Je li 64=65?

seminar iz Metodike nastave matematike 4

Andrea Rude, Marina Suton

Zagreb, svibanj 2015.

Sadraj
1 Uvod

2 Je li 64=65?

3 Zlatni rez

4 Fibonaccijevi brojevi

5 Literatura

10

Uvod

Geometrijski paradoks koji emo prouavati u ovom seminaru temelji se na promatranju kvadrata dimenzija

8 8,

njegovom izrezivanju i oblikovanju u pravokutnik dimenzija

5 13.

Sam Loyd, sastavlja matematikih zagonetki, predstavio je ovaj paradoks na prvom amerikom ahovskom kongresu 1858. godine. Ovaj ameriki ahist i matematiar poznat je po
sastavljanju matematikih i logikih problema s paradoksalnim rjeenjima, te izmiljanju mehanikih igraaka, od kojih su neke i danas popularne u cijelome svijetu. Smatra se klasikom
enigmatike, nenadmaivim u prezentiranju zagonetaka na zabavan nain. Bio je vrlo plodan
suradnik u dnevnim listovima i asopisima. Izdavao je asopis Loyd's Puzzle Magazine, koji
je sadravao iskljuivo njegove zagonetke. Za ivota izdao je samo jednu knjigu (Chess Strategy, 1978.), i to s podruja ahovske teorije. Tek nakon njegove smrti objavljeno je nekoliko
zbiraka zagonetaka, od kojih je najopsenija "Ciklopedija zagonetaka" (1914.) s preko 5000
zagonetaka.
Lewis Carroll, poznatiji kao autor knjige Alisa u zemlji udesa takoer se bavio ovim paradoksom te je napisao generalizaciju paradoksa.
Prvi put se paradoks pojavio u novinama "Kurze Mitteilung" 1868. Jedanaest godina kasnije
Schlegel je izdao generalizaciju paradoksa preko Fibonnacijevih brojeva.

Je li 64=65?

Promatramo kvadrat stranice duljine 8 razdijeljenom na etiri dijela: dva sukladna pravokutna trokuta s katetama 3 i 8 te dva sukladna pravokutna trapeza s osnovicama 3 i 5 i
visinom 5 (Slika 1).

Slika 1: Slika 1.
Od tih je dijelova sastavljen pravokutnik sa stranicama duljina 5 i 13 (Slika 2).

Slika 2: Slika 2.
Povrina kvadrata je 64, a povrina pravokutnika 65. Na prvi pogled ini se da je

64 = 65.

Kako je to mogue? Gdje je greka? Oznaimo s d, b i m redom duljine hipotenuze pravokutnog trokuta P, kraka trapeza R i dijagonale pravokutnika na slici 3. Primjenom Pitagorinog
pouka dobivamo

Oito je

d=

73 8.5440, b = 29 5.3852 i m = 194 13.9284.

73 + 29 > 194,

tj. hipotenuza trokuta P, krak trapeza R i dijagonala pravo-

kutnika ine trokut. Odnosno, na slici 3. krije se paralelogram sa stranicama duljina

29,

povrine 1. Na slici 3. taj je paralelogram prikazan neto uvean.

73

Slika 3: Slika 3.
Drugi nain kako smo mogli uoiti gdje je greka jest promatrajui izrezane strane trapeza
R i S i pravokutnih trokuta P i Q. (Slika 4.)

Slika 4: Slika 4.
Sada pogledajmo pravokutne trokute dimenzija

25

3 8,

oito je da tangensi kutova

koji zatvaraju hipotenuza i dulja kateta nisu jedanaki, ali je razlika u tangensu kutova
(2/5

= 0.4 > 3/8 = 0.375)

premala da bi se mogla uoiti okom.

Zlatni rez

Ako duinu

|AB|

podijelimo tokom

na dva dijela tako da je omjer duljina veeg dijela i

cijele duine jednak omjeru duljina manjeg i veeg dijela, kaemo da smo duinu podijelili u
omjeru zlatnog reza.

Slika 5: Slika 5.

s a i duljinu duine AC
s x, dobivamo
Oznaimo li duljinu duine AB
 
51
a.
odakle je x =
2

51
Broj =
naziva se omjerom zlatnog reza ili zlatnim brojem.
2

x : a = (a x) : x,

Vratimo se sada na poetni paradoks. Promotrimo pitanje jednakosastavljivosti kvadrata i

pravokutnika: postoji li takva podjela stranice kvadrata da se dijelovi P, Q, R i S stvarno
mogu presloiti u pravokutnik?
Neka je stranica kvadrata podijeljena na dijelove duljina x i y, pri emu je

x < y,

te neka je

kvadrat podijeljen na dijelove P, Q, R i S kao na slici 6.

Slika 6: Slika 6.
Prvi uvjet koji mora vrijediti da bi se ti dijelovi kvadrata mogli presloiti u pravokutnik kao
2
na slici 7. jest jednakost povrina kvadrata i pravokutnika: (x + y) = y (x + 2y). Iz tog

51
y , tj. brojevi x i y su u omjeru zlatnog reza. Dokaimo
uvjeta dobivamo da je x =
2
sada da ako su brojevi x i y u omjeru zlatnog reza, onda se pri preslaganju u pravokutnik ne
pojavljuje paralelogram. Tonije, dokaimo da je
trokuta P s katetama

d + b = m, pri emu je d duljina hipotenuze

x + y , b je duljina kraka
y i x + 2y (slika 7).

pravokutnika sa stranicama

trapeza R, a m je duljina dijagonale

Slika 7: Slika 7.

Pri dokazu ove tvrdnje koristimo se injenicom da za zlatni broj

vrijedi

2 = 1 .

Koristei se Pitagorinim poukom dobivamo:

d2 = 3y 2 ,
b2 = 3 (1 ) y 2 ,
m2 = 3 ( + 2) y 2 .
Pomou ovih izraza lako se pokazuje da je

(1)

d + b = m.

Dakle, u sluaju kada je stranica kvadrata razdijeljena na dijelove kojima su duljine u omjeru
zlatnog reza, preslaganjem kvadrata na opisani nain dobiva se pravokutnik.

To je jedini

sluaj diobe stranice kvadrata kad se pojavljuje takva situacija.

Fibonaccijevi brojevi

Slika 8: Slika 8.
Ponajprije, uoimo kako su brojevi 5, 8 i 13 susjedni lanovi Fibonaccijevog niza. Na slici 8.
su kvadrat i pravokutnik prikazani u mrei. Uoavamo kako je razlika povrina kvadrata i
2
pravokutnika jednaka 13 5 8 = 63 = 64 = 1. Odnosno, razlikuju se u jednom kvadratiu.
Gdje je nestao kvadrati? Sada emo dokazati da je povrina paralelograma upravo jednaka
1.
Uvedimo oznaku:

an = Fn+1 Fn1 Fn2 .

Tad je:

an = (Fn + Fn1 ) Fn1 (Fn1 + Fn2 )2

2
2
= Fn Fn1 + Fn1
2Fn1 Fn2 Fn2
2
= Fn1 (Fn Fn2 Fn2 ) Fn2
2
= Fn1 (Fn1 Fn2 ) Fn2
2
= Fn1 Fn3 Fn2
= an2 .
Zakljuujemo, ako je

(2)

paran broj, onda je:

an = an2 = an4 = ... = a2 = F3 F1 F22 = 2 1 12 = 1,

A ako je n neparan broj, onda je:
an = an2 = an4 = ... = a3 = F4 F2 F32 = 3 1 22 = 1.
Dobiveni rezultat se moe zapisati pomou jedne formule;

Fn+1 Fn1 Fn2 = (1)2

(3)

Ova formula zove se Cassinijev identitet, budui da ju je prvi dokazao francuski astronom
Jean-Dominque Cassini 1680. godine.
Cassinijev identitet nam pokazuje da kao polazite za na paradoks moemo uzeti bilo koja

Fn1 , Fn , Fn+1 , te pravokutnik dimenzija Fn+1 Fn1 i

Ukoliko je broj n paran, povrina pravokutnika e biti vea za
a ukoliko je n neparan, povrina kvadrata e biti za jedan vea

tri susjedna Fibonaccijeva broja

kvadrat dimenzija

Fn Fn .

jedan od povrine kvadrata,

od povrine pravokutnika.

Meutim, i dalje nismo odgovorili gdje je nestao jedan kvadrati. Da bismo to vidjeli, nacrtajmo sliku za neke manje brojeve

n,

na primjer za

n=4in=5

(Slika 9.)

Slika 9: Slika 9.
Sada vidimo da ono to je izgledalo kao dijagonala pravokutnika u stvari krije jedan paralelogram povrine jednake 1. Kako to da ga nismo primijetili na prvoj slici? Da bi to objasnili
pogledajmo kolika je najvea irina (tj. visina) tog paralelograma. Promotriti emo sluaj
kada je, kao u naem paradoksu, povrina pravokutnika vea od povrine kvadrata.
To znai da su dimenzije pravokutnika

F2m+1 F2m1 .
8

Slika 10: Slika 10.

Oznaimo visinu paralelograma sa

h.

Budui da je povrina paralelograma jednaka umnoku

visine i duljine osnovice, pomou Pitagorinog pouka dobivamo:

Iz toga proizlazi:

q
2
2
+ F2m2
1 = h F2m

(4)

1
h= p 2
2
F2m + F2m2

(5)

1
0.117. Dakle, najvea irina
82 +32
paralelograma je priblino jednaka jednoj devetini stranice kvadratia. Kada bi za dimenzije

Slika 8. odgovara situaciji za

2m = 6,

pa je tu

h=

pravokutnika i kvadrata uzeli vee Fibonaccijeve brojeve, paradoks (tj. skriveni paralelogram)
bilo bi jo tee otkriti. Na primjer, kod pravokutnika dimenzija

21 21,

visina pripadnog paralelograma jednaka je

0.0445.

34 13

i kvadrata dimenzija

Literatura

Literatura
[1] A. Dujella, Fibonaccijevi brojevi i geometrija, Matka 14 (1995), 60-65.
[2] M. Gardner, Mathematics, magic and mystery, (1956), Dover Publications, Inc., New
York.
[3] L. Graham, D. E. Knuth, O. Patashnik, Concrete Mathematics, (1989), Addison-Wesley
Publishing Company Inc.
[4] Lj. Kuljanac i S. Varoanec, Dokazi bez rijei, Hrvatski matematiki asopis, broj 8.
[5] W. W. Rouse Ball, Mathematical recreations and essays, (1940), Macmillan and Co.,
London.
[6] W. Weaver, Lewis Caroll and a Geometrical Paradox (1938), Rockefeller Foundation.

10