Professional Documents
Culture Documents
Branko Bognar
Filozofski fakultet Osijek
Kreativnost uitelja kao znaajna kompetencija
nastavnike profesije
Saetak
Fenomen ljudske kreativnosti poeo se temeljitije istraivati u drugoj polovici
prolog stoljea. Od prvobitnog shvaanja da su kreativni samo neki odabrani pojedinci, a
da veina ljudi tu osobinu ne posjeduje dolo se do shvaanja da je to jedna od temeljnih
ljudskih karakteristika koja se moe poticati i odgajati, ali isto tako i potisnuti i
onemoguavati. Treffinger i sur. (2002,) razvrstali su znaajke kreativnosti u etiri
kategorije: (1) stvaranje ideja za koje je bitno divergentno miljenje, (2) produbljivanje
ideja za koje je karakteristino konvergentno miljenje, (3) osobine linosti kao to su
hrabrost i otvorenost za istraivanje novih ideja i (4) uvaavanje vlastite intuicije.
Kreativnost uitelja je pretpostavka razvoja kreativnosti uenika. Prema Horng i sur.
(2005.) na kreativnost uitelja pored nekih osobnih karakteristika ima utjecaj vlastito
djetinjstvo u kojem su odrastali i podrka i poticaji koje su imali prvenstveno od vlastitih
roditelja. Pored toga djeluje vlastita posveenost poslu kojeg obavljaju, intrinzina
motivacija koju nalaze u samom vlastitom kreativnom inu, ali i rezultatima koji su
vidljivi u oslobaanju uenike kreativnosti.
Nain kolovanja buduih uitelja bitan je za razvoj kreativnosti uitelja, ali i za
njihovo osposobljavanje kako bi i sami mogli koristiti nastavne strategije i oblike koji
potiu i omoguavaju kreativno iskazivanje uenika. Budui da sustav kolovanja koji su
prethodno proli esto nije bio u funkciji razvoja kreativnosti bitno je postupno uvoenje
studenata u nastavu koja je bitno drugaija od one na koju su navikli. Pored kolovanja
moda jo i vee znaenje ima proces permanentne edukacije uitelja koja ne smije biti
autoritarno dociranje i davanje uputa uiteljima nego proces vlastitog promiljanja posla
koji obavljaju pri emu znaajan oblik mogu biti zajednice uenja.
Kljune rijei: Fenomen kreativnosti, kreativnost uitelja, kreativnost uenika, poticanje kreativnosti,
zajednice uenja
1. Uvod
Danas se u svim djelatnostima javlja kao imperativ oslanjanje na ljudsku kreativnost. To je
s jedne strane pretpostavka za uspjenost bilo koje ljudske djelatnosti, a s druge strane i nova
ansa za vraanje ljudi njihovoj sutini i time humanizaciju drutva. Cjelokupan odgojnoobrazovni sustav stavljen je pred izazov nove paradigme kojoj ne moe odgovoriti
tradicionalna kola. kole koje na prvo mjesto stave razvoj kreativnosti svojih uenika
umjesto bubanja mnotva nepotrebnih injenica imat e smisla dok e ostale biti sve vie
neuinkovite i esto tetne za razvoj uenika, kao i cijelog drutva.
Stvaranje
ideja
Otvorenost i
hrabrost za
istraivanje
ideja
Produbljivanje
ideja
Osobne
kreativne
karakteristi
ke
Sluanje svog
unutarnjeg
glasa
Isenberg i Jalongo (1997.) istiu da se kole koje njeguju kreativnost trude smanjiti
stres i anksioznost kako kod djece tako i kod nastavnika. Pri tome se proces vrednuje vie od
proizvoda. Uklanja se vremensko ogranienje za aktivnosti u kojima sudjeluju djeca.
Uspostavlja se slobodno i otvoreno ozraje, a samoizraavanje se ohrabruje i cijeni. Djeca se
ohrabruju da razmjenjuju ideje ne samo s uiteljem, ve i izmeu sebe. Natjecanje i
nagraivanje se nastoji to manje koristiti. Vie se cijene suradniki odnosi i slobodna
razmjena miljenja, a manje hijerarhija i poslunost.
4. Poticanje kreativnosti buduih uitelja
Poticanje kreativnosti uitelja ne samo da je mogue nego i nuan preduvjet za poetak
promjena prema kreativnoj nastavi. Ono ima dvije razine: jedna je proces kolovanja buduih
uitelja, a druga je sustav permanentne edukacije uitelja. Budui da je sustav kolovanja,
kroz koji su proli do dolaska na fakultet, vie u funkciji guenja kreativnosti nego njenog
poticanja, kolovanje buduih uitelja ima najprije kompenzacijsku ulogu iji je cilj postupno
oslobaanje zapretane kreativnosti studenata. Obino je to poprilino bolan proces popraen
uenjem i komentarima zato mi moramo stalno neto raditi, mi bi da vi to nama
izdiktirate, a kako e to biti na ispitu i sl. Poslije toga nastupa zadovoljstvo promjenama i
uenje rezultatima studenti i sami uviaju da se i na taj nain ui i to jo uspjenije i sa
uivanjem.
Sudjelujui u kreativnoj nastavi studenti i sami usvajaju pojedine strategije i
osposobljavaju se za njihovo koritenje u svojoj buduoj praksi. Na drugoj strani, praksa da
sveuilini nastavnici samo deklarativno zagovaraju kreativnu nastavu, a sami je ne
primjenjuju uz izgovore kako za tako to nemaju uvjete ili da je to primjereno samo za rad s
djecom, je u najmanju ruku dvolina. Studenti mogu pretpostaviti da nastavnik sam ili ne
vjeruje u ono to zagovara ili to nije u stanju realizirati u vlastitoj nastavi. Cjelokupna nastava
za budue uitelje mora biti na odreeni nain egzemplarna i predstavljati obrazac koji budui
uitelji mogu prenijeti u vlastitu praksu.
5. Zajednice uenja u funkciji poticanja kreativnosti uitelja
Za ostvarivanje kvalitetnih promjena u kolskom kontekstu vano je stvoriti
preduvjete za kontinuirano uenje kako djece tako i odraslih. kolski voditelji imaju vanu
ulogu stvaranju profesionalnih zajednica uenja u kojima uitelji, a esto i uenici, ue
zajedno (Harris, 2002, str. 5). Pojam zajednice uenja pojavljuje se 90-tih godina u SAD i
5
To je mogue
ostvariti samo ako ljude prihvaamo kao slobodna bia sposobna odgovorno odluivati i
djelovati ka svojoj samoaktualizaciji. (Maslow, 1976).
Za razliku od povremenog strunog informiranja zajednicu uenja moemo definirati kao
grupu svojom voljom udruenih osoba koje u duem vremenskom razdoblju (od nekoliko
mjeseci do nekoliko godina) komuniciraju svoje vrijednosti, stvaraju zajedniku viziju,
surauju s ciljem unapreivanja svoje prakse i osobnog uenja, kritiki promiljaju svoje
djelovanje i njegove uvjete.
Unato vanosti zajednica uenja koje doprinose ostvarivanju kvalitetnih promjena, vano
je napomenuti kako je njihov utjecaj ogranien ukoliko se sastoje od uitelja koji zaziru od
kreativnih rjeenja. Za odravanje procesa sutinskog uenja i stvarane pomake u odgojnoj
praksi neophodno je da uitelji i struni suradnici budu spremni zapoeti promjene koje im
nee biti propisane odozgo ve e ovisiti o njihovoj kreativnosti, umijeu i entuzijazmu.
6. Zakljuno razmatranje
Kreativnost je jedna od osnovnih znaajki ljudskosti po emu se ovjek bitno razlikuje od
drugih ivih bia. U suvremenom svijetu kada su promjene tako este i nepredvidive upravo
oslanjanje na vlastitu kreativnost ima posebno znaenje za ivot u svijetu koji se mijenja. U
Literatura
1.
2.
Burnaford, G., Fischer, J., & Hobson, D. (Eds.). (1996). Teachers Doing Research:
Practical Possibilities. Mahwah, NJ: Lawrence Erlbaum Associates.
3.
Burns, R. (2002). The Adult Learner at Work: The Challenges of Lifelong Education in
the New Millennium / (2nd ed.). Crows Nest, N.S.W.: Allen & Unwin.
4.
5.
Dryden, G. i Vos, J. (2001) Revolucija u uenju: kako promijeniti naina na koji svijet
ui. Zagreb: Educa.
6.
Guilford, J.P. (1968.) Inteligence, creativity and their educational implications. San
Diego, California: Robert R. Knapp, Publisher.
7.
8.
Hopkins,D. (2001)
Routledge/Falmer.
9.
10.
School
improvement
for
real.
London
New
York:
11.
Maslow, A. (1976) The Farther Reaches of Human Nature. New York: Penguin Books.
12.
Peters, M., & Marshall, J. (1996). Individualism and Community: Education and Social
Policy in the Postmodern Condition. London: Falmer Press.
13.
14.
15.
16.
creativity is a gift some individuals and that majority have not this characteristic we have come to
understanding that it is one of fundamental human characteristic which can be acquired and nurtured,
but also pressed back and made impossible. Treffinger (2002) sees creativity in four aspects: (1)
generating ideas by divergent way of thinking, (2) digging deeper into ideas using convergent way of
thinking, and two personal characteristic (3) openness and courage to explore ideas and (4) listening to
one's inner voice.
Teacher creativity is preposition of student creativity. Horng and others (2005) found out that
to teacher creativity besides some personal characteristic big influence has own childhood and support
and stimulation by their parents. Important is devotion to creative instruction, intrinsic motivation
which they have in their creative work and results what they can see like the liberation students
creativity.
The way of teachers schooling is very important for developing teachers creativity, but in
same time their qualification for using same strategies in teaching process which give a chance for
student creativity. Because their former schooling was not in function of developing creativity
important is gradually involving new approach which is different of teaching what they had before.
Besides teachers schooling maybe bigger importance has a process of permanent teacher education in
which special role has a learning community.
Key words: Human creativity, teachers creativity, students creativity, creative teaching, learning
community.