Univerzitet u Sarajevu

Veterinarski fakultet
Fiziologija domaih ivotinja II
Seminarski rad

Inteligencija
vrana

Profesori: Dr. Josip Krni,

Dr. Aida Hodi

Studenti: Kurtovi Nedim

Mahmutovi Nora

2015.
SADRAJ

1. UVOD ............................................................................. 3
2. Corvidae .......................................................................... 4
3. Vrane nemaju ptiiji mozak ............................................ 6
4. Vrane su mnogo pametnije nego to mislimo ................. 8
4.1. Mogu zapamtiti naa lica ........................................ 8
4.2. Komuniciraju meusobno ....................................... 9
4.3. Dobro pamte ......................................................... 10
4.4. Koriste orue ........................................................ 11
4.5. Prave planove ....... 12
4.6. Adaptabilno ponaanje ......................................... 12
5. Vrane bolje razumiju Arhimedov zakon od djece ........ 13
6. Zakljuak ...................................................................... 14
LITERATURA

1. UVOD
Prije 1960. godine veina istraivanja ivotinjske inteligencije bila je usredotoena samo
na promatranje ponaanja, putem poznatih ekperimenata poput primjerice Pavlovljevih pasa
i Thorndikeovo uvjetovanje operanta. Nakon 60-ih podruje istraivanja poelo se iriti i
obuhvaati ivotinjsku kogniciju, to je uzrokovalo debate po pitanju ivotinjske svjesnosti.
Potpuno saznanje o emu ivotinje zapravo razmiljaju vrlo nam vjerojatno nikada nee biti
poznato, no dosad smo imali priliku promatrati prilino nevjerojatne dokaze inteligencije kod
ivotinja od kojih bi to najmanje oekivali.
U sljedeem tekstu, govori se preteno o nauno dokazanim ispitivanjima inteligencije kod
vrana, potkrijepljenim izvorima i dokumentarcima kao i saetih dogaaja iz ivota ispitivaa.
Vrane, kao jedne od visoko inteligentnih ivotinja, spadaju u peradi ( ptice ) ali veliki broj
istraivanja su dokazala da ih njihova pamet moe svrstati rame uz rame sa nekim sisarima.
Naime, vrane nemaju ptiiji mozak. Ako uzmemo da se peradi ( u sljedeem tekstu ''ptice'' )
smatraju ne tako inteligentnim ivotinjama, kojima je mozak dovoljan samo za osnovne
potrebe u fiziologiji ivota, kod vrana se stvar okree. Ispitivanja na njima su poela ne tako
davno ali rezultati su zapanjujui. Funkcija njihovog centralno nervnog sistema razlikuje se
od ljudske, ali nekim poljima visoke inteligencije pariraju ljudima. Donosimo vam i priu
nekih amerikih naunika, koji su svoje fascinantne, gotovo nestvarne rezultate pretoili u
injenice zbog kojih su vrane pametnije nego mi mislimo. Dovoljno je da kaemo da ukoliko
se ' zakaite' sa jednom vranom, zakaili ste se ne samo sa cijelim jatom, ve i cijelom lozom.

2. Corvidae
Vrane (lat. Corvidae) su porodica ptica koje ive irom svijeta i sastavljene su od 23 roda i
preko 120 vrsta. Od toga rod gavrana (Corvus) ukljuuje vie od jedne treine ukupnog broja
vrsta ove porodice.
Vrane su velike do vrlo velike vraparke snane grae, sa snanim nogama, a kod svih
vrsta osim jedne postoje dlakicama pokrivene nosnice. Mnoge vrane umjerenih podruja su
uglavnom crne ili plave; meutim, neke su crno-bijele, neke imaju plavoljubiast odsjaj a
mnoge tropske vrste su jarkih boja. Spolovi su vrlo slini po boji i veliini. U ovu porodicu
spadaju najvee vraparke.

sl.1. Gavran

Najmanja vrana je Aphelocoma nana, sa teinom od 40 grama i duinom od 21,5 cm. Najvea
je gavran, teak 1400 grama i dug 65 cm.

sl.2. Aphelocoma nana

U ovoj porodici najinteligentnije od svih ptica pokazale su da imaju svijest o sebi pomou
testa s ogledalom (svraka) i izrade alata (gavrani), sposobnosti koje su do nedugo pripisivane
iskljuivo ljudima i nekim viim sisarima.
Vrane nastanjuju gotovo cijeli svijet. Izuzetak su jedino krajnji jug June Amerike i polarnih
podruja. Veina vrsta ivi u tropskim dijelovima June i Srednje Amerike, june Azije i
Euroazije, dok u Africi, Australiji i Sjevernoj Americi ivi u svakoj manje od po 10 vrsta. Rod
gavrana je s pet vrsta i jednom podvrstom ponovo naselio Australiju u relativno nedavnoj
geolokoj povijesti.

sl.3. Rasprostranjenost vrana

3. Vrane nemaju ptiiji mozak

Naunici su dugo sumnjali da su ptice iz porodice Corvidae, koja ukljuuje gavrane, vrane i
svrake, veoma inteligentne.
Neurobiolozi Lena Vejt i profesor Andreas Nider iz Tubingena demonstrirali su kako mozak
vrana proizvodi inteligentno ponaanje kada ptice moraju da donose strateke odluke.
Vrane nemaju ptiiji mozak. Bihevioralni biolozi ih ak nazivaju pernati primati, jer ptice
prave i koriste alat, mogu da zapamte veliki broj mjesta za ishranu, kao i da planiraju svoje
drutveno ponaanje u skladu sa onim to ostali lanovi njihove grupe rade. Ovaj visok nivo
inteligencije moe izgledati iznenaujue zato to su ptiiji mozgovi izgraeni na
fundamentalno drugaiji nain od mozga sisara, ukljuujui i primata, koji se obino koriste
prilikom ovakvih istraivanja.
Istraivai iz Tubingena su prvi koji istrauju modanu fiziologiju inteligentnog ponaanja
vrana. Istrenirali su vrane, tako da izvravaju testove memorije na raunarima. Vranama je
prikazivana slika koju su morale da zapamte. Ubrzo zatim, imale su zadatak da izaberu jednu
od dvije slike na ekranu, dodirujui njegovu povrinu svojim kljunovima. Jedna od slika bila
je identina sa prikazanom slikom, dok je druga bila neto drugaija. Ponekad je pravilo igre
bilo da vrane izaberu istu sliku, a ponekad da izaberu drugaiju. Vrane su bile u mogunosti
da obave oba zadatka i da biraju odgovarajuu sliku svaki put. To pokazuje visok nivo
6

koncentracije i mentalne fleksibilnosti koju samo nekoliko ivotinja posjeduje, to predstavlja

napor ak i za ljude.
Vrane su bile u stanju da brzo izvedu zadate zadatke ak i kada im je predstavljen novi set
slika. Istraivai su posmatrali modane aktivnosti u modanom regionu (nipodallium
caudolaterale) sa najviim kognitivnim nivoom meu pticama. Jedna grupa neuronskih elija
reagovala je posebno kada su vrane morale da izaberu istu sliku, dok je druga grupa elija
uvijek reagovala kada su morali da operiu sa drugaijim slikama. Posmatrajui ove
aktivnosti, naunici su bili u mogunosti da predvide koja pravila e vrane potovati ak i
prije nego to naprave izbor.
Mnoge funkcije se odvijaju drugaije u pticama zbog toga to nas duga evolutivna istorija
odvaja od ovih direktnih potomaka dinosaurusa, rekla je Lena Vejt i dodala: To znai da
ptiiji mozak moe da nam prui alternativni odgovor na pitanje kako se inteligentno
ponaanje proizvodi sa drugaijom anatomijom.
Vrane i primati imaju drugaije mozgove, ali elije koje reguliu procese donoenja odluka su
veoma sline. One predstavljaju princip koji nastao procesom evolucije. Ba kao to
moemo da izvuemo validne zakljuke o aerodinamici, poreenjem veoma razliito
sagraenih krila kod ptica i kod slijepih mieva, tako isto moemo da doemo do zakljuka o
tome kako mozak radi istraujui funkcionalne slinosti i razliitosti u relevantnim oblastima
mozga kod ptica i kod sisara. kae profesor Andreas Nider.

4. Vrane su mnogo pametnije nego to mislimo

7

4.1. Mogu zapamtiti naa lica

Sljedei put kada vidite grupu vrana, dobro obratite panju. Pokuajte zapamtiti koja je koja i
pokuajte pronai razliku izmeu njih sljedei put kada proete . Sigurno neete moi, jer e
vam sve izgledati kao velike crne ptice. S druge strane , svaka od njih vrlo vjerojatno e vas
pamtiti kao udnog ovjeka koji je buljio u njih . Zahvaljujui naunicima iz Seattlea, koji su
izvodili eksperiment sa vranama u okrugu njihovog kampusa, sa velikom sigurnou moemo
rei da vrane imaju sposobnost pamenja. Zarobili su sedam vrana, oznaili ih te ih na kraju
pustili. Sve su to radili sa konom maskom na licu.

Slika 4. Naunik sa konom maskom

Naunici su time pokuali da dokau da li vrane mogu da zapamte i da prepoznaju naa lica.
Dokazale su da mogu; i to na strahovitom kognitivnom nivou. Kad god bi istraiva proetao
kampusom sa maskom na licu, vrane bi poele sa svojim kretanjem i njihovim
karakteristinim oglaavanjem te su poele napadati istraivae. U sluaju da mislite da su
vrane napadale samo one koje nose maske, ispitivanje je ponovljeno sa ljudima koji su nosili
razliite maske i sa ljudima koji nisu nosili maske uopte i bez greke, vrane su napadale
samo one koji su ih zarobili nosei na licu kone maske. Uskoro, svaka vrana u kampusu je
znala da kona maska predstavlja nevolju i svaki put kad bi ugledale takvog napale bi ga.

sl. .5. Vrana napada naunika

Nasuprot tome, kada ti isti ljudi nisu nosili maske, vrane su ih ostavile na miru i nisu ih
napadale jer jo uvijek ne mogu da razlikuju maskiranje od originala. Naunici misle da
sposobnost vrana da prepoznaju ljudska lica lei u sposobnosti da prepoznaju jedne druge, to
im pomae u odbrani i upozoravanju u sluaju potencijalne opasnosti.

4.2. Komuniciraju meusobno

Kako su vrane koje nisu bile zarobljene u prethodnom eksperimentu znale koje ljude treba
napasti a koje ne? Odgovor je jednostavan: Priale su. Svo ono kretanje nije samo uasna
buka, to je njihov nain komuniciranja. U svijetu nauke jo uvijek se neki naunici ne slau da
vrane ipak mogu komunicirati i da imaju ono to mi zovemo jezikom. Mada, svi oni se slau
da vrane imaju regionalne dijalekte, neto to ne moe da postoji bez jezika.
I nisu samo vrane koje su bile zarobljene mogle da identifikuju potencijalnu opasnost u
blizini, nego su i vrane koje nikad nisu ni vidjele osobe sa maskama znale da te osobe treba
napasti. ak i sljedee generacije vrana su bile toga svjesne.
Tako da, ne samo da nas vrane prepoznaju individualno, nego imaju sposobnost da nas opiu
drugim vranama do detalja i da to znanje prenesu na sljedee generacije.
To znai da ko god se ikad petljao sa vranom , barem jedan put, desetine godina kasnije
njihovi unuci bi to mogli vratiti.

4.3. Dobro pamte

9

Zanimljiv je sluaj grada Chathama u Ontariju iji su stanovnici organizovali masovan odstrel
vrana, jer su im one unitavale usjeve pri svakoj godinjoj seobi. Prvog dana poslije te odluke
lovci su ustrelili jednu vranu, a ostale vrane su nastavile svoje putovanje. Danas, generacijama
poslije ni jedna vrana nije preletila preko tog podruja i u potpunosti su promijenile svoju
marutu za seobu.

sl 6. Migracija vrana

Ovakvo ponaanje nije ogranieno samo na Chatham. Vrane su poznate po tome da mijenjaju
itav pravac svoje migracije samo da bi izbjegle farme na kojima je pa makar i jedna vrana
ubijena u prolosti. Generacija za generacijom kasnije, jo uvijek su pamtile te iste puteve na
kojime se osjeaju sigurnim.

4.4. Koriste orue

10

Vrana ne spada u klasine kune ljubimce, ali moe se vidjeti sve ee u urbanim naseljima.
esto se vezuje za horor filmove i ne moe ba da se pohvali svojim cvrkutanjem i izgledom.
Vrane pokazuju izuzetnu inteligenciju i sposobnost uenja i prilagoavanja. Na primjer,
sposobne su da koriste tri vrste "orua" da bi stigle do hrane ili ostvarile neki drugi cilj.
Svakom problemu one prilaze posebno i pokuavaju da saznaju kako najbolje da ga rijee.
Istaivanjima je dokazano da vrane ne samo da koriste "alate" koje izrauju od granica u
prirodi, ve i prilagoavaju predmete koje nikada ne nalaze u prirodi. Jedno istraivanje je
pokazalo da je vrana dovoljno inteligentna da kljunom savije komad ice izmeu dva vrsta
predmeta, da bi dobila udicu za hvatanje crva zatvorenih u duguljastoj plastinoj posudi.
Kada su naunici stavili malu kameru na rep Kaledonijske vrane, dokazali su da koriste
granice da izvade bube iz drvea. Tipino za ptice, rekli bi.
Ali, one takoe koriste lie i travu kao improvizirani no ili udicu da bi dole do hrane.
U jednom naunom eksperimentu vrane su pokazale veliku kombinatoriku i sposobnost za
korienje "orua". Jedna vrana je dobila ve savijenu icu, a druga ravnu. Njihov cilj je bio
da izvuku korpicu iz uske cijevi. Prva vrana je bez problema izvukla korpicu uz pomo svoje
savijene ice. Druga vrana je savila icu i zatim izvukla korpicu. Nijedna od dvije vrane
nikada nije imala icu u kljunu.

slika 7. Vrana sa savijenom icom

4.5. Prave planove

11

Planiranje nikome nije zanimljivo, jer nas tjera da radimo stvari, ali moramo priznati da samo
planiranje zahtjeva odreeni nivo kognicije. Vrane su navikle planirati, nauene su planirati
jer da nisu, vrlo brzo bi se suoile sa velikim problemima. Po prirodi su svatojedi i
oportunisti, ali i same vrane bi priznale da su, kada je hrana u pitanju, pravi lopovi.
Vrane, kao i druge ivotinje uvaju svoje zalihe hrane. Ako primjete da ih prilikom sakrivanja
hrane gleda neka druga vrana, umjesto na tajno skrovite vrana plijen krije u perje, a zatim
odleti na neko drugo mjesto i sakrije hranu. Da je ostalo samo na ovome rekli bi da je to
tipino ponaanje ivotinje kada je posrijedi hrana i borba za istu. Kod ovih velikih, crnih,
lukavih ptica ovdje postaje ludo. Vrane koje su posmatrale kako vrana sa hranom posprema
svoj obrok u gnijezdu, lagano su poletile i kriom pratile vranu do njenog tajnog sklonita
gdje e ona pospremiti svoj obrok iz grudnog perja. Kada je ona to uradila i ostavila hranu
nezatienu, druge vrane bi uzele taj obrok i gostile se istim.

4.6. Adaptabilno ponaanje

Vrane su se prilagodile urbanim uslovima. U Japanu su bacale orahe na ulice da bi ih
automobili pregazili i polomili im ljuske, a kasnije su jele te smrskane orahe. Naunike je
iznenadilo to to su vrane izabrale upravo dio ulice na kojem se nalazi pjeaki prelaz. One bi
strpljivo ekale da neko od pjeaka pritisne dugme za zeleno svetlo i zatim bi bez opasnosti
od automobila sakupile svoj plijen, koji je prethodno automobil smrskao.

sl 8. Vrana sa hranom
Vrane mogu da zapamte i dane i vrijeme kada komunalci odnose smee, kao i marutu kojom
voze. S obzirom da nisu dovoljno snane da same otvore kantu za smee, lete za kamionom
nadajui se da e pri utovaru smea neto ostati ili da e neto ispasti tokom vonje.

12

5. Vrane bolje razumiju Arhimedov zakon od djece

ak je i Ezop znao da su vrane vrlo pametne. Njegova pria ''Vrana i up'' govori o ednoj
vrani koja pronae up koji sadri malo vode na dnu, no njezin kljun nije dovoljno dugaak
da dosegne tu vodu. Zato dodaje kamenje u up dok se voda ne digne dovoljno da je moe
popiti. Ovo zapravo ne mora biti izmiljena pria jer o tome govori i nova studija objavljena u
asopisu PLOS ONE: istraivai su stavili komadie mesa da plutaju u visokim uskim
aama. Vrane nisu samo otkrile da e moi dosei meso ako dodaju predmete u au, nego su
ak prvo odabrale ae koje su imale najviu razinu vode.
Aviva Rutkin iz asopisa New Scientist naglaava da su vrane na razini prosjene djece:
''Vrane su pokazale vjetine zakljuivanja kao djeca od 5 do 7 godina. Ve su prije otkrili da
vrane jednako razumiju Arhimedov zakon kao impanze i orangutani.'' A znanstvenici
objanjavaju kako svaka ivotinja koja moe podii kamen, moe sudjelovati u ovom
eksperimentu.
David Quammen, ameriki pisac tekstova o znanosti, prirodi i putovanjima, jednom je izjavio
da su vrane zapravo tinejeri ivotinjskog svijeta koji se dosauju. U eseju objavljenom u
asopisu Outside Magazine, napisao je: ''Vranama je dosadno. Pate jer su previe inteligentne
za ono gdje se nalaze u ivotu. Uspjeh na evolucijskoj ljestvici ovim pametnim i
kompleksnim pticama nije dovoljan. Ne zadovoljava ih mali opseg ciljeva i horizonata stare
darvinovske borbe. Uvijek trae novi izazov. Pogledajte ih naslagane na ianoj ogradi, stoje
kao da su u zavjeri, rame do ramena, na oprezu, samodostojne, nita ne proputaju.
Razoarane su neuspjehom. ekaju kao ambiciozni pripravnik da im se prui prilika. Delfini,
kitovi i impanze pobrali su svu slavu i stalno se pie o njihovoj gotovo ljudskoj inteligenciji.
Ali nemojte se zavaravati. Vrane nisu glupe, daleko od toga. One samo rade manje nego za to
su sposobne. Njima je dosadno.''

6. Zakljuak

13

Kao to smo se iz prethodnog teksta uvjerili da su vrane ivotinje sa izuzetnim

sposobnostima, kako u prostoru tako i u meusobnoj komunikaciji, govori nam sama
injenica da poznaju Arhimedov zakon, jedan od izuzetno zahtjevnih zakona u fizici. Nama,
ljudima, je trebalo da to nauimo, primjenimo, dokaemo; a vranama je to jo samo jedan
uroeni ip koji koriste svakodnevno. To da su vrane izuzetno dobre u prirodnim naukama
dokazuje nam jo jedna injenica u njihovom razvoju : poznavanje matematike. Naime, vrane
znaju brojati. Tano je, samo do 3, ali i to je jedan od fenomena po kojima su dole do trona
koji ih je pribliio ljudima, najsloenijim umovima koji hodaju zemljom. Uspjele su ak i nas
nadmudriti. Kao to smo vidjeli iz prethodnih zapisa, ovjek je pokuao zbuniti vranu dajui
joj tvrde ljuske od oraha koje one nisu mogle same kljunom da razbiju ili ubacivajuci im
komad hljeba u usku cijev sa vodom. To samo pokazuje koliko ivotinje mogu uiniti bez
ljudske pomoi i koliko se Majka priroda pobrinula da neke vrste budu prirodno jaeg
genetskog koda koji e ih drati u opstanku kad ih ovjek izda.

Literatura

14

http://www.cracked.com/article_19042_6-terrifying-ways-crows-areway-smarter-than-you-think_p2.html
http://www.cracked.com/article_19042_6-terrifying-ways-crows-areway-smarter-than-you-think.html
http://www.scientificamerican.com/article/crows-understandanalogies/
ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA DOMAIH. IVOTINJA , doc.
dr. sc. Marcela peranda
ANATOMIJA DOMAE PERADE, prof. dr. Avdi Rizah
http://hr.wikipedia.org/wiki/Vrane
Psihologija inteligencije, Univerzitet u Beogradu

15