Pregled osnovnih zakona, metoda i teorema za krugove istosmjernih struja

OHM-OV ZAKON
I=

U
R

I = G U

G=

1
R

I KIRCHHOFF-OV ZAKON
-

Algebarska suma struja u voritu jednaka je nuli.

n

alg I i = 0
i =1

I = I1 + I 2
I1 R1 = I 2 R2

II KIRCHHOFF-OV ZAKON
-

U zatvorenoj petlji, algebarski zbroj izvora elektromotornih sila (EMS) jednak je

algebarskom zbroju padova napona.
n

i =1

j =1

alg Ei = alg I j R j
NAPONSKI DJELITELJ

U R1 = E

R1
R1 + R2

U R2 = E

R2
R1 + R2

STRUJNI DJELITELJ

I1 = I

R2
R1 + R2

I2 = I

R1
R1 + R2

TRANSFORMACIJA
-

zvijezda trokut
R1 =

R12 R31
R12 + R23 + R31

R12 = R1 + R2 +

R1 R2
R3

R2 =

R12 R23
R12 + R23 + R31

R23 = R2 + R3 +

R2 R3
R1

R3 =

R23 R31
R12 + R23 + R31

R31 = R3 + R1 +

R3 R1
R2

naponski izvor strujni izvor

E = I R; R = R

I=

E
; R=R
R

SNAGA I ENERGIJA ISTOSMJERNE STRUJE

P = UI = I 2 R =

U
R

W = P t = U I t

ANALIZA LINEARNIH MREA ISTOSMJERNE STRUJE

1) Kirchhoff-ovi zakoni (direktna primjena)
I. K.Z.
-1 jednadba
II. K. Z. g-+1 jednadba
g jednadbi s g nepoznanica

g broj grana
broj vorova
n broj nezavisnih petlji

I1 + I 2 + I 3 = 0

E1 + E2 = I1 ( R1 + R2 ) + I 2 R4
E2 E4 + E3 = I 3 R3 I 2 R4

2) Metoda konturnih struja

jednadba za k-tu konturu

n

I k Rkk I l Rkl = Ekk

l =1
l k

Ik struja promatrane konture k

Il struja bilo koje druge konture
Rkk vlastiti otpor konture
Rkl zajedniki otpor izmeu k i neke
druge konture
Ekk algebarska suma svih izvora unutar
promatrane konture
- ovisi o odnosu smjerova struja Ik i Il
(+, ako su jednaki, -, ako su suprotni)
U granama strujnog kruga koje nisu zajednike ostalim konturama, stvarna je struja jednaka
konturnoj struji, dok su struje u zajednikim granama jednake algebarskoj sumi odgovarajuih
konturnih struja.

3) Metoda potencijala vorova

jednadba za j-ti vor

n

k =1
k j

k =1
k j

G jj j G jk k = alg ( G jk E jk + I jk )
j potencijal j-tog vora
Gjj zbroj vodljivosti grana j-tog vora
Gjk zbroj vodljivosti grane koja spaja j-ti
i k-ti vor
Ejk zbroj EMS grane koja spaja j-ti i k-ti
vor (+, ako je usmjeren ka voru, -,
ako je usmjeren od vora)
Ijk struja strujnog izvora grane koja spaja
j-ti i k-ti vor (+, ako je usmjeren ka
voru, -, ako je usmjeren od vora)
4) Metoda superpozicije

U svakoj linearnoj mrei koja sadri vie izvora (naponskih ili strujnih) moe se zamisliti da
je struja k-te grane jednaka algebarskoj sumi svih struja to bi ih u toj grani prouzroili
pojedini izvori, svaki za sebe. Isto vrijedi i za napona na j-tom elementu Pri tome se moraju
zadravati unutarnji otpori svih izvora. (Naponski izvori se kratko spajaju, a strujni se
odspajaju.)
5) Thevenin-ov teorem

Struja (ili napon) u nekoj grani linearne mree moe se odrediti tako da se cijela preostala
mrea gledana sa stezaljki a-b nadomjesti serijskim spojem naponskog izvora ET i otpora RT.
Napon ET jednak je naponu na otvorenim stezaljkama a-b, dok je otpor RT jednak otporu na
stezaljkama a-b kad su svi naponski izvori prespojeni, a strujni izvori odspojeni.

ET

6) Norton-ov teorem

Struja (ili napon) u nekoj grani linearne mree moe se odrediti tako da se cijela preostala
mrea gledana sa stezaljki a-b nadomjesti paralelnim spojem strujnog izvora IN i otpora RN.
Struja IN jednaka je struji kroz kratko spojene stezaljke a-b, dok je otpor RN jednak otporu na
stezaljkama a-b kad su svi naponski izvori prespojeni, a strujni izvori odspojeni (RN=RT).

7) Teorem maksimalne snage

Na nekom potroau e se troiti maksimalna snaga ako je potroa prilagoen izvoru. Uvjet
prilagoenja je da je otpor potroaa jednak unutranjem otporu izvora RP = Rin .
8) Millman-ov teorem
n

U ab =

alg ( Ei Gi + I i )
i =1

G
i =1

I i = ( Ei U ab )Gi