CHESTERTON O TOBONJIM VELIKIM

ZLOINIMA KRANSTVA
Kranstvo glavni krivac za sve
AAA

Veliki pisac Chesterton, svojim briljantnim humoristikim zapaanjima razotkriva

proturjenost optubi kojima raznorazni kritiari na svim stranama svijeta
zasipaju krane.

Foto: Shutterstock.com

Kakva je to zapanjujua stvar (kranstvo op. p.) morala biti kada su ljudi bili toliko eljni proturjeiti
joj, da inei to nisu marili to proturjee samima sebi?
Neki su skeptici pisali da je veliki zloin kranstva u njegovom napadu na obitelj. Odvlaio je ene u
usamljenost i kontemplaciju klauzure, daleko od njihovih domova i njihove djece. Meutim, drugi su
skeptici (neto napredniji) rekli da je veliki zloin kranstva nametanje obitelji i braka. Optuili su ga
da je osudio ene na tlaku njihovih kua i djece, i zabranio im usamljenost i kontemplaciju. Optubu su
okrenuli naopako. S druge strane, neke su fraze u poslanicama ili obredu braka prema tumaenju
protivnika kranstva pokazivale prezir enskog intelekta, ali ja sam kod samih protivnika kranstva
pronaao prezir enskog intelekta, jer njihovo je ruganje na raun kranstva bilo usmjereno prema
tome da samo ene idu u crkvu. Jo jedan primjer. Kranstvu su se zamjerali njegovi obiaji
izgladnjivanja s kostrijeti i suhim grakom, ali u iduem se trenutku kranstvu zamjeralo njegova
pompoznost i ritualizam. Njegova svetita od porfirija i njegove odore od zlata. Bilo je napadano zato
to je previe bezbojno i zato to je previe areno. Kranstvo je takoer oduvijek bilo optuivano
zbog pretjeranog ograniavanja ljudske seksualnosti, ali maltuzijanac Bradlaugh je otkrio da su
ogranienja nedovoljna. esto je optuivano u istome trenutku zbog utogljenosti i zbog religijske
ekstravagancije. U koricama istog ateistikog pamfleta naao sam kako vjeru optuuje zbog njenog
nejedinstva: Jedan misli jedno, a drugi drugo, i zbog njenog jedinstva: Upravo je razliitost miljenja
ono to sprjeava svijet od propasti. U istome je razgovoru slobodni mislioc, moj prijatelj, optuio
kranstvo zbog prezira prema idovima, a zatim je on prezreo kranstvo jer je poteklo od idova.
A tada mi je, u nekom mirnom trenutku, najedanput poput groma dola udna misao. Odjednom mi je
palo na pamet drugo objanjenje. Pretpostavimo da smo uli kako mnogo ljudi govori o nepoznatom
ovjeku. Pretpostavimo da smo bili zbunjeni kada smo uli da su neki ljudi govorili da je previsok, a
drugi da je prenizak. Neki su prigovarali njegovoj debljini, a neki uzdisali nad njegovom mravosti. Neki

su ga drali odve tamnim, a drugi previe svijetlim. Jedno bi objanjenje moglo biti (kao to je ve
reeno) da je ovjek udnog oblika, ali postoji i drugo objanjenje. Mogao bi biti pravilnog oblika.
Odve visokim ljudima se inilo da je prenizak. Vrlo niski ljudi su ga smatrali previsokim.
Gilbert Keith Chesterton