Sloena reenica

1.

Nezavisnosloene reenice

Tip reenice:

Prepoznavanje:

Veznici/prilozi:

Primjer:

Sastavne
(kopulativne)
reenice

Imaju isti smjer, neto zajedniko.

i, pa, te, ni, niti

(ne odvajaju se
zarezom)

Nikad nisam uo i ne
znam nita o tome.

Zakljune
(konkluzivne)
reenice (posebna
vrsta sastavnih
reenica)

Sadraj druge reenice proizilazi kao

zakljuak iz prethodne reenice.

zato, dakle, stoga,

sigurno (odvajaju se
zarezom)

Mnogo ui, zato i zna.

Suprotne
(adverzativne)
reenice

Odnos izmeu naporednih reenica je

suprotan, razliit ili nepodudaran.

a, ali, no, nego, ve

(odvajaju se zarezom)

Ja star, a ti nejak.

Iskljune suprotne
reenice (posebna
vrsta suprotnih
reenica)

Drugom sureenicom se iskljuuje sve

osim sadraja te reenice.

samo, jedino, tek

(odvajaju se zarezom)

Svi su to znali, samo

on nije.

Sloena reenica

Rastavne
(disjunktivne)
reenice

Sadraji sureenica se rastavljaju i

suprotstavljaju (ako se ostvaruje
sadraj jedne sureenice,
onemoguuje se ostvarenje sadraja
druge).

ili
(ne odvajaju se
zarezom)

Uzmi ili ostavi.

2. Zavisnosloene reenice

Tip reenice:

Prepoznavanje:

Veznici/prilozi:

Primjer:

Objekatske reenice

Imaju ulogu slinu objektu u prostoj

reenici.

da, kako, gdje (rjee

se javlja)
ne odvajaju se
zarezom

Znali smo da e doi.

(Znali smo za tvoj
dolazak.)

2. 1. Zavisnosloene reenice s adverbijalnim

sureenicama
Mjesne (lokalne)
reenice

Sureenice oznaavaju mjesto vrenja

radnje osnovne sureenice.

gdje, kud(a), kamo,

dokle, otkud(a)

Vrati se otkud si
doao.

Vremenske
(temporalne)

Sureenica odreuje vrijeme vrenja

radnje iskazane glagolom u osnovnoj

dok, kad, prije nego,

kad god, im, poto,

Dok mi uimo, oni se

etaju.

Sloena reenica

reenice

sureenici.
Odgovaraju na pitanja kada, u koje
vrijeme kao priloke odredbe vremena.

nakon to, tek to,

istom to, samo to,
prije nego, prije no

Poredbene
(komparativne)
reenice

Uporeuje se radnja zavisne i osnovne

sureenice.

kao da, kao to,

kako, kao kada +
nego to, no to, no
da, nego da, nego
kad

Dvorite joj se uini

pustim kao da je vihor
odnio sve.

Nainske (modalne)
reenice

Zavisne sureenice oznaavaju nain

vrenja glagolske radnje u osnovnoj
sureenici.

kako, ovako, tako,

onako to

Kako ko sije, tako e i

eti.

Uzrone (kauzalne)
sureenice

Zavisne sureenice oznaavaju uzrok

vrenja radnje glavne sureenice.
Odgovaraju na pitanje: zato?

jer, budui da, zato

to, zbog toga

Teko sam hodao, jer je

put bio klizav.

Posljedina
(konzekutivna)
reenica

Za razliku od uzronih sureenica,

posljedine sureenice se prema
glavnima odnose kao posljedica prema
uzroku.

da, te, tako da

Vikao je iz sveg glasa

da se nadaleko ulo.
Dan je osvanu tmuran
te su me obuzele
zlosutne misli.

Namjerne (finalne)
reenice

Namjerne reenice oznaavaju

namjeru, svrhu, cilj radnje osnovne
reenice.
Predikat im se najee nalazi u
prezentu ili potencijalu!!!
Odgovaraju na pitanja: zato, u koju
svrhu, radi ega?

da, kako, kako bi,

eda (e da), ne bi li

urli su da stignu kui

prije mraka.

Sloena reenica

Pogodbene
(kondicionalne)
reenice

Sureenica kazuje pogodbu ili uvjet

pod kojim se ostvaruje sadraj osnovne
sureenice.

ako, ukoliko, rijeca li

iza glagolskoga
predikata...

Nestane li ivotinja,
umrijet e i ovjek.

2. 2. Zavisnosloene reenice s atributskom i apozicijskom

sureenicom
Atributske reenice

Atributska reenica ima funkciju

atributa.

Apozicijske reenice

Od atributskih reenica se razlikuju po

tome to se atributske reenice ne
odvajaju zarezom, a apozicijske se
odvajaju.

koji, ko, iji, kakav,

koliki
(ne odvajaju se
zarezom)

Obraam se vama koji

ste najmlai ovdje.