HRVATSKI SABOR

2789
Na temelju lanka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU
O PROGLAENJU ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I
SREDNJOJ KOLI
Proglaavam Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli, kojega je Hrvatski sabor
donio na sjednici 15. srpnja 2008. godine.
Klasa: 011-01/08-01/105
Urbroj: 71-05-03/1-08-2
Zagreb, 18. srpnja 2008.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesi, v. r.

ZAKON
O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ KOLI

I. OPE ODREDBE
Predmet Zakona

lanak 1.
(1) Ovim se Zakonom ureuje djelatnost osnovnog i srednjeg odgoja i obrazovanja u javnim
ustanovama.
(2) Javne ustanove koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja iz stavka 1. ovog lanka su:
osnovne kole, srednje kole, ueniki domovi i druge javne ustanove.
(3) Djelatnost osnovnog obrazovanja u osnovnoj koli obuhvaa ope obrazovanje te druge oblike
obrazovanja djece i mladih.
(4) Djelatnost srednjeg obrazovanja u srednjim kolama i uenikim domovima obuhvaa ope
obrazovanje i razliite vrste i oblike obrazovanja, osposobljavanja i usavravanja koji se ostvaruju u
skladu s odredbama ovog Zakona i zakona kojima se ureuju djelatnosti pojedinih vrsta srednjih
kola.
(5) Djelatnost obrazovanja odraslih osoba ostvaruje se u skladu s odredbama ovog Zakona i
posebnog zakona.
(6) Odredbe Zakona o ustanovama i drugih propisa primjenjuju se na djelatnost osnovnog i srednjeg
obrazovanja ako ovim Zakonom nije drukije odreeno.
(7) Izrazi koji se u ovom Zakonu koriste za osobe u mukom rodu su neutralni i odnose se na muke
i na enske osobe.

Odgojno-obrazovna djelatnost

lanak 2.
(1) Djelatnost osnovnog odgoja i obrazovanja obavljaju osnovne kole i druge javne ustanove, pod
uvjetima iz ovog Zakona.
(2) Djelatnost srednjeg odgoja i obrazovanja obavljaju srednje kole i ueniki domovi i druge javne
ustanove pod uvjetima iz ovog Zakona.
(3) Druga javna ustanova, ustrojbena jedinica ministarstva nadlenog za pravosue te ustrojbena
jedinica ministarstva nadlenog za unutarnje poslove moe zapoeti obavljati djelatnost osnovnog i
srednjeg obrazovanja nakon pribavljenog rjeenja ministarstva nadlenog za obrazovanje (u daljnjem
tekstu: Ministarstvo) o poetku izvoenja programa obrazovanja, uz prethodnu suglasnost ministra u
nadlenosti kojega je obavljanje djelatnosti te ustanove, odnosno ustrojbene jedinice.

lanak 3.
(1) Djelatnost osnovnog i srednjeg odgoja i obrazovanja obavlja se kao javna sluba.
(2) Na osnovi javnih ovlasti osnovna i srednja kola i ueniki dom (u daljnjem tekstu: kolska
ustanova) obavljaju sljedee poslove:
upisi u kolu i ispisi iz kole s voenjem odgovarajue evidencije i dokumentacije,
organizacija i izvoenje nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada s uenicima te voenje
odgovarajue evidencije,
vrednovanje i ocjenjivanje uenika te voenje evidencije o tome kao i o uenikim postignuima,
poduzimanje pedagokih mjera i voenje evidencije o njima,
organizacija predmetnih i razrednih ispita i voenje evidencije o njima,
izdavanje javnih isprava i drugih potvrda,
upisivanje podataka o odgojno-obrazovnom radu u e-Maticu
zajedniki elektroniki upisnik ustanova.
(3) Ako kolska ustanova u svezi s poslovima iz stavka 2. ovog lanka ili drugim poslovima koje na
temelju zakona obavlja na osnovi javnih ovlasti odluuje o pravu, obvezi ili pravnom interesu
uenika, roditelja ili skrbnika uenika (u daljnjem tekstu: roditelj) ili druge fizike ili pravne osobe,
duna je postupati prema odredbama Zakona o opem upravnom postupku, postupovnim odredbama
ovog Zakona i zakona kojima se ureuje djelatnost koju obavlja.
Ciljevi i naela odgoja i obrazovanja

lanak 4.
(1) Ciljevi odgoja i obrazovanja u kolskim ustanovama su:
1. osigurati sustavan nain pouavanja uenika, poticati i unapreivati njihov intelektualni, tjelesni,
estetski, drutveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima,
2. razvijati uenicima svijest o nacionalnoj pripadnosti, ouvanju povijesno-kulturne batine i
nacionalnog identiteta,
3. odgajati i obrazovati uenike u skladu s opim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim
pravima i pravima djece, osposobiti ih za ivljenje u multikulturalnom svijetu, za potivanje
razliitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju drutva,
4. osigurati uenicima stjecanje temeljnih (opeobrazovnih) i strunih kompetencija, osposobiti ih za
ivot i rad u promjenjivom drutveno-kulturnom kontekstu prema zahtjevima trinog gospodarstva,
suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i znanstvenih spoznaja i dostignua,
5. osposobiti uenike za cjeloivotno uenje.
(2) Naela obrazovanja na razini osnovnog i srednjeg obrazovanja su:
1. osnovno kolovanje je obvezno za sve uenike u Republici Hrvatskoj,
2. odgoj i obrazovanje u osnovnoj i srednjoj koli temelji se na jednakosti obrazovnih ansi za sve
uenike prema njihovim sposobnostima,
3. odgoj i obrazovanje u kolskoj ustanovi temelji se na visokoj kvaliteti obrazovanja i usavravanja
svih neposrednih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti uitelja, nastavnika, strunih suradnika,
ravnatelja te ostalih radnika,
4. rad u kolskoj ustanovi temelji se na vrednovanju svih sastavnica odgojno-obrazovnog i kolskog

rada i samovrednovanju neposrednih i posrednih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti u koli, radi

postizanja najkvalitetnijeg nacionalnog obrazovnog i pedagokog standarda,
5. odgojno-obrazovna djelatnost u kolskoj ustanovi temelji se na autonomiji planiranja i
organizacije te slobodi pedagokog i metodikog rada prema smjernicama hrvatskog nacionalnoga
obrazovnog standarda, a u skladu s nacionalnim kurikulumom, nastavnim planovima i programima i
dravnim pedagokim standardima,
6. stjecanje osnovnog obrazovanja temelj je za vertikalnu i horizontalnu prohodnost u sustavu odgoja
i obrazovanja u Republici Hrvatskoj,
7. obrazovanje u kolskoj ustanovi temelji se na decentralizaciji u smislu poveanja ovlatenja i
odgovornosti na lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) razini,
8. odgojno-obrazovna djelatnost u kolskoj ustanovi temelji se na partnerstvu svih odgojnoobrazovnih imbenika na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.
Dravni pedagoki standardi

lanak 5.
(1) Dravnim pedagokim standardima utvruju se materijalni, kadrovski, zdravstveni, tehniki,
informatiki i drugi uvjeti za optimalno ostvarivanje nacionalnog kurikuluma i nastavnih planova i
programa, radi osiguravanja jednakih uvjeta pouavanja i uenja te cjelovitog razvoja obrazovnog
sustava u Republici Hrvatskoj.
(2) Dravne pedagoke standarde na prijedlog Vlade Republike Hrvatske donosi Hrvatski sabor.
Nastava na hrvatskom jeziku

lanak 6.
Nastavu i druge oblike odgojno-obrazovnog rada, kolske ustanove izvode na hrvatskom jeziku i
latininom pismu.
Nastava na jeziku i pismu nacionalne manjine

lanak 7.
Osnovno i srednje obrazovanje djece pripadnika nacionalnih manjina, ostvaruje se prema odredbama
Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina, te odredbama ovog Zakona i
drugih propisa.
Nastava na stranom jeziku

lanak 8.
(1) Osnovna i srednja kola (u daljnjem tekstu: kola) moe izvoditi meunarodni program na
stranom jeziku.
(2) kola moe dio nastavnih predmeta i sadraja utvrenih nastavnim planom i programom, osim na
hrvatskom jeziku, izvoditi i na nekom od svjetskih jezika, uz odobrenje Ministarstva.
II. MREA KOLSKIH USTANOVA I PROGRAMA ODGOJA I OBRAZOVANJA TE UPIS
UENIKA U KOLSKU USTANOVU
Mrea kolskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja

lanak 9.
(1) Mreom kolskih ustanova utvruju se kolske ustanove koje obavljaju djelatnost odgoja i
obrazovanja na podruju za koje se mrea utvruje, sa svim njihovim objektima u kojima se provodi
odgoj i obrazovanje, podruja na kojima se moe osnovati kolska ustanova te programi obrazovanja

koje kolske ustanove mogu ostvarivati, ukljuujui i posebne programe za uenike s tekoama iz
lanka 65. stavka 1. ovog Zakona.
(2) Mrea iz stavka 1. ovog lanka mora udovoljiti zahtjevima dostupnosti i racionalnog ustroja
upisnih podruja, odnosno kolskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja.
(3) Dostupnost iz stavka 2. ovog lanka podrazumijeva mogunost redovitog odgoja i obrazovanja u
osnovnoj koli, odnosno kolskom objektu ili ustanovi primjereno udaljenom od mjesta stanovanja,
uz prometnu povezanost koja ne ugroava sigurnost uenika.
(4) Dostupnost iz stavka 2. ovog lanka podrazumijeva mogunost srednjeg odgoja i obrazovanja
ueniku koritenjem svakodnevnog prijevoza ili smjetajem u uenikom domu.
(5) Racionalni ustroj kolskih ustanova iz stavka 2. ovog lanka podrazumijeva optimalnu
iskoristivost postojeih kolskih kapaciteta.

lanak 10.
(1) Mreu iz lanka 9. stavka 1. ovog Zakona za svoje podruje predlau osnivai.
(2) Ministarstvo na temelju prijedloga osnivaa, izrauje prijedlog mree iz lanka 9. stavka 1. ovog
Zakona za podruje Republike Hrvatske.
(3) Mreu za podruje Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva iz stavka 2. ovog lanka,
donosi Vlada Republike Hrvatske.
Trajanje i vrste kola

lanak 11.
(1) Osnovna kola traje osam godina i izvodi redovite i posebne programe.
(2) Osnovnim obrazovanjem uenik stjee znanja i sposobnosti za nastavak obrazovanja.
(3) Srednje kole, ovisno o vrsti obrazovnog programa, jesu:
gimnazije,
strukovne kole,
umjetnike kole.
(4) Srednjim obrazovanjem uenik stjee znanja i sposobnosti za rad i nastavak obrazovanja.

lanak 12.
(1) Osnovno obrazovanje poinje upisom u prvi razred osnovne kole, obvezno je za svu djecu, u
pravilu od este do petnaeste godine ivota.
(2) Srednje obrazovanje poinje upisom u srednju kolu.
(3) Obrazovanje u kolama koje ostvaruju glazbene, plesne i portske obrazovne programe poinje
upisom u neki od tih programa ije se trajanje utvruje posebnim obrazovnim programima koje
donosi Ministarstvo.

lanak 13.
(1) U gimnazijama se izvodi nastavni plan i program u etverogodinjem trajanju.
(2) Gimnazije su ope ili specijalizirane, to se odreuje prema vrsti nastavnog plana i programa.

lanak 14.
(1) Strukovne kole su tehnike, industrijske, obrtnike i druge, to se odreuje prema vrsti
nastavnog plana i programa o kojem ovisi i njihovo trajanje.
(2) Djelatnost strukovnog obrazovanja ostvaruje se u skladu s odredbama ovog Zakona i posebnih
zakona i drugih propisa.
(3) Programe srednjeg obrazovanja odraslih za zanimanje policajac, kao i ostale programe srednjeg
obrazovanja odraslih u strukovnom podruju unutarnjih poslova, moe izvoditi iskljuivo Policijska
kola u sastavu Policijske akademije ministarstva nadlenog za unutarnje poslove, pod uvjetima
propisanim posebnim zakonom.

lanak 15.
(1) Umjetnika kola izvodi nastavni plan i program u najmanje etverogodinjem trajanju na
osnovnokolskoj razini i u najmanje etverogodinjem trajanju na srednjokolskoj razini.
(2) Umjetnike kole su glazbene, plesne, likovne i druge, to se odreuje prema vrsti nastavnog
plana i programa.
Upisno podruje

lanak 16.
(1) Upisno podruje je sastavni dio mree kolskih ustanova.
(2) Upisno podruje za osnovne kole je prostorno podruje s kojeg se uenici upisuju u odreenu
osnovnu kolu na temelju prebivalita, odnosno prijavljenog boravita, a odreuje se sukladno
Dravnom pedagokom standardu.
(3) Upisnim podrujem s kojeg se uenici upisuju u osnovnu kolu nad kojom osnivaka prava ima
druga pravna ili fizika osoba iz lanka 90. ovog Zakona, smatra se podruje Republike Hrvatske.
(4) Upisno podruje s kojeg se uenici upisuju u osnovnu kolu nad kojom osnivaka prava ima
Republika Hrvatska utvruje se aktom o osnivanju osnovne kole.
(5) Radi racionalnijeg rasporeivanja uenika ili rada kola u jednoj smjeni, moe se spajanjem
upisnih podruja ili njihovih dijelova, utvrditi zajedniko upisno podruje dviju ili vie osnovnih
kola istog osnivaa.
(6) Upisnim podrujem s kojeg se uenici upisuju u srednju kolu smatra se Republika Hrvatska.
(7) Za uenike s tekoama iz lanka 65. stavka 1. ovog Zakona koji osnovno i srednje obrazovanje
ostvaruju u redovitim kolama prema posebnim obrazovnim programima upisno se podruje odreuje
prema najblioj koli koja provodi obrazovanje prema odgovarajuem programu.
lanak 17.
Upis djece u osnovnu kolu provodi se prema planu upisa koji donosi ured dravne uprave u upaniji
nadlean za poslove obrazovanja (u daljnjem tekstu: ured dravne uprave), odnosno Gradski ured
Grada Zagreba nadlean za poslove obrazovanja (u daljnjem tekstu: Gradski ured), na temelju
upisnih podruja utvrenih u skladu s odredbama lanka 16. ovog Zakona.

lanak 18.
(1) Uenik se moe upisati u prvi razred osnovne kole kojoj ne pripada prema upisnom podruju:
ako to ne izaziva poveanje broja razrednih odjela utvrenih planom upisa u osnovnoj koli u koju
se upisuje,
ako se upisuje u kole koje izvode alternativne, meunarodne te programe na jeziku i pismu
nacionalnih manjina,
ako se upisuje u kole kojima je osniva druga pravna ili fizika osoba iz lanka 90. ovog
Zakona. (2) U sluaju iz stavka 1. ovog lanka ured dravne uprave, odnosno Gradski ured
duan je o upisu uenika obavijestiti osnovnu kolu u koju se uenik trebao upisati prema
upisnom podruju.

lanak 19.
(1) U prvi razred obveznog osnovnog obrazovanja upisuju se djeca koja do 1. travnja tekue godine
imaju navrenih est godina ivota.
(2) Iznimno od stavka 1. ovog lanka, na zahtjev roditelja i prijedlog povjerenstva iz lanka 20.
stavka 3. ovog Zakona, u prvi se razred moe upisati dijete koje do 31. oujka tekue godine nema
navrenih est godina ivota.
(3) Dijete se ne moe trajno osloboditi upisa u prvi razred osnovne kole osim u sluaju kada dijete
ima viestruke tekoe te su po posebnim propisima roditelji stekli pravo na status roditelja
njegovatelja ili je dijete, s obzirom na vrstu, stupanj i teinu oteenja, steklo pravo na skrb izvan
vlastite obitelji radi osposobljavanja na samozbrinjavanje u domu socijalne skrbi ili pravo na pomo
i njegu u kui, u okviru kojeg se osigurava pruanje usluga psihosocijalne pomoi.

lanak 20.
(1) Prije upisa u prvi razred osnovne kole utvruje se psihofiziko stanje djeteta.
(2) Psihofiziko stanje djeteta, odnosno uenika utvruje se radi redovitog ili prijevremenog upisa ili
odgode upisa u prvi razred osnovne kole, odnosno radi utvrivanja primjerenog kolovanja.
(3) Psihofiziko stanje djeteta, odnosno uenika utvruje struno povjerenstvo.
(4) Postupak utvrivanja psihofizikog stanja djeteta, odnosno uenika iz stavka 2. ovog lanka, te
sastav strunog povjerenstava iz stavka 3. ovog lanka propisuje ministar nadlean za obrazovanje (u
daljnjem tekstu: ministar), uz prethodnu suglasnost ministra nadlenog za poslove zdravstva.

lanak 21.
(1) O prijevremenom upisu ili odgodi upisa u prvi razred osnovne kole ili trajnoj odgodi kolovanja
te o primjerenom programu osnovnog ili srednjeg obrazovanja za uenike s tekoama u razvoju
ured dravne uprave, odnosno Gradski ured na prijedlog povjerenstva iz lanka 20. stavka 3. ovog
Zakona donosi rjeenje.
(2) Na rjeenje iz stavka 1. ovog lanka roditelj ima pravo albe Ministarstvu.

lanak 22.
(1) Pravo upisa u prvi razred srednje kole imaju svi kandidati nakon zavrenog osnovnog
obrazovanja, pod jednakim uvjetima u okviru broja utvrenog odlukom o upisu.
(2) Redoviti uenici upisuju prvi razred srednje kole u dobi do 17 godina, a iznimno do 18 godina
uz odobrenje kolskog odbora.
(3) Izbor kandidata za upis u srednju kolu zasniva se na:
uspjehu u prethodnom obrazovanju i
sposobnosti i sklonosti uenika, ovisno o vrsti srednje kole.
(4) Odluku o upisu za svaku kolsku godinu na prijedlog srednje kole i uz suglasnost osnivaa
donosi ministar.
(5) Elemente i kriterije za izbor kandidata prema stavku 1. ovog lanka za sve vrste srednjih kola
propisuje ministar.
(6) Natjeaj za upis uenika u prvi razred srednja kola objavljuje u dnevnom tisku, a natjeaj
obvezno sadri:
program obrazovanja u koji se uenik upisuje,
broj uenika koji se mogu upisati prema odluci o upisu,
uvjete upisa, potrebnu dokumentaciju i kriterije za izbor kandidata,
nain i postupak provoenja natjeaja.

lanak 23.
(1) Redoviti uenik srednje kole moe tijekom obrazovanja promijeniti upisani program.
(2) Promjena programa moe se uvjetovati polaganjem razlikovnih i/ili dopunskih ispita.
(3) Sadraj razlikovnih, odnosno dopunskih ispita te naine i rokove polaganja ispita utvruje
nastavniko vijee.

lanak 24.
(1) Uenik koji je stekao niu strunu spremu ima pravo stei srednju kolsku ili strunu spremu
nastavljanjem obrazovanja ili polaganjem ispita.
(2) Ostvarivanje prava iz stavka 1. ovog lanka obvezno se uvjetuje polaganjem razlikovnih,
odnosno dopunskih ispita, a nain i rokove polaganja ispita utvruje nastavniko vijee.
(3) Ako uenik prekine kolovanje ili se preseli iz jednog mjesta u drugo, kola koju je pohaao ili
druga kola koja ostvaruje isti obrazovni program duna je upisati uenika.

lanak 25.
(1) Uenik prelazi iz jedne kole u drugu koja ostvaruje isti obrazovni program na temelju
prevodnice.

(2) kola iz koje uenik odlazi izdaje prevodnice i ispisuje uenika u roku od sedam dana od dana
primitka obavijesti o upisu uenika u drugu kolu.
III. NACIONALNI KURIKULUM, NASTAVNI PLANOVI I PROGRAMI TE OBLICI RADA
Nacionalni kurikulum

lanak 26.
(1) Odgoj i obrazovanje u koli ostvaruje se na temelju nacionalnog kurikuluma, nastavnih planova i
programa i kolskog kurikuluma.
(2) Nacionalni kurikulum utvruje vrijednosti, naela, opeobrazovne ciljeve i ciljeve pouavanja,
koncepciju uenja i pouavanja, pristupe pouavanju, obrazovne ciljeve po obrazovnim podrujima i
predmetima definirane ishodima obrazovanja, odnosno kompetencijama te vrednovanje i
ocjenjivanje.
(3) Nacionalni kurikulum donosi ministar.
Nastavni plan i program

lanak 27.
(1) Nastavnim planom i programom utvruje se tjedni i godinji broj nastavnih sati za obvezne i
izborne nastavne predmete, njihov raspored po razredima, tjedni broj nastavnih sati po predmetima i
ukupni tjedni i godinji broj sati te ciljevi, zadae i sadraji svakog nastavnog predmeta.
(2) Izborni predmeti obvezni su tijekom cijele kolske godine za sve uenike koji se za njih
opredijele, a uenik bira izborni predmet ili izborne predmete na poetku kolske godine.
(3) Uenik moe prestati pohaati izborni predmet nakon pisanog zahtjeva i obrazloenja roditelja
uenika i uenika uiteljskom vijeu do poetka kolske godine pod uvjetom da obveznu satnicu
zamijeni drugim izbornim predmetom ili aktivnou u koli.
(4) Strani jezik koji se poinje uiti u prvom razredu osnovne kole prvi je strani jezik do kraja
osnovnog obrazovanja.
(5) Nastavni plan i program osnovne kole sadri obvezne i izborne predmete.
(6) Nastavni plan i program gimnazija sadri zajedniki, izborni i fakultativni dio.
(7) Nastavni plan i program strukovnih kola sadri zajedniki opeobrazovni, posebni struni i
fakultativni dio.
(8) U zajednikom opeobrazovnom i posebnom strunom dijelu nastavnog plana i programa nalaze
se i izborni predmeti od kojih uenik bira jedan ili vie predmeta prema svojim interesima i
sklonostima.
(9) Zajedniki dio nastavnog plana i programa gimnazije sadri nastavne predmete koji su obvezni
za sve uenike odreene vrste programa, a izborni dio obuhvaa predmete od kojih uenik obvezno
bira jedan ili vie nastavnih predmeta prema svojim sklonostima.
(10) Zajedniki opeobrazovni dio nastavnog plana i programa za stjecanje srednje i nie strune
spreme sadri opeobrazovne predmete koji su zajedniki i obvezni za odreenu razinu obrazovanja,
a posebni struni dio nastavnog plana i programa sadri strukovne predmete (strukovno-teorijske
predmete i praktinu nastavu) koji su vezani za odreeno zanimanje.
(11) Fakultativni dio nastavnog plana i programa u srednjoj koli obuhvaa nastavne predmete,
odnosno nastavne sadraje kojima se zadovoljavaju interesi uenika u skladu s mogunostima kole
te sadraje i oblike slobodnih aktivnosti. Ako se uenik srednje kole opredijeli za fakultativni
predmet, duan ga je pohaati tijekom nastavne godine.
(12) Nastavni plan i program iz stavka 5. ovog lanka te zajedniki i izborni dio nastavnog plana i
programa donosi ministar, a fakultativni dio srednja kola.
kolski kurikulum i godinji plan i program rada kolske ustanove

lanak 28.
(1) kola radi na temelju kolskog kurikuluma i godinjeg plana i programa rada, a ueniki dom na
temelju godinjeg plana i programa rada.

(2) kolski kurikulum utvruje dugoroni i kratkoroni plan i program kole s izvannastavnim i
izvankolskim aktivnostima, a donosi se na temelju nacionalnog kurikuluma i nastavnog plana i
programa.
(3) kolski kurikulum odreuje nastavni plan i program izbornih predmeta, izvannastavne i
izvankolske aktivnosti i druge odgojno-obrazovne aktivnosti, programe i projekte prema
smjernicama hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda.
(4) kolskim kurikulumom se utvruje:
aktivnost, program i/ili projekt
ciljevi aktivnosti, programa i/ili projekta
namjena aktivnosti, programa i/ili projekta
nositelji aktivnosti, programa i/ili projekta i njihova odgovornost
nain realizacije aktivnosti, programa i/ili projekta
vremenik aktivnosti, programa i/ili projekta
detaljan trokovnik aktivnosti, programa i/ili projekta
nain vrednovanja i nain koritenja rezultata vrednovanja.
(5) kolski kurikulum donosi kolski odbor do 15. rujna tekue kolske godine na prijedlog
uiteljskog, odnosno nastavnikog vijea.
(6) kolski kurikulum mora biti dostupan svakom roditelju i ueniku u pisanom obliku.
(7) Smatra se da je kolski kurikulum dostupan svakom roditelju i ueniku u pisanom obliku, ako je
objavljen na mrenim stranicama kole.
(8) Godinji plan i program rada donosi se na osnovi nastavnog plana i programa i kolskog
kurikuluma, a donosi ga kolski, odnosno domski odbor do 30. rujna tekue kolske godine.
(9) Godinjim planom i programom rada kolske ustanove utvruje se mjesto, vrijeme, nain i
izvritelji poslova, a sadri u pravilu:
podatke o uvjetima rada,
podatke o izvriteljima poslova,
godinji kalendar rada,
podatke o dnevnoj i tjednoj organizaciji rada,
tjedni i godinji broj sati po razredima i oblicima odgojno-obrazovnog rada,
planove rada ravnatelja, uitelja, odnosno nastavnika te strunih suradnika,
planove rada kolskog, odnosno domskog odbora i strunih tijela,
plan strunog osposobljavanja i usavravanja, u skladu s potrebama kole,
podatke o ostalim aktivnostima u funkciji odgojno-obrazovnog rada i poslovanja kolske ustanove.
Eksperimentalni program

lanak 29.
(1) kola moe provoditi eksperimentalni program koji odobri Ministarstvo, a kojim se provjerava
vrijednost novih obrazovnih sadraja, oblika i metoda rada, kao i nove nastavne opreme.
(2) Eksperimentalni program sadri:
cilj, zadau, obrazovne ishode, sadraj,
mjesto i nain izvoenja,
vrijeme potrebno za realizaciju programa,
prostorne, kadrovske i druge uvjete,
nain strunog praenja i vrjednovanja programa,
financijska sredstva potrebna za realizaciju programa.
(3) Eksperimentalne programe, uvjete i nain rada donosi ministar.
Alternativni program

lanak 30.
U koli se moe ostvarivati odgojno-obrazovni rad prema alternativnim nastavnim programima,
odnosno metodama, u skladu s ovim Zakonom.
Umjetniki i portski program

lanak 31.
(1) kola moe izvoditi umjetniko i portsko obrazovanje u skladu s ovim Zakonom, ako posebnim
propisima nije drukije odreeno.
(2) Programe za kolovanje iz stavka 1. ovog lanka i uvjete za njihovo izvoenje donosi ministar.
Posebni program

lanak 32.
kola moe, uz suglasnost Ministarstva, ustrojiti poseban razredni odjel za djecu s tekoama iz
lanka 65. stavka 1. ovog Zakona radi izvoenja posebnog programa koji nije utvren mreom
kolskih ustanova i programa obrazovanja.

Dopunska nastava

lanak 33.
(1) Za uenike kojima je potrebna pomo u uenju kola je duna organizirati dopunsku nastavu.
(2) Dopunska nastava organizira se na odreeno vrijeme kad je takav oblik pomoi uenicima
potreban.
Dodatna nastava

lanak 34.
Za uenike koji u odreenom nastavnom predmetu ostvaruju natprosjene rezultate ili pokazuju
poseban interes za odreeni nastavni predmet kola je duna organizirati dodatnu nastavu u koju se
uenik ukljuuje na temelju vlastite odluke.
Izvannastavne aktivnosti

lanak 35.
(1) Radi zadovoljavanja razliitih potreba i interesa uenika kolska ustanova organizira posebne
izvannastavne aktivnosti.
(2) Izvannastavne aktivnosti se planiraju kolskim kurikulumom i godinjim planom i programom
rada neposrednih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti u kolskoj ustanovi.
(3) Izvannastavne aktivnosti nisu obvezni dio uenikovog optereenja, ali se mogu priznati
uenicima kao ispunjavanje obveza u koli.
Izvankolske aktivnosti

lanak 36.
(1) Uenik moe biti ukljuen u izvankolske aktivnosti.
(2) Rad uenika u izvankolskim aktivnostima moe se priznati uenicima kao ispunjavanje kolskih
obveza.

lanak 37.
(1) kola moe planirati u godinjem planu i programu rada kole i kolskom kurikulumu

poludnevne, jednodnevne i viednevne odgojno-obrazovne aktivnosti u mjestu i izvan mjesta u

kojem je smjetena.
(2) Aktivnosti iz stavka 1. ovog lanka su: izleti, ekskurzije i druge aktivnosti koje su iskljuivo u
funkciji realizacije nacionalnog kurikuluma i nastavnog plana i programa.

lanak 38.
(1) Za svaku aktivnost iz lanka 37. ovog Zakona, kola je duna izraditi detaljan program aktivnosti
s ciljevima, nainom realizacije, vremenikom, trokovnikom, nainom financiranja i nainom
vrednovanja, te zatraiti pisanu suglasnost roditelja.
(2) Za svaku aktivnost iz lanka 37. ovog Zakona, kola uz voditelja mora osigurati pratnju sukladno
broju uenika, a za uenike s tekoama pratnju sukladno njihovim tekoama.
(3) Program aktivnosti je dio godinjeg plana i programa rada kole i kolskog kurikuluma.
Uenike zadruge

lanak 39.
(1) kola moe osnovati ueniku zadrugu kao oblik izvannastavne aktivnosti sukladno statutu kole
i posebnim propisima.
(2) kola moe stavljati u promet proizvode nastale kao rezultat rada uenika.
(3) Sredstva steena prometom proizvoda i usluga uenike zadruge posebno se evidentiraju, a mogu
se uporabiti samo za rad uenike zadruge i unapreenje odgojno-obrazovnog rada kole.
Ueniki klubovi i drutva

lanak 40.
(1) kolska ustanova moe osnivati uenike klubove i drutva.
(2) Ueniki klubovi i drutva ustrojavaju se sukladno statutu kolske ustanove i posebnim
propisima.
Vjebaonice za studente

lanak 41.
(1) kola i ueniki dom moe biti vjebaonica za studente koji se pripremaju za odgojno-obrazovni
rad s uenicima.
(2) Uvjete, nain rada, kriterije financiranja te raspored vjebaonica, propisuje ministar na prijedlog
visokih uilita koji pripremaju studente za odgojno-obrazovni rad s uenicima.
Nastava u kui, odnosno zdravstvenoj ustanovi

lanak 42.
(1) Za uenike koji zbog veih motorikih tekoa ili kroninih bolesti ne mogu polaziti nastavu,
kola uz odobrenje Ministarstva organizira nastavu u kui, odnosno zdravstvenoj ustanovi ako se
uenik nalazi na duem lijeenju te omoguava polaganje predmetnog ili razrednog ispita.
(2) Nastava iz stavka 1. ovog lanka moe se provoditi u obliku nastave na daljinu (virtualna
nastava), koritenjem sredstava elektronike komunikacije.
(3) kola u okviru raspoloivih sredstava osigurava uenicima iz stavka 1. ovog lanka,
odgovarajua pomagala za provoenje nastave na daljinu.

Dopunska nastava za uenike koji zapoinju odnosno nastavljaju obrazovanje u Republici Hrvatskoj

lanak 43.
(1) Posebnu pomo kole su dune pruiti djeci dravljana Republike Hrvatske koji se vraaju iz
inozemstva i zapoinju, odnosno nastavljaju obrazovanje u Republici Hrvatskoj, a nedostatno
poznaju hrvatski jezik.
(2) Posebnu pomo kole su dune pruiti i djeci za koju je obrazovanje prema ovom Zakonu
obvezno i koja imaju boravak na podruju Republike Hrvatske, a lanovi su obitelji radnika koji je
dravljanin drave lanice Europske unije te obavlja ili je obavljao samostalnu djelatnost, odnosno
koji je zaposlen ili je bio zaposlen na podruju Republike Hrvatske.
(3) Radi uinkovite integracije uenika iz stavka 1. i 2. ovog lanka, kola organizira individualne i
skupne oblike neposrednog odgojno-obrazovnog rada kojima se tim uenicima omoguuje
uinkovito svladavanje hrvatskog jezika i nadoknauje nedovoljno znanje u pojedinim nastavnim
predmetima.
(4) Neposredni odgojno-obrazovni rad iz stavka 3. ovog lanka provodi se u pripremnoj i dopunskoj
nastavi.
(5) Pripremna nastava namijenjena je uenicima nedostatnog znanja hrvatskog jezika i
podrazumijeva intenzivno uenje hrvatskog jezika tijekom najvie jedne nastavne godine.
(6) Pripremna nastava provodi se prema posebnom programu i organizira u koli koju utvruje ured
dravne uprave, odnosno Gradski ured.
(7) Tijekom pohaanja pripremne nastave uenik moe u manjem opsegu pohaati sate redovite
nastave u koli u kojoj je upisan i to onih nastavnih predmeta kod kojih slabije znanje hrvatskog
jezika ne predstavlja znatniju zapreku za praenje nastave.
(8) Dopunska nastava organizira se iz nastavnih predmeta za koje postoji potreba, a uenik je pohaa
uz redovito pohaanje nastave.
(9) Koliinu pripremne i dopunske nastave planiraju kole sukladno stvarnim potrebama, uz
prethodnu suglasnost Ministarstva.
(10) Programe i nain provedbe neposrednog odgojno-obrazovnog rada iz stavka 4. ovog lanka, kao
i mjere za osposobljavanje uitelja i nastavnika koji provode neposredni odgojno-obrazovni rad iz
stavka 4. ovog lanka, propisuje ministar.

lanak 44.
(1) Uenici za koje je obrazovanje prema ovom Zakonu obvezno i koji imaju boravak na podruju
Republike Hrvatske, a djeca su dravljanina drave lanice Europske unije koji obavlja ili je
obavljao samostalnu djelatnost, odnosno koji je zaposlen ili je bio zaposlen na podruju Republike
Hrvatske, imaju pravo stjecati znanja iz materinskog jezika i kulture drave svojeg podrijetla.
(2) Ured dravne uprave odnosno Gradski ured prema mjestu boravka uenika iz stavka 1. ovog
lanka duan je osigurati, u skladu s mogunostima i u suradnji s osnivaima kola i dravom
podrijetla uenika, potporu nastave materinskog jezika i kulture drave podrijetla uenika. Ured
dravne uprave odnosno Gradski ured duan je osigurati i potporu za pripremu uitelja i nastavnika
koji e provoditi nastavu materinskog jezika i kulture drave podrijetla uenika.
(3) Programe i nain provedbe nastave materinskog jezika i kulture drave podrijetla iz stavka 1. i 2.
ovog lanka propisuje ministar.

lanak 45.
(1) Djeca dravljana drava lanica Europske unije imaju pravo na osnovno i srednje obrazovanje
kao i hrvatski dravljani te se upisuju u kolske ustanove u Republici Hrvatskoj pod istim uvjetima
kao i hrvatski dravljani.
(2) Djeca dravljana Republike Hrvatske koja su se obrazovala u nekoj dravi lanici Europske
unije, a nastavljaju obrazovanje u Republici Hrvatskoj, imaju pravo na osnovno i srednje
obrazovanje pod istim uvjetima kao i hrvatski dravljani koji se obrazuju u kolskim ustanovama u
Republici Hrvatskoj.

lanak 46.
Odredbe lanka 43. i 45. ovog Zakona na odgovarajui se nain primjenjuju na azilante, traitelje
azila, strance pod supsidijarnom zatitom i strance pod privremenom zatitom.
Hrvatska nastava u inozemstvu

lanak 47.
(1) Za dodatno kolovanje djece dravljana Republike Hrvatske u inozemstvu organizira se nastava
hrvatskog jezika i kulture hrvatska nastava u inozemstvu, koja se obavlja prema kurikulumu
hrvatske nastave u inozemstvu, u skladu s ovim Zakonom, meunarodnim ugovorima i propisima
zemlje u kojoj se nastava izvodi.
(2) Uvjete i postupak izbora uitelja za rad u hrvatskoj nastavi u inozemstvu propisuje ministar.
IV. ORGANIZACIJA RADA KOLE

lanak 48.
(1) kolska godina poinje 1. rujna, a zavrava 31. kolovoza i ima dva polugodita.
(2) Tijekom kolske godine uenici imaju pravo na zimski, proljetni i ljetni odmor.
(3) Odgojno-obrazovni rad ostvaruje se u pravilu u najmanje 175 nastavnih dana, odnosno u 35
nastavnih tjedana, a za uenike zavrnih razreda srednjih kola u najmanje 160 nastavnih dana,
odnosno 32 nastavna tjedna.
(4) Nastavnu godinu, odnosno poetak i zavretak nastave, broj radnih dana i odmore uenika za
svaku kolsku godinu propisuje ministar.

lanak 49.
(1) Odgojno-obrazovni rad u koli se izvodi u jednoj smjeni, ako to doputaju prostorni, kadrovski i
drugi uvjeti rada.
(2) Odgojno-obrazovni rad u osnovnoj koli moe biti organiziran kao poludnevni ili s produenim
boravkom za uenike razredne nastave, a u kolama koje rade u jednoj smjeni kao cjelodnevni.
(3) kola je duna tijekom cijele kolske godine osigurati uvjete za ostvarenje svoje pedagoke i
javne funkcije, a prema mogunostima kole i interesima uenika.
(4) Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave izradit e plan aktivnosti i osigurati uvjete
za njihovu realizaciju u vrijeme uenikih odmora.
(5) Promjene u radu i organizaciji, kolske ustanove su dune pravodobno najaviti roditeljima,
uenicima, osnivau i uredu dravne uprave, odnosno Gradskom uredu.

lanak 50.
(1) U koli se izvodi nastava tijekom pet radnih dana tjedno.
(2) Osnovna kola moe izvoditi nastavu tijekom est dana tjedno ako tjedno radi u vie od dvije
smjene, a srednja kola ako to zahtijevaju prostorni, organizacijski ili drugi uvjeti rada.

lanak 51.
(1) Dnevno trajanje nastave uenika utvruje se rasporedom sati s time da nastava za uenike
razredne nastave ne moe iznositi vie od 4 sata dnevno, a za ostale uenike osnovne kole vie od 6
sati dnevno.
(2) Za uenike srednje kole godinji broj nastavnih sati moe iznositi najvie 1.120 sati, a tjedni 32
nastavna sata, osim u programima iji se vei dio izvodi u obliku vjebi i praktine nastave.
(3) Uenik ukljuen u nastavu na jeziku i pismu nacionalne manjine iznimno od stavka 1. i 2. ovog
lanka moe biti optereen veim dnevnim, tjednim i godinjim brojem sati, sukladno Dravnom
pedagokom standardu.
(4) Nastavni sat traje 45 minuta ako nastavnim planom i programom nije drukije odreeno.

(5) Sat praktine nastave traje 60 minuta ako se izvodi izvan srednje kole.

lanak 52.
(1) Nastava se organizira po razredima, a neposredno izvodi u razrednom odjelu i obrazovnoj
skupini.
(2) Broj razrednih odjela u osnovnoj koli utvruje ured dravne uprave, odnosno Gradski ured.
(3) Za uenike od prvog do etvrtog razreda osnovne kole, nastava se organizira kao razredna, a za
uenike od petog do osmog razreda kao predmetna nastava.
(4) Iznimno od stavka 3. ovog lanka, za uenike od prvog do etvrtog razreda osnovne kole moe
se organizirati predmetna nastava ako je to predvieno nastavnim planom i programom, a za uenike
s tekoama od petog do osmog razreda osnovne kole, moe se organizirati razredna nastava.

lanak 53.
(1) Razredni odjel sastavlja se od uenika istog razreda, a u srednjoj koli, u pravilu, prema istom
programu obrazovanja.
(2) U osnovnoj koli moe se sastaviti i kombinirani razredni odjel od uenika razredne nastave, a
iznimno, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, i za uenike predmetne nastave.
(3) Nain organiziranja nastave u obrtnikim kolama i praktine nastave u strukovnim kolama
propisuje ministar.

lanak 54.
(1) Broj uenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini
osnovne kole propisuje ministar u skladu s dravnim pedagokim standardima.
(2) Odluku o broju uenika u razrednom odjelu srednje kole na poetku svake kolske godine
donosi ministar u skladu s dravnim pedagokim standardima.
(3) Broj uenika u razrednome odjelu i obrazovnoj skupini umjetnikih kola odreuje se prema
specifinostima izvoenja nastave.
Knjinica

lanak 55.
(1) kolska ustanova ima knjinicu.
(2) Djelatnost knjinice iz stavka 1. ovog lanka sastavni je dio obrazovnog procesa u kojem se
struno-knjinina djelatnost obavlja u manjem opsegu ili uobiajeno i slui za ostvarivanje
obrazovnog procesa.
(3) Knjinica mora udovoljavati uvjetima koji su propisani standardima.
Udbenici

lanak 56.
U koli se upotrebljavaju udbenici koje je odobrilo Ministarstvo prema posebnom zakonu.
Suradnja kolskih ustanova

lanak 57.
(1) kolske ustanove surauju u ostvarivanju odgojno-obrazovne djelatnosti, te radi optimalnog
upisa i preseljenja uenika.
(2) kole ostvaruju suradnju i primanjem usluga od strane ustanove socijalne skrbi odnosno
zdravstvene ustanove, a osobito u dijelu s rehabilitacijskim uslugama i sadrajima.
(3) kolske ustanove surauju sa zavodima za zapoljavanje i drugim ustanovama u cilju
pravodobne informiranosti i profesionalne orijentacije uenika.

Kuni red

lanak 58.
(1) kolski ili domski odbor u suradnji s uiteljskim, odnosno nastavnikim, odnosno odgajateljskim
vijeem donosi etiki kodeks neposrednih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti u kolskoj
ustanovi.
(2) kolski ili domski odbor u suradnji s uiteljskim, odnosno nastavnikim, odnosno odgajateljskim
vijeem, vijeem uenika i vijeem roditelja donosi kuni red.
(3) Kunim se redom utvruju:
pravila i obveze ponaanja u kolskoj ustanovi, unutarnjem i vanjskom prostoru,
pravila meusobnih odnosa uenika,
pravila meusobnih odnosa uenika i radnika,
radno vrijeme,
pravila sigurnosti i zatite od socijalno neprihvatljivih oblika ponaanja, diskriminacije,
neprijateljstva i nasilja i
nain postupanja prema imovini.
Zabrana promidbe i prodaje u kolskim ustanovama

lanak 59.
U kolskim ustanovama zabranjen je svaki oblik promidbe i prodaje proizvoda koji nisu u skladu s
ciljevima odgoja i obrazovanja.
V. UENICI

lanak 60.
(1) Status redovitog uenika stjee se upisom u kolu, a moe se imati samo u jednoj koli.
(2) Iznimno od stavka 1. ovog lanka, uenik koji je upisan u umjetniku kolu moe se upisati u jo
jednu kolu.

lanak 61.
(1) Prava uenika su:
pravo na obavijetenost o svim pitanjima koja se na njega odnose,
pravo na savjet i pomo u rjeavanju problema, a sukladno njegovom najboljem interesu,
pravo na uvaavanje njegovog miljenja,
pravo na pomo drugih uenika kolske ustanove,
pravo na pritubu koju moe predati uiteljima, odnosno nastavnicima, ravnatelju i kolskom
odboru,
pravo na sudjelovanje u radu vijea uenika te u izradi i provedbi kunog reda,
pravo na predlaganje poboljanja odgojno-obrazovnog procesa i odgojno-obrazovnog rada.
(2) Obveze uenika su:
pohaanje obveznog dijela programa i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada koje je izabrao,
pridravanje pravila kunog reda,
ispunjavanje uputa uitelja, odnosno nastavnika, strunih suradnika i ravnatelja i drugih
zaposlenika kole, a koje su u skladu s pravnim propisima i kunim redom,
uvanje udbenika i drugih obrazovnih i nastavnih sredstava.
Uenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

lanak 62.

(1) Uenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama su daroviti uenici i uenici s tekoama.

(2) Obrazovanje uenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama provodi se u skladu s ovim
Zakonom, ako posebnim propisima nije drukije odreeno.
Daroviti uenici

lanak 63.
(1) kola provodi uoavanje, praenje i poticanje darovitih uenika te im organizira dodatni rad
prema njihovim sklonostima, sposobnostima i interesima.
(2) Program za darovite uenike te nain uoavanja, kolovanja, praenja i poticanja darovitih
uenika propisuje ministar.

lanak 64.
(1) Uenik koji se istie znanjem i sposobnostima ima pravo zavriti kolu u kraem vremenu od
propisanog.
(2) U tijeku jedne kolske godine uenik moe zavriti dva razreda.
(3) Uvjete i postupak pod kojima uenik moe zavriti kolu u kraem vremenu propisuje ministar.
Uenici s tekoama

lanak 65.
(1) Uenici s tekoama su:
uenici s tekoama u razvoju,
uenici s tekoama u uenju, problemima u ponaanju i emocionalnim problemima,
uenici s tekoama uvjetovanim odgojnim, socijalnim, ekonomskim, kulturalnim i jezinim
imbenicima.
(2) Vrste tekoa iz stavka 1. ovoga lanka na temelju kojih uenik ostvaruje pravo na primjerene
programe kolovanja i primjerene oblike pomoi kolovanja propisuje ministar.
(3) Posebne nastavne planove i programe za kolovanje uenika iz stavka 1. podstavka 1. ovoga
lanka, donosi ministar.
(4) Vrstu tekoa iz stavka 2. ovog lanka, primjeren program kolovanja i primjeren oblik pomoi
za pojedinog uenika utvruje povjerenstvo iz lanka 20. ovog Zakona.
Prestanak statusa uenika

lanak 66.
Ueniku srednje kole prestaje status redovitog uenika:
na kraju kolske godine u kojoj je zavrio srednje obrazovanje,
kada se ispie iz srednje kole,
kada se ne upie u sljedei razred srednje kole u skladu s odredbom lanka 79. stavka 1. ovog
Zakona.
Sigurnost i zatita zdravlja u kolskim ustanovama

lanak 67.
kolske ustanove dune su:
stvarati uvjete za zdrav mentalni i fiziki razvoj te socijalnu dobrobit uenika,
sprjeavati neprihvatljive oblike ponaanja,
brinuti se o sigurnosti uenika,
osigurati uvjete za uspjenost svakog uenika u uenju,

 brinuti se o zdravstvenom stanju uenika i o tome obavjetavati lijenike primarne zdravstvene

zatite i roditelje,
pratiti socijalne probleme i pojave kod uenika i poduzimati mjere za otklanjanje njihovih uzroka i
posljedica, u suradnji s tijelima socijalne skrbi odnosno drugim nadlenim tijelima,
voditi evidenciju o neprihvatljivim oblicima ponaanja uenika,
pruati savjetodavni rad uenicima.
Prehrana uenika

lanak 68.
Osnovne kole dune su organizirati prehranu uenika dok borave u koli u skladu s propisanim
normativima koje donosi ministarstvo nadleno za zdravstvo.
Prijevoz uenika

lanak 69.
(1) Osniva je duan organizirati prijevoz uenicima razredne nastave (1. 4. razred) koji imaju
adresu stanovanja udaljenu od kole najmanje tri kilometra.
(2) Osniva je duan organizirati prijevoz uenicima predmetne nastave (5. 8. razred) koji imaju
adresu stanovanja udaljenu od kole najmanje pet kilometara.
(3) Osniva je duan organizirati meumjesni prijevoz, sredstvima redovitog putnikog javnog
linijskog prijevoza, uenicima srednjih kola koji imaju mjesto prebivalita, odnosno boravita
udaljeno od mjesta kole najmanje pet kilometara, uz uvjet da su program upisali u koli najblioj
mjestu prebivalita, odnosno boravita.
(4) Za uenike s tekoama iz lanka 65. stavka 1. ovog Zakona osigurava se prijevoz bez obzira na
udaljenost i prijevoz pratitelja kada je zbog vrste i stupnja tekoa pratitelj potreban, a sukladno
rjeenju o primjerenom obliku kolovanja.
(5) Ako se uenik osnovne kole iz stavka 1. i 2. ovog lanka upie u kolu izvan upisnog podruja,
osniva nije duan snositi trokove prijevoza uenika.
(6) Ako se uenik iz stavka 5. ovog lanka ne upie u kolu sukladno aktu tijela dravne uprave,
osniva nije duan snositi trokove prijevoza uenika.
Obveza zatite prava uenika

lanak 70.
(1) Uitelji, nastavnici, struni suradnici i ostali radnici u kolskim ustanovama duni su poduzimati
mjere zatite prava uenika te o svakom krenju tih prava, posebice o oblicima tjelesnog ili duevnog
nasilja, spolne zloporabe, zanemarivanja ili nehajnog postupanja, zlostavljanja ili izrabljivanja
uenika, odmah izvijestiti ravnatelja kolske ustanove koji je to duan javiti tijelu socijalne skrbi,
odnosno drugom nadlenom tijelu.
(2) Nain postupanja uitelja, nastavnika, strunih suradnika i ravnatelja u poduzimanju mjera zatite
prava uenika te prijave svakog krenja tih prava nadlenim tijelima, propisuje ministar.
Vijee uenika

lanak 71.
(1) U koli se osniva vijee uenika koje ine predstavnici uenika svakog razrednog odjela.
(2) Predstavnik vijea uenika sudjeluje u radu tijela kole kada se odluuje o pravima i obvezama
uenika, bez prava odluivanja.
(3) Nain izbora i djelokrug rada vijea uenika utvruje se statutom kole.
VI. PRAENJE I OCJENJIVANJE UENIKIH POSTIGNUA

lanak 72.
(1) Uspjeh redovitih uenika prati se i ocjenjuje tijekom nastave, a uenici se ocjenjuju iz svakog
nastavnog predmeta i iz vladanja.
(2) Ocjene iz nastavnih predmeta utvruju se brojano, a ocjene iz vladanja opisno.
(3) Brojane ocjene uenika u pojedinim nastavnim predmetima su: odlian (5), vrlo dobar (4), dobar
(3), dovoljan (2) i nedovoljan (1), a sve su ocjene osim ocjene nedovoljan (1) prolazne.
(4) Uenici koji na kraju kolske godine imaju prolazne ocjene iz svakog nastavnog predmeta
prelaze u vii razred.
(5) Opisne ocjene iz vladanja su: uzorno, dobro i loe.
(6) U kolama koje ostvaruju alternativni ili meunarodni program uenik se ocjenjuje sukladno
programu koji se ostvaruje.
(7) U koli koja izvodi nastavu po nastavnom planu i programu jezika i kulture za pripadnike
nacionalne manjine, a u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih
manjina, uenik se posebno ocjenjuje, a ocjena se upisuje u razrednu svjedodbu.
(8) Ocjene uenika s tekoama iskazuje se opisno ili brojano, ovisno o programu u koji je
ukljuen.
(9) Nain praenja i ocjenjivanja uenika propisuje ministar.

lanak 73.
(1) Na osnovi praenja i ocjenjivanja tijekom polugodita i nastavne godine zakljunu ocjenu iz
nastavnog predmeta utvruje uitelj, odnosno nastavnik nastavnog predmeta, a ocjenu iz vladanja
razrednik.
(2) Uspjeh uenika i zakljuna ocjena za svaki nastavni predmet utvruje se javno u razrednom
odjelu, odnosno obrazovnoj skupini na kraju polugodita i nastavne godine.
(3) U sluaju izbivanja ili sprijeenosti uitelja, odnosno nastavnika odreenog nastavnog predmeta,
odnosno razrednika, ocjenu utvruje razredno vijee na prijedlog uitelja, odnosno nastavnika ili
strunog suradnika kojeg odredi ravnatelj.

lanak 74.
(1) Opi uspjeh utvruje se kao: odlian, vrlo dobar, dobar, dovoljan i nedovoljan.
(2) Opi uspjeh uenika koji ima sve ocjene prolazne utvruje se aritmetikom sredinom ocjena iz
svih predmeta, i to ocjenom:
odlian ako ima srednju ocjenu najmanje 4,50
vrlo dobar ako ima srednju ocjenu 3,50 do 4,49
dobar ako ima srednju ocjenu od 2,50 do 3,49
dovoljan ako ima srednju ocjenu 2 do 2,49
(3) Opi uspjeh uenika od prvog do etvrtog razreda osnovne kole utvruje razredni uitelj, a opi
uspjeh uenika od petog razreda osnovne kole do zavrnog razreda srednje kole, na prijedlog
razrednika utvruje razredno vijee.
(4) Ueniku se utvruje opi uspjeh nedovoljan (1) ako mu je na kraju nastavne godine zakljuena
ocjena nedovoljan iz najmanje tri nastavna predmeta, odnosno ako nije poloio popravni ispit u
propisanim rokovima.
(5) Uenik kojemu je opi uspjeh utvren ocjenom nedovoljan (1) ponavlja razred.

lanak 75.
(1) Na popravni ispit se upuuje uenik od etvrtog do osmog razreda osnovne kole i uenik srednje
kole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najvie dva nastavna predmeta.
(2) Popravni ispit se polae pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj koli krajem
lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj koli prvi se popravni ispitni rok utvruje najranije 15 dana
nakon zavretka nastave.
(3) Iznimno od stavka 2. ovog lanka uenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktine
nastave ocjenom nedovoljan (1) polae popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili
ponovljene praktine nastave.
(4) lanove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj.
(5) Nain polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi ureuju se statutom kole.

lanak 76.
(1) Uenik ili roditelj koji nije zadovoljan zakljunom ocjenom iz pojedinog nastavnog predmeta ima
pravo u roku od dva dana od dana priopenja ocjene podnijeti zahtjev uiteljskom, odnosno
nastavnikom vijeu radi preispitivanja ocjene.
(2) Uenik ima pravo na polaganje ispita pred povjerenstvom ako i nakon preispitivanja ocjene nije
zadovoljan ocjenom.
(3) Uenik ili roditelj moe podnijeti zahtjev za polaganjem ispita pred povjerenstvom, u roku od
dva dana od priopenja odluke uiteljskog, odnosno nastavnikog vijea.
(4) Povjerenstvo ine tri lana koje odreuje uiteljsko, odnosno nastavniko vijee, a ocjena
povjerenstva je konana.
(5) Nain polaganja ispita pred povjerenstvom ureuje se statutom kole.

lanak 77.
(1) Uenik koji iz opravdanih razloga nije mogao pohaati nastavu i biti ocijenjen iz jednog ili vie
predmeta upuuje se na polaganje predmetnog ili razrednog ispita.
(2) Ako uenik zbog bolesti ili drugog opravdanog razloga ne pristupi popravnom ili predmetnom
odnosno razrednom ispitu u propisanim rokovima, kola mu je duna omoguiti polaganje ispita
nakon prestanka razloga zbog kojeg nije pristupio ispitu.
(3) Razlozi i nain polaganja razrednih i predmetnih ispita utvruju se statutom kole.

lanak 78.
(1) Iznimno od odredbe lanka 72. stavka 4. ovog Zakona, u vii razred moe prijei uenik od prvog
do treeg razreda osnovne kole koji je na kraju nastavne godine iz jednog nastavnog predmeta
ocijenjen ocjenom nedovoljan (1).
(2) Uenik iz stavka 1. ovog lanka ne moe prijei dva puta u vii razred ako ima ocjenu nedovoljan
iz istog predmeta.
(3) Odluku o prelasku iz stavka 1. ovog lanka donosi uiteljsko vijee na prijedlog razrednika.
(4) Ueniku koji je preao u vii razred osnovne kole sukladno stavku 1. ovog lanka priznaje se da
je zavrio razred.

lanak 79.
(1) Tijekom srednjeg obrazovanja uenik moe dva puta ponavljati razred, a isti razred moe
ponavljati samo jedanput.
(2) Iznimno, uenik koji pohaa program za stjecanje nie strune spreme moe ponavljati razred
samo jedanput.

lanak 80.
(1) Ako uenik zbog zdravstvenog stanja ne moe sudjelovati u odreenoj kolskoj aktivnosti ili bi
to sudjelovanje tetilo njegovu zdravlju, moe se privremeno ili trajno osloboditi od pohaanja
nastavnog predmeta ili sudjelovanja u odreenim nastavnim sadrajima, ako ti nastavni sadraji nisu
iz osnovnih predmeta struke.
(2) Odluku o oslobaanju uenika donosi uiteljsko vijee odnosno nastavniko vijee na prijedlog
lijenika primarne zdravstvene zatite.
(3) Ueniku koji je tijekom cijele nastavne godine osloboen pohaanja nastave odreenog
nastavnog predmeta, zavrna ocjena za taj predmet ne upisuje se u javnu ispravu ve se upisuje da je
osloboen.

lanak 81.
(1) Uenici koji imaju status kategoriziranog portaa sukladno odredbama Zakona o portu,
posebno daroviti uenici u umjetnikom podruju i uenici koji se pripremaju za meunarodna
natjecanja, mogu zavriti kolu pohaanjem nastave ili polaganjem ispita u vremenu za polovinu
duljem od propisanog trajanja upisanog programa.
(2) Odredbe o pohaanju nastave i polaganju ispita uenika iz stavka 1. ovog lanka ureuju se

statutom kole.
Dravna matura, izrada i obrana zavrnog rada

lanak 82.
(1) Srednje obrazovanje uenika u gimnazijskim programima obrazovanja zavrava polaganjem
dravne mature.
(2) Srednje obrazovanje uenika u strukovnim i umjetnikim programima obrazovanja, koji traju
najmanje etiri godine, zavrava izradom i obranom zavrnog rada u organizaciji i provedbi kole.
(3) Uenici iz stavka 2. ovog lanka mogu polagati i ispite dravne mature.
(4) Srednje obrazovanje uenika u strukovnim programima koji traju od jedne do tri i pol godine,
zavrava izradom i obranom zavrnog rada u organizaciji i provedbi kole.
(5) Odredbe stavka 1., 2. i 3. ovog lanka primjenjuju se na uenike koji su prvi razred srednje kole
upisali poevi od kolske godine 2006./2007., a odredba stavka 4. ovog lanka primjenjuju se na
uenike koji su prvi razred srednje kole upisali kolske godine 2007./2008.
(6) Dravnu maturu provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja u suradnji sa
kolama.
(7) Pripremne i druge radnje vezane uz organizaciju i provedbu dravne mature u koli provodi
kolsko ispitno povjerenstvo koje ine ravnatelj kole te est lanova iz reda nastavnika od kojih je
jedan lan ispitni koordinator.
(8) Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja u elektronikom obliku vodi Sredinji
registar dravne mature u koji se pohranjuju podaci o svim osobama koje su poloile dravnu
maturu, predmetima s ostvarenim ocjenama i postotnim bodovima ostvarenim na ispitima dravne
mature te drugi podaci znaajni za dravnu maturu.
(9) Detaljniji sadraj registra iz stavka 8. ovog lanka, propisuje ministar.
(10) Sadraj, uvjete, nain i postupak polaganja dravne mature te izrade i obrane zavrnog rada,
propisuje ministar.
VII. PEDAGOKE MJERE

lanak 83.
(1) Uenici koji postiu iznimne rezultate mogu biti usmeno i pisano pohvaljeni, odnosno nagraeni.
(2) Usmenu pohvalu izrie razrednik, pisanu pohvalu daje razredno vijee, a nagradu dodjeljuje
uiteljsko, odnosno nastavniko vijee.
(3) Uvjeti, nain i postupak pohvaljivanja i nagraivanja uenika ureuju se statutom kole.

lanak 84.
(1) Pedagoke mjere zbog povreda dunosti, neispunjavanja obveza i nasilnikog ponaanja u
osnovnoj koli su opomena, ukor, strogi ukor, odgojno-obrazovni tretman produenog strunog
postupka i preseljenje u drugu kolu.
(2) Pedagoke mjere zbog povreda dunosti, neispunjavanja obveza i nasilnikog ponaanja u
srednjoj koli su opomena, ukor, odgojno-obrazovni tretman produenog strunog postupka,
opomena pred iskljuenje i iskljuenje iz srednje kole.
(3) Pedagoke mjere zbog povreda dunosti i neispunjavanja obveza iz stavka 1. i 2. ovog lanka
izriu se za tekuu nastavnu godinu, osim mjere preseljenja u drugu kolu koja se izrie ili za tekuu
kolsku godinu ili za trajanja osnovnog obrazovanja.
(4) Uenik koji je iskljuen ima pravo polagati razredni ispit.
(5) Pedagoku mjeru opomene izrie razrednik, ukora razredno vijee, strogog ukora, opomene pred
iskljuenje i odgojno-obrazovnog tretmana produenog strunog postupka uiteljsko, odnosno
nastavniko vijee, a preseljenja u drugu kolu, odnosno iskljuenja iz kole ravnatelj.
(6) Do okonanja postupka izricanja mjere iskljuenja iz srednje kole ravnatelj moe trenutano
udaljiti uenika iz odgojno-obrazovnog procesa.
(7) kole su dune provoditi pedagoke mjere potujui uenikovu mentalnu i socijalnu zrelost, ope

stanje, osjetljivost i druge okolnosti koje utjeu na njegov razvoj. Pored odlunih injenica utvruju
se sve injenice uenikovog razvoja, obiteljskih i drugih okolnosti u kojima ivi te sve druge vane
okolnosti.

lanak 85.
(1) O izreenoj pedagokoj mjeri preseljenja u drugu kolu osnovna kola obavjetava ured dravne
uprave, odnosno Gradski ured koji je duan u roku od 7 dana, odrediti osnovnu kolu u kojoj uenik
nastavlja kolovanje.
(2) Uenika osnovne kole u pravilu se seli u kolu ije upisno podruje granii s upisnim podrujem
kole iz koje se uenik seli, pri emu uenik zadrava pravo na besplatan prijevoz.

lanak 86.
(1) Roditelj uenika osnovne kole, odnosno uenik srednje kole i njegov roditelj imaju pravo albe
na izreenu pedagoku mjeru.
(2) O albi na izreenu pedagoku mjeru opomene odluuje razredno vijee, ukora uiteljsko,
odnosno nastavniko vijee, strogog ukora, preseljenja u drugu kolu, opomene pred iskljuenje i
odgojno-obrazovnog tretmana produenog strunog postupka ravnatelj, a iskljuenja iz kole
Ministarstvo.
(3) Uvjete, nain i postupak izricanja pedagokih mjera iz lanka 84. ovog Zakona, osim mjere
odgojno-obrazovnog tretmana produenog strunog postupka, ureuje kola statutom.
(4) Nain provoenja mjere odgojno-obrazovnog tretmana produenog strunog postupka, propisuje
ministar.

lanak 87.
Pedagoke mjere, uvjete, nain, postupak i tijela za izricanje pedagokih mjera ueniki dom ureuje
statutom.
VIII. VANJSKO VREDNOVANJE I SAMOVREDNOVANJE KOLSKIH USTANOVA

lanak 88.
(1) U kolskim ustanovama se radi unapreenja kvalitete odgojno-obrazovne djelatnosti provodi
vanjsko vrednovanje i samovrednovanje, a odnosi se na provoenje nacionalnih ispita te mjerenje
stupnja kvalitete svih sastavnica nacionalnog kurikuluma.
(2) Godinji plan provedbe vanjskog vrednovanja kolskih ustanova, na prijedlog Vijea za
nacionalni kurikulum donosi ministar.
(3) Vanjsko vrednovanje provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
(4) kole su obvezne koristiti rezultate nacionalnih ispita i sve druge pokazatelje uspjenosti
odgojno-obrazovnog rada za analizu i samovrednovanje, radi trajnog unapreivanja kvalitete rada
kole.
(5) Nain provedbe vanjskog vrednovanja i koritenja rezultata vrednovanja kolskih ustanova
propisuje ministar.
Vijee za nacionalni kurikulum

lanak 89.
(1) Vijee za nacionalni kurikulum je savjetodavno tijelo ministra koje se bavi pitanjima izrade i
razvoja nacionalnog kurikuluma i kvalitativnim unapreenjem odgojno-obrazovne djelatnosti na
osnovnokolskoj i srednjokolskoj razini.
(2) Vijee za nacionalni kurikulum imenuje ministar.

IX. OSNIVANJE I PRESTANAK RADA KOLSKE USTANOVE

lanak 90.
(1) kolska ustanova osniva se aktom o osnivanju sukladno odredbama ovog Zakona i odredbama
Zakona o ustanovama.
(2) Osnivai osnovne kole mogu biti:
Republika Hrvatska,
jedinica lokalne samouprave,
jedinica podrune (regionalne) samouprave,
druga pravna ili fizika osoba.
(3) Osnivai srednje kole i uenikog doma mogu biti:
Republika Hrvatska,
jedinica podrune (regionalne) samouprave,
druga pravna ili fizika osoba.
(4) Osniva je duan prije osnivanja kolske ustanove, kao i prije donoenja odluke o statusnoj
promjeni, pribaviti prethodno pozitivno miljenje Ministarstva o opravdanosti osnivanja kolske
ustanove, a uzimajui u obzir programsku opravdanost, zahtjeve dostupnosti, racionalnosti i drugih
relevantnih pokazatelja opravdanosti osnivanja kolske ustanove.

lanak 91.
(1) Akt o osnivanju kolske ustanove mora sadravati odredbe o:
podatke o tvrtki, nazivu, odnosno imenu te sjeditu, odnosno prebivalitu osnivaa,
nazivu i sjeditu ustanove,
djelatnosti ustanove,
tijelima ustanove i upravljanju,
strunim zaposlenicima potrebnim za izvoenje nastavnog programa,
osiguranju prostora, nastavnih sredstava i pomagala,
nainu raspolaganja vikom prihoda,
pokrivanju manjka prihoda ustanove,
ogranienjima glede stjecanja, optereivanja i otuivanja nekretnina i druge imovine ustanove,
meusobnim pravima i obvezama osnivaa i ustanove,
sredstvima koja su ustanovi potrebna za osnivanje i poetak rada te nainu njihovog pribavljanja ili
osiguranja,
privremenom ravnatelju ustanove,
opim aktima ustanove.
(2) Osniva kolske ustanove podnijet e Ministarstvu zahtjev radi dobivanja rjeenja kojim se
ocjenjuje da je osnivaki akt sukladan zakonu.
(3) Ako osniva promijeni naziv ili sjedite kolske ustanove ili mijenja, odnosno dopunjuje
djelatnost, odnosno ako se promijeni osniva duan je izvriti izmjene osnivakog akta te podnijeti
zahtjev iz stavka 2. ovog lanka.

lanak 92.
(1) kolska ustanova moe zapoeti s radom nakon to je pribavila rjeenje o poetku rada.
(2) Rjeenje iz stavka 1. ovog lanka Ministarstvo e donijeti ako kolska ustanova ispunjava
sljedee uvjete za izvoenje nastavnog plana i programa:
potreban broj strunih osoba,
odgovarajui prostor i opremu,
tehnike, zdravstvene i ekoloke uvjete.
(3) Privremeni ravnatelj kolske ustanove podnosi Ministarstvu zahtjev za poetak rada najkasnije tri
mjeseca prije planiranog poetka rada kole, a uz zahtjev za poetak rada prilae se:
privremeni statut,
popis strunih osoba potrebnih za izvoenje programa obrazovanja,
podaci o prostoru i opremi te nainu njihova osiguranja,
dokaze o ispunjenosti tehnikih, zdravstvenih i ekolokih uvjeta za obavljanje djelatnosti,
miljenje nadlene meunarodne udruge, odnosno organizacije, ako kola radi po meunarodnom
programu ili programu alternativne kole,

 dokaze o ispunjavanju uvjeta utvrenih posebnim propisima ako srednja kola provodi program
nautikog ili brodostrojarskog smjera.
(4) Postupak utvrivanja ispunjenosti uvjeta za poetak rada kolske ustanove provodi se prema
odredbama Zakona o opem upravnom postupku, a provodi ga struno povjerenstvo koje imenuje
Ministarstvo.
(5) kolska ustanova upisuje se u sudski registar nakon donoenja rjeenja iz stavka 1. ovog lanka.
(6) Ako se tijekom obavljanja djelatnosti promijeni sjedite kolske ustanove, odnosno prostor u
kojemu kolska ustanova obavlja djelatnost ili dio djelatnosti, ili ako se djelatnost za koju je kolska
ustanova osnovana proiruje izvoenjem novih programa obrazovanja osnovnog ili srednjeg
kolstva, ili mijenja program obrazovanja, kolska ustanova obvezna je podnijeti zahtjev za
izdavanjem rjeenja iz stavka 1. ovog lanka.
(7) Nain i postupak utvrivanja uvjeta za poetak rada kolske ustanove propisuje ministar.

lanak 93.
Nakon donoenja rjeenja o odobrenju za poetak rada kolska ustanova se upisuje u zajedniki
elektroniki upisnik ustanova osnovnog i srednjeg kolstva koji vodi Ministarstvo.

lanak 94.
(1) Ako Ministarstvo utvrdi da kolska ustanova ne ispunjava neki od uvjeta iz lanka 92. stavka 2.
ovog Zakona, odredit e rok u kojem je duna otkloniti utvrene nedostatke.
(2) Ako kolska ustanova u roku iz stavka 1. ovog lanka ne otkloni utvrene nedostatke,
Ministarstvo e predloiti osnivau da donese akt o prestanku kolske ustanove, odnosno o prestanku
izvoenja obrazovnog programa.
(3) Ako osniva ne donese akt o prestanku kolske ustanove, odnosno o prestanku izvoenja
obrazovnog programa u roku od 60 dana od dana primitka prijedloga, akt e donijeti Ministarstvo.

lanak 95.
(1) Aktom o prestanku odreuje se rok i nain prestanka rada kolske ustanove.
(2) Aktom o prestanku odreuje se zavretkom koje kolske godine kolska ustanova prestaje s
radom.
(3) U sluaju prestanka kolske ustanove, osniva je duan zateenim uenicima osigurati zavretak
obrazovanja u drugoj kolskoj ustanovi pod istim uvjetima pod kojim su se uenici upisali.
(4) Na prestanak rada kolske ustanove primjenjuju se odredbe Zakona o ustanovama.
(5) Ako utvrdi da ne postoji potreba za kolskom ustanovom, Ministarstvo e predloiti osnivau da
donese odluku o statusnoj promjeni pripajanjem kolske ustanove drugoj kolskoj ustanovi uz
suglasnost osnivaa druge kolske ustanove, ili da donese odluku o prestanku kolske ustanove.

lanak 96.
(1) Republika Hrvatska moe osnivako pravo koje ima nad kolskom ustanovom prenijeti najedinicu
podrune (regionalne), odnosno lokalne samouprave.
(2) Jedinica podrune (regionalne), odnosno jedinica lokalne samouprave osnivako pravo moe
ugovorom prenijeti na drugu jedinicu podrune (regionalne), odnosno lokalne samouprave.

lanak 97.
(1) kola kojoj je osniva druga pravna osoba ili fizika osoba iz lanka 90. ovog Zakona, stjee
pravo javnosti nakon izdavanja rjeenja iz lanka 92. ovog Zakona.
(2) kola iz stavka 1. ovog lanka radi po nastavnom planu i programu koji donosi Ministarstvo ili
po vlastitom nastavnom planu i programu koji obvezno sadri zajedniki dio nastavnog plana i
programa koje donosi Ministarstvo.

lanak 98.
(1) kolska ustanova ima statut.
(2) Statutom se poblie odreuje ustrojstvo, ovlasti i nain odluivanja tijela kolske ustanove,
izricanje pedagokih mjera te druga pitanja vana za obavljanje djelatnosti i poslovanje kolske
ustanove, sukladno zakonu i aktu o osnivanju.
(3) Statut kolske ustanove donosi kolski, odnosno domski odbor uz prethodnu suglasnost osnivaa.
X. RADNICI KOLSKIH USTANOVA

lanak 99.
(1) Radnici kolskih ustanova su osobe koje u kolskoj ustanovi imaju zasnovan radni odnos, a koje
sudjeluju u odgojno-obrazovnom radu s uenicima kao i druge osobe potrebne za rad kolske
ustanove.
(2) kolska ustanova moe na prijedlog osnivaa, a uz suglasnost Ministarstva, osim osoba iz stavka
1. ovog lanka angairati i druge odgojno-obrazovne radnike za ispunjavanje posebnih potreba u
odgojno-obrazovnom i nastavnom radu te specifinih uvjeta u kolskoj ustanovi.
(3) Posebne potrebe u odgojno-obrazovnom radu u kolskoj ustanovi odnose se na: rad s uenicima s
tekoama, rad s darovitim uenicima, rad s uenicima pripadnicima nacionalnih manjina ili u
drugim specifinim uvjetima.
(4) Suradnici u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu koji sukladno potrebama kolske ustanove
pomau odgojno-obrazovni i nastavni rad (volonteri, prevoditelji znakovnog jezika, pomoni
odgojno-obrazovni radnici), ali nisu samostalni nositelji odgojno-obrazovne i/ili nastavne djelatnosti,
duni su stei temeljne kompetencije za obavljanje odgojno-obrazovne djelatnosti prema programu
koji donosi Ministarstvo.

lanak 100.
(1) Odgojno-obrazovni rad u osnovnoj koli obavljaju uitelji razredne, uitelji predmetne nastave i
struni suradnici.
(2) Odgojno-obrazovni rad u srednjokolskoj ustanovi obavljaju nastavnici i struni suradnici.
(3) Nastavnici u srednjokolskoj ustanovi su nastavnici, strukovni uitelji, suradnici u nastavi i
odgajatelji.
(4) Struni suradnici u kolskoj ustanovi su: pedagog, psiholog, knjiniar, strunjak edukacijskorehabilitacijskog profila.

lanak 101.
(1) Uitelji u osnovnoj koli izvode nastavu i druge oblike neposrednog odgojno-obrazovnog rada s
uenicima te obavljaju poslove koji proizlaze iz naravi i opsega odgojno-obrazovnog rada.
(2) Nastavnici u srednjoj koli izvode nastavu i druge oblike neposrednog odgojno-obrazovnog rada
s uenicima te obavljaju poslove koji proizlaze iz naravi i opsega odgojno-obrazovnog rada.
(3) Strukovni uitelji samostalno izvode vjebe i praktinu nastavu.
(4) Suradnici u nastavi sudjeluju u izvoenju praktine nastave i vjebi pod neposrednim vodstvom
nastavnika ili strunog uitelja te obavljaju druge poslove koji proizlaze iz naravi i opsega odgojnoobrazovnog rada.
(5) Odgajatelji rade s obrazovnom skupinom u uenikom domu te obavljaju druge poslove koji
proizlaze iz naravi odgojno-obrazovnog rada.
(6) Struni suradnici obavljaju neposredan odgojno-obrazovni rad s uenicima te struno-razvojne i
koordinacijske poslove.

lanak 102.
kolska ustanova ima tajnika, a djelokrug rada tajnika propisuje ministar.

lanak 103.
Administrativno-tehnike i pomone poslove koji se obavljaju u kolskoj ustanovi, popis poslova,
broj izvritelja te koliinu radnog vremena na tim poslovima propisuje ministar.

lanak 104.
(1) Ukupne tjedne obveze uitelja, nastavnika, odgajatelja i strunih suradnika u kolskim
ustanovama utvruju se u 40-satnom radnom tjednu godinjim planom i programom rada u skladu s
nacionalnim kurikulumom, nastavnim planom i programom i kolskim kurikulumom, o emu se
uitelju, nastavniku, odgajatelju i strunom suradniku izdaje rjeenje o tjednom i godinjem
zaduenju na poslovima neposrednog nastavnog rada i ostalim poslovima koji proizlaze iz
neposrednog nastavnog i odgojno-obrazovnog rada i iz izvrenja aktivnosti i poslova iz nastavnog
plana i programa i kolskog kurikuluma.
(2) Tjedna norma neposrednog rada uitelja razredne nastave s uenicima iznosi broj sati propisan
nastavnim planom za razrednu nastavu.
(3) Tjedna norma neposrednog rada uitelja predmetne nastave, ukljuujui 2 sata odgojnoobrazovnog rada razrednika, iznosi od 22 do 24 sata.
(4) Tjedna norma neposrednog odgojno-obrazovnog rada strunog suradnika i uitelja koji radi u
produenom boravku je 25 sati.
(5) Tjednu normu neposrednog nastavnog i odgojno-obrazovnog rada uitelja u umjetnikim
kolama i ostalih poslova i aktivnosti koje proizlaze iz nastavnog plana i programa i kolskog
kurikuluma umjetnikih kola, propisuje ministar.
(6) Tjedna norma neposrednog nastavnog rada nastavnika, osim odgajatelja, ukljuujui 2 sata rada
razrednika, za teorijsku nastavu iznosi 20 do 22 sata, za praktinu nastavu i izvoenje obrazovnih
programa u odgojnim skupinama 28 sati i za rad suradnika u nastavi s uenicima 32 do 36 sati.
(7) Normu za pojedini nastavni predmet u srednjokolskim ustanovama te ostale poslove koji
proizlaze iz naravi i opsega odgojno-obrazovnog rada propisuje ministar.
(8) Tjedne radne obveze uitelja i strunih suradnika u osnovnoj koli propisuje ministar u skladu s
koliinom neposrednog odgojno-obrazovnog rada ugovorenog kolektivnim ugovorom.

XI. ZASNIVANJE I PRESTANAK RADNOG ODNOSA U KOLSKOJ USTANOVI

Uvjeti za zasnivanje radnog odnosa

lanak 105.
(1) Uz opi uvjet za zasnivanje radnog odnosa, sukladno opim propisima o radu, osoba koja zasniva
radni odnos u kolskoj ustanovi mora ispunjavati i posebne uvjete za zasnivanje radnog odnosa.
(2) Posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u kolskoj ustanovi za osobe koje sudjeluju u
odgojno-obrazovnom radu s uenicima jesu poznavanje hrvatskog jezika i latininog pisma u mjeri
koja omoguava izvoenje odgojno-obrazovnog rada, odgovarajuu vrstu i razinu obrazovanja
kojom su osobe struno osposobljene za obavljanje odgojno-obrazovnog rada.
(3) Poseban uvjet za zasnivanje radnog odnosa u kolskoj ustanovi u kojoj se nastava izvodi na
stranom jeziku za osobe koje sudjeluju u odgojno-obrazovnom radu s uenicima jesu i poznavanje
stranog jezika na kojem se nastava izvodi u mjeri koja omoguava izvoenje nastave.
(4) Dodatne posebne uvjete za zasnivanje radnog odnosa u kolskoj ustanovi u kojoj se nastava
izvodi prema alternativnom nastavnom programu moe propisati kola ako su u svezi s alternativnim
nastavnim programom prema kojem se nastava izvodi.
(5) Poslove uitelja razredne nastave moe obavljati osoba koja je zavrila integrirani preddiplomski
i diplomski sveuilini studij za uitelje ili diplomski sveuilini studij za uitelje.
(6) Poslove uitelja predmetne nastave u osnovnoj koli moe obavljati osoba koja je zavrila
diplomski sveuilini studij odgovarajue vrste odnosno preddiplomski sveuilini studij ili struni
studij na kojem se stjee najmanje 180 ECTS bodova i ima potrebno pedagoko-psiholokodidaktiko-metodiko obrazovanje kojim se stjee 60 ECTS bodova (u daljnjem tekstu: pedagoke
kompetencije) ako se na natjeaj ne javi osoba koja je zavrila diplomski sveuilini studij
odgovarajue vrste.

(7) Poslove nastavnika predmetne nastave u srednjoj koli moe obavljati osoba koja je zavrila
diplomski sveuilini studij odgovarajue vrste i ima potrebne pedagoke kompetencije.
(8) Poslove strukovnog uitelja u srednjoj koli moe obavljati osoba koja je zavrila preddiplomski
sveuilini studij ili struni studij odgovarajue vrste i ima pedagoke kompetencije.
(9) Poslove suradnika u nastavi moe obavljati osoba koja ima odgovarajuu srednju strunu spremu
i ima pedagoke kompetencije.
(10) Poslove uitelja strunih predmeta u osnovnom i srednjem glazbenom i plesnom kolovanju
kao i poslove strukovnog uitelja u srednjoj koli, moe obavljati i osoba koja ima niu razinu
obrazovanja od razine propisane stavkom 6., 7. i 8. ovog lanka ako ima najviu razinu obrazovanja
odgovarajue vrste koja se moe stei u tom podruju i ima pedagoke kompetencije.
(11) Nastavu vjeronauka u osnovnoj i srednjoj koli moe izvoditi osoba koja ima razinu
obrazovanja utvrenu posebnim ugovorima.
(12) Poslove strunog suradnika moe obavljati osoba koja je zavrila diplomski sveuilini studij
odgovarajue vrste i ima pedagoke kompetencije.
(13) Poslove odgajatelja moe obavljati osoba koja je zavrila diplomski sveuilini studij
odgovarajue vrste i ima pedagoke kompetencije.
(14) Iznimno, kad postoji potreba, ministar moe, na zahtjev ravnatelja kole, rjeenjem odobriti
izvoenje nastave iz odreenog nastavnog predmeta osobi s odgovarajuom razinom obrazovanja
neodgovarajue vrste, ako je ona zavrila obrazovanje iz tog nastavnog predmeta na nioj studijskoj
razini od propisane razine obrazovanja ili ako je ispunila studijske obveze u najmanje etiri semestra
iz tog nastavnog predmeta na visokom uilitu (o emu se uz zahtjev prilae i potvrda visokog
uilita) i to iskljuivo za rad u koli koja najmanje tri godine nije uspjela na tim poslovima zaposliti
osobu koja ima propisanu razinu i vrstu obrazovanja.
(15) Ako se na natjeaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz ovog lanka, radni odnos se moe
zasnovati s osobom koja ima odgovarajuu razinu i vrstu obrazovanja, a nema potrebne pedagoke
kompetencije uz uvjet stjecanja tih kompetencija.
(16) Odgovarajuu vrstu obrazovanja uitelja, nastavnika i strunih suradnika propisuje ministar.
(17) Poslove tajnika moe obavljati osoba koja ima zavren sveuilini diplomski studij pravne,
odnosno struni studij upravne struke.
Zapreke za zasnivanje radnog odnosa u kolskoj ustanovi

lanak 106.
(1) Radni odnos u kolskoj ustanovi ne moe zasnovati osoba koja je pravomono osuena za neko
od kaznenih djela protiv ivota i tijela, protiv slobode i prava ovjeka i graanina, protiv Republike
Hrvatske, protiv vrijednosti zatienih meunarodnim pravom, protiv spolne slobode i spolnog
udorea, protiv braka, obitelji i mladei, protiv imovine, protiv sigurnosti pravnog prometa i
poslovanja, protiv pravosua, protiv vjerodostojnosti isprava, protiv javnog reda, protiv slubene
dunosti, osim ako je nastupila rehabilitacija prema posebnom zakonu.
(2) Radni odnos u kolskoj ustanovi ne moe zasnovati ni osoba protiv koje se vodi kazneni
postupak za neko od kaznenih djela navedenih u stavku 1. ovog lanka.
(3) Ako osoba u radnom odnosu u kolskoj ustanovi bude pravomono osuena za neko od kaznenih
djela iz stavka 1. ovog lanka, kolska ustanova kao poslodavac moe otkazati ugovor o radu bez
obveze potivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka izvanrednim otkazom ugovora o radu, u
roku od 15 dana od dana saznanja za pravomonu osudu, a po proteku tog roka redovitim otkazom
ugovora o radu uvjetovanim skrivljenim ponaanjem radnika, u kojem e sluaju poslodavac,
istodobno uz otkazivanje ugovora o radu, od radnika zahtijevati da odmah prestane raditi tijekom
otkaznog roka.
(4) Ako kolska ustanova kao poslodavac sazna da je protiv osobe u radnom odnosu u kolskoj
ustanovi pokrenut i vodi se kazneni postupak za neko od kaznenih djela iz stavka 1. ovog lanka,
udaljit e osobu od obavljanja poslova do obustave kaznenog postupka, odnosno najdue do
pravomonosti sudske presude, uz pravo na naknadu plae u visini dvije treine prosjene mjesene
plae koju je osoba ostvarila u tri mjeseca prije udaljenja od obavljanja poslova.

Zasnivanje radnog odnosa

lanak 107.
(1) Radni odnos u kolskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natjeaja.
(2) Natjeaj se objavljuje u opeinformativnom tisku koji izlazi na podruju ili objavljuje kroniku
podruja na kojem se nalazi javna ustanova koja natjeaj objavljuje, a rok za primanje prijava
kandidata ne moe biti krai od osam dana.
(3) U natjeaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u kolskoj ustanovi.
(4) Radni odnos u kolskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz lanka 105. ovog
Zakona za zasnivanje radnog odnosa.
(5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu dravne uprave, odnosno Gradskom
uredu i Hrvatskom zavodu za zapoljavanje.
(6) Ured dravne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala
potreba u punom ili dijelu radnog vremena te im u skladu s njihovom kvalifikacijom predlae
zasnivanje radnog odnosa sa kolskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuu potrebu.
(7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog lanka brie se iz evidencije ako zasnuje ili
odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog lanka najkasnije istekom
otkaznog roka.
(8) kolska ustanova moe popuniti radno mjesto na nain propisan odredbom stavka 1. ovog lanka
tek nakon to ju je ured dravne uprave, odnosno Gradski ured iz stavka 5. ovog lanka obavijestio
da u evidenciji nema odgovarajue osobe, odnosno nakon to se kolska ustanova istom tijelu pisano
oitovala o razlozima zbog kojih nije primljena upuena osoba.
(9) Ured dravne uprave, odnosno Gradski ured poslove iz stavka 6., 7. i 8. ovog lanka, obavlja na
nain i u suradnji s tijelom predvienim kolektivnim ugovorom.
(10) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog lanka, radni odnos moe se zasnovati ugovorom o radu i
bez natjeaja:
na odreeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na
temelju natjeaja ili na drugi propisan nain, ali ne dulje od 60 dana,
s osobom kojoj je ugovor o radu na neodreeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehnikih ili
organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda dravne uprave, odnosno Gradskog ureda,
do punog radnog vremena, s radnikom koji u kolskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na
neodreeno nepuno radno vrijeme,
na temelju sporazuma kolskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodreeno
vrijeme ako ele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja,
na temelju rjeenja ministra o pravu zasnivanja radnog odnosa na neodreeno vrijeme iz lanka
105. stavka 14. ovog Zakona.
(11) Ako se na natjeaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz lanka 105. ovog Zakona, natjeaj e
se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natjeaja
radni se odnos moe zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete.

lanak 108.
(1) Osoba koja se prvi put zapoljava u zanimanju za koje se kolovala zasniva radni odnos na
poslovima uitelja, nastavnika, odnosno strunog suradnika kao pripravnik.
(2) Pripravniki sta traje godinu dana u kojem razdoblju se pripravnik osposobljava za samostalni
rad.
(3) Pripravnik je duan poloiti struni ispit u roku od godine dana od isteka pripravnikog staa.
(4) Pripravniku koji ne poloi struni ispit u roku od godine dana od dana isteka pripravnikog staa
radni odnos prestaje istekom posljednjeg dana roka za polaganje strunog ispita.
(5) S osobom koja se prvi put zapoljava u zanimanju za koje se kolovala, izjednaena je i osoba
ije je radno iskustvo u zanimanju za koje se kolovala krae od trajanja pripravnikog staa, s time
da e se u pripravniki sta uraunati i dosadanje radno iskustvo.
(6) Program i nain osposobljavanja pripravnika za samostalan rad tijekom pripravnikog staa i
praenja njegovog rada s uenicima te sadraj, nain i uvjete polaganja strunog ispita propisuje
ministar.

lanak 109.

(1) Osoba koja ima odgovarajuu vrstu i razinu obrazovanja i radno iskustvo u zanimanju za koje se
kolovala dulje od trajanja pripravnikog staa radni odnos na poslovima uitelja, nastavnika i
strunog suradnika zasniva uz uvjet polaganja strunog ispita.
(2) Osoba iz stavka 1. ovog lanka duna je poloiti struni ispit u roku od godine dana od dana
zasnivanja radnog odnosa.
(3) Osobi iz stavka 1. ovog lanka koja ne poloi struni ispit u roku od godine dana od dana
zasnivanja radnog odnosa, radni odnos prestaje istekom posljednjeg dana roka za polaganje strunog
ispita.

lanak 110.
(1) Osoba iz lanka 105. stavka 15. ovog Zakona, koja ima odgovarajuu razinu i vrstu obrazovanja i
radno iskustvo u zanimanju za koje se kolovala dulje od trajanja pripravnikog staa, radni odnos na
poslovima uitelja, nastavnika i strunog suradnika zasniva uz uvjet stjecanja pedagokih
kompetencija na visokom uilitu.
(2) Osoba iz stavka 1. ovog lanka duna je stei pedagoke kompetencije i poloiti struni ispit u
roku od dvije godine od dana zasnivanja radnog odnosa.
(3) Osobi iz stavka 1. ovog lanka stjecanje pedagokih kompetencija preduvjet je za polaganje
strunog ispita.
(4) Osobi iz stavka 1. ovog lanka koja ne stekne pedagoke kompetencije i ne poloi struni ispit u
roku od dvije godine od dana zasnivanja radnog odnosa radni odnos prestaje istekom posljednjeg
dana roka za stjecanje pedagokih kompetencija i polaganje strunog ispita.
(5) Osoba iz stavka 1. ovog lanka koja nema radnog iskustva u zanimanju za koje se kolovala
zasniva radni odnos na poslovima uitelja, nastavnika i strunog suradnika, kao pripravnik te se i na
nju na odgovarajui nain primjenjuju odredbe lanka 108. ovog Zakona.

lanak 111.
(1) Ugovor o radu osobe koja u kolskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodreeno vrijeme,
a izabrana je za rad u hrvatskoj nastavi u inozemstvu, ili osobe koja je izabrana za lektora hrvatskog
jezika i knjievnosti na visokokolskoj ustanovi u inozemstvu na njezin e zahtjev mirovati najdulje
do prestanka trajanja izbora za rad u hrvatskoj nastavi u inozemstvu, odnosno izbora za lektora
hrvatskog jezika i knjievnosti na visokokolskoj ustanovi u inozemstvu.
(2) Ako se radnik i kolska ustanova drugaije ne sporazumiju, mirovanje e otpoeti danom dostave
radnikova zahtjeva koli.
(3) Radnik iz stavka 1. ovog lanka ima se pravo vratiti na rad u kolsku ustanovu u kojoj je
prethodno radio, ako o svojoj namjeri povratka obavijesti kolsku ustanovu najkasnije u roku od
sedam dana od dana prestanka trajanja izbora iz stavka 1. ovog lanka.
(4) Ako radnik iskoristi pravo iz stavka 1. ovog lanka ima pravo povratka na poslove na kojima je
prethodno radio u roku od sedam dana od dana dostave obavijesti iz stavka 3. ovog lanka.
Prestanak radnog odnosa

lanak 112.
Radniku kolske ustanove ugovor o radu prestaje sukladno opim propisima o radu.

lanak 113.
(1) U sluaju osnovane sumnje da je radniku kole psihofiziko zdravlje narueno u mjeri koja bitno
umanjuje njegovu radnu sposobnost, ravnatelj e uputiti kolskom odboru obrazloeni prijedlog za
donoenje odluke o upuivanju radnika na ovlatenu prosudbu radne sposobnosti.
(2) Ako kolski odbor utvrdi da je prijedlog ravnatelja opravdan, donijet e odluku o upuivanju
radnika na ovlatenu prosudbu radne sposobnosti.
(3) Radniku koji odbije izvriti odluku iz stavka 2. ovog lanka, otkazat e se ugovor o radu zbog
skrivljenog ponaanja zbog krenja obveza iz radnog odnosa.

(4) Ako se ovlatenom prosudbom radne sposobnosti utvrdi da radnik nije u mogunosti uredno
izvravati obveze u odgojno-obrazovnom radu zbog trajno naruenog psihofizikog zdravlja, ponudit
e mu se odgovarajui poslovi prema preostaloj radnoj sposobnosti.
(5) Ako kolska ustanova nema odgovarajue poslove, radniku e se otkazati ugovor o radu zbog
osobno uvjetovanih razloga.
(6) Ako radnik odbije prihvatiti ponudu iz stavka 4. ovog lanka, otkazat e mu se ugovor o radu uz
ponudu izmijenjenog ugovora.

lanak 114.
(1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odluuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost kolskog
odbora, a u sluaju iz lanka 107. stavka 10. podstavka 1. i 5. ovog Zakona odluuje ravnatelj.
(2) Ako se kolski odbor ne oituje u roku od 10 dana od dana dostave zahtjeva za suglasnou iz
stavka 1. ovog lanka, smatra se da je suglasnost dana.
(3) Ako prosvjetni inspektor utvrdi da ravnatelj sklapa ili otkazuje ugovore o radu protivno
odredbama ovog Zakona, poduzet e mjere iz svoje nadlenosti u skladu s posebnim zakonom.

XII. STRUNO OSPOSOBLJAVANJE, USAVRAVANJE, NAPREDOVANJE I IZDAVANJE

LICENCIJA

lanak 115.
(1) Uitelji, nastavnici, struni suradnici i ravnatelji kolske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se
struno osposobljavati i usavravati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo.
(2) Pod stalnim strunim osposobljavanjem i usavravanjem iz stavka 1. ovog lanka podrazumijeva
se pojedinano i organizirano usavravanje u matinoj znanosti u podruju pedagogije, didaktike,
obrazovne psihologije, metodike, informacijsko-komunikacijskih tehnologija, savjetodavnog rada,
upravljanja, obrazovnih politika i drugih podruja relevantnih za uinkovito i visokokvalitetno
obavljanje odgojno-obrazovne djelatnosti u kolskim ustanovama.
(3) Programe strunog osposobljavanja i usavravanja iz stavka 1. ovog lanka organiziraju i
provode ustanove nadlene za struno usavravanje.
(4) Uz ustanove iz stavka 3. ovog lanka programe iz stavka 1. ovog lanka mogu provoditi i visoka
uilita te subjekti iz civilnog sektora.
(5) Ustanove iz stavka 3. i 4. ovog lanka programe strunog osposobljavanja i usavravanja mogu
izvoditi i u kolskim ustanovama.
(6) Program strunog osposobljavanja i usavravanja treba sadravati temu, namjenu, ciljeve
programa iskazane kompetencijama, metode pouavanja, organizaciju, nain vrednovanja i oblik
certificiranja, broj polaznika, vrijeme trajanja programa i trokovnik.
(7) Nain i postupak strunog osposobljavanja i usavravanja uitelja, nastavnika, strunih suradnika
i ravnatelja propisuje ministar.

lanak 116.
(1) Uitelji, nastavnici, struni suradnici i ravnatelji mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u
najmanje tri razine i stjecati odgovarajua zvanja.
(2) Uitelji, nastavnici, struni suradnici i ravnatelji mogu biti nagraeni za izvanredna postignua u
odgojno-obrazovnoj djelatnosti.
(3) Razine, odgovarajua zvanja, uvjete i nain napredovanja i nagraivanja, propisuje ministar.

lanak 117.
(1) Licencija za rad u kolskoj ustanovi je javna isprava kojom se dokazuju potrebne razine opih i
strunih kompetencija uitelja, nastavnika, strunih suradnika i ravnatelja.
(2) Prvom licencijom za rad uitelja, nastavnika i strunih suradnika smatra se isprava o poloenom
strunom ispitu.
(3) Uitelji, nastavnici i struni suradnici imaju pravo i dunost licenciju obnavljati svakih pet
godina.
(4) Postupak licenciranja provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

(5) Program, postupak i nain stjecanja, izdavanja i obnavljanja licencije za rad uitelja, nastavnika,
strunih suradnika i ravnatelja te prava i dunosti koje proizlaze iz stavka 1. ovog lanka, propisuje
ministar.

XIII. UPRAVLJANJE KOLSKOM USTANOVOM

lanak 118.
(1) kolom upravlja kolski odbor, a uenikim domom domski odbor (u daljnjem tekstu: kolski
odbor).
(2) kolski odbor:
imenuje i razrjeuje ravnatelja,
daje prethodnu suglasnost u vezi sa zasnivanjem radnog odnosa u kolskoj ustanovi,
donosi statut i druge ope akte na prijedlog ravnatelja,
donosi kolski kurikulum na prijedlog uiteljskog, odnosno nastavnikog, odnosno odgajateljskog
vijea i ravnatelja,
donosi godinji plan i program rada na prijedlog ravnatelja i nadzire njegovo izvravanje,
donosi financijski plan, polugodinji i godinji obraun na prijedlog ravnatelja,
odluuje o zahtjevima radnika za zatitu prava iz radnog odnosa,
predlae osnivau promjenu djelatnosti i donoenje drugih odluka vezanih uz osnivaka prava,
daje osnivau i ravnatelju prijedloge i miljenja o pitanjima vanim za rad i sigurnost u kolskoj
ustanovi te donosi odluke i obavlja druge poslove utvrene zakonom, aktom o osnivanju i statutom.

lanak 119.
(1) kolski odbor ima devet lanova, od kojih jednog lana bira i razrjeuje radniko vijee, a ako
radniko vijee nije utemeljeno, imenuju ga i opozivaju radnici neposrednim i tajnim glasovanjem,
na nain propisan Zakonom o radu za izbor radnikog vijea koje ima samo jednog lana, a ostalih
osam lanova imenuje i razrjeuje osniva, i to:
dva lana iz reda uitelja, nastavnika i strunih suradnika na prijedlog uiteljskog, odnosno
nastavnikog, odnosno odgajateljskog vijea,
jednog lana iz reda roditelja koji nije radnik kole na prijedlog vijea roditelja,
dva lana na prijedlog ureda dravne uprave, a za kole kojima je osniva Grad Zagreb, dva lana
na prijedlog Sredinjeg dravnog ureda za upravu,
tri lana samostalno.
(2) Kod imenovanja lanova kolskog odbora u kolama u kojima se nastava odvija na jeziku i pismu
nacionalnih manjina, osiguravat e se razmjerna zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina i to
prema proporcionalnom (razmjernom) udjelu uenika iz redova nacionalnih manjina u ukupnom
broju uenika te kole.
(3) lan kolskog odbora ne moe biti osoba koja je pravomono osuena, odnosno protiv koje je
pokrenut kazneni postupak za neko od kaznenih djela iz lanka 106. stavka 1. ovog Zakona.
(4) lan kolskog odbora kojeg imenuje osniva samostalno u pravilu treba imati zavren najmanje
preddiplomski sveuilini studij ili struni studij na kojem se stjee najmanje 180 ECTS bodova i ne
moe biti radnik kolske ustanove u kolski odbor koje se imenuje.
(5) lan kolskog odbora kojeg imenuje osniva na prijedlog ureda dravne uprave, odnosno tijela iz
stavka 1. ovog lanka, mora imati zavren najmanje preddiplomski sveuilini studij ili struni studij
na kojem se stjee najmanje 180 ECTS bodova i ne moe biti radnik kolske ustanove u kolski
odbor koje se imenuje.
(6) lanovi kolskog odbora imenuju se na vrijeme od etiri godine i mogu biti ponovno imenovani,
a mandat lanova tee od dana konstituiranja kolskog odbora.
(7) Mandat lanu kolskog odbora iz reda roditelja prestaje najkasnije u roku od 60 dana od dana
kada je prestalo kolovanje uenika u koli.
(8) Svaki lan kolskog odbora moe biti izabran za predsjednika, a do izbora predsjednika sjednicu
vodi najstariji lan kolskog odbora.
(9) Odluke kolskog odbora pravovaljane su ako za njih glasuje veina od ukupnog broja lanova.

lanak 120.

(1) kolski odbor se moe konstituirati ako je imenovana veina lanova kolskog odbora.
(2) Konstituirajuu sjednicu kolskog odbora saziva ravnatelj najkasnije u roku od 15 dana nakon to
je imenovana veina lanova kolskog odbora.
(3) Nain predlaganja lanova kolskog odbora iz lanka 119. stavka 1. podstavka 1., 2. i 3. ovog
Zakona, uvjeti i razlozi za razrjeenje lanova kolskog odbora, odnosno rasputanje kolskog
odbora te nain rada kolskog odbora poblie se ureuje statutom.

lanak 121.
(1) lan kolskog odbora moe biti razrijeen, a kolski odbor rasputen i prije isteka mandata ako se
utvrdi da lan ne ispunjava obveze utvrene zakonom, aktom o osnivanju ili statutom kolske
ustanove, odnosno da kolski odbor ne obavlja poslove iz svojeg djelokruga u skladu sa zakonom,
aktom o osnivanju ili statutom kolske ustanove ili da te poslove obavlja na nain koji ne omoguuje
redovito poslovanje i obavljanje djelatnosti kolske ustanove.
(2) lan kolskog odbora moe biti razrijeen, a kolski odbor rasputen prije isteka mandata i u
drugim sluajevima utvrenim statutom kolske ustanove.
(3) Odluku o rasputanju kolskog odbora donosi ured dravne uprave odnosno Gradski ured, a za
kole kojima je osniva Grad Zagreb Sredinji dravni ured za upravu.
(4) Odlukom o rasputanju kolskog odbora imenuje se povjerenstvo koje privremeno zamjenjuje
kolski odbor.
(5) Povjerenstvo ima tri lana od kojih je jedan predsjednik, a najmanje jedan lan povjerenstva
mora biti iz reda uiteljskog, odnosno nastavnikog, odnosno odgajateljskog vijea.
(6) Povjerenstvo iz stavka 4. ovog lanka upravlja kolskom ustanovom do konstituiranja kolskog
odbora i ima ovlasti kolskog odbora osim ovlasti odluivanja o stjecanju optereivanju ili
otuivanju nekretnina.
(7) Ured iz stavka 3. ovog lanka imenuje povjerenstvo iz stavka 4. ovog lanka i u sluaju kada se
kolski odbor ne moe konstituirati.
(8) Odlukom o imenovanju povjerenstva odreuje se predsjednik koji saziva i vodi povjerenstvo.
(9) Povjerenstvo je odmah po imenovanju duno pokrenuti postupak imenovanja lanova kolskog
odbora.
(10) Ako kolski odbor ne bude imenovan najkasnije u roku od 60 dana od dana imenovanja
povjerenstva, ured iz stavka 3. ovog lanka duan je, u roku od daljnjih 5 dana, o razlozima
neimenovanja lanova kolskog odbora izvijestiti Ministarstvo.
(11) U sluaju iz stavka 10. ovog lanka, lanove kolskog odbora osim lana kojeg imenuje
radniko vijee, imenovat e Ministarstvo.
(12) Ako osniva razrijei lana kolskog odbora, imenovat e novog lana sukladno ovom Zakonu,
a mandat novom lanu traje do isteka mandata razrijeenog lana.

lanak 122.
(1) Osniva je duan razrijeiti lana kolskog odbora, a ured iz lanka 121. stavka 3. ovog Zakona
raspustiti kolski odbor i imenovati povjerenstvo iz lanka 121. stavka 4. ovog Zakona, ako
prosvjetni inspektor utvrdi da su ispunjeni uvjeti za razrjeenje, odnosno rasputanje propisani ovim
Zakonom.
(2) Odluku iz stavka 1. ovog lanka osniva je duan donijeti u primjerenom roku, a ured iz lanka
121. stavka 3. ovog Zakona u roku od 15 dana od dana dostave zahtjeva prosvjetnog inspektora.
(3) Ako ured iz lanka 121. stavka 3. ovog Zakona ne postupi sukladno odredbi stavka 1. i 2. ovog
lanka, Ministarstvo e raspustiti kolski odbor i imenovati povjerenstvo iz lanka 121. stavka 4.
ovog Zakona.

lanak 123.
lan kolskog odbora razrijeen sukladno lanku 121. i 122. ovog Zakona ne moe biti ponovno
imenovan u isti kolski odbor, a lanovi kolskog odbora rasputenog sukladno lanku 121. i 122.
ovog Zakona ne mogu biti ponovno imenovani za lanove kolskog odbora koji se imenuje nakon
rasputanja.

lanak 124.
(1) Struna tijela kole su razredno i uiteljsko, odnosno nastavniko vijee, a uenikog doma
odgajateljsko vijee.
(2) Uiteljsko, odnosno nastavniko, odnosno odgajateljsko vijee ine svi uitelji, odnosno
nastavnici i struni suradnici kolske ustanove.
(3) Razredno vijee ine uitelji, odnosno nastavnici koji izvode nastavu u razrednom odjelu.
(4) Razrednik je struni voditelj razrednog odjela i razrednog vijea.
(5) Sadraj rada razrednog i uiteljskog, odnosno nastavnikog, odnosno odgajateljskog vijea te
drugih strunih tijela kolske ustanove ureuje se statutom.
Ravnatelj

lanak 125.
(1) Ravnatelj je poslovodni i struni voditelj kolske ustanove.
(2) Ravnatelj je odgovoran za zakonitost rada i struni rad kolske ustanove.
(3) Uz poslove utvrene Zakonom o ustanovama, ravnatelj kao struni voditelj obavlja osobito i
sljedee poslove:
predlae kolskom odboru godinji plan i program rada,
predlae kolskom odboru statut i druge ope akte,
predlae kolskom odboru financijski plan te polugodinji i godinji obraun,
odluuje o zasnivanju i prestanku radnog odnosa sukladno lanku 114. ovog Zakona,
provodi odluke strunih tijela i kolskog odbora,
posjeuje nastavu i druge oblike odgojno-obrazovnog rada, analizira rad uitelja, nastavnika i
strunih suradnika te osigurava njihovo struno osposobljavanje i usavravanje,
planira rad, saziva i vodi sjednice uiteljskog, odnosno nastavnikog, odnosno odgajateljskog
vijea,
u suradnji s uiteljskim, odnosno nastavnikim, odnosno odgajateljskim vijeem, predlae kolski
kurikulum,
poduzima mjere propisane zakonom zbog neizvravanja poslova ili zbog neispunjavanja drugih
obveza iz radnog odnosa,
brine se o sigurnosti te o pravima i interesima uenika i radnika kolske ustanove,
odgovara za sigurnost uenika, uitelja, nastavnika, strunih suradnika i ostalih radnika,
surauje s uenicima i roditeljima,
surauje s osnivaem, tijelima dravne uprave, ustanovama i drugim tijelima,
nadzire pravodobno i tono unoenje podataka u elektronsku maticu.

lanak 126.
Za ravnatelja moe biti imenovana osoba koja:
ima zavren sveuilini diplomski studij,
ispunjava uvjete za uitelja, nastavnika ili strunog suradnika u kolskoj ustanovi u kojoj se natjee
za ravnatelja,
ima najmanje 8 godina staa osiguranja u kolskim ili drugim ustanovama u sustavu obrazovanja
ili u tijelima dravne uprave nadlenim za obrazovanje, od ega najmanje 5 godina na odgojnoobrazovnim poslovima u kolskim ustanovama,
ima licenciju za rad ravnatelja.

lanak 127.
(1) Ravnatelj se imenuje na temelju natjeaja koji raspisuje kolski odbor.
(2) Natjeaj se objavljuje u dnevnom tisku na takav nain da moe biti dostupan svim
zainteresiranim kandidatima na podruju Republike Hrvatske.
(3) Ravnatelj se imenuje na pet godina, a ista osoba moe biti ponovno imenovana za ravnatelja.
(4) Ravnatelja imenuje odlukom kolski odbor uz prethodnu suglasnost ministra.
(5) Suglasnost iz stavka 4. ovog lanka ministar daje na prijedlog povjerenstva Ministarstva koje
ine nadleni dravni tajnik, ravnatelj u Ministarstvu i ravnatelj prosvjetne inspekcije.

(6) Ako ministar ne uskrati suglasnost u roku od 15 dana od dana dostave zahtjeva za suglasnou,
smatra se da je suglasnost dana.
(7) Nain i postupak imenovanja ravnatelja poblie se ureuje statutom kolske ustanove.

lanak 128.
(1) Osoba imenovana za ravnatelja u kolskoj ustanovi sklapa sa kolskim odborom ugovor o
pravima i dunostima na rok od pet godina u punom radnom vremenu.
(2) Ako osoba imenovana za ravnatelja ima ugovor o radu na neodreeno vrijeme za poslove
uitelja, nastavnika, odnosno strunog suradnika u kolskoj ustanovi na njegov e zahtjev ugovor o
radu mirovati do prestanka mandata, a najdulje za vrijeme trajanja dvaju uzastopnih mandata.
(3) Osoba iz stavka 2. ovog lanka ima se pravo vratiti na rad u kolsku ustanovu u kojoj je
prethodno radila, ako se na te poslove vrati u roku od trideset dana od dana prestanka obavljanja
ravnateljskih poslova, u protivnom joj prestaje radni odnos.
(4) Ako je za stjecanje odreenih prava vano prethodno trajanje radnog odnosa s istim
poslodavcem, osobi iz stavka 2. ovog lanka, nakon povratka na rad, razdoblje mirovanja ugovora o
radu ubraja se u neprekinuto trajanje radnog odnosa.
(5) Osobu imenovanu za ravnatelja do povratka na poslove za koje joj ugovor o radu miruje
zamjenjuje osoba u radnom odnosu koji se zasniva na odreeno vrijeme.

lanak 129.
(1) Ravnatelja kolske ustanove, u sluaju privremene sprijeenosti u obavljanju ravnateljskih
poslova, zamjenjuje osoba iz reda lanova uiteljskog, odnosno nastavnikog, odnosno
odgajateljskog vijea.
(2) Osobu iz stavka 1. ovog lanka odreuje kolski odbor na nain ureen statutom.
(3) Osoba koja zamjenjuje ravnatelja ima prava i dunost obavljati one poslove ravnatelja ije se
izvrenje ne moe odgaati do ravnateljeva povratka.

lanak 130.
(1) kolski odbor duan je razrijeiti ravnatelja i prije isteka roka na koji je imenovan, ako se utvrdi
da su se stekli uvjeti za razrjeenje, propisani Zakonom o ustanovama, da ravnatelj kri obveze iz
ugovora iz lanka 128. stavka 1. ovog Zakona ili da ravnatelj zanemaruje obveze poslovodnog i
strunog voditelja kolske ustanove.
(2) kolski odbor moe razrijeiti ravnatelja i na prijedlog prosvjetnog inspektora koji o prijedlogu
za razrjeenje izvjeuje povjerenstvo Ministarstva.
(3) Ako kolski odbor ne razrijei ravnatelja na prijedlog prosvjetnog inspektora u roku od 15 dana
od dana dostave prijedloga, a povjerenstvo Ministarstva procijeni da je prijedlog opravdan,
ravnatelja e razrijeiti ministar.
(4) Povjerenstvo Ministarstva ine nadleni dravni tajnik i ravnatelj u Ministarstvu te ravnatelj
prosvjetne inspekcije.
(5) Osoba koja je razrijeena prije isteka mandata jer nije ispunjavala obveze iz ugovora iz lanka
128. stavka 1. ovog Zakona, odnosno nije ispunjavala obveze poslovodnog ili strunog voditelja, ne
moe biti ponovno imenovana za ravnatelja niti vritelja dunosti ravnatelja kolske ustanove
sljedeih 10 godina.
(6) Nain i postupak razrjeenja ravnatelja poblie se ureuje statutom.

lanak 131.
(1) Vritelj dunosti ravnatelja imenuje se u sluajevima propisanim Zakonom o ustanovama te u
drugim sluajevima kada ustanova nema ravnatelja.
(2) Za vritelja dunosti ravnatelja moe biti imenovana osoba koja ispunjava uvjete za uitelja,
nastavnika odnosno strunog suradnika.
(3) Ako se u natjeajnom postupku za ravnatelja ne izvri izbor zbog uskrate prethodne suglasnosti iz
lanka 127. stavka 5. ovog Zakona, osoba kojoj je suglasnost uskraena ne moe biti imenovana za
vritelja dunosti ravnatelja.

lanak 132.
Sastav i broj lanova kolskog odbora te imenovanje, razrjeenje i trajanje mandata lanova kolskog
odbora i ravnatelja kolske ustanove kojoj je osniva druga pravna ili fizika osoba iz lanka 90.
ovog Zakona ureuje se aktom o osnivanju i statutom ustanove.
XIV. UENIKI DOM

lanak 133.
(1) Ueniki dom organizira odgojno-obrazovni rad, smjetaj i prehranu, kulturne i druge aktivnosti
uenika.
(2) Djelatnost uenikog doma dio je djelatnosti srednjeg obrazovanja i s njom je programski
povezana.
(3) Djelatnost uenikih domova mogu obavljati i srednje kole.
(4) Ueniki dom koji radi u sastavu srednje kole ima voditelja doma.

lanak 134.
(1) Pravo na smjetaj i prehranu u uenikom domu imaju u pravilu redoviti uenici.
(2) Prijam uenika obavlja se javnim natjeajem.
(3) Pravo na prijam ostvaruje se na osnovi uspjeha u prethodnom obrazovanju i materijalnog
poloaja uenika i njegove obitelji.
(4) U uenikim domovima organiziraju se odgojne grupe u skladu s dravnim pedagokim
standardom.
(5) Poblie uvjete za prijam uenika, financiranje smjetaja i prehrane u uenikim domovima, kao i
normative prostora i opreme te program odgojnog rada s uenicima propisuje ministar u skladu s
dravnim pedagokim standardima.
(6) Ueniki dom kojem je osniva druga pravna ili fizika osoba iz lanka 90. ovog Zakona
samostalno odreuje uvjete za prijam uenika, broj uenika u odgojnim grupama te trokove njihova
smjetaja i prehrane.
XV. PRAVA I OBVEZE RODITELJA

lanak 135.
(1) Roditelj uenika duan je upisati dijete u osnovnu kolu sukladno lanku 19. ovog Zakona te se
brinuti o redovitom pohaanju obveznog dijela programa kao i ostalih oblika odgojno-obrazovnog
rada u koje je uenik ukljuen.
(2) Roditelj uenika ima pravo i obvezu sudjelovati u njegovom obrazovanju i biti redovito
obavijeten o njegovim postignuima.

lanak 136.
(1) Roditelj uenika je duan brinuti se da uenik redovito izvrava obveze te u primjerenom roku
javiti razlog izostanka uenika.
(2) Ako roditelj zanemaruje svoje obveze iz stavka 1. ovog lanka, kola mu je duna uputiti pisani
poziv za razgovor s razrednikom i strunim suradnicima kole.
(3) Nain opravdavanja izostanaka uenika i primjereni rok javljanja o razlogu izostanka ureuju se
statutom.
(4) Ako roditelj uestalo zanemaruje obveze iz stavka 1. ovog lanka, kola je duna o tome
obavijestiti ured dravne uprave, odnosno Gradski ured i nadlenu ustanovu socijalne skrbi koji su
duni izvijestiti kolu o poduzetim mjerama.

lanak 137.
(1) U koli se ustrojava vijee roditelja.
(2) Roditelji uenika svakog razrednog odjela izmeu sebe biraju jednog lana u vijee roditelja, a u
kolama u kojima se kolovanje ne provodi u razrednim odjelima sastav vijea roditelja ureuje se
statutom.
(3) Vijee roditelja izmeu sebe bira predsjednika i zamjenika predsjednika.
(4) Vijee roditelja daje miljenje o prijedlogu kolskog kurikuluma, godinjeg plana i programa
rada, raspravlja o izvjeima ravnatelja o realizaciji kolskog kurikuluma, godinjeg plana i
programa rada kole, razmatra pritube roditelja u svezi s odgojno-obrazovnim radom, predlae
mjere za unapreenje obrazovnog rada, predlae svog lana kolskog odbora te obavlja i druge
poslove u skladu sa statutom kole.
(5) Ravnatelj kole duan je u najkraem moguem roku obavijestiti vijee roditelja o svim pitanjima
od opeg znaaja za kolu.
(6) Ravnatelj kole, kolski odbor i osniva duni su, u okviru svoje nadlenosti, razmotriti
prijedloge roditeljskog vijea i pisano ga o tome izvijestiti.

XVI. PEDAGOKA DOKUMENTACIJA I EVIDENCIJA

lanak 138.
(1) U kolskim se ustanovama vodi pedagoka dokumentacija i evidencija o uenicima, praenju
nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, upisu i ispisu uenika, ocjenjivanju i uspjehu
uenika, pedagokim mjerama i ispitima (uenika knjiica, obavijest o ostvarenim rezultatima na
kraju prvog polugodita, svjedodba, svjedodba prevodnica, matina knjiga, dnevnik rada, imenik
uenika i spomenica kole).
(2) Matina knjiga, svjedodba i uenika knjiica javne su isprave.
(3) Uenik na kraju prvog polugodita dobiva pisano izvjee o postignutom uspjehu iz nastavnih
predmeta i o vladanju.
(4) Ueniku od prvog do etvrtog razreda osnovne kole uspjeh se evidentira u ueniku knjiicu.
(5) Na zavretku petog do osmog razreda osnovne kole ueniku se izdaje razredna svjedodba, a
svjedodba osmog razreda je isprava o zavretku osnovne kole.
(6) Na zavretku svakog razreda srednje kole ueniku se izdaje razredna svjedodba, a na zavretku
srednje kole svjedodba o poloenoj dravnoj maturi ili svjedodba o zavrnom radu.
(7) Ueniku koji je s uspjehom zavrio program srednjeg obrazovanja nautikog ili brodostrojarskog
smjera uz svjedodbu izdaje se i potvrdnica za svaki program izobrazbe koji je obuhvaen
programom obrazovanja.
(8) Ueniku koji zavri program osposobljavanja ili usavravanja izdaje se uvjerenje o
osposobljenosti, odnosno usavravanju.
(9) kolska ustanova trajno uva matinu knjigu, a osnovna kola trajno uva i spomenicu kole.
(10) Imenik i evidencija o ispitima uvaju se deset godina.
(11) Sadraj i oblik svjedodbi, uenike knjiice, uvjerenja i potvrdnice te obrazac pedagoke
dokumentacije i evidencije, ukljuujui i obrazac evidencije ustanova koje provode posebne
programe za uenike s tekoama, propisuje ministar.

lanak 139.
(1) kolske ustanove su dune voditi evidenciju odgojno-obrazovnog rada, upisnik uenika te
upisnik radnika u pisanom i elektronskom obliku.
(2) U Ministarstvu se vodi zajedniki upisnik kolskih ustanova u elektronskom obliku (e-Matica) i
sadri sljedee evidencije:
Upisnik ustanova,
Evidenciju odgojno-obrazovnog rada u ustanovama za svaku kolsku godinu,
Upisnik uenika u ustanovama,
Upisnik radnika ustanova.
(3) Podatke u Upisnik ustanova upisuje Ministarstvo, a podatke u ostale evidencije upisuju kolske
ustanove.

lanak 140.
(1) Podaci iz e-Matice moraju biti zatieni od zlouporabe, unitenja, gubitka, neovlatenih promjena
ili pristupa, u skladu s odredbama propisa kojim se ureuje zatita osobnih podataka.
(2) Korisnik osobnih podataka sadranih u evidencijama iz e-Matice je Ministarstvo.
(3) Ovlatenja za pristup i razine pristupa podacima iz e-Matice odobrava Ministarstvo.
(4) Postupak i naine unoenja i pristupa podacima e-Matice, ovlatenja za pristup i koritenje
podataka propisuje ministar.

XVII. FINANCIRANJE KOLSKIH USTANOVA

lanak 141.
Sredstva za financiranje javnih potreba u djelatnosti osnovnog i srednjeg obrazovanja osiguravaju se:
dravnim proraunom,
proraunima jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave,
sredstvima osnivaa kada je osniva druga fizika ili pravna osoba iz lanka 90. ovog Zakona,
prihodima koji se ostvaruju obavljanjem vlastite djelatnosti i drugim namjenskim prihodima,
uplatama roditelja za posebne usluge i aktivnosti kole,
donacijama i drugim izvorima u skladu sa zakonom.

lanak 142.
(1) U dravnom proraunu osiguravaju se sredstva za financiranje kolskih ustanova iji je osniva
Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, i to za:
1. plae i naknade plaa s doprinosima na plae,
2. ostala materijalna prava radnika ugovorena kolektivnim ugovorima, i to: pomoi, otpremnine,
jubilarne nagrade, regres za koritenje godinjeg odmora, godinja nagrada za boine blagdane i dar
u prigodi Dana sv. Nikole,
3. rashode za zavravanje kapitalnih projekta izgradnje, dogradnje i rekonstrukcije kolskog prostora
te njegovo opremanje, iju je obvezu zavravanja preuzela Republika Hrvatska na dan 1. srpnja
2001. do njihovog putanja u funkciju,
4. rashode za izgradnju, dogradnju i rekonstrukcije kolskog prostora kolskih ustanova za djecu s
tekoama i kolskih ustanova na jeziku i pismu nacionalnih manjina,
5. prijevoz uenika srednjih kola,
6. naknade za prijevoz na posao i s posla radnicima osnovnih kola,
7. struno osposobljavanje i usavravanje,
8. nacionalne programe koje usvoji Hrvatski sabor,
9. obrazovanje djece dravljana Republike Hrvatske u inozemstvu,
10. pripremnu i dopunsku nastavu za djecu dravljana Republike Hrvatske koja se vraaju iz
inozemstva,
11. pripremnu i dopunsku nastavu za djecu koja su lanovi obitelji dravljana drava lanica
Europske unije,
12. potporu nastave materinskog jezika i kulture drave podrijetla uenicima koji su lanovi obitelji
dravljana lanica Europske unije,
13. potporu za pripremu uitelja i nastavnika koji e provoditi nastavu materinjeg jezika i kulture
drave podrijetla uenika koji su lanovi obitelji dravljana lanica Europske unije,
14. pripremnu i dopunsku nastavu za djecu azilanata i ostalih osoba iz lanka 46. ovog Zakona,
15. vanjsko vrednovanje i provoenje dravne mature,
16. licenciranje uitelja, nastavnika, strunih suradnika i ravnatelja,
17. poveane trokove prijevoza, posebna nastavna sredstva te trokove financiranja prehrane, kao i
trokova prehrane i smjetaja u uenikom domu za kolovanje uenika s tekoama,
18. trokova strunih timova koji koli pruaju pomo za rad s uenicima s tekoama.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog lanka, u dravnom proraunu se ne osiguravaju sredstva za
financiranje obveza kolskih ustanova koje se naloe pravomonim sudskim odlukama u vezi s
isplatom plaa i naknada ako je do sudskih sporova dolo krivnjom kolske ustanove. U takvim
sluajevima potrebna sredstva osigurava sama ustanova.
(3) U dravnom proraunu osiguravaju se sredstva i za sufinanciranje:

1. programa rada s darovitim uenicima,

2. obrazovanja uenika na jeziku i pismu nacionalnih manjina,
3. opremanja kola kabinetskom, didaktikom i informatikom opremom koja ukljuuje i posebne
raunalne programe i sadraje,
4. opremanja kolskih knjinica obveznom lektirom,
5. programa od zajednikog interesa za odgojno-obrazovnu djelatnost (sustav informiranja, strunopedagoki asopisi, strune knjige, programi ustanova i strunih udruga, obljetnice i manifestacije,
programi izvannastavnih aktivnosti), kao i ostalih programa sukladno odlukama Hrvatskoga sabora i
Vlade Republike Hrvatske,
6. kola kojima je osniva fizika ili druga pravna osoba iz lanka 90. ovog Zakona u skladu s
kriterijima koje propisuje ministar, a na temelju rezultata vrednovanja,
7. kola koje provode alternativne odgojno-obrazovne programe u visini od 80% iznosa
potrebnog za ostvarivanje odgojno-obrazovnog rada kole.

lanak 143.
(1) U proraunu jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave osiguravaju se sredstva za
financiranje kola iji je osniva Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i podrune (regionalne)
samouprave, i to za:
1. prijevoz uenika osnovnih kola,
2. smjetaj i prehranu uenika u uenikim domovima,
3. naknade za prijevoz na posao i s posla radnicima srednjokolskih ustanova,
4. ostala materijalna prava ugovorena kolektivnim ugovorom osim materijalnih prava navedenih u
lanku 142. stavku 1. toki 2. ovog Zakona,
5. materijalne i financijske rashode kola koji obuhvaaju i rashode za materijal, dijelove i usluge
tekueg i investicijskog odravanja,
6. rashode za izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju kolskog prostora te opremanje kolskih ustanova
prema standardima i normativima koje propisuje ministar, a u skladu s dravnim pedagokim
standardima.
(2) U proraunu jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave mogu se osigurati i sredstva za
sufinanciranje:
1. programa rada s darovitim uenicima,
2. obrazovanja uenika na jeziku i pismu nacionalnih manjina,
3. opremanja kola kabinetskom, didaktikom i informatikom opremom,
4. opremanje kola raunalnim programima,
5. opremanja kolskih knjinica obveznom lektirom,
6. programa od zajednikog interesa za djelatnost kolstva (sustav informiranja, struno-pedagoki
asopisi, strune knjige, programi ustanova i strunih udruga, obljetnice i manifestacije, programi
izvannastavnih aktivnosti) i
7. kola kojima je osniva druga fizika ili druga pravna osoba u skladu s kriterijima koje donosi
lokalna i podruna (regionalna) samouprava.
(3) Jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave moe utvrditi i ire javne potrebe u kolstvu
za koja sredstva osigurava svojim proraunom, i to za:
1. plae i naknade plaa s doprinosima na plae radnicima koji rade u produenom ili cjelodnevnom
boravku osnovne kole,
2. plae i naknade plaa s doprinosima na plae radnicima koji rade u programima koji se provode u
nenastavne dane,
3. ostale rashode za radnike koji rade u produenom ili cjelodnevnom boravku osnovne kole koji su
ugovoreni kolektivnim ugovorima,
4. ostale rashode za radnike koji rade u programima koji se provode u nenastavne dane koji su
ugovoreni kolektivnim ugovorima,
5. naknade prijevoza na posao i s posla radnicima koji rade u programima koji se provode u
nenastavne dane,
6. trokove strunih timova koji koli pruaju pomo za rad s uenicima s tekoama,
7. trokove premija osiguranja kola od odgovornosti prema treim osobama.
(4) Vlada Republike Hrvatske svake godine, istodobno kada utvruje prijedlog dravnog prorauna,
utvruje kriterije i mjerila za osiguravanje minimalnog financijskog standarda radi ostvarivanja
javnih potreba iz stavka 1. ovog lanka.

lanak 144.

Ako je osniva kole druga pravna ili fizika osoba iz lanka 90. ovog Zakona, duan je osigurati
potrebna sredstva za financiranje:
plaa i naknada plaa s doprinosima,
ostalih rashoda za radnike kole,
materijalnih i financijskih rashoda kole te ostala potrebna sredstva za rad kole.

lanak 145.
kolska ustanova je duna namjenski koristiti prihode koje ostvari obavljanjem vlastite djelatnosti,
uplatama roditelja, donacijama i iz drugih izvora.

lanak 146.
kolske ustanove se ne mogu se financirati iz sredstava politikih stranaka. XVIII. NADZOR

lanak 147.
(1) Nadzor nad zakonitou rada i opih akata kolske ustanove obavlja ured dravne uprave,
odnosno Gradski ured.
(2) Ako ured dravne uprave utvrdi da je opi akt ili dio opeg akta protivan zakonu ili drugom
propisu, zatrait e od kolske ustanove da ga uskladi u roku od 30 dana od dana dostave zahtjeva.
(3) Ako kolska ustanova ne uskladi opi akt u roku iz stavka 2. ovog lanka, ured dravne uprave,
odnosno Gradski ured obustavit e opi akt od primjene i o tomu izvijestiti Ministarstvo u roku od 8
dana s prijedlogom za ponitenje, odnosno ukidanje opeg akta ili odreenih odredaba opeg akta.
(4) Ministarstvo moe donijeti akt o ponitenju ili ukidanju u roku od 60 dana od dana dostave
prijedloga.
(5) Ako ured dravne uprave, odnosno Gradski ured utvrdi nedostatke ili propuste u radu kolske
ustanove, zatrait e otklanjanje nedostataka, odnosno propusta i o tome izvijestiti Ministarstvo.
(6) Ako u nadzoru utvrdi propuste i nedostatke u izvravanju poslova koji se obavljaju na temelju
javnih ovlasti, ured dravne uprave, odnosno Gradski ured poduzet e odgovarajue mjere popisane
Zakonom o sustavu dravne uprave.
(7) Ured dravne uprave, odnosno Gradski ured prati postojanje uvjeta iz lanka 92. ovog Zakona te
ako ustanova ne ispunjava koji od tih uvjeta, zatrait e od osnivaa kolske ustanove da udovolji
propisanim uvjetima u roku od 90 dana.
(8) Ako osniva u roku iz stavka 7. ovog lanka ne udovolji zahtjevu i ne ispuni propisane uvjete,
ured dravne uprave, odnosno Gradski ured izvijestit e Ministarstvo koje moe zabraniti rad
kolskoj ustanovi.

lanak 148.
Inspekcijski nadzor u kolskoj ustanovi obavlja prosvjetna inspekcija u skladu s posebnim zakonom.

lanak 149.
Nadzor nad strunim radom kolske ustanove obavljaju tijela odreena zakonom ili drugim propisom
utemeljenim na zakonu.

lanak 150.
(1) Nadzor i kontrolu financijskog poslovanja kolske ustanove obavlja Ministarstvo.
(2) Nadzor i kontrolu namjenskog troenja sredstava koja se kolskim ustanovama osiguravaju iz
dravnog prorauna obavlja Ministarstvo, a nadzor i kontrolu namjenskog troenja sredstava koja se
kolskim ustanovama osiguravaju iz prorauna jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave
i drugih izvora obavlja osniva.

XIX. KAZNENE ODREDBE

lanak 151.
(1) Novanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit e se za prekraj kolska ustanova:
ako nije donijela kolski kurikulum i godinji plan i program rada kolske ustanove te ako isti nije
u skladu s odredbama ovog Zakona,
ako koristi udbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu,
ako izvodi nastavu bez rjeenja o poetku rada,
ako dobit ne upotrijebi za razvoj djelatnosti,
ako ne objavljuje natjeaj sukladno odredbama ovog Zakona,
ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu ovim Zakonom,
ako u svojim prostorima organizira promidbu koja nije u skladu s ciljevima i sadrajem
obrazovanja.
(2) Za prekraj iz stavka 1. ovog lanka kaznit e se i odgovorna osoba u kolskoj ustanovi
novanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.

lanak 152.
Novanom kaznom u iznosu od 500,00 do 5.000,00 kuna kaznit e se za prekraj roditelj uenika
osnovne kole koji postupi suprotno lanku 135. stavku 1. ovog Zakona.

XX. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lanak 153.
(1) Uenici koji su upisali gimnaziju zakljuno sa kolskom godinom 2005./2006. na kraju srednjeg
obrazovanja polau maturu.
(2) Uenici koji su upisali etverogodinju strukovnu, odnosno umjetniku kolu zakljuno sa
kolskom godinom 2005./2006. na kraju srednjeg obrazovanja polau zavrni ispit.
(3) Uenici koji su upisali trogodinju i troipolgodinju strukovnu koli zakljuno sa kolskom
godinom 2006./2007. na kraju srednjeg obrazovanja polau zavrni ispit.
(4) Uenici iz stavka 1., 2. i 3. ovog lanka, koji su tijekom cijelog srednjeg obrazovanja postigli
odlian uspjeh, oslobaaju se polaganja mature, odnosno zavrnog ispita.
(5) Uenici iz stavka 1., 2. i 3. ovog lanka, polau maturu, odnosno zavrni ispit u skladu s
odredbama Pravilnika o polaganju mature i zavrnog ispita (Narodne novine, br. 29/94., 15/95. i
24/95.).

lanak 154.
Radnici u kolskim ustanovama koji su stekli visoku, odnosno viu strunu spremu sukladno
propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom
obrazovanju (Narodne novine, br. 123/03.), imaju sva prava iz ovog Zakona kao i osobe koje su
zavrile odgovarajuu razinu obrazovanja prema Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom
obrazovanju.

lanak 155.
(1) Uitelji predmetne nastave u osnovnoj koli koji su stekli viu strunu spremu odgovarajue vrste
do 7. sijenja 1991., a koji se na dan stupanja na snagu ovog Zakona zateknu u osnovnoj koli u
radnom odnosu na neodreeno vrijeme, nastavljaju s obavljanjem poslova svog radnog mjesta.
(2) Uitelji razredne nastave u osnovnoj koli koji su stekli viu strunu spremu odgovarajue vrste
zavretkom dvogodinjeg studija razredne nastave upisanog najkasnije do 1992. godine, a koji se na
dan stupanja na snagu ovog Zakona zateknu u osnovnoj koli u radnom odnosu na neodreeno
vrijeme, nastavljaju s obavljanjem poslova svog radnog mjesta.

(3) Uitelji iz stavka 1. ovog lanka, kao i uitelji s viom strunom spremom steenom prema
uvjetima iz stavka 1. i 2. ovog lanka, a koji na dan stupanja na snagu ovog Zakona nisu zateeni u
radnom odnosu u osnovnoj koli, mogu zasnovati radni odnos u osnovnoj koli.

lanak 156.
(1) Tajnik kolske ustanove koji se na dan stupanja na snagu ovog Zakona zatekne u radnom odnosu
na neodreeno vrijeme u kolskoj ustanovi, a nema vrstu i razinu obrazovanja propisanu ovim
Zakonom, nastavlja s obavljanjem poslova svog radnog mjesta.
(2) Nastavnik i struni suradnik koji se na dan stupanja na snagu ovog Zakona zateknu u radnom
odnosu na neodreeno vrijeme u kolskoj ustanovi, a nemaju vrstu i razinu obrazovanja propisanu
ovim Zakonom, nastavljaju s obavljanjem poslova svog radnog mjesta.

lanak 157.
(1) Uitelji, nastavnici i struni suradnici koji su zasnovali radni odnos u osnovnoj ili srednjoj koli
prije 12. oujka 1994. nisu obvezni polagati struni ispit prema odredbama ovog Zakona.
(2) Uitelji i struni suradnici koji su poloili struni ispit prema odredbama Zakona o osnovnom
kolstvu (Narodne novine, br. 59/90., 26/93., 27/93., 29/94., 7/96., 59/01., 114/01. i 76/05.) te
nastavnici koji su poloili struni ispit prema odredbama Zakona o srednjem kolstvu (Narodne
novine, br. 19/92., 26/93., 27/93., 50/95., 59/01., 114/01. i 81/05.), nemaju obvezu polaganja
strunog ispita prema odredbama ovog Zakona.
(3) Za osobe iz stavka 1. i 2. ovog lanka, dan stupanja na snagu ovog Zakona smatra se danom
stjecanja prve licencije za rad uitelja, nastavnika i strunih suradnika.
(4) Osobama koje su na dan stupanja na snagu ovog Zakona zateene na dunosti ravnatelja, dan
stupanja na snagu ovog zakona smatra se danom stjecanja prve licencije koja vrijedi najkasnije do
31. prosinca 2011.

lanak 158.
Osobe koje su stekle pedagoko-psiholoko obrazovanje sukladno propisima koji su vaili prije
stupanja na snagu ovog Zakona, nisu dune stei pedagoke kompetencije iz lanka 110. stavka 1.
ovog Zakona.

lanak 159.
(1) Osoba imenovana za ravnatelja kolske ustanove sukladno odredbama Zakona o osnovnom
kolstvu (Narodne novine, br. 59/90., 26/93., 27/93., 29/94., 7/96., 59/01., 114/01. i 76/05.) i
Zakona o srednjem kolstvu (Narodne novine, br. 19/92., 26/93., 27/93., 50/95., 59/01., 114/01. i
81/05.) koja se na dan stupanja na snagu ovog Zakona zatekne na dunosti ravnatelja, nastavit e
obnaati tu dunost do isteka mandata, a najkasnije do stupanja na snagu odredbi lanka 126. i 128.
ovog Zakona.
(2) Osobi koja je nakon stupanja na snagu ovog Zakona imenovana za ravnatelja kolske ustanove, a
koja se na dan stupanja na snagu odredbi lanka 126. i 128. ovog Zakona zatekne na dunosti
ravnatelja, mandat ravnatelja prestaje danom stupanja na snagu odredbi lanka 126. i 128. ovog
Zakona.
(3) Osobama iz stavka 1. i 2. ovog lanka, prestankom mandata prestaje i ugovor o radu ravnatelja.
(4) Od 1. sijenja 2012. do 1. veljae 2012. kolski odbori su duni zapoeti natjeajne postupke za
imenovanje ravnatelja u skladu s odredbama lanka 126. i 128. ovog Zakona.
(5) Do zavretka natjeajnih postupaka za imenovanje ravnatelja, poslove ravnatelja obavljat e
vritelj dunosti.

lanak 160.
Zdravstveni radnik i socijalni radnik koji se na dan stupanja na snagu ovog Zakona zatekne na
radnom mjestu strunog suradnika u kolskim ustanovama, nastavlja s obavljanjem poslova svog
radnog mjesta.

lanak 161.
(1) Prijedlog mree iz lanka 9. stavka 1. ovog Zakona, osnivai su duni dostaviti Ministarstvu u
roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
(2) Ministarstvo e Vladi Republike Hrvatske predloiti donoenje odluke o mrei iz lanka 10.
stavka 3. ovog Zakona u roku od 6 mjeseci od dana dostave svih prijedloga osnivaa.

lanak 162.
(1) kolske ustanove dune su uskladiti svoje ope akte s odredbama ovog Zakona u roku od 90
dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
(2) Osniva kolske ustanove imenovat e kolski odbor u skladu s odredbama ovog Zakona u roku
od 120 dana od dana isteka roka iz stavka 1. ovog lanka.
(3) Postupci izbora kolskih odbora zapoeti prije stupanja na snagu ovog Zakona, ponitit e se, a
osniva kole e imenovati kolski odbor sukladno odredbama ovog Zakona u roku iz stavka 1. ovog
lanka.

lanak 163.
(1) Osobama koje su do 3. kolovoza 1971. zavrile srednju kolu u najmanje dvogodinjem trajanju
sa zavrnim ispitom, priznaje se srednja struna sprema.
(2) Osobama koje su stekle strunu spremu treeg (III.), etvrtog (IV.) i petog (V.) stupnja strune
spreme prema propisima koji su vaili prije stupanja na snagu Zakona o srednjem kolstvu
(Narodne novine, br. 19/92.) priznaje se srednja struna sprema.
(3) Osobama koje su stekle strunu spremu prvog (I.) i drugog (II.) stupnja strune spreme prema
propisima koji su vaili prije stupanja na snagu Zakona o srednjem kolstvu (Narodne novine, br.
19/92.) priznaje se nia struna sprema.

lanak 164.
(1) Provedbene propise na temelju ovog Zakona ministar e donijeti u roku od godine dana od dana
stupanja na snagu ovog Zakona.
(2) Provedbeni propisi doneseni na temelju Zakona o osnovnom kolstvu (Narodne novine, br.
59/90., 26/93., 27/93., 29/94., 7/96., 59/01., 114/01. i 76/05.) i Zakona o srednjem kolstvu
(Narodne novine, br. 19/92., 26/93., 27/93., 50/95., 59/01., 114/01. i 81/05.) ostaju na snazi do
stupanja na snagu provedbenih propisa na temelju ovog Zakona, osim ako su u suprotnosti s
odredbama ovog Zakona.

lanak 165.
(1) Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje vaiti Zakon o osnovnom kolstvu (Narodne
novine, br. 59/90., 26/93., 27/93., 29/94., 7/96., 59/01., 114/01. i 76/05.), s tim da se odredbe lanka
71.a stavka 1., 2., 3. i 4. te lanka 88. stavka 2. primjenjuju u postupcima izbora ravnatelja do
stupanja na snagu odredbi lanka 126. i 128. ovog Zakona.
(2) Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje vaiti Zakon o srednjem kolstvu (Narodne
novine, br. 19/92., 26/93., 27/93., 50/95., 59/01., 114/01. i 81/05.), s tim da se odredbe lanka 48.
stavka 1. i lanka 78. stavka 1. primjenjuju u postupcima izbora ravnatelja do stupanja na snagu
lanka 126. i 128. ovog Zakona.
(3) Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje se primjenjivati odredba lanka 28. Zakona o
knjinicama (Narodne novine, br. 105/97., 5/98-isp. i 104/00.) na kolske knjinice.

lanak 166.
(1) Od 1. sijenja 2009. godine sredstva za namjene iz lanka 142. stavka 1. toke 5. ovog Zakona
osiguravat e se u dravnom proraunu sukcesivno, i to na nain:
od kolske godine 2009./2010. za uenike prvih, drugih i treih razreda srednjih kola,
od kolske godine 2010./2011., za uenike svih razreda srednjih kola.

(2) Od 1. sijenja 2009. sredstva za namjene iz lanka 143. stavka 1. toke 2. ovog Zakona
osiguravat e se u proraunu jedinica podrune (regionalne) samouprave sukcesivno, i to na nain
da:
od kolske godine 2009./2010. za uenike prvih, drugih i treih razreda srednjih kola,
od kolske godine 2010./2011., za uenike svih razreda srednjih kola.

lanak 167.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, osim odredaba
lanka 43. stavka 2., lanka 44., lanka 45. stavka 1. i lanka 142. stavka 1. toke 11., 12. i 13. ovog
Zakona koje stupaju na snagu na dan prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju te odredaba
lanka 126. i 128. ovog Zakona koje stupaju na snagu 1. sijenja 2012.
Klasa: 002-01/08-01/01
Zagreb, 15. srpnja 2008.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Luka Bebi, v. r.