Professional Documents
Culture Documents
Mentor:
Doc. dr. Momilo Sladoje
Vii asistent: Abid Drobo
Student:
Saa Brkalo
Travnik, 2016.
SADRAJ
Strana
1. UVOD.....................................................................................................................................3
2. MULTIMODALNI TRANSPORT......................................................................................4
2.1. Znaaj multimodalnog transporta................................................................................6
3. MEUNARODNI MULTIMODALI TRANSPORT.........................................................7
3.1.Meunarodni pediter u multimodalnom transportu..................................................7
4. MULTIMODALNE TRANSPORTNE TEHNOLOGIJE...............................................14
5. KONVENCIJA UN-A O MEUNARODNOM INTERMODALNOM
TRANSPORTU..................................................................................................................15
6. ZAKLJUAK.....................................................................................................................17
LITERATURA........................................................................................................................18
1. UVOD
U ovom radu pokuat emo na to bolji nain obraditi temu: Konvencija UN-a o
multimodalnom transportu. Upoznat emo se sa nekim osnovnim pojmovima multimodalnog
transporta kao to su: multimodalni transport, multimodalne transportne tehnologije,
meunarodni multimodalni transport te konvenciju UN-a o multimodalnom transportu..
Multimodalni transport je robni transport koji se realizuje sa dva ili vie vidova saobraaja
dok intermodalni transport predstavlja multimodalni transport koji se obavlja bez
manipulisanja teretom i koristei najmanje dva vida transporta jedan iza drugog. Izraz bez
manipulisanja teretom, podrazumijeva da se koliina robe utovarene u transportnu jedinicu ne
mijenja kada se obavlja intermodalni transport.
Kako bi se svi poslovi meunarodnog multimodalnog prijevoza adekvatno obavili, zasluan je
pediter, tj. operator multimodalnog transporta. To je svaka osoba koja u svoje ime ili putem
druge osobe koja radi u njezino ime sklopi ugovor o multimodalnom transportu i djeluje kao
nalogodavac, a ne kao agent ili za raun poiljaoca ili vozara koji sudjeluje u operacijama
multimodalnog prijevoza i koja preuzima odgovornost za izvrenje ugovora.
2. MULTIMODALNI TRANSPORT
Ukoliko se transport od vrata do vrata obavlja samo jednim oblikom transporta (drumom,
eljeznicom, plovnim putem, morem, zrakom), takav transport se definie kao monomodalni.
S druge strane ako se koristi vie vidova transporta jedan za drugim, takav transport se naziva
plurimodalni ili multimodalni. Kod multimodalnog transporta roba se pretovara s jednog vida
transporta na drugi, pri emo prvo transportno sredstvo zajedno sa svojim teretom postaje
teret drugom transportnom sredstvu. Znaajne karakteristike za MMT su:
a
zemlje;
da se prijevoz robe u MMT obavlja s najmanje dva razliita prijevozna sredstva,
odnosno da u takvome transportnom procesu sudjeluje najmanje dvije razliite
transportne grane;
da se cjelokupni pothvat MMT temelji samo na jednom sklopljenom ugovoru o
prijevozu;
da se cjelokupni pothvat MMT ispostavlja ili pribavlja samo jedan dokument o
prijevozu robe;
da cjelokupni proces MMT organizira samo jedan transportni operator, odnosno
operator muultimodalnog transporta (MTO) .
Ispostavlja se samo jedan dokument o prijevozu stvari, odnosno najvie dva dokumenta i to:
FIATA (FBL) B/L FIATA FIATA je meunarodni savez pediterskog udruenja,
izdao je 1992. godine FIATA teretnicu za MMT, koristi se 65% u svijetu.
BIMCO Teretnica za multimodalni transport, koriste je brodari i pomorski agenti (a
ne pediteri), koristi se u 35% sluajeva.1
Intermodalni transport predstavlja multimodalni transport koji se obavlja bez manipulisanja
teretom i koristei najmanje dva vida transporta jedan iza drugog. Izraz bez manipulisanja
teretom, podrazumijeva da se koliina robe utovarene u transportnu jedinicu ne mijenja kada
se obavlja intermodalni transport.
1 www.scribd.com/doc/. ../Integralni-i-multimodalni-transport-1-kolok
4
Ako se koriste dvije vrste transporta: drumom i eljeznicom, odnosno drumom i morem,
razmatra se kombinovani transport definisan kao drumsko-eljezniki odnosno drumskopomorski. Razlikuju se sljedee vrste kombinovanog drumsko-eljeznikog transporta:
transport tovarnih jedinica drumskog saobraaja bez pratnje (poznat kao transport
drum-eljeznica, ili ferroutage);
transport pomorskih kontejnera bez pratnje;
transport sa pratnjom, ili putujua autostrada (rolling road), gdje se cijelo transportno
sredstvo, ukljuujui i vozaa, utovara na voz na dionici koju pokriva eljeznica.
Generalno, kombinovani transport s pratnjom nije ekonomski opravdan i koristi se na
dionicama na kojim postoji ogranienje ili zabrana za saobraaj tekim vozilima, kakav je
sluaj prilikom prolaska kroz tunele ili preko drava u kojim su utvrene visoke tarifne kote
za prijevoz takve robe drumskim tansportom.
Jedinice intermodalnog transpota (ITU) mogu biti kontejneri, izmjenjljivi tovarni sudovi ili
poluprikolice pogodne za intermodalni transport. Intermodalni terminali predstavljaju
infrastukturu u kojoj se mogu mijenjati vidovi transporta. Predvieni su iskljuivo za
manipulaciju kontejnera i obino locirani u blizini luka pa su definirani kao kontejnerski
terminali.2 Posebnu panju treba posvetiti pojmu tovarna jedinica. Prema definicijama
Evropske unije, tovarna jedinica je paleta, ili jedinica mjere tereta, koja omoguava
manipulaciju robe i koja je sastavni dio izmjenjljivog transportnog suda.
jedan
operator
transporta.
Takvo
sustavno
definiranje
meunarodnoga
prijevoza, operator moze primiti i predati robu u bilo kojem mjestu prema ugovoru: u luci, na
terminalu i sl., zavisno o tome je li poetna ili zavrna dionica u lancu multimodalnog
prijevoza pomorska ili rijena plovidba, eljezniki, cestovni ili zrani prijevoz.
Meunarodni pediter jedini od svih sudionika u sistemu meunarodnog multimodalnog
transporta prati, poznaje i gotovo svakodnevno primjenjuje sve tehnike, tehnoloke,
organizacijske, ekonomske i pravne zakonitosti u meunarodnom prometnom sustavu i
njegovim podsustavima: cjevovodnom, potansko-telekomunikacijskom i iarskom prometu.
I ne samo u meunarodnom prometnom sistemu nego i u drugim sistemima:
vanjskotrgovinskom,
bankarskom,
carinskom,
lukom,
veterinarskom,
sanitarnom,
rasipanju,
zbog operacija: ukrcaja, iskrcaja, prekrcaja, slaganja, sortiranja robe,
zbog unutranjih mana robe,
zbog nedovoljnih, neodgovarajuih oznaka ili brojeva na robi, ambalai,
zbog trajkova, masovnih iskljuenja s posla , obustava ili ogranienja rada,
iz bilo kojeg drugog uzroka ili dogaaja koje pediter nije mogao izbjei.
pediter ili drugi aktivni sudionik u meunarodnom multimodalnom transportu imao potpun
status operatora tog transporta (tj. MTO), on bi morao posjedovati:
visoko obrazovane i iskusne operativne i kreativne menadere i brojne saobraajne eksperte
na sve tri razine: visokoj, vioj i najvioj,
brojna moderna vlastita ili zakupljena prijevozna i pretovarna sredstva i znatan kontejnerski
kapital,
znatan financijski kapital (tj. financijski potencijal, odnosno financijsku imovinu),
sistem organizacijskih jedinica (vlastitih i tuih) i inozemstvu koji treba optimalno
funkcionisati, posebno na saobraajnim pravcima (koridorima, rutama) na kojima se prevozi i
organizira masovni robni saobraaj,
izgraeni integralni informacijski sistem koji bi trebao biti kompatibilan s informacijskim
sistemima
aktivnih
sudionika
nacionalnom
meunarodnom
saobraajnom,
13
vagon.
Tehnologija C: predstavlja ukrcavanje zamjenjivih spremnika (kontejnera) cestovnog
vozila, kao kontejner na eljeznikom vagonu, pa je ova tehnika analogna ukrcavanju
kontejnera u pomorskom prijevozu po sustavu lift on-lift-off.
preambulu,
ope odredbe,
isprave,
odgovornost poduzetnika intermodalnog transporta,
odgovornost poiljatelja,
zahtjevi i tube,
dodatne odredbe,
carinska pitanja,
zavrne odredbe,
dodatak- odredbe o pitanjima carina u meunarodnom intermodalnom transportu robe.
16
6. ZAKLJUAK
Nove tehnologije transporta koje su se poele razvijati pedesetih godina u tehniki razvijenim
zemljama, a ezdesetih i ranih sedamdesetih godina u srednje razvijenim zemljama
ukljuujui u to razdoblje i razvoj u Jugoslaviji, imaju stalni uzlazni trend razvoja (izuzev
povremenih stagnacija) u svim granama prometa. U nekim zemljama, a isto tako i u
pojedinim prometnim granama primjena neke vrste (sustav, podsustav, segment) razvijao se je
bre, a negdje sporije ili se uope do sada nije razvio.
Multimodalni transport jedne drave treba biti kompatibilan s odgovarajuim multimodalnim
transportom drugog prometnog sustava. Idealno bi bilo kad bi prometne infrastrukture
razliitih drava ili regija bile na istoj razini, to bi stvaralo kompatibilan i savren Europski
prometni sustav. Meutim, u praksi to naalost jo nije sluaj. Podruje jugoistone Europe
zbog posljedica povjesnih zbivanja znatno zaostaje za ravijenim prometnim sustavom drava
Europske unije. Nastojanja drava koje ine ovu regiju (Hrvatska, Bosna i Hercegovina,
Makedonija i Albanija) trebaju biti usmjerena u razvoju multimodalne transportne mree
kojom bi se ovo podruje pribliilo ostatku Europe. Europska je unija spremna pomoi
razvoju prometne infrastrukture na ovom podruju direknim i indirektnim ulaganjem u
obnovu i razvoj multimodalnog transportnog sustava na ovom podruju.
17
LITERATURA
B.Dalla Chiara, F.Ercolani, E.Gaanin, F.Kiso: Intermodalni transport, Sarajevo,
2004.
18