluaju izraz 5.17 prelazi u oblik:
P O M = 0
(11.28)
Pri odreivanju topline koju plastomerna taljevina dovodi kalupu rabi se izraz 5.18. Kako bi se u tom
izrazu odredila razlika entalpija pri preradbi ABS-a, potrebno je rabiti izraz:
(h2 h1 ) = 1 000 [(a3 TT + b3 ) (a2 TPO + b2 )]

(h2 h1 ) = 1 000 [(1,875 523 571,9) (1,4 372 410,2)] = 298 125 J/kg
gdje su: a2, a3, b2, b3 - koeficijenti za izraunavanje razlike entalpija [112].
(11.29)
182
Tada toplina koju plastomerna taljevina dovodi kalupu iznosi:
P =
mg (h2 h1 )
tc
0,036 298 125

= 360 ,2 W
29 ,8
Slika 11.13. Proraun topline dovedene kalupu taljevinom ABS-a

Pri proraunu topline koju kalup izmijeni s okolinom potrebno je prvo odrediti temperaturu vanjske
stijenke kalupa. Pri tome je mogue rabiti dva izraza [16,112]:
TVK = 0 ,427 TO + 0 ,823 TM 68,96
TVK = TO + 0 ,725 TM 211,4
(11.30)
(11.31)
Propisana temperatura okoline iznosi TO = 298 K (25 C). Tada temperatura vanjske stijenke kalupa
iznosi:
TVK = 0,427 TO + 0,823 TM 68,96 = 0 ,427 298 + 0,823 323 68,96 = 324 K (51 C)
TVK = TO + 0,725 TM 211,4 = 298 + 0 ,725 323 211,4 = 321 K (48 C)
Za daljnji proraun uzima se vrijednost koja daje vei temperaturni gradijent TVK TO . U tom sluaju
uzima se vrijednost TVK = 324 K (51 C).
Za proraun topline izmijenjene s okolinom potrebno je takoer odrediti toplinsku prijelaznost
zraenjem [112]:
Z = Z CZ = 0 ,35 5,67 = 1,98 W/m 2 K
(11.32)
gdje su: Z - sposobnost zraenja realnog tijela, CZ - zraivost apsolutno crnog tijela (W/m2K).
Za toplinsku prijelaznost konvektivne izmjene topline mogue je prema radu [112] s dovoljnom
sigurnou uzeti vrijednost K = 15 W/m2K.
Toplinska prijelaznost uslijed zraenja i konvekcije rauna se prema izrazu [112]:
St = Z + K = 1,98 + 15 = 16,98 W/m 2 K
(11.33)
U izrazu 5.19 mogue je zanemariti vrijednost topline koja se s okolinom izmijeni kroz sljubnicu.
Stoga je potrebno izraunati vrijednosti toplinskog toka zraenja i konvekcije, te toplinu provoenja
koju kalup izmijeni sa steznim ploama ubrizgavalice.
Za proraun topline koju kalup s okolinom izmijeni mehanizmima zraenja i konvekcije, potrebno je
definirati povrine kalupa, te korigiranu vrijednost toplinske prijelaznosti zraenja i konvekcije.
183
Povrine kalupa potrebne za toplinski proraun kalupa iznose [112]:

A1 = LK H K = 0 ,279 0 ,296 = 0 ,083 m 2
A2 = LK H K1 = 0,279 0,246 = 0 ,069 m
(11.34)
2
(11.35)
Korigirana vrijednost toplinske prijelaznosti zraenja i konvenkcije odreuje se prema izrazu [112]:
st* =
0 ,083 + 0 ,069
16 ,98 = 31,1 W/m 2 K
0 ,083
(11.36)
Toplina izmijenjena konvekcijom i zraenjem s okolinom iznosi:
st = 2 A1 st* (TVK To ) = 2 0,083 31,1 (324 298) = 134,2 W

Za proraun topline izmijenjene provoenje kroz stezne ploe ubrizgavalice potrebno je odrediti
korigirani faktor proporcionalnosti V* . Za faktor proporcionalnosti V, moe se prema radu [112]
uzeti vrijednost 85 W/m2K. Uz izmjere steznih ploa ubrizgavalice HK = 0,249 m i BK = 0,296 m,
korigirana vrijednost faktora proporcionalnosti iznosi [112]:
V* =
H K + BK
0,249 + 0 ,296
V =
85 = 153,8 W/m 2 K
BK
0,296
(11.37)
Toplina izmijenjena izmeu kalupa i steznih ploa ubrizgavalice mehanizmom provoenja iznosi:
V = 2 BK H K V* (TVK To ) = 2 0,246 0,296 153,8 (324 298) = 582 W

Ukupna toplina koju kalup izmijeni s okolinom iznosi:
O = st + V = 134 ,2 + 582 = 716 ,2 W

Na temelju toplina koje kalup izmijeni s okolinom i plastomernom taljevinom, mogue je iz izraza
5.17 odrediti toplinu koju medij za temperiranje treba dovesti/odvesti kalupu. Kako okolina odvodi
toplinu, taj iznos dobiva negativni predznak, odnosno s druge strane jednakosti, pozitivan predznak.
M = P + O = 360,2 + 716 ,2 = 356 W

Ovo je toplina koju medij za temperiranje treba dovesti kalupu, kako bi se u njemu odralo propisano
temperaturno polje. Ukoliko bi se iznos ovog toplinskog toka elio sniziti, ili mu se ak promijeniti
predznak (medij za temperiranje treba odvoditi kalupu toplinu), mogue je rabiti odgovarajue
izolacijske ploe kalupa.[112]
11.4.2.7. Dimenzioniranje sustava za temperiranje kalupa
U okviru faze dimenzioniranja sustava za temperiranje potrebno je definirati njegove izmjere i
parametre. Prvi korak u ovoj fazi je odreivanje promjera kanala za temperiranje. Promjer kanala za
temperiranje u ovom sluaju prema izrazu 5.24 iznosi:
d KT =
bo
74 ,5
=
= 7 ,4 mm
nKT xK 4 0 ,8
Ovu vrijednost mogue je zaokruiti na d *KT = 8 mm.
184
Povrina kanala za temperiranje odreuje se na temelju projektne skice kalupa (duljina kanala), te na
temelju izraza 5.25:
*
AKT = d KT
lKT nKT = 0 ,008 0 ,268 4 = 0,027 m 2
U sljedeem koraku potrebno je odrediti optimalnu debljinu stijenke kalupne upljine. U ovom
koraku rabiti e se etiri razliita kriterija kako bi se dolo do optimalne debljine stijenke kalupne
upljine.
Prema prvom kriteriju, debljina stijenke kalupne upljine izraunava se na temelju doputenog
sminog naprezanja materijala kalupnih ploa (npr. dop = 90 N/mm2) [112]:
sK =
3 pK d KT 3 50 8
=
= 3,33 mm
4 dop
4 90
(11.38)
Prema drugom kriteriju, debljina stijenke kalupne upljine izraunava se na temelju doputenog
savojnog naprezanja materijala kalupnih ploa (npr. dop = 120 N/mm2) [112]:
sK =
2
pK d KT
50 82
= 3,65 mm
=
2 dop
2 120
(11.39)
Prema treem kriteriju, debljina stijenke kalupne upljine izraunava se na temelju toplinskog toka
akumulirane topline. Pri tome treba izraunati toplinski tok dovoenja topline, a s pomou njega se
odreuje toplinski tok akumulirane topline.
Toplinski tok dovoenja topline izraunava se prema slinom izrazu kao i toplina dovedena kalupu
plastomernom taljevinom, s tom razlikom da se u ovom izrazu u nazivniku pojavljuje vrijeme
hlaenja otpreska [112]:
PD =
mg (h2 h1 )
th
0,036 298 125

= 400 ,5 W
26 ,8
(11.40)
Toplinski tok akumulirane topline izraunava se na temelju izraza [112]:
A = PD + o + M = 400,5 716,2 + 356 = 40,3 W
(11.41)
Za proraun debljine stijenke kalupne upljine treba pretpostaviti temperaturni gradijent izmeu
temperature stijenke kanala za temperiranje i temperature stijenke kalupne upljine. Pri tome razlika
treba biti to manja, uz uvjet da je temperatura stijenke kanala za temperiranje via od poetne
temperature ciklusa injekcijskog preanja. [112] U ovom sluaju izabire se vrijednost TKT = 330 K
(57 C).
Ostali podaci potrebni za proraun su [112]:
- specifini toplinski kapacitet materijala kalupnih ploa
- gustoa materijala kalupnih ploa
sK =
cK = 602 J/kgK
K = 7,810-6 kg/mm3.
A tc
40 ,3 29 ,8
=
= 4 ,3 mm
bo lK cK K (TK TKT ) 74 ,5 268 7 ,8 10 6 602 10 4 (333 330 )
(11.42)
185
Prema etvrtom kriteriju, debljina stijenke kalupne upljine odreuje se na temelju minimalnog i
maksimalnog kuta izotermi u kalupnoj ploi. Pri tome ti kutevi iznose: min = 25 i max = 30.
74 ,5
bo
d KT 0 ,5 =
sK max =
8 0,5 = 16 mm
4 tg 25
nKT tg min
(11.43)
74 ,5
bo
8 0 ,5 = 12 mm
sK min =
d KT 0 ,5 =
4 tg 30
nKT tg max
(11.44)
U ovom sluaju izabire se etvrti kriterij i debljina stijenke kalupne upljine sK = 14 mm. Za ovu
vrijednost debljine stijenke kalupne upljine mogue je odrediti stvarni kut izoterme [112]:
bo
74,5
= arc tg
= 27 ,4
4 (2 14 + 8)
nK (2 sK + d KT )
= arc tg
(11.45)
Na kraju ovog bloka toplinskog prorauna potrebno je provjeriti progib stijenke kalupne upljine. Pri
tome valja poznavati vrijednosti modula rasteznosti i modula sminosti materijala kalupnih ploa, te
doputeni progib stijenke kalupne upljine [112]:
- modul rasteznosti materijala kalupnih ploa
Er = 210 000 N/mm2
- modul sminosti materijala kalupnih ploa
G = 81 000 N/mm2
- doputeni progib stijenke kalupne upljine
fdop = 10-3 mm.
Prema izrazu 5.26 mogue je odrediti maksimalni progib stijenke kalupne upljine:
f max
2
pK d KT
sK
2
d KT
0,15 50 82
+
=
32 E s 2
G
14
r K
82
0,15
+
= 4 ,34 10 4 mm
2
32 210 000 14
81
000
Kako je maksimalni progib stijenke kalupne upljine znatno manji od doputenog, usvaja se
vrijednost sK = 14 mm.
U sljedeem koraku toplinskog prorauna kalupa potrebno je odrediti brzinu protoka medija za
temperiranje. Prethodno treba izraunati toplinsku prijelaznost medija za temperiranje [112]:
M =
1
xS
s
AKT (TK TM ) K
K
1
= 1007 W/m 2 K
2
0,014
0 ,027 (333 323)
356
26,75
(11.46)
gdje je xS - faktor simetrinosti izmjene topline.

Brzina protoka medija za temperiranje odreuje se na temelju izraza [112]:
vM =
Re M
d KT
(11.47)
Jedina nepoznanica u izrazu 11.36 je iznos Reynoldsovog broja medija za temperiranje koji je
mogue odrediti na temelju izraza [112]:
1
0 ,75
M
+
180
Re =
0 ,67
0,42 d KT
0 ,037
PrM 1 +
lKT
d KT
(11.48)
186
0 ,75
1007
Re =
+ 180
= 2113
0 ,67
0,565
12,30 ,42 1 + 0 ,008
0 ,037
0,008
0,268
Brzina protoka medija za temperiranje tada iznosi:

vM =
Re M 2113 1,81 106

=
= 0,48 m/s
d KT
0 ,008
Za temperiranje kalupa izabrano je temperiralo tvrtke Regloplas oznake P 140 karateristika [187]:
- maksimalna temperatura medija za temperiranje
140 C
- raspoloiva snaga pri zagrijavanju
9 kW
- raspoloiva snaga pri hlaenju
39 kW
- kapacitet pumpe temperirala
45 l/min.
U okviru dimenzioniranja sustava za temperiranje potrebno je provesti provjeru kapaciteta pumpe
temperirala, odrediti ulazne i izlazne temperature medija za temperiranje, te proraunati pad tlaka
medija za temperiranje u sustavu za temperiranje.
Potrebni kapacitet pumpe temperirala za prethodno proraunate uvjete iznosi [112]:
qT =
2
vM d KT
0,48 0 ,0082
=
= 0 ,0000241 m3/s = 0,024 l/s = 1,45 l/min
4
4
(11.49)
Iz rezultata je vidljivo kako temperiralo zadovoljava uporabu. Iskoristivost kapaciteta temperirala

tada iznosi [112]:
V =
qT
1,45
100 =
100 = 3,2%
qVP
45
(11.50)
Sljedea aktivnost je odreivanje temperaturnog gradijenta, te ulazne i izlazne temperature medija za

temperiranje. Temperaturni gradijent medija za temperiranje odreuje se prema izrazu [112]:
(T MI TMU ) =
4 M
4 356
=4K
=
2
vM M 0,008 3804 0,48 1010,2
2
d KT
cM
(11.51)
Kako je temperaturni gradijent medija za temperiranje manji od 5 K, parametri zadovoljavaju [112].

Ulazna i izlazna temperatura medija za temperiranje iznose [112]:
TM
4
= 323 = 321 K (48 C)
2
2
TM
4
= TM +
= 323 + = 325 K (52 C)
2
2
TMU = TM
TMI
Posljednja aktivnost toplinskog prorauna kalupa je odreivanje pada tlaka u sustavu za temperiranje
kalupa. Pad tlaka u kanalima za temperiranje odreuje se na temelju izraza [112]:
pKa =
2
l
vM
M KT + 1,5 mp
2
d KT
gdje su: - otpor teenju u kanalu, mp - broj promjena smjera teenja medija za temperiranje.
(11.52)
187
Za Re < 2300 vrijednost otpora teenju se izraunava prema izrazu [112]:
64
64
=
= 0 ,03
Re 2113
(11.53)
Pad tlaka u kanalima za temperiranje u ovom sluaju iznosi:

pKa =
2
0 ,482
l
0 ,268
vM
1010 ,2 0 ,03
+ 1,5 4 = 815 N/m 2
M KT + 1,5 mp =
2
2
0 ,008
d KT
Pad tlaka u temperiralu iznosi: pTe = 50000 N/m2.

Pad tlaka u sustavu za temperiranje iznosi [112]:
pSt = pKa + pTe = 815 + 50000 = 50815 N/m 2 = 5,08 bara
(11.54)
Pumpa izabranog temperirala moe ostvariti potrebni tlak u sustavu za temperiranje. Uz

pretpostavljenu korisnost pumpe P = 0,9, odreuje se efektivno potrebna snaga pumpe [112]:
PPe =
2
vM d KT
pSt 0 ,48 0,0082 50815
=
= 1,36 W
4 P
4 0 ,9
(11.55)
I prema ovom kriteriju temperiralo zadovoljava uporabu.

11.4.2.8. Provjera homogenosti temperaturnog polja kalupa
Udaljenost, a / mm
U okviru provjere homogenosti temperaturnog polja kalupa provjeriti e se greka temperiranja. Pri
tome je mogue uporabiti dijagram za odreivanja podruja nehomogenosti za razliite kombinacije
vrijednosti a i b sa slike 5.28 (slika 11.14).[90,137]
= konst.
30
j = 2,5 %
j=5%
j = 10 %
20
10
Nehomogeno podruje
10
20
30
40
Udaljenost, b / mm
Slika 11.14. Podruje homogenog temperiranja za razliite kombinacije vrijednosti a i b [90,137]
188
Kako su u konkretnom sluaju vrijednosti a = 18 mm i b = 36 mm, iz slike 11.14 mogue je

zakljuiti kako se postie granina homogenost temperiranja kalupa, pa stoga nisu potrebni nikakvi
zahvati u sustavu za temperiranje kalupa.
11.4.3. Mehaniki proraun kalupa
Mehaniki proraun kalupa takoer se sastoji od 8 temeljnih blokova u kojima se proraunava
kinematika kalupa, te se odreuju izmjere i deformacije pojedinih elemenata kalupa koji su
mehaniki optereeni. Pri tome valja raspolagati potrebnim podacima o svojstvima materijala od
kojih su nainjeni pojedini elementi kalupa.
11.4.3.1. Proraun kinematike kalupa
Pri proraunu kinematike kalupa potrebno je odrediti hod otvaranja kalupa koji osigurava nesmetano
vaenje otpreska iz kalupa. Pri tome valja voditi rauna o maksimalnom razmaku izmeu steznih
ploa ubrizgavalice, kako bi se kalup mogao stegnuti izmeu njih, te otvoriti za potreban hod.
Takoer je potrebno proraunati hodove elemenata za vaenje otpreska, kako bi otpresak bio potisnut
iz kalupne upljine.
U prvom koraku je prema izrazu 5.31 mogue odrediti potreban hod otvaranja kalupa:
hOK = hg + hop + hd = 105 + 27 + 3 = 135 mm
Iz izraza 5.33 mogue je odrediti minimalni potrebni razmak izmeu steznih ploa ubrizgavalice:
hUmin = hOK + LK = 135 + 279 = 414 mm
Prema podacima ubrizgavalice, maksimalni razmak izmeu steznih ploa iznosi HUmax=750 mm, to
zadovoljava kriterij hUmin HUmax.
Tijekom koncepcijskog oblikovanja kalupa definirana su rjeenja sustava za vaenje otpreska iz
kalupa: kliznik + tapiasta izbacivala. Stoga valja proraunati (odrediti) potrebne hodove i duljinu
elemenata sustava za vaenje otpreska iz kalupa.
Iz nacrta otpreska (poglavlje 16) mogue je odrediti potrebni pomak kliznika, kako bi se oslobodili
podrezi na otpresku (75,6 mm). Meutim, ovoj vrijednosti mogue je dodati sigurnosni dodatak, pa
ukupni pomak kliznika iznosi Mki = 80 mm.
S pomou izraza 5.36 mogue je izraunati potrebnu duljinu kosog izvlaila kojim e se kliznik
izvlaiti iz kalupa. Dopunski podaci potrebni za ovaj proraun iznose:
- zranost izmeu kosog izvlaila i kliznika cki = 0,5 mm
ki = 22
Lki = (M ki / sin ki ) + (2 cki / sin 2 ki ) = (80 / sin 22 ) + (2 0 ,5 / sin 44 ) = 215 mm
Izvlaenjem kliznika iz kalupa ostvaren je preduvjet za nesmetano vaenje otpreska iz kalupa koje se
provodi s pomou tapiastih izbacivala. Pri tome valja definirati minimalni hod tapiastih
izbacivala, kako bi otpresak bio izvaen iz pominog dijela kalupa. S pomou izraza 5.34, i
definiranog sigurnosnog hoda izbacivala od 5 mm, odreuje se potrebni hod izbacivala:
hi = hop + h di = 27 + 5 = 32 mm
189
Pri izboru odstojnih letvi kalupa potrebno je voditi rauna da one omogue minimalni pomak ploa
izbacivala za 32 mm. Kako izabrane odstojne letve osiguravaju pomak ploa izbacivala od 44 mm,
ovaj kriterij je zadovoljen.
11.4.3.2. Dimenzioniranje sustava za voenje i centriranje
Kako su za voenje i centriranje elemenata kalupa uporabljeni normirani elementi u skladu s
veliinom izabranog kuita kalupa, nije potrebno provoditi njihovo dimenzioniranje.
11.4.3.3. Proraun sile vaenja otpreska
Sila vaenja otpreska u sluaju kuita od ABS-a (priblino kutijasti otpresak) moe se odrediti s
pomou izraza [99]:
F = 2 pK ( A1 + A2 ) + Ak 0 ,1 N/mm 2 = 0,2 2 50 (410 ,4 + 418) + 1260 = 1780 N = 17,8 kN
(11.56)
gdje su: A1, A2 i Ak - odgovarajue povrine otpreska i kalupa u dodiru (m2).

Za izabranu ubrizgavalicu mogue je iz kataloga [186] oitati maksimalni iznos sile vaenja otpreska
iz kalupa Fvmax = 40 kN, to je dostatno za ovaj sluaj. U ovom sluaju izbacivala nisu posebno
optereena pri vaenju otpreska, a kako se ne radi o tankim izbacivalima, nije potrebno provoditi
proraun izbacivala obzirom na izvijanje.
11.4.3.4. Dimenzioniranje sustava za odzraivanje kalupa
Tijekom faze koncepcijskog oblikovanja kalupa, pri odreivanju sustava za odzraivanje kalupa
definirano je kako je potrebno ostvariti potrebnu hrapavost dosjednih ploha na sljubnici, pri emu
treba omoguiti izlazak zraka iz kalupne upljine, a sprijeiti izlazak taljevine. Potrebnu hrapavost e
se ostvariti tijekom same izradbe kalupa, te nije potreban proraun sustava za odzraivanje.
11.4.3.5. Dimenzioniranje posebnih elemenata kalupa
Pri proraunu posebnih elemenata kalupa mogue je u ovom sluaju proraunati izmjere i
deformacije kosog izvlaila. Proraun kosog izvlaila mogue je provesti na temelju izraza 5.46 do
5.48.
Sila vaenja otpreska iz kalupa je sila koja djeluje okomito na smjer pomicanja kliznika. Za
odreivanje komponente sile koja djeluje u smjeru pomicanja kliznika potrebno je poznavati kut
trenja gibanja. Prema [188] za tarni par elik-elik faktor suhog trenja iznosi = 0,25. Kut trenja tada
iznosi = arctg ( = 14). Komponenta sile koja djeluje u smjeru pomicanja kliznika prema 5.46
iznosi:
F2 = F1 tg ( ki + ) = 17 ,8 tg (22 + 14 ) = 12,9 kN
Rezultantna sila koja djeluje na koso izvlailo, prema 5.62 iznosi:

R = F12 + F22 = 12,9 2 + 17 ,82 = 22 kN
190
Progib kosog izvlaila mogue je odrediti na temelju izraza 5.47. Ukoliko se postavi zahtjev za
maksimalno doputenim progibom kosog izvlaila (0,1 mm), mogue je definirati minimalni promjer
kosog izvlaila prema izrazu:
d ki min = 4
64
R x3
64 22 103 23,33
=4
= 17 ,3 mm
3 Es f dop
3 21 10 4 0,1
(11.57)
Kako je ovo minimalni promjer, izabire se neto vei promjer kosog izvlaila; dki = 20 mm.
11.4.3.6. Proraun krutosti kalupa okomito na smjer otvaranja
Pri odreivanju krutosti kalupa okomito na smjer otvaranja potrebno je definirati elastinu
deformaciju kalupne upljine, iji iznos ne smije prelaziti iznose stezanja plastomerne taljevine. Za
ovaj proraun mogue je rabiti i izraz za omjer izmeu naprezanja i deformacija [99]:
Er
pK
50
=
= 0 ,00024 = 0 ,024 %
Er 21 10 4
(11.58)
Kako stezanje ABS-a iznosi sV = 0,4 do 0,7 %, to je daleko vei iznos od deformacije kalupne
upljine, zadovoljen je kriterij krutosti kalupa okomito na smjer otvaranja kalupa.
11.4.3.7. Proraun krutosti kalupa u smjeru otvaranja
Pri proraunu krutosti kalupa u smjeru otvaranja kalupa potrebno je proraunati progib pomine
kalupne ploe. Kako se ovdje radi o upetoj ploi, potrebno je za proraun progiba dna ploe rabiti
izraz 5.52. Pri tome su nepoznate veliine:
- visina na kojoj djeluje tlak u kalupnoj upljini
h = 74,5 mm
- debljina stijenke dna pomine kalupne ploe
sp = 39 mm
- doputeni progib dna kalupne ploe
f1dop = 0,01 mm.
f1 =
12 pK h 4 2 ,66 pK h 2
12 50 74 ,52
2 ,66 50 74 ,52
+
=
+
= 0 ,0152 mm
384 Er sp3
8 Er sp3
384 21 104 393 8 21 104 39
Kako je dobivena vrijednost progiba vea od doputene, mogue je ili poveati debljinu stijenke
pomine kalupne ploe (visinu ploe) ili ispod pomine kalupne ploe dodati temeljnu plou
potrebne visine. U ovom sluaju dodaje se temeljna ploa visine 27 mm. U tom sluaju debljina
stijenke dna pomine kalupne ploe i temeljne ploe iznosi sp = 66 mm. Progib dna u tom sluaju
iznosi:
12 50 74 ,54
2 ,66 50 74 ,52
+
f1 =
= 0 ,0075 mm
384 21 10 4 663 8 21 10 4 66
Progib dna u ovom sluaju je manji od doputenog, to znai da visina temeljne ploe kalupa
zadovoljava uvjet krutosti kalupa u smjeru otvaranja kalupa.
Identini proraun mogue je provesti s pomou raunalnog programa za analitiki proraun kalupa
(slika 11.15) [22].
191
Slika 11.15. Proraun progiba kalupne ploe debljine dna 66 mm

11.4.3.8. Proraun sile otvaranja kalupa
Silu otvaranja kalupa u ovom sluaju sainjava sila vaenja otpreska (izvlaenje kliznika), te sila
koja se ostvaruje na povrini dodira otpreska i kalupne upljine u pominoj polovici kalupa. Stoga je
izraz 5.54 potrebno modificirati:
FO = pR AP + FV = 0,2 0 ,1 7 643,6 + 17 800 = 17 950 N = 17,95 kN
(11.59)
11.5. NUMERIKI PRORAUN KALUPA

Pri numerikom proraunu kalupa s pomou raunalnog programa Moldflow mogue je razlikovati
etiri razliita prorauna (simulacije): proraun faze obujamnog punjenja kalupne upljine (FILL
modul), proraun faze stlaivanja i djelovanja naknadnog tlaka (PACK modul), proraun hlaenja
otpreska (COOL modul), te proraun deformacija otpreska nakon vaenja iz kalupa (WARP modul).
Pri numerikom proraunu kalupa za injekcijsko preanje kuita od ABS-a na raspolaganju su bila
prva tri modula programskog paketa.
Prije poetka simulacije injekcijskog preanja i prorauna kalupa potrebno je definirati model
otpreska i uljevnog sustava, te na njima generirati mreu konanih elemenata (slika 11.16).
Slika 11.16. Model otpreska i uljevnog sustava s generiranom mreom konanih elemenata
Za analizu faze temperiranja kalupa, potrebno je tim modelima dodati model kanala za temperiranje
kalupa (slika 11.17).
192
Slika 11.17. Model otpreska, uljevnog sustava i kanala za temperiranje

11.5.1. Proraun faze obujamnog punjenja kalupne upljine
U ovoj fazi numerikog prorauna kalupa simulira se put teenja ela taljevine, te se proraunavaju
eljene vrijednosti u trenutku zavretka faze ubrizgavanja. Analizom ove faze ciklusa injekcijskog
preanja mogue je zakljuiti kako e kalupna upljina biti popunjena bez potekoa, a izraunato je
vrijeme punjenja kalupne upljine (vrijeme ubrizgavanja) tu = 1,92 s (slika 11.18). Pri tome, program
omoguuje oznaavanje potencijalnih mjesta nastajanja ukljuina zraka u otpresku (plave oznake) i
linija spajanja (crvene oznake).
Slika 11.18. Slika punjenja kalupne upljine

Sljedei rezultat analize faze obujamnog punjenja kalupne upljine kojem valja posvetiti pozornost je
razdioba tlakova u kalupnoj upljini u trenutku ispunjenosti kalupne upljine. Iz slike 11.19 je
vidljivo kako je maksimalni pad tlaka taljevine kroz uljevni sustav i kalupnu upljinu 65,04 N/mm2.
Pri tome, vrijednosti prikazane na slici imaju znaenje pretlaka, a ne apsolutne vrijednosti.
193
Slika 11.19. Razdioba pritisaka u kalupnoj upljini na kraju faze ubrizgavanja

Na slici 11.20 nalaze se rezultati analize razdioba temperatura u taljevini ABS-a na kraju faze
obujamnog punjenja kalupa. Temperatura taljevine se kree u rasponu 239,47 do 258,44 C.
Slika 11.20. Razdioba temperatura u plastomernoj taljevini na kraju faze obujamnog punjenja kalupa
Smina naprezanja u plastomernoj taljevini tijekom popunjavanja kalupne upljine mogu imati bitan
utjecaj na konana svojstva otpreska. Raunalni program Moldflow omoguuje uvid u razdiobu
sminih naprezanja u kalupnoj upljini na kraju popunjavanja kalupne upljine.
194
Slika 11.21. Razdioba sminih naprezanja u plastomernoj taljevini na kraju faze ubrizgavanja
Osim ovakvih prikaza rezultata analize, raunalni program Moldflow omoguuje uvid u primjerice,
kretanje i iznos sile dranja zatvorenog kalupa. O moguim prikazima rezultata simulacije s pomou
raunalnog programa Moldflow upuuje se na literaturu [39,148].
11.5.2. Proraun faze stlaivanja i djelovanja naknadnog pritiska
Nakon ubrizgavanja plastomerne taljevine u kalupnu upljinu zapoinje faza stlaivanja plastomerne
taljevine u cilju postizanja odgovarajue gustoe otpreska, te djelovanja naknadnog pritiska radi
kompenzacije stezanja taljevine. Ova faza efektivno traje do trenutka ovrivanja (peaenja) ua,
nakon ega je onemogueno daljnje stlaivanje taljevine, odnosno djelovanje naknadnog pritiska u
kalupnoj upljini. Raunalni program Moldflow raspolae mogunostima analize razliitih
parametara ove faze ciklusa injekcijskog preanja. Ovdje e se komentirati samo zanimljiviji
rezultati. Slika 11.22 prikazuje efektivno vrijeme djelovanja naknadnog pritiska u kalupnoj upljini,
tj. vrijeme do ovrenja ua. U sluaju kuita od ABS-a to vrijeme iznosi 10,99 s.
Slika 11.22. Vrijeme djelovanja naknadnog pritiska u kalupu
195
Na slici 11.23 mogue je analizirati rezultate prorauna hlaenja cijelog uljevnog sustava na kraju
faze djelovanja naknadnog pritiska. Vrijeme hlaenja uljevnog sustava iznosi 34,21 s. Ovako dugo
vrijeme hlaenja uljevnog sustava mogue je objasniti relativno debelim uljevnim kanalom (promjera
6 mm) pri emu program uzima u obzir otriji kriterij postizanja temperature postojanosti oblika
( TPO ).
Slika 11.23. Vrijeme hlaenja uljevnog sustava

Slika 11.24 prikazuje razdiobu pritisaka u kalupnoj upljini na kraju faze djelovanja naknadnog
pritiska u kalupnoj upljini. Vrijednosti naknadnih pritisaka u kalupnoj upljini kreu se od 23,04
N/mm2 do otprilike 34,11 N/mm2.
Slika 11.24. Razdioba naknadnog pritiska u kalupu na kraju faze djelovanja naknadnog pritiska
Na kraju faze djelovanja naknadnog pritiska takoer je mogue analizirati temperaturno polje
otpreska. Iz slike 11.25 je vidljivo kako su ve nakon 10,99 s podruja otpreska udaljenija od ua
dostigla temperaturu (npr. 76 C) niu od temperature postojanosti oblika, dok su podruja u blizini
ua, te podruje s debljinom stijenke 4 mm, jo pri relativno visokim temperaturama.
196
Slika 11.25. Razdioba temperatura u otpresku na kraju faze djelovanja naknadnog pritiska
Na slici 11.26 mogue je analizirati postignute gustoe otpreska nakon faze djelovanja naknadnog
pritiska. Za podruje otpreska koje je zanimljivo za analizu gustoe, mogue je uoiti relativno
ujednaenu gusou od 1020 kg/m3, uz izuzetak poruja s debljinom 4 mm, gdje su postignute neto
nie vrijednosti.
Slika 11.26. Razdioba gustoa otpreska na kraju faze djelovanja naknadnog pritiska
Iako se pri numerikom proraunu kalupa nije raspolagalo modulom za proraun stezanja i
vitoperenja otpreska, nakon simulacije faze djelovanja naknadnog pritiska mogue je prikazati
"prethodne" iznose stezanja otpreska. Na slici 11.27 prikazane su vrijednosti stezanja otpreska koje
se kreu u rasponu 1,98 % u blizini ua do 7,5 % na podruju otpreska debljine 4 mm. Ovako visoki
iznos stezanja ukazuje na potrebu optimiranja veliine naknadnog pritiska. U cilju smanjenja stezanja
otpreska u doputene granice valja povisiti vrijednost naknadnog pritiska na potrebni iznos.
197
Slika 11.27. Razdioba stezanja otpreska na kraju faze djelovanja naknadnog pritiska
11.5.3. Proraun faze hlaenja otpreska
Najvaniji rezultat analize hlaenja otpreska je vrijeme hlaenja otpreska. U ovom sluaju vrijeme
hlaenja iznosi th = 36,5 s (slika 11.28). Iz slike je mogue uoiti kako e dio otpreska s debljinom
stijenke 2 mm ovrsnuti relativno brzo (za otprilike 12 s), u usporedbi s podrujem otpreska s
debljinom stijenke 4 mm. Na tom podruju otpreska vrijeme hlaenja iznosi 36,5 s. Meutim,
dobivene vrijednosti vremena hlaenja ovim raunalnim programom u praksi su se pokazale neto
niima, pa ih treba uzeti s rezervom.[189]
Slika 11.28. Analiza vremena hlaenja otpreska

Po zavretku hlaenja otpreska mogue je analizirati temperaturno polje otpreska. Temperature se
kreu u rasponu 64,34 C do 154,57 C. Podruja otpreska s temperaturama viim od 120 C
predstavljaju kritina podruja otpreska pri vaenju iz kalupne upljine (debljina stijenke 4 mm).
198
Proraunom faze temperiranja otpreska mogue je doi do temperaturnog polja na vanjskoj stijenci
otpreska (slika 11.29), te na unutarnjoj strani otpreska (slika 11.30).
Slika 11.29. Razdioba temperatura na vanjskoj strani otpreska nakon faze temperiranja otpreska
Slika 11.30. Razdioba temperatura na unutarnjoj strani otpreska nakon faze temperiranja otpreska
Osim ovih rezultata mogue je analizirati rezultate prorauna Reynoldsovih brojeva medija za
temperiranje, brzine protoka medija za temperiranje, padova pritisaka u kanalima za temperiranje, te
razdiobe temperatura medija za temperiranje (opirnije u radu [148]).
Pri uporabi simulacijskih raunalnih programa za proraun kalupa mogue je vrlo jednostavno
optimirati eljene parametre. Jedan od moguih naina je ponavljanje simulacije pojedine faze
ciklusa injekcijskog preanja, ali s rezultatima prethodne analize. Primjerice, nakon izvoenja
simulacije faze hlaenja otpreska, s dobivenim rezultatima se zapoinje analiza faze obujamnog
punjenja kalupne upljine kao ulaznim podacima (slika 11.31).
199
rezultati analize hlaenja
Vieslojna analiza punjenja
rezultati analize punjenja
Vieslojna analiza
naknadnog pritiska
rezultati analize djelovanja
naknadnog pritiska
Analiza hlaenja otpreska
Slika 11.31. Mogunost optimiranja ciklusa injekcijskog preanja [148]

U prvoj iteraciji, kada jo nisu poznati rezultati hlaenja, analizom punjenja pretpostavlja se
jednolika temperatura stijenke kalupne upljine. Trajanje faze djelovanja naknadnog pritiska definira
se prema proraunatom vremenu hlaenja tijekom analize faze obujamnog punjenja to takoer ne
odgovara stvarnim vrijednostima. U drugoj iteraciji, poznati rezultati analize hlaenja otpreska
ukljuuju se u proraun faze obujamnog punjenja kalupne upljine, ime se dobivaju toniji rezultati.
Razlog tome je injenica da sada ulazne podatke ini primjerice temperaturno polje kalupa, a ne
jedna vrijednost temperature. U praksi se provode najee dvije iteracije numerikog prorauna
kalupa ime se dobivaju prihvatljivo toni rezultati simulacije [189].
11.6. USPOREDBA ANALITIKOG I NUMERIKOG PRORAUNA KALUPA
Openito, analizirajui analitike proraune kalupa moe se zakljuiti kako oni mogu biti vrlo
zamorni za konstruktora, a vjerojatnost pogreke je velika. Takoer, konstruktor kalupa treba imati
na raspolaganju velik broj podataka potrebnih za proraun, koji se najee nalaze u veem broju
literaturnih izvora. Preovladavanje ovih nedostataka mogue je izradbom odgovarajueg raunalnog
programa koji obuhvaa analitike proraune kalupa. Ukoliko se takvom raunalnom programu
pridodaju odgovarajue baze podataka (polimernih materijala, materijala kalupnih ploa,
ubrizgavalica, medija za temperiranje, temperirala) s ciljanim podacima, proraun kalupa postaje
jednostavniji. Uporaba takvog raunalnog programa ne zahtijeva posebnu obuku konstruktora
kalupa.
S druge strane, uporaba raunalnih programa za numeriki proraun kalupa zahtijeva kolovanje
konstruktora kalupa u trajanju od nekoliko mjeseci. Izradba modela otpreska, uljevnog sustava i
kanala za temperiranje, te generiranje mree konanih elemenata na modele predstavlja najzahtjevniji
dio numerikog prorauna kalupa. Na jednom generiranom modelu, vrlo je jednostavno provesti
analizu pojedine faze ciklusa injekcijskog preanja, te oitati eljene rezultate. Takoer je vrlo
jednostavno optimirati dobivene rezultate. U usporedbi s analitikim proraunima, numeriki
proraun omoguuje dobivanje veeg broja rezultata, a rezultate je mogue oitavati u eljenom
trenutku ciklusa injekcijskog preanja, te za eljene toke na otpresku (vorovi mree konanih
elemenata). Posebice pri proraunima kalupa za otpreske kompliciranijih oblika, uporaba
numerikog prorauna ima veliku prednost pred analitikim. Najvei nedostatak uporabe numerikog
prorauna kalupa je trina cijena raunalnih programa za simulaciju injekcijskog preanja.
Intenzivnom uporabom ovih raunalnih programa, predvianjem eventualnih potekoa pri
injekcijskom preanju, te njihovim izbjegavanjem, ovaj nedostatak se moe znatno umanjiti.
Meutim, osim poznavanja rada s odgovarajuim raunalnim programom za numeriki proraun
kalupa, potrebno je poznavati prirodu ciklusa injekcijskog preanja (stvarni tijek ciklusa injekcijskog
preanja), u cilju ispravnog tumaenja rezultata simulacije, te kritikog osvrta na neke od njih.
200
Ukoliko se eli usporediti rezultate analitikih i numerikih prorauna kalupa, potrebno je izabrati
one rezultate ije dobivanje omoguuju obje vrste prorauna. Primjerice, numerika analiza pada
pritiska u uljevnoj upljini daje pad pritiska od otprilike 18 N/mm2. Analitikim proraunom pada
pritiska u uljevnom sustavu dolo se do rezultata od 20,7 N/mm2. Pad pritiska u plastomernoj
taljevini tijekom prolaska kroz kalupnu upljinu iznosi otprilike 47 N/mm2 pri numerikoj analizi,
dok je analitikim proraunom dobivena vrijednost od 45,9 N/mm2. Mogue je uoiti kako su
odstupanja u dobivenim vrijednostima padova pritisaka u kalupu tijekom faze obujamnog punjenja
kalupne upljine (reoloki proraun) relativno mala.
Vrijeme hlaenja otpreska je takoer parametar za koji je mogue izravno usporediti rezultate analize
numerikog i analitikog prorauna kalupa. Numerikim proraunom je dobivena vrijednost vremena
hlaenja od 36,5 s, dok vrijednost dobivena analitikim proraunom iznosi 26,8 s ( TPO ), odnosno
35,6 s ( T ). Usporedbom rezultata mogue je zakljuiti kako se vrijednosti dobivene numerikim
PO
proraunom, te uporabom drugog kriterija pri analitikom proraunu kalupa, vrlo malo razlikuju (0,9
s). Pri tome, prema iskustvima [189] vrijednosti dobivene numerikim proraunom neto su manje u
praksi. I ovdje je mogue zakljuiti kako su vrijednosti dobivene proraunom vremena hlaenja u
oba pristupa relativno sline. Razlika je u tome to se pri analitikom proraunu kalupa izabrao prvi
kriterij za daljnji proraun kalupa (krae vrijeme hlaenja).
Isto je mogue zakljuiti i za vrijeme djelovanja naknadnog pritiska, odnosno vrijeme hlaenja ua.
Numerikim proraunom dobivena je vrijednost hlaenja ua od 10,99 s, a analitikim proraunom
10,5 s. Prednost numerikog prorauna je pri tome to je mogue odrediti i razdiobu naknadnih
pritisaka u kalupnoj upljini, to nije mogue analitikim proraunom.
Ovdje treba ukazati na razliku u analizi ciklusa injekcijskog preanja pri analitikom i numerikom
proraunu kalupa. Analiza ciklusa injekcijskog preanja pri analitikom proraunu kalupa prikazana
je slikom 5.22. Numeriku analiza ciklusa injekcijskog preanja mogue je prikazati slikom 11.32.
[148]
Ubrizgavanje
Djelovanje naknadnog tlaka
Dopunsko hlaenje otpreska
th
Otvaranje kalupa, zatvaranje

kalupa i vaenje otpreska
Vrijeme ciklusa
tc
Slika 11.32. Numerika analiza ciklusa injekcijskog preanja [148]

Usporedbom ovih dviju slika mogue je zakljuiti kako numerika analiza ciklusa injekcijskog
preanja ne uzima u obzir vrijeme pribliavanja mlaznice ubrizgavalice, te vrijeme plastificiranja i
odmicanja mlaznice ubrizgavalice. Dopunsko vrijeme hlaenja otpreska smatra se vremenom od
prestanka djelovanja naknadnog pritiska do postizanja temperature vaenja otpreska iz kalupa. Ovdje
se pretpostavlja da su vremena koja nisu sadrana u analizi ciklusa injekcijskog preanja pokrivena
dopunskim vremenom hlaenja. Meutim, u nekim sluajevima to se moe pokazati kao nedostatak,
te se dolazi do neispravnih rezultata vremena ciklusa injekcijskog preanja. U sluaju da se
pojavljuje potreba za posluivanjem kalupa (npr. runo odvijanje otpreska s navojnih jezgri), vrijeme
ove operacije nije predvieno u numerikoj analizi ciklusa injekcijskog preanja.
201
Raunalni program Moldflow takoer ne omoguuje numeriki mehaniki proraun kalupa. Stoga je
potrebno raspolagati odgovarajuim raunalnim programom kojim je mogue provesti i mehaniki
proraun kalupa s pomou metode konanih elemenata (progib kalupnih ploa, deformacija kalupne
upljine, izvijanje izbacivala, itd.).
Pri numerikom proraunu kalupa potrebno je unaprijed definirati neke parametre injekcijskog
preanja koji se mogu odrediti s pomou analitikog prorauna. Primjerice, promjer kanala za
temperiranje se u analitikom proraunu kalupa odreuje s pomou izraza 5.24, dok ga je pri
numerikom proraunu kalupa potrebno pretpostaviti. Isto vrijedi za odreivanje broja i rasporeda
kanala za temperiranje. Pri analitikom segmentnom toplinskom proraunu kalupa ove vrijednosti
mogue je dobiti grafiki ili brojano [90]. Pri odreivanju brzine protoka medija za temperiranje u
kanalima, pri analitikom proraunu se protok proraunava, a pri numerikom ga je potrebno upisati
kao ulazni podatak. Proraun toplinske bilance kalupa numerikim pristupom neto je kompliciraniji
nego li analitikim. Meutim, velika prednost numerikog prorauna kalupa, odnosno raunalnih
programa za proraun kalupa su integrirane potrebne baze podataka iz kojih raunalni program
automatski uzima podatke potrebne za proraun.
Iz navedene usporedbe mogue je zakljuiti kako i analitiki i numeriki prorauni kalupa daju
priblino iste rezultate. Pri tome svaki pristup proraunu kalupa omoguuje dobivanje odreenih
podataka koje nije mogue dobiti drugim pristupom. Stoga se namee potreba uporabe obaju
pristupa. Primjerice, analitikim proraunom se moe odrediti promjer kanala za temperiranje, njihov
raspored i protok medija za temperiranje, a numerikim se proraunom naini analiza faze hlaenja
otpreska.
12. ZAKLJUAK
U radu je nainjena sistematizacija aktivnosti konstruiranja kalupa za injekcijsko preanje
plastomera. Tijekom sistematizacije rabljeni su temeljni koncepti sustavnosne teorije tehnike, pri
emu se dolo do neto izmijenjenog redosljeda aktivnosti u usporedbi s [3,127], do tablica ulaznoizlaznih podataka svake aktivnosti konstruiranja kalupa, te do sustavnosnih modela koncepcijskog
oblikovanja i dimenzioniranja kalupa. Takoer su sistematizirana rjeenja pojedinih parcijalnih
funkcija kalupa.
U radu je opisan tijek konstruiranja kalupa za klasini postupak injekcijskog preanja. Kako su na
ovom podruju sve zastupljeniji unaprijeeni postupci injekcijskog preanja (plinsko, viebojno,
viekomponentno, dekoriranje u kalupu itd.), u buduim radovima na ovom polju potrebno je nainiti
analizu konstruiranja kalupa za ove postupke. Pri tome treba prilagoditi sve elemente sustava
konstruiranja kalupa za klasino injekcijsko preanje, konstruiranju kalupa za unaprijeene postupke
injekcijskog preanja. Kao zanimljivo podruje javlja se izradba mikrootpresaka (mikroinjekcijsko
preanje). Ovdje je potrebno provjeriti u kojoj mjeri su postavke konstruiranja kalupa u
makropodruju primjenjive na konstruiranje kalupa u mikropodruju.
Tijekom faze koncepcijskog oblikovanja kalupa, analizirani su postojei dijagrami odluivanja na 65
konstrukcija ispravnih kalupa, pri emu se dolo do zakljuka kako su uz odgovarajue promjene u
potpunosti primjenjivi za rjeavanje faze konstruiranja kalupa za jednostavnije otpreske. Na
dijagramima su nainjene odgovarajue promjene koje e biti potrebno provjeriti u praksi. Budua
nastojanja na ovom podruju trebala bi biti usmjerena prilagodbi postojeih dijagrama odluivanja
izradbi visokokompliciranih otpresaka. Takoer, uporabom postojeih dijagrama odluivanja
uzimaju se u obzir samo tehniki kriteriji pri odreivanju tipa kalupa i naelnih rjeenja za pojedine
parcijalne funkcije. Na ovom podruju potrebno je razraditi i sve znaajnije ekonomske kriterije, na
temelju kojih se donose odluke o koncepcijskom rjeenju kalupa, te postupcima izradbe elemenata
koji oblikuju kalupnu upljinu.
Faza dimenzioniranja kalupa koja obuhvaa proraune kalupa opisana je s dva mogua pristupa:
analitikim i numerikim. Pri tome su sistematizirani prorauni kalupa. Takoer su analizirane
mogunosti uporabe raunala u pojedinim fazama razvoja kalupa. Na podruju numerikog
prorauna kalupa u radu nisu detaljnije analizirani prorauni i prikazi rezultata, ve su izabrani samo
reprezentativni rezultati usporedivi s rezultatima dobivenim analitikim proraunima. Takoer se
nisu detaljnije opisale mogunosti optimiranja konstrukcije kalupa i otpreska uporabom numerikih
prorauna kalupa.
Na konkretnom primjeru konstruiranja kalupa primijenjene su teorijske postavke metodikosustavnosnog konstruiranja. U okviru prikaza konstrukcijskog procesa, prikazan je analitiki i
numeriki pristup proraunu kalupa. Analizirana su rjeenja dobivena s pomou oba pristupa, te je za
svaki pristup dan kritiki osvrt. Zakljueno je kako rezultati obaju prorauna neznatno odstupaju.
Uporabom u radu propisanog (deskriptivnog) pristupa konstruiranju oekuje se postizanje skraenja
vremena konstruiranja kalupa, podizanja aktivnosti konstruiranja kalupa na kvalitativno viu razinu,
te smanjenje mogunosti pogreke. Deskriptivni pristup konstruiranju kalupa takoer omoguuje
mladim i manje iskusnim konstruktorima vrlo rano osamostaljivanje pri konstruiranju kalupa, a
iskusnim konstruktorima moe posluiti za provjeru steenih znanja. Ova nastojanja su neophodna
upravo na polju konstruiranja kalupa, jer kalup predstavlja sredinji, vitalni i specifini element
sustava za injekcijsko preanje.
13. LITERATURA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
I. ati, D. Godec, J. Dobrani: Tool - central element of production unit, ICIT'99, Conference
Proceeding, TECOS, Celje, Rogaka Slatina, April 1999, 15-24
L. T. Munzione: Applications of Computer Aided Engineering in Injection Moulding, Hanser
Publisher, Mnchen, 1987.
P. Raos: Sistemski pristup konstruiranju kalupa za injekcijsko preanje duromera, Magistarski
rad, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 1986.
Bilateralni hrvatsko-slovenski projekt: Reinenjering konstruiranja kalupa za potrebe malih i
srednje velikih poduzea, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, Fakulteta za strojnitvo,
Ljubljana, 1998-1999.
V. Hubka: Theorie der Konstruktionsprozesse, Springer-Verlag, Berlin, 1976.
I. ati: Uvod u strojarstvo, Autorizirana predavanja, Fakultet strojarstva i brodogradnje,
Zagreb, 1999.
D. Marjanovi: Osobno priopenje, Zagreb, rujan, 2000.
N. Pavkovi: Integracija CAD programskih alata koritenjem "planova" konstrukcijskog
procesa, Radovi FSB XXII (1998), Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 1998, 29-38.
E. Obermit: Sutina, znaaj i mogunost koje prua metodiko konstruiranje, Nauka o
konstruiranju i konstruiranje pomou raunala, Zbornik radova, Fakultet strojarstva i
brodogradnje, Zagreb, 1981, B1-I-1 - B1-I-9.
D. Marjanovi: Model prikaza konstrukcijskog procesa, Konstruiranje '96, 16.-17.05. 1996.,
Opatija, Zbornik radova, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 1996, 98-105.
R. A. Malloy: Plastic Part Design for Injection Molding, Carl Hanser Verlag, Mnchen, 1994.
P. A. Tress: Designing Plastic Parts for Assembly, Carl Hanser Verlag, Mnchen, 1994.
American Plastics Council: Designing for the Environment, A Design Guide for Information
and Technology Equipment, American Plastic Council, Washington, 1997.
Institute for Product Development (IPU): Design for Manufacturing - DFM, Lyngby, 1994.
H. Rees: Mold Engineering, Carl Hanser Verlag, Mnchen, 1995.
I. ati: Wrmeaustausch in Spritzgiewerkzeugen fr Plastomerverarbeitung, disertacija,
Institut fr Kunststoffverarbeitung, Aachen, 1972.
H. Bangert: Systematische Konstruktion von Spritzgiewerkzeugen und Rechnereinsatz,
disertacija, RWTH, Aachen, 1981.
W. Kemper: Kalkulation- und Konstruktionshilfen beim Entwurf von Spritzgiewerkzeugen,
11. Kunststofftechnisches Kolloquium, Institut fr Kunststoffverarbeitung, Aachen, 1982.
D. Godec, Z. Galijani: Computer Usage in Mould Design, ICIT'97, Conference Proceeding,
TECOS, Celje, Maribor, April 1997, 309-312.
D. Godec, I. ati, D. Perkovi: Simulation Application in Mould Development for Injection
Moulding of Polymers, UPS'97, Proceedings, Sveuilite u Mostaru, Strojarski fakultet, Mostar,
1997, 93-98.
D. Perkovi: Diplomski rad, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 1997.
Z. Galijani: Diplomski rad, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 1999.
. Duda: Diplomski rad, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 1983.
I. ati, . Duda: Metodiko konstruiranje kalupa za injekcijsko preanje plastomera, Polimeri,
6(1985)10-11, 267-272.
I. ati, P. Raos: Theoretical Approach to Injection Mould Design Using Partial Functions and
a Morphological Matrix, Plastics and Rubber & Processing and Application, 11(1989)3, 131135.
I. ati, P. Raos: Vanost liste otpreska za ispravno projektiranje kalupa, 1. Kolokvij o
konstrukcijskoj primjeni i preradbi polimera, Drutvo polimerijskih inenjera, Zagreb, 1984.
Literatura
204
27. HASCO-Normalien: Werkzeug Specifikationsblatt fr Spritzgiewerkzeuge, Norm-Entwurf

DIN 16764, Deutsche Norm, Deutsches Institut fr Normung, Berlin, 1996.
28. M. Na: Polimerni materijali - plastomeri i elastoplastomeri, konstrukcija i prerada, Poligraf,
Zagreb, 1991.
29. K. Stoeckhert, P. Mennig: Mold-Making Handbook, 2nd Edition, Hanser Publisher, Mnchen,
1998.
30. R. G. W. Pye: Injection Mould Design, The Plastics and Rubber Insutute, London, 1983.
31. S. Glaser: Belastungen simulieren und minimieren, Kunststoffe, 88(1998)3, 395-398.
32. K. Webehaus: Prozesimulation mit CADMOULD Version 6: Vereinfachte Benutzerfhrung
und krzere Rechenzeiten, 19 IKV.Kolloquium, Aachen 1998, Block 13, 1-7.
33. P. F. Filz, H. Genoske: Virtuelle Proze- und Produktentwicklung, Kunststoffe, 88(1998)10,
1804-1810.
34. P. Mapleston: C-Mold improves shrinkage/warpage simulation with enhanced p-v-T analysis,
Modern Plastics International, 28(1998)6, 121.
35. E. Baur: Progress in materials, Injection Moulding International, 3(1998)4, 24-25.
36. WWW.basf.com.
37. WWW.bayer.com.
38. P. Mapleston: Moldflow's latest software simplifies early analysis of multi-cavity tools, Modern
Plastics International, 29(1999)6, 116.
39. Moldflow: Prospektni materijal, K'98, Dsseldorf, 1998.
40. D. Roche: 3D-CAD, a taugh tool for smart designers, Modern Plastics International, 24(1994)8,
83.
41. P. A. Toensmeier: 3-D software is reshaping design, but programs need more simplicity,
Modern Plastics International, 27(1997)5, 24-25.
42. HASCO: HASCO-Standard Elements Module, V8.0-2D, V8.0-3D, CD-ROM, 1998.
43. Cincinati Milacron Company: D-M-E 2000, Katalog normiranih elemenata kalupa, CD-ROM,
1998.
44. N. N.: Best of WWW Formenbau, Plastverarbeiter, 50(1999)2, 90-92.
45. R. Neilley: Shop-floor programming saves tool stock, time, Injection Moulding International,
3(1998)2, 32.
46. J. A. Grande: All-electronic CAD/CAM brings cost, productivity benefits, Modern Plastics
International, 28(1998)10, 213-220.
47. E. van Name, G. Engelstein: The Wired Engineer: The Internet and the Designer, Plastics
Engineering, 55(1999)4, 41-43.
48. P. Mapleston: Internet hastens accepetance of CAE for design and development, Modern
Plastics International, 28(1998)10, 58-60.
49. A. Scharf: Konstruktion in schnellen Netzen, VDI-Nachrichten, 52(1998)34, 12.
50. A. Gebhardt: Rapid Prototyping, Werkzeug fr die schnelle Produktentwiklung, Carl Hanser
Verlag, Mnchen, 1996.
51. D. antek: Podjela postupaka brze izradbe prototipova, Strojarstvo, 37(1995)5-6, 231-237.
52. I. uretek, D. antek: Die Rapid Prototyping Verfahren und ihre Abgrenzung zueinander,
Gummi Fasern Kunststoffe, 50(1997)11, 852-859.
53. H. Wollstadt: Schnell und gut zur Serie, Plastverarbeiter, 49(1998)11, 42-44.
54. W. Beitz, A. Lam, U. Ratfisch: Eine Systemumgebung zur Untersttzung von Simultaneous
Engineering, VDI-Bericht 1148, VDI-Verlag, Dsseldorf, 1994.
55. N. N.: Prototyping system yields functional sample parts, Injection Moulding International,
3(1998)6, 72.
56. D. antek, I. uretek: Rapid Prototyping - schneller Modelbau aus CAD-Daten, sterreichische
Kunststoff-Zeitschrift, 27(1996)5/6, 82-85.
57. K. U. Witte: Der schnellste Weg zum Prototyp bringt die besten Markchancen, VDINachrichten, 52(1998)50, 15.
58. TNO Institute of Industrial Technology: Rapid Prototyping - Reverse Engineering, Prospektni
materijal, Delft, 1998.
Literatura
205
59. N. N.: RMPD kombiniert Stereolithographie und Mikromontage, Gumi Fasern Kunststoffe,
51(1998)10, 794.
60. N. N.: Schicht fr Schicht zur Form, Plastverarbeiter, 49(1998)5, 44-48.
61. A. Gebhardt: Rapid Tooling, Kunststoffe, 88(1998)11, 1992-2000.
62. 3D Systems: Prospektni materijal, Valencia, 1996.
63. K. Vollrath: Laser-Auftragsschweien lt das Form-Werkzeug lnger leben, VDI-Nachrichten,
53(1999)6, 13
64. TNO Institute of Industrial Technology: Rapid Tooling - Laser Milling, Prospektni materijal,
Delft, 1998.
65. N. N.: Pro Prototyping, Plastverarbeiter, 50(1999)7, 76-77
66. M. R. Snyder: Modelers lead latest rush of innovations, Modern Plastics International,
29(1999)6, 80-85.
67. N. N.: Mit dem Computer auf Arbeitssuhe in der Fabrik, VDI-Nachrichten, 54(2000)1, 13.
68. J. Eschl: Breites Spektrum, MM-Special EUROMOLD 1998, 94-98.
69. 3D Systems: SLA Materials Summary, Prospektni materijal, Darmstadt, 1998.
70. Fraunhofer Allianz Rapid Prototyping: News '98/99, Prospektni materijal, Aachen, 1998.
71. A. Griffiths: Moulding the future, Materials World, 6(1998)1, 12-14.
72. V. Wigotsky: Mold Making and Mold Design, Plastics Engineering, 53(1997)6, 24-28.
73. D. Burkhardt: Werkzeugbau und Heikanaltechnik auf der Euromold, Kunststoffe, 88(1998)11,
2082-2089.
74. N. N.: Fertigungsverfahren konkurrieren im Werkzeug- und Formenbau, VDI-Nachrichten,
52(1998)16, 14.
75. P. Bean: Mouldmaking 99, Materials World, 7(1999)5, 292-293.
76. O. Altmann, H.J. Wirth: 3D-CAE-Rheologie ber 3D-CAD-Volumenmodelle, Kunststoffe,
87(1997)11, 1670-1675.
77. I. ati: Osobno priopenje, Zagreb, rujan 1998.
78. W. NG: High speed machining yield big efficiencies, Modern Plastics International, 29(1999)7,
83-84.
79. H. Beck: Markant verkrzte Durchlaufszeiten im Werkzeug- und Formenbau, dima,
53(1999)5/6, 43.
80. N. N.: Feiner beim Sintern, Plastverarbeiter, 49(1998)5, 40-41.
81. B. Rose: Der Virtuelle Elchtest hat seine Grenzen, VDI-Nachrichten, 52(1998)42, 5.
82. R. Mller: Hheres Innovationstempo, VDI-Nachrichten, 51(1997)51/52, 16.
83. I. ati: Injekcijsko preanje plastomera, Drutvo plastiara i gumaraca, Zagreb, 1979.
84. I. Vukovi: Diplomski rad, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 1969.
85. I. ati: Osobno priopenje, Zagreb, svibanj 1999.
86. I. ati, N. Razi, P. Raos: Analiza injekcijskog preanja polimera teorijom sustava, Drutvo
plastiara i gumaraca, Zagreb, 1991.
87. I. ati, D. Godec: The mould as the central part of production unit, Part II, Polimery 45(2000)4,
237-250.
88. I. ati, P. Raos: Parcijalne funkcije i morfoloka matrica kalupa za injekcijsko preanje
polimera, Polimeri 9(1988) 7-8, 175-179.
89. I. Vince: Diplomski rad, Fakultet strojarstva i brodogradnje, 1993.
90. . Belavi: Diplomski rad, Fakultet strojarstva i brodogradnje, 1996.
91. I. ati: Culturological Concept of Toolmaking, ICIT'97, Conference Proceeding, TECOS,
Celje, Maribor, April 1997, 23-30.
92. D. Godec, I. ati, D. Perkovi: Decision Diagrams Aided Conceptual Mold Design,
ANTEC'99, Conference Proceedings, Society of Plastics Engineers, New York, May 1999,
1058-1062.
93. D. Godec, I. ati, B. Nardin, M. Rujni-Sokele, A. Adamlje: Decision Diagrams Aided
Conceptual Mould Design for Injection Moulding of Thermoplastics, ICIT '99, Conference
Proceedings, TECOS, Rogaka Slatina, April 1999, 353-358.
94. G. Ptsch, W. Michaeli: Injection Molding, Hanser Publisher, Mnchen, 1995.
Literatura
206
95. G. Anel: Diplomski rad, Fakultet strojarstva i brodogradnje, 1997.

96. A. Rogi, I. ati: Injekcijsko preanje polimera, Drutvo plastiara i gumaraca, Zagreb, 1996.
97. M. Novosel: Kalupni materijali za preradu polimera, Drutvo plastiara i gumaraca, Zagreb,
1988.
98. Z. Jugovi: Diplomski rad, Fakultet strojarstva i brodogradnje, 1983.
99. G. Menges, P. Mohren: Spritzgie-Werkzeuge, Anleitung zum Bau von SpritzgieWerkzeugen, Carl Hanser Verlag, Mnchen, 1991.
100. B. Peroevi: Kalupi za injekciono presovanje plastomera, Nauna knjiga, Beograd, 1987.
101. H. Gastrow: Der Spritzgiewerkzeugbau in 100 Beispilen, Carl Hanser Verlag, Mnchen, 1990.
102. HASCO: Katalog normiranih elemenata kalupa, HASCO, Ldenscheid, 1998.
103. N. N.: Schnelle Wechsel, Plastverarbeiter, 49(1998)11, 38-40.
104. N. N.: Schnell entformen, Kunststoffe, 88(1998)9, 1410.
105. SANKYO: Katalog sustava kazetnih kalupa, Sankyo Oilless Industry GMBH, Hilden, 1995.
106. J. H. Du Bois, W. I. Pribble: Plastics Mold Engineering Handbook, Van Nostrand Reinhold
Company Inc, New York, 1987.
107. B. Vidakovi: Alati za plastine mase, Tehnika knjiga, Beograd, 1986.
108. D. Schauf: Anguloses Entformen von Spritzguteilen, Spritzgiewerkzeuge, VDI-Verlag
GmbH, Dsseldorf, 1980, 99-128.
109. H. Hagelstein, J. Li: Auf die Spitze getrieben, Plastverarbeiter, 50(1999)5, 118-122.
110. F. Mast: Angusysteme, Das Spritzgiewerkzeug, VDI-Verlag GmbH, Dsseldorf, 1983, 43-56.
111. M. Lachmann: Heikanaltechnik zum Spritzgieen, Gummi Faser Kunststoffe, 50(1997)10,
800-803.
112. I. ati: Izmjena topline u kalupima za injekcijsko preanje plastomera, Drutvo plastiara i
gumaraca, Zagreb, 1985.
113. N. N.: Dampf machen, Plastverarbeiter, 49(1998)7, 69.
114. J. Sloan: Porous steel take cooling to the part, Injection Moulding International, 3(1998)3, 2931.
115. R. Hammerschmidt-Schmetz, H. J. Dahmen: Effektive Khlung, Kunststoffe, 88(1998)7, 984985.
116. N. N.: Khlkanle folgen der Formteilkontur, Kunststoffe, 87(1997)1, 36-37.
117. N. N.: Flexible Heizelemente im Werkzeug- und Formenbau, Gummi Fasern Kunststoffe,
52(1999)2, 88.
118. H. Emmerichs, D. Giesler: Rund, przise, langlebig, Plastverarbeiter, 47(1996)2, 28-30.
119. R. Bowen: Proper Utilization of Porous Mold Steel to Solve Venting Problems, ANTEC'99,
Conference Proceedings, Society of Plastics Engineers, New York, May 1999, 1045-1047.
120. W. NG: High performance with new alloys, powder metals, Modern Plastics International,
29(1999)4, 106-109.
121. L. A. Taylor: Porous steel Eliminates Gas Entrapment and Material Burning During Molding,
Plastics Engineering, 53(1997)6, 33-34.
122. W. Eversheim, F. Klocke: Werkzeugbau mit Zukunft, Strategie und Technologie, Springer,
Berlin, 1998.
123. V. Vukadinovi: Diplomski rad, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 1998.
124. J. Dobrani: Diplomski rad, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 1998.
125. E. Obermit: Primjena metodikog konstruiranja u fazi koncipiranja proizvoda, Strojarstvo,
19(1977)5, 21-27.
126. D. Godec, M. ercer: Computer Support in Fabricating Moulds for Injection Moulding in Small
and Medium Toolshops, 5th International scientific conference on production engineering, CIM
'99, Conference Proceedings, Hrvatska udruga proizvodnog strojarstva, Opatija, 17.-18. 06. 1999,
IV-041 IV-051.
127. I. Lonar: Diplomski rad, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 1998.
128. E. Nachtsheim: Auf den Punkt gebracht, Kunststoffe 88(1998)11, 2006-2008.
129. D. Tuek: Diplomski rad, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 1998.
Literatura
207
130. VDMA: Thermodynamik, Kenndaten fr Verarbeitung thermoplastischer Kunststoffe, Carl

Hanser Verlag, Mnchen, 1979.
131. D. Godec, I. ati: Design of Mould Gates in Injection Moulds for Thermoplastics,
International Design Conference - DESIGN '98, Faculty of Mechanical Engineering and Naval
Architecture, Univesity of Zagreb, Dubrovnik, May 1998, 445-450.
132. J. P. Beaumont, J. Ralston, A. Shuttleworth: Trouble Shooting Cavity to Cavity Variations in
Multicavity Injection Molds, ANTEC'99, Conference Proceedings, Society of Plastics
Engineers, New York, May 1999, 461-466.
133. J. P. Beaumont, J.H. Young, M.J. Jaworski: Mold Filling Imbalances in Geometrically Balanced
Runner Systems, ANTEC'98, Conference Proceedings, Society of Plastics Engineers, April
1998, Atlanta, 599-604.
134. J. Dobrani: Odreivanje sile dranja kalupa, Polimeri, rad u tisku.
135. I. ati: Sila zatvaranja kalupa za injekcijsko preanje - funkcija geometrije odljevka, Kemija u
industriji 14(1957), 581-583.
136. A. Rogi: Optimiranje temperatura prerade u procesu injekcijskog preanja plastomera,
Magistarski rad, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 1987.
137. A. Rogi, I. ati, D. Mesek: Usporedba klasinog i segmentnog prorauna izmjene topline pri
injekcijskom preanju plastomera, Polimeri, 9(1988)4-5, 95-100.
138. D. Godec: Primjena izolacija u kalupima za injekcijsko preanje polimera, 12. dani Drutva
plastiara i gumaraca, Zbornik radova, Drutvo plastiara i gumaraca, Zagreb, 1994, 45-48.
139. H. Gries: Hei und Kalt, Teil 7: Auslegung Temperiergert, Plastverarbeiter, 49(1998)10, 132138.
140. H. Wilden: Berechenbarkeit - heute und morgen, Berechenbarkeit von Spritzgie-werkzeugen?
VDI-Verlag GmbH, Dsseldorf, 1974, 1-17.
141. I. ati: Brzo dimenzioniranje kosih izvlakaa, Strojarstvo 5(1963)7-8, 3-8
142. A. Kaminski: Messung un Berechnung von Entformungskrften an geometrisch einfachen
Formteilen, Berechenbarkeit von Spritzgie-werkzeugen? VDI-Verlag GmbH, Dsseldorf,
1974, 87-108
143. I. ati: Proraun nareznih jezgri i nareznih pukica kalupa za preradu plastinih masa
postupcima kalupljenja, Strojarstvo 8(1966)2, 1-9.
144. I. ati, N. urija, M. Husnjak, B. Buchenauer: Proraun sile odvijanja pri injekcijskom
preanju otpresaka s unutranjim navojem, Polimeri, 14(1993)3, 142-146.
145. B. Peroevi: Deformacija dugih jezgara u kalupima za injekciono presovanje plastomera,
Polimeri, 7(1986)7-8, 229-234.
146. B. Mikez: Diplomski rad, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 1999.
147. I. ati: Odreivanje visine pravokutne temeljne ploe kod kalupa za preradu plastinih masa
postupcima kalupljenja, Strojarstvo 5(1963)11-12, 10-13.
148. H. Kruhek: Diplomski rad, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 1999.
149. A. Kosteli: Razvoj proizvoda i primjena raunala u projektiranju i konstruiranju, Nauka o
konstruiranju i konstruiranje pomou raunala, Zbornik radova, Fakultet strojarstva i
brodogradnje, Zagreb, 1981, C1-I-1 - C1-I-10.
150. N. N.: Upgrade von der Basis her, Plastverarbeiter, 47(1996)2, 24-27.
151. Schouenberg & Partners: CALCMaster, Prospektni materijal, Euromold'98, Frankfurt,
prosinac 1998.
152. H. Gries: Hei und Kalt, Teil 4: Auslegungssoftware, Plastverarbeiter, 49(1998)7, 66-68.
153. S. Moore: Tool steel selection software targets mold making startups, Modern Plastics
International, 29(1999)4, 102-103.
154. Moldflow: Demo-raunalni program - Part Adviser, 1999.
155. N. N.: Fllanalyse ohne Netzgenerierung, Kunststoffe, 87(1997)9, 1188-1189.
156. K. Vollrath: Spritzgieer vorab am Bildschrim, VDI-Nachrichten, 52(1998)30, 13.
157. D. Johnson: Injection Mold Design and Tooling Simulation, Plastics Engineering, 55(1999)5,
53.
158. Simcon: Demo-raunalni program - CADMOULD V6, 1998.
Literatura
208
159. P. Raos, I. ati, Z. irac: Usporedba analogne i numerike simulacije pri optimiranju rasporeda
kanala za temperiranje u kalupu za injekcijsko preanje plastomera, Polimer, 14(1993)1, 19-22.
160. D. elant: Diplomski rad, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 1998.
161. W. Homes: Von der Dse bis zum Anspritzpunkt, Plastverarbeiter, 47(1996)8, 96-99.
162. MoldMaster: Prospektni materijal, K'98, Dsseldorf, 1998.
163. I. ati: Osobno priopenje, Zagreb, listopad 1999.
164. I. ati: Uvod u proizvodnju polimernih tvorevina, Drutvo plastiara i gumaraca, Zagreb,
1991.
165. G. Bodendrfer, H. Weigert: Schnelle Schnitte, Kunststoffe, 85(1995)8, 1150-1152.
166. N. aki, S. uki, Z. Virag: Pouzdanost kao kriterij u projektiranju i konstruiranju proizvoda,
Znanstveno-struni skup Nauka o konstruiranju i konstruiranje pomou raunala, Zbornik
radova, Zagreb, lipanj 1981, str. B4-II-1 - B4-II-13.
167. S. S. Rao: Reliability Based Design, McGraw-Hill, Inc., New York, 1992.
168. I. ati, G. Wbken: Zuverlssigkeits-Analysen am Beispiel von Spritzgie-Systemen,
Kunststoffe 61(1971)11, 775-779.
169. P. Raos, I. ati: Razvoj injekcijski preanih polimernih tvorevina, Drutvo plastiara i
gumaraca, Zagreb, 1991.
170. I. ati, B. Zeli, R. Kokolek: The General Theory of Assembly and its Application to the
Production of Moulds and other Tools, Advances in Polymer Technology 2(1982)4, 241-258.
171. D. Kececioglu: Mechanical reliability and probabilistic design for reliability, The University of
Arizona, Tucson, 1978.
172. A. uraevi: Unapreenje proizvodnje, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 1972.
173. D. Godec, M. Rujni-Sokele, D. Perkovi:Primjena metode Monte Carlo pri proraunu debljine
stijenke kalupne upljine, Primjena i preradba plastike i gume, Lovran, Zbornik radova,
Drutvo za plastiku i gumu, Zagreb, 1998.
174. W. Nickel: Form- und Werkzeugsicherung mit Infrarot, Kunststoffe, 89(1999)5, 46.
175. R. Neilley: Lasers protect moulds from damage, Injection Moulding International, 3(1998)7, 6163.
176. I. ati: Sustavnosni pristup proizvodnji polimernih otpresaka, Plagkem95, Zbornik radova,
Slovensko kemijsko drutvo, Maribor, 1995, str. II-2/1-II-2/10.
177. I. ati: Predavanje u IKV, Aachen, 1969.
178. I. ati: Das Thermoplast-Spritzgiessystem, Kunststoffe 65(1975)3, 122-128.
179. D. Godec, I. ati, I. Lonar: Systemic Development Models of Polymer Mouldings and the
Appropriate Injection Moulds, ANTEC'99, Conference Proceedings, Society of Plastics
Engineers, New York, 01. - 05. May, 1999, 646-650.
180. G. Ropohl: Eine Systemtheorie der Technik, zur Grundlegung der allgemeinen Technologie,
Carl Hanser Verlag, Mnchen, 1979.
181. K. Ehrlenspiel: Theory of Technical Systems, Journal of Engineering Design, 5(1994)2, 117128.
182. D. Godec, I. ati, B. Nardin, M. Rujni-Sokele, A. Adamlje: Podpore odloitvenih diagramov za
projektiranje orodij za injekcijsko brizganje termoplastov, Strojniki vestnik, 45(1999)6, 227-237.
183. A. Samodol: Analiza dijagrama odluivanja za koncepcijsko konstruiranje kalupa za injekcijsko
preanje, Zavrni rad, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 1999.
184. D. Horvat: Analiza dijagrama odluivanja za koncepcijsko konstruiranje kalupa za injekcijsko
preanje plastomera, Zavrni rad, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 1998.
185. . Beloevi: Zavrni rad, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 1998.
186. Engel: Injection Moulding Machines: The overview, Katalog ubrizgavalica, Engel,
Schwertberg, 1999.
187. Reglopas: Daten der Regloplas-Temperiergerte, Katalog temperirala, St. Gallen, 1997.
188. B. Kraut: Strojarski prirunik, Tehnika knjiga, Zagreb, 1988.
189. M. Rot: Osobno priopenje, Zagreb, sijeanj 2000.
14. KRATKI IVOTOPIS

Damir GODEC roen je 18. oujka 1970. godine u Samoboru, Republika Hrvatska.
Nakon zavrene osnovne kole, godine 1985. upisuje Centar za obrazovanje "Rade
Konar" u Zagrebu, smjer elektrotehnike. Fakultet strojarstva i brodogradnje u
Zagrebu upisao je 1989. godine, te odlazi na odsluenje vojnog roka. Studij
strojarstva zapoinje pohaati u akademskoj godini 1990/91. Tijekom studija
nagraen je s dvije Rektorove nagrade, te nagradom Fakulteta strojarstva i
brodogradnje u Zagrebu za uspjeh tijekom studiranja. Diplomirao je u akademskoj
godini 1994/95. s izvrsnim uspjehom.
U studenom 1995. upisuje poslijediplomski studij strojarstva u Zagrebu. Od oujka 1996. godine
zaposlenik je Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske s radnim mjestom znanstvenog
novaka u Laboratoriju za preradu polimera, Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. U tom
razdoblju sudjelovao je u radu na dva projekta Optimiranje integrirane proizvodnje tvorevina (2-08182) i Optimiranje fraktalne proizvodnje polimernih tvorevina (120-036) financiranih od strane
Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske. Takoer je aktivno sudjelovao u radu na
hrvatsko-slovenskom projektu Reinenjering konstruiranja kalupa za potrebe malih i srednje velikih
poduzea. Znanstvena podruja s kojima se bavi su konstruiranje kalupa za injekcijsko preanje
polimera i raunalna simulacija zbivanja u kalupu. Do sada mu je objavljeno kao autoru ili koautoru
27 znanstvenih i strunih radova u zemlji i inozemstvu. Aktivno sudjeluje u izdavanju strunog
asopisa "Polimeri". Vrlo dobro govori i pie engleski jezik, a dobro njemaki.
15. SHORT BIOGRAPHY

Mr. Damir Godec was born on 18 March 1970 in Samobor, Republic of Croatia.
After completing primary school in 1985, he continued his education at the
Education Centre Rade Konar in Zagreb, course of electrical engineering. In
1989 Mr. Godec enrolled in the Faculty of Mechanical Engineering and Naval
Architecture in Zagreb. He completed his military service that year and started
attending lectures in the academic year 1990/91. During his studies he was
awarded two Rectors Awards, and the Faculty of Mechanical Engineering and
Naval Architecture Medal for successful course of his studies. He graduated in the
academic year 1994/95 with the highest mark.
In November 1995, Mr. Godec enrolled in the postgraduate study of Mechanical Engineering in
Zagreb. Since March 1996 he has been employed by the Ministry of Science and Technology of the
Republic of Croatia working as junior researcher at the Laboratory for Polymer Processing, at the
Faculty of Mechanical Engineering and Naval Architecture in Zagreb. Over this period he
participated in working on two projects: Optimising of Integrated Manufacturing of Things (2-08182) and Optimising of Fractal Production of Polymeric Things (120-036) funded by the Ministry of
Science and Technology, Republic of Croatia. He also participated in working on croatian-slovenian
project Reengineering of Mould Design for Medium and Small-sized Companies. Mr. Godecs
special interest lies in the scientific fields of designing moulds for injection moulding of polymers
and computer simulation of the mould activities. Up to now he has published as author or co-author
27 scientific and professional papers in Croatia and abroad. He participates actively in publishing the
scientific journal "Polimeri". He is fluent both in spoken and written English, and has good command
of German.
16. PRILOZI
Tablica 16.1. Lista linije za injekcijsko preanje kuita od ABS-a
Tablica 16.2. Lista parametara preradbe
Nacrt otpreska - kuite od ABS-a
Sklopni nacrt kalupa za injekcijsko preanje kuita od ABS-a
Prilozi
212
Tablica 16.1. Lista linije za injekcijsko preanje kuita od ABS-a

Broj
Naziv
Simbol
Jedinica
0001
0002
0003
2009
1029
-
OTPRESAK
Radna organizacija - naruitelj
Proizvod
Otpresak
Oznaka
Skupina slinih proizvoda
Rok isporuke (od dana narudbe)
Veliina serije
Ukupna narudba
Masa otpreska
Masa grozda
Plotina otpreska
Skica otpreska
0004
0005
-
UMETAK
Proizvoa
Materijal
Oznaka
Priprema za injekcijsko preanje:
- temperatura umetka pri ulaganju
- ienje
Skica umetka
2027
0006
0007
0008
0009
0010
PLASTOMER
Vrsta
Kratica
Proizvoa
Tip
Oznaka
Utjecaj plastomera na kalupnu upljinu
Svojstva teenja pri temperaturi cilindra za
taljenje:
- vrijeme ciklusa
Znaajka veliine granulata
Faktor jednolikosti granulata
Gustoa
Dodatci (vrsta, udio, proizvoa)
Bojilo
Nain pakiranja granulata
Doputeno odvajalo (vrsta, proizvoa)
Priprema za injekcijsko preanje:
- temperatura predgrijavanja
- temperatura suenja
Vrijednost
kuite
n
N
mo
mg
Sio
dana
kom
kom
kg
kg
m2
34,510-3
3610-3
11 53810-6
akrilonitril/butadien/stiren
ABS
BASF
Terluran
967 K
normalno - agresivno
tc
s
mm
29,8
kg/m3
1050
PR
SO
C
C
80
Primjedba
Prilozi
213

0011
0012
0013
0014
0015
0016
0017
0018
0019
0020
3086
0021
0022
3087
1040
0023
0024
0025
0026
0027
0028
0029
0030
1010
0031
0032
0033
0034
0035
3022
0036
0037
2055
2014
0038
0039
3013
2089
Potrebna koliina granulata za:

- ukupnu narudbu
- jednu seriju
- jednu smjenu
Omjer izvorni granulat/regranulat
Doputeni sadraj hlapljivih sastojaka
- minimalni
- maksimalni
Vlanost granulata
TOLERANCIJE, SVOJSTVA OTPRESKA
Skupina tolerancija prema HRN
Skupljanje:
- u smjeru ubrizgavanja
- okomito na smjer ubrizgavanja
- naknadno
Doputeno disanje kalupa
Orijentiranost
Napetosti
SUSTAV ZA INJEKCIJSKO PREANJE
UBRIZGAVALICA
Proizvoa
Tip
Broj
Sila zatvaranja
Mkasimalna sila dranja
Vrsta mlaznice
Promjer mlaznice
Razmak nosaa kalupa:
- minimalni
- maksimalni
Povrina nosaa kalupa
Razmak izmeu prijenica
Sila vaenja otpreska
Maksimalni hod potiskivala
Promjer punog vijka
Obujam ubrizgavanja
Maksimalni pritisak ubrizgavanja
Duljina ubrizgavalice
irina ubrizgavalice
Visina ubrizgavalice
Masa ubrizgavalice
KALUP
Proizvoa
Broj
Masa kalupa
irina visina steznih ploa
Promjer kalupa
Visina kalupa
Vrsta materijala elemenata koji oblikuju
kalupnu upljinu
Promjer prstena za centriranje
Polumjer uljevnog tuljca
Duljina otvaranja kalupa
Temperiranje medijem za temperiranje:
- promjer kanala za temperiranje
mN
ms
msmj
kg
kg
kg
%
%
%
Skupina
SLU
SLO
SLN
hdk
%
%
%
mm
mala - velika
malo - mnogo
0,2
0,2
0,01
ENGEL
SLIMLINE 500/100 - HLS
Fz
Fd max
kN
kN
1 000
dm
610-3
bn min
bn max
Ank
bpr
Fv
Hp max
dpv
Vu
pu
Lu
Bu
Hu
mubr
m
m
m2
m
kN
m
m
m3
N/mm2
m
m
m
kg
25010-3
75010-3
0,307
46010-3
40
130
3510-3
19210-6
170
4,8
1,42
2,0
6 000
mK
BK HK
DK
LK
xk
kg
mm
m
m
153,5
0,246 0,296
dpc
Rut
hOK
m
m
m
12510-3
610-3
13510-3
dKT
810-3
0,279
1
Prilozi
214

2101
0040
0041
0042
0043
0044
0045
0046
0047
0048
0049
2096
0050
0051
0052
0053
0054
0055
0056
0057
0058
0059
0060
-
- broj krugova za temperiranje

nK
3
- nain prikljuivanja crijeva
Temperiranje elektrinom energijom:
Izmjere otvora za grijala:
m
- promjer
dog
- visina
hog
m
- irina
bog
m
- duljina
log
m
Broj grijala
ng
Nain prikljuivanja grijala
TEMPERIRALO KALUPA
Temperiranje medijem za temperiranje:
Proizvoa temperirala
REGLOPLAS
Tip temperirala
P 140
Broj temperirala
Sposobnost hlaenja
QTH1
kW
39
Sposobnost zagrijavanja
QTG1
kW
9
Protok medija za temperiranje
qM1
m3/s
7510-5
Vrsta medija za temperiranje
voda + 25% etilen-glikola
Podruje uporabe temperirala - temperature
(raspon)
max. 140
C
Tlak pumpe
ppu1
N/mm2
0,6
Snaga pumpe
PPef1
W
Temperiranje elektrinom energijom:
Proizvoa grijala
Tip grijala
Vrsta grijala
Oblik grijala
Izmjere grijala
m
- promjer
dg
- visina
hg
m
- irina
bg
m
- duljina
lg
m
Broj grijala
ng
Snaga grijala
Pg
W
TEMPERIRALO CILINDRA ZA TALJENJE
Proizvoa
Tip
Broj temperirala
Vrsta medija
Sposobnost hlaenja
QTH2
W
Sposobnost zagrijavanja
QTG2
W
Protok medija za temperiranje
qM2
m3/s
Maksimalni tlak pumpe
ppu2
N/mm2
Snaga pumpe
Ppe2
W
OSTALI ELEMENTI LINIJE ZA INJEKCIJSKO PREANJE
Usitnjavalica
Suilica
Predgrijavalica
Jedinica za dobavu
Mijealica izvornog granulata/regranulata
Hvataljka
Odstranjivalo
Ureaj za izmjenu kalupa
Transportna vrpca
Ostalo
Prilozi
215

0061
0062
0063
0064
0065
0066
0067
0068
0069
0070
0071
0072
-
POUZDANOST
Procesa
Ubrizgavalice
Kalupa
Temperirala kalupa
Temperirala cilindra za taljenje
Sustava za injekcijsko preanje
Hvataljke, odstranjivala
Ostalih elemenata linije
Materijala
Posluioca stroja
Zastoja
Postupka
NAKNADNA OBRADBA
Odstranjivanje uljevnog sustava
Odstranjivanje srha
Utiskivanje natpisa
Spajanje
Kondicioniranje
RPIPP
Ru
RK
RTK
RTC
RSIPP
RH
ROL
Rm
RR
RZ
RIPP
%
%
%
%
%
%
%
%
%
%
%
%
Prilozi
216
Tablica 16.2. Lista parametara preradbe

Broj
Naziv
0073
0074
0075
0076
0077
1014
2032
0078
0079
0080
0081
0082
0083
0084
0085
0086
0087
0088
0089
0090
0091
2051
0092
3092
0093
0028
0094
0095
1005
0096
0097
0098
2093
0099
0100
TEMPERATURE
Temperatura dobave plastomera
Temperatura plastomera u cilindru za
taljenje:
- u 1. zoni
- u 2. zoni
- u 3. zoni
- u n. zoni
Temperatura taljevine pri izlasku iz mlaznice
Temperatura otvaranja kalupa
Temperatura stijenke kalupne upljine:
- pomini dio kalupa
- nepomini dio kalupa
Temperatura podeavanja stijenke kalupne
upljine:
- pomini dio kalupa
Temperatura stijenki kalupa u dodiru s
okolinom:
- pomini dio kalupa
Temperatura stijenki kalupa u dodiru s
izolacijom:
- pomini dio kalupa
Temperatura stijenke izolacije u dodiru s
nosaem kalupa:
- pomini dio kalupa
Ulazna temperatura medija za temperiranje:
- pomini dio kalupa
Izlazna temperatura medija za temperiranje:
- pomini dio kalupa
Temperatura u preaonici
SILE I PRITISCI
Maksimalna sila dranja kalupa
Sila otvaranja kalupa
Sila ubrizgavanja
Sila vaenja otpreska iz kalupa
Sila izvlaenja jezgri
Moment vrtnje za odvijanje navojnih jezgri
Maksimalno doputeni pritisak u kalupnoj
upljini
BRZINE
Brzina ubrizgavanja
Brzina zatvaranja kalupa
Brzina otvaranja kalupa
Brzina medija za temperiranje
Frekvencija vrtnje punog vijka
Ubrizgavanje rotirajuim punim vijkom
VELIINA STANJA
Gustoa otpreska
Simbol
Jedinica
Vrijednost
DO
C1
C2
C3
Cn
T
OK
C
C
C
C
C
C
250
56
Kp
Kn
C
C
60
60
Pp
Pn
C
C
55
55
VKp
VKn
C
C
51
51
Ip
In
C
C
Np
Nn
C
C
MUp
MUn
C
C
48
48
MIp
MIn
O
C
C
C
51
51
25
Fdmax
FO
Fu
FV
Fj
Mj
kN
kN
kN
N
N
Nm
556
17,95
115
17,8
pK
N/mm2
50
vu
vzk
vok
vM
npv
m/s
m/s
m/s
m/s
s-1
da - ne
71410-3
kg/m3
Primjedba
Prilozi
217

2027
2025
1011
0101
0102
0103
0104
2026
0105
0106
0107
0108
0109
0110
0111
0112
0113
0114
0115
0116
0117
0118
0119
0120
0121
0122
0123
0124
VREMENA U CIKLUSU INJEKCIJSKOG PREANJA

Vrijeme ciklusa
tc
th
tu
Vrijeme djelovanja naknadnog pritiska
tnp
Vrijeme plastificiranja
tps
Vrijeme odmicanja mlaznice
tmr
Dopunsko vrijeme hlaenja
td
Pomono vrijeme ciklusa
tp
Vrijeme ienja i podmazivanja
tm
Vrijeme posluivanja otvorenog kalupa
tk1
- vrijeme ulaganja umetka
tc
- vrijeme rada hvataljke
thv
- vrijeme ulaganja jezgri
tuj
Vrijeme zatvaranja kalupa
tz
- strojno
tzs
- gibanja jezgri
tk2
Vrijeme ukapanja
ts
Vrijeme pribliavanja mlaznice
tmp
Vrijeme otvaranja kalupa
to
- vrijeme izvlaenja/odvijanja jezgri
tk3
- strojno
tos
Vrijeme vaenja grozda
tiz
- vrijeme vaenja jezgri
tvj
- vrijeme rada hvataljke ili odstranjivala
thi
VRIJEME IZRADBE n ISPRAVNIH OTPRESAKA
Broj ciklusa u smjeni
nsmj
Vrijeme izradbe otpreska
t
Pripremno vrijeme
tpr
Zavrno vrijeme
tzv
Pripremno-zavrno vrijeme
tpz
Vrijeme zagrijavanja SIPP-a
tzag
Vrijeme prekida rada SIPP-a zbog
zakonskog odmora
tprek
Vrijeme organizacijskih gubitaka
torgg
s
s
s
s
s
s
s
s
s
s
s
s
s
s
s
s
s
s
s
s
s
s
s
s
s
s
s
s
h
h
h
29,8
26,8
1,7
10,5
1,71
0,5
12,39
3
1
1
0,5
0,5
1
1
1

15 03 2006 Godec Magisterij PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

15 03 2006 Godec Magisterij PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUILITE U ZAGREBU

FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

DOPRINOS SUSTAVNOSNOM RAZVOJU KALUPA

PODACI ZA BIBLIOGRAFSKU KARTICU:

injekcijsko preanje plastomera, kalup,

Prof. dr. sc. Igor ATI, dipl. ing.

Dr. sc. Dorian MARJANOVI, izvanredni profesor,

3. KALUP ZA INJEKCIJSKO PREANJE PLASTOMERA .............................................

4. STRATEGIJA RAZVOJA KALUPA ZA INJEKCIJSKO PREANJE

4.2. STRATEGIJA RAZVOJA KALUPA SA STAJALITA ALATNICE ..........................

5.2.2.3.6. Proraun krutosti kalupa okomito na smjer otvaranja kalupa ..........................

8. TEORIJSKE OSNOVE SUSTAVNOSNE TEHNIKE ..................................................... 124

11. METODIKO-SUSTAVNOSNO KONSTRUIRANJE KALUPA ZA

12. ZAKLJUAK .......................................................................................................................

13. LITERATURA ......................................................................................................................

14. KRATKI IVOTOPIS .........................................................................................................

15. SHORT BIOGRAPHY .........................................................................................................

16. PRILOZI ................................................................................................................................ 211

POPIS OZNAKA I KRATICA

- specifini toplinski kapacitet etilen-glikola

- broj dvostrukih promjena smjera toka medija za temperiranje

- temperatura podeavanja kalupa

- temperaturni gradijent izmeu medija za temperiranje i stijenke kalupne

2. STANJE NA PODRUJU KONSTRUIRANJA S POSEBNIM OSVRTOM

Stanje na podruju konstruiranja s posebnim osvrtom na kalupe za injekcijsko preanje plastomera

Slika 2.1. Struktura operacija i aktivnosti u procesu konstruiranja [5]

Stanje na podruju konstruiranja s posebnim osvrtom na kalupe za injekcijsko preanje plastomera

Stanje na podruju konstruiranja s posebnim osvrtom na kalupe za injekcijsko preanje plastomera

Slika 2.2. Efekti suradnje zaposlenika unutar strunog tima [5]

Stanje na podruju konstruiranja s posebnim osvrtom na kalupe za injekcijsko preanje plastomera

Stanje na podruju konstruiranja s posebnim osvrtom na kalupe za injekcijsko preanje plastomera

Stanje na podruju konstruiranja s posebnim osvrtom na kalupe za injekcijsko preanje plastomera

Stanje na podruju konstruiranja s posebnim osvrtom na kalupe za injekcijsko preanje plastomera

Stanje na podruju konstruiranja s posebnim osvrtom na kalupe za injekcijsko preanje plastomera

Raspoloivi su raunalni programi koji omoguuju bre konstruiranje kuita kalupa

Stanje na podruju konstruiranja s posebnim osvrtom na kalupe za injekcijsko preanje plastomera

Tablica 2.1. Nastavak

Ogranienja pri uporabi standardnih elemenata kalupa

Ograniene su izmjere elemenata kalupa na standardne

Stanje na podruju konstruiranja s posebnim osvrtom na kalupe za injekcijsko preanje plastomera

Slika 2.4. HASCO-standardni elementi kalupa [42]

Reoloki, toplinski i mehaniki

Reoloki, toplinski i mehaniki

Izbor normiranih elemenata kalupa

Stanje na podruju konstruiranja s posebnim osvrtom na kalupe za injekcijsko preanje plastomera

Tablica 2.2. Nastavak

Faza razvoja kalupa

Simulacija unaprijeenih postupaka

Stanje na podruju konstruiranja s posebnim osvrtom na kalupe za injekcijsko preanje plastomera

Prekoraenje trokova razvoja za 50%

Prekoraenje trokova proizvodnje za 9%

Kanjenje na trite 6 mjeseci

Stanje na podruju konstruiranja s posebnim osvrtom na kalupe za injekcijsko preanje plastomera

Stanje na podruju konstruiranja s posebnim osvrtom na kalupe za injekcijsko preanje plastomera

Razvijeni su mnogobrojni postupci koji na temelju raunalnog trodimenzijskog modela omoguuju

Uteda vremena uslijed

Stanje na podruju konstruiranja s posebnim osvrtom na kalupe za injekcijsko preanje plastomera

U sluaju potpunog poznavanja izradbenog postupka, s pomou prototipova unaprijed se opisuje

Slika 2.8. Podjela modela prema VDID [51]

Stanje na podruju konstruiranja s posebnim osvrtom na kalupe za injekcijsko preanje plastomera

2D-slojni postupci [51]

Stanje na podruju konstruiranja s posebnim osvrtom na kalupe za injekcijsko preanje plastomera

Sraivanje taloenjem (e. Fused Deposition Modeling - FDM) [51]