Professional Documents
Culture Documents
Seminarski rad
Predmet: Mainski sistemi
Tema: Univerzalni strug
Sadraj:
1.Uvod........................................................................................................................ 3
1.1 Opis maine i nain njenog rada..........................................................................3
2.Istorija struga.......................................................................................................... 5
3.Konstruktivna analiza univerzalnog struga d16-d18................................................7
3.1 Konstrukcioni detalji............................................................................................. 9
4. Proraun............................................................................................................... 11
5.Odravanje univerzalnog struga d16-d18..............................................................14
6.Suport.................................................................................................................... 15
6.1 Menja kutija...................................................................................................... 16
6.2 Podeavanje konjia........................................................................................... 17
6.3 Nona konica-podeavanje............................................................................... 18
6.4 Konica i mikroprekida podeavanje..............................................................18
6.5 Podeavanje praznog hoda na navojnom vretenu..............................................18
6.6 Rashladna pumpa odravanje..........................................................................19
6.7 Stezna glava montiranje..................................................................................19
7.Preventiva odravanje........................................................................................ 20
7.1 Problemi i reenja............................................................................................... 23
7.2 Podmazivanje..................................................................................................... 24
8.Najei uzroci povreda......................................................................................... 28
9.Zakljuak............................................................................................................... 29
1.Uvod
Strug je maina za obradu materijala skidanjem strugotine (ili obrada materijala rezanjem) na
kojoj se obrauju radni predmeti krunog poprenog preseka. Kod strugova glavno kretanje je obrtno
kretanje i vri ga glavno vreteno sa steznom glavom i predmetom koji se obrauje, dok je pomono
kretanje pravolinijsko i vri ga rezni alat.
Strugovi za drvo su slabiji od strugova za metal i na nekim modelima je mogue obraivati predmet i
dletom iz ruke. Najprimitivniji strugovi su na noni pogon. Na osovinu koja se okree je namotana guma,
a radnim pritiskom pedale okree osovinu u jednom pravcu. Pokretanjem osovine guma se zatee i kada
se popusti pedala osovina se kree u suprotnom pravcu tj. u nulti poloaj. Danas strugovi imaju svoj
pogonski elektromotor. Dimenzije strugova variraju od onih koji prave delove za asovnike pa do onih
koji prave pogonske osovine za brodove.
Bolji strugovi mogu imati kopirajui mehanizam za pravljenje navoja, a najsavremeniji su programabilni
strugovi (CNC, odnosno NU strugovi), na kojima je mogue programirati eljeni oblik radnog predmeta
koga e potom sami napraviti.
U daljem pregledu emo videti popreni presek univerzalnog struga d16-d18 i njene delove, proraun,
odravanje, podmazivanje i jo mnoge druge stvari. Ovakve vrste strugova se najee koriste u
pojedinanoj i maloserijskoj proizvodnji poto ima mogunost realizacije velikog broja razliitih
operacija.
Univerzalni strug je u odnosu na druge vrste strugova najee u primeni, jer na njemu mogu da se izvedu
sve strugarske operacije, ukljuujui i izradu navoja. Univerzalni strugovi mogu biti izvedeni i najee
se i proizvode sa vunim i vodeim vretenom.
2.Istorija struga
Prvi strugovi bili su poznati jo u doba antike. Mogue da su ve u drugom milenijumu pre nove ere
postojali strugovi za obraivanje drva i druge potrebe. Prvi radovi struga su pronaeni u VII veku pre
nove ere u Korneto (Italija) onomad etrurski grad. Po grkoj mitologiji strug je izmislio legendarni Dedal,
otac Ikara.
U jednom egipatskom groblju iz VI veka pre nove ere naene su prve slike jednog struga. Rotacija struga
je dobijena time to je jedan vukao po jednom konopcu, dok je drugi obraivao komad sa alatkom.
Ovakav koncept struga ostao je manje vie do srednjog veka. U XIII veku konopac za rotaciju struga bio
je vezan za jednu dasku, slino pedalu, tako da je radnik koji je obraivao sa korakom na dasku sam
stvarao rotaciju struga.
Leonardo da Vini je takoe izmislio jedan strug. Novina je bila jedan kotur preko kojeg je iao konopac i
tako omoguavao jednu konstantnu rotaciju struga. Iz 1480 godine potiu i prve slike jednog struga sa
podrkom .Leonardo da Vini je koristio jednu drskalicu za alatku ( da li je to on izmislio nije
poznato).Poetkom XIX veka nastao je moderni konvencionalni strug koji je napravio Henri Modsli slika
2. Taj strug je bio nosilac razvoja ostalih alatnih maina. Modsli je uveo nosa alata na voicama i
promenljivu grupu zupanika za izradu zavojnice.
1883 godine konstruisan je prvi vertikalni strug. Pored jednovretenih strugova javljaju se i vievreteni i to
horizontalnog i vertikalnog tipa.
1889 godine James Hartness patentira prvi revolver strug slika 3.koji je poboljan po ranijim kupolama
strugova putem vee krutosti, omoguavajui veu preciznost, veu brzinu i duim rezanjem. Hartness je
takoe razvio niz veoma naprednih alata da dopuni strug bre. Sve ove prednosti su dozvolile da bolji
delovi budu bre napravljeni, a time je proizvodnja postala jeftinija, sa im je njegov strug postoa veoma
poeljan kod proizvoaa.
Takoe se proizvode i obradni centri slika 4. Alatnim mainama sa numeriki upravljanjem dodaju se
magacini alata sa mogunou automatske izmene alata na maini.
U 1970-ima, takoe u Sjedinjenim Amerikim Dravama, nastaju takozvani CNC strugovi, sad
kompletno komjuterizovani slika 5. To znai da radnik vie ne radi klasine radove sa strugom, nego ih
kontrolie sa kompjuterom.
postolje struga
glava struga
prenosnik za glavno kretanje
prenosnik za pomono kretanje
nosa alata
nosa iljka
vuno vreteno
vodee vreteno
Kapacitet
410mm
220mm
640x165mm
205mm
1000mm/1500mm/ 2000mm
300mm
25x25mm
285mm
128mm
58mm
D1-6
Mk-6
12
25-2000 o/min
Navoji i posmaci
-
130mm
60mm
Mk-4
Konji
Motor
Teina i mere
-
325x108x1134
330x113x156
2070kg
2450kg
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
4. Proraun
Odrediti eksplatacione trokove univerzalnog struga d16 d18 sledeih radnih karakteristika:
Snaga elektrinog motora 5,5 KW, elektromotor radi 7 sati dnevno, cena jednog kilovata je 0,02
eura/KWh, faktor stvarnog korienja snage motora je 0,8, stepen iskorienja elektrinog motora je 0,85,
stepen iskorienja instalacije opreme je 0,85, cena univerzalnog struga d16 d18 je 15000 eura,
ekonomski vek trajanja je 10000 asova, koeficijent koji zavisi od uslova u kojima ta oprema radi je 0,6,
broj godina za koje kredit treba vratiti je 5, iznos kamatne stope je 6%, kamatna stopa osiguranja je 2,5%,
pouzdanost rada univerzalnog struga d16 d18 je 0,8, broj radnih dana u godini je 253 dana, smena traje
sedam i po asova i radi se u jednoj smeni, kalkulativna stopa izdvajanja za potrebne reije je 0,5, dok je
10
kalkulativna stopa za izdvajanje iz dohodka za socijalno, zdravstvo, vojsku je 0,7, kalkulativna stopa
izdvajanja za zajedniku potronju je 0,4, prebaak norme je 20% i uzeti da je cena jednog radnog sata
zaposlenog u proizvodnji 1 evro po asu.
Snaga elektrinog motora
P = 5,5 KW
Faktor stvarnog korienja snage
ke = 0,8
asovi rada elektromotora
te = 7 h
Cena jednog KW elektrine energije
Ce = 0,02 eura/KWh
Stepen iskorienja elektrinog motora
em = 0,85
Stepen iskorienja instalacije opreme
i = 0,85
Cena univerzalnog struga d16 - d18
Tnc = 15000 evra
Ekonomski vek trajanja maine
Vt = 10000 h
Crs = 1 eura/h
Broj godina za koje treba vratiti kredit
g=5
Kamatna stopa
k = 6%
Kamatna stopa osiguranja
kos = 2,5%
Kalkulativna stopa za izdvajanje za potrebe reije
ks1 = 0,5
Kalkulativna stopa za izdvajanje iz dohodaka za socijalno, zdravstvo, vojsku itd.
ks2 = 0,7
Kalkulativna stopa izdvajanja za zajedniku potronju
ks3 = 0,4
Prebaaj norme je 20%
Tnc 15000
=
=1,5 eura/h
Vt 10000
Tncp 150000,6
=
=0,9 eura /h
Vt
10000
12
1500 1500
=
=0,99 eura /h
km 1518
Trokovi obrazovanja
Tob = (0,004 0,015) * (Tio + Tt+ Tdt) = 0,01 * (0,79 + 0,9 + 0,99) = 0,03 eura/h
Trokovi pogonske energije
Te =
Trokovi maziva
Tm = 0,1 * Te = 0,1 * 0,86 = 0,09 eura/h
Trokovi kamata
Tk = Csr * k = 9000 * 0,06 = 540 eura/god
Tk =
540 540
=
=0,36 eura/h
km 1518
Csr =
Trokovi osiguranja
Tos = Tnc * kos= 15000 * 0,025 = 375 eura/god
Tos =
375
=0,25 eura/ h
1518
6.Suport
Otvor za punjenje na suportu. Na desnoj strani suporta otvor za punjenje ima utinicu gde pie ulje Oil.
-Odvodni otvor na suportu. Na donjem delu suporta, kao to je prikazano na slici 5.2., levo pozicija A
(takoe se moe videti na prednjoj strani suporta, dole).
-Broj model suporta ulje i period promene ulja. Broj modela je nain ulja, ISO UG 68, preporuuje
promenu ulja na svakih est meseci.
-Podeavanje ruke slobodnog (labavog) polu zavrtnja. Nakon dugotrajnog rada ruka polu zavrtnja e
se olabaviti, molimo da je podesite prema dole navedenim upustvima:
1.Demontirati ureaj za hvatanje koraka navoja (Remover thread dial indicator) na kojem se nalaze etiri
zavrtnja
2.Namestite ta etiri zavrtnja pod odgovarajuim pritiskom kako bi se gurnula ruka.
3.Montirati ponovo ureaj za hvatanje koraka navoja
Podeavanje posmaka (popreni posmak i uzduni posmak). Na sredini suporta postoji konini kumplung
D koji je ureaj za zatitu od preoptereenja slika 8. Kapacitet bezbednog (dozvoljenog) optereenja je
oko 12kg. Odgovarajue optereenje se moe podesiti estougaonim zavrtnjem na sredini suporta. Da
poveate optereenje okrenite ga u smeru kretanja kazaljke na satu. Testiranje valjanosti kapaciteta
optereenja se moe uraditi pritiskom ruke na manualnom toku, za vreme operacije automatskog
posmaka kako bi se videlo da li e automatski da see pri optereenju veem od 12kg.
Nakon dugotrajnog rada, kaievi e se istegnuti tako da ete trebati ponovo da ih podesite ovako:
-Otvorite poklopac na zadnjoj strani
-Odviti navrtanj A, spustite motor na adekvatnu visinu i zategnite kai
-Zaviti vrsto zavrtan
7.Preventiva odravanje
Dnevna provera:
Pregled struga se obavlja na bazi svake radne smene. Provera se vri na sledei nain:
1. Pre nego to se motor startuje:
-ienje maine: ukloniti prainu, iverke i druge ostatke sa klizne povrine maine kako bi rotiranje i rad
pokretnih delova maine bio besprekoran. Sve statine delove maine treba esto istiti kako bi se izbegla
korozija.
-Zupanici i podmazivanje: podmazivanje vriti redovno (svakog dana, videti tabelu za podmazivanje)
kako bi maina uvek bila podmazana.
-Prekontrolisati da svi radni delovi nisu prezategnuti ili prelabavi. Kuglini leajevi, kuita glavnog
vretena, longitudinalni i popreni posmak, drae alata i itd. se kontroliu i podeavaju runo do
odgovarajueg stepena.
-Proveriti osetljivost i pouzdanost svih ruki za runo upravljanje, probati funkciju promene brzine, glave
kuita i suporta u kuitu, proveriti njihovo startovanje, zaustavljanje i kretanje napred i nazad, da li su
osetljici i pouzdani ili ne.
-Proveriti zategnutost spoja izmeu konia i povrine leita i opremu na kuitu glavnog vretena
2. Provera posle starta motora:
-Za proveru elektro sistema: probajte dugme za ukljuenje i iskljuenje i proverite osetljivost startovanja,
zaustavljanja i kontrolnu lampicu.
-Osetljivost i pouzdanost mehanikog kontrolnog ureaja: kontrolne ruke za kretanje glavnog vretena
(napred nazad) treba biti osetljivo i pouzdano. Ureaji za automatsku kontrolu, za longitudinalno i
popreni posmak, promenu zupanika, promenu narezivanja navoja, promenu smera klizaa i vretena
moraju biti precizni.
-Limitiranje buke i vibriranja: kada startujete maksimalnu brzinu kuita glavnog vretena, bez
optereenja, proverite da li su buka i vibracija vee od specifikovanog limita ili ne.
-Sistem za hlaenje: proverite koliinu ulja za rashlaivanje i startujte pumpu za ulje radi provere njene
funkcije i eventualnog curenja.
-Sistem za podmazivanje: paljivo proveriti ceo sistem za podmazivanje, obezbediti prohodnost linija.
3. Mere predostronosti za vreme rada maine:
-Temperatura leita: dodirnuti rukom glavno leite i proveriti da li je temperatura normalna ili ne.
-Temperatura motora: proveriti temperaturu kuglinih leajeva motora pri punom optereenju.
20
-Buka i vibracija: ako otkrijete da su buka i vibracija maine nenormalni ili nepravilni, odmah zaustaviti
mainu radi provere i podeavanja.
-Kvalitet proizvoda: ako primetite da je kvalitet proizvoda van normativa, odmah zaustavite mainu kako
bi otkrili uzrok defekta.
-Bezbednost: Zaustaviti mainu, ako se udaljavate od nje (maina ne sme da bude ukljuenja, a da pored
nje ne bude radnik).
-Kada menjate brzinu glavnog vretena ili brzinu napajanja, prvo je zaustavite.
-Strogo je zabranjeno ostavljati proizvode i alate na pokretnoj kliznoj povrini leita.
4. Kontrola posle zavretka rada:
-ienje i skupljanje svih alata: sve alate treba odravati istim i vraati ih nakon ienja na origanalno
mesto.
-Kontrolisati valjanost pozicije konjia, klizaa i draa alata.
-ienje maine: sva zamaenja, otpatke itd. treba potpuno ukloniti sa maine i premazati je tankim
slojem ulja za podmazivanje, takoe i sve pokretne delove kako bi se spreila korozija.
Nedeljna kontrola:
-Sistem za podmazivanje: oistiti ceo sistem za podmazivanje i ponovo ga napuniti sveim uljem za
podmazivanje.
-Sistem za hlaenje: oistiti ceo sistem za hlaenje i ponovo ga napuniti novim uljem za rashalivanje.
-Sistem za prenos: proveriti oteenje gumenog V kaia i ponovo podesiti jainu zategnutosti.
Mesena kontrola:
-Demontirati i oistiti svu prainu, pon i strane predmete sa pokretnih delova.
-Elektrini sistem: paljivo proveriti sve konekcije elektrinih ica, terminale i prekidae, koje ponekad
mogu otetiti pon ili drugi predmeti.
Polugodinja kontrola:
-Promeniti ulje u menjau: ukloniti korieno ulje iz menjaa na kuitu glavnog vretena i ponovo ga
napuniti sveim uljem.
-Proveriti pohabanost i izdrljivost svih zupanika i pakovanja: proveriti oteenja svih vretena, kuglinih
leajeva i pakovanja. Popravite i zamenite po potrebi.
-Proverite opremu za ienje za komplikovane mehanizme: proverite opremu za ienje, feeding screw
lever i navrtnja glavnog vretena i zavrtanj vretena.
-Stabilnost tela maine: zategnuti zavrtnje za privravanje tela maine za podlogu i stabilizovati mainu.
21
Godinja kontrola:
-Pozicioniranje i nivelisanje: u skladu sa pravilima inspekcije ponovo proveriti poziciju i nivelaciju nakon
godinu dana rada maine.
-Provera preciznosti: proveru preciznosti treba ponoviti, ako je preciznost van specifikovanog limita,
izvrite odgovarajue podeavanje.
-Kontrola leita: ponovo proveriti izolacioni materijal i podmazanost svih leita.
-Ispitati izgled:
*Ako je boja oljutena, obojiti je istom bojom.
*Proveriti izloene delove, da li su oteeni ili deformisani. Popravite ih ili zamenite ukoliko je potrebno.
22
7.2 Podmazivanje
Podmazivanje kuita glavnog vretena za podmazivanje kuita glavnog vretena koristi se sistem
pdomazivanja prskanjem. Na kuitu glavnog vretena su kruni ljebovi koji omoguavaju dotok tenosti
za pdomazivanje, skinite zatvara sa merice sa uljem. Za drenau otpadnog ulja postoji otvor na donjoj
desnoj strani kuita vretena.
Kada kupite mainu, obavezno proverite da li je kuite glavnog vretena napunjeno uljem ili nije. Ukoliko
nije, napunite ga uljem kao to je prikazano na slici 14. Ulje treba da se promeni posle mesec dana, a onda
svaka dva meseca kako bi omoguili da menja radi u optimalnim uslovima.
Ne dozvolite da ulje curi sa poklopca kuita glavnog vretena, pre nego to zatvorite gornji poklopac na
kuitu glavnog vretena krpom obriite kontakt povrinu i premaite je masnoom.
Ne dozvolite da se zapui sistem za podmazivanje. Curenje prednjeg poklopca na kuitu glavnog vretena
se uglavnom prouzrokuje prepunjavanjem ulja ili zapuivanjem sistema za podmazivanje. U tom sluaju,
prvo skinuti poklopac na kuitu glavnog vretena, a onda produvati oba otvora za ulje na gornjoj i donjoj
strani prednjeg leita vretena, istovremeno zarotirati vreteno koje e ponovo proraditi.
9.Zakljuak
Tehnologija obrade struganjem ima iroku uoptrebu u mainskoj industriji. Moderan pristup u samom
prouavanju maina u industriji ukazuje na upoznavanje tehnolokih procesa i sistema u industriji, kao i
upoznavanje buduih strunjaka da na osnovu prorauna vre izbor adekvatne i standardne opreme.
Iz svih, predhodno navedenih, karakteristika date maine univerzalni strug d16 d18, moe se videti da
je njegova upotreba dosta korisna, da u mnogome zamenjuje ljudski rad, a istovremeno je njen rad dosta
pouzdan, efikasan, rentabilan i ekonomian. Ovo ukazuje da se uz minimalna ulaganja u remont moe i
dalje efikasno koristiti i vrlo praktino primenjivati.
Meutim, kako nauka sve bre napreduje i kako sve vie ima inovacija, realno je oekivati razvoj novih i
savremenih maina, koje e polako ali sigurno potisnuti iz upotrebe i ustupiti mesto novijih i
savremenijih maina u proizvodnom ciklusu.
28
Literatura:
ivkovi Dragan, Mainski sistemi 1, Visoka tehnika kola, Beograd, 2008 godine
Internet stranica: http://en.wikipedia.org/wiki/James_Hartness
Internet stranica: http://www.gat.co.rs/sr/34.html
Internet stranica: http://www.hollbos.nl/cncstrugovi.php
Internet stranica: http://www.alco.co.rs/
Internet stranica: http://historicgames.com/lathes/treadle.html
29