Univerzitet u Tuzli

Filozofski Fakultet
Pedagogija-psihologija

Kako maturanti u osnovnoj koli provode svoje slobodno vrijeme

(PROJEKT)

Dr.sci.Dzevdeta Ajanovi;red.prof

Student:Hadi Eldin
Tuzla,maj,2009

I TEORIJSKE OSNOVE
1. UVOD
Slobodno vrijeme je bitan faktor za razvoj djece i socijalno oblikovanje ljudi. Zato se ono
u savremenoj pedagokoj terapiji i praksi smatra jednim od bitnih faktora, te sastavnim
dijelom opte brige i nastojanjem drutva da se osigura to kvalitetniji odgoj,prihvatanje
kulture i socijalizacije. Svako organizovano drutvo ulae napore radi razvijanja i
usmjeravanja pozitivnih interesa, te istodobno stvara objektivne, materijalne, prostorne i
druge uslove za njihovo izraavanje i zadovoljavanje u slobodnom vremenu. Tamo gdje
se to ne provodi dovoljno, slobodno vrijeme moe biti prazno vrijeme,vrijeme dosade i
ljenarenja, ono postaje pogodan prostor djelovanja negativnih faktora i javljanja
sociopatolokih pojava (zloupotreba droga, alkohola, maloljetnika delikvencija...
Slobodno je vrijeme vrijeme aktivnog odmora, razonode, pozitivna razvoja,
socijalizacije, humanizacije i stvaralakog potvrivanja linosti. Ovako iroko shvaena
uloga slobodnog vremena veliki je izazov odgajateljima, odgoju, obrazovanju,
pedagogiji.
Slobodno je vrijeme skup aktivnosti kojima se pojedinac po svojoj volji moe potpuno
predati, bilo da se odmara ili zabavlja, bilo da poveava nivo svoje obavijetenosti ili
svoje obrazovanje, bilo da se dobrovoljno drutveno angauje ili da ostvaruje svoju
slobodnu stvaralaku sposobnost, poto se oslobodi svojih profesionalnih, porodinih i
drutvenih obaveza. Slobodno vrijeme se moe koristiti na drutveno pozitivan ili
negativan nain. Neorganizirano slobodno vrijeme moe biti osnova za pojavu
huliganstva, skitnje, prosjaenja, maloljetnike delikvencije, navikavanja na drogu,
alkohol i slino. Svrhovito i kulturno provoenje slobodnog vremena kao preduvijet trai
osnivanje igralita, rekreacijskih centara, zabavita, odmaralita i drugo, to bi pruilo
optimalnu mogunost slobodnog vremena. Bitno obiljeje slobodnog vremena je da se
ono koristi prema vlastitom izboru, slobodno i dobrovoljno, prema interesima i
postojeim okolnostima.

2. Temeljni pojmovi

Slobodno vrijeme
Slobodno vrijeme oznaava vrijeme koje pojedinac ispunjava i oblikuje prema vlastitim
eljama bez bilo koje vrste ili nude. To je dio ivota svakog ovjeka, postoji svakog
dana i u svakoj sredini, ali je razliita s obzirom na dom, spol, zanimanje, mjesto
boravka, razvijenost sredine, stupanj interesa.
Slobodno vrijeme je sastavni dio ovjekove aktivnosti,vrijeme izvan profesionalnih,
porodinih i drutvenih obaveza, u kojem pojedinac po svojoj volji odabire oblike i
sadraje odmora, razonode i stvaralatva.

Maturanti
Maturanti su uenici zavrnih razreda osnovne ili srednje kole

II Metodologija istraivanja
1.

Definicija i znaaj problema

1.1.Definicija i znaaj problema istraivanja

Problem kojim se bavi ovaj rad sastoji se u ispitivanju kako maturanti u osnovnoj koli
provode svoje slobodno vrijeme, kako bi uvidjeli da li ga koriste na kvalitetan i
racionalan nain.

1.2.Znaaj problema istraivanja

Znaaj ovog istraivanja jeste doi do spoznaje koliko vremena maturanti pored svojih
obaveza imaju vremena da produktivno iskoriste svoje slobodno vrijeme i koliko od svog
slobodnog vremena provode na svoojo profesionalnoj orjentaciji.

1.3.Teorijski znaaj
Teoriski znaaj ovog istraivanja ogleda se u tome da se problem to bolje upozna i da se
daju neke od moguih smjernica za uspjenije i produktivnije provoanje slobodnog
vremena.

1.4.Praktini znaaj
Praktini znaaj ovog istraivanja jeste u tome to e se dobiti rezultati kako provode
svoje slobodno vrijeme, te e se na osnovu dobivenih rezultata moi doprinjeti
produktivnijem provoenju slobodnog vremena maturanata osnovne kole.

1.5.Drutveni znaaj
Drutveni znaaj istraivanja ogleda se u tome da drutvo maturantima omogui da na to
produktivniji nain provode svoje slobodno vrijeme, kako ne bi podlegli negativnim
faktorima koje dolaze od strane okoline.

2. Cilj istraivanja
Cilj ovog istraivanja je utvrditi, istraiti, kritiki analizirati, interpretirati kako maturanti
u onsovnoj koli provode svoje slobodno vrijeme.

3. Zadaci istraivanja
1. Ispitati da li se maturanti u osnovnoj koli u slobodno vrijeme pripremaju za
naredni radni dan.
2. Ispitati koliko maturanti u osnovnoj koli provode svoje slobodno vrijeme u
prirodi.
3. Ispitati koliko maturanti u osnovnoj koli provode svoje slobodno vrijeme u
porodici.
4. Ispitati koliko maturanti u osnovnoj koli

provode svoje slobodno vrijeme

itajui strunu literaturu..

5. Ispitati koliko maturanti u koli provode svoje slobodno vrijeme s prijateljima.
6. Ispitati da li maturanti u osnovnoj koli u slobodno vrijeme posjeuju kulturne
manifestacije.

4. Glavna hipoteza
Predpostavlja se da maturanti u osnovnoj koli najvii dio svog slobodnog vremena
provode na svojoj profesionalnoj orjentaciji.

5. Podhipoteze
1. Predpostavlja se da maturanti u osnovnoj koli u slobodno vrijeme pripremaju za
naredni radni dan.
2. Predpostavlja se da maturanti u osnovnoj koli rijetko provode slobodno vrijeme
u prirodi.
3. Predpostavlja se da maturanti najvie provode svoje slobodno vrijeme u porodici.
4. Predpostavlja se da maturanti provode svoje slobodno vrijeme itajui strunu
literaturu..
5. Predpostavlja se da maturanti u osnovnoj koli provode svoje slobodno vrijeme s
prijateljima.
6. Predpostavlja se da maturanti u osnovnoj koli u slobodno vrijeme ne posjeuju
kulturne manifestacije.

6. Uzorak
Populaciju ovog istraivanja ine maturanti osnovne kole u Tuzli i Kalesiji. U cilju
smanjenja pristranosti , a nastojei da uzorak bude to reprezentativniji, izdvojen je
uzorak koji je imao karakteristike namjernog i stratificirano-prigodnog uzorka. Uzorak je
stratificiran s obzirom na spol.
Istraivanje je provedeno na uzorku od 60 maturanata.

7.

Istraivake metode

Metoda teorijske analize

Vanost ove metode ne samo da je velika, nego je ona neophodna i sastavni dio
svakodnevnog pedagokog istraivanja, pri emu se analiza javlja u etapama pedagokog
istraivanja koje predhode samom skupljanju podataka o problemu koji se istrauje,a
posebno vanu ulogu ima u interpretaciji tih podataka i rezultatima njihove obrade.

Servej metod
Ovim postupkom je pogodno istraivati stavove, uvjerenja, ponaanja i miljenja ljudi.
Servej postupak predstavlja u stvari kombinaciju vie drugih tehnika istraivanja kao to
su intervju, anketa, prouavanje pedagoke dokumentacije itd.
Ovom metodom ispituju se psiholoki i psihosocijalni problemi. Vrijednost ovog
postupka je u tome to se njime moe lahko ispitati veliki uzorak pa ak i cijela
populacija.
Kao nedostaci ove metode navode se:mogua pristranost ispitivaa i uzorka, istraivane
pojave ne mogu se sagledati dublje i temeljitije, teko je ostvariti kontrolu primjene
instrumenata.
Kao prednosti navode se:istraivanje je neposredno i jednostavno, hipoteze se mogu
testirati a da se ne remete prirodni uslovi pojave, pa se tako mogu istraivati razvojne
promjene iste pojave.

8. Istraivake tehnike

Statistika obrada podataka

Anketiranje
U pedagokom istraivanju to je postupak kojim se ispitanicima postavljaju pitanja u
vezi sa injenicama od naunog interesa a koje su poznate ispitanicima ili u vezi sa
njihovim miljenjem. Ispitanici na njih odgovaraju pismeno.
Prednost ankete je u tome to je ekonomina i relativno lahko se moe doi do traenih
podataka, jer je mogue istovremeno anketirati veliki broj osoba.
Kod anketnog lista treba voditi rauna o anonimnosti ispitanika. U vezi s ovim
razlikujemo anonimne anketne listove i one anketne listove u kojima se upisuje ime1.

9. Instrumenti
U ovom istraivakom radu koriten je upitnik, konstruisan za potrebe samo ovog
istraivakog rada. Sastavljen je od 16 pitanja i namjenjen je maturantima u osnovnoj
koli.
Upitnik se nalazi u prilogu.

Vladimir,M.:Metodologija pedagokog istraivanja.IGKRO SVJETLOST,Sarajevo,1977,str.262.

10. Kalendar istraivanja

Tabela br.1
Redni
broj
1.
2.
3.
5.
6.
7.
8.

VRIJEME
OPIS
Izbor problema
Prouavanje literature
Idejna skica
Rad na terenu
Obrada podataka
Pisanje izvjetaja
Prezentacija

29.11.2008.
02.12.2008-12.12.2008.
28.12.2008.
20.03.2009.
30.03.2009.-10.04.2009.
20.04.2009

III Analiza i interpretacija rezultata

9

Anketnim upitnikom sastavljenim od 10 pitanja anketirano je 60 maturanata osnovnih

kola iz Tuzle i Kalesije.
Na osnovu analize doli smo do sljedeih rezultata:
1. Na pitanje da li dio svog slobodnog vremena odvojite za pripremanje za naredni
radni dan:
a)da
b)ne
Ispitanici su odgovorili:
Tabela br.2

Kalesija
Tuzla

a
F %
30 100
F %
30 100

b
F
0
F
0

%
0
%
0

Analizirajui odgovore maturanata moe se vidjeti da 100% njih odvoje svog slobodnog
vremena na pripremanje za naredni dan.

Grafikon br.1

10

Da bismo saznali da li su miljenja maturanata statistiki znaajni ili sluajni izraunali

smo X test.
Dobivena vrijednost X je 30.
Uz 3 stupnja slobode na nivou znaajnosti od 0,05 granina vrijednost hi-kvadrata iznisi
7,815.
S obzirom da je dobiveni hi-kvadrat vei od granine vrijednosti, zakljuujemo da postoji
statistiki znaajna razlika izmeu dobivenih i oekivanih frakvencija, te se miljena
maturanata mogu smatrati statistiki znaajnim a ne sluajnim.
2. Ako je Va odgovor DA, koliko vremena provodite pripremajui se za naredni radni
dan:
a)jedan sat
b)dva sata
c)ili vie od dva sata
Ispitanici su odgovorili:

Tabela br.3
11

Kalesija
Tuzla

a
F
7
F
8

b
% F
23 6
% F
27 7

c
% F
20 17
% F
23 15

%
57
%
50

Analizirajui dibivene rezultate iz tabele moe se vidjeti da se 53% maturanata provode

vie od dva sata pripremajui se za naredni dan, 22% priprema se dva sata, a 25% samo
sat vremena.
Grafikon br.2

Da bismo saznali da li su miljenja maturanata statistiki znaajni ili sluajni izraunali

smo X test.
Dobivena vrijednost X je 11,2.
Uz 2 stupnja slobode na nivou znaajnosti od 0,05 granina vrijednost hi-kvadrata iznisi
5,991.
S obzirom da je dobiveni hi-kvadrat vei od granine vrijednosti, zakljuujemo da postoji
statistiki znaajna razlika izmeu dobivenih i oekivanih frakvencija, te se miljena

12

maturanata

mogu

smatrati

statistiki

znaajnim

ne

sluajnim.

3. Na pitanje da li svoje slobodno vrijeme provodite u prirodi:

a)da
b)ne
Ispitanici su odgovorili:
Tabela br.4

Kalesija
Tuzla

a
F
22
F
28

b
% F
73 8
% F
93 2

%
27
%
7

Iz tabele se moe vidjeti da 83% maturanata provode slobodno vrijeme u prirodi. Dok
17% njih ne provodi.
Grafikon br.3

13

Da bismo saznali da li su miljenja maturanata statistiki znaajna ili sluajni izraunali

smo X test.
Dobivena vrijednost X je 29,2
Uz 2 stupnja slobode na nivou znaajnosti od 0,05 granina vrijednost hi-kvadrata iznisi
5,991.
S obzirom da je dobiveni hi-kvadrat vei od granine vrijednosti, zakljuujemo da postoji
statistiki znaajna razlika izmeu dobivenih i oekivanih frakvencija, te se miljena
maturanata

mogu

smatrati

statistiki

znaajnim

ne

sluajnim.

4. Ako je Va odgovor na tree pitanje DA,koliko provodite vremena u prirodi:

a)dva sata
b)tri sata
c)ili vie od tri sata
Ispitanici su dali sljedei odgovor:
Tabela br.5
Kalesija
Tuzla

a
F
8
F
12

%
36
%
43

b
F
8
F
7

%
36
%
25

c
F
6
F
9

%
27
%
32

Analizirajui dibivene rezultate iz tabele moe se vidjeti da se 40% maturanata provode

dva sata u prirodi, 30% tri sata, a 30% vie od tri sata

14

Grafikon br.4

Da bismo saznali da li su miljenja odgajatelja statistiki znaajni ili sluajni izraunali

smo X test.
Dobivena vrijednost X je 1,75.
Uz 3 stupnja slobode na nivou znaajnosti od 0,05 granina vrijednost hi-kvadrata iznisi
7,815.
S obzirom da je dobiveni hi-kvadrat manji od granine vrijednosti, zakljuujemo da
postoji statistiki sluajna razlika izmeu dobivenih i oekivanih frakvencija, te se
miljena maturanata ne mogu smatrati statistiki znaajnim.
5. Na pitanje koliko svog slobodnog vremena provodite u porodici:
a)malo
b)najvie
c)nikako
Ispitanici su dali sljedei odgovor:

15

Tabela br.6
Kalesija
Tuzla

a
F
1
F
2

b
% F
3 29
% F
7 28

c
% F
97 0
% F
93 0

%
0
%
0

Analizirajui rezultate iz tabele moe se vidjeti da 95% maturanata svoje slobodno

vrijeme provode u porodici.
Grafikon br.5

Da bismo saznali da li su miljenja odgajatelja statistiki znaajni ili sluajni izraunali

smo X test.
Dobivena vrijednost X je 83.
Uz 1 stupnja slobode na nivou znaajnosti od 0,05 granina vrijednost hi-kvadrata iznisi
3,841.
S obzirom da je dobiveni hi-kvadrat vei od granine vrijednosti, zakljuujemo da postoji
statistiki znaajna razlika izmeu dobivenih i oekivanih frakvencija, te se miljena
odgajatelja mogu smatrati statistiki znaajnim a ne sluajnim.

16

6. Na pitanje koliko provodite svog slobodnog vremena u strunom usavravanju:

a)malo
b)najvie
c)nikako
Ispitanici su dali sljedei odgovor:
Tabela br.7
Kalesija
Tuzla

a
F
14
F
17

b
% F
47 16
% F
57 13

c
% F
53 0
% F
43 0

%
0
%
0

Iz tabele se moe vidjeti da 52% maturanata malo provode svog slobodnog vremena na
strunom usavravanju, a 48% njih provode najvie vremena na strunom usavravanju.
Grafikon br.6

Da bismo saznali da li su miljenja maturanata statistiki znaajna ili sluajni izraunali

smo X test.
Dobivena vrijednost X je 11.
17

Uz 2 stupnja slobode na nivou znaajnosti od 0,05 granina vrijednost hi-kvadrata iznisi

5,991.
S obzirom da je dobiveni hi-kvadrat vei od granine vrijednosti, zakljuujemo da postoji
statistiki znaajna razlika izmeu dobivenih i oekivanih frakvencija, te se miljena
maturanata

mogu

smatrati

statistiki

znaajnim

ne

sluajnim.

7. Da li imate slobodnog vremena za prijatelje:

a)da
b)ne
Ispitanici su dali sljedei odgovor:
Tabela br.8
Kalesija
Tuzla

a
F
25
F
27

%
83
%
90

b
F
5
F
3

%
17
%
10

Iz tabele je vidljivo da 87% maturanata ima vremena za druenje sa prijateljima, a njih

13% nema slobodnog vremena.

18

Grafikon br.7

Da bismo saznali da li su miljenja odgajatelja statistiki znaajni ili sluajni izraunali

smo X test.
Dobivena vrijednost X je 32,6.
Uz 1 stupnja slobode na nivou znaajnosti od 0,05 granina vrijednost hi-kvadrata iznisi
3,841.
S obzirom da je dobiveni hi-kvadrat vei od granine vrijednosti, zakljuujemo da
postoji statistiki znaajna razlika izmeu dobivenih i oekivanih frakvencija, te se
miljena maturanata mogu smatrati statistiki znaajnim a ne sluajnim.
8. Ako je Va odgovor DA,koliko se viate s prijateljima:
a)esto
b)ponekad
Ispitanici su dali sljedei odgovor:

Tabela br.9
19

Kalesija
Tuzla

a
F
12
F
17

%
48
%
63

b
F
13
F
10

%
52
%
37

Iz tabele je vidljivo da se 56% maturanata esto via sa prijateljima,a 44% ponekad.

Grafikon br.8

Da bismo saznali da li su miljenja odgajatelja statistiki znaajni ili sluajni izraunali

smo X test.
Dobivena vrijednost X je 1,84.
Uz 3 stupnja slobode na nivou znaajnosti od 0,05 granina vrijednost hi-kvadrata iznisi
7,815.
S obzirom da je dobiveni hi-kvadrat manji od granine vrijednosti, zakljuujemo da
postoji statistiki sluajnaa razlika izmeu dobivenih i oekivanih frakvencija, te se
miljena maturanata ne mogu smatrati statistiki znaajnim.

9. Na pitanje da li posjeujete kulturne manifestacije u slobodnom vremenu:

20

a)esto
b)ponekad
c)nikad
Ispitanici su dali sljedei odgovor:
Tabela br.10
Kalesija
Tuzla

a
F
10
F
16

%
33
%
53

b
F
20
F
14

%
67
%
47

c
F
0
F
0

%
0
%
0

Analizirajui rezultate iz tabele moe se vidjeti da 43% maturanata u slobodno vrijeme

posjeuje kulturne manifestacije, 57% njih ponekad posjeuje, a isto se tako moe vidjeti
da nema onih odgajatelja koji nikad ne posjeuju kulturne manifestacije.
Grafikon br.9

Da bismo saznali da li su miljenja maturanata statistiki znaajna ili sluajni izraunali

smo X test.
Dobivena vrijednost X je 15,2.

21

Uz 2 stupnja slobode na nivou znaajnosti od 0,05 granina vrijednost hi-kvadrata iznisi

5,991.
S obzirom da je dobiveni hi-kvadrat vei od granine vrijednosti, zakljuujemo da postoji
statistiki znaajna razlika izmeu dobivenih i oekivanih frakvencija, te se miljena
maturanata

mogu

smatrati

statistiki

znaajnim

ne

sluajnim.

10. Ukoliko posjeujete to su najee:

a)kino
b)pozorite
c)galerije
d)promocije knjiga
Ispitanici su odgovorili:
Tabela br.11

Kalesija
Tuzla

a
F
8
F
9

b
% F
27 10
% F
30 11

c
% F
33 5
% F
37 2

d
% F
17 7
% F
7 8

%
23
%
26

Iz tabele se moe vidjeti da je od gore navedenih kulturnih manifestacija najposjeenije

pozorite gdje ga posjeuje 35% maturanata u slobodno vrijeme, pa zatim dolazi kino ija
je posjeenost 28%, promocija knjiga 25% i galerije 12%.

22

Grafikon br.10

Da bismo saznali da li su miljenja maturanata statistiki znaajni ili sluajni izraunali

smo X test.
Dobivena vrijednost X je 7,56.
Uz 4 stupnja slobode na nivou znaajnosti od 0,05 granina vrijednost hi-kvadrata iznosi
9,488.
S obzirom da je dobiveni hi-kvadrat manji od granine vrijednosti, zakljuujemo da ne
postoji statistiki znaajna razlika izmeu dobivenih i oekivanih frakvencija, te se
miljena

maturanata

ne

mogu

smatrati

statistiki

znaajnim.

23

IV Zakljuak

Na osnovu podataka do kojih smo doli istraivanjem u dvije Opine: Kalesija i Tuzla, te
njihove analize i interpretacije doli smo da sljedeih zakljuaka:
1. Kada se svi pojedinani rezultati pretvore u grupne dolazimo do rezultata da 53%
maturanata vie od dva sata svog slobodnog vremena provode u pripremanju za
naredni radni dan, ime je i prva podhipoteza potvrena.
2. Druga podhipoteza je glasila da se predpostavlja da maturanti djeijih vrtia
rijetko provode slobodno vrijeme u prirodi, gdje je u ovom istraivakom radu
podhipoteza oborena. Rezultati istraivanja su pokazali da 83% maturanata svoje
slobodno vrijeme provode u prirodi, 40% ispitanika je odgovorilo da dva sata
provode u prirodi svog slobodnog vremena, 30% da tri i vie od tri sata provode u
prirodi.
3. Sljedea podhipoteza je glasila da se predpostavlja da maturanti najvie provode
svoje slobodno vrijeme u porodici, ime je i potvrena, jer je istraivanje
pokazalo da 95% maturanata svoje slobodno vrijeme provode sa porodicom.
4. etvrta podhipoteza je glasila da maturanti djeijih vrtia provode svoje slobodno
vrijeme itajui strunu literaturu i to je potvreno u ovom istraivakom radu,
gdje 52% maturanata u slobodno vrijeme malo provode na profesionalnoj
orjentaciji a njih 48% najvie, a ujedno je i potvrena ova podhipoteza.
5. Takoer je potvrena i ova podhipoteza da maturanti provode svoje slobodno
vrijeme s prijateljima. U ovom istraivakom radu njih 87% je odgovorili da
odvoje slobodnog vremena za svoje prijatelje i da se 40% njih esto via sa
prijateljima a 44% ponekad.

24

6. Posljednja podhipoteza glasi da se pretpostavlja da maturanti u slobodno vrijeme

ne posjeuju kulturne manifestacije, ime nije potvrena ova podhipoteza, jer se u
istraivakom radu dokazalo da maturanti posjeuju kulturne manifestacije i to
43% esto posjeuje, a 57% ponekad. Najposjeenije kulturne manifestacije su
pozorite i kino a zatim promocije knjiga i galerije.
Na osnovu dobijenih rezultata zakljuio sam da je glavna hipoteza:
Predpostavlja se da maturanti osnovne kole najvei dio

svog slobodnog vremena

provode na profesionalnoj orjentaciji, to u ovom istraivakom radu nije potvreno, jer

maturanti najvie vremena provode sa svojim porodicama odnosno 95% svog slobodnog
vremena.

25

V Saetak

Ovaj rad je pokuaj da se na osnovu dobivenih rezultata istraivanja iznesu miljenja

maturanata osnovne kole o tome kako oni provode svoje slobodno vrijeme. U ovom radu
istraeno je, kritiki analizirano, utvreno, interpretirano kako maturanti provode svoje
slobodno vrijeme. Za dobijanje podataka bili su izgraeni odgovarajui instrumenti
istraivanja koji su se zatim primjenili na maturante Opine Tuzla i Kalesija.
Istraivanjem je bilo obuhvaeno 60 odgajatelja. Svi dobiveni pokazatelji ukazivali su na
to da maturanti odvoje svoje slobodno vrijeme i za porodicu, prijatelje, i profesionalnu
orjentaciju i drugo.

26

VI Literatura

1. Pedagoka enciklopedija II.1989.

2. Stojakovi, P.: Psihologija za nastavnike, Banja Luka, 2003.
3. Vladimir, M.: Metodologija pedagokog istraivanja. IGKROSVJETLOST,
Sarajevo, 1977.
4. Filipovi, N.: Slobodne aktivnosti uenika, Sarajevo, 1981
5. Grupa autora,: Pedagogija II, Matica Hrvatska, Zagreb, 1969
6. imlea.P.:Pedagogija, Zagreb, 1983

27

VII Prilozi
-Anketni upitnik za maturantePotovani maturanti, student sam Filozofskog fakulteta odsjek PedagogijaPsihologija.Vrimo istraivanje u svrhu istraivakog rada na temu: Kako maturanti u
osnovnoj koli provode svoje slobodno vrijeme.
elimo da saznamo kako Vi provodite svoje slobodno vrijeme. Vai odgovori su
anonimni i bie koriteni samo u istraivake svrhe.
Zahvaljujemo Vam se na iskrenosti, povjerenju i saradnji.

1. Da li dio svog slobodnog vremena odvojite za pripremanje za naredni radni dan:

a)da
b)ne
2. Ako je Va odgovor DA,koliko vremena provodite pripremajui se za naredni radni
dan:
a)jedan sat
b)dva sata
c)ili vie od dva sata
3. Da li svoje slobodno vrijeme provodite u prirodi:
a)da
b)ne
4. Ako je Va odgovor na tree pitanje DA,koliko provodite vremena u prirodi:
a)dva sata
b)tri sata
c)ili vie od tri sata

28

5. Koliko svog slobodnog vremena provodite u porodici:

a)malo
b)najvie
c)nikako
6. Koliko provodite svog slobodnog vremena na profesionalnoj orjentaciji:
a)malo
b)najvie
c)nikako
7. Da li imate slobodnog vremena za prijatelje:
a)da
b)ne
8. Ako je Va odgovor DA,koliko se viate s prijateljima:
a)esto
b)ponekad
9. Da li posjeujete kulturne manifestacije u slobodnom vremenu:
a)esto
b)ponekad
c)nikad
10. Ukoliko posjeujete to su najee:
a)kino
b)pozorite
c)galerije
d)promocije knjiga
HVALA NA SARADNJI!!!

29

SADRAJ:
I TEORIJSKE OSNOVE .................................................................................................2
1.Uvod ............................................................................................................................ 2
2. Temeljni pojmovi ........................................................................................................ 3
II METODOLOGIJA ISTRAIVANJA ...........................................................................4
1.Definicija i znaaj problema..........................................................................................4
2.Cilj istraivanja ..............................................................................................................4
3.Zadaci istraivanja .........................................................................................................5
4.Glavna hipoteza .............................................................................................................6
5.Podhipoteze ...................................................................................................................6
6.Uzorak ...........................................................................................................................6
7.Istraivake metode ..................................................................................................... 7
8.Istraivake tehnike ......................................................................................................8
9.Instrumenti ................................................................................................................... 8
10.Kalendar istraivanja ...................................................................................................9
III ANALIZA I INTERPRETACIJA REZULTATA .....................................................10
IV ZAKLJUAK

....................................................................................................24

V SAETAK ..................................................................................................................26
VI LITERATURA ...........................................................................................................27
VII PRILOZI ...................................................................................................................28

30