Neven Elezović Andrea Aglić Aljinović Zbirka Zadataka Linearna Algebra

Neven Elezovi
Andrea Agli
LINEARNA ALGEBRA
ZBIRKA ZADATAKA
3.
izdanje
Zagreb, 2006.
Prof. dr. sc. Neven Elezovi, 1995.
Urednik
Prof. dr. sc. Neven Elezovi

Za nakladnika
Sandra Graan, dipl. in
ELEMliNT,
Nakladnik
Zagreb, Menetieva
telefoni: 01/6008-700, 01/6008-701
faks: 01/6008-799
http:ffwww.element.hr/
e-mail: element@element.hr
Slog, crtei i prijelom
Element, Zagreb
Design ovitka
Boje vremena, Zagreb
Tisak
Element, Zagreb
Nijedan dio ove knjige ne smije se preslikavati niti umnaati

na bilo koji nain, bez pismenog doputenja nakladnika
PREDGOVOR
Ova je zbirka pisana po programu istoimenog predmeta koji se preda

je na Fakultetu elektrotehnike i raunarstva u Zagrebu, u prvom semestru
sa satnicom od 3+ 2 sata tjedno (45 sati predavanja i 30 sati vjebi).
Ona prati odgovarajui udbenik.
Na poetku svakoga poglavlja dan je kratak podsjetnik najvanijih
definicija i teorema. Sva potrebna detaljnija objanjenja itatelj treba
potraiti u udbeniku.
U svakom su poglavlju zatim dani zadaci s detaljnim rjeenjima. Oni
se (moda ne svi) rjeavaju na auditomim vjebama. Student svakako tre
ba pokuati samostalno rijeiti i te zadatke, ne itajui unaprijed rjeenje.
Na koncu svakoga poglavlja naveden je dovoljan broj zadataka (njihovi
su odgovori na kraju zbirke) koji trebaju posluiti za samostalnu vjebu.
Neki od njih proiruju i produbljuju osnovno gradivo i namijenjeni su
boljim studentima.
Sigurni smo da e i ova zbirka pomoi studentima u lakem usvajanju
ovoga lijepog dijela matematike. Kako je rije o pripremnom izdanju, bit
emo zahvalni na svakoj korisnoj napomeni ili ispravku pogreaka koje
su ostale u knjizi.
Autori
U Zagrebu, listopada 1995.
SADRZ AJ
1. Matrice . . . . . . . . . . .
1.1. Operacije s matricama
1.2. Zadaci za vjez bu . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
2. Determinante . . . . . . . . . . . . . . .
2.1. Laplaceov razvoj i Sarrusovo pravilo
2.2. Svojstva determinanti . . . . . . . .
2.3. Racunanje determinanti n -toga reda
2.4. Zadaci za vjez bu . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . .
3. Rang i inverz matrice . . . . . . . . . . . . . . . . .

3.1. Rang matrice . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
3.2. Inverzna matrica . . . . . . . . . . . . . . . . .
3.3. Cramerovo pravilo za racunanje inverza matrice
3.4. Zadaci za vjez bu . . . . . . . . . . . . . . . . .
4. Sustavi linearnih jednadz bi . . .
4.1. Gaussova metoda eliminacije
4.2. Cramerovo pravilo . . . . . .
4.3. Zadaci za vjez bu . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
5. Vektori . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
5.1. Operacije s vektorima . . . . . . . . .
5.2. Koordinatni sustav i kanonska baza . .
5.3. Skalarni, vektorski i mjesoviti produkt
5.4. Zadaci za vjez bu . . . . . . . . . . . .
6. Pravac i ravnina . . .
6.1. Ravnina . . . .
6.2. Pravac . . . . .
6.3. Pravac i ravnina
6.4. Zadaci za vjez bu
. . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
7. Vektorski prostori . . . . . . . . . . . . .
7.1. Baza i dimenzija vektorskog prostora
7.2. Promjena baze . . . . . . . . . . . .
7.3. Zadaci za vjez bu . . . . . . . . . . .
8. Linearni operatori . . . . . . . . .
8.1. Prikaz operatora . . . . . . . .
8.2. Promjena baze. Slicne matrice
8.3. Algebra operatora . . . . . . .
8.4. Minimalni polinom . . . . . .
8.5. Zadaci za vjez bu . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
1
2
8
14
15
16
21
30
37
37
43
46
47
51
51
58
62
67
67
71
73
80
86
86
91
96
105
112
112
117
120
122
122
126
128
130
132
9. Svojstveni vektori i svojstvene vrijednosti . . . . . .

9.1. Karakteristicni polinom i svojstvene vrijednosti
9.2. Dijagonalizacija operatora. Matricne funkcije .
9.3. Hamilton-Cayleyev teorem . . . . . . . . . . .
9.4. Zadaci za vjez bu . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . .
10. Skalarni produkt. Dijagonalizacija simetricne matrice

10.1. Skalarni produkt . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
10.2. Gramm-Schmidtov postupak ortogonalizacije . . .
10.3. Dijagonalizacija simetricne matrice . . . . . . . . .
10.4. Zadaci za vjez bu . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
148
148
. 152
. 154
. 156
. . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . .
. . . . . . . . . .
. . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .
158
158
163
166
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
169
11. Kvadratne forme. Krivulje i plohe drugog reda

11.1. Dijagonalizacija kvadratne forme . . . . . .
11.2. Krivulje i plohe drugoga reda . . . . . . . .
11.3. Zadaci za vjez bu . . . . . . . . . . . . . . .
Odgovori
136
136
. 139
. 144
. 145
. . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .
1.
1.
Matrice
Matrice
Matrica je svaka pravokutna tablica realnih ili kompleksnih brojeva. Ako ona
ima m redaka i n stupaca, tada kazemo da je tipa m n i zapisujemo je u obliku
a11 a12 . . . a1n

a21 a22 . . . a2n
A=
...
Matrica je svaka pravokutna tablica realnih ili kompleksnih brojeva. Ako ona
ima m redaka i n stupaca, tada kazemo da je tipa m n i zapisujemo je u obliku
a11 a12 . . . a1n

a21 a22 . . . a2n
A=
...
ili krace A = (aij ) . Element aij naziva se opci element matrice A . To je realan ili
kompleksan broj. Opci element oznacavamo c esto i na nacin (A)ij .
Skup svih matrica tipa m n oznacavamo s Mmn .
ili krace A = (aij ) . Element aij naziva se opci element matrice A . To je realan ili
kompleksan broj. Opci element oznacavamo c esto i na nacin (A)ij .
Skup svih matrica tipa m n oznacavamo s Mmn .
Za kvadratnu matricu tipa n n kazemo da je reda n . Skup svih kvadratnih

matrica toga reda oznacavamo s Mn . Elementi a11 , a22 , . . . , ann c ine dijagonalu
kvadratne matrice.
Kvadratna matrica je gornja trokutasta ako je aij = 0 za i > j (svi elementi
ispod dijagonale jednaki su nuli), donja trokutasta ako je aij = 0 za i < j (svi
elementi iznad dijagonale jednaki su nuli), dijagonalna ako je aij = 0 za i = j , skalarna ako je dijagonalna i svi su joj dijagonalni elementi jednaki. Jedinicna matrica
je dijagonalna matrica s jedinicama na dijagonali. Oznacavamo ju s I . Nul matricu,
c iji su svi elementi jednaki nuli, oznacavamo s 0 .
Transponirana matrica A matrice A ima elemente (A )ij = aji . Ona se
dobiva iz matrice A zamjenom redaka i stupaca, s to se kod kvadratne matrice moze
interpretirati i kao zrcaljenje s obzirom na dijagonalu. Kvadratna matrica je simetricna
ako vrijedi A = A , tj. aij = aji za sve i, j ; antisimetricna ako vrijedi A = A ,
tj. aij = aji za sve i, j .
Za kvadratnu matricu tipa n n kazemo da je reda n . Skup svih kvadratnih

matrica toga reda oznacavamo s Mn . Elementi a11 , a22 , . . . , ann c ine dijagonalu
kvadratne matrice.
Kvadratna matrica je gornja trokutasta ako je aij = 0 za i > j (svi elementi
ispod dijagonale jednaki su nuli), donja trokutasta ako je aij = 0 za i < j (svi
elementi iznad dijagonale jednaki su nuli), dijagonalna ako je aij = 0 za i = j , skalarna ako je dijagonalna i svi su joj dijagonalni elementi jednaki. Jedinicna matrica
je dijagonalna matrica s jedinicama na dijagonali. Oznacavamo ju s I . Nul matricu,
c iji su svi elementi jednaki nuli, oznacavamo s 0 .
Transponirana matrica A matrice A ima elemente (A )ij = aji . Ona se
dobiva iz matrice A zamjenom redaka i stupaca, s to se kod kvadratne matrice moze
interpretirati i kao zrcaljenje s obzirom na dijagonalu. Kvadratna matrica je simetricna
ako vrijedi A = A , tj. aij = aji za sve i, j ; antisimetricna ako vrijedi A = A ,
tj. aij = aji za sve i, j .
am1 am2 . . . amn
am1 am2 . . . amn
1. MATRICE
1. MATRICE
Operacija mnozenja skalara s matricom definira se za svaki R i A Mmn

na nacin
( A)ij := aij .
Operacija mnozenja skalara s matricom definira se za svaki R i A Mmn

na nacin
( A)ij := aij .
To je ponovo matrica istoga tipa.

Operacija zbrajanja matrica definira se za matrice istoga tipa na nacin
To je ponovo matrica istoga tipa.

Operacija zbrajanja matrica definira se za matrice istoga tipa na nacin
(A + B)ij := aij + bij .
(A + B)ij := aij + bij .
(Dvije se matrice zbrajaju tako da im se zbroje odgovarajuci elementi.)

Mnozenje matrica definirano je samo za ulancane matrice: broj stupaca prve
mora se podudarati s brojem redaka druge matrice. Ako je A tipa m n , i B tipa
n p , tada je umnozak AB definiran i ima tip m p ,
(Dvije se matrice zbrajaju tako da im se zbroje odgovarajuci elementi.)

Mnozenje matrica definirano je samo za ulancane matrice: broj stupaca prve
mora se podudarati s brojem redaka druge matrice. Ako je A tipa m n , i B tipa
n p , tada je umnozak AB definiran i ima tip m p ,
(AB)ik :=
n

aij bjk .
(AB)ik :=
j=1
1.1.
Izracunaj 2A +
C ako je A =

10 8 5
i C=
.
7 2 1
aij bjk .
j=1

1
B
3
n

3 0 12
1 5 2
, B=
21 1 0
3 0 2
1.1.
Izracunaj 2A +
C ako je A =

10 8 5
i C=
.
7 2 1
1
B
3
3 0 12
1 5 2
, B=
21 1 0
3 0 2
. Izracunajmo prvo umnoske matrice i skalara (pomnozimo svaki element

RJE SENJE
matrice skalarom)

1 5 2
2 10 4
,
=
2A = 2
3 0 2
6 0 4

3 0 12
1 0 4
1
.
B = 13
=
3
21 1 0
7 13 0
. Izracunajmo prvo umnoske matrice i skalara (pomnozimo svaki element

RJE SENJE
matrice skalarom)

1 5 2
2 10 4
,
=
2A = 2
3 0 2
6 0 4

1 0 4
1
1 3 0 12
.
B
=
=
3
3
21 1 0
7 13 0
Sve su matrice istoga tipa 2 3 pa je

1 0 4
2 10 4
10 8
1
+
2A + 3 B C =
7 13 0
6 0 4
7 2

9
2110 10+08 4+45
=
=
6+7+7 0+ 31 +2 4+01
8
Sve su matrice istoga tipa 2 3 pa je

1 0 4
2 10 4
10 8
+
2A + 13 B C =
7 13 0
6 0 4
7 2

9
2110 10+08 4+45
=
=
6+7+7 0+ 31 +2 4+01
8
5
1
2 5
.
7
3
3
5
1
2 5
.
7
3
3
1. MATRICE
1.2.
Izracunaj umnozak matrica A =
10 2
2 8 1 4
.
14 1 , B =
2 2 3 0
2 5
1. MATRICE
1.2.
Izracunaj umnozak matrica A =
10 2
2 8 1 4
.
14 1 , B =
2 2 3 0
2 5
. Matrica A je tipa 3 2 , B tipa 2 4 te je umnozak AB definiran i bit

RJE SENJE
c e tipa 3 4 :

10 2
2 8 1 4
AB = 14 1
2 2 3 0
2 5

10 2+2 2
10 8+2 (2)
10 1+2 3
10 4+2 0
= 14 2+(1) 2 14 8+(1) (2) 14 1+(1) 3 14 4+(1) 0
2 2+(5) 2 2 8+(5) (2) 2 1+(5) 3 2 4+(5) 0

24 76 16 40
= 26 114 11 56 .
6 26 13 8
. Matrica A je tipa 3 2 , B tipa 2 4 te je umnozak AB definiran i bit

RJE SENJE
c e tipa 3 4 :

10 2
2 8 1 4
AB = 14 1
2 2 3 0
2 5

10 2+2 2
10 8+2 (2)
10 1+2 3
10 4+2 0
= 14 2+(1) 2 14 8+(1) (2) 14 1+(1) 3 14 4+(1) 0
2 2+(5) 2 2 8+(5) (2) 2 1+(5) 3 2 4+(5) 0

24 76 16 40
= 26 114 11 56 .
6 26 13 8
Primijeti da umnozak BA nije definiran.
Primijeti da umnozak BA nije definiran.
1.3.
Za matrice A =
1 2 1
2 1 2
1 2 3
i B=
4 1 1
4 2 0
1 2 1
se
odredi AB i BA . Sto
1.3.
moze zakljuciti?
. Vrijedi
RJE SENJE
AB =
.
RJE SENJE
i B=
4 1 1
4 2 0
1 2 1
se
odredi AB i BA . Sto
moze zakljuciti?

3 7 2
6 8 4 ,
1 11 4
BA =
. Vrijedi
RJE SENJE
7 11 9
0 6 0 .
6 6 8
Vidimo da je AB = BA . Mnozenje matrica nije komutativno. (Za neke matrice

ovakvi umnosci mogu biti jednaki.)
1.4.
Za matrice A =
1 2 1
2 1 2
1 2 3
Ako je x = [3, 1, 2] , y = [2, 1, 1] , izracunaj x y i xy .

3
6 3 3

x y = 1 [2, 1, 1] = 2 1 1 ,
4 2 2
2

2
xy = [3, 1, 2] 1 = [7].
1
Matricu s jednim elementom poistovjecujemo s brojem. Zato je xy = 7 .
AB =

3 7 2
6 8 4 ,
1 11 4
BA =

7 11 9
0 6 0 .
6 6 8
Vidimo da je AB = BA . Mnozenje matrica nije komutativno. (Za neke matrice

ovakvi umnosci mogu biti jednaki.)
1.4.
.
RJE SENJE
Ako je x = [3, 1, 2] , y = [2, 1, 1] , izracunaj x y i xy .

3
6 3 3
x y = 1 [2, 1, 1] = 2 1 1 ,
4 2 2
2

2
xy = [3, 1, 2] 1 = [7].
1
Matricu s jednim elementom poistovjecujemo s brojem. Zato je xy = 7 .
1.5.
1. MATRICE
Izracunaj f (A) ako je
a) f (x) = x + 2x x + 5x x + 8 , A =
5

0 1 0
0 0 1 ;
0 0 0
1.5.

0 0 1
RJE SENJE
. a) Imamo A = 0 0 0 , A3 = 0 , A4 = A5 = 0 , zato je
0 0 0

8 1 5
f (A) = A5 + 2A4 A3 + 5A2 A + 8I = 0 8 1 .
0 0 8

4 6
10 15
2
2
b) A =
, f (A) = 2A + 3A 4I =
.
0 16
0 40
c) f (A) = 0 .
2 1
a b
Neka je A =
. Odredi matricu B =
takvu da vrijedi
c d
5 3
AB = I . Provjeri da pri tom vrijedi BA = I .
AB =
odnosno
2 1
5 3

0 1 0
0 0 1 ;
0 0 0

0 0 1
RJE SENJE
. a) Imamo A2 = 0 0 0 , A3 = 0 , A4 = A5 = 0 , zato je
0 0 0

8 1 5
5
4
3
2
f (A) = A + 2A A + 5A A + 8I = 0 8 1 .
0 0 8

4 6
10 15
b) A2 =
, f (A) = 2A2 + 3A 4I =
.
0 16
0 40
c) f (A) = 0 .

1.6.
1 0
a b
,
=
c d
0 1
2 1
a b
. Odredi matricu B =
takvu da vrijedi
c d
5 3
AB = I . Provjeri da pri tom vrijedi BA = I .
Neka je A =
AB =

2ac
2bd
1 0
.
=
5a+3c 5b+3d
0 1
Njihova su rjesenja a = 3 , c = 5 , b = 1 , d = 2 . Dakle B =

matricu vrijedi i

3 1
2 1
1 0
.
=
5 2 5 3
0 1
2 1
b) f (x) = 2x + 3x 4 , A =
;
0 4

1 2 0
3
2
0 3 0 .
c) f (x) = x 6x + 11x 6 , A =
1 4 2
. Iz jednakosti
RJE SENJE
Izjednacavanjem odgovarajucih elemenata dobiju se dva sustava

2a c = 1,
2b d = 0,
i
5 a + 3 c = 0 ,
5b + 3d = 1.
a) f (x) = x + 2x x + 5x x + 8 , A =
2 1
;
0 4

1 2 0
3
2
0 3 0 .
c) f (x) = x 6x + 11x 6 , A =
1 4 2
. Iz jednakosti
RJE SENJE
Izracunaj f (A) ako je

5
b) f (x) = 2x2 + 3x 4 , A =
1.6.
1. MATRICE
odnosno
3 1
. Za ovu
5 2
2 1
5 3
1 0
a b
,
=
c d
0 1

2ac
2bd
1 0
.
=
5a+3c 5b+3d
0 1
Izjednacavanjem odgovarajucih elemenata dobiju se dva sustava

2a c = 1,
2b d = 0,
i
5 a + 3 c = 0 ,
5b + 3d = 1.
Njihova su rjesenja a = 3 , c = 5 , b = 1 , d = 2 . Dakle B =
matricu vrijedi i

3 1
2 1
1 0
.
=
5 2 5 3
0 1
3 1
. Za ovu
5 2
1. MATRICE
1.7.
Za zadanu matricu A odredi najopcenitiji

oblik
matrice B istoga
tipa
1 2
1 2
; b) A =
.
za koju vrijedi AB = 0 , ako je a) A =
3 4
3 6

a b
RJE SENJE . Oznacimo elemente matrice B na nacin B =

.
c d

1 2 a b
0 0
a) Iz
=
imamo
3 4 c d
0 0

a+2c b+2d
0 0
.
=
3a+4c 3b+4d
0 0
Odavde je

a + 2c = 0,
b + 2d = 0,
3a + 4c = 0,
3b + 4d = 0.
Rjesenja ovih sustava su a = b = c = d = 0 . Stoga je matrica B nulmatrica.
b) Sada iz AB = 0 slijedi

0 0
a+2c b+2d
.
=
0 0
3a+6c 3b+6d
Izjednacavanjem elemenata dobivamo sustave

b + 2d = 0,
a + 2c = 0,
3a + 6c = 0,
3b + 6d = 0.
Rjesenje prvoga je a = 2c , a
drugoga b = 2d , pa jednadzbu zadovoljava svaka
2c 2d
gdje su c i d po volji odabrani realni brojevi.
matrica oblika B =
c
d

1.8.
Odredi sve matrice koje komutiraju s X =

0 1 0
0 0 1 .
0 0 0
RJE SENJE
. Oznacimo trazenu matricu s A . Da bi oba umnoska AX i XA bila definirana, takva matrica mora biti kvadratna, istoga reda kao i X . Dakle,

a11 a12 a13
A = a21 a22 a23 . Iz AX = XA slijedi
a31 a32 a33

a21 a22 a23
0 a11 a12
0 a21 a22 = a31 a32 a33 .
0 a31 a32
0 0 0
Odavde dobivamo niz jednakosti a21 = a31 = a32 = 0 , a11 = a22 , a21 = a32 ,
a12 = a23 , a22 = a33 . Oznacimo li prakticnije a11 = x , a12 = y , a13 = z , dobivamo
trazenu matricu u sljedecem obliku

x y z
A= 0 x y .
0 0 x
1. MATRICE
1.7.
Za zadanu matricu A odredi najopcenitiji

oblik
matrice B istoga
tipa
1 2
1 2
; b) A =
.
za koju vrijedi AB = 0 , ako je a) A =
3 4
3 6

a b
RJE SENJE . Oznacimo elemente matrice B na nacin B =

.
c d

1 2 a b
0 0
a) Iz
=
imamo
3 4 c d
0 0

a+2c b+2d
0 0
.
=
3a+4c 3b+4d
0 0
Odavde je

a + 2c = 0,
b + 2d = 0,
3a + 4c = 0,
3b + 4d = 0.
Rjesenja ovih sustava su a = b = c = d = 0 . Stoga je matrica B nulmatrica.
b) Sada iz AB = 0 slijedi

0 0
a+2c b+2d
.
=
0 0
3a+6c 3b+6d
Izjednacavanjem elemenata dobivamo sustave

b + 2d = 0,
a + 2c = 0,
3a + 6c = 0,
3b + 6d = 0.
Rjesenje prvoga je a = 2c , a
drugoga b = 2d , pa jednadzbu zadovoljava svaka
2c 2d
gdje su c i d po volji odabrani realni brojevi.
matrica oblika B =
c
d

1.8.
Odredi sve matrice koje komutiraju s X =

0 1 0
0 0 1 .
0 0 0
RJE SENJE
. Oznacimo trazenu matricu s A . Da bi oba umnoska AX i XA bila definirana, takva matrica mora biti kvadratna, istoga reda kao i X . Dakle,

a11 a12 a13
A = a21 a22 a23 . Iz AX = XA slijedi
a31 a32 a33

a21 a22 a23
0 a11 a12
0 a21 a22 = a31 a32 a33 .
0 a31 a32
0 0 0
Odavde dobivamo niz jednakosti a21 = a31 = a32 = 0 , a11 = a22 , a21 = a32 ,
a12 = a23 , a22 = a33 . Oznacimo li prakticnije a11 = x , a12 = y , a13 = z , dobivamo
trazenu matricu u sljedecem obliku

x y z
A= 0 x y .
0 0 x
1. MATRICE
1.9.
x1
.
Neka je x = .. (broj komponenti n u sljedecim primjerima nije
xn
uvijek jednak). Odredi matricu A ako je poznat umnozak Ax :

0
x2
a) Ax = x1 ;
b) Ax =
;
x3 3x4
x
2
x2
x1 x3 +x4
x1 x4
x x
0
d) Ax = 2 3 .
c) Ax =
;
0
x +x x
2
3
4
x1 +x4
x1
. Matrica A mora imati onoliko redaka koliko i rezultat Ax . Broj stupaca

RJE SENJE
matrice A odgovara broju komponenti vektora x . Njih mozemo tek naslutiti na osnovu danih umnozaka, tako u primjeru a) matrica ima barem dva stupca, no moze imati
i vise. Tako npr. uvjet zadovoljavaju sljedece matrice

0 0
0 0 0
0 0 0 0
A= 1 0 0 ,
A= 1 0 0 0
A= 1 0 ,
0 1
0 1 0
0 1 0 0
itd. Mi c emo izabrati matricu s minimalnim brojem stupaca.
0 1 0 0
1 0 1 1

1 0 0 1
0 1 0 0
0 1 1 0
b)
;
c) 0 0 0 0 ;
d)
.
0 0 1 3
0 0 0 0
0 1 1 1
1 0 0 1
1 0 0 0
1. MATRICE
1.9.
x1
.
Neka je x = .. (broj komponenti n u sljedecim primjerima nije
xn
uvijek jednak). Odredi matricu A ako je poznat umnozak Ax :

0
x2
a) Ax = x1 ;
b) Ax =
;
x3 3x4
x
2
x2
x1 x3 +x4
x1 x4
x x
0
d) Ax = 2 3 .
c) Ax =
;
0
x +x x
2
3
4
x1 +x4
x1
. Matrica A mora imati onoliko redaka koliko i rezultat Ax . Broj stupaca

RJE SENJE
matrice A odgovara broju komponenti vektora x . Njih mozemo tek naslutiti na osnovu danih umnozaka, tako u primjeru a) matrica ima barem dva stupca, no moze imati
i vise. Tako npr. uvjet zadovoljavaju sljedece matrice

0 0
0 0 0
0 0 0 0
A= 1 0 0 ,
A= 1 0 0 0
A= 1 0 ,
0 1
0 1 0
0 1 0 0
itd. Mi c emo izabrati matricu s minimalnim brojem stupaca.
0 1 0 0
1 0 1 1

1 0 0 1
0 1 0 0
0 1 1 0
b)
;
c) 0 0 0 0 ;
d)
.
0 0 1 3
0 0 0 0
0 1 1 1
1 0 0 1
1 0 0 0
1.10.
a 1
Izracunaj A (n N) ako je A =
.
0 a
n
1.10.
Izracunaj An (n N) ako je A =
a 1
.
0 a
. Izracunajmo prvih nekoliko potencija.

RJE SENJE
2
a 2a
a 3a2
a 4a3
2
3
2
4
3
A =
, A =A A=
, A =A A=
.
0 a2
0 a3
0 a4
n
a nan1
Na osnovu ovog mozemo naslutiti da vrijedi An =
. Slutnju c emo provje0 an
riti matematickom indukcijom. Za n = 1 baza indukcije je ispunjena. Pretpostavimo
zato da je An gornjeg oblika. Tada imamo
n
a nan1 a 1
n+1
n
A
=A A=
0 an
0 a
n
n+1
n
n1
a
(n+1)an
a a a +na
a
.
=
=
0
an a
0
an+1
. Izracunajmo prvih nekoliko potencija.

RJE SENJE
2
a 2a
a 3a2
a 4a3
3
2
4
3
A2 =
,
,
.
A
=
A
A
=
A
=
A
A
=
0 a2
0 a3
0 a4
n
a nan1
n
Na osnovu ovog mozemo naslutiti da vrijedi A =
. Slutnju c emo provje0 an
riti matematickom indukcijom. Za n = 1 baza indukcije je ispunjena. Pretpostavimo
zato da je An gornjeg oblika. Tada imamo
n
a nan1 a 1
n+1
n
A
=A A=
0 an
0 a
n
n+1
n
n1
a
(n+1)an
a a a +na
a
.
=
=
0
an a
0
an+1
Vidimo da tvrdnja vrijedi za svaki prirodni broj n .
Vidimo da tvrdnja vrijedi za svaki prirodni broj n .
1. MATRICE
cos sin
Izracunaj A ako je A =
.
sin cos
1. MATRICE
1.11.
1.11.
cos sin
Izracunaj A ako je A =
.
sin cos
n
. Direktnim racunom dobivamo

RJE SENJE

cos2 sin2
cos sin sin cos
cos 2 sin 2
2
.
=
A =
sin cos + cos sin
sin2 + cos2
sin 2 cos 2

cos 3 sin 3
cos n sin n
3
n
Slicno je A =
pa naslucujemo da je A =
.
sin 3 cos 3
sin n cos n
Dokazujemo indukcijom. Za n = 1 baza indukcije je ispunjena. Dokazimo korak
indukcije.

cos n sin n cos sin

n+1
n
A
=A A=
sin n cos n
sin cos

cos n cos sin n sin

cos n sin sin n cos
=
sin n cos + cos n sin
sin n sin + cos n cos

cos(n+1) sin(n+1)
.
=
sin(n+1) cos(n+1)
. Direktnim racunom dobivamo

RJE SENJE

cos2 sin2
cos sin sin cos
cos 2 sin 2
2
.
=
A =
sin cos + cos sin
sin2 + cos2
sin 2 cos 2

cos 3 sin 3
cos n sin n
3
n
Slicno je A =
pa naslucujemo da je A =
.
sin 3 cos 3
sin n cos n
Dokazujemo indukcijom. Za n = 1 baza indukcije je ispunjena. Dokazimo korak
indukcije.

cos n sin n cos sin

n+1
n
A
=A A=
sin n cos n
sin cos

cos n cos sin n sin

cos n sin sin n cos
=
sin n cos + cos n sin
sin n sin + cos n cos

cos(n+1) sin(n+1)
.
=
sin(n+1) cos(n+1)
1.12.
1.12.
Koristeci relacije

43 24
3 4 3 0
7 4
,
=
70 39
5 7 0 1 5 3

10
43 24
izracunaj
.
70 39
7 4
5 3
3 4
1 0
=
5 7
0 1
Koristeci relacije

43 24
3 4 3 0
7 4
,
=
70 39
5 7 0 1 5 3

10
43 24
izracunaj
.
70 39
7 4
5 3
3 4
1 0
=
5 7
0 1
. Oznacimo matrice redom s A , B , C , D pa vrijedi A = BCD i DB = I .

RJE SENJE
Koristeci asocijativnost matricnog mnozenja imamo
. Oznacimo matrice redom s A , B , C , D pa vrijedi A = BCD i DB = I .

RJE SENJE
Koristeci asocijativnost matricnog mnozenja imamo
A2 = (BCD)(BCD) = BC(DB)CD = BC2 D.
A2 = (BCD)(BCD) = BC(DB)CD = BC2 D.
Slicno vrijedi i za sve ostale potencije:

A = (BCD)(BCD) (BCD)
10
= BC(DB)C(DB) (DB)CD = BCICI ICD = BC10 D

10
3 4 3 0
7 4
=
5 3
5 7 0 1

10

3 4 3 0
7 4
=
5 7
0 1 5 3
11
3
4
7 4
7 311 20
4 311 +12
.
=
=
5 310 7 5 3
35 310 35 20 310 +21
Slicno vrijedi i za sve ostale potencije:

A10 = (BCD)(BCD) (BCD)
= BC(DB)C(DB) (DB)CD = BCICI ICD = BC10 D

10
3 4 3 0
7 4
=
5 3
5 7 0 1

10

3 4 3 0
7 4
=
5 7
0 1 5 3
11
3
4
7 4
7 311 20
4 311 +12
.
=
=
5 310 7 5 3
35 310 35 20 310 +21
1. MATRICE
1. MATRICE
1.2. Zadaci za vjezbu
1.2. Zadaci za vjezbu
1.13.
Zapisi matricu A tipa 3 3 c iji je opci element aij dan formulom a) aij =
1
i + j ; b) aij = |i j| ; c) aij = ij ; d) aij = (i j)2 ; e) aij = i+j1
;
f) aij = i j + 1 . Koje su medu njima simetricne?
1.13.
Zapisi matricu A tipa 3 3 c iji je opci element aij dan formulom a) aij =
1
i + j ; b) aij = |i j| ; c) aij = ij ; d) aij = (i j)2 ; e) aij = i+j1
;
f) aij = i j + 1 . Koje su medu njima simetricne?
1.14.
Izracunaj:

2 0 2 10
1 , B = 8 4 0 6 ;
a) 3A + 12 B ako je A =
1
2
2 2 4
6
3 3 1

1 2 2
1 2 1
0 6 4
0 1 1 , C =
0 5 1 ;
b) A+2BC za A = 0 1 3 , B =
3 0 2
3 2 2
3 4 8
3 0 0 0
8 0 0 0
0 2 0 0
0 3 0 0
, B=
;
c) A + B za A =
0 0 1 0
0 0 6 0
0 0 0 5
0 0 0 0

2 4 6
d) A + A za A =
5 2 7 .
1 0 4
Kakve su dobivene matrice?
1.14.
Izracunaj:
Zadane su matrice
1.15.
1
3
4
3
1
3
1.15.
A=

3 1
1 2 ,
0 1
0 13
2
0
3
5
3
2 0 1
.
B=
1 1 3
1.17.
Odredi umnoske matrica:

1 2 3 1 1 0
1 0 0
0 1 2
2 2 0 ; b) 2 1 1 3 3 4 .
a) 4 1 1
2 1 0
2 3 4
1 0 1 2 2 3

2 1 0

2 1
3 2 1
1 5 2
0 1 1 ; b)
0 1 ;
Izracunaj: a)
2 1 0
3 8 6
1 2
1 2 1
0 1 3

1 1 3 2
1
1 3 2
3 1 2
4 0 5 1 ; d)
2 .
c)
0 2 1
2 1 0
2 3 2 0
1
5 10 2

2 0 2 10
1 , B = 8 4 0 6 ;
a) 3A +
2 2 4
6
13 23 1

1 2 2
1 2 1
0 6 4
0 1 1 , C =
0 5 1 ;
b) A+2BC za A = 0 1 3 , B =
3 0 2
3 2 2
3 4 8
3 0 0 0
8 0 0 0
0 2 0 0
0 3 0 0
, B=
;
c) A + B za A =
0 0 1 0
0 0 6 0
0 0 0 5
0 0 0 0

2 4 6
d) A + A za A =
5 2 7 .
1 0 4
1
2B
ako je A =
Zadane su matrice
A=
Izracunaj: a) 2A + B ; b) A 2B .
1.16.
3
4
3
1
3

3 1
1 2 ,
0 1
0 13
2
0
3
5
3
2 0 1
.
B=
1 1 3
Izracunaj: a) 2A + B ; b) A 2B .
1.16.
1.17.
Odredi umnoske matrica:

1 2 3 1 1 0
1 0 0
0 1 2
2 2 0 ; b) 2 1 1 3 3 4 .
a) 4 1 1
2 1 0
2 3 4
1 0 1 2 2 3

2 1 0

2 1
3 2 1
1 5 2
0 1 1 ; b)
0 1 ;
Izracunaj: a)
2 1 0
3 8 6
1 2
1 2 1
0
1
3

1 1 3 2
1
1 3 2
3 1 2
4 0 5 1 ; d)
2 .
c)
0 2 1
2 1 0
2 3 2 0
1
5 10 2
1. MATRICE
1.18.
1.19.
Izracunaj umnoske:

1 3 2 2 5 6
a) 3 4 1 1 2 5 ;
2 5 3 1 3 2
2 1 3 4
7 8 6
3 2 4 3 5 7 4
c)
5 3 2 1 3 4 5
2 1 1
3 3 1 2
Pomno
z
i
matrice:

3 4
7 4
;
a)
5 7 5 3

4 2 3 1 3 2
4 5 2 3 4 1 ;
c)
2 5 2
2 3 1

3 2 1 1 2 3
e) 4 1 3 1 2 3 ;
2 1 1 1 2 3

5 8 4 3
b) 6 9 5 4
4 7 3 9
9
5 7
5
7 6
;
d)
6
6 4
2
8 5

2
1
6
3
4
3
6

5
3 ;
5
4
1
5 2
2 1
1
2
1.18.
2
3
3
4
3
4
5
6
4
5
.
7
8
3 0
7 4
b)
;
0 1 5 3

2 1 0
3 1 2
1 1 2
3 2 4 ;
d)
1 2 2
3 5 1
2 3
1 0
f ) [ 1 2 5 3 ]
.
2 4
1 5
3 4
5 7
1. MATRICE
Uvjeri se neposrednim mnozenjem da vrijedi (ABC) = C B A , ako je

1 2
2 1
0 1 3
, B=
, C=
;
a) A =
1 3
1 2 1
3 2

3 1
2
2 1 , C=
.
b) A = [ 2 3 1 ] , B =
1
2 3
1.21. Zadane su matrice

6 2
0 5 1
2 0
2 1 0
, B=
, C = 1 1 , D = 2 2 7 .
A=
1 0 5
1 3
0 4
8 0 1
1.20.
1.19.
Izracunaj umnoske:

1 3 2 2 5 6
a) 3 4 1 1 2 5 ;
2 5 3 1 3 2
2 1 3 4
7 8 6
3 2 4 3 5 7 4
c)
5 3 2 1 3 4 5
2 1 1
3 3 1 2
Pomno
z
i
matrice:

3 4
7 4
;
a)
5 7 5 3

4 2 3 1 3 2
4 5 2 3 4 1 ;
c)
2 5 2
2 3 1

3 2 1 1 2 3
e) 4 1 3 1 2 3 ;
2 1 1 1 2 3

5 8 4 3
b) 6 9 5 4
4 7 3 9
9
5 7
5
7 6
;
d)
6
6 4
2
8 5

2
1
6
3
4
3
6

5
3 ;
5
4
1
5 2
2 1
1
2
2
3
3
4
3
4
5
6
4
5
.
7
8
3 0
7 4
;
0 1 5 3

2 1 0
3 1 2
1 1 2
3 2 4 ;
d)
1 2 2
3 5 1
2 3
1 0
f ) [ 1 2 5 3 ]
.
2 4
1 5
b)
3 4
5 7
Uvjeri se neposrednim mnozenjem da vrijedi (ABC) = C B A , ako je

1 2
2 1
0 1 3
, B=
, C=
;
a) A =
1 3
1 2 1
3 2

3 1
2
2 1 , C=
.
b) A = [ 2 3 1 ] , B =
1
2 3
1.21. Zadane su matrice

6 2
0 5 1
2 0
2 1 0
, B=
, C = 1 1 , D = 2 2 7 .
A=
1 0 5
1 3
0 4
8 0 1
1.20.
Odredi sve umnoske ovih matrica (koji su definirani).
Odredi sve umnoske ovih matrica (koji su definirani).
1.22.
Zadane su matrice

2 1
1 0 2
a) A =
, B= 0 2 ;
2 1 3
1 1

3 1 2
2 1 1
b) A = 1 0 2 , B =
3 1 2 .
1 0 4
2 1 1
Izracunaj: 1) AB ; 2) A B ; 3) B A ; 4) BA .
1.22.
Zadane su matrice

2 1
1 0 2
a) A =
, B= 0 2 ;
2 1 3
1 1

3 1 2
2 1 1
b) A = 1 0 2 , B =
3 1 2 .
1 0 4
2 1 1
Izracunaj: 1) AB ; 2) A B ; 3) B A ; 4) BA .
1.23.
Neka je matrica A tipa m n , Im , In jedinicne matrice reda m odnosno n .

Dokazi da je Im A = AIn = A .
1.23.
Neka je matrica A tipa m n , Im , In jedinicne matrice reda m odnosno n .

Dokazi da je Im A = AIn = A .
1.24.
Neka su x , y vektor-stupci jednake duljine i A = xy . Pokazi da vrijedi

A2 = A za neki skalar .
1.24.
Neka su x , y vektor-stupci jednake duljine i A = xy . Pokazi da vrijedi

A2 = A za neki skalar .
10
1. MATRICE
10
1. MATRICE
1.25.
Neka je matrica A tipa 5 3 , B tipa 3 3 , C tipa 3 2 , D i E tipa 2 1 .

Odredi koji je od sljedecih izraza definiran i koji je tip rezultirajuce matrice
b) B4 ;
c) ABC ;
d) ABCD ;
a) A6 ;
e) ACBD ;
f ) CD + E ;
g) AB + AC ;
h) BC + CB .
1.25.
Neka je matrica A tipa 5 3 , B tipa 3 3 , C tipa 3 2 , D i E tipa 2 1 .

Odredi koji je od sljedecih izraza definiran i koji je tip rezultirajuce matrice
b) B4 ;
c) ABC ;
d) ABCD ;
a) A6 ;
e) ACBD ;
f ) CD + E ;
g) AB + AC ;
h) BC + CB .
1.26.
Izmnozi sljedece matricne izraze, pretpostavljajuci da su svi oni definirani.

a) (A + B)2 ;
b) (2A + B)(A + 2B) ;
c) (A + B)C(D + E) ;
d) (A I)(A + 3I) ;
e) (A + B)3 ;
f ) (A + B)3 , ako je AB = BA .
1.26.
Izmnozi sljedece matricne izraze, pretpostavljajuci da su svi oni definirani.

a) (A + B)2 ;
b) (2A + B)(A + 2B) ;
c) (A + B)C(D + E) ;
d) (A I)(A + 3I) ;
e) (A + B)3 ;
f ) (A + B)3 , ako je AB = BA .
1.27.
Neka je f (x) = x4 2x3 + x 1 . Odredi f (A) ako je

0 1 0
2 1
1 2
; b) A =
; c) A = 0 0 1 .
a) A =
1 1
0 3
0 0 0
Odredi f (A) ako je

1 2 3
a) f (x) = 3x2 2x + 5 , A = 2 4 1 ;
3 5 2

5 2 3
b) f (x) = x3 7x2 + 13x 5 , A = 1 3 1 .
2 2 1

1 1 2
Provjeri da za matricu A = 1 0 1 i polinom f (x) = x3 4x2 + 5x + 4
vrijedi f (A) = 0 .
2 1 3

a b
zadovoljava jednadzbu
Pokazi da matrica A =
c d
1.27.
Neka je f (x) = x4 2x3 + x 1 . Odredi f (A) ako je

0 1 0
2 1
1 2
; b) A =
; c) A = 0 0 1 .
a) A =
1 1
0 3
0 0 0
Odredi f (A) ako je

1 2 3
2
a) f (x) = 3x 2x + 5 , A = 2 4 1 ;
3 5 2

5 2 3
b) f (x) = x3 7x2 + 13x 5 , A = 1 3 1 .
2 2 1

1 1 2
Provjeri da za matricu A = 1 0 1 i polinom f (x) = x3 4x2 + 5x + 4
vrijedi f (A) = 0 .
2 1 3

a b
zadovoljava jednadzbu
Pokazi da matrica A =
c d
1.28.
1.29.
1.30.
1.31.
1.32.
1.33.
1.28.
1.29.
1.30.
A2 (a + d)A + (ad bc)I = 0.
A2 (a + d)A + (ad bc)I = 0.
Izracunaj matrice

10
3 1
2 1
;
b)
;
a)
1 0
1 1
5
1 1 1
c) 0 1 1 .
0 0 1

0 1 2
1 1
1 1
1 2
Neka je A =
, B=
, C=
, D= 0 0 3 .
1 1
0 1
3 2
0 0 0
Izracunaj sljedece:
a) A10 ;
b) B20 ;
c) C4 ;
d) D20 ;
4
4
3 3
e) (ABC) ;
f ) (CBA) ;
g) C B ;
h) (CB)3 .

5
3 1
sin cos
1 a
4 1
; b)
; c)
; d)
.
Izracunaj: a)
cos
sin
a 1
4 2
5 2
1.31.
1.32.
1.33.
Izracunaj matrice

10
3 1
2 1
;
b)
;
a)
1 0
1 1
5
1 1 1
c) 0 1 1 .
0 0 1

0 1 2
1 1
1 1
1 2
Neka je A =
, B=
, C=
, D= 0 0 3 .
1 1
0 1
3 2
0 0 0
Izracunaj sljedece:
a) A10 ;
b) B20 ;
c) C4 ;
d) D20 ;
4
4
3 3
e) (ABC) ;
f ) (CBA) ;
g) C B ;
h) (CB)3 .

5
3 1
sin cos
1 a
4 1
; b)
; c)
; d)
.
Izracunaj: a)
cos
sin
a 1
4 2
5 2
1. MATRICE
11
1.34.
Izracunaj: a)

1 1
0 1
; b)
1
0 1
; c)
1
0 2
; d)
2 1
3 2

1 1 0
0 1 1 . Pokazi da za svaki prirodni n vrijedi
0 0 1
1 n n(n1)
2
An = 0 1 n .
0 0 1
1.35.
Neka je A =
1.36.
Izracunaj zadane potencije matrica
0 1 0 ... 0
1 1
0 0 1 ... 0
0 1
.
; b) 0 0
.
a)
.
.
0 0 0 ... 1
..
1.37.
. e)
3 1
4 1
n -toga reda:
3
n1
1 ... 1
1 1 0 0 ... 0
0 1 1 0 ... 0
1 ... 1
1 . . . 1 ; c) 0 0 1 1 . . . 0 .
...
...
..
1 0 0 ... 0
0 0 0 ... 1
0 0 0 0 ... 1

17 6
17 6
2 3 2 0 7 3
Izracunaj
koristeci
=
.
35 12
35 12
5 7 0 3
5 2
1. MATRICE
11
1.34.
Izracunaj: a)

1 1
0 1
; b)
1
0 1
Neka je A =
1.36.
Izracunaj zadane potencije matrica
0 1 0 ... 0
1 1
0 0 1 ... 0
0 1
.
; b) 0 0
.
a)
.
.
0 0 0 ... 1
..
; c)
1
0 2
; d)
2 1
3 2

1 1 0
0 1 1 . Pokazi da za svaki prirodni n vrijedi
0 0 1
1 n n(n1)
2
An = 0 1 n .
0 0 1
1.35.
1.37.
. e)
3 1
4 1
n -toga reda:
3
n1
1 ... 1
1 1 0 0 ... 0
0 1 1 0 ... 0
1 ... 1
1 . . . 1 ; c) 0 0 1 1 . . . 0 .
...
...
..
1 0 0 ... 0
0 0 0 ... 1
0 0 0 0 ... 1

17 6
17 6
2 3 2 0 7 3
Izracunaj
koristeci
=
.
35 12
35 12
5 7 0 3
5 2
*
1.38.
Za zadanu matricu A odredi

najopc enitiji
oblik matrice B za koju vrijedi
2 5
0 0
, b) A =
.
AB = 0 . a) A =
0 0
1 0
1.38.
Za zadanu matricu A odredi

najopc enitiji
oblik matrice B za koju vrijedi
2 5
0 0
, b) A =
.
AB = 0 . a) A =
0 0
1 0
1.39.
Odredi neke ne-nul matrice A i B takve da je AB = 0 , ako je a) A tipa

5 3 , B tipa 3 1 , b) A tipa 5 2 , B tipa 2 2 , c) A tipa 1 2 , B
tipa 2 3 .
Zadane su matrice

3 2
1 5
,
.
A=
B=
2 1
2 3
1.39.
Odredi neke ne-nul matrice A i B takve da je AB = 0 , ako je a) A tipa

5 3 , B tipa 3 1 , b) A tipa 5 2 , B tipa 2 2 , c) A tipa 1 2 , B
tipa 2 3 .
Zadane su matrice

3 2
1 5
,
.
A=
B=
2 1
2 3
1.40.
1.41.
1.42.
1.43.
1.44.
Odredi matricu X za koju vrijedi a) 2A + 3X = I ; b) 3A 2X = B .

Odredi sve matrice koje komutiraju s matricom
1 1 0 0

2 1 0
1 2
7 3
0 1 0 0
; b)
; c) 0 2 1 ; d)
.
a)
3 4
5 2
0 0 2 1
0 0 2
0 0 0 2

3 0 0
1 1 0
0 1 1
1 2
a) 0 1 0 ; b)
; c) 0 1 1 ; d) 0 0 1 .
1 3
0 0 2
0 0 1
0 0 0
Odredi sve matrice koje komutiraju sa svim matricama drugoga reda.
Dokazi da neka matrica komutira sa svim dijagonalnim matricama onda i samo
onda ako je i sama dijagonalna.
1.40.
1.41.
1.42.
1.43.
1.44.
Odredi matricu X za koju vrijedi a) 2A + 3X = I ; b) 3A 2X = B .

1 1 0 0

2 1 0
1 2
7 3
0 1 0 0
; b)
; c) 0 2 1 ; d)
.
a)
3 4
5 2
0 0 2 1
0 0 2
0 0 0 2

3 0 0
1 1 0
0 1 1
1 2
a) 0 1 0 ; b)
; c) 0 1 1 ; d) 0 0 1 .
1 3
0 0 2
0 0 1
0 0 0
Odredi sve matrice koje komutiraju sa svim matricama drugoga reda.
Dokazi da neka matrica komutira sa svim dijagonalnim matricama onda i samo
onda ako je i sama dijagonalna.
12
1.45.
1. MATRICE
Dokazi da matrica A reda n komutira sa svim matricama istoga reda onda i

samo onda ako je oblika I .
12
1.45.
1. MATRICE
Dokazi da matrica A reda n komutira sa svim matricama istoga reda onda i

samo onda ako je oblika I .
1.46.
Odredi sve matrice drugoga reda c iji je kvadrat jednak nul-matrici.
1.46.
Odredi sve matrice drugoga reda c iji je kvadrat jednak nul-matrici.
1.47.
Odredi sve matrice drugoga reda c iji je kub jednak nul-matrici.

a b
Ako za matricu A =
vrijedi An = 0 za neki prirodni broj n , dokazi
c d
da je tada ad bc = 0 .
1.47.
Odredi sve matrice drugoga reda c iji je kub jednak nul-matrici.

a b
Ako za matricu A =
vrijedi An = 0 za neki prirodni broj n , dokazi
c d
da je tada ad bc = 0 .
Neka je A matrica drugoga reda i n > 2 prirodan broj. Pokazi da jednakost

An = 0 vrijedi onda i samo onda ako vrijedi i A2 = 0 .
1.49.
1.48.
1.49.
1.48.
Neka je A matrica drugoga reda i n > 2 prirodan broj. Pokazi da jednakost

An = 0 vrijedi onda i samo onda ako vrijedi i A2 = 0 .
1.50.
Ako je A2 = I , tada se matrica A naziva involutorna.

a) Odredi sve involutorne matrice drugoga reda.
b) Pokazi da je A involutorna onda i samo onda ako vrijedi (I A)(I + A) =
0.
1.50.
Ako je A2 = I , tada se matrica A naziva involutorna.

a) Odredi sve involutorne matrice drugoga reda.
b) Pokazi da je A involutorna onda i samo onda ako vrijedi (I A)(I + A) =
0.
1.51.
Matrica A Mn je nilpotentna ako za neki pozitivni cijeli broj p vrijedi

Ap = 0 . Pokazi da je svaka gornja trokutasta matrica s nulama na glavnoj
dijagonali nilpotentna.
1.51.
Matrica A Mn je nilpotentna ako za neki pozitivni cijeli broj p vrijedi

Ap = 0 . Pokazi da je svaka gornja trokutasta matrica s nulama na glavnoj
dijagonali nilpotentna.
1.52.
Pokazi da je umnozak dviju trokutastih matrica istoga tipa ponovno trokutasta

matrica istoga tipa.
1.52.
Pokazi da je umnozak dviju trokutastih matrica istoga tipa ponovno trokutasta

matrica istoga tipa.
1.53.
Dokazi da za operaciju transponiranja vrijedi (AB) = B A .
1.53.
Dokazi da za operaciju transponiranja vrijedi (AB) = B A .
1.54.
Dokazi da je za svaku matricu A Mn matrica AA simetricna.
1.54.
Dokazi da je za svaku matricu A Mn matrica AA simetricna.
1.55.
Svaka se kvadratna matrica dade rastaviti na zbroj simetricne i antisimetricne.

Provjeri da su to matrice
1.55.
Svaka se kvadratna matrica dade rastaviti na zbroj simetricne i antisimetricne.

Provjeri da su to matrice
As = 12 (A + A ),
Odredi te matrice ako je
A=
Aa = 12 (A A ).
As = 12 (A + A ),
Odredi te matrice ako je

1 5 0
3 1 6 .
10 4 7
A=
Aa = 12 (A A ).

1 5 0
3 1 6 .
10 4 7
1.56.
Pokazi da jednakost (A + B)2 = A2 + 2AB + B2 vrijedi onda i samo onda

kad matrice A i B komutiraju.
1.56.
Pokazi da jednakost (A + B)2 = A2 + 2AB + B2 vrijedi onda i samo onda

kad matrice A i B komutiraju.
1.57.
Neka su A i B simetricne matrice. Pokazi na primjeru da AB ne mora biti

simetricna.
1.57.
Neka su A i B simetricne matrice. Pokazi na primjeru da AB ne mora biti

simetricna.
1.58.
Neka su A i B simetricne matrice. Dokazi da je AB simetricna onda i samo

onda ako matrice A i B komutiraju.
1.58.
Neka su A i B simetricne matrice. Dokazi da je AB simetricna onda i samo

onda ako matrice A i B komutiraju.
1. MATRICE
1.59.
1.60.
1.61.
1.62.
1.63.
1.64.
1.65.
1.66.
1.67.
1.68.
13
Neka su A i B antisimetricne matrice. Dokazi da je njihov produkt AB

antisimetricna matrica onda i samo onda ako A i B antikomutiraju tj. ako
vrijedi AB = BA .
Provjeri da mnozenje dijagonalnom matricom slijeva odgovara mnozenju redaka s njenim dijagonalnim elementima. Slicno, mnozenje dijagonalnom
matricom zdesna za rezultat ima mnozenje stupaca sa odgovarajucim dijagonalnim elementima.
Komutatorom [AB] kvadratnih matrica reda n naziva se matrica [AB] :=
AB BA . Pokazi da komutator posjeduje sljedeca svojstva:
a) [AB] = 0 onda i samo onda ako A i B komutiraju;
b) [AB] = [BA] (antikomutativnost);
c) [[AB]C] + [[BC]A] + [[CA]B] = 0 (Jacobijev identitet).
na nacin
Za kompleksnu matricu A definiramo konjugiranu matricu A
ij = aij , gdje je aij kompleksno konjugirani broj broju aij . Takoder
(A)
.
definiramo adjungiranu matricu A na nacin A = (A)

2i 3i 0
- A
i A .
Za matricu A = 1+2i 5 6i nadi
2 3i 2i
Za (kompleksnu) kvadratnu matricu kazemo da je hermitska ako vrijedi
A = A , antihermitska ako je A = A . (U realnom slucaju ove se matrice
podudaraju s simetricnim i antisimetricnim jer je tada A = A .) Pokazi
da je u hermitskoj matrici dijagonala uvijek realna, a u antihermiskoj c isto
imaginarna. Pokazi da se svaka kvadratna matrica moze prikazati kao zbroj
hermitske i antihermitske matrice.
Neka je A Mn takva da vrijedi AB = B za sve B Mn . Pokazi da je A
jedinicna matrica.
Za kvadratnu matricu A definiramo njen trag kao sumu dijagonalnih elemenata:
tr A = a11 + a22 = . . . + ann .
Dokazi da vrijedi tr(AB) = tr(BA) , tr(A + B) = tr A + tr B , tr(A) = tr(A )
za sve A, B Mn .
Dokazi da ne postoje kvadratne matrice A i B takve da vrijedi AB BA = I .
Jordanov produkt kvadratnih matrica A i B definira se na nacin A B :=
1
(AB + BA) . Dokazi sljedeca svojstva: a) A B = B A ; b) A A = A2 ;
2
c) A I = A ; d) A (B + C) = A B + A C .

0 1
. Uvjeri se da vrijedi J2 = I . Pokazi da se skup svih
Neka je J =
1 0
matrica oblika

{Z = I + J =
: , R}

s obzirom na operacije zbrajanja i mnozenja matrica ponasa identicno skupu
kompleksnih brojeva {z = + i } .
1. MATRICE
1.59.
1.60.
1.61.
1.62.
1.63.
1.64.
1.65.
1.66.
1.67.
1.68.
13
Neka su A i B antisimetricne matrice. Dokazi da je njihov produkt AB

antisimetricna matrica onda i samo onda ako A i B antikomutiraju tj. ako
vrijedi AB = BA .
Provjeri da mnozenje dijagonalnom matricom slijeva odgovara mnozenju redaka s njenim dijagonalnim elementima. Slicno, mnozenje dijagonalnom
matricom zdesna za rezultat ima mnozenje stupaca sa odgovarajucim dijagonalnim elementima.
Komutatorom [AB] kvadratnih matrica reda n naziva se matrica [AB] :=
AB BA . Pokazi da komutator posjeduje sljedeca svojstva:
a) [AB] = 0 onda i samo onda ako A i B komutiraju;
b) [AB] = [BA] (antikomutativnost);
c) [[AB]C] + [[BC]A] + [[CA]B] = 0 (Jacobijev identitet).
na nacin
Za kompleksnu matricu A definiramo konjugiranu matricu A
ij = aij , gdje je aij kompleksno konjugirani broj broju aij . Takoder
(A)
.
definiramo adjungiranu matricu A na nacin A = (A)

2i 3i 0
- A
i A .
Za matricu A = 1+2i 5 6i nadi
2 3i 2i
Za (kompleksnu) kvadratnu matricu kazemo da je hermitska ako vrijedi
A = A , antihermitska ako je A = A . (U realnom slucaju ove se matrice
podudaraju s simetricnim i antisimetricnim jer je tada A = A .) Pokazi
da je u hermitskoj matrici dijagonala uvijek realna, a u antihermiskoj c isto
imaginarna. Pokazi da se svaka kvadratna matrica moze prikazati kao zbroj
hermitske i antihermitske matrice.
Neka je A Mn takva da vrijedi AB = B za sve B Mn . Pokazi da je A
jedinicna matrica.
Za kvadratnu matricu A definiramo njen trag kao sumu dijagonalnih elemenata:
tr A = a11 + a22 = . . . + ann .
Dokazi da vrijedi tr(AB) = tr(BA) , tr(A + B) = tr A + tr B , tr(A) = tr(A )
za sve A, B Mn .
Dokazi da ne postoje kvadratne matrice A i B takve da vrijedi AB BA = I .
Jordanov produkt kvadratnih matrica A i B definira se na nacin A B :=
1
(AB + BA) . Dokazi sljedeca svojstva: a) A B = B A ; b) A A = A2 ;
2
c) A I = A ; d) A (B + C) = A B + A C .

0 1
. Uvjeri se da vrijedi J2 = I . Pokazi da se skup svih
Neka je J =
1 0
matrica oblika

{Z = I + J =
: , R}

s obzirom na operacije zbrajanja i mnozenja matrica ponasa identicno skupu
kompleksnih brojeva {z = + i } .
2.
2.
Determinante
Determinante
Determinanta realne kvadratne matrice je funkcija det : Mn R . Determinantu

matrice A oznacavamo s

a11 . . . a1n
.

.
det A ili |A| ili ..

a ... a
n1
nn
Definiramo je induktivno po redu n matrice.
Za n = 1 i A = [ a11 ] je det
A = a11 .
a11 a12
Za n = 2 i A =
,
a21 a22

a a
det A = 11 12 := a11 a22 a12 a21 .
a21 a22
Determinanta realne kvadratne matrice je funkcija det : Mn R . Determinantu

matrice A oznacavamo s

a11 . . . a1n
.

.
det A ili |A| ili ..

a ... a
n1
nn
Definiramo je induktivno po redu n matrice.
Za n = 1 i A = [ a11 ] je det
A = a11 .
a a
Za n = 2 i A = 11 12 ,
a21 a22

a11 a12

:= a11 a22 a12 a21 .
det A =
a21 a22
Za matrice visega reda determinanta se definira (i moze racunati) razvojem po

bilo kojem retku ili stupcu, na nacin

a11 a12 a13
a22 a23
a21 a23
a21 a22

.
+ a13
a12
det A = a21 a22 a23 = a11
a32 a33
a31 a33
a31 a32

a31 a32 a33
Opcenito se determinanta matrice reda n dobije pomocu determinanti reda n 1
tako da se zbroje (ili oduzmu) produkti elemenata nekog retka ili stupca s determinantama matrica koje se dobiju uklanjanjem retka i stupca u kojem se taj element nalazi.
Tocnije zapisano
n

det A =
(1)i+j aij Mij ,
Za matrice visega reda determinanta se definira (i moze racunati) razvojem po

bilo kojem retku ili stupcu, na nacin

a11 a12 a13
a22 a23
a21 a23
a21 a22

.
+ a13
a12
det A = a21 a22 a23 = a11
a32 a33
a31 a33
a31 a32

a31 a32 a33
Opcenito se determinanta matrice reda n dobije pomocu determinanti reda n 1
tako da se zbroje (ili oduzmu) produkti elemenata nekog retka ili stupca s determinantama matrica koje se dobiju uklanjanjem retka i stupca u kojem se taj element nalazi.
Tocnije zapisano
n

det A =
(1)i+j aij Mij ,
j=1
j=1
(rastav po i -tom retku, ili

det A =
n

(rastav po i -tom retku, ili

(1)i+j aij Mij .
i=1
(rastav po j -tom stupcu). Tu je Mij minor elementa aij : determinanta matrice reda
n 1 u kojoj se ne nalazi i -ti redak niti j -ti stupac pocetne matrice.
det A =
n

(1)i+j aij Mij .
i=1
(rastav po j -tom stupcu). Tu je Mij minor elementa aij : determinanta matrice reda
n 1 u kojoj se ne nalazi i -ti redak niti j -ti stupac pocetne matrice.
2. DETERMINANTE
15
2. DETERMINANTE
15
Definicija determinante je dobra, posto ovaj Laplaceov razvoj ne ovisi o izboru

retka ili stupca po kojem vrsimo razvoj.
Izbor predznaka + ili pamtimo po sljedecoj shemi za matrice reda 3 i 4:
+ +

+ +
+ +
+ ,
+ + .
+ +
+ +
Definicija determinante je dobra, posto ovaj Laplaceov razvoj ne ovisi o izboru

retka ili stupca po kojem vrsimo razvoj.
Izbor predznaka + ili pamtimo po sljedecoj shemi za matrice reda 3 i 4:
+ +

+ +
+ +
+ ,
+ + .
+ +
+ +
Direktnim razvojem po nekom retku ili stupcu racunamo uglavnom determinante

matrica maloga reda (3 ili 4). Specijalno, za determinante trecega reda ponekad je
brze dati gotov razvoj:

a11 a12 a13

det A = a21 a22 a23
a a a
31
32
33
= a11 a22 a33 + a12 a23 a31 + a13 a21 a32
(a31 a22 a13 + a32 a23 a11 + a33 a21 a12 ).
Ovaj se razvoj pamti iz sljedeceg zapisa kojeg nazivamo Sarrusovo pravilo. Prva dva
stupca determinante se prepisu iza trecega i potom izmnoze po tri broja koja se nalaze
na istovrsnim dijagonalama. Padajuce dijagonale nose pozitivan, a rastuce negativan
predznak:
+ + +
a11 a12 a13 a11 a12
det A = a21 a22 a23 a21 a22 = a11 a22 a33 + a12 a23 a31 + a13 a21 a32
a31 a32 a33 a31 a32
(a31 a22 a13 + a32 a23 a11 + a33 a21 a12 ).

Direktnim razvojem po nekom retku ili stupcu racunamo uglavnom determinante

matrica maloga reda (3 ili 4). Specijalno, za determinante trecega reda ponekad je
brze dati gotov razvoj:

a11 a12 a13

det A = a21 a22 a23
a a a
31
32
33
= a11 a22 a33 + a12 a23 a31 + a13 a21 a32
(a31 a22 a13 + a32 a23 a11 + a33 a21 a12 ).
Ovaj se razvoj pamti iz sljedeceg zapisa kojeg nazivamo Sarrusovo pravilo. Prva dva
stupca determinante se prepisu iza trecega i potom izmnoze po tri broja koja se nalaze
na istovrsnim dijagonalama. Padajuce dijagonale nose pozitivan, a rastuce negativan
predznak:
+ + +
a11 a12 a13 a11 a12
det A = a21 a22 a23 a21 a22 = a11 a22 a33 + a12 a23 a31 + a13 a21 a32
a31 a32 a33 a31 a32
(a31 a22 a13 + a32 a23 a11 + a33 a21 a12 ).

2.1.
2.1.
Izracunaj determinante:

2 1 1

a) 3 1 2 ;
b)
1 0 1

1 2 3

d) 2 3 4 ;
e)
3 4 5

1

2
2

0

2
3

2 2

1 2 ;
2 1

1 3

3 5 .
5 7

2 3 1

c) 3 6 2 ;
1 2 1
RJE SENJE
. a) Determinantu racunamo razvojem po trecem retku

2 1 1
1 1
2 1

2
=
1
+
1
3
1

1 2
3 1

1 0 1
= (2 (1)) + (2 3) = 2.

2 1 1

a) 3 1 2 ;
b)
1 0 1

1 2 3

d) 2 3 4 ;
e)
3 4 5

1

2
2

0

2
3

2 2

1 2 ;
2 1

1 3

3 5 .
5 7

2 3 1

c) 3 6 2 ;
1 2 1
RJE SENJE
. a) Determinantu racunamo razvojem po trecem retku

2 1 1
1 1
2 1

2
=
1
+
1
3
1

1 2
3 1

1 0 1
= (2 (1)) + (2 3) = 2.
16
2. DETERMINANTE
16
2. DETERMINANTE
b) Laplaceovim razvojem po prvom retku dobivamo

1 2 2
1 2
2 2
2 1

2
+2
2 1 2 = 1
2 1
2 2
2 1

2 2 1
= 1 (1 4) 2(2 + 4) + 2(4 2) = 27.
b) Laplaceovim razvojem po prvom retku dobivamo

1 2 2
1 2
2 2
2 1

2

2 1 2 = 1
2 1 + 2 2 2
2 1

2 2 1
= 1 (1 4) 2(2 + 4) + 2(4 2) = 27.
c) Sarrusovim pravilom

2 3 1 2 3

3 6 2 3 6 = 12 + 6 + 6 (6 8 + 9) = 7.

1 2 1 1 2
c) Sarrusovim pravilom

2 3 1 2 3

3 6 2 3 6 = 12 + 6 + 6 (6 8 + 9) = 7.

1 2 1 1 2
d) 0.
e) 4.
d) 0.
e) 4.
2.2.
Izracunaj determinantu

3 1 1 2

5 1 3 4
D=
.
2 0 1 1
1 5 3 3
RJE SENJE
. Razvijamo po trecem retku

1 1 2
3 1 2
3 1 1

D = 2 1 3 4 + 1 5 1 4 (1) 5 1 3

1 5 3
1 5 3
5 3 3
= (Sarrusovim pravilom)
= 2(9 20 + 6 + 30 + 12 3)
+ (9 4 + 50 2 60 15)
+ (9 + 3 25 + 1 + 45 + 15)
= 2 16 40 + 48 = 40.
2.2.
Izracunaj determinantu

3 1 1 2

5 1 3 4
D=
.
2 0 1 1
1 5 3 3
RJE SENJE
. Razvijamo po trecem retku

1 1 2
3 1 2
3 1 1

D = 2 1 3 4 + 1 5 1 4 (1) 5 1 3

1 5 3
1 5 3
5 3 3
= (Sarrusovim pravilom)
= 2(9 20 + 6 + 30 + 12 3)
+ (9 4 + 50 2 60 15)
+ (9 + 3 25 + 1 + 45 + 15)
= 2 16 40 + 48 = 40.
2.2. Svojstva determinanti
2.2. Svojstva determinanti
Navedimo neka svojstva determinanti.

1) det A = det A .
2) Zamjenom dva retka (ili stupca) determinanta mijenja predznak.
3) Determinantu mnozimo skalarom tako da tim skalarom pomnozimo sve elemente nekog retka ili stupca determinante. Ovo se pravilo c esc e koristi na nacin da
se svi elementi nekog retka ili stupca skrate za zajednicki faktor koji se izvlaci ispred
determinante.
Navedimo neka svojstva determinanti.

1) det A = det A .
2) Zamjenom dva retka (ili stupca) determinanta mijenja predznak.
3) Determinantu mnozimo skalarom tako da tim skalarom pomnozimo sve elemente nekog retka ili stupca determinante. Ovo se pravilo c esc e koristi na nacin da
se svi elementi nekog retka ili stupca skrate za zajednicki faktor koji se izvlaci ispred
determinante.
2. DETERMINANTE
17
2. DETERMINANTE
17
4) Ako su svi elementi nekog retka (ili stupca) jednaki nuli, determinanta je
jednaka nuli.
5) Ako su u determinanti dva retka (ili stupca) jednaka (ili proporcionalna), ona
je jednaka nuli.
6) Vrijednost determinante se ne mijenja ako se nekom retku (ili stupcu) pribroje
elementi nekog drugog retka (ili stupca) pomnozeni skalarom .
7) Determinanta trokutaste matrice jednaka je umnosku elemenata na dijagonali.
8) Binet-Cauchyjev teorem: det(AB) = det A det B .
Od ovih svojstava pri racunanju determinante najcesc e koristimo svojstvo 6. Cilj
- donju) trokutastu i
je pomocu takve transformacije dovesti matricu na gornju (rjede
tako izracunati njenu vrijednost.
4) Ako su svi elementi nekog retka (ili stupca) jednaki nuli, determinanta je
jednaka nuli.
5) Ako su u determinanti dva retka (ili stupca) jednaka (ili proporcionalna), ona
je jednaka nuli.
6) Vrijednost determinante se ne mijenja ako se nekom retku (ili stupcu) pribroje
elementi nekog drugog retka (ili stupca) pomnozeni skalarom .
7) Determinanta trokutaste matrice jednaka je umnosku elemenata na dijagonali.
8) Binet-Cauchyjev teorem: det(AB) = det A det B .
Od ovih svojstava pri racunanju determinante najcesc e koristimo svojstvo 6. Cilj
- donju) trokutastu i
je pomocu takve transformacije dovesti matricu na gornju (rjede
tako izracunati njenu vrijednost.
2.3.
2.3.

2 5 6
2+a 1+b
; b) 1 2 5 ;
a)
a
b
1 3 2

5

2
c)
2
2
2
5
2
2
2
2
5
2

2

2
;
2
5

4

0
d)
0
5
0
4
5
0
0
5
4
0

5

0
.
0
4
RJE SENJE
. a) Determinantu transformiramo tako da drugi redak oduzmemo od prvog:

2+a 1+b

= (1.r 2.r) = 2 1 = 2b a.

a

b
a b
- oprez, u jednom koraku moze se sprovoditi nekoliko transformab) Uz odredeni
cija tipa 6. Dopusteno je jednom retku dodati linearnu kombinaciju nekoliko preostalih
redaka:

2 5 6
0 0 1

1 2 5 = (1.r2.r3.r) = 1 2 5
1 3 2
1 3 2
= (rastav po prvom retku)

1 2

= (3 2) = 1.
= (1)
1 3
c)

5

2

2
2
2
5
2
2

11 11 11 11
2

2
2 5 2 2
= (1.r+(2.r+3.r+4.r)) =

2
2 2 5 2

5
2 2 2 5

1 1 1 1

2 5 2 2
= 11
= (2.r21.r, 3.r21.r, 4.r21.r)
2 2 5 2
2 2 2 5

1 1 1 1

0 3 0 0
= 11
= (trokutasta matrica) = 11 33 = 297.
0 0 3 0
0 0 0 3
2
2
5
2

2 5 6
2+a 1+b
; b) 1 2 5 ;
a)
a
b
1 3 2

5

2
c)
2
2
2
5
2
2
2
2
5
2

2

2
;
2
5

4

0
d)
0
5
0
4
5
0
0
5
4
0

5

0
.
0
4
RJE SENJE
. a) Determinantu transformiramo tako da drugi redak oduzmemo od prvog:

2+a 1+b

= (1.r 2.r) = 2 1 = 2b a.

a

b
a b
- oprez, u jednom koraku moze se sprovoditi nekoliko transformab) Uz odredeni
cija tipa 6. Dopusteno je jednom retku dodati linearnu kombinaciju nekoliko preostalih
redaka:

2 5 6
0 0 1

1 2 5 = (1.r2.r3.r) = 1 2 5
1 3 2
1 3 2
= (rastav po prvom retku)

1 2

= (3 2) = 1.
= (1)
1 3
c)

5

2

2
2
2
5
2
2

11 11 11 11
2

2
2 5 2 2
= (1.r+(2.r+3.r+4.r)) =

2
2 2 5 2

5
2 2 2 5

1 1 1 1

2 5 2 2
= 11
= (2.r21.r, 3.r21.r, 4.r21.r)
2 2 5 2
2 2 2 5

1 1 1 1

0 3 0 0
= 11
= (trokutasta matrica) = 11 33 = 297.
0 0 3 0
0 0 0 3
2
2
5
2
18
2. DETERMINANTE
d)

4

0

0
5
0
4
5
0

9 0 0 9
0 5

5 0
0 9 9 0
= (1.r+4.r, 2.r+3.r) =

4 0
0 5 4 0

0 4
5 0 0 4

1 0 0 1

0 1 1 0
= 92
= (4.r51.r, 3.r52.r)
0 5 4 0
5 0 0 4

1 0 0 1

0 1 1 0
= 81
= 81.
0 0 1 0
0 0 0 1
18
2. DETERMINANTE
d)

4

0

0
5
0
4
5
0

9 0 0 9
5

0
0 9 9 0
= (1.r+4.r, 2.r+3.r) =

0
0 5 4 0

4
5 0 0 4

1 0 0 1

2 0 1 1 0
=9
= (4.r51.r, 3.r52.r)
0 5 4 0
5 0 0 4

1 0 0 1

0 1 1 0
= 81
= 81.
0 0 1 0
0 0 0 1
0
5
4
0
Dakako da ovdje navedeni postupci racunanja nisu jedini moguci, pa mozda c ak

niti najjednostavniji; c itatelj moze potraziti i druge nacine za njihov izracun.
Pri tom treba paziti da se pri koristenju svojstava determinanti ne ucini circulus
viciosus vrtnja u krugu. Spomenuli smo da je dozvoljeno u jednom koraku retku
dodati linearnu kombinaciju nekolicine preostalih, medutim
ako se to ucini s nekolicinom redaka istovremeno, vrlo je vjerojatno da ce doci do pogreske. Pogresna primjena
moze dovesti i do ovakovih racuna

3 8 2

2 3 3 = (1.r+2.r,2.r+1.r)

2 1 1

5 5 5
0 0 0

= 5 5 5 = (1.r2.r) = 5 5 5 = 0.
2 1 1
2 1 1
Dakako da ovdje navedeni postupci racunanja nisu jedini moguci, pa mozda c ak

niti najjednostavniji; c itatelj moze potraziti i druge nacine za njihov izracun.
Pri tom treba paziti da se pri koristenju svojstava determinanti ne ucini circulus
viciosus vrtnja u krugu. Spomenuli smo da je dozvoljeno u jednom koraku retku
dodati linearnu kombinaciju nekolicine preostalih, medutim
ako se to ucini s nekolicinom redaka istovremeno, vrlo je vjerojatno da ce doci do pogreske. Pogresna primjena
moze dovesti i do ovakovih racuna

3 8 2

2 3 3 = (1.r+2.r,2.r+1.r)

2 1 1

5 5 5
0 0 0

= 5 5 5 = (1.r2.r) = 5 5 5 = 0.
2 1 1
2 1 1
Mi c emo ubuduce koristiti sljedece pravilo (koje je upotrebljeno u zadatku c):

dopusteno je u jednom koraku svakom (osim jednog) dodati taj redak pomnozen s
brojem.
Mi c emo ubuduce koristiti sljedece pravilo (koje je upotrebljeno u zadatku c):

dopusteno je u jednom koraku svakom (osim jednog) dodati taj redak pomnozen s
brojem.
2.4.
2.4.

1 1 1

b)
a) 1 a a ;

2
2
1 a a
RJE SENJE
. a) 0 (dva identicna stupca).

1 1 1

a b c ;
2 2 2
a b c

x
y x+y

c) y x+y x .

x+y x
y

1 1 1

b)
a) 1 a a ;

2
2
1 a a
RJE SENJE
. a) 0 (dva identicna stupca).

1 1 1

a b c ;
2 2 2
a b c

x
y x+y

c) y x+y x .

x+y x
y
2. DETERMINANTE
b)
19

0
0
1 1 1
1

a b c = (2.s1.s, 3.s1.s) = a ba ca
a2 b2 c2
a2 b2 a2 c2 a2

ba ca
1
1

= 2 2 2 2 = (b a)(c a)
b a c a
b+a c+a
2. DETERMINANTE
b)
= (b a)(c a)(c b).

c)

y x+y
x
2x+2y 2x+2y 2x+2y

x+y
x
y x+y x = (1.r+(2.r+3.r)) = y
x+y x
x+y
y
x
y

1 1
1

= (2x + 2y) y x+y x = (2.s1.s, 3.s1.s)
x+y x y

1 0 0
x xy

x xy = 2(x + y)
= 2(x + y) y
y x

x+y y x

2 7 8 1

3 15 18 91
a)
; b)
0 0 0 0
27 13 39 1

1 2 1

e)
d) 0 1 6 ;

3 8 15

8 28 38

4 14 19

7 5 3
1 3 5

378 253

377 252

3 3

0
0
1 1 1
1

a b c = (2.s1.s, 3.s1.s) = a ba ca
a2 b2 c2
a2 b2 a2 c2 a2

ba ca
1
1

= 2 2 2 2 = (b a)(c a)
b a c a
b+a c+a
= (b a)(c a)(c b).

c)
= 2(x + y)(x2 y2 + xy) = 2(x3 + y3 ).
2.5.
19

48

24
;
1
7

127

126 ;

3

y x+y
x
2x+2y 2x+2y 2x+2y

x+y
x
y x+y x = (1.r+(2.r+3.r)) = y
x+y x
x+y
y
x
y

1 1
1

= (2x + 2y) y x+y x = (2.s1.s, 3.s1.s)
x+y x y

1 0 0
x xy

x xy = 2(x + y)
= 2(x + y) y
y x

x+y y x
= 2(x + y)(x2 y2 + xy) = 2(x3 + y3 ).

3 1 2 4

1 2 5 1
c)
;
7 0 9 9
13 1 17 4

2789 3453

.
f)
2790 3454
RJE SENJE
. a) 0 (3. redak).
b) 0 (1. redak = 2 2 . redak).
c) 0 (3. redak = 2 1 . redak + 2. redak).
Dakako da ova veza nije ocigledna. Medutim,
svaki drugi ispravan nacin racunanja ove determinante dati c e isti rezultat.
d) 0 (3. redak = 3 1 . redak + 2 2 . redak).
e)

378 253 127
1 1 1

D = 3 377 252 126 = (1.r 2.r) = 3 377 252 126 = 0.

1 1 1
1 1 1

2789 3453
= 2789 3453 = 664 .
f) D = (2.r 1.r) =
1
1
2.5.

2 7 8 1

3 15 18 91
a)
; b)
0 0 0 0
27 13 39 1

1 2 1

e)
d) 0 1 6 ;

3 8 15

8 28 38

4 14 19

7 5 3
1 3 5

378 253

377 252

3 3

48

24
;
1
7

127

126 ;

3

3 1 2 4

1 2 5 1
c)
;
7 0 9 9
13 1 17 4

2789 3453

.
f)
2790 3454
RJE SENJE
. a) 0 (3. redak).
b) 0 (1. redak = 2 2 . redak).
c) 0 (3. redak = 2 1 . redak + 2. redak).
Dakako da ova veza nije ocigledna. Medutim,
svaki drugi ispravan nacin racunanja ove determinante dati c e isti rezultat.
d) 0 (3. redak = 3 1 . redak + 2 2 . redak).
e)

378 253 127
1 1 1

D = 3 377 252 126 = (1.r 2.r) = 3 377 252 126 = 0.

1 1 1
1 1 1

2789 3453
= 2789 3453 = 664 .
f) D = (2.r 1.r) =
1
1
2. DETERMINANTE
20
2.6.
Izraunaj detenninante:
l
b) 0l
o
oo9 l
a)
OO 8 2 .
0 0 7 3'
l 2 3 4
l
o
0
o
25
75
e) 75
25
5 4
2 -1 .
3 O'
2 -4
31
94
94
32
17
53
54
20
43
132
134
48
RJEENJE.
a)
razvojem po prvom stupcu:
o9 l
D=- O 8 2 =O.
o7 3
b)
l 2
-l
D= (po2. stupcu ) =- O 3
o 2 -4
= (pol. stupcu ) =
e)
-l l
-
l
3
. .
. /.s) = 25
D= (1zlumw251z
3
l
= 12.
3 1 17
94 53
94 54
32 20
:::::: (2.s-3lxl.s, 3.s-17xl.s, 4.s-43xl.s )
l
3
::::2:: 5 3
l
o
l
1
l
o
2
3
3
43
132
134
48
o
3 = 25 1l 23 53 =
0
5
l
3
5
5
(drugi i trei redak su jednaki).
2.7.
Izraunaj detenninantu petoga
reda
-2 5 o
l o 3
D= 3 -1 O
2 6 -4
o -3 -1
-1 3
7 -2
5 -5 .
l 2
2 3
RJEENJE. Koristit emo elementarne transformacije. Krenimo sa stuecem u kojem

je dovoljno upotrijebiti samo dvije transformacije -treim stupcem. Zelimo postii
2. DETERMINANTE
21
nule u drugom i etvrtom retku, a kao stoerni element biramo onaj iz petog retka.
-9
D= (4.r-4x5.r, 2.r+3x5.r)
=
l -9
-2l 5 oo -113 73
-2 5 -113 73
-5
2o3 -1-318 -1oo -725 -10-53 = (-1) 23 -118 -75 -10
S ada za stoer biramo prvi element drugoga retka.
-9
D= (l.r+2x2.r, 3.r-3x2.r, 4.r-2x2.r)
-13 2513 177 -13 25 17

2636 -33
-34 -26 2636 -34
-33 -26
-24
-1313 -1725 -1317 = (l.r+2.r, 3.r-2.r) = 6 13o -178 -134
=2 3
-1 6 5
12 - l l ,-8
= 6 ( -13 1 : 1 - l l - l -11 1 ) = 6 ( -13 . 16 - ( -36)) = -1032 .
o
l
o
o
-24
Ne postoji openiti postupak koji bi bio koristan pri raunu determinanti n -toga
reda. Najee se koristimo svojstvima determinanti bilo u pokuaju da ih sveerno
na trokutasti oblik, bilo na oblik pogodan za Laplaceov razvoj, bilo da uoimo vezu
izmeu determinante i slinih determinanti manjega reda. Taj je problem sloen i
zahtijeva velik nivo apstrakcije da bi se uoile zakonitosti meu elementima poetne
determinante i onih koje dobivamo u postupku raunanja.
Osvrnut emo se na najee metode raunanja ovih determinanti.
Svoenje na trokutasto formu. Determinantu svodimo na gornju (ili donju)

trokutastu formu bilo rastavom po nekome retku, bilo koristei elementarne transfor
macije.
2.8.
Izraunaj sljedee determinante reda
a)
00 01 01 .. .. .. 00 00
01 00 00 .... .. 00 01
n:
a {jO
O a {j
oo
oo
b)
ooo ... a fJ
fjOO ...O a
2. DETERMINANTE
22
RJEENJE. a Determinantu rastavljamo po prvom stupcu:

o ... oo
o ... oo
ll
(-l t+l . l .
oo ... o
= (-l t+l .
b) Determinantu rastavljamo po prvom stupcu
aO a/3 /3O ... OO

/3 f30 00 .... . . 00
a
D=a
+ (-l)n+l/3 O a /3 . . . O
oo . . . a /3
O O ... 1O a
. . a /3
oo .
n
= a + (-l t+w.
2.9.
Izraunaj sljedee determinante:
222 23Z4 .. .. .. 22
2 2 2 ... n + l
2n-l
ll 3Z55 ... . 2n-l
l 3 4 . . Zn-l
z ...
z
a)
b)
d)
l 3 5 Zn-Z
RJEENJE. a)
l O O . . . an
2l 2
) = O O 2 . . . O = Z(n 1)!
O O O ... n-l
z
D= (
(determinanta gornje trokutaste matrice).

b)
2 33 ...... nn
-1-ll o-Z
O
=(
D=
-l -2 -3 . .o
... n
...
o o ... o
od svakog retka osim
prvog odu-onemo prv1
zn
'
..
..
... 2n
-4
. .
e)
-2-2 o-44 o66 .. .... 2nZn .

-2 -6 ... o
o l l .. . l
ll oa1 oa . oo
2
z
)=
svakom ret
dodamo prv1
zn
Oo1 o2Z633 ........ . 2nZnn

.
O O O ... n
zn n !.
2. DETERMINANTE
23
l -13 o5 ... 2n-l

-1 o
o o o . . . -l
e) Od svakoga retka oduzmemo prvi
D=
O O
= (- l t -1
d) Od prvog retka oduzmemo drugi podijeljen s

itd. Dobit emo trokutastu matricu:
D=
- I:7l=1 i o oo . .. o
l
l o oo... n
n
2
2
.
.
.
2
22 2 2 .. .. .. 22
2 2 2 ..
a1
O O ... O
az
O ... O
Izrauna j determinante reda
az
(L).
i= l '
n
-a1 az .. . an
2.10.
a1 , zatim trei podijeljen s
-l
a)
-l
-l
-l
011... 11
lOx ... xx
e)
lxO ... xx
lxx ... Ox
lxx ... xO
RJEENJE.
tor:
a)
D=
Prvom retku dodajmo zbroj preostalih i izluimo potom zajedniki fak
2n-3
2n-3
. . . 2n-3
. ... . 2
22 2n-3
2
2
2
2
2 -l 2 (2n - 3) 2 2 -l 2
2 2 2 -l
2 2 2
lo -3 o ol
-3
(-3)n-1(2n - 3).
(2n- 3)
o o o . . . -3
-l
l l
-1
-l
Sada od svakog retka oduzimamo dvostruki prvi:
D=
O O
2. DETERMINANTE
24
b)O. Prvom retku dodamo zbroj preostalih.

e) Od svakog retka (osim prvog) oduzmemo prvi redak pomnoen s
x:
0l -x1 1 1 . . 1
D= l -x
l x . . -x
n-l 1 -x
D= l -x = (n - l )(- 1 )"-1x "-2
l . -x
x x-aa a a a
-a-x
D = -a-x x-a
. . . -a-x x-a 2.
H-a-xx-a ) x-a . . . ! (x+a )
D = -a-x x-a . .
-a-x
x-a
.
.
= Hx-a )(x -at- 1 + (-1 )"+1 Hx +a )(-x-a )"- 1 = ! [(x -a )"+ (x +at].
O
O O ... O
O . . .O
O OO .
Zbroj svih redaka osim prvog, podijeljen s

X
dodajemo prvom retku:
o o o ... o
o o ... o
o O ... o
O OO
d)
Od svakog retka (osim prvog) oduzmemo prethodni
O O
O
O
O
Sada prvom retku dodajemo zbroj preostalih redaka podijeljen s
Nakon toga deter
minantu rastav ljamo po prvom retku.
o . .
o .
2.11.
o
o
o
o
o
-xal aX2 a3 . .. a,.

. -x X
Izrauna j determinante reda h :
a)
-x
o
X
o o . .
o
o
-xall -xXa22z Xa33 a .,

. .. -Xn-l X11
o
b)
o o
o
o
2. DETERMINANTE
RJEENJE. a)
25
l:a0 i aX2 a03 aon
Prvom stupcu dodajemo preostale. Dobivenu determinantu razvijemo
0 .. .. .. O0
X
D= O O = (ti=l ai) 0 0 ... X
O O
x1 = x2 = ... = Xn =
aXl1 Xa22 Xna3 Xnan
D= X1X2 X n -1O -1 o oO
o o
a)
=
aXl1 a1
po prvom stupcu:
-x
b)
-x x
-x x
Ova je determinanta openitiji sluaj prethodne. Ukoliko nju izraunamo,

x dobit emo prethodni rezultat!
uvrtavajui
Iz svakoga
stupca izluimo odgovarajuu nepoznanicu:
-l l
o o o
, kod koje je x
Sada smo dobili specijalni sluaj determinante iz

moramo staviti
umjesto
l! Dakako,
i slino za ostale veliine:
Koritenje rekurzijskih formula.
Razvojem po nekom retku ili stupcu mogu
e je ponekad determinantu reda n izraziti s pomou istih determinanti reda n - l .

Ponavljajui tu formulu unatrag, dobivamo vrijednost traene determinante.
2.12.
Izraunaj determinante reda n :
RJEENJE.
a)
101 111 011 ........ . 001 001 001

a)
00 00 00 .. .. .. 01 11 01
01 01 01 00 .. .. .. 00 00
0 1 0 1 ... 0 0
00 00 00 00 .. .. .. 01 01
b)
Oznaimo traene determinante s .6.,. .
Rastavom po prvom stupcu dobivamo
!l.n =
1 01 00 .. .. .. 00 11 11 01 .. .. .. 01
1
. O . . O . O ... O
ooo
ooo
l l
o o o
-l
l l
o o
= -11n-l
l
2. DETERMINANTE
26
Iz ove jednakosti slijedi dalje
(
l:::t.n =l -l:::t.n-1 =l - l
l:::t.n z) = l:::t.n-2
-
Za osnovu uzimamo n= 3 (to je prvi n za koji determinanta ima karakteristian oblik

koji vrijedi potom za svaki vei broj n):
!:::t.3
Ill
11
10
- 1
=l .
=1
ll 1
l l1
Zato j e !:::t. 2n+1 = !:::t. 3 =l . Za parne indekse vrijedi !:::t.2n = =l- !:::t.3 =O.
b)
Ponovo rastavom po prvom stupcu pa potom po prvom retku dobivamo rekur
zijskurelaciju l:::t.n = -!:::t.,._z, Kako je !:::t.2 = -1, !:::t.3 =O, to dobivamo !:::t.2n+l =O,
n
( -l)
!:::t.2n
2.13.
Izraunaj determinante reda n :
1-A. 2
l 2-A.
a)
3
3
n
n
b)
3 ... n-A.
lll ...l n+l
RJEENJE. Oznaimo traenu determinantu s l:::t.n
a)
2l l ... l l
l 3l ... l l
ll 4 . .. l l
Determinantu moemo prikazati kao zbroj dviju determinanti, cijepajui pos-
ljednji stupac na zbroj dvaju stupaca:
l:::t.n=
1-A. 2
l 2-A.
l
3 ... n
3 ...n
3 ... n
1-A. 2
l 2-A.
l
3
3
o
o
-A.
U prvoj determinanti emo od svakog retka oduzeti posljednji i tako dobiti trokutastu
determinantu. Drugu determinantu rastavljamo po posljednjem stupcu.
A.
!::t.,.=
o ... o
o -A. o ... o
o o -A. ... o
o
l 2
3 ... n
=n( -A. )"-1 - A.!:::t.n-1
1-A.
2
3
l 2-A.
3
2 3-A.
- A. l
l
n-l
n-l
n-l
...n-1-A.
2.
DETERMINANTE
Vrijedi
1==nl(-A- t.-l -A [(n -l)(-A )n -2 -A n-2]

1
2
+
== ((-A.t
+
n
-l
)
A.
[
n
A
.
(
]
2
1
-A.t- (n + (n -l) + (n -2)]-A.3 n-3
== ((--A.tA.t--ll [[nn ++ ((nn -l)+
-l)+ .. . .. ++ 22]]++ ((--l)l tn--llA.A_nn--11 (11 -A.)
= (- l t[A.n -An-l n (n l) ]
n == nn[(nn--l)1 + (An. -l)2 +(! n -2) ! ]+n! -l
- -3)!]n+n! +
= n(n -l)[(n -2)n-3 +(n (n l )
n.- il1 +n.l' ( l l+ l + . . l+ ;;l )
- n.' (2 + + + ;;)
A.
A,.
27
lterirajui ovu rekurzijsku relaciju dobivamo
b) Istom transformacijom kao u prolom primjeru dobivamo
lA
2+3
2.14.
lX1 Xl2 l
W(x t, ... , Xn) = XI X
x
x:
l Xl2
X1
P(x) = W(xt, ... , Xn- t, X) = XIn 1 Xn 1
x 1 - x 2-
Izraunaj Vandermondeovu determinantu
.RJEENJE.
Stavimo u ovoj determinanti nepoznanicu
mo je kao funkciju
Xxl2
xn- 1
umjesto broja
od
Xn ,
i promotri
2. DETERMINANTE
28
l.
Razvojem determinante po posljednjem stupcu zakljuujemo da je P(x) polinom

stupnja n- Vrijedi P(x1) =P(xz) =...=P(xn-1) =O, jer odgovarajue deter
minante imaju dva jednaka stupca. Zato je P(x) = C(x-xd(x - xz) (x - Xn-d,
gdje je C vodei koeficijent ( uz potenciju xn-l). U rastavu po posljednjem stupcu
prepoznajemo taj koeficijent: to je identina determinanta reda n - l . Tako dobivamo
P(x) = W(xh ... , Xn-d(x - xi) (x-Xn-d

i odavde, stavljajui x =Xn ,
W(x, ...,xn )=P(xn ) =(xn - xl) (xn - Xn-1 )W(x1,...,xn-1 )
= II (xn - xi)W(x, . . ., Xn-1)
i<Jt-1
= II (xj - x;).
i <j
i<Jt
l
(l )
U sluaju kada se determinanta reda n izraava pomou determinanti reda n - i

reda n - postupak je neto sloeniji. Pretpostavimo da determinante zadovoljavaju
sljedeu rekurzijsku jednadbu:
2,
gdje p i q ne ovise o n Za nju kaemo da je linearna rekurzijska jednadba

drugoga reda. Pokaimo kako se nalazi njeno rjeenje.
Najprije rijeimo pripadnu karakteristinu jednadbu
.
A. z =pA. +q.
Ova kvadratna jednadba ima uvijek dva rjeenja A.1 i Az (koja mogu biti i kompleksni
lo
(l )
brojevi). Sada razlikujemo dva sluaja:

A.1 f Az . Rjeenje relacije tada ima oblik
(2)
gdje su C1 i Cz dvije konstante koje nalazimo iz poznatih vrijednosti determinante

i iz
za n = i n =
pak n = i n = ) Te vrijednosti uvrstimo u
dobivenog sustava odredimo C1 i Cz.
A.1=Az . Rjeenje relacije tada ima oblik
Konstante
2 (ili
(l )
!:in =C1A. Cz nA..

C1 i Cz odreujemo kao i prije.
(2)
(3)
29
2. DETERMINANTE
2.15.
RJEENJE.
Izraunaj vrijednost determinante -toga reda
Razvijmo determinantu po prvom stupcu:
41 43 03 00 .. . .. 00 00
0 1 4 3 ... 0 0
00 00 00 00 . ..... 41 43
41 43 03 .. . 00 00 31 04 30 .. .. .. 00 00
l:!.n= 4 0: 0 0 ... 4 3 0 0 0 . . 4 3
0 0 0 . . . 1 4 0 0 0 .. 1 4
4 3 ... o o
= 4 n1:!. -!- 3 o: o . . . 4 3 = 4 n1:!. -!- l:!.n 2-
oo . l4
Dobili smo sljedeu rekurzijsku relaciju drugoga reda:
l:!.n= 4 n1:!. -!- 3 n/). 2-
Pripadna karakteristina jednadba glasi
). 2 = 4). - 3
s tjeenjima A.1 = 3 , ).2 = l Zato je
!:!.n= c,3n+ c2 l.n = 3n c,+ c2.
Za n = l vrijedi 11:!. = 4, za n = l dobivamo 21:!.= 13. Odavde
4 = 3 c,+ c2}
3 c2= - 1 .
=
2
13 = 9 c,+ c2
2'
Tako dobivamo
n/).= -23 . 3n - -2l = 3n 1+2- l
Fibonaccijev niz l, 2, 3, 5, 8, 13, . . definiran je formulom
2.16.
/I = l, h = 2, !
n = !n -+! fn 2-, n 3.
Dokai da je n -ti lan toga niza jednak determinanti n -toga reda
-l0l -1l1 0l1 0o1 ... .. ... ooO Ooo
Jn =
o o o o . . .-l l
.
==} e,
---
2. DETERMINANTE
30
RJEENJE. Rastavljajui determinantu na potpuno isti nain kao i u prethodnom zadat

ku, dobivamo rekurzijsku relaciju
A =A
A 2
n-l
nn
ime je tvrdnja dokazana.
Vrijednosti determinante za male brojeve n dobivamo direktnim raunanjem la
nova niza. Moemo napisati i formulu za opi lan, koja slijedi tjeavanjem pripadne
karakteristine jednadbe:
J n+l
J n+l
A
n J
)
_
_
)
]
l
l
+
l
= [( 2
.
( 2
Uvjerite se da su ovom formulom dani alnovi Fibonaccijevog niza, uvrtavajui ne

koliko poetnih vrijednosti za broj n .
2.17.
2.18.
Izraunaj determinante (razvojem po pogodnom retku ili stupcu):
a) 2ol -4o8 -6o2
b)
oO5 23l -1-1l 232

oo l3
-25 o3 -32 o2
4l O6 2l 5l
d)
Izraunaj determinante (Laplaceovim razvojem po pogodnom retku ili stup

cu!):
3 oO 25
o
a) l 2 3
o o od
b
OOd
O
y
O
OJ
e) O
oooo
2 -12 -12 -12
-1
33l 33l 33l 333
e)
oo oo -12 -12 '
333l
ol ol ll ll
ol -1o -1l -1l
-1l -1l ol -1o f) ll ll ol ol
23l Oo 24 5o
dooo
a
2.19.
3o ol -12 46
22 -2l 33 ll
b)
'
Izraunaj determinante:
o Ol Oo Oo
-1
a) o o o l '
o o -1 o
l oo -1o 23
-1
d)
ll 2l oo -2-1 '
b)
e)
x a
g
e z
h k
2. DETERMINANTE
2.20.
lzraunaj determinante:
a)
2.21.
a)
e)
2.23.
a)
2.24.
-3l -2o -54 45 e) -3o O2 2222

2l -23 -34 -4-5 .' -3-3 -3-3 -3o o2 .
49 52 3l -7-3 . e) -62 3l -4l 3l
1325 137 47 -21
-14 '
3l -4l -52 79 .
2 -1l 3l -44
o
b) -5 2 -4 -8 '
-l o l l
3 ll -1-1 44 6l
4
d) 26 -2l -13 63 48 .
5 -2 3 6 l
ol ol -1l -1l ll
-l3 -12 2o ll o3
oo -1l -22 oo 2l ; e) -ll -1l ol ol -1l
l l -1 l o
o 3 -2 l o
a)
2.25.
2ol -123 -12o 4Ol '. b)

-1 o 4 -1
-13 -12 -155 -186
23 ll ol 76 ;b)
3l -53 ol -24
-3-1 -35 52 7l '
34l -12l o43 -1ol '
2 -1 l 2
23 -1l -12 ol 23
oo oo -13 -12 23 ; b)
o o l l -1
lzraunaj determinante:
a)
2.22.
31
ll -1l ll ll
ol ol ll ll
ll ll -1l -1l ' b) ll ll ol ol '
a)
20xll 20 ;
l 02 00
3
b) 0 2x3 '.
00l
X
e)
ll ll ll -1l -1l ll -1l -1-1 -1l -1l

ll -1-1 -1l -1l ll X
e)
l 0 0 0
4x2
03 0O .
O0 03x2x4
000l
X
2. DETERMJNANTE
32
2.26.
131 -230
231 1 '
a) l -130
b)
4 7
l 2 3 4
-1
d) -23 -12 6
5 5 l3
2.27.
2.28.
e)
Vi
-2o3 -1-22 -1-12

2 2 2 l
10 12 13
l l 3 l
445 6
sina cosa l
sin f3 cos f3 l ;
sin y cos y l
sin2a cos2a cos 2a
e) sin2 f3 cos2 f3 cos 2/3
sin2 y cos2 y cos 2 y
a)
2.30.
b)
d)
(b+e)2
2
2 ( + )2
2
2
2 ( + )2
sin2a cos2a l
sin2 f3 cos2 f3 l
sin2 y cos2 y l
sina cosa sin(a+c5)
sin f3 cos f3 sin(f3+c5)
sin y cos y sin(y+c5)
a+b
a+ ee;
b+a
-2b
b+
e+a a be+be -2e
e)
d) -b-e a a -be '
-eb a
Ol ol ll ab
l l O e
abe
Odredi nune uvjete bi sljedea jednakost bila istinita
l cosa cos tJ
O cosa cos f3
cosa l cos y
cosa O cos y
cos f3 cos y l
cos tJ cos y o
a) aa
eba a eb
a2 (a+l)2 (a+2)2
b2 (b+l)2
(b+2)2
(e+l)2 ( e
+2)2
-bO e-aOe -bOa zx
-x
O
b)
e)
-y
-z
-2a
-d
2.31.
22 sin2
a - cos2a
sin2 f3 - cos2 f3
2 sin2 y - cos2 y
v'3 v's v'3

v'6
J2I
VIO 2 v'3
Izraunaj determinantu
2
VIO v'IS
2 2 v'6 VIO5 JI5v'6
ab e
a+x x
x
OaO
x b+x x
b) b e ;
e)
a) beaeab ;
x
x e+x
O O cosa sina cos
a2+1 af3 ay
f3 sina sin f3
d) af3
/32+1 f3y
e) - sina cosa cos f3 cosa sin f3
f3y y2+1
ay
O - sin/3 cos f3
e
2.29.
e)
-d
f)
da
33
2. DETERMINANTE
2.32.
l ba ba33 = (a + b+ c )(b -a )(c -a )(c -b );

l bae22 cab333 = (ab + bc + ea )(b -a )(e -a )(e -b );
ab ba44c = (a2 + b2 + + ab + bc + ea )(b -a )(e -a )(e -b ).
l e c4 l a a2 a3 l a+b+c ab+bc+ca abc
bccd++da+ac
cd+db beedda
ll be b2 bc333 ll b+c+d
c+d+a
l d dl a a2l a3d+a+b da+ab+bd dab
a3 a13 al3 aa2 , ,
al = =
l -l.
= == l . =
Dokai ide9titete
a)
b)
e)
ll
ll
ll
2.33.
Dokai relaciju
2.34.
Dokai da determinanta
2.35.
2.36.
2
cP
ne ovisi o x
x
y
z.
Matrica A je ortogonalna ako vrijedi AA T A TA

determinanta iznosi ili
Vrijedi li obrat?
I.
Kompleksna matrica je unitarna ako vrijedi UU* U*U

Pokai da za determinantu unitarne matrice vrijedi l detUl
Pokai da njena
I (U*
).
2.37.
Izraunaj determinantu od ( -A ) . Koristei taj rezultat izraunaj determinantu

antisimetrine matrice nepamog reda.
2.38.
Kako se mijenja determinanta reda

suprotnom poretku?
2.39.
n ako joj stupce ( ili retke) sloimo u

'Drugu' dijagonalu kvadratne matrice ine elementi s indeksima (n,
(n-1,
2), . . . , (2,n-l), (l,n). Kako se mijenja determinanta ako je
calima oko druge dijagonale?

2.40.
2.41.
= =+
zr
Koje su od sljedeih jednakosti istinite za bilo koje kvadratne matrice A

i B reda
a) det(A + B )
detA
detB ; b) det(A.A )
A. detA ;
e) det(A.A )=A. n detA ;
det(Ak ) ( detA )k .
n:
d)
detA 1
Neka su A, B kvadratne matrice i D

detA detB .
[ 0l
At
Neka su A, .. . , At kvadratne matrice i A=

matrica. Dokai da je detA
2.42.
l ),
O
detAt .
= [ : ]
blok-dijagonalna
A1
Pokai da je det D
34
2.43.
2. DETERMINANTE
a) det [ ] =det(D - BC);
Neka su A, D , I kvadratne matrice, I jedinina. Dokai da vrijedi:
b) det
[ ]
[ ] {
=de t( A - BC);
det(D A- CB) ako je AB =BA

A B
=
C D
det( AD- CB) ako je AC =C A
(uz dodatnu pretpostavku da su sve A, B , C, D kvadratne istog reda i da je
A regularna).
e) det
2.44.
lac ((xx )) db ((xx )) l' -l- ac'((xx)) bd' ((xx)) l+ l ca'((xx)) db'((xx)) l
Elementi determinante drugoga reda diferencijabilne su funkcije. Pokai da

vrijedi
Kako izgleda analogna formula za determinantun -toga reda?
2.45.
2.46.
aaiJiJ
aiaiJJ +
23 x3 x2 23 ...... 23
32 3 2 .... . 32 32
x
x
l-x 2 - x
Izraunaj determinantu redan ako su njezini elementi

=max{i,J};
b)
=min{i,J};
= li -JI l.
= li-JI;
e)
a)
d)
Izraunaj determinante
1 1 1 1 ... 1
a) D=
b) D=
2.48.
l
l
Izraunaj determinantu D= l
l
l
... l
. .. l
... l
...n-x
Izraunaj detenninanten-tog reda:

l
l
l ...
3O o3 oo .. .. .. ooO
a)
;
o ... o 3 l
... l
11-l n-l n-l . . . n-l

n n n ...n n
nnnn . ..
2.47.
b)
2 32 .
. n-2
n
OO lO l .. .. ... n-l
;
o o o ... l
35
2. DETERMINANTE
o o
o o
010 ...
001 .
.
e)
o An-l .. o o
An o . . . o o
l
o l l
l
-1 o l
-1 -1 o
l
d)
e)
-l -l -l ... -l
. .
l 2 3 ...n-l n
l
-l -l -l ... -l -l
2.49.
000 .
Izraunaj determinanten -tog reda:
a)
3 ...n
-l
3 ...n
-l -2
... n ;
b)
355 ... 55
535 ... 55
555 ... 35
-1 -2 -3 ...
e)
555 ... 53
l 2 3 ...n-l
100 ... 002
234 ... n
34 5 . ..
010 ... 020

... 2 O O
d) O O l
n l 2 ... n-2n-l
2.50.
200 ... 001
Izrauna j determinanten -tog reda:

l 2 3 ... n-2n-l n
a)
234 ...n-l
n n
34 5 ... n
n n ;
nnn ... n
e)
l nn ...n
b)
n n
n 2n ...n
nn 3 ... n ;
n nn ...n
n
a b ... b b
b a ... b b
n -1
d)
b b
a b
b b ... b a
. . .
2.51.
(n paran).
n-2
2
l
-1
O . .. O O
O
O x . .O O
x
-l ... O
.
0
0
0
0
. . .
. . .
Izraunaj determinanten -tog reda:
Xt a12 a13
Xt x2 a23
a) X t X2 X3
Otn
a2n
03n ;
b)
ao a1 a2
Qo X a2
Qo al X
ao
a1 a2
. .
On
On
011 ;
x
-l
0 X
2. DETERMINANTE
36
e)
az
a3
X
X
2.52.
...
at
Xt
d)
an
at
X z xz
X3 X3
a)
530 ... 00
253 ... 00
O 25 . . O O
.
b)
e)
000 ... 75
000 ... 27
a3
an
210 ... 00
121 ... 00
O l 2 .. O O
.
a+fJ
d)
Xn
tog reda:
000 ... 21
000 ... 12
000 ... 53
000 ... 25
750 ... 00
275 ... 00
027 ... 00
X3
Xn X n X n Xn
Izraunaj (rekurzijskim formulama) deterrninante
l l
o o
o o
o o
l l
o o
az o
l
o
o
o
a(J
o
a+fJ a(J
a+fJ ...
l
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
... a+f3 a(J

a+f3
l
3.
Rang i inverz matrice
Elementarne transformacije nad retcima matrice su:

zamjena dvaju redaka,
rnnoenje retka skalarom razliitim od nule,
dodavanje nekog retka nekom drugom retku.
Uzastopnom primjenom posljednje transformacije uoavamo da u elementarnu
transformaciju spada i dodavanje nekom retku linearne kombinacije preostalih redaka.
Primjenom elementarnih transformacija mogue je matricu svesti na reducirani
oblik koji je jedinstven. Tu podrazumjevamo sljedei oblik matrice:
Prvi ne-nul element (stoer) svakoga retka iznosi
Svi elementi u stupcu
tog stoernog elementa jednaki su nuli.
Svi retci koji sadre samo nul elemente (ako takvih ima) nalaze se iza onih
redaka koji sadre bar jedan ne-nul element.
Svaki naredni stoer (gledajui po retcima) nalazi se desno (u retku s veim
indeksom) od prethodnog stoera: ako stoer u retku i1 lei u stupcu h, a
stoer u retku i2 > i1 lei u stupcu h, tada je h >h .
Evo nekoliko primjera reduciranih formi:
l.
[
o 1o lo 4 oo ]
[lo lo -13] [1-201]
[l
O
O
o
oo oo lo 2o ' oo lo o J ' 00001.
oo o
ooooo
s
'
Rang matrice je broj ne-nul redaka u reduciranom obliku matrice. Oznaavamo

ga obino slovom r i piemo r( A) = r. Ako je matrica A tipa m x n, tada je uvijek
r(A) min{m, n} .
Rang matrice se podudara s najveim redom nekog minora koji je razliit od nule.
3. RANG I INVERZ MATRICE
38
Neka je A kvadratna matrica reda n . Njen je rang jednak n onda i samo onda
kad je njena detenninanta razliita od nule. Reducirana forma takve kvadratne matrice
jedinina je matrica.
[ 42 2 53 -21 47 ] .
3.1.
RJEENJE.
A=
2 1 .1 8 2
[; ]
002 o
-
"'
prviedakdx(-2))
(dodajemo
rugom "'
[o -o -2 -o]
"' [o oi 2l o]
[
l
O
[
[
l
"'(treI
dijelimoredak ) OO O 1 O3
-!l
3.
[ 2 -3 -21 3 l "' ('UJHijprvi eni treijujemo) [ 3 -22 23 ]
2 -3
3 2 2 redak
3
2
2
[
]
onitavamo)
ponitavamo ) "' [ O O3 -4 ll
(elemente
"' Glemente
"'
4
O
3
rvogstupca
0 12 -3 drugogstupca O O O O
"'(::::daks3) [ -1 t],
2.
oo oo
[ 42 21 35 -2 74 ] "' Gelemente
onitavamo) "' [ O2 O -13 -25 -14 ]
2 8 2 rvogstupca O O -2 10 -2
onitavamo) "' [ 2 O 13 l
"' (ptree
elemente
gstupca
0O 0O -10 05 03 1
1 O 01 _!5 21 l
)
p
redak
i
s
dijeli
rv
"'(dru
0
[o o o o o 2
gls-1
g redak )
"' (ddyeluno
s
-4
r( A) =
B= l
l
4 4
"'
l
"' l
6 l
16 l
l l
"'
-9
r(B)
e __
"'
drugi. redakprvom(-2)) "' f - l4

"' (dodajemo
oo2 0
(ponitavamo ) "' lO Ol OO - 3
"' elemente u
treemstupcu
OOl O
l
-l
'
r(C)
= .

3.2.
39
3
4
4
A= [ 7 147 33] .
U ovisnosti o parametru
A nai rang matrice

ll
A 10 l
l
22
E
A"' [72 1147 133 i2l ] "' [oo 120 -25-is- A-20-412]
5 4
"' [o 10 -25iff A-20i2] "' [Ho o o5 o ]
Iz
A = 2 A = O A) = 3
a
A= [!2 7 i2a ] ;b) B= [ l a!2 ;za].
a
3.
l l
2,
a.
b)
l2 a2l-l = a- l? Ol ll a+l l =- a-1)2a a + 2).
OOl aa-l
-l a-1 O a+l al = a = a =
a = l l l
l. a =
2. a = -2
.. ,1l 12 1 .
Ne trai se reducirana forma pa zbog jednostavnijeg raunanja smijemo

zamijeniti stupce (to nee promijeniti rang matrice):
RJEENJE.
ovog oblika zakljuujemo da je r( )
3.3.
ako je
te r(
inae.
R nadi rang matrice
a)
RJEENJE. a ) Rang matrice jednak je redu najvee minore koja je razliita od nule.
Kako je za svaku vrijednost parametra
deterrninanta matrice jednaka nuli (prvi i
drugi redak su proporcionalni), to je rang sigurno manji od Meutim, deterrninanta
minore
iznosi 9, razliita je od nule i stoga je rang matrice
neovisno o
vrijednosti parametra
Deterrninanta matrice iznosi
(
Ova je determinanta jednaka nuli samo za

l
O i
ostale vrijednosti razliita je od nule te je rang matrice jednak 3.
Za
sva su tri retka jednaka - rang matrice jednak je
-2 . Za sve
glavna minora
1znos1
razliita od nule te je rang jednak
'dnak2.
1 rang Je ponovo Je
Za
Za
O,
prva
ista minora
40
3.4.
3.
RANG I INVERZ MATRICE
U ovisnosti o parametru A E R nai rang matrice

... n
l 2-A
... n
l
-A . . . n
l 1-A 22 3 33
:
..
2 3
. . . n-A
RJEENJE. Za A = l taj je rang oevidnol, poto su svi retci (i stupci) proporcionalni

te je svaka minora reda jednaka nuli.
Da odredimo rang matrice za preostale vrijednosti, izraunat emo njenu deter
minantu. (To je uinjeno u zadatku
no ovdje emo primijeniti drukiji raun.)
Oduzimajui prvi redak od svih preostalih dobivamo determinantu:
n
A -A
ll= A
-A
2.13 ,
1-A 2 O3 O
O
O
A O O
-A
Dodajmo sada sve stupce od drugoga do posljednjeg prvom stupcu:
2 3 nO
O
-A O
O
ll= O O -A
O O O -A
*
gdje se na estu zvjezdice nalazi element
2 3
(l- A)+ + + ...+n= -A+
n(n+l)
Determinanta je stoga jednaka umnoku
ll= c(n;l) - A)(-At-1
n(n+l)
1
Je
dnak
v rang je
. U prvom, slucaJu
Jednaka Je
nu11 samo za 11. = 1 za 11.1 =
l, a u drugom on iznosi n- l. Naime, glavna minora reda n- l za ovu vrijednost
(n- l)n
. ) Za sve
broja A razliita je od nule! (Ona je jednaka nuli ako je A =
ostale vrijednosti A rang je n.
3.5.
Zadana je matrica A =
[ 23 -2O 1514 88 ]
. Pomnoi je redom sa sljedel

im elementarnim matricama i uvjeri se da su tim mnoenjima opisane
-1 4 2
41
[-2o ool ool ] , [ -3 oo o]l

]
]
l
o
o
o
[
[o o l oO
[olO ool oO][2l3 -2O 1442] [l23 -2. O 1442] (ztmjprvi ienjtreeini) ,
[ -2o ol lO ][23 -2O 42] [3O 2 426 4] (prvi redak -2))
[ -3O ool olO]. [lO3 -22 46 24] [oO 2l 436 224] (prvi redaktreem - ) '
[oO ol O ],
l oo
elementarne transformacije:
Et=
1
01 0 ,
E3=
11
Es= 0 10 ,
10 .
-1 l
E6=
RJEENJE. Raunajui redom traene umnoke dobivamo
At=EtA=
A2=At=
A3= E3A2 =
3.6.
15
-1
1 -1
100
-1
Matricu A=
8
8
14
15
15
-t
8
8
15
[-l -o -o! ol
1 -1
8
8
- 2 15
t -1
redak
dodan drugom
dodan
x(
'
3)
svedi na reduciraniob lik. Nakon svake
transfor macijeod redi elementarnumatricu pomou koje jeona dobivena

(m noen jem slijeva!).
RJEENJE.
A=
At=
l 6]
[-4O -24-42,
[ lO oo -4oo oo2] ,
-4-2 l 6
1
E1 =
[oO ol O],
l oo
1
42
[ 4o o4 o2 ,
o -2 l 6 ]
[ lo o o
o -2 l 6 ]
[ lo o o
o o 7]
[ lo o o ]
o o l -7
[ lo o o
o o l -7 ]
1
Az=O
1
As=O
-1 !
-1
1
A6=O O
1
E4=O O ,
-1 t
-1
[ o o]
4ol
[ lo o
o 2 l]
[ ol o ]
oo
[ oo
o o l]
1
Ez= 010 ,
1
A3 = O
1
A4=O
3. RANG l INVERZ MATRICE
1
Es=O
t ,
O ,
-1
1
E6= 011 .
-lf ,
[ -i ]
o 2l
Izraunaj matricu E = E6EsE4E3EzE1 i uvjeri se matrinim mnoenjem da vrijedi

AR =EA.
3.7.
Zadana je matrica A =
Svedi je na reducirani oblik.
Izraunaj umnoak E pritom koritenih elementarnih matrica.'
RJEENJE.
[ 2 -2 s]
[lo 2 li l
o 2l
[l lo i l
o2l
[l lo l
[o oo ol]
ool
A=O
10 ,
-1
A1 =O l 6
Az=O
6 ,
A3=O
6 ,
1
A4= 010 ,
Neposrednim mnoenjem dobivamo:
B=E4E3E2E1 =
[! lo o
o o l]
[ o]
ool
[ o o]
[lo lo-2_il l
oo l
[! l
o -2 l
E1 =
O ,
1 1
Ez= 010 ,
1
E3=O 10 ,
E4= O
Uvjeri se mnoei matrice da vrijedi BA=I.
6 -i
l
6 .
43
Za kvadratnu matricu A kaemo da je regularna ako postoji matrica, oznaava

A_,, za koju vrijedi AA_, =A_,A =I . Matricu A -I nazivamo inverzna
mo je s
matrica. Kvadratna matrica reda n je regularna ako i samo ako joj je rang jednak n .
Inverznu matricu raunamo svoenjem na reducirani oblik. Ako je
kvadratna
matrica punoga ranga, njen reducirani oblik jednak je jedininoj matrici. Umnoak
En E2E,
pritom koritenih elementarnih matrica daje upravo inverznu matricu (vidi
posljednji zadatak).
Umjesto da se na kraju postupka rauna umnoak elementarnih matrica, itav se
postupak sprovodi na tzv. proirenoj matrici koja se sastoji alijevam dijelu od matrice
A, a u desnom od jedinine matrice I.

oblika
[A i I]
"' [A, i E,] "' [A2
Elementarne transformacije daju niz matrica
E2Ei]
"' ... "' [I i En E!]
[-i - ]
-2 2 3
te se na koncu postupka s desne strane nalazi upravo traena inverzna matrica.
3.8.
Odredi inverz matrice A =
!
o
o
:
1
3
(1= [ l 0 l : o l o ]
3:
o
o
l
2
re :amo
t t
"' Grvogstupca) [ t l t ]
Ol -t t -t Oo ol
"'(mnoimo
redales trei) "' [ oO l 2 l o3 Ol ]
1
:
o
1
o
pon
itavamo ) "' [ 01 o12l
elemente
"' (dru
l
3
gogstupca
o
-4 0l ]
o
l
:
-2
pon
itavamo ) [Ol Ol OO 25 ll5 -l
elemente
-2
"' (tree
gstupca 0 0 1 2 -4 l
[ 25 ll5 -l-2 .
-2 -4 l l
[-3l o1 -1l :: o1 ol oo
-2 2 3 ::o o l ]
RJEENJE. Iz proirene matrice [A l I ]

trebamo dobiti oblik [I l A -1] :
"'
"'
elementarnim transformacijama nad retcima
-3
lj
A_, =
-2
Jf -t
If -t
Dobili smo
) "'
! 1
3
44
3.9.
[Hl l U].
lo
Elementarnim transformacijama odredi inverz matrice

A=
[ Oll Oll Oll lllOl J Ol OOl OOOl OOJ
RJEENJE.
[ Oll lOl Oll llll::OOl OOl OOl OOOJ

ll l Oi O O O I [ l o 1 tio l 1l ol oOIOO O l
OO 1l -11 Ol : O1 -1O Ol OOl
ol lO ol -1:l :o -1O ol lO OJ
) [O l l l l O O O
Oo Oo -1-2 -2:-1 -1-1 -1-1 ol Ol
[0O1 oO1 ll1 1lJ: ol O1 oO oOO]
o[ 1 o0 0-1 -2: -1 -1 ool]
o
olo
Raunamo kao u prolom zadatku:
onitavamo
"" Glemente )
rvogstupca
n JuJemo)
"" (wn!
drugi ""
""
(ponitavamo
"" ekmenle
drugogstupca
(treiredak)
"" dijelimos-2
1
1
""
---r
A-1
!.
o[ol 0oo 0ol 1i-I:-! -t ool ]

O0 0l O1 ! - oo
0[ l0 o0o1/o:
l
0O O1 0l 0O
o o o 1:
- [ -ill -ll -2l -2l l .
!.
t:
l:
""
ponirtavamo )
"" (ekmente
etvrtog stupca
__,._
1
1
l2 J l2 21 _l2
ponitavamo
"" ( elemente ) ""
treegstupca
(etvrti redak
"" dijelimos-)
""
""
!.
3
1
2
t
t : ! - tl
2 '1 l2 2
t
l
1
l
2
3
l
t
_i
1
l
3
3
l
3
3
!.
-
3
3
3
l 3
3
3.
45
RANG llNVERZ MATRICE

Odredi inverz za opu matricu drugog reda
3.10.
je ona regularna.
a -:j:. O
[a db i Ol Ol ] "'
[: ]
pretpostavljajui da
RJEENJE. Da bi ova matrica bila regularna i e ne mogu istovremeno biti nule.

Pretpostavimo neka je
(u protivnom zamijenimo prvi i drugi redak). Proirimo
matricu jedininom i primjenjujemo elementarne transformacije:
e
i O Ol
O O
O lOl d -b
= ad -bc[ a ]
ad-bc -:j:. O,
dijelimo ) "' [l i ]
rvi redale
d
l i 0
(dodaredak.
jemodrux(-c))
gom [ d-c!!. l _ f. 1 ]
dru 1 [ l i
"' (redijelimo
]
dak i!!l.=.!g !E.J 0 1
:C - bc
,...., (drugi
. redak x(-)) [l ! - tul=bC
dodajemo
J
{
\p
sa
prvi
rv
rv
_a_
"'
,.....,
[a db ]
prvom
:::::::}
Primijeti daje matrica
[: :]
-I
ad
ad-bc
ad-bc
-e
regularna ako i samo akoje
3.11.
Rijei matrinu jednadbu
RJEENJE. l.
nain . Matrica
jednakosti
D!] X=[ ]
22
X
mora biti tipa
pa uzmimo
{ 3aa +3c4c=3,5, { b3b 3d =5,

a = 3 = 4 b = d = X= (34 76 ]
nain.
= =[; :] =[; ]
X=
tj.
l : 1-::f:. O.
X=
izjednaavanjem odgovarajuih elemenata dobivamo dva sustava

+
+
=
+ 4d 9,
=
r.JeenJa su
Ja
ct
.
2.
5, e
5,
Jednakost AX
A -l ( A je regularna) pa imamo
7,
5
za
A-1 AX= A -I
6 . Sli'Jed'l
I
5
,B
:::::::}
A-1B.
mnoimo slijeva s

Raunamo A_,=-!
[_j -i]
[ ] [ 5] [ 7]
pa je
4 -3
l
X= -3 l
3
3
= -l
4 6 .
5 9
Elemente matrice A_, moemo izraziti eksplicitnom formulom:

l
(A -1 ) ij=
Aji
detA
Ovdje je Aji algebarski komplement elementa aji, Aji =

: (-l )i+j Mj; . Dakle:
A 11 A 12
_l_ A21 A22
1
A_ =
detA
A 1n
A2n
An! An2
A nn
Ova se formula nazica Cramerovo pravilo. Efikasna je za matrice drugoga i treega

reda. Zamatrice veega reda treba (u principu) koristiti Gaussov postupak.
3.12.
l 2 3
Odredi inverznu matricu matrice A= 2 -l -l .
l 3 4
RJEENJE. Koristiti emo formulu ( *)

Najprije treba provjeriti postoji li inverzna matrica! Izraunat emo detA jer nam
je ta determinanta ionako potrebna u gornjoj formuli.
l 2 3
detA= 2 -1-1=-4-2 +18-(-3-3+16)=2 .
l 3 4
Determinanta je razliita od nule, stoga postoji inverzna matrica. Za matricu reda 3

najpraktinije je odmah formirati (veliku!) matricu reda 3iji su elementi alge barski
komplementi. Primijeti da se predznaci ispred minora mijenjaju na isti nain kao
i pri raunanju determinante razvojem po ret:kil ili stupcu. Takoer, praktinije je
47
3. RANG I I NVERZ MATRICE

transponiranje matrice nainiti u drugome koraku:
A- t = !
3.13.
[23-1]
[- 2-42 3l,
r -2 1 34.]
Nai rang matrica:
a)
d)
o '
. l
h) o o
o o
o o
b)
e)
ooo
ooo
[ -1 63],
e)
[43--42142sj .
2
-6
f)
'
[H-1l,20 14
[ 42 33 -1 ]
l
5 ;
o9
-1 33
3.14.
4
3
]
2
3
2
3
4
2
r43 -1 2 1 [ -11 123-113123] [- 23 -14 4
4 -2 3
l
Nai rang matrica:
a)
5.;
5o
b)
l 7
9 8
e)
-l
O7 ;
H
;
-L
H
-
[
[
]
;
]
!
[EH
E];
2
7
3
1
4
-2
-1
o
-3
3
4 -4 o 8 -4 2 3 7 6 4 2 -3 6 l
[23l -221 246 -325 56l 279] [ H n -t =i]
5 10 18 -7 10 15 ; -13 3l -13 7l -1o 27
48
d)
g)
h)
-1[ 2 2A -2ll
A
l ; b) 2; 3 ?
3 -6 -3
A
[A l! :2i :l3] 3.
A
A+
[ l ll -1-6 O]; b) [l Al Al]; [l -i;
10 -6 ll] .
3.15.
Za koje vrijednosti parame tra

e)
a)
3.16.
Odredi parametar
3.17.
a)
3.18.
f)
e)
E R je
jednak
bude
E R tako darang matrice
E R odredirang
Pmvjeri
rang matrice
direklno na matri cama A
ma trice
e)
; [- : n i B ;
rang vrijede nejednakosti r(AB) r(A) i r(AB) r(B).
3.19.
[5 -2 -3l, b) [;3l =-5jl -1il ] , l l [il 5 3l ,

[2 -2i _;],l [ lll -1-1l -1-1l -1-1l
[il ]2; -sl b) [ -312l -23
5l]'. [2 o
[ ll -3l -23 ; [ -14 2o 53 ]; f) [ ol -17 o35].
da za
Izraunaj (Cramerovim pravilom) inverz sljedeihmatrica:
a)
d)
3.20.
Hj
e)
e)
Izraunaj inverznu matricu za matrice:
a)
d)
e)
e)
sina cosa
-cosa sina '
49

3.21.
Odredi inverz sljedeih matrica:
a)
d)
3.22.
H H].
[1000
[ ! ! -]
2
[g + 12];
-
e)
H H].
[0011
[l- -1H2 ];
n H];
[2221
n:
o
o
Odredi inverz sljedeih matrica:
a)
o o
3.23.
l -l
l -l
l -l -l
l
b)
b)
Izraunaj inverz matrica reda
l l l ... l
l l ... l
O O l ... l
a)
o
o
e)
3.24.
l l l
e)
o . .. o
o
o
l ..
l . ..
b)
d)
o o o . .. l
o l l ... l
l o l ... l
l l o .. . l
. .. o
l l l
. .. o
a)
e)
x[ !] = [ - _;];
[ - i]x[ ] [ ;];
111 . . 1 1232... .. n-1n

n-2
=
d)
Ol
O l l ... l
O O l ... l X = O O l . . .
ooo
... l
o o o .. .
l
l
l
l
O l
o l
oo
Izraunaj nepoznatu matricu X:
b)
ooo
oooo
o3
l l
l H];
[0001
[H! 2H]2 .
[-1 l
-1-1 -1-1 -1
.
f)
o o o .. .
l
l l l ... l
l o l ... l
l l O . .. l
e)
50
3.25.
3.26.
Pokai da dijagonalna matrica reda n sa elementima dt , d2 , , dn na dijago

nali ima inverz ako i samo ako je d; # O, Vi. Kako glasi njen inverz?
Kako se mijenja inverz matrice ako u matrici:
a) zamijenimo i-ti i j-tiredak;
b) pomnoimo i-ti redaks
e) i-tom retku dodamo j-ti pomnoen s
Dokai da je inverz simetrine matrice simetrina matrica, antisimetrine ma
tice antisimetrina.
Matrina se jednadba ne smije skraivati. Odredi _primjer matrica A # O
i B # C drugoga reda takvih da je AB = AC. Sto se dogaa ako je A
regularna?
Ako matrica A zadovoljava jednadbu A2 + A + I = O onda je regularna.
Dokai! Kako glasi njen inverz?
Matrica je idempotentnaako je A2 = A. Dokai da je idempotentna matrica
regularna onda i samo onda ako je jedinina.
Neka su A i B matrice sa svojstvom 2A - B = l. Dokai da je matrica A
idempotentna onda i samo onda ako je matrica B involutoma.
Ako za matricu A vrijedi Ak = O ( A je nilpotentna), pokai da je I - A
regularna te da vrijedi
A;
3.27.
3.28.
3.29.
3.30.
3.31.
3.32.
3.33.
3.34.
3.35.
3.36.
b)
(I - A) - 1 =I + A + A2 + . . . + Ak- 1
Dokai da vrijedi: a) (AB) - 1 = B- 1 A- 1;
(A- 1 ) k = (Ak ) - 1 , k E N.
1
Opovrgni: e) (A + B)-1 = A-1 + B-
Ako matrice A i B komutiraju dokai da i A , B , A - l , B- 1 komutiraju sve
meusobno.
Neka je f(t) polinom u t . Dokai da je f (S - 1 AS ) = s-1/(A)S za regularnu
matricu S E .4n i bilo koju matricu A E .4 n.
Dokai da za ortogonalnu matricu A ( AA T = A TA = I ) vrijedi:
a) matrica A - l takoer ortogonalna;
b) produkt ortogonalnihmatrica je ortogonalna matrica;
.
cosa -sina .
e) matrica
Je ortogonalna.
.
sma
cosa
Dokai da za unitarnu matricu U (U je kompleksna i UU* = U*U = I )
vrijedi:
a) matrica u- l je takoer unitarna;
produkt unitarnihmatrica je unitarna matrica.
Ako matrica posjeduje neka dva od sljedeihsvojstava
A je simetrina,
(2) A je ortogonalna,
(3) A je involutoma,
onda nuno posjeduje i tree.
3.37.
3.38.
A.
b)
(l)
4.
Sustavi linearnih jednadbi
Linearni sustav od m jednadbi s n nepoznanica zapisujemo u obliku
auX t + a12X2 + . . . + a1,.x,.

. aztXt + azzXz + . . . + a2nxn
=
=
bt,
bz,
(l)
(l)
amtXt + amzXz + . . . + nXn = bm.

Ovdje su a ij, bi zadani brojevi, a x
, x,. nepoznanice sustava. Rjeenje ovoga
sustava je svaka n-tarka x t , . . . , x,.) koja uvrtena u
identiki zadovoljava sve
jednadbe.
1,
[:: ::! ].
Linearni sustav moemo predoiti u obliku proirene
matrice sustava
: :::
aml amz . . . amn : bm
Taj se sustav rjeava tako da se svede na ekvivalentan u kojemu matrica ima re
ducirani oblik.
Pri tom se smiju koristiti identine elementarne transformacije kao i
pri odreivanju reducirane forme matrice:
zamjena dvaju redaka,

mnoenje retka skalarom razliitim od nule,
dodavanjem nekom retku drugoga retka pomnoenog skalarom razliitim od

nule.
One se primjenjuju na proirenoj matrici sustava. Rjeenje sustava e postojati

ako matrica i proirena matrica sustava imaju isti rang.
Iz reduciranog oblika se oita
va rjeenje izborom po volji odabranih vrijednosti za slobodne nepoznanice te potom
odreivanjem vrijednosti vezanih nepoznanica.
52
4. SUSTAVI LINEARNIH JEDNADBI
x +- 2yy +- 3zz == S,l,

x + 3y + 4z = 6.
1[ 2 -12 -13 l l [ 1 -S -73 l [ 1 l 3l sll
l 3 4 6 o l lo 1l: 3 o -S1 -7o 1J3 1 o o: 1
[ o ol -2l : -4ll [o ol ll : 2l ] [ o ol l : -12l ,
x = l3, y = -l , z = 2.
3{ x -2y-y +6z+3z == 4,l, b) { xx ++2y2y +3z+z-z === -2,3,3,
Sx +4y = 2.
z
l.
=
-x
+2y
+12
)
l.
3:
[ 63 -2-l 63J: 4l [ 3 -l 3 : -74
4 o : 2l o -S l 2,
b)
[-H-l 2 J12:Hl] [io 4Lm]
o o m].
o:o
lS : 4 [Ho o m]
8 : o [H
= 3,
4.1.
Gaussovom metodom rijei sustav

2x
RJEENJE. Sustav piemo u matrinom obliku koristei proirenu matricu [A i lJ].

Nakon toga matricu A svodimo na reducirani oblik.
!
l
rv
! -9
rv
rv
Rang matrice jednak je rangu proirene matrice i iznosi

stveno. itamo ga direktno iz reduciranog oblika:
4.2.
-9
rv
OJ
. Rjeenje sustava je jedin
Gaussovom metodom rijei sustave:
a)
-2x
6x
RJEENJE. a Pri postupku svoenja na reduciranu formu nije obvezno na mjestu sto
ernog elementa imati broj jednak Dovoljno je zadrati bilo koji ne-nul element. U
ovom primjeru zadravamo broj
rv
lf
OJ
: If
Iz drugoga retka itamo da sustav nema rjeenja. Rang matrice A je

3.
rv
rv
rang proirene
rv
Postupak svoenja na reducirani oblik u ovom se primjeru neznatno razlikuje od do

sadanjih. Opredijelili smo se da u prvom koraku matricu A svedemo na gornji
t'rokutasti oblik, kako bismo uz minimalni broj operacija ustanovili da li sustav uope
ima rjeenja.
Iz ovoga oblika itamo r(A)
ba kao i rang proirene matrice. Sada nastav
ljamo postupak svoenja matrice A na reducirani oblik. Taj se korak naziva obratni
53
4. SUSTAVI LINEARNDf JEDNADBI

hod.
[ ][ ] [ l
Posljednji redak matrice (ispunjen nulama) ne moramo prepisivati.
0O1 42O 00l 1ii O43 "' 0O1 20l 0O1 11i 03l
x = l, y = l, z = O.
OOl OOl OOl iii Oll .
rv
Rjeenje sustava glasi
4.3.
Rijei sustav
3x5x1 X ++ 3x3X3 +- 2xX44 == 3,l ,

1 + x22 + - 3x4 = 4.
- 2x2
2x 3
2x l
Pri svoenju na reducirani oblik dozvoljeno je zamijeniti stupce matrice

A (ali nikako s proirenim stupcem! ). Zamjena stupaca odgovara promjeni poretka
RJEENJE.
nepoznanica: svaki stupac odgovara tono jednoj nepoznanici i pri zamjeni stupaca
moramo naznaiti kojoj nepoznanici odgovara koji stupac.
U ovoj
matrici zamijenit
emo (radi jednostavnijeg rauna ! ) prvi i trei stupac.
l 1 -2 3 2 i l
l [
"' [ oo -7:-7 ol "' [ oo o5 -4o -7o :: o2l .
523 -2-1l 231 -1-32 i:: 43l "' 321 -1-2l 253 -1-32 ::i 43l
1 -25 -43 2 i l
5 -4 : 2
Sustav nema ljeenja.
4.4.
Rijei sljedee homogene sustave
a)
RJEENJE.
a)
+3z == O,O.
{ 3xx +y-y +5z
b)
+3z
x3x +2y+y-y -2z
-Sz === O,O,O.
2x
Proirenu matricu svodimo na reducirani oblik.
oo o
oo o
na nul-vektor, sustav e uvijek imati ljeenje.
Kako je desna stra
oo o o oo .
Dvije su mogunosti: postoji samo
[ 3l -ll 53 i ] "' [ l -l4 -43 i ] "' [ l -ll -l3 i ] "' [ l l - 21 li ]

x = -2z = -2A , y = zz == AA
trivijalno ljeenje, ili, postoji beskonano mnogo ljeenja.

l
Prve dvije nepoznanice su vezane, dok je trea slobodna. Nju biramo po volji:
Nakon toga odreujemo vrijednost prvih dviju:

Rjeenje zapisano u vektorskom obliku glasi
.
.
54
b) [ 2 -1 o ] [l 2 -slo ] [l 2 -slo ]
l 2l -2-5 oo "' 2 -1l -2 l oo "' oo --55 11 ll oo
"' [loo -5o2 -slo
1oll oo ] "' [ol 2l l oo] "' [o1 0l -4 l1 oo] .
= = -A.,
= SA..
y= 1
Zamijenimo prvi s drugim retkom i nastavimo svoenje na reducirani oblik
3:
3
3
- -s l
Izaberimo slobodnu nepoznanicu na nain z

lf z = 3).. . dakle
Tada slijedi x
-tz
=
O,
=
O,
{ = O.
[l ll -ll oO ] "' ol -2l lll oO ] "' ol ll 2l ll Oo ] "' [lo Ol -l2 ll oO] .
2 l o o =A..[ o -1 -2 l o [o -1 -2 l o o o ol o
= -2A., = =A..
2
]
A
[
[:l [+l
b)
[;11 2i1 21 ;11 110i l0 "' [;11 22 21 ;11 i1010l "' [oo -1l -o1 o0 loo "' [oO 1l ol o:oO il Ol
["' o0001 o01 -10o1 010oo1 l: o0o] "' [o01 oo1 o1l o01 oool "' [oo1 oo1 ool oo1 ooo] .
=O, =O, x1 = =-A..
=A..
4.5.
Rijei homogene sustave:
a)
X 1 +x2 +x3
3x l +x2 -x3
2x l +x2
RJEENJE. a) Proirenu matricu sustava svodimo na reducirani oblik:
-4
Uzmimo neka je x3
da je x2 = - 2x3
Tada iz reduciranog oblika prosirene matrice sustava slijedi

Rjesenje u vektorskom obliku je
odnosno x1 x3
Zamijenimo prvi i etvrti redak i radimo elementarne transformacije:
l l
[ n nJ
Uzmimo nekaje x4
Iz reduciranog oblikaje x3
Rjeenje u vektorskom obliku je
1
l
1
l
x2
-x4
ss
{ 3xt2xtXt +3x+x-x22-3x+x-x33-3x4+x4-x4+-+xs4xs2xs===O,2,l,
4.6.
4xt+5x22-5x33-5x4+1xs=3.
-14:2 : -123 ]
3[ l lll -l-2-1 -1-1-3 -2:o:: 252] [ool -8-2l -12 -3268 -38:
l -1 o -1l 12 -1: l -3 o 4:-2 2l 2 -2:l o -1o -2: o
o[oo -2-8l -ll -4262 -38:-2:6 -1-132] [ooo ool -l-1 -4-6-6 11600 ::: 323 ]
[ O1 o -lo -41 -26 :: 2o] [ O1 ol Oo 21 -4-2 : -lo] .
o o l 6 -10 : -3 o 3o l 6 -10 : -3
a
=2
=
X4
Iz 5 -3x =-l+
-3
+l
Ox
s-6x4
x
x-3-={J.+ 10/J-6a,
=
2 4x5-2x4 =-l+ 4/J-2a, x13 = 2xs-X4 = 2/J-a.=
[;;xx2l ] = [ -3+1-1+4fJ2/J-a-2a6al = [ -i-1o] +a [-l-!-2l +P [ 142] .
t
b)2 1 -l -l 1 1 l -l 1 1 -2 o l -l 1 1 -2: o
3[4l -13 -3-5l -5-3l -24 o32] [423 53l -1-3 -3-5 l 23l ] [ooO 36 -3-6 -3-6 1105:5 : 3l ]
o[o1 -1o3 -3ol -3ol -2iO0105 1 1 ] [1o -11 -1l -1l -2l0] [10 01 -1o -10 - : t]
o o o o o:o 2
-3y = 5 -2 = 3
4
=
=
a,
x
x5
=
X
3
x2 = - txs + X4 + X3 = -5y + + a Xt = + tXs = +
RJEENJE. a)
-4
rv
IV
rv
- 1
IV
rv
Rang matrice jednak je rangu proirene matrice i iznosi

pa rjeenje postoji.
r(A ) ::::::
pa iZilberemo dvije slobodne nepoznanice
i
reduciranog
oblika
proirene
matrice
oitavamo
5
U vektorskom obliku:
Zamijenimo u prvom koraku prvi i drugi redak
rv
- 1
rv
-5
rv
Rang matrice i rang proirene matrice su

pa izaberemo tri slobodne nepoznanice
oblika je
t
t
4
7
S I I
3 1 3
rv
9 -9 -9
""
pa rjeenje postoji.
f3 ,
f3
i
l2
5 1 1
3 1 3
r( A)
.
Iz reduciranog
t Y U
56
vektorskom obl iku Ije enje je:
A
Ax{ 2x +2y+y +2z+z == 4, b) {Ax +Ay+y +z+z == A,l,
3x +2y +3z = 12.
+y +Az = A.
l.4 3. 1 2 A i 4 [ l 2 A i 4 l z.
l12 "' [ 32 2l 32 : 12 l "' oo -4-3 3-3A
2-2A :: -3o
"' [ool -42l 3-3AA-1A i:: -34o l
"' [ ool o2l A-1A-1A -12-3 l
"" [oo1 0ol -A+2i
A-1A-1 :: -1-3lO2 l "' [oo1 0ol A-1ol ::: -1-22l
l) A = l
2
3
2) A l
3
z!
)
:
X = l-A'12 y = z= -2-X= -2- l-A12 .
b) [A l l i l l [ l l
ll Al Al ii AA "' Al Al ll
=l
+y+z = l
y =al), z = A =l-a4. 7.
Uovisnostio p arametru
E R rije i
a)
5,
sustave:
x
x
RJEENJE.
a) Zamije nimo
stupa c. To od gov ara zamjen i var ijabli
xi
: 5
R azlikujemo sluajeve:
Za
ran g matrice je
a ran g pro i rene matrice pa sustav u tom
sluaju nije Ije iv .
Za
=/: ran g matrice i ran g p ro o rene matrice se poduda raju i iznose pa
je su stav Ije iv . Rje e nje je (zamijenili smo na poetku x i
,
9,
Z amijen imo prvi i trei redak:

A
Ako je
f3 ,x
sus tav se svodi na

f3 .
ije Ije enje je dvopara met arsko:
57
A l A -l l -A
l
l
A
i
A
l
i
o
-1
[ l l+A i l+A [ 2+A[ l :A+ll+Ai A l [ l -l -.1 l
l 2+A-1 l+A l 2+A-1 l+Ao .
2) AA = -2l A -2 2,
l2+A+A 2+A-1 .
l+A ' = -l+z= -1+ --=
z= 2+Al+A ' y=z= 2+A
Za l- nastavljamo dalje sa elementarnim transformacijama. Sada smijemo

podijeliti drugi redak sa
i trei sa
rv
O O
rv
O
O
O O
:
l
rv
O
O
O O
Nadalje imamo sluajeve:

Za
3) Za
l-
rang matrice je rang proirene matrice je 3 i sustav nije rjeiv.

i lrang matrice i proirene matrice su 3 pa je rjeenje:
x
--
l. 2.i
[l 42 14 A l4 [ -4;2 -1-98 A-9-!4 i:i ;2l l
o[ l l
2: 211 [0l o1 -4 A-1-l2i ol l
-4 -18 A -9 i l
2,
RJEENJE. a) Zamijenjujemo i 3. i zatim 3. stupac. Time smo cikliki zamijenili

prve tri nepoznanice pa sada imamo redom x3 , x 1 , x2 , x4
[42 14 l A ii l4
-3 3
7 :
rv
-3
rv
l) A = l
rv
Razlikujemo sluajeve:
Za
rang matrice je
O
O
O
O
7
2
3:
O1 O
2
2
rv
2
2
O O
O O
O
O
:
l
5
Oi O
a rang proirene matriceje 3 pa sustav nije rjeiv.
58
2) Za A l l tjeenje je:
5
X4 = r1,
x2 = 2a,
b)
x1
=l
x3
- 2x4
x4 + 4x2 =
+ 8a.
l "" [ l ! l "" [ l l
[H l l [i H =i l i'V [i H _w=fl
l j
Al
l 2 A +l i
l +A
-1 A-1 O
A i - 1-A
A-
rv
10
- 9-2x2 = l - -- 9a'
A-l
o o o A +2 o
AO O l
A : l
O A l l+A i - 1
O O l
O O -1
AA i l
2 i -1
rv
o o o A+2 : o
o o o A +2 :
Imamo sluajeve:
l) Za A = -2 rang matrice i rang proirene matrice se podudaraju i iznose 3 .
Rjeenje je jednoparametarsko:
2) Za A = O lako se vidi da je rang matrice 3 , a rang proirene matrice 4 pa je

u ovom sluaju sustav netjeiv.
3) Za A l O i A l -2 rang matrice i rang proirene matrice su 4 pa je tjeenje
jedinstveno i iznosi:
2
2
Xz = --,
XI = A - l + I '
X4 = 0.
A
Neka je A kvadratna regularna matrica ( D = det A l O ) . i -ta komponenta

tjeenja sustava Ax b glasi
(2)
59
D; b :
..
.
.
D;= . ...
Ovdje je
determinanta matrice koju dobijemo tako da se u matrici A zamijeni i -ti
stupac s vektorom
a ln
au . . bl
a2n
a21 . . b2
.
anl
..
bn
ann
U sluaju manjeg broja nepoznanica, uobiajeno je indekse determinanti oznaa

vati imenima nepoznanica.
2x{ xx +3y+2-yy +4z+3z-z === 5,6.l,

D = 2ll -l32 -l43 = 2. D
Dx Dy D
D
5
l
2
1
5
5
2
3
3
Dx = 6l -l3 -l4 ::::: 2, Dy = 2l 6l -l4 = -2, Dz = 2l -l3 6l = 4.
z= -DDz =2.
x = DDx = l,
3{2xx +2y-y +3z-z == b) {2xx -3y+5y -4z+z -2+5 ==
x{ x -2y+y-y +z+z-z === 2,l, 4x +y -3z +4 =
3x -3y +2z = 3. 3 2 -1
D = 2l -ll -13 = l D
x = y =z=
2
-3
l
D = 4l 5l -4-3 = -2
b)
Dx= -4-52 -35l -43l = -10, Dy = 24l -5-42 -43l = -12, Dz = 24l -35l -5-42 = -20.
4.9.
Cramerovim pravilom rijei sustav
=/: O pa postoji je
RJEENm. Determinanta sustava je
dinstveno rjeenje. U determinanti

prvi stupac determinante
stupcem slobodnih lanova. Slino i za
i z
zamijenjen je sa
RJesenJeJe
v
4.10.
Cramerovim pravilom rijei sustave:

O,
a)
O,
O.
e)
O,
O,
O.
2x
RJEENJE. a) Determinanta sustava j e
dakle
j e homogen pa postoji jedinstveno trivijalno rjeenje

Determinanta sustava je
O.
Nadalje
=F O i sustav
60
Rjeenje je
= y = 6, z = lO . l -2 l
= 32 -l-3 2l = O
5,
e) Determinanta sustava je D
i sustav nema jedinstvenog
tjeenja. Mogua su dva sluaja: sustav nema nikakvoga tjeenja, ili, sustav ima
beskonano mnogo tjeenja.
elimo li ispitati koja je od ovih dviju mogunosti istinita, praktinije je prei na
Gaussov algoritam. Analiza s pomou determinanti je sloena, nepregledna i ponekad
neizvediva. U ovome bi sluaju izgledala ovako:
Izraunamo najprije sve determinante Dx , Dy , Dz . Ukoliko je barem jedna od
njih razliita od nule, sustav nema tjeenja. Kod nas je
Dx =
U ovom je
23l -3-2-l 2ll =O, = 32l 23l 2ll =O,

Dy
Dz =
23l -2-l-3 32l =O.
sluaju jo uvijek mogue da sustav i ima kao i da nema tjeenja.

Retci proirene matrice linearno su zavisni (sve determinante treega redajednake
su nuli). Kako su prva dva retka linearno nezavisna, to je trei njihova kombinacija i
stoga treu jednadbu moemo zanemariti. Tako dobivamo sustav
2x -2-yy +z+z == 2.l,

y +z = 1+21.., y =
{ 2x +z = 2+1..
l
1+1.
1 1+21.
.
l
l
l
2+1.
l
2
2+1.
X= = z= l l =3
l : l
l : }..
[ l [ l + fn .
{
Vidimo da su svaka dva stupca linearno nezavisna. To znai da bilo koje dvije
varijable moemo uzeti kao vezane varijable, dok e trea biti slobodna. Odaberimo
za slobodnu varijablu i uzmimo njenu vrijednost po volji
l. pa imamo
x
Sada tjeenje moemo dobiti Cramerovim pravilom:
J - J. ,
apffiano u vek-kom obliku:

4.11.
RJEENJE. Izraunajte pet determinanti reda i uvjerite se da je jednostavnije koristiti

Gaussov algoritam.
3
6
= -33 7 -36 -44 = -303.
o6 6 -3 3 -303, = o6 -3 3 -606,
ll3 7 6 -44
-33 ll3 6 -44
6 o6 3 = -303, = 6 -3 o6 = 909 Xt = l,
-33 7 6 ll
-33 7 ll3 -44
X2 = X3 l, X4 = -3.
=
A{ Ax + y 3
X { yAx-+4y7. =
9x +Ay 3_
RJEENJE.
l i l = -A -3 -A -3 A -3
= l il
= l ; l = 3A
l i l A 2 -36, = l ; i l = A
l A 6, A -6. 2AX= D = 3A-A2 -36 = A+3 6'
= D = A2 -36 - A + 6 .
A3 A == -6.6 = = =
] = [ ] +a ]
61
2
5
a) Determinanta sustava je D
5
-2.
Dx3 =
2
5
5
-2
Rjeenje je je-
2
5
Dx2
-2
5
-2
-2
-5
dinstveno. Dx, =
-5
2
5
Dx4
-5
-2
-5
5
-2
. Dakle,
-2 3
=
2,
b) Detenninanta sustava u ovom sluaju je D = O , dok je Dx,
Slijedi da sustav nema rjeenja.
4.12.
nije rjeiv,
.
sustava
. v
b) diskutiraJ. IJesenJa
2,
. Da sustav ne bude rjeiv
mora biti D = O i bar jedan od Dx i Dy razliit od O . Dakle,

i to je dovoljno jer je Dx
b)
D=
Dx
Imamo sluajeve:
) i::j:.
= O tj.
:j:. O .
2 - 12,
Dy
- 18.
Tadaje
2)
)
144 i:- O .
ER
a) odredi kada sustav
a) Detenninanta sustava je
Dx
12
Dy
18
Tada je D = O , Dx :j:. O , Dy :j:. O pa sustav nema rjeenja.

. Tada je D O , Dx O , Dy O . Rjeenje je jednoparametarsko
b [ -;
x0 , x1 , , Xn (x
y1
= =
=
= anxn +a..-1xn-l + ... +a1x +ao.
+a+a21xx21 ++ ..... . ++ aannxx72 = Y2,
a
+
+
a,.
x
+a
=
...
,
X
n
{
n
Y
z
ao, a1 , . . , an . l X1 xi .. . x7
= ll XXn2 XX . . . XX2
W(x0,=x1 ,[L<O',(xXni-x) i) .
n+ l xi xi
O. ao . a1 , , an
62
4.13.
Dokai da za bilo koje realne i razliite brojeve

i bilo
koje realne brojeve Yo , ,
, Yn postoji jedinstveni polinom P )
stupnja manjeg ili jednakog n tako da je

P(xo )
P(xt)
Yo,
P(xn )
...,
Yb
Yn
RJEENJE. Polinom traimo u obliku P (x )

zadataka vode na sustav
Uvjeti
Yb
Determinanta sustava ima oblik
s nepoznanicama
Ova je determinanta identina Vandermondeovoj determinanti

reda
Qer se transponiranjemnjena vrijednost ne mijenja). Dakle, A
Zbog
#
za razliite i i j su svi faktori u izrazu za A razliiti od nule pa je i
(rjeenja sustava) jedinstveni paje to i P(x ) .
A # Slijedi da su

4.14.
a)
e)
4.15.
x{ xll+-3x2xzz-3x+x33-2x4+x4==0,0,
2x{ x11 +x+xz-3x3+-3x45x4=-xs0. =O,
x4xl1 --x2x22z++6x2x33+-x43x4-4xs==0,O,
2x1+4xz-2x3+4x4-1xs=0.
3{Sxxl1++4x2xzz++3xx33==0,0, b) {2xxl1+-x3xz2++xx33==0,0,
5xl+5xz-X3=0.
4xl+3xz+2x3=0.
a)
63
4.16.
2x{3x1, --x3x22++Sx5x33== ll,16,

x,+2x2-4x3=-7.
Rijei nehomogene sustave:
a)
d)
{ x,x,++xxx222++xx33+x4
== 4,
x3+x4x4++xsxs===-3,-2,1.
l,
b) {-2x6xx,,1 +--x3x3x222+-2x+x3x333++x4-x42x4++xs-xs2xs===-4.O,6,
e)
e)
4.18.
3x,{2x,x,+++4x7x9x222++3x+3x24x333-18x4-x4+x4=l.==4,0,
{ 2x,3xx,,+++2x2x3x222++x+x3x333+-x4=l
-x4=1,,
2.x5x,,++5x2x22++2x2x33-Xx4=l4=1=2.,,
A.)x2 +x3== -A.2A.,
3x
+(
2
-A.
1
{(4A. +3)A.xx,,+(+(2A.A. -l)-l)xx22+(A. +4)+xx33=2A. +3,.
a)
E R rijei sustave:
4.
4.19.
e)
4.20.
4.21.
ER
rijei sustave:
b)
E R
e)
e)
g)
rijei sustav:
Rijei sustave Cramerovim pravilom:
a)
4.22.
A.
{
2xt
+3x
+x
+2x4
=
3,
2
{ 4x,8x,5xt---6x3x2x222++-x3x2x333 ++4x4=
3,
3
4x
+4x4=5,
+6x
+
3x
,
7x4= l, 6xt +9x22+5x33 +6x4=7,
-5x4=9,
7xlA.x, -+x3xz2+7x+x33+=1l,7x4=A. . 8xl+,+A.lx,2xz+7x3+A.+x2x4=9. l,
{ x,x,++xA.xz2++A.xx33== l.l,A. d) { xXt,+ l+A.+xxzz+ l+A. x3=A.A.2,
{ A.xx,Xt1 +A.+x+xx22 +A.+x+xx33 +x4+x4+x4 === l,l,l,
x1 +x22 +x33 +A.x4 = l.
{ 2xx+2+yy +z=
+z= 3,
-z== 1O0,,
2x{ xx-3+y+y+2z
x
+y+2z=-l
.
y
+z=-2.
-z=-2,
=-l, d) {3x+4y
=-2,5.
5x+3
y
-4z
+y-4z=-3,
2x{3x+2x+2y+3z
4x+2y+3z=
y2x -y+3z=-4,
+z= l.
3x-2y+4z=-1
7
,
4x+3y-2z=
1
8
,
,
9
1
=
f)
{
{-32x-3x+2y-4z
-7
3x
+y+3z=
x+4y+2z
=
3.
.
y
+3z=
9
,
3x-5y+2z=-4,
{4x-1y +z= 5.
a)
SUSTAVI LINEARNIH JEDNADBI
b)
2,
65
4.23 .
Odredi polinom P(x) treeg stupnja za kojega vrijedi

a) P( - l ) = 7, P(O) = l , P( l) = -5, P(2) = -5;
b) P(- 1) = O, P(l) = 4, P(2) = 3, P(3) = 16 .
4.24.
Odredi parabolu etvrtog stupnja koja prolazi tokama (0, 5) , (2, - 13) ,
(3, - 10) , (1, -2) , (-1, 14) .
4.25.
Prikaz funkcije
ln( l + x ) preko reda potencija glasi
Pokai da se koeficijenti (en ) u prikazu funkcije

X
ln( l + x)
= l + C1X + c2x2 + C3X3 + . . .
raunaju formulama
Cn
4.26.
l
2 l o o ...o
l l
3 2 l o ...o
l l l
4 3 2 l ...o
Eulerovi brojevi (en ) koeficijenti su u sljedeem prikazu:

e3 6
ez 4
e, 2
l
-- = l + -1 x + , x + -, x + . . . .
6.
cos x
2.
4.
Koristei poznati prikaz
4.
66
SustAVI LINEARNIH JEDNADBI
l2! l o o o
l 2!l l o o
4!
en = (2n)! 6!l 4!l 2!l l o
(2ln)! (2n-2)l ! (2n-4)l ! (2n-6)l ! ... 2!l
l - 2.l 4ll1.xs - 6l1x
3. . .
pokai da vrijedi
4.27.
Koristei prikaze
cos x =
1x +
+...
7
sm x = x - --;x3 + x - 1 1 x + . . .
St
pokai da se koeficijenti (en ) u prikazu funkcije
tgx = X + CtX3
23! l o o
5!46 2!ll ll ol
7! 4! 2!
2(2n+l)n ! (2n-2)l ! (2n-4)l ! (2n-6)l !
raunaju formulom
Cn =
+ CzX5 + C3X7 + . . .
o
o
o
l2!
5.
Vektori
Orijentirana duina je svaki ureeni par (A, B) toaka A i B iz trodimenzio
nalnog euklidskog prostora E3 Oznaavamo je s AB . Dvije orijentirane duine AB
.
--+
--+
ti
i CD nazivamo ekvivalentnim, i piemo A11
"' CD ako je etverokut ABDC paralelogram. Vektor je klasa ekvivalentnih usmjerenih duina. Oznaavamo ga masnim
slovima: a , b , e ,. . . Usmjerenu duinu AB iz te klase zovemo reprezentantom
vektora.
--t
Po dogovoru, pisati emo i a = AB , poistovjeujui vektor s nekim njegovim
reprezentantom.
Svaki vektor iz V3 jednoznano je odreen svojom duljinom (modulom), nosa
em - pravcem na kojemu lei i orijentacijom na tome pravcu. Nosa i orijentaciju
nazivamo kratko smjerom.
5.1.
Toka C dijeli duinu AB u omjeru A : l ,
d(A, C) : d( C, B)
Prikai vektor
OC
--+
i odavde
--+
--+
--+
A : l.
kao linearnu kombinaciju vektora

--+
RJEENm. Vrijedi l AC l = .A. l CB l i zato AC

nosa i orijentaciju. Zato je
--+
--+
--+
}. CB
OA + A ( OB - OC )
--+
OC = OA + AC = OA + .A. CB
oA
-;:-t
oB .
poto ovi vektori imaju isti

--+
--+
68
5. VEKTORI
A
Sl. 5. 1. Radij vektor toke koja

dijeli duinu u zadallom omjeru. ,
Oznaimo t = 1/(A. + l) . Vidimo da se radij vektor svake toke T koja lei na duini
AB moe prikazati u obliku
oT = t oA + (1 - t) oB
gdje je t skalar, O t l.
Specijalno, ako je toka C polovite duine AB , tada vrijedi
-t
-;::-t
OC = 2( 0A + OB ) .
5.2.
Dokai da se teinice trokuta sijeku u jednoj toki.

e
Sl. 5.2. TocKo. Ta izabrana je na

teinici pri vrhu A, i dijeli tu
teinicu u o"Jieru 2 : l . To je
kandidat 'UJ tezite trokuta. . .
RJEENJE. Neka su AD , BE , CF teinice trokuta ABC . Izaberimo redom na tim

teinicama toke Ta , Tb , Tc koje imaju svojstvo da je njihova udaljenost do odgo
varajueg vrha dva puta vea od udaljenosti do polovita nasuprotne stranice. Tada je
Af.: = 2 T;;D , i slino za toke n i Tc . Po Zadatku 1.1, dobivamo
--t
-;::-t
2-
OTa = OA + ATa = OA + 3AD
= DA + t( oo - DA) = DA + . t(oo + ac)
= t(Oft + oo + ac).
Na isti nain dobivamo
--t
--t
-;::-t
-:::-;!:
-t
OTb = OTe = 3 ( OA + OJJ + OC ) .
69
5. VEKTORI
OTa = OTb = OTe

Ta Tb Tc .
T,OT=
-+ t(OA + OB+ OC).
T A., , A.2 , A.3 , l ABC.A., +A.2 +A.3 = l
D
A
-+
T T BC. l, OT
ot== ttoAoA +(+(ll -t-t))(oDsoB + -s)OC)
= tOA +(l -t)sO-+B + t)(l -s)O-+C.
A.A.2, == t(,l -t)s,
A3 = l t)(l -s).
A., + A.2 + A3 =t+ (l -t)s + t)(l -s) = l
ABCABC PQRP, Q, R
-+ =).BC, CR =). CA. A11 +BC+
Ar
BQ
A.A11,
=
CA = T = e& + ABC,+oo) T' PQR.
= 3l (0-+A +AP+ 011 +BQ+l OC+ CR)
= 3l (0A + 011-+ + OC)-+ + "3A. (AB +BC+ CA)
=
(
0
A
+OB+
OC)
=Or.
3
T' T.
--+
--+
--+
Zato je
. Kako ovi vektori imaju zajedniki poetak, to se njihovi zavretci moraju takoer podudarali, te je
=
=
Dakle, sve tri teinice
prolaze kroz jednu toku
koju nazivamo teite i iji je radij-vektor dan sa
-+
::::-1
5.3.
--+
Neka je
po volji odabrana toka unutar trokuta
postoje tri skalara
O < ).i < , takva da je
RJEENJE.
Neka je
presjena toka pravca kroz
sa stranicom
Po Zadatku l .
toke moemo napisati u obliku
radij vektor
(1
-+
Pokai da
(1 -
Stavimo
Tada vrijedi O < ).i
<
o
Sl. 5.3. Radij vektor tok T
unular trokUta ).e konveksna
kombinacija radzj vektora nje
govih vrhova.
(1 i
(1 -
to dokazuje tvrdnju.
5.4.
-+
Ako u trokutu
dokai da trokuti
RJEENJE.
Neka je
O . Neka je
-:-;t
-:-;t
()Q
1 --t
::::-1
Slijedi da je
__....
teite trokuta
or'
dijele stranice u istim omjerima,

imaju isto teite.
toke
i
--t
:::-:t
:::-:t
-+
__....
__....
trokuta
-+
-+
--t
Vrijedi
Tada je
-+
-+
-+
-:-;t
__....
5. VEKTORI
l -l).S ABCD S
AC
AT
AB
a,
f3
=
= ASAS== aAT+ = XR+ = XR + f3(TA +AD)
=AS =XRa+AC =-XRAl1+ BC)=
(
l
-f3
)
AB
+
f3
BC
.
a( + BC).
(1 -f3)Al1 + (3BC = aAC = a(AB +BC).
AB AD a = (l - a = f3 . a =
S
AC l
ABC
P
AB,
R
3AR = ACBC?S
PR.
AS
ASAS = BC. B = a BC
AS
=
f3
(
AB
+
f3
(
AB
+aBC)
=
f3 ABAS=+ afj BC.+ ) = + t )
AR
R
== 12XRAl1++ 6BC.= XR+ +BC)
AS
f3
=fi
afj
=
6,
a=
BC 3 .
ABCMN =
=A AB B
AC?
70
5.5.
U paralelogramu
toka T na stranici AB dijeli tu stranicu u
omjeru : (n
Nka je toka presjek duina
i TD . Nai
omjer u kojem dijeli dijagonalu AC .
RJEENJE. Po uvjetu zadatka je
TS
. Neka su
AC . Tada imamo
f3 TD ,
TS
S druge strane je
vamo
13ro
f3C
skalari za koje vrijedi
--+
--+
--+
Izjednaavanjem ovih izraza dobi--t
--+
--+
Kako su vektori
i
linearno nezavisni, ova je relacija mogua samo ako se
odgovarajui koeficijenti podudaraju:
13) i
Odavde je
nI .
Prema tome, dijeli dijagonalu
u omjeru : n .
5.6.
Neka je u trokutu
--t
toka
--+
je
, te
dijeli stranicu
polovite duine
polovite duine
je
--+
t(XP
5
==
Takoder vrijedi
iXC
t c!XB
1 --+
lzjednaavanjem izraza za
T dijeli stranicu
5. 7.
--+
i stranice
Neka je T
13 Af . 1z druge jednakosti nadalje
iiT)
takva da
U kojem omjeru pravac
RJEENJE. Oznaimo sa T toku presjeka prav-
ea
i
toka
iCXB
dobivamo
Sl.
odnosno
u omjeru 2 :
U trokutu
N za koju je
zadana je toka M tako da vrijedi
MC . Neka je
kojem omjeru dijeli toka T duinu
5.4.
AM
2
5 . Toka
i toka
T presjek pravaca e i N . u
71
5. VEKTORI
Af= TNaAC= f3 (TN=TA +AB)f3 =

-a AC +XR) = -af3AC .
TN=TA+AM+MN
== -a-aACAC ++ ++ tAiC + AC)
== -aALI+AC +(-a!.XR)+ l(-lXB + AC)
f3 = t -a/3=l: = t -a. a =
RJEENJE. Neka je
Iz posljednjejednakostije
13(
fB .
13 XB
strane je i
druge
XB
A"h
4
l -:-:t
tcm
s
--t
M
Sl. 5.5.
AC.
--t
AT = AC ,
--t
Vektori AB i AC su linearno nezavisni pa izjednaavanjem izraza za TN imamo:

-
i
lATI : ITCI
. Dakle,
Odavde je
3.
odnosno
Kartezijev pravokutni koordinatni sustav ine tri meusobno okomite osi: Ox

os apscisa, Oy
os ordinata, Oz - os aplikata. Zajednika toka O ovih osi je
ishodite koordinatnog sustava.
Jedinine vektore koordinatnih osi oznaavamo s i , j i k . Trojku vektora (i, j, k)
nazivamo kanonska baza prostora V3
Sl. 5.6.
Koordinate toke jednake
su
komponentama radij-vektora
++
Toki T x, y, z) odgovara radij-vektor
oT xi
=
yj
zk.
72
5. VEKTORI
=
ax
i
+
ay
j
+
az
k
.
A(xt , Yt, B(x2, Y2,-xtz2) )i + (Y -yt)j + (z -z )k.
= (x2 2 2 t
OMOBOABC
, ON O O), A(M3, O),N C(O, 4) AB, BC .
ON.
OB
,
,
ON , OB t= tOMs +sON.
OB=
3i+4j,
oM=
3i+2
j
,
oN= ti+4j
3i3 = 3t++4jfs= t(43i=+2t2j+) +4ss(i + 4j). t = s =
.
2
2
OB = OM + ON .
T(Oxx, y,z) ,
z
,
=xi+ yj + zk. y
= =2 2 2
=
-;:
-;:
r = 3 x =3,3VZ,-3) . y = 3, z= -Jr -x -y = -3.
Bilo koji vektor a prikazujemo u obliku

Zt )
Ako su
5.8.
dvije toke, tada vrijedi
AR
U pravokutniku
su spojnice
Rastavi vektor
s vrhovima 0(0,
vrha sa polovitima
---t
stranica
po komponentama u smjerovima vektora
RJEENJE. Zbog komplanarnosti vektora
postoje skalari i takvi da je

--+
povuene
oM
oM
Odredimo ih. Vrijedi
i mora vrijediti
Dakle
je
--+
5.9.
---t
Odavde je
. Prema tome traeni rastav
Odredi toku
takvu da radijvektor r toke T ima duljinu 6 ,
da zatvara s osi
kut od
te da je aplikata
a s osi Oy kut od
toke T negativna.
RJEENJE. Vrijedi
Nadalje
1C
J2
cos 4 = 2'
6 , to dobivamo
i kako je
toka T ima koordinate T( JZ,
1C
cos 3
Dakle,
5. VEKTORI
5.10.
ABCD. A( B(3, C(6, 4, 4)oD

oo=oc+m=oc+iil=oc-oo+BA
6k.
=
(
6
i
+
4j
+
4k)-(
3
i
+
+k)+
(
i
+
3k)
=
4i
+
4, 6).
Zadani su vrhovi
l , -2, 3) ,
Odredi koordinate vrha D .
2, l ) ,
paralelograma
RJEENJE. Da bi nali koordinate vrha D trebamo nai radijvektor
2j
73
. Vrijedi
2j
Dakle, D( O,
a, b (umnaoak)b := lallbl 1:(a, b).a b

a a a a= a b =a=b a.
a (b + = a b + a A
A.(a b)=(A.a) b.
a = + + azk, b = + + bzk
a b b= + a +
ba
b
Skalarni produkt
koje paru vektora
E
dvaju vektora je preslikavanje : V3 x V3 -+ R

pridruuje skalar, u oznaci
definiran na nain
V3
cos
Svojstva skalarnog produkta su

l. Pozitivnost.
O,
O ako i samo ako je
2. Komutativnost. Za svaka dva vektora vrijedi
3. Distributivnost. Za svaka tri vektora vrijedi
e)
e.
4. Homogenost. Za svaka dva vektora i bilo koji skalar
O.
imamo
Skalami umnoak dvaju vektora prikazanih u kartezijevom koordinatnom sustavu
axi
glasi
ayj
bxi
axbx
ayby
byj
Uzbz.
Vektorska projekcija vektora na vektor je vektor koji dobijemo ortogonalnim

projiciranjem, vidi sl. 5.8. Oznaava se s . Skalama projekcija vektora na vektor
jest skalar ija je apsolutna vrijednost duljina vektorske projekcije.
Sl. 5.8.
a
b.
Vektorska projekcija
na
vektor
74
5. VEKTORI
Vektorski produkt (umnoak) je preslikavanje x : V3 x V3 -t V3 koje pa

ru vektora a, b E V3 pridruuje vektor, u oznaci a x b , iji je modul la x b l =
l al lb l sin -}:(a, b) , smjer okomit na smjer vektora a i na smjer vektora b a orjentacija
takva da trojka (a, b, ax b) ini desni sustav.
Svojstva vektorskog pJ.:O(Iukta. Za sve vektore a, b, e E V3 i bilo koji skalar
E R vrijedi
l. Antikomutativnost. a x b = -(b x a) ,
2. Distributivnost. a x (b + e) = a x b + a x e ,
3. Homogenost. it (a x b) = (ita) x b .
Odavde slijedi a x a = O za svaki vektor a . Takoer, modul vektorskog produkta
l a x bl jednak je povrini paralelograma to ga zatvaraju vektori a , b .
Vektorski p.mnoak dvaju vlctora, prikazanih u kartezijevom koordinatnom sus.,.
tavu, dobiva se razvojem sljedee determinante po prvome retku:
i j k
A.
axb=
Mjeoviti umnoak triju vektora a, b, e je skalar, u oznaci [a, b, e]
definiran sa
[a, b, e] = (a x b) e.
Apsolutna vrijednost mu je jednaka volumenu paralelepipeda kojeg razapinju vektori
a, b, e . Neobina oznaka za mjeoviti umnoak posljedica je injenice da on ne ovisi

o izboru vektorskih operacija, pa ak se ne mijenja niti ciklikom zamjenom vektora:
[a, b, e] = (a x b)e = a(b x e)

= [b, e, a] [e, a, b]
= -[a, e, b].
=
Za mjeoviti produkt vektora prikazanih u kartezijevom sustavu vrijedi sljedea

formula:
(a X b) e =
ax ay az
hx by hz
Cx Cy Cz
ax b
Sl. 5.9. Apsolutna vrijednost mjeovitog umnoka jednaka je volumenu

paralelepipeda kiJjega razapinju ti vektori
75
5. VEKTORI
Vektorsko-vektorski produkt triju vektora a; b, e
rauna se na nain
(a x b) x e = b(a e) - a(b e).

To je vektor koji se nalazi u ravnini razapetoj vektorima a i b .
a x (b x e) = b(a e) - (a b).
5.11.
Slino, vrijedi
Izvedi vektorskim raunom kosinusov pouak.
RJEENJE. Oijentirajmo vektore stranica u trokutu kao

na slici
e = a - b i zato
lel2 = e e = (a - b) (a - b)
lal2 + lbl 2 - 2a b
= la l 2 + lbl2 - 2 la l lbl cos y .
5. 10.
Tada je
==
B
Sl. 5.10.
5.12.
Dokai da su dijagonale romba meusobno okomite.
RJEENJE. Oznaimo vektore stranica i dijagonala rom

ba kao na slici
f = b - a.
i stoga e
5. 1 1.
lal = l b l
Vrijedi
Zato je
e = a + b,
e f = (a + b) (b - a)
= a b - a a + b b - ba
= - lal2 + l b l 2 = O
Sl. 5. 11.
.l f .
5.13.
Dokai da se sve
tri visine trokuta sijeku u jednoj toki.
AB
BC, BC
H presjenu toku dviju visi

i
na, sputenih iz vrhova B i C . Tada je cH .l
-:-
BH .l AC odnosno CH Ali = O i BH AC = O .
Moramo pokazati da vrijedi AH .l
tj . AH
=
RJEENJE. Oznaimo sa
-
o.
--+
--t
--+
--+
-:-
--+
AH BC = AH (AC - Ali)
= AH AC - AH . .4B
= (xR + iiii) AC - (AC + rn) AB

--+
--+
--t
--t
--+
--t
A
Sl. 5.12.
--+
= AB AC + BH AC - AC AB - CH AB = O .
76
5. VEKTORI
5.14.
Iz vrha-pravilnog tetraedra povuene su simetrale dviju strana tog tetra

edra. Koliki je kut
AB AD
, AC ,
koji je kolinearan sa S t
sa
s2 = n + p
trokutovima
meu tim simetralama?
m " n, p jedinine vektore
RJEENJE. Oznaimo sa
vektora
({J
redom. Tada vektori
= m+n
AF
l, l
(slika 5 . 1 3 ) . Vrijedi
!ml = In i = !P l =
AE
kolinearan
odreuju simetrale kuta pri vrhu
ABC i ACD
A, u
m n = m p = n p = cos - = -,
3
2
B
Sl. 5.13.
i odavde
cos ({J
(m + n)(n + p)
s2
t
=
= y/7-= :#;=
=21 (n + p):;::
(n=+=p)
l lsls t(m +=n)(m=+=n) y;:;=
S
mn+mp+nn+np
=v'r-m=
====:+=:2m
===;+;:;:'f
:n=.=n=-v'
::2
:::=; n==
-;n=
n=+
p=:+=p=
p
=n
m
=
Dakle,
5.15.
({J = arc cos 6
3 cos
3+
2 + 2 cos }
=
6"
3333' .
Dokai da u trostranoj piramidi s dva para meusobno okomitih nasup

rotnih bridova i trei par bridova mora biti meusobno okomit.
a, b, e vektori osnovke, a x, y, z vektori bridova piramide pri e

y .l b , z .l a , tj . y b = O , z a = O (nacrtaj sliku ! ) . Raunamo e x =
( a b) (y + a ) = -ay-aa-b y-b a = -a (y+a+b) -b y = -a z-b y = O .
Zato je e .l x .
RJEENJE. Neka su
mu je
-
5.16.
U trokutu ABC
zadano je
Odredi kut izmeu vektora
AM
1:(AB ,
lAB l = 2, lAC l = 3 ,
AC ) = j .
BC i
gdje je M polovite duine BC .
77
5. VEKTORI
AC
=
AM
=
AH
=
AB
+
AC
t
t
= 1:(AM, BC). =( AB + AC)(AC -AB) = AC z - AB z =
t. i i !I i
t t
= J J(ACAC -AB)lAB (AC -AB)
= JlACF . + F =
lAM == ! (!ACAC++AH) (AACC++AB)A8 z = v'i9.
tJ F 1 1 t
-
RJEENJE. Vrijedi
qJ
--t
--t
--t
2 3 cos }'
3 . Oznaimo
Sada Je
XM iiC
lOC I
BC . BC =
.1v
24.B
!,
v7,
--t
zX!J
Konano je
e
+e = e = l
=
l
e
=
i
d= 2a+3b .
e . e d= e + 3b) =
e + e. + +az=e = bz +cz -2bccosa,
bczz =a=azz ++ bczz -2accos{3
,
b
1:(a, e)=- =1:(a, b)= = e= d=- 1:(b, e) =
Idi = + 3b)= + 3b) = + + = [ii.
= =
P= 1:(a, b)=
5.17.
Zadani su vektori
a,&
!.
2,
lb l
3b
Zbog
a b
odakle dobijemo cos a

cos
cos
Traena projekcija je
5.18.
Neka su
na vektor
(2a
Nadalje
vrijedi kosinusov pouak:
-Po , cos y
f6 , odnosno
cos /3
(2a
cd
cd =
O , lal
2a cos y,
J(2a
a+b
takvi da vrijedi
Odredi skalarnu projekciju vektora
RJEENJE. Traena projekcija jednaka je
2a
--t
1;?;if .
J4lal z
f6
Zato je cos
-!fL . Odavde
12ab 9lbl z
jedinini vektori koji zatvaraju kut
povrinu paralelograma s dijagonalama e
od 45 . Odredi
4m - 5n .
2m n , f
-
RJEENJE. Oznaimo vektore stranica i dijagonala paralelograma kao na slici

Povrina paralelograma iznosi
!al ibi sin
la x b l .
5.6.
78
5. VEKTORI
Kako je
Odavde
e = a + b , f = -a + b , to vrijedi a = (e - f) , b = !(e + f) .
a x b = He - f) x (e + f) = He x e - f x e + e x f - f x f)
= !e x f = !(2m - n) x (4m - 5n)
= !(8m x m - lOm x n - 4n x m + Sn x n)
= i(lOn x m - 4n x m) ;::; 3n x m.
3 v'2
P = 3 ln x m l = 3 sin45 ;::;
.
2
5.19.
Dokai formule
a)
b)
e)
d)
(a x b) (e x d) = (a e}(b d} - (a d}(b e) ;
(a x b) x (e x d} = [a, e, d]b - [b, e, d)a;
a x [b x (e x d}) = (b d)(a x e) - (b e)(a x d) ;
(a x b) [(b x e) x (e x a)J = [a, b, eJ2
RJEENJE.
a)
b}
(a x b) (e x d) = [a, b, e x d] = [b, e x d, aJ
= {b x (e x d)} a ;::; { ((b d}e - (b e)d} a
= (a e}(b d} - (a d}(b e}.
(a x b) x (e x d) = {a (e x d)}b - {b (e x d)}a
= [a, e, dJb [b, e, d)a.
-
e)
d}
a x [b x (e x d)] = a x {(b d)e - (b e)d}

= (b d)(a x e) - (b e)(a x d).
(a x b) [(b x e) x (e x a)J
= (a x b} ({(b x e) a}e - {(b x e) e}a)
{(a x b} e}{(b x e) a} = [a, b, e]2
Zadani su vektori a ;::; i +j + 2k, b = i -j + 4k . Odredi ah projekciju

vektora a u smjeru vektora b .
l
RJEENJE. Vrijedi ah = (a b)b =
l+l+
(a b)b . b2
= 18 i
l bl 2
ab = l - l + 8 = 8 pa je ah = fs(i - j + 4k} ;::; i - j + lik .
5.20.
16
79
5. VEKTORI
5.21.
Odredi vektor b koji je kolinearan s vektorom

zadovoljava uvjeta b = - 1 8 .
a = 2i - j + 2k
RlEENJE. Vektor b moramo potraiti u obliku b = A a . Mora biti - 1 8 = A a a =

A (4 + l + 4) = 9A pa slijedi A = -2 . Dakle b = -4i + 2j - 4k .
5.22.
RlEENJE.
l, -2,
AB l
Odredi povrinu
vrhovima A(
i visinu vB sputenu iz vrha B

8) , B(O, O, 4) , C(6, 2, O) .
u trokutu
ABC
sa
Vrijedi
-+
= (O - 1)i + (O + 2)j + (4 - 8)k = -i + 2j - 4k,
AC = (6 - )i + (2 + 2)j + (O - 8)k = 5i + 4j - Sk.

Zato je
i j k
l xB x AC I = I - 1 2 4 l = l - 28j - 14kl = 7 1 2i + kl = 7 v'.
5 4 -8
2 p;-;2P
-+
l"1ilE
Jo trebamo VB = --=;- . ! AC I = v'52 + 42 + 82 = v 105 paJe vB = v 21 .
3
l AC I
P
5.23.
l,
3,
Zadani su vektori
a = (2A,
b = ( - 1, O),
1 - A ),
Odredi kut to g a vektor e
ako vrijedi
e = (5, - 1, 8)
zatvara s ravninom razapetom vektorirna
(a, b) = (a, e ) .
ai
ab
aC
=
, odnosno
b
a l ic i
al
!
! i i
lcl (a b) = lb !(a e ) .
Uvrstimo tu l b l = JIO,
le i =
a b -2A + 3, a e = 2A + 7 .
Dobivamo -6A + 9 = 2A + 7 , tj. A = ' a =
Neka j e q1 kut to ga vektor e zatvara sa ravninom razapetom sa vektorirna a i
b . Vrijedi
11:
q1 = 2 - (a x b, e ) ,
RJEBNJE.
Iz uvjeta
tj.
Raunamo
axb=
(a, b) = (a, e)
imamo
3v'TO, (t, l,).
3l o
i j k
f
-1
sin q1 = cos (a
cos (a x b, e ) =
x b, e ) .
-i - j + k .
Sada imamo:
-2 5 - L
4 (-1) + 2.2 . 8 = y'I9
4
15
:L 11 . 3 V'iO
.lU
16 + 16 + 4
Jll
_ .
80
5. VEKTORI
Slijedi sin rp
5.24.
i rp
Jesu li baze
16953' .
l>
(i, j, k) i (i -j, i + j - k, 2i -j + 3k) jednako orijentirane?
RJEENJE. Za vektore prve baze je

uvjet za vektore druge baze
[i, j, k] =
[i - j, i + j k, 2i - j + 3k] =
-
O pa tvore desnu bazu.
o
-1 = 7
2 -1 3
t
-1
>
Provjerimo
pa je i ovo desna baza. Dakle, jednako su orijentirane.

Zadani su vektori X , Y , Z sa svojim skalarnim komponentama (u
pravokutnom koordinatnom sustavu) X
(a a, a b, a e) , Y =
(b a, b b, b c) , Z = (c a, e b, c e) , gdje su a = (1, 1, 1 ) ,
b = (1 , -l,
e (1, 1, - 1 ) . Da li su X, Y i Z komplanarni?
S.2S.
l),
l
-l,
RJEENJE. Vrijedi a a = 3 , a b = b a = l , b b
3, b e = e b = -1,
3) .
e e = 3 , a e = e a = pa su X = (3, l, 1 ) , Y = (1, 3, - l) , i Z = (1,
ll l
Vektori su komplanami ako i samo ako je njihov mjeoviti produkt jednak nuli.
[X, Y, Z] =
Dakle,
5.26.
X,
Y i
Z nisu komplanami.
Ako u peterokutu
PQ = TS .
PQRST
1
3 - 1 = 16
-1 3
vrijedi
QR + RS = PT ,
ABCD paralelogram, E i F toke na dijagonali BD

IBEI = I FDI , dokai daje tada i AECF paralelogram.
5.27.
Ako je
5.28.
5.29.
Dokai da se u paralelogramu dijagonale raspolavljaju.
C' polovita stranica

OA' + OB' + OC' .
Trokuti At B t C1 i A2Bz C2
----+
takve da je
A , B , C i toka O u prostoru. Neka su A' , B'

:::-;t
JJ + OC =
BC, CA , AB . Dokai da je OA + O
Zadan je trokut s vrhovima

i
5.30.
dokai da je onda
imaju teita
--+
T1 i Tz . Dokai da vrijedi relacija
81
5. VEKTORI
5.31.
Neka su ABCD i EFGH etverokuti, a M i N sjecite spojnica polovita

nasuprotnih stranica tih etverokuta. Dokai da vrijedi
A1 + B1 + ea + i5E
5.32.
tetraedru PQRS toke H i K polovita su bridova PQ i RS . Pokai da

vrijedi:
;::7;
--t
PQ + QR + p() + QS
5.33.
5.34.
5.35.
5.37.
5.38.
5.39.
5.40.
5.41.
OABCDE je oA
A1:1 , BC , OC , OD i Ot! pomocu a 1
U pravilnom esterokutu
-:-7.
--+
b b e e.
AD
b= AC ,e=Ali.
q
n= =
q
oA
=
oB
=
b.
3oP = oA, 3oQ = = = =
--t
--+
-::::-;!:.
'
ai
b.
Prikai vektore
Ako vektori a , i razapinju paralelepiped, prikai sve etiri glavne dija

gonale pomou a , i
U kocki ABCDEFGH stranice AE, BF , CG, DH su okomite na ravninu
baze ABCD . Prikai vektore
AE cE pomou vektora a = n
'
5.36.
=4MN.
=4HK.
=b oB =
'
'
= .
Toke P i Q imaju radij vektore p i s obzirom na ishodite O . Neka

je toka X polovite od PQ i toka Y takva da je oY
2 YX Ako se
--t
pravci PY i OQ sijeku u toki Z , prikai OY i PY pomou p i q . Ako je
k fiY , prikai az pomou P , i k . Zakljui odatle da je az =
odnosno k 1
tq,
Toke P , Q i R su takve da vrijedi

2 00 i 2PR
RQ , a toka S je presjek prava
ca AB i OR . Ako je AS
k Ah i OS
l oR , izraunaj oR k , l i
Neka je
a i
os .
b.
Ako su A , B , P i Q kao u prethodnom zadatku, a toka X presjek pravaca

A Q i BP , toka Y presjek pravaca AB i OX, prikai OX i oY pomou a
i
= 3AB,oA oBoB=.
Zadan je trokut OAB i toke X i Y takve da je 2AX

Ako je Z presjek pravaca OX i AY , prikai az pomou
=b
= = b.
BY .
PQRS je PQ 2a i PS
Toka T je takva da vrijedi
PT 2 . Ako se pravci PR i QS sijeku u toki X , a pravci RS i QT u
toki Y prikai vektore TR PY QY i IT pomou a i
U paralelogramu OABC toka P je polovite duine AB , a Q dijeli duinu
OP u omjeru 2 : l . Dokai da toka Q lei na pravcu AC i nadi omjer
IA Q I : IQC I .
U paralelogramu
b.
82
5 . VEKTORI
ABC toka Q je polovite stranice CA , a toke P i R takve da je

BP = 3 PC i 2RA = AB . Izrazi radij vektor toke R pomou radij vektora
od P i Q . Pokai da toka R lei na pravcu PQ i nadi omjer IPR I : l QR j .
U trokutu
5.42.
ABC uzete su toke P i Q tako da je BP = t BC i AQ = t AC .

Duine AP i BQ sijeku se u toki S . Prikai vektor AS kao linearnu
kombinaciju vektora a = AR i b = BC .
Neka su E i F polovita stranica AB i BC paralelograma ABCD , a G sjecite
duina M i DE . U kojem omjeru tOka G dijeli duine AF i DE ?
Neka su K i L toke na stranici AD i dijagonali AC paralelograma ABCD
-:-1
takve da je AK = AD i AL
= t AC . Dokai da su KL i KB kolineami
U trokutu
5.43.
5.44.
5.45.
--+
-+
--+
-+
--+
vektori.
Neka je ABCD etverokut i E , F , G , H redom polovita stranica AB , BC,
CD , DA . Dokai da je etverokut EFGH paralelogram.
Toke E i F su polovita stranica AB i CD etverokuta ABCD . Dokaite
da su polovita duina A F , BF , CE , DE vrhovi paralelograma.
U konveksnom peterokutu ABCDE toke K, L, M , N su redom polovita
stranica AB , BC, CD , DE , a toke P i S polovita duina KM i LN . Do
kai daje duina PS paralelna sa stranicom AE i daje njena duljina jednaka
5.46.
5.47.
5.48.
(n >
d(A, E) .
Pravci
5.49.
An
i b su mimoilazni. Na pravcu a redom su dane toke At , A2 , . . . ,

2 ) , a na pravcu b redom toke B 1 , B2 , . . . , Bn tako da vrijedi
IAn-lAn i
IA 1A2 I = IA 2A 3 I =
=
IB1 B2 I IB2B3 I
IBn-l Bnl '
Neka su C1 , C2 , . . . , Cn redom polovita duina At B t , A 2B2 , . . . , AnBn .
Dokaite da su toke C1 , C2 ,
, Cn kolinearne.
. . .
5.50.
5.51.
5.52.
5.53.
Dokai da se spojnice polovita nasuprotnih bridova u t6traedru raspolavljaju.

Dokai (vektorskimraunom) da seu trokutu simetrale stranica sijeku u jednoj
toki.
Dokai (vektorskim raunom) da se u trokutu simetrale kuteva sijeku u jednoj
toki.
Pokai da se radij vektor svake toke T unutar tetraedra moe napisati u obliku
oT = At aA + A2 oB + A3 0C + A4 00
5.54.
At
gdje su Ai pozitivni brojevi, + A2 + A3 + A4 = l .

Zadan je tetraedar ABCD . Neka je E polovite brida BC , a F polovite du-+
-;-;t
ine DE . Prikaite vektor CF kao linearnu kombinaciju vektora a = A11 ,
-+
-+
b = AC , e = AD .
83
5. VEKTORI
5.55.
Pokai da se teinice tetraedra sijeku u jednoj toki. (Teinica tetraedra je

spojnica vrha s teitem nasuprotne strane).
5.56.
Dokai da za bilo koje vektore a i b vrijedi la - bl 2: ! lal - lbl l Kada

vrijedi jednakost?
5.57.
Neka je a = 24i - 7j i lbl = 15 . Nai mogue vrijednosti za la + bl .
5.58.
Odredi modul vektora lal zadanog s a = p - 2q, ako je lP l = 2 , lql = 3 i

n
1-(p, q) = 6 "
Izraunaj povrinu paralelograma ije su dijagonale d = m - n , e = 3m - 4n
gdje su m i n jedinini vektori koji zatvaraju kut od 30 .
5.59.
5.60.
Zadano je lal = 13 , lbl = 19 i la + bl = 24 . Odredi la - bl .
5.61.
Ako je lal = l l , lbl = 23 , la - bl = 3 0 , odredi la + bl .
5.62.
Vektori a, b, e zadovoljavaju uvjete a+b+e = O , lal = 3 , lbl = l , lei = 4 .

Odredi a b + b e + e a
5.63.
Neka je C bilo koja toka na krunici sa promjerom AB , razliita od A i od

--+
B . Dokai Talesov teorem, odnosno AC
l.
--+
BC .
5.64.
Neka su a , b i e vektori razliiti od O . Ako je a b = a e , dokai da je

onda b = e ili a l. (b - e) .
5.65.
Neka su a , b i e vektori takvi da je a e = 3 , b e = 4 . Odredi ). tako da

vektor d = a + ). b bude okomit na vektor e .
5.66.
Neka su a , b i e komplanarni vektori takvi da je lal = 2 , lb l = l , a b = l ,

a e = 5 i b e = - l Izrazi vektor e pomou a i b .
ABC toka D je polovite od BC . Dokai Apolonijev teorem

IAB I2 + IA C I2 = 2( IAD I 2 + IBD I 2 ) .
5.67.
U trokutu
5.68.
Odredi kut meu glavnim dijagonalama u kocki.
5.69.
U pravilnom tetraedru
ABCD neka je toka E polovite od AD i F polovite
od AC. Odredi kosinus kuta izmeu vektora

5.70.
Izraunaj a (b
a = 2i
5.71.
e) i b (a x e) za
3j + Sk,
EC i RF .
b = -i + 4j + 2k,
e = 2i + 3j.
Odredi povrinu paralelograma koji u koordinatnom sustavu (O; i, j) ravnine

ima vrhove a) (l, l) , (4, l) , (2, 2) , (5 , 2) ; b) (l, 2) , (0, O) , (2, 6) ,
( l , 4) .
84
5.72.
5.73.
5.74.
5.75.
5.76.
5.77.
5.78.
5.79.
5.80.
5.81.
5.82.
5.83.
5.84.
5.85.
5.86.
5.87.
5 . VEKTORI
a) Zadani su vektori a = (3, -6, 1) , b = (1, 4, -5) i e = (3, 4, - 12) . Nai

projekciju vektora a + b na vektor e , tj. (a + b)c .
b) Zadani su a = (l, -3, 4) , b = (3, -4, 2) i e( - l, l, 4) . Nai projekciju
vektora a na b + e .
e) Dokai da je (a + b ) e = ac + bc za bilo koje vektore a , b , e .
d) Opovrgni tvrdnju: ab+c = ab + ac .
Naite duljine stranica i kutove trokuta sa vrhovima: a) A(l, 2) , B( l, 5) ,
e(3, 4) ; b) A(- 1, 2, 3) , B(2, 1, 2) , C(0, 3, 0) .

Zadani su vektori a = i + 3j , b = 2i - V{;j . Dokai da su vektori a - b i
a + b okomiti. Koji uvjet moraju zadovoljavati vektori a i b da bi a - b i

a + b bili okomiti?
Akoje vektor i + yj + zk okomit na vektore i - 2j + k i -i +j + 2k izraunaj
komponente y i z .
Zadan je vektor a = 4i + 2j . Odredi vektor b tako da bude b.ia i lb l = VS .
Odredi jedinine vektore okomite na vektore: a) i i j ; b) i + j + k i i ;
e) i + j i i - j ; d) i + j - k i j + 2k .
Dokai da su dijagonale etverokuta iji su uzastopni vrhovi A( -2, -5) ,
B(5, - l) , e(2, 3) , D( -3, 3) okomite.
Zadan je trokut sa vrhovima A(3, l, .A. ) , B(2, - 1, 4) , e(l, 2, 3) . Odredi
). E R tako da kut uz vrh e bude pravi.
Tri vrha paralelograma ABeD su: A(2, - l, 5) , B(O, 2, - l) i C( -2, 4, 3) .
Odredi etvrti vrh D .
Izraunaj volumen tetraedra sa vrhovima: a) A(l, l, l) , B(6, 3, l) , C(3, 6, l) ,
D(2, 3, 5) ; b) A( l, l, l) , B(2, 3, l) , e( l, - l, 2) , D(3, -l, l) .
Dokai da toke A( -3, 2, 4) , B(6, 5, 10) , e(9, l, 4) , D(3, - l, O) lee u istoj
ravnini.
Izraunaj povrinu trokuta sa vrhovima: a) (4, 4, 4) , (2, 4, 2) , (3, 3, 6) ;
b) (4, -2, 6) , (6, - 1, 7) , (5, 0, 5) .
Zadani su vektori a = (2, l, O) , b = (l, - l , -2) , e = (2, 2, -l)
d = (3, 8 , 5) . Svaki od njih prikai pomou preostala tri.
Dva susjedna vrha pozitivno mjentiranog kvadrata ABeD su A(2, 2) i
B( 5, 4) . Odredi koordinate vrhova e i D tog kvadrata i njegovu povrinu.
Dokai dasu baze a) ( j, k) ; (j, k, i) ; (k, i, j) jednako mjentirane. b) (i, j, k)
i (j, i, k) razliito mjentirane. e) (a, b, e) i (a, a + b, a + b + e) jednako
otjentirane.
Dokai Lagrangeov identitet
(ab? + (a x b) 2 = a2b2
Pomou njega izvedi formulu P = ..ja2b2 - (ab)2 za povrinu pravokutnika
razapetog vektorima a i b .
85
5. VEKTORI
5.88.
5.89.
Dokai da
vrijedi
a) ( a + b) [(a + e) x b] = -[a, b, e];

b) (a + 2b - e) [ (a - b) x (a - b - e) ] = 3[a, b, e];
e) ( (a - b ) x e) x ( (a + b) x e) = 2[a, b, e]e.
Dokai da je a) ( a x b) (b x e )( e x a) = [a, b, e] 2 ;
b ) (a X b) (e X d) + (a X e)(d X b ) + (a X d)(b X e) = 0;
e) ( a x b)2(a x e)2 - ((a x b)( a x e))2 = a2[a, b, e]Z koristei jednakosti
1 :::j,
(a x b)2 = : : :
5.90.
l :::j.
(a x b)(e x d) = : :
Dokai da u koordinatnom sustavu (O; i, j) trokut s vrhovima
i = l, 2, 3 ima povrinu jednaku apsolutnoj vrijednosti broja

XI YI l
l
2 X2 Y2 l .
X3 Y3 l
T;
= (xi, y;) ,
6.
Pravac i ravnina
Ravnina n potpuno je odredena jednom svojom tokom Tt (xl! y t, z1) i vektorom

normale n = A i+Bj + Ck . Piemo n = (Tt, n) . Njenajednadba glasi, u vektorskom
obliku:
(l)
Tu j e r radij vektor neke toke T(x, y , z ) u ravnini, a rt radij vektor toke Tt .
Skalami oblik ove jednadbe je
(2)
A (x - x1 ) + B(y - yi ) + C(z - zt ) = 0.
To je jednadba ravnine kojoj je zadan vektor normale i jedna toka.
z
y
Sl, 6, L
Ravnina
Kanonska jednadba ravnine izvedena je iz 2 i glasi

Ax + By + Cz + D = O.
(3)
87
6. PRAVAC I RAVNINA
-+-+y - =1.
P(p, O, O), Q(O, O), R(O, O,
+ By + Cz + = O
M(x0, y0, zo)
n1 = (T, nl ) , n2 = (T2, n2)
n1
(A, B, Cl ) , n2 = (A2, B2n,lC.2n),2 AlA2 + BlB2 + cl c2
COS(/)= Ind ln2l = JAi + Bi + CiJA + B + .
n
n1
2
O,
=
B
B1
+
A
C
+
C
A
1
1
2
2
2
n1 n2 A1 B1 C1
A2 - B2 = C2 .
x+y+z=l ;b) x+y=l ;c) x=l;d) x+y-z=O.
l
.
b) Oz x + y. .=) l xOy
yOz.
l, y, z),
Ox
l
T(
y z.d)
y -z = O. zOx yOzy = z = x x -z =z O,= y x =
Ako su svi koeficijenti razliiti od nule, dijeljenjem ove jednadbe sa
segmentni oblik jednadbe ravnine
X
D dobivamo
,
(4)
r) su presjene toke ravnine s koordinatnim

q,
Toke
osima, a brojevi p , q , r su duljine odrezaka na koordinatnim osima.
rauna se
D
do ravnine Ax
Udaljenost toke
formulom
(5)
Kut ({J meu ravninama

njihove normale
jest kut to ga zatvaraju
pri emu su normale izbrane tako da taj kut bude iljast (ili pravi). Ako je
tada ({J raunamo formulom:
Dvije su ravnine okomite ako je
a paralelne ako su
6.1.
..L
, tj. ako je
Ci
(6)
kolinearni, tj. ako je
Nacrtaj sljedee ravnine:
a)
RJEENJE. a) Ravnina odsjeca na koordinatnim osima odreske duljine (slika 6.2.a).

. Ravnina prolazi tim pravcem i
u ravnini
Crtamo pravac
(slika 6 2 b .
paralelna je s osi
Na
u toki s apscisom i paralelna je s ravninom
e) Ravnina sijee os
za neke vrijednosti kordinata
ime, njoj pripadaju sve toke s koordinatama
i
O dobivamo
Ravnina prolazi ishoditem. Za
O
za
Dakle ravnina prolazi pravcima
dobivamo
odnosno
koji lee
(slika 6.2.d).
odnosno
u koordinatnim ravninama
88
6.
PRAVAC I RAVNINA
Sl. 6. 2.
6.2.
n = (2, l, nO)=; (O, 2) ;

O,
-l)
T( l, -2, O)
TS, S(O, -l, l).
2
odmah
) 2(x -O)+ l(y -O)+ O(z - O)= O, 2x + y =O.
O(x -l)+TS =l(y(0--l)O)+i2(+(z +l- 1+2)) = O,j +(yl +-O)2zk+=2 =O.-i+j+kje normala
-l(x -l) + l(y + 2) + l(z -O) = O, -x + y + z + 3 = O .
)
T(T(2l,, O,l, 2)2)
Ox;
Oz ;
T(T(2l,, -l3, l), 3) Ox ;S(Ox, l, 2,-l) , T(3,0, 2)
Ox;
) T( l, 0,2),n= i , n:=x-1=0.
T(T(22,-1,1, 2, ),3),n=ixj=k,
n=z-2=0.
n=jxk=i
,
n:=x-2=0.
0(S(10,,2,-l),
O, n=n=ixix OT=ST=-j+-2j-2k,3k, n=n:=3y+2z-4=0.
-y + 3z =O.
0(0,0,0), n=ixj=k, n=z=O.
Napii jednadbu ravnine koja:
a prolazi ishoditem i ima vektor normale
b) prolazi tokom M( l,
i ima vektor normale
e) prolazi tokom
RJEENJE. Po formuli moemo

a
b)
e) Vektor
ravnine,
6.3.
i okomitaje na spojnicu
napisati traene jednadbe;

tj .
tj.
-+
tj .
Napii jednadbu ravine koja:
a prolazi tokom
b) prolazi tokom
i okomita je na os
e) prolazi tokom
i paralelna je s xOy ravninom;

i paralelna je s osima Oy ,
d) prolazi tokom
i osi
e) prolazi tokama
f) prolazi osima
i paralelna je s osi
Oy .
RJEENJE. Dovoljno je odrediti jednu toku i normalu ravnine.

a
b)
e)
d)
e)
f)
0) ,
-+
l,
6.
89
PRAVAC I RAVNINA
6.4.
b)
a) okomita na ravnine
prolazi tokom
1rt =
T(l, 2, -l) ;
okomita na ravninu 1rt =
T(2, 1, 3) , S(l, 0, -1) .
RJEENJE. a)
na
1tt ,
b)
2x-
Napii jednadbu ravnine n koja je:
Vektori
odnosno n2
y + z - 2 = O,
n2 =
3x - 2y + z - 3 = O
Dt = (2, -1, 1) , n2 = (1, 0, l)
x+z+l = O i
i prolazi tokama
su vektori normala ravni
Kako je ravnina n okomita na te ravnine, to je i njena
n okomita na Dt i na n2 . Dakle, n = Dt x n2 = -i - j + k i zato

- l (x - l) - l (y - 2) + l(z + l) = -x - y + z + 4 = O .
Toke T i S lee u ravnini n i zato je njena normala n okomita na vektor
TS : n = Dt x TS = 9i + l lj - 5k . Izaberimo sada bilo koju od toaka T ili S ,
recimo S , i postavimo traenu ravninu n = (S, n) :
n = 9(x - l) + l l (y - O) - 5(z + l) = 9x + l ly - 5z - 14 = O.
normala
n =
--+
--+
6.5.
Odredi jednadbu ravnine odredenu tokama
P(l, -2, 1 ) .
RJEENJE.
spojnice
Potrebno je odrediti vektor normale
MN i MP, to je n okomit na vektore

--t
---t
M( l, - l, 2) , N(3, 2, O) ,
n traene ravnine.
---t
MN i MP :
--+
Kako n sadri
n = MN x MP = (2, 3, -2) x (0, -1, -1) = -5i + 2j - 2k

i odavde n = (M, n) = -5x + 2y - 2z + l l = O .
6.6.
Toke
A(2, 5, O) , B( l, 6, 2) , C( - l, 4, l) , D( l, 4, 3)
ABC i ABD .
odreduju tetrae
dar. Odredi kut meu stranama
RJEENJE.
A, B, C
n2 :
Potrebno je odrediti kut qJ to ga zatvaraju ravnina
i ravnina n2 odredena tokama

--+
--+
--+
--+
A , B, D.
1tt
odredena tokama
Odredimo njihove normale
Dt = AB X AC = (-l, l, 2) X ( -3, -l, l) = (3, -5, 4),

n2 = AB x AD = (-1, 1, 2) x (-1, - 1, 3) = (5, 1, 2) .
Zato
cos (/J
18
= lDt l ln2 l = /Fr\ Mn = 0,465,
Dt n2
v 50v 30
Dt
90
6.
6.7.
PRAVAC l RAVNINA
Odredi odreske koje na koordinatnim osima odsjeca ravnina
a) 2x + 4y + 5z - 6 =O; b) x +y - 3z - 12 =O; e) 3x - 2y - 6 =O.
RJEENJE.
a)
Jednadbe ravnina moramo dovesti u segmentni oblik.
2x + 4y + 5z = 6
3, q= !,
12 , q = 12 ,
i odresci su p =
b)
p=
==?
X y Z
3+ +
I
=l
-4 .
Ravnina se ne dade dovesti u segmentni oblik. Najvie to moemo uiniti
e)
:_ + 2:'....
= l i odavde itamo p = 2 , q = -3 . Naime,

2 -3
odrezak na osi Oz ne postoji, poto je ravnina paralelna s osi Oz . Formalno moemo
y
Z
..
. . . X
stavttl = oo 1 ptsatl
+ - + - = l.
2 -3 oo
jest da je napiemo u obliku

r
T(
6.8.
RJEENJE.
p=l
5, -3,
Tokom
l) poloi ravninu koja odsjeca na osi
a na osi Oy odsjeak
6.9.
Napiimo segmentni oblik traene ravnine:
q = 2.
Odavde
2.
Kako je
TE
n , to koordinate toke
= - . Dakle, n =
2x + y - 5z - 2 =O.
Ox odsjeak l,
+ + ; = l.
Zadano je
zadovoljavaju ovu jednadbu.
Odredi jednadbu ravnine koja sadri os
2x + y - vfsz = O zatvara kut od 60 .
Oz ,
a s ravninom p =
RJEENJE. Potrebno je odrediti vektor normale n traene ravnine n . Stavimo

n = Ai + Bj + Ck. Kako n sadri os Oz , to je n okomit na k : n k = O, tj.
C = O i stoga n = Ai+ Bj . Ako sa m = 2i +j - 5k oznaimo vektor normale ravnine
p , tada vrijedi
tj.
(4A + 2B) 2 = 10(A2 + B2 )

A
A
3( 'B )2 + B 'B - 3 = 0
i odavde
A = -3B
3A = B Postoje dakle dvije ravnine:

n2 = -3x + y =O.
Trt = x + 3y =O,
ili
6.
91
PRAVAC I RAVNINA
6.10.
+l
=
n2
y
+
3z
+
3
=
nT11(2, x-3y-2z
3), T2(1, 2,
d(T, ni ) = d(T, n2) T(x, y, z)
lx -3y -2z + l l -y + 3z + 31
x-3y -2z + = y + 3z + 3).
PT(Ix, y,3xz)-4y + z + 4 = P2 x + 2y + 5z + d(2 =T, TI ) = d(T, T2)
(x -2)2 + (y + l? + (z -3)2 = (x -l? + (y -2? +(z + 1)2
x -y + 2z -4 =
Odredi jednadbu ravnine p koja sadri sve toke koje su jednako uda
ljene od
O , = 2x O;
a) dviju ravnina =
b) dviju toaka
-l,
-l) .
RJEENm. a) Mom biti

p:
i odavde
simetralne ravnine):
za svaku toku
v'i4
(2x -
1 2x
v'i4
Postoje stoga dva rjeenja (dvije
O,
b) Neka je
daje
_
-
traene ravnine
O.
ponovo bilo koja toka traene ravnine p .
O.
odakle, nakon sreivanja, dobivamo p =
T1 r1
= (T1 , r
r
=
r1
+t
c
.
T, = T,(x, y, zi) , r = (x, y, z), = m, n),
{ xy =y=x1, +t+tml, ,
z=
I+
t
n
,
Z
t y z Z!
= --;;;- = -n- .
T1
Pravac p odreen je nekom svojom tokom

i vektorom smjera e . Piemo
e) . Ako je radij vektor neke toke pravca, a radij vektor toke , tada
vektorska jednadba pravca glasi
(7)
e (l,
Ako je
tada izjednaavanjem koefi
cijenata uz vektore u ( 6. 7) moemo jednadbu napisati u parametarskom obliku:
p =:
(8)
ili, eliminacijom parametra , u kanonskom obliku:

X - X!
-l-
- YI
(9)
92
6. PRAVAC I RAVNINA
z
)
,
z
t
)
,
T
,
,
(
x
(
x
T
>
t
2
2
1
Y2
2
Yl
y
z
x(T2 t, Ct) ,=p2Y2(T-2,YtcYt2) = Z2 -ZZlt
c1 = mt, nt) , c2 = (12, m2, n2) ,
Sl.
6.3.
Pravac
Jednadba pravca kroz dvije toke
X - Xt
- Xt
---
Kut meu pravcima Pt

vim vektorima smjerova: ako je
formuli
6.11.
---
--
glasi
(lO)
(ll)
jest iljasti (ili pravi) kut meu njiho-

raunamo ga po
(lt,
:
p
t;, p = { yX =l= 2t, ,
) p = { ;z=:;
z= l+ t,
3-2t;
t
z-3-2 .
t = x---2l ' t =y +2, t= -x-l-2-- y+2
- z-3-2l .
= 2i +j + 2k.
t= y =l, t=z
Parametarsku jednadbu pravca

a
b)
napii u kanonskom obliku.
RJEENJE. Trebamo izraunati i zatim eliminirati parametar

a)
iz gornjih jednadbi.
Prema tome, kanonska jednadba glasi:
-1
Primjeti da u ovakvom zapisu uvijek ostavljamo broj u nazivniku. Brojevi u nazivniku
su komponente vektora smjera, dakle, e
b)
2'
- 1.
93
6. PRAVAC I RAVNINA
Moemo napisati samo

X
-l
y = l.
2-1-,
Vektor smjera glasi e = 2i + k i nema komponente u smjeru vektora j . Pisat

emo kanonsku jednadbu u formalnom obliku
2 ==
y .::. l
--
z-1
,
-1-
tumaei da ovejednadbe imaju smisla samo ako je za svaku toku

ispunjeno y = l .
0 ;
RJEENJE.
Moemo
odmah napisati po formulama (6.8) i (6.9)

y = 2 + 3t, z = - l - t,
y-2 z+ l
l
3 - - --=t
X = l + t,
x-1
b)
e)
y, z) ravnine
Napii kanonsku i parametarsku jednadbu pravca koji

a) prolazi tokom M( l, 2 - l) i ima vektor smjera e = (l, 3, - l ) ;
b) prolazi tokama M(1, 2, - l ) , N(2, , 3 )
e) prolazi tokama M( l, 2, -l) , N( l, l, 2) .
6.12.
a)
T(x,
---+
Vektor smjera je e = MN = i - 2j + 4k . Zato
Sada je
X = l + t,
y = 2 - 21,
z = - 1 + 4t,
x-1 y-2 z+ l
-- =
=
1
--=2 4- .
e = -j + 3k i stoga parametarska jednadba glasi

X = l,
y = 2 - t,
z = - 1 + 3t,
dok kanonsku moemo formalno pisati u obliku
x-1
y-2
-1
z+ l
3- .
94
6. PRAVAC I RAVNINA
6.13.
Pravac
{ x2x+-yy -4z-2z-5-l==
zadan je kao presjecite dviju ravnina

O,
O.
Napii njegovu jednadbu u kanonskom i parametarskom obliku.
z = -l :
RrnENJE. Da bismo odredili traene jednadbe potrebna nam je jedna toka T s
x+y=l
2x-y=-l
x= y=
l, -l)
= = 2l -1l -2-4k = - -3k.
x y-12___z+l1_ '
z+ll
-=x2 y-12 =--=1
=
2t
,
{
X
=l +2t,.
p = yz=-l+t
l
=
=
{
{ -x-x ++ 2y2y +z-4
y
-2
=
-3z =
z). x y
z= l -x+2y = 3, = y.
-x+32- - yl- -z-10-.
pravca p i njegov vektor smjera
e.
Koordinate toke T dobivamo iz gornjeg sistema,
stavljajui za vrijednost jedne koordinate bilo koji broj. Uzmimo npr.
i odavde
O,
vektore normala
E p.
l . Dakle, T(O,
Dt , D2 :
D1
Kanonska jednadba pravca
i j
Vektor smjera
je okomit na
-6i 6j
D2
p glasi
2__
Parametarsku jednadbu moemo odavde direktno ispisati, no obino je "raunamo",

proirivi gornje jednadbe
--
i odavde
6.14.
RJEENJE.
Napii u kanonskom obliku jednadbu pravca

O,
a) P =
O;
b)
2x -
O,
O.
a)
U ovom sluaju ne moemo uvrstiti u gornji sistem bilo koju vrijednost

za nepoznanicu z (kao u prolom zadatku) da bismo odredili toku koja lei na pravcu.
Provjeri da dobiveni sistem po nepoznanicama

i
nee imati rjeenja (za nasumce
odabranu vrijednost varijable
Mogli bismo fiksirati neku drugu nepoznanicu, no
da ne bismo u svakom primjeru
vrili
dodatne analize, modificirati emo postupak
objanjen u prolom zadatku: rjeavamo gornji sustav po bilo koje dvije nepoznanice,
tretirajui treu kao konstantu.
Oduzimajui gornjejednadbe dobivamo

Zato kanonska jednadba glasi
i zatim
tj.
!f
6. PRAVAC I RAVNINA
95
Vektor smjera je e = 2i + j . Uvjeri se da je e = n1 x n2 .

b) U oviinjednadbama ne pojavljuje se nepoznanica z . To znai da, ukoliko x
i y zadovoljavaju ovaj sistem, vrijednost varijable z moemo uzeti po volji. Drugim
rijeima, pravac e prolaziti tokom ije prve dvije koordinate zadovoljavaju ovaj
sistem i biti e paralelan s koordinatnom osi Oz .
Njegova parametarska jednadba e glasiti
x = f,
y = 2,
z=
a kanonska
x-l y-2 z
-T- = -o- = r
Primjeti da je e = k .
6.15.
t,
-4-,
4- z-4
{ -l +t, { 4s,
l + 4t,
4+As
,
-3t4t 4-+4s,
t -l
A( l, B(O,
AB
Odredi nepoznati parametar A tako da pravci

x+ l
y
z- 1
x-3 y +2
=
=
=
=
p2 =
PI = A1 - -3
-::s
imaju presjenu toku.
-
Napiimo parametarske jednadbe pravaca:

x=
x = 3 + As,
P I = y = -3 t,
P2 = y = -2 +
z=
z=
5s.
Da bi P I i P2 imali zajedniku toku, mora biti
-l + t = 3
= -2
l+ =
5s.
Ovaj sistem (za neko fiksno A ) u principu nema Jjeenja, to znai daje mimosmjer
nost pravaca njihov oekivani poloaj u prostoru.
Iz druge i tree jednadbe dobivamo = 2 , s =
. Broj A odreujemo tako
da i prva jednadba bude zadovoljena: A ::::: 2 .
RJEENJE.
6.16.
Pravac p prolazi tokama -2, 3) ,

ih on zatvara s koordinatnim osima.
- l, 2) . Odredi kuteve to
Dovoljno je poznavati vektor smjera pravca, e =

Traene kuteve nalazimo iz formule
Co = cos ai + cos f3j + cos yk.
Vrijedi
2i - 2j - k 2 2 1
e
Co = - =
= -1 - -J
- -k
le i
v'9
3 3 3
RJEENJE.
---+
= 2i - 2j - k .
(12)
96
6. PRAVAC I RAVNINA
10928'. =
i zato
arc cos
6.17.
= 4811', {3 = arc
cos(- )
= 13149', y
= arc
cos(
_ l)
3
Izraunaj kut medu pravcima
_ x +6 y - 2 z - 3
_ x-1 = y = z-4
-1- -2 --::;:;-- = -5- = -1- = -1-.
c1 =
(1, -2, 7) , c2 = (5, l , 1) :
2v'2 = 96 l .
= lctlCt . lc2c2 1 = - 27
90 ,
1:(P t , p2 ) =
180 - 9611 = 8359'.
Pt =
P2
RJEENJE. Kut meu pravcima jest kut medu njihovim vektorima smjerova:
=> q>
cos q>
Kako je q> vei od
{ X = l,
6.18.
)
a
y = l;
{ X+ y = l,
z=
O;
T( O)
RJEENJE. a ) Pravac prolazi tokom

lelan s osi Oz ). b) Pravac lei u
T(l, O, O), O,
S(
d)
l, l, e)
XOy
xOy . d)
3, l).z = . l 6.4 .
podignut u ravninu
'
zamijenjujemo ga njegovim suplementom; dakle
Nacrtaj pravce
b)
i okomit je na ravninu
ravnini.
(paralelan s ravninom
Vidi sl.
x - 1 = L = 1 -3 -1
xOy
(tj. para
Pravac izgleda poput prethodnog,

)
Pravac prolazi tokama
.a-d
(0,1,0)
Sl. 6.4.
Kut q> izmedu pravca i ravnine raunamo po formuli

q>
pri emu su
ei
= 1:(p, ) := 90 - 1:(c, n)
n izabrani tako da kut medu njima ne bude tupi. Dakle,

Cn
sin q>
l c l in i '
=
(13)
6.
97
PRAVAC I RAVNINA
e+mB +=nCO,= O,
(14)
e = A = m A= n O,
A'
B
e
A,x+B,y+C,z+D, =O, 2 A2x+B2y+C2z+D2 =
A(A,x B,y + C1z +Dl) + ll(AA2,xll+ B2y + C2z + D2) =O
A , ll
-l-2- = = 3 T( l, l, l)
x-2 = y+l
T(l_x+l
, l, l) y z+l
P2 = -2- = =
e= (2, -1, l)
2(x -l)-l(y -l)+ l(z -l)= O= y +z-2 =O
2
j
= = 2l l l = + 3j +
-x + 3y +z-3 =O.
Pravac je paralelan s ravninom ako je
lA
n za neki
a okomit na ravninu ako je
tj. ako vrijedi
1-
tj. ako vrijedi
(15)
Ako se dvije ravnine n 1 =

sijeku po pravcu p , tada jednadba
n =
( 16)
predstavlja za svaku vrijednost parametara

ravninu koja sadri pravac p . Fa
miliju tih ravnina za sve vrijednosti parametara
E R zovemo pramen ravnina.
Geometrijski, te se ravnine rotiraju oko pravca p .
6.19.
Odredi jednadbu ravnine 1t koja: a) prolazi tokom

i oko. ,
X
Y
Z
.
v
b)
ID!ta Je na pravac p =
prolazt toekom
-- ;
_1
1
z- 1
- = -- ,
i paralelna je s pravcima Pt = -0
1
1
-
-=I
RJEENJE. a) Vektor normale n ravnineje ujedno vektor smjera

ca, zato je
prav
2x -
n =
(slika 6.5.a).
b) Vektor smjera n sada je okomit na vektore smjerova pravaca p1 i
i
k
0
n C t X Cz
-i
k.
-1
Tako dobivamo 1t =
(slika 6.5.b).
p
r -:l 7
Sl.
6.5.
98
6.20.
x
-1
=
p
y-1-1- = -z-11- ,
2x + 3y +z + l =lO.
T(l, l, l) e p p m
n
n= ex m=-2x(i ++ j+y +k)z =xO.(2i + 3j +k) = -2i +j+ k
T(T(ll,, ll,,pll))
n= 2x+y+3z+l=O ;
= { x+y-z+l=O
-x + 2y +z+ 3 = O
e
e= n= (2, l, 3),
p -=px-12 - y-1l - z-13 .
e = -1il j2l -lkl = 3i + 3k.
-x-11- = y-10- = -1z-1-.
) . p = -x-12- = -y+l3- = z+l .
x-2-1 = -ly = -z+23- , p2 =
=
x-2 -y+l-1 = --z-13
T( l, -l, -l) p
p,
j x e =j x (2i + 3j -k) = -i -2k
PRAVAC I RAVNINA
6.
Odredi jednadbu ravnine
koja prolazi pravcem
a okomita je na ravninu p
RJEENJE. Toka
lei na pravcu pa stoga i u ravnini n . Normala
ravnine n okomita je na vektor smjera pravca i na normalu ravnine p . Dakle
i jednadba ravnine
6.21.
je
Odredi jednadbu pravca

a) prolazi tokom
b) prolazi tokom
koji:
i okomitje naravninu
i paralelan je s pravcem
RJEENJE. a) Kako je pravac okomit na ravninu, to za njegov vektor smjera moe

mo uzeti vektor normale ravnine:
i jednadba pravca u kanonskom
obliku glasi
--
--
--
b) Vektor smjera pravca je u ovom sluaju jednak vektoru smjera pravca q ,

odnosno, okomit na vektore normala ravnina koje odreuju pravac q (skiciraj!):
Tako dobivamo
P =
6.22.
Odredi jednadbu ravnine
koja:
a prolazt pravcem
--=1
Oy ;
b)
prolazi paralelnim pravcima
Pt
. s ost.
paralelna Je
_
RJEENJE. a) Toka
lei na pravcu te stoga i u ravnini n . Potrebno
je jo odrediti njenu normalu.
Kako je ravnina paralelna s osi Oy i s pravcem
to je njena normala okomita
na vektore smjerova tih pravaca:
n
6.
PRAVAC l RAVNINA
99
n=x+2z+l
=0.
I, -2), -l,
=
-9
j
e
=
(
2
i
-j
+
3k)
(
i
-j
+
3k)
3k,
n
= 3y + z + 2 =
2x + 3y +
z-3 =0.tJ,
= -9':(n, i) no i ,
tJ
(1
7
)
ii=
k
ii=
(
2
i
+
3j
+k),
3218'
,
tJ=
5318'
,
v\4
= 1530' .
{ 3x+y-z+I oo
=
= x -8y + 3z - = 2x-y +4z-2
-5k
e = (3i +jn =-k) 8j +(2i-j+
4k)
3i-14
j
3k.
. = nn ee 74100430 = 0,7665,
z+l n= 2x-3y +z+ 4
a) P = x-2
=
=
1
_2
-=l'
= x -2-21 _2 = z+z+_1ll , n:=2x-3y +8z+1=0,
e) P = 1 _2 = _1 , n:=2x-3y +8z+4=0 .
a) { x= 2+t,
yz=-1= -2t-t, , = 2x -3y +z+ 4 = o.
i zato je
na
b) Toke M( O,
N(O,
l) lee na pravcima, pa zato i u ravnini. Ravni
1r je odreena jednom tokom (recimo M ) i normalom koja je okomita na vektor
,--..t
smjera e zadanih pravaca, kao i na vektor MN , poto spojnica
te je 1r
6.23.
MN
MN lei u ravnini:
-
O.
'
Izraunaj kuteve to ih s koordinatnim osima zatvara ravnina
RJESENm. Neka su a ,
y traeni kutovi. Kako vrijedi sin a cos
i slino za sin
sin y to jedinini vektor normale moemo pisati u obliku
sin ai + sin /Jj + sin y
Kako je
6.24.
to dobivamo a = arc sin
*=
Izracunaj kut kojeg zatvaraju pravac p
ravnina 1r
RJESENm. Vektor smjera pravca je
Sin
(/)
,,
O.
i-
a vektor normale ravnine
6.25.
Zato je
l ::::: y'74y'43()
--
Odredi presjek pravca i ravnine:
b)
= O,
RmENm. Presjek pravca i ravnine najlake odreujemo tako da pravac napiemo u

parametarskom obliku i zatim dobivene jednadbe "uvrstimo" u jednadbu ravnine:
p :
1C
-t) + 4 = t= -l. x = l,
y = 2, z =2(22(+t2 +t) -3() -3(-2t-2t) +) +(-8(l -l-t
)
+
l=
-3
=
p A(2, -l) p
e)
2(2 + t) -3(A(2, -l)+ 8(-l-t) +4
A(
2
,
-3,
l),
p
x-3
y+3
z-S
q -2- = = -3A
q.
A
q
p = e = (2, -l, 3)
2(
x
-2)-l(
y
+
3)
+
3(
z
-l)=
y
+
3z-1
0
=O.
-2
y-+1-3 =
=
2
2)
q
B
l
,
,
(
p
z-ll
z+S
p : x-l
-2- = -y+23- = -1z ; q=:. x-l-2- = -y-13- = -=l'
6.6):
6. PRAVAC I RAVNINA
100
Dobiva mo
O i odavde
Zato su
O koordinate presjene t oke .
b) Sada
O daje
O , to z nai da pra
vac ne sijee ravninu. Provjeri da je z aista p aralelan sa 1t (vektor no rma le rav nine
oko mit je na vektor s mjera pravca) , te da t oka
O,
E ne lei u 1t !
Uovo msluaju je
-2t)
= O , to znai da pravac
lei u ravnini . Provjeri da je zaista
O,
E 1t .
6.26.
Odredi jednadbu pravca
na pravac
koji prol azi t oko m

.
---=!
..
okomit je
1 SIJece ga .
y
RJEENJE. Postavitie mo ravninu 1t koja prolazi t oko m i okomita je na pravac

Traeni pravac prol azi t oko m i sjeci te mpravca s ravnino m 1t .
Nor mala ravnine je n
, a njena je dna dba
O = 2x -
n=
PresJe. k
6.27.
.
n Je to eka
, a J'ednadba pravca
. X
glas 1 ---=!
Odredi uda ljenost dvaju para lelni hpravaca
RJEENJE. Zadatak tje ava mo ov impostupko m(slika
p
q
p (l, -2, = e = (2, 3, -l),

,
p
=:. + 3y -z + 4q=:.x=l+2t
= , y=l+3t
= q , z=-l-t. q
2(1 +2t) +3(1+3t) -(-1-t) +4=0 t=-l,
Sl. 6.6.
(i) Odred imo toku T na pravcu ,npr. T

O) . (ii) Postavi mo r avninu 1t
zato je
kroz toku T, okom itu na pravac
Vektor no rmale n
n 2x
je
O . (iii) Odredi mo S
n 1t Para metarski prikaz pravca
Presjek pravca i ravnine dobiva mo kad je
=>
6. PRAVAC l RAVNINA
101
-l, -2,d(-4).p, q) = y'(I + + (d2(p-2), q) 2=d+((O + 4)2 = 2VS.

6.114. )
p x--2-1 = -y+23- = z-1
-x-12- = -y+23-, -y+23- = z-1
3x -2y -7 = O, y -3z + 5 = O.
A(3x-2y -7) +JL(y -3z +5) =O :::::;. 3Ax+ (-2A +JL)y -3Jtz -7A +5JL =O.
{ x + 3y + Sz -ll =
x-y-2z+1=0
(iv) Izraunamo
S(
dakle,
1 )2
(Vidi i Zadatak
6.28.
T, S) :
Odredi jednadbu pramena ravnina koje prolaze pravcem
--
RJEENJE. Dovoljno je jednadbu pravca napisati u obliku
i shvatiti ta dva dijela kao jednadbe dviju ravnina koje u presjeku daju zadani pravac.
To su ravnine n1 =
Jednadba traenog
n2 =
pramena glasi
6.29.
Odredi jednadbu ravnine koja prolazi pravcem
P=
i paralelna je s osi Oy .
RJEENJE. Napisati emo pramen ravnina koji prolazi zadanim pravcem i potom izd
x(l + +A)3xy++(5z3 -A-ll)y ++A(5(x-2A-y )-2zz -ll++ 7) 7A= O,=O.

Ay
A = 3 4x-z+ lO = O.
(2 +t 3t)x + (1 -2t)y + (3 + t)z + l-2t =O,
2x + y 3z + l+ t(3x -2y +z 2) =2xO+ y + 3z + l O.
3x -2y + z -2 O.
vojiti onu koja j e paralelna s osi Oy . Kako j e pravac zadan kao presjek dviju ravnina,
jednadbu pramena moemo odmah napisati:
Parametar
nepoznanicu
6.30.
biramo tako da dobivena ravnina bude paralelna s osi Oy - koeficijent uz

mora biti jednak nuli. Odavde slijedi
i rjeenje
Postoji li pravac koji je zajedniki svim ravninama
gdje je
E R bilo koji?
RJEENJE. Zadanu jednadbu moemo napisati u obliku:
i zato ona predstavlj a pramen odreden ravninama n1 =

tr2 =
Kako te dvije ravnine nisu paralelne, one se sijeku
po traenom pravcu. Odredi njegovu jednadbu!
102
x + 2z- =O. M' M(l, lM, l)

M
n
=
i+
j-2k,
x+= l +2zt, - = =l +Ot, z =t =l -2t.l
x
M' 2, 2, -l)M(. l, l, l)M'
e).
2= l+a2 ' 2 = l+2 _1 = l +e2
_x-2 = = z+l1- . M( l, O, 2)
M' M
M 3x + +z- = O.n= e= 1),
x =t=2 +O,3t, =M'St,(2, zO,=-l)-l=+pt
a,-1 =,e-e+2) - ,
2 = -a +2-l , O = -+2-O ,
2
x = -2- = , x-21- =
-2-l = z
O, T(2, l, ST, M(l, 2,
= , n=
6. PRAVAC I RAVNINA
6.31.
Nai toku N simetrinu toki

y6
s obzirom na ravninu
RmENJE. Odredimo najprije projekciju

toke
na ravninu n . Nju dobivamo kao presjenu toku rav
nine n s pravcem p koji prolazi tokom
i okomit
je na n . Kako je e =
to jednadba
pravca p glasi p =
y
On sijee ravninu
y
6
za
, te
Toka
je
polovite
duine
iji
su
je (
krajevi u toki
i u traenoj toki N(a, b,
Zato je
n =
b'
i odavde N(3 , 3 , -3) .
6.32.
Odredi toku N simetrinu toki

y
p = -3
5
R.mENIE. Kao i u prolom zadatku, odredit emo najp
rije projekciju
toke na pravac p . Nju dobivamo
kao presjek pravca p i ravnine n koja prolazi tokom
i okomitaje na pravac p . Kakoje
(3, 5 ,
to je n =
5
Presjek pravca
Sy
i ravnine dobiva
y
p=
mo za
te je
n n . Koordinate
s obzirom na pravac
tocJ.
1.e N dob"tvamo tz
l
l
--+---<i M'
( b
1t
N(3 , 0, -4) .
Sl. 6.8.
y-3
z-3
-- q =
Zadani su paralelni pravci: p =
l
0
y
3
.
1.
su tl pravct zrcalno
-- . Odredi ravmnu n s obzrromna AOJu
0
simetrini.
6.33.
RmENIE. Toke S( 3 , 3) ,
3) nalaze se na pravcima p odnosno q . Zato
ravnina n prolazi polovitem spojnice
tj. tokom
3) . Potrebno je jo
odrediti njen vektor normale. On mora biti okomit na vektor smjera e pravaca p i
q , kao i na normalu m ravnine p odreene pravcima p i q (skiciraj !). Kako je
m
-+
e x ST to dobivamo
-+
-+
-+
e x (e x ST ) = e(e ST ) - ST (e e).
6. PRAVAC I RAVNINA
Kakoje
Odavde
6.34.
103
e= i+2j+, y =O.2i-2j , n= -2(i +2j) -5(2i-2j) = -12i+6j .

-7 = y =
X
.
.
z; 1
3x-y+z+2 =O ; x-y+3z+7 =O.
--t
n :::
-2x
ST =
slijedi
Odred.1 Je
. dnadbu ortogonaJne proJekCIJe pravca p
na ravninu: a )
b)
n :::
:::
-::g
n :::
B'
B,
6.9).
3x -y + z + 2 = o -l, l, X2)==7p-St '
y =t, z= -l+B3t =t=
B(7, O, -l)
e e = n = (3, -l, l),
::
:
=
+
3t
,
y
=
-t
,
-l
+t
=
7
X
B'(l, 2, -3) =
B' t= -2 p,_x+l
z-2
= -2- = -y-11- = -=s
B(
7
,
O,
-l)
::
:
X
=
7
+t
,
y
=
-t
,
=
+
3t
.
B'
Be='(6,-Si+l, j+=3k, B
X= 6-St, y = l+ t, z= + 3t.
Sl. 6.9.
RJEENJE. a) Potrebno je odrediti projekcije A' i

dviju toaka A , s pravca p na
ravninu n i povui pravac p' kroz njih. Kako pravac p sijee ravninu n to za toku
A moemo odabrati njihov presjek, i tada je A = A' (slika
Zadatak rastavljamo
na sljedee korake:
(i) Odreujemo A p n 1r . Vrijedi 1r =
ip=
i za
l dobivamo presjenu toku A' ::: A(
nn.
(ii) Kroz toku
E p postavljamo pravac q okomit na ravninu n . Izaberemo
E p . Vektor smjera
pravca q je
te je jednadba
pravca q
q n n . (iii) pravac p' kroz A'
i za
dobivamo presjenu toku
i
ima jednadbu
b) Sada je pravac paralelan s ravninom i dovoljno je nai projekciju jedne toke

s pravca na ravninu n . Uzmimo
E p i pravac
-l
koji prolazi tokom i okomit je na n Presjek tog pravca i ravnine n daje projekciju
i ima vektor smjera
q n n . Traeni pravac p' prolazi tokom
-4)
te glasi
p' =
-4
104
6.35.
6. PRAVAC
I RAVNINA
Nadi najmanju udaljenost toaka s mimosmjernih pravaca
=
Pt -
x+ l y z - l
=
l = -l
2 '
x y+l z-2
pz =
=
- -1 = -3
4 '
--
--
--
E BE
Sl.
6. 10.
RJEENJE. Ako su A
p1
P2 toke na kojima se dostie ta najmanja udaljenost,
tada spojnica AB mora biti okomita i na pravac p1 i na pravac pz (slika 6. 10). Naj
manju udaljenost moemo odrediti a da ne nalazimo te toke na kojoj se ona postie.
Postavimo najprije ravninu n kroz pravac p1 , paralelnu s pravcem pz . Njena
normala n je okomita na vektore smjerova c1 Cz zadanih pravaca a pripada joj i bilo
koja toka, recimo T( - l, O, l ) s pravca p1 :
,
n = Ct
Cz = - 2i - 2j + 2k,
n = -2(x + l) - 2y + 2(z - l ) = O = x + y - z + 2 = O.
Udaljenost izmeu pravaca p1 i P2 jednaka je udaljenosti bilo koje toke pravca P2
do ravnine n . Umirno S(O, - l, 2) pz :
v'3 .
d(pt, pz) = d(S, n) = 3
(Za drugi nain tjeavanja vidi Zadatak 6. 1 14.)
6.36.
Tokom M(l, l, O) poloi pravac p koji sijee oba mimoilazna pravca:
x + 2 y - l z - 2 . :::; x - 4 y + l z
z
=
=
=
Pt :::; 3- =
1 - -=l t P
21- l '
-
Sl.
6. 11.
Zadatak ralanjujemo na sljedee korake (slika 6. 1 1): (i) Postavljamo

ravninu n kroz toku M i pravac p1 Uzmimo toku N( -2, l, 2) sa pravca p1 Tada
RJEENJE.
6. PRAVAC l RAVNINA
je normala ravnine
1r
lOS
dana sa
--t
n = NM
X Ct
i j k
= 3 0 -2 = 2i - j + 3k
2 l -1
i odavde n :::: 2(x - l) - l(y - l ) + 3(z - O) = O = 2x - y + 3z - l = O . (ii)
Odreujemo presjenu toku P pravca p2 i ravnine n . Vrijedi p2 :::: x = 4 + 3 t ,
y = - l + t , z = t i presjek s ravninom 1r se dobiva za t = -l , P( l, -2, l) . (iii)
Povlaimo traeni pravac p kroz toke M i P:
x- 1 y+2 z+ l
p : -- = -- = --.
1
0
3
Taj pravac lei u ravnini 1t , sijee p2 u toc"ki P i , kako nije paralelan sa Pt , sijee i
njega u nekoj toki S . Odredi njene koordinate!
6.37.
6.38.
6.39.
6.40.
6.41.
6.42.
6.43.
6.44.
6.45.
Napii jednadbu ravnine koja a) prolazi tokom T(2, - l, 3) i koja je pa

ralelna s vektorima St = (2, 3, - 1) , s2 = ( 1, -2, 1) ; b) prolazi tokama
T(2, l, -3) , S (O, - l, -2) , paralelno s vektorom s = (2, -2, l) .
Napii jednadbu ravnine koja prolazi tokom T(- 1, 2, 3) i koja je okomita
na ravnine 1rt :::: x + 2y - z + 3 = O , n2 = 3x + 2y = O .
Napii jednadbu ravnine koja: a) prolazi ishoditem i tokama M(2, l, 2) ,
N(-1, l , l) ; b) prolazi osi Oz i tokom M(1, 2, 0) .
Poznate su koordinate vrhova tetraedra A( l, 2, 3) , B(2, -l, O) , C(2, 3, -2) ,
D( l, 2, l) . Napii jednadbe njegovih strana.
Odredi parametar a tako da toke A(2, l, 2) , B(l, 2, 2) , C(2, 2, 1) , D(3, 4, a)
lee u jednoj ravnini. Nai jednadbu te ravnine.
Odredi jednadbu ravnine koja je okomita na ravninu n :::: x + 2y - 2z + 3 = O
i presjeca ju po pravcu koji lei u xOz ravnini.
Zadan je trokut ABC s vrhovima A(l, l, l) , B(2, 3, 2) , C( -l, 3,
Odre
di jednadbu ravnine koja prolazi vrhom A , okomita je na ravninu trokuta i
raspolavlj a kut <}:(BAC) .
Napii jednadbu ravnine koja: a) prolazi tokom T( l, 2, 3) i odsjeca na
koordinatnim osima odreske jednakih duljina; b) prolazi tokama T(O, O, l) ,
S(9, 4, - l ) i zatvara s koordinatnim ravninama tetraedar obujma 6.
Odredijednadbu pramenaravninakoje prolaze zadanim tokama Tt (2, - l , O) ,
T2 ( l , l, 2) .
5).
6. PRAVAC I RAVNINA
106
6.46.
6.47.
6.48.
6.49.
6.50.
6.51.
6.52.
6.53.
Odredi udaljenost toke T( 2, - l, O) do ravnine 11: =: x + y - z + 2 = O .

Odredi udaljenost izmeu paralelnih ravnina a) 11:1 =: 2x + y - 2z + 3 = O ,
1rz =: 2x + y - 2z + 9 = O ; b) 11:1 =: 4x + 3y - Sz - 8 = O , 1rz =:
4x + 3y - Sz + 12 = O .
Odredi jednadbe ravnina koje su za 3 jedinice udaljene od ravnine 11: =:
x + 3y - 2z + l = O .
Napii jednadbu ravnine koja sadri sve toke jednako udaljene od dviju
zadanih toaka M(2, l , -l) , N(O, 3 , 3 ) .
Odredi kut meu ravninama: a) x + 2y + 2 = O , 2x - y + 2z = O ;
b) 3x-y-z = O x+y+z- 1 = O ; c) x+y+2z-3 = O , 2x+2y-2z+3 = O .
,
Toke A(2, S, O ) , B( l, 6, 2) , C( - l, 4, l) , D(l, 4, 3 ) odreuju tetraedar. Ko
liki kut zatvaraju strane ABC i ABD ?
Kroz toku A(2, -l, 3 ) postavljene su dvije ravnine. Jedna od njih sadri os
Ox , a druga os Oy . Koliki je kut meu njima?
Napii jednadbu pravca u kanonskom obliku:

x + 3y + 2z + 3 = O,
2x + 3y - z + 2 = O, ;
b)
a)
3x - y + 2z + l = O.
-x - 2y + z = O.
Napii jednadbu pravca u parametarskom obliku:
2x + y = O
x + 2y + z +.3 = O
b)
a)
;
.
X - 2z = 0
X - 3y - Z + l = 0
.
x- 1 y+2 z x y z+2
.
Odredi kut meu pravcima
-=
- = 3' , = - -=2
1
0 '2
2
.
Vrhovi trokuta su A(l, l, l) , B(3, O, 3 ) , C( -2, l, l) . Odredi jednadbu si
metrale kuta 1:(BAC) .
Vrhovi trokuta su A( l, -2, -4) , B(3, l, -3 ) , e( S, l , -7) . Napiijednadbu
pravca na kojem lei visina trokuta sputena iz vrha B .
Odredi kut to ga zatvaraju teinica i visina sputene iz vrha C u trokutu s
vrhovima A(2, l, -l) , B(2, O, l) , C(O, l, l) .
Izraunaj visinu sputenu iz vrha D tetraedra ABCD s vrhovima A( - l, -3, l) ,
B( S, 3, 8) , C( - l, -3 , S) , D(2, l, -4) .
U prostoruje zadan tetraedar svojim vrhovima A(O, O, O ) , B( 2, l, O ) , e(O, 3 , O) ,
D( l, l , 2 ) . Odredi kut izmeu visine tetraedra sputene iz vrha D i visine
trokuta ABD sputene iz vrha D .
6.54.
6.55.
6.56.
6.57.
6.58.
6.59.
6.60.
6.61.
Odredi parametar m tako da pravac

4x - 3y - 6z + 13 = O .
X-2
m
--
--
-3 1
ezi u ravnim
-4
--
6. PRAVAC I RAVNINA
6.62.
6.63.
6.64.
6.65.
6.66.
107
Odredi projekciju toke T(2, 4, 3) na pravac p = x = t , y = -21 + l ,

z = 2t - 2 .
x-9
. ..
y+7
z-4
.
Odredi ortogonalnu proJe
kClJU pravca --::z = ----u- =
na ravnmu
- lO
2x + y - 2z - 3 = 0 .
X- l
y
.
Z+ l .
= --=-1 1 ravnma
Zadani su: toeka A (3 , O, 2 ) pravac p = -- =
I
2
n = 2x + 2y + 2z + l = O . Nai toku T na pravcu p takvu da ravnina n
raspolavlja spojnicu AT .
Zadana j e ravnina n = x - 2y + z = O i pravac p kao presjenica dviju
ravnina Pt = 2x - 3y + z - 4 = O , p = x +y - z + 2 = O . Odredijednadbu
pravca q koji lei u ravnini n , sijee pravac p i okomit je na njega.
Nai ravninu koja ne sijee niti jedan od pravaca
_ x+ l y z+ l
_ x - 1 = y --1 = z + l
q = -- = I =
P=
1
2
-=1'
a jednako je udaljena od svakog od njih.
x + y - 3z + 6 = O
Na pravcu p =
odredi toke koje su udaljene od toke
x -y -z = O
T( l, O, l) za d = VS .
Odredi broj a tako da se pravci
x-2 y-1 z-a
_ x=z-3 ,
Pt =
P2 = 3 = 2 = -l
y = 3z
sijeku i nai jednadbu ravnine koja ih sadri.
y+4
x 3
=
Napii jednadbu ravnine koja prolazi pravcem Pt _ ;
-l
z-2
+5 y -2 z- 1
. s pravcem p2 = x= - = -- .
-=3 , a paralelna Je
2
4
7
Odredi parametar a tako da pravac odreen sa
3x + y - z + a = O
2x - 2y + z + l =
sijee os Ox .
Odredi parametre a , f3 tako da pravac odreen sa
x - ay + z + l = O
3x + y - z + JJ = 0
lei u ravnini x + 2y - z - 2 = O .
Odredi jednadbu pravca koji prolazi tokom T(l , O, 7) , sijee pravac Pt =
x-1
y+3
z-3 .
x-1
y+l
.
- = -- = -- 1 okorm. t Je na pravac p2 =
= -- =
2
1
2
3
z+2
.
-2
1-
1-,
6.67.
6.68.
6.69.
6.70.
6.71.
6.72.
. {
{
--
--
-1-
108
6.73.
6.74.
6.75.
6.76.
6.77.
6.78.
6.
Odredi jednadbu ravnine koja prolazi tokom A( -3, l, l) i pravcem p =
{ : -
Zz + 3 = O
z
X- l
y+ l
.
. dnako udal"enu od ravmna
Na pravcu p = -- = -- = _ 1 nai toeku Je
Z
Z
n, = 3x + y + Zz - l = O , n2 = x + Zy + 3z + l = O .
z-Z
. prolaz1. pravcem p = X --l = y + Z = NaplSlJe
. dnadbu ravm. ne kOJa
-,
--=3
Z
Z
5
a okomita je na ravninu n = 3x + Zy - z - = O .
+l y-Z z-Z
. kOJa
. prolaz1. pravcem p = X= --=3 = --::::7
Odredi J"ednadbu ravnme
Zi raspolavlja duinu AB odreenu tokama A(Z, l, O) , B( -Z, l, -Z) .
Na osi Oy nai toku jednako udaljenu od ravnina n1 = 3x - y + 4z - l = O ,
nz = x - 5z + Z = O .
x;1
Odredi jednadbu pravca koji prolazi proboditem pravca p =
5
y+l z z .
.
.
. . n 1. okormt
-=3 = -- 1 ravnme n = 2x + y - z + = , lez1 u ravmm
3
je na pravac p .
X
l
z + 3 1. . . . ako
y +-z
Je Jedn
Odredi toeku T na pravcu p = 1 - = 5 = --==3 1\.0Ja
udaljena od toaka A(Z, l, 7) , B( -4, 3, l) .
5
2x + 3y - z + =
Odredi jednadbu pravca paralelnog s pravcem p =

x - Zy + 3z + l = 0
i koji prolazi tokom M( l, l, Z) .
6.79.
6.80.
6.81.
6.82.
6.83.
6.84.
PRAVAC I RAVNINA
y- 1
Odredi parametar m tako da pravac =

= bude okormt na presZ
m
3
jenicu ravnina n1 = x + Zy - l = O , n2 = x - Zz + Z = O .
,
--
x-1
z+ 1
y+Z
, toka A(l, -Z, -l) na
=
=
Zadani su pravac p =
z
-3
l
pravcu p i toka T(6 , l, -6) . Odredi toku B na pravcu p tako da trokut
ABT bude istokraan sa osnovicom AB .
x+Z y+3 z+Z
Zadane su tocke A(Z, O, 1) , B (4, Z, 0) , pravac p = - = -1- = Z

3
5
i ravnina n = 2x + 3y + 4z - = O . Nai toku C na pravcu p i toku D u
--t
--t
ravnini n tako da bude CD = AB .
Odredi jednadbu projekcije presjenice dviju ravnina n1 = 2x - Zy + z - l =
O , n2 = 3x + y - z - Z = O na koordinatnu ravninu yOz .
6. PRAVAC I RAVNINA
6.85.
109
x-I
y+2
z-3
x-3
y+2
su pravct. PI = -- = -- = -=3 ' P2 = -- = -- =
1
2
1
2
z
. Odredi jednadbu ravnine n s obzirom na koju su pravci PI i P2
3
zrcalno simetrini.
Odredi toku B simetrinu toki A(4, 3 , 10) s obzirom na pravac p x- I y -2 z-3
-- - -- - -- .
4
3
5
Y
Z+
dnadbu pravca stmetncnog pravcu p = -- = 2
Odredi Je
= -- s
1
1
obzirom na ravninu n = -2y + z + 5 = O .
- l
y+3
Z-4
. pravac p = . . Je
.
Zadan Je
A..:l-edi pravac p1 kOJl
- = -- = -=1 V\ll
1
2
zrcalna slika pravca s obzirom na ravninu a) xOy ; b) -x + 4y + 2z + 3 = O .
Odredi toku P' simetrinu toki P(3 , - l , l) s obzirom na ravninu odreenu
tokama T1 ( -2, - l , - l ) , T2(2, l , -5) , T3 ( -4, - l , O) .
.
x y - 2 z - ll
.
x- I y -3 z-2
Zadam su pravct PI = -- = -- = - , P2 = i = -- = -2
1
1
1
2
Odredi jednadbu pravca p simetrinog pravcu p2 s obzirom na ravninu n
koja sadri PI i paralelna je s P2 .
Odredi toku A' simetrinu toki A ( I , O, 2) s obzirom na ravninu n odredenu
x+I y+2 z+3
tockom T( I , 2, 3) 1 pravcem p = -- = -- = -3
2
1
-2 y= -- = -- =
Kroz toevku T(2, , ) postavt pravac kOJ l stJece
v pravac p
2
1
z+ l .
-- l OS Oy .
1
Tokom S( - l ,
poloi pravac koji sijee mimoilazne pravce PI x--I y-2 z l.
x y+5 z-3
= -- =
P2 ::: - = -- = -- .
2
3
-1
4
-5
2
Odredi jednadbu pravca koji prolazi tokom T(3 , -5 , 4) i presjeca pravce
x = 2z - I
y = -4x + l
.
,
y = -3z + 4
z =x-2
Odredi jednadbu pravca koji prolazi tokom A (4, O, - l ) , a sijee pravce
x-1 y-3 z-5
x y2 z +-I .
6- = 9
p : -- = -- = -- , q : i = 4
2
3
Odredi jednadbu pravca koji prolazi tokom T(3, 2, - l ) , a sijee i okomit je
x+l y+2 z+ l
na pravac p : -- = -- = -- .
l
l
l
.
Zadani
9
6.86.
6.87.
6.88.
6.89.
6.90.
6.91.
6.93.
6.94.
6.95.
6.96.
6.97.
X-}
6.92.
o}
l, -l)
Odredi toku T u koordinatnoj ravnini xOy za koju je zbroj udaljenosti do

toaka A(2, l , 3) , B( -2, 4, l ) najmanji.
1 10
6. PRAVAC I RAVNINA
x-1 = 1-
A (2, O, l) , B( l, l, -l) , C(O, 3, l) . Odredi toku D na

y+l
z
. tetraedra ABCD bude 12.
- - = 2 tako da obuJam
2
Zadane su toke
6.98.
pravcu p =
6.99.
Izraunaj povrinu ortogonalne projekcije trokuta ABC na ravninu
n , gdje je
l) , B ( l , O, O) , e(O, l, O ) i n := 2x + 3y + z - l = O .
6.100. U ravnini xOy nai toku T za koju je zbroj udaljenosti do toaka A ( -2, 2, 4) ,
B(3, -5, 8) najmanji.
Xy
Z
- di toe
6.101. Na pravcu Pt = -- =
vk u T kOJa
J e naJ" bJivza pravcu
= "3 uwe
l
2
x+5 y+S
P2 = -- = -- =
3
4
A (O, O,
6 102
X-l
.
. prolazt pravcem p = -kOJa
.
Odredi Je
. dnadbu ravnme
T(l, 2, l)
a od toke
6.103.
jedinica.
6.106.
6.107.
1 - = -1- 1-
-l
y-2
z-3
-- ,
3
P2 =
jedinice.
Z+5
T(2, l, -2) ,
.
.
t udal"ena od nJ ega za
v
Odredi udalJ enost tocke
y +4
z+ l
+2
10""" = -=2 = -3
T(2, l, 3)
x-1 y-1 z-1

1- - =
1
{ - - 1=0 0 0
-- - -=2 - -- .
3
3
Odredi toku na pravcu p =
6.108. Na pravcu
pravcu
p =
q=
x-3
+4
paralelna je s
..ji J. edimea.
.
od
:=
2x + 2y - Z - y Z 22
10
x + y + 2z - 9
110'
1=
=
O,
2x + y + 3z - 3
Z= ---=-!" odre di
z+3
-2 .
'
DJ!
. "h udal"
ene za
toe
vku
Izraunaj udaljenost dvaju paralelnih pravaca:

Pt
x+l y-2 z+2

-=- = _
2
2
_ X-3
yZ- 3
= -- = ---=3 = -4
2
Y +2
= --=1
y-3
= _
4
1-'
1
10
do pravca
Odredi udaljenost dvaju pravaca: P t
je najblia ishoditu.
6.109.
J3
y+ l z-l
= -- = 3
Odredi jednadbe ravnina koje su paralelne s pravcima p 1 =
y+5
-=2
6.105.
je udaljena za
Odredi jednadbu ravnine koja prolazi tokom

pravcem p =
6.104.
-z-11- .
p2
:=
x+7
3
y-5
-l
P2
O koja
kOJa
Je
naJ" bJivza
z - 9.
4
111
6. PRAVAC I RAVNINA
6.110. Dokai daje jednadba ravnine koja prolazi tokom T(xt , y, zi ) , a paralelna
je s vektorima c1 = (l, m,, nl ) , c2 = (12 , m2 , n2) dana sa
X - x, y - Y I z - Z!
n1
m1
l,
m2
n2
l2
O.
6.111. Dokai dajednadba ravnine kojaprolazi tokama T, (xt, y , zi ) , T2(x2, y2, z2) ,
T3 (x3 , Y3 , Z3 ) glasi
X - x, y - Y I z - Z!
X2 - x, Y2 - Y I Z2 - Z! = o.
XJ - x, Y3 - YI Z3 - Z!
X - X2 = y-- Y2
X - XI y - Y I z - ZI
6.112. Pokaz1 da pravc1 p , = -- = -- = n , P2 = -1m2
2
l,
m,
,
z - z2
lee u jednoj ravnini ako i samo ako vrijedi
n2
x2 - x, Y2 - y, Z2 - zl
= O.
n1
m1
11
n2
m2
l2
--
Kako glasi jednadba te ravnine?

6.113. Pokai da je udaljenost toke T do pravca p = (S, e) dana sa
-+
l c x ST l
d(T, p) =
.
lei
6.114. Pokai da je udaljenost dvaju mimoilaznih pravaca p1

(T2, c2) dana sa
(T, ct ) , p2
7.
Vektorski prostori
x
-+
Neprazni skup
na kojemu su definirane dvije operacije,
x
-+
(zbrajanje vektora i mnoenje skalara i vektora) naziva se
i
vektorski prostor ako vrijede sljedea svojstva:
VPt )
VP2 )
VP3 )
VP4 )
=
VP5 )
VP6 )
VP1 )
VP8 )
j e i sam
Ukoliko znamo da je
vektorski prostor, neki njegov podskup
vektorski prostor (uz iste operacije definirane na
ako vrijedi
:R X XX
(Vx, y, E XE )X x +x +y =( y+ x ;
(Vx,
=
(x+y)
+
)
+z;
y
z)
y
z
((Vx30 EE XX)(Vx3x EEXX) xx++ 0x= 0x'+ x x==x;O
'
tJ RE)(R)(Vx E) X) a(tJx' ) = +(atJ )x ; ;
(Va,
(Va E )(Vx, y E X) a(x + y) = ax + ay;
(Va,tJ E R)(Vx E X) (a + tJ)x = ax+tJx;
x = x.
X
X)
(Vx, y E W)(Va, tJ E R) ax+ tJy E
+:X X X
Vektori
x1 , ,
.
X,t
W.
su linearno nezavisni ako iz
a1x1 + azXz + . . . + akxk = O

slijedi svi skalari a1 , ... , ak jednaki nuli.
Bazu vektorskog prostora X ini svaki skup {e1 , e2 , , en} vektora tog prostora
koji su linearno nezavisni i koji razapinju itav prostor, tj. imaju svojstvo se svaki
vektor x E X moe napisati u obliku
= el + . . . + en.
da
da
Ovaj je prikaz jedinstven. Broj
Al
An
naziva se dimenzija prostora.
7.
1 13
(A.f)(x) = A.(j+f(x).g)(x) =
2f(lf)+(O/)-3(2f)(+O/).(..=1)+f(l=O;; k) =O.
l) (j + g)(x) = f(x) + g(x) = g(x) + f(x) = (g + f)(x), Vx E
2)3) f + g =n(gx+J) =O, Vx EJ g. f +n= n+ f =O, Vj.
(-f)(x) = -f(x) f (-!) =
(-!)+J= n.
a( {Jf)(x) = a{J(j(x) = ( a.{Jj) (x), Vx E (a(j + g)a(){J(xf)) == a((aa((j{J{J)+ff)g). ((xx)) =
af(x)ag.+ag(x) = (af)(x)+(ag)(x) =(af+ag)(x), Vx E
a(f(xa() +fg(+g)x) ==af+
)f)(x) ={J(Ja.. +{J)f(x) =
af(x8)) + {Jf(x) = (af+ {Jf)(x),lVxJ=E J. (a (+a.{J+)f{J=af+
+g)(O) = l+ l = 2,
.A( f)(O) =l f(2Of)(O=) l-3f(lg(O)) ==lO 2g(O()j-3g(
g)2A.(JO()O-3)-3A.(1 +g)J(l)(=l) A.=(22f(1((O)-30) +/g((1)O)) =O.-3(1(1) + g(l)) =l)O+= OO = O, 2(1 +
f(x) + g(x) J g
VEKTORSKI PROSTORI
7.1.
Za
realne funkcije
definiran je njihov zbroj s a
i mnoenje funkcije skalarom sa
Jesu li
sljedei skupovi vektorski prostori:
a) skup svih funkcija na intervalu
[a, b] ;
[a, b] ;
) skup svih neprekidnih funkcija na segmentu [a, b] ;
d) skup svih funkcija definiranih na R takvih da je
e) skup svih funkcija def. na R takvih da je
f) skup svih funkcija def. na R takvih daje
b)
skup svih ogranienih funkcija na segmentu
RJEENJE.
a ) Provjerimo vrijede li sva svojstva vektorskog prostora:
Komutativnost vrijedi zbog komutativnosti zbrajanja u skupu R :
[a, b],
zbog ega je
za sve
Slino, asocijativnost vrijedi zbog asocijativnosti zbrajanja u R .
[a, b]
Nul-funkcija
4) Za svaku f
5)
zadovoljava
postoji -J definirana sa
i vrijedi
Vrijedi i kompatibilnost mnoenja u skupu svih funkcija:
[a, b]
6) Distributivnost mnoenja prema zbrajanju:
paje
[a, b]
pa je
7) Distributivnost mnoenja prema zbrajanj u u R :
[a, b]
paje
Netrivijalnost mnoenja:
Dakle, skup svih funkcija ini vektorski prostor.
b)
Dovoljno je provjeriti je li to potprostor vektorskog prostora svih funkcija. On
to jest, jer je linearna kombinacija ogranienih funkcija na segmentu opet ograniena.

e)
d)
Da, linearna kombinacija neprekidnih funkcija je neprekidna funkcija.

Ne, jer ako je
a takoer
onda je
pa linearna kombinacija funkcija iz tog skupa nije u njemu.
e) Da, jer ako je
f)
7.2.
onda je i
a takoer i
Da, jer linearna kombinacija takvih funkcija posjeduje isto svojstvo. Provjeri !
Jesu li sljedei skupovi vektorski prostori (uz uobiajene operacije sa
matricama) i ako jesu nai

a ) skup svih matrica;
b)
e
nn
im baze:
skup svih matrica tipa m x
skup svih matrica tipa m x
nad R ;
nad
C;
114
7.
d)
skup svih matrica oblika
f)
RJEENJE.
b)
VEKTORSKI PROSTORI
[ ] , a, {J, y E R ;
[ ] , a, {J, y E R;
[ {J ] , a, {J E R.
Ne, za matrice razliitog tipa zbroj nije definiran,

Provjerimo sva svojstva vektorskog prostora:
l) Zbrajanje matrica je komutativno.
2) Zbrajanje matrica je asocijativno.

3) Nul-vektor je nul-matrica tipa m x n .
4) Suprotan vektor je suprotna matrica -A .
5) Mnoenje skalarom je kompatibilno a({JA) = ( af3 )A .
6) Mnoenje je distributivno prema zbrajanju u .A"". : a( A + B)
jer su te matrice istog tipa i podudaraju se u opem elementu.
7) Mnoenje matrica je distributivno prema zbrajanju u

8) Mnoenje je netrivijalno l A = A .
R : (a +{J )A
=
=
aA + aB
aA +{JA .
..
Slijedi, .A"". je vektorski prostor. Bazu (kanonsko) ovog prostora ine matrice
Eii koje na svim mjestima imaju nulu, osim jedinice na mjestu (i, j) , za i = l,
j = l , . . , n . dim .A"". = mn.
e)
d)
Da, dokaz je identian prethodnom.

Da, linearna kombinacija dviju matrica tipa
2x2
, m,
sa nulom na mjestu ( l , l )
je istog oblika i ima takoder nulu n a istom mjestu pa j e ovo potprostor vektorskog
[ ] , [ ] .
[ ]
[ ! a1Y1 ] + [ !_ azrz ] [ n +2 v.z a1Y1 ++razz ]
prostora .A22 Jednu moguu bazu ini skup
E12 =
e
Ne, jer je
/JI
v.z.
iz ovog skupa nije u njemu.
f)
"'I
n_
[ ] , [ 1 ] }
pa zbroj dviju matrica
Da, provjeri: linearna kombinacija matrica ovog oblika takoder matrica istog
oblika. Baza ine npr. vektori
73
E22 =
E21 =
i +j + k, i + j + 2k , i + 2j + 3k
6i + 9j + 14k u toj bazi.
Pokai da vektori
prikai vektor
tvore bazu za V 3 i
RJEENJE. Prostor V3 je trodimenzionalan pa ako su ova tri vektora linearno neza

visna razapinju itav prostor V3 , odnosno tvore bazu za V3
Provjerimo linearnu
nezavisnost:
a(i + j + k) + /3(i + j + 2k) + y (i + 2j + 3k) = O,

i (a + {J + y ) + j( a + {J + 2y ) + k( a + 2{J + 3y ) = O.
115
7. VEKTORSKI PROSTORI
Zbog linearne nezavisnosti
{ aa +/3+/3 +2y+r o
i,j,k
mora biti
a +2/3 +3y =
O,
O.
a=
Ovo je homogen sustav sa determinantom sustava razliitom od nule. Slijedi

f3
= O , odnosno mogu je jedino trivijalan prikaz nul-vektora pomou ovih vektora pa
su oni linearno nezavisni. Traenje prikaza:
6i + 9j + 14k a(i +j + k) + f3(i +j+ 2k) y(i + 2j + 3k)

{ aa +/3+/3 +2y+r = 9,6,
a +2/3 +3y 14,
a = l , f3 2 , y = 3 .
=
svodi se na Ijeavanje sustava
ija tjeenja su
7 .4.
Je li skup koji se sastoji od matrica
baza za
J/122 ?
RmBNJE. Dimenzija prostora J/122 je
pa je dovoljno provjeriti je li taj etverola
ni skup linearno nezavisan. Pretpostavimo da postoj i netrivijalan prikaz nul-matrice

pomou ovih matrica:
- 4
a
+
+
+
[ a ] [ _; - ] [ -5! : ] [ : : ] = 0.
{ aar -2a+2a32 -5a+4a3+a33 +4<%4-4+4
Izjednaavajui odgovaraj ue elemente na lijevoj i desnoj strani dobijemo sustav
=
=
O,
O,
O,
O.
1 -2a22 -a3 +a4

a, - 4t, a2 - 12 t a3 = t a4 = 13 t
A1 , A2 , A3 , A4
=
Rjeenje ovog sustava je jednoparametarsko

-
-rr
Dakle, postoji netrivijalan prikaz nul-matrice, pa je skup

zavisan i ne tvori bazu za J/122
- rr .
linearno
116
7 .5.
Dokai da su skupovi simetrinih i antisimetrinih matrica iz J/t22 vek

torski potprostori od 2 . Nai im bazu i dimenziju.
RmENJE. Provjerimo je li ovo potprostor

matrice A , B i aA + f3B simetrina:
od J/(22 . Trebamo vidjeli je li za simetrine
(aA + f3B) T = (aA) T + (f3b) T = aA T + f3 B T = aA + f3B.

Simetrina matrica iz J/(22 je oblika
[ : ] =a [ ] +b [ ] +e [ ]
{ [ l o ] [o l ] [o o] }
.
ih
pa kanonskubazu potprostora s1metncn matnea eme matnce
v
00 , 1 0 , 0 1
i dimenzija mu je 3 .
Za A i B antisimetrine matrice je:
(aA + f3B)T = (aA)T + (f3B)T = aA T + f3BT = a(-A) +/3(-B) = -(aA +f3B),

pa je i aA + f3B antisimetrina, odnosno i antisimetrine ine potprostor
.4(22
Svaka antisimetricnaje oblika
je jednodimenzionalan.
7.6.
[ a ]
i jedini element bazeje
[ ]
1
od
ovaj prostor
R5 od R5
Zadan je skup V = {(xt, x2 , x3 , x4 , xs ) E

l x, = X3 = xs, x2 i nai mu bazu i
x4 = 2x1 - x3 } . Dokai da je V potprostor
dimenziju.
RJEENJE. Uzmimo bilo koje x, y E V , a, f3 E
kombinacija ax + f3y u skupu V .
R. Provjerimo je li njihova linearna
ax + f3y = a(x, , x2 , x3 , x4 , xs) + f3(y , y2 , Y 3 , Y4 , Ys )

= ( ax1 + f3y" ax2 + f3y2 , ax3 + f3y3 , ax4 + f3y4 , axs + f3ys)
Vrijedi ax1 + f3y1 = ax3 + f3y3 = axs + f3ys zbog x, = X3 = xs , y, = Y3 = Ys i
ax2 + f3Y 2 - (ax4 + f3y4 ) = 2( ax, + f3y! ) - ( ax3 + f3y3) zbog x2 - X4 = 2t, - x3 ,
Y2 - Y4 = 2y, - Y3 . Dakle ax + f3y E V pa je V potprostor
Za bilo koji x E V je
od R5.
l
)
l
,
l, l, l), l, l, O)}
x = (x , x2 , x3, x4 , xs) = (x, , 2x, - x, + x4, x" x4, x! )

= (x " x 1 + x4 , x1 , x4 , x l ) = (x, X t , x " O, x l ) + (0, X4 , O, X4 , O)
= x1 ( 1 , 1, 0, + x4 (0, 1, 0, 1, 0).
Vektori { ( 1 ,
ine bazu i dim V = 2 .
O,
(0, O,
7.7.
117
Neka je V = { (xi . . . . , x 10 ) R10 l 2:: : 1 x; = 0} . Dokai da je V

potprostor od R10 , nai mu bazu, dimenziju te nai koordinate vektora
(l, - l , 2, -2, 3, -3, 4, -4, 5, -5) u toj bazi.
RJEENJE. Svaki element iz V je oblika (xi . x2 ,

jedna od moguih baza
, x9 , -x 1 - x2
- x9 ) pa je
{ l, o, o, . . . ' o, - l), (o, l , o, . . . ' o, - l) , (o, o, l, . . . ' o, - l), . . . ' (o, o, o, . . . ' l, - l)}
Zato je dim V = 9 . Oznaimo vektore baze sa e 1 , e2 , . . . , e9 . Imamo:
9
(l, - l , 2, -2, 3, -3, 4, -4, 5, -5) = L a; e; = (ah a2 ,
l, -1,
odnosno a1 =
a2 =
a8 = -4 , CX<J = 5 .
i= l
a3 = 2 ,
ll4
= -2 , a5 = 3 ,
, lX<}, - L a;e;)
Cl(;
i=l
= -3 , a1 = 4 ,
Neka su {et , . . . , en } (stara) i {e, . . . , e } (nova) dvije po volji odabrane baze

u prostoru
Vektor x ima u te dvije baze prikaze
X.
x = x 1e 1
+ . . . + Xnen = xe + . . . + xe.
Sa T oznaavamo matricu prijelaza iz stare u novu bazu
T=
Stupci matrice T predstavljaju komponente vektora nove baze prikazanih pomou
vektora stare baze. Sada se komponente vektora x transformiraju na nain x = Tx'
ili, drukije zapisano
,
Vi.
To znai da je x' = T- 1 x . Ove komponente nalazimo obino kao rjeenja lineamoga
sustava
118
7.8.
{i +j{i,+j, k}i + j + 2k, i + 2=j +6i3k}+ 9j. + 14k.

T = [ l 2 3 l
= (a ,
= [ JJ
l
u
H
m
a = l = 2, = 3 .
{et=, e2},2i +e21j= ti+= ij,+ y'3ezj = -i+ tj .
T = [ 1 -]
2
T [ ] = [ ; ]
x[ ] = T-t [ 22J = [ t -v{! ] -1 [ 22] = [ t2 ! ] [ 22] = [ l+l-v3v3] '.
[yy' ] == [ -! t ][ l ] = [ l+v3
l-v3] = [ 2]
Vektor x u kanonskoj bazi

Odredi mu prikaz u bazi
ima prikaz
k,
RJEENJE. Matrica prijelaza iz stare u novu bazu je
/3, y) dobijemo iz
Komponente vektora x u novoj bazi x

odnosno Ijeavanjem sustava
Slijedi
, f3
7.9.
Odredi komponente vektora x

tiranom) sustavu sa bazom
u novom (zara
RJEENJE. Matrica prelaza iz kanonske u zarotiranu bazu je
Matrica je reda
pa je umjesto Ijeavanja sustava
jednostavnije
izraunati njen inverz:
y3
y3
o .
y3
7.10.
Dokai da je skup svih polinoma [!1J (uz standardne operacije zbraja

nja funkcija i mnoenja skalarom) vektorski prostor, a skup &n svih
polinoma stupnja manjeg ili jednakog n njegov vektorski potprostor, za
svaki n N . Nadi mu kanonsku bazu. Specijalno za n
dokai da
je skup
(t - 1) 2 , (t - 1)3 baza za [!1J3 i rastavi polinome
p(t) t3 i q(t) at3 +
d u toj bazi.
l= E, 4tt-l,2 +St-3 = bt2 +ct + = 3

l
RJEENJE. f!1J je potprostor svih funkcija na R jer je linearna kombinacija dva

ju polinoma opet polinom. Slino i za &n . Elementi kanonske baze su im re
t1Jl Je
beskonacnod"tmenztonalan, dok Je
dom , t, t2 , t3 , t4 , . . . t , t, t2, t3 , . . . , tn ( ur
l).
119
ER==>
l, l, l l
dim !Y'n = n +
Npr. za !Y'n jasno je da se svaki polinom moe napisati pomou
elemenata baze, a njihova linearna nezavisnost slijedi iz
ao l + a,t + t2 + . . . + rR = O Vt
ao = a, = az = . . . = = O.
Provjerimo je li skup sa elementima
t - (t - ) 2 , (t - ) 3 baza za !Y'3 :
ao l + a, (t - l) + az (t - I? + a3 (t - 1) 3 = O,
odnosno
(ao - a, + az - a3 ) + (a, - 2az + 3 a3 )t + (az - 3 a3 )t2 + a3 t3 = O.

Izjednaavajui koeficijente uz potencije od t sa nulom dobijemo homogen sustav sa
detenninantom sustava razliitom od nule pa je ao = a1 = az = a3 = O . Dakle
promatrani skup je linearno nezavisan, kardinalni broj mu je jednak dimenziji !Y'3 pa
je i sam baza za !Y'3
Uvedimo oznake p0 (t) = p 1 (t) = t - pz (t) = (t - 1)2 , p4 (t ) (t - 1) 3 i
l,
l,
l
naimo matricu prijelaza iz zadane baze u kanonsku bazu:
= po,
t = Po + p, ,
2
t = Po + 2p, + pz ,
t3 = Po + 3p, + 3Pz + P3
[loo oll ll l l
oool
[ l]
[l l l ll -l [ : l
HH [
[l ll ll ll [ ] [ l
Koeficijenti sa desne stane svake jednakosti tono u tom poretku ine stupce matrice
prijelaza
2 3
3 .
Sada ovu matricu mnoimo sa -3 8 -4

Imamo
(koeficijenti polinoma u zadanoj bazi).
-3
. p( t) =
Slino je i
= 2Po + 3p, - P2 + p, .
d
d+e+b+a
2 3 e _ e+2b+3a
O
q(t) =
OO 3 b b+ 3a
000 1 a
a
= (d + e + b + a)po + (e + 2b + 3a)p, + (b + 3a)pz + ap3 .
120
7.11.
7.12.
7.13.
7.14.
ine li vektori b 1 = ( 1 , 1 , 0, 1 ) , b2 = (2, 1, 3, 1) , b3 = (1, 1, 0, 0) ,

b4 = (0, l, - l , - l) bazu od R4 ?
Pokai da vektori e1 = (2, l , -3) , e2 = (3, 2, -5) i e3 = ( 1, - l , l) ine
bazu za R3 i prikai vektor x = (6, 2, -7 ) u toj bazi.
Pokai da vektori e1 = ( l, 2, - l, -2) , e2 = (2, 3, O, - l) , e3 = (l, 2, l, 4) i
e4 = (l, 3 , - l , O) ine bazu za R4 i prikai vektor x = (7 , 14 , - l, 2) u toj
bazi.
Dokai daje V = { (xt, x2 , x3 , x4 ) R4 j 2xl - xz + x3 - x4 = O} potprostor
od R4 Nai mu bazu i dimenziju,
ine li svi vektori:
a) oblika
),
b) sa cjelobrojnim koordinatama,
potprostore od Rn ?
Jesu li sljedei skupovi vektorski prostori:
a) skup svih diferencijabilnih funkcija na [a, b] ,
lf(x) l :=::;; l ,
b) skup svih funkcija takvih daje amax
x Q>
e) skup svih funkcija takvih daje a) = O za neki a E R,
d) skup svih funkcija takvih daje a) = l za neki a E R ,
e) skup svih funkcija takvih da je limx-+a+O = oo , za neki a R?
7.15.
7.16.
7.17.
7.18.
(a, (3, a, (3, . ..
J(J(
Dokili da vekmri a, =
[l
b, =
ine dvije baze za v' . Odredi matricu prijelaza iz
[l
, b, =
[ 2: l
a, =
[l
a, =
i b, =
[ l
prve baze u drugu.

Izraunaj matricuprijelaza iz baze prostora R4 s elementima a 1 = ( 1 , l, l , 1) ,
a2 = ( l, 2, l, 3) , a3 = ( l , l, 2, 2) , 34 = ( l, l, l, 3 ) u bazu sa elementima
{ [ - -; l , [ -! l , [ - _; l }
{ [ - - l , [ - l , [ - l }
b 1 = (3, -5, 7, 2) , b2 = (-1, 8, -6, 5) , b3 = (1, 0, 1, 3) , b4 = (2, 2, 2, 2) .
7.19.
Dokai da su
2 -3
l -4
-2
dvije baze za prostor antisio

o -3 o
-5 - 2 o
metrinih matrica reda 3 . Izraunaj matricu prijelaza iz prve baze u drugu.
-1 l
121
7.20.
7.21.
7.22.
7.23.
Dokai da su {t - t2 , t3 , l + St + t3 , ( l + t) 3 } i {(l + t) 3 , {l - t) 3 , t - t2 + t3 ,
l + t + t2 + t3 } dvije baze za 3 i izraunaj matricu prijelaza iz prve baze u
drugu.
lzraunaj matricu prijelaza iz baze {l, t, t2 ,
, tn } u bazu {l, t -c, (t -c?,
n
. . . , (t- c) } od n .
Dokai da su skupovi gornih trokutastih, donjih trokutastih, simetrinih ianti
simetrinih matrica reda n potprostori od .4(" . Nai im bazu i dimenziju.
Nai bazu i dimenziju potprostora razapetim vektorima

) ., = Ul, = [Il, = [il = m . m,

[J ., = [=J ., = ul = m ., = Hl
=
,=
b) . , =
7.24.
7.25.
7.26.
Neka su L i M vektorski potprostori od V . (Tada je i L n M potprostor od

V . ) Definiramo L+ M kao potprostor razapet unijom baza od L i M . ( L U M
openito nije potprostor od V.) Dokai da vrijedi
dim(L + M) dimL + dimM - dim(L n M).
Neka su {a, a2 , . . . , am} i {bt , b2 , . . . , b1} baze za M i L vektorske potpro

store od Rn . Nai bazu za potprostor M n L .
U R4 zadani su potprostori M sa bazom
BM = {(1, l, l, 1), (1, l, - l, - l), (1, - l , l , - l)}
i L sa bazom
BL = {(l, - l, - l, 1), (2, -2, o, 0), (3 , - l, l, 1)}.
7.27.
Nai bazu za L n M .
Nadi bazu za sumu i presjek potprostora od 3 razapetim sa l + 2t + t3 ,

l + t + t2 , t - t2 + t3 i l + t2 ' l + 3t + t3 ' 3t - t2 + t3
Dokai da je V = { (x, y, z) E C3 l x = y} potprostor od realnog vektorskog
prostora C3 i nai mu bazu i dimenziju. Uoi da to nije kompleksan potprostor
(kompleksnog vektorskog prostora C3 ).
7.28.
8.
Linearni operatori
X
A : X naziva se linearni
(Vxt, x2 E X)(Vat , a2 E R) A(a1 x1 + a2x2) = a1A(xt) + a2A(x2). (1)
Neka su i Y vektorski prostori. Preslikavanje

operator ako za njega vrijedi
---?
Uvjet ( l ) naziva se uvjet linearnosti. On je ekvivalentan s uvjetima aditivnosti i

homogenosti, tj. ( l ) vrijedi onda i samo onda ako je ispunjeno
(Vxt. x2 E X) A(x1 + x2) A (x1) + A(x2),

(Vx E X)(Va E R) A (ax) = aA(x).
Neka je e 1 , en baza u prostoru X, a ft, .. . , fm baza u prostoru
A(et ) = auf1 + a21f2 + . . . + a...tfm,
A(e2) = a12f1 + a22f2 + . . . + am2f".,
(2)
(3)
dobiva se matrica A :
A=
[ami; am2= .. . .. amn= l

::
Y. Iz
prikaza
koja predstavlja prikaz operatora u paru zadanih baza. Vidimo da j-ti stupac matrice
po bazi
A ine komponente vektora
A(ei)
ft . . . . , f... .
8. LINEARNI OPERATORI
8.1.
123
Je li navedeno preslikavanje linearan operator ?

A (x, y, z) = ( jxj, O ) ;
a A : R3 -+ R2
2
A (x, y) = x y ;
b) A : R -+ R
e ) A : R3 -+ R3
A (x, y, z) = (x, x + y, x - 2z) .
RJEENJE .
a) Ne, jer nije ispunjen uvjet aditivnosti
A (x + y) == (lx t + Yt l, O ) i (lxt l + IYt l, O) = A (x ) + A(y).

b) Ne, jer nije ispunjen uvjet homogenosti
2
A(A.x) = A(A.x, Axz) = A XtXz i A.x,xz = A.A (x).
e)
Za
x = (xt , x2 , x3 ) i y = (Yt . Yz , Y3 ) je
A ( ax + {3y) = (ax1 + f3Yt, ax 1 + f3y, + ax2 + f3y 2 , ax , + {3y , - 2(ax 3 + /3y 3 ))

= a (xt. Xt + x2, X t - 2x3 ) + {3(y , Yt + Y z, y, - 2y 3 )
= aA(x) + {3A (y) .
A jest linearan operator. Primijeti da su komponente funkcije linearne kombinacije
komponenti od x. Vrijedi: tada i samo tada su preslikavanja Rn -+ R"' linearni
operatori.
8.2.
RJEENJE .
Pokai da je s formulom A(x) = (x a)a definiran linearan operator

A : V3 -+ V3 i nadi mu matricu u bazi (i, j, k) ako je a = i + 2j + 3k .
Provjerimo svojstva linearnog operatora:
A (xt + Xz) = ((xt + xz) a)a = (x, a + xz a)a

= (xt a)a + (x2 a)a = A (xi ) + A(x2 ) ,
A (A. x) = (A. x a)a = A. (x a)a = A.A (x),
pa A jest linearni operator.

Traimo mu matricu u bazi (i, j, k) .
A(i) = (i (i + 2j + 3k) )(i + 2j + 3k) = i + 2j + 3k,

A (j) = (j (i + 2j + 3k))(i + 2j + 3k) = 2i + 4j + 6k,
A (k) = (k (i + 2j + 3k) )(i + 2j + 3k) :::: 3i + 6j + 9k.
[l ]
Koeficijente slika elemenata baze upisujemo u stupce matrice:
2 3
A= 2 4 6 .
3 6 9
124
8.3.
Neka je A : &3 -+ &3 opemtor deriviranja, definiran sa A (p) = p' .

Dokai da je to linearan operator i nai mu matricu u kanonskoj bazi.
RJEENJE. Vrijedi ( af + f3g)' = af' + f3g' pa A jest linearni operator. Potraimo

slike elemenata baze:
p(t) = l, p'(t) = o
p(t) = t, p'(t) = l
p(t) = P, p' (t) = 2t
p(t) = t3 , p'(t) = 3t2
[ ] .
o 1 o o
Matrica operatora A u kanonskoj bazi {l, t, t2 , t3 } je
(p(O),
o oo o
Operator A : &3 -+ R2 definiran je sa A (p) =

p( l)) . Doka
i da je A linearan opemtor i nai mu matricu u palu kanonskih bazi
{l, t, t\ t3} ' {(l, 0), (0, l)} .
RJEENJE. Vrijedi A(at3 + bt2 + ct + d) = (d, a + b + e + d) . Sada se lako provjere
svojstva aditivnosti i homogenosti:
A(p , + P2 ) = A((a, + a2)t3 + (b, + b2)t2 + (e, + c2)t + (d, + d2 ))
= (d1 + d2 , a1 + a2 + b, + b2 + e, + c2 + d, + d2 )
= (d" a, + b, + e, + dJ ) + (d2 , a2 + b2 + c2 + d2)
= A(pJ ) + A(p2 ),
A(A. p) = A(A.at 3 + A. bt2 + A. ct + A. d)
= (A.d, Aa + ).b + Ac + A.d) = A. (d, a + b + e + d)
= A.A(p).
Za matricu operatora trebamo njegovo djelovanje na bazi: A(l) = ( 1 , 1), A (t) =
(0, 1), A(t2 ) = (0, 1 ) , A(t3 ) = (0, l) paje matrica operatora u zadanim bazama
8.4.
A=
8.5.
D l
Neka je A : ..ff22 -+ ..ff22 operator transponiranja tj. A(M) = MT .

Dokai da je to linearan operator i nai mu matricu u kanonskoj bazi
{ E1 = [ J
.4(22 .
E2 =
[ ]
E
3
==
[ J
E4 =
[ J }
RJEENJE. U jednom koraku dokazujemo aditivnost i homogenost:

A( aM, + f3M2 ) = ( aM, + /3M2 )T = ( aMJ ) T + (f3M2 ) T
= a (MI ) T + f3 (M2 ) T = aA(MJ ) + f3A(M2 ).
prostora
8.
125
LINEARNI OPERATORI
[ ] ) [ ]
[ ] )= [ ]
Sada traimo slike elemenata baze

A(EI ) = A(
A(E3 ) = A (
= Et ,
A (E2) = A(
= E2,
A (E4 ) = A(
[o01 oo1 o0l 0oo] .
[ ] )
[ ]
) =
[ ]
[ ]
= E3 ,
= E4.
Koeficijente ovih slika u raspisu po elementima baze upisujemo u stupce matrice

operatora:
A=
8.6.
Za sljedee
oool
linearne operatore iz V3 u V3 nai matrini zapis u orta
normiranoj bazi:
a) homotetiju h(a) = A. a ;
b)
e)
d)
e)
zrcaljenje na ravnini razapetoj vektorima i, j odnosno j, k i k, i ;

zrcaljenje na pravcima odreenim sa i odnosno j i k ;
operator ortogonalnog projiciranja na ravnine pod b) ;
operator ortogonalnog projiciranja na pravce pod e )
RmENJE. Za svaki operator traimo djelovanje na bazi, a zatim dobivene koeficijente

redom zapisujemo u stupce matrice opertora.
[o o ). ]
[ o o -1 l' [ -1oo ool ool ] ' [ ool -1oo ool ] .
[o1 -1o oo] ' [ -lo ol oo] ' [-1o -1o oo ] .
o o -1 Oo o -1 o o l
[0 0 l'0 [0 0 1 l' [0 0 1 l
a) h(i) = A. i , h(j) = A.j , h(k) = A.k , i matrica operatora homotetijeje
b)
A (i) = i , A(j) = j , A(k) = -k i slino za preostale dvije ravnine. Matrice
operatora zrcaljenja na ravnini su
e ) A (i) = i , A (j) = -j , A (k) = -k i slino za preostala dva pravca. Matrice

operatora zrcaljenja na tim pravcima su
d) A(i) = i , A (j) = j , A (k) = i slino za preostale dvije ravnine. Matrice

operatora ortogonalnog projiciranja na zadane ravnine su
e) A(i) = i , A(j) = O , A(k) = O . Slino za preostala dva pravca. Matrice

operatora ortogonalnog projiciranja na zadane pravce su
8.7.
[ 0 0 0 l ' [ 0 0 0 l ' [0 0 1 l -
Nai matricu operatora zrcaljenja na ravnini x + y

bazi za V3
(0,
-[ -i ; l
(0 ,
-z =
O u kanonskoj
RJEENJE. Traimo djelovanje operatora na bazi. Simetrina toka toki ( l , O, O)

s obzirom na ravninu x + y - z = O je (t, -, ) (provjeri raunom!) pa je
A(i) = ti - j + k . Nadalje simetrina za
l , O) je ( , t ) i simetrina
za
O, l) (, , t) . Slijedi A(j) = -i + tj + k i A(k) = i + j + tk Zato je
( 0,
matrica operatora u kanonskoj bazi A = t
2
(Uoi, ravnina mora sadravati ishodite
operator zbog A(O) =j:. 0 .)
8.8.
2 l
O, O) inae ovo ne bi bio linearan
Nai matricu operatora ortogonalnog projiciranja na ravninu x + y +z =

o.
RJEENJE. Vrijedi A(x) =

x + y = z = O . Zato je:
x-
CjJ1l n , gdje je n = ( l , l , l) vektor normale ravnine
2 - 3J
l - 3' k,
l = 31
A(1' ) = 1. 3n
2 - 3' k'
' + 3J
J = J. - 3l = -31
A(')
A(k) = k - tn = -ti - tj + k,
odakle slijedi
A=
'
[ -1 l
-1 -1
2
-l
-l
2 -l .
2
Neka je A matrica operatora A u bazi e1 , , e,. te A' matrica istoga operatora

u drugoj bazi e , . . . , e . Prijelaz iz stare u novu bazu opisan je matricom prijelaza
T=
t1 1 t 12
t,"
t21 t22 . . . tz"
.
t,., tn2 .
tnn
127
iji su stupci komponente vektora nove baze prikazanih pomou vektora stare. Veza
izmeu matrica
A i A'
dana je formulom
A' = T- 1 AT.
kaemo da su
A i A'
8.9.
Linearan operator
sline matrice.
[ ]
rnatrini zapis
(O, l) } .
J : R2 R2 u bazi {a 1 = (l, 2), a2 = (l, l) } irna

. Nai mu matricu A' u bazi {b 1 = (2, 3), b2 =
RJEENJE. Prikaimo prvo vektore
b 1 = a 1 + a2 , b2 = a1 - a2 .
--+
b1
Odavde je
Traimo djelovanje operatora na drugoj bazi:
a1 i a2 .
a2 = t {bt ) .
pomou vektora prve baze
a1
k(bt + b2 )
J(bt ) = J (ai + a2 ) = J (at ) + J (a2 ) = a2 + (ai + 2a2 )

= a1 + 3a2 = t(b 1 + ) + (bt - ) = 2bl - b2
J() = J(a i - a2 ) = J(a t ) - J(a2 )
= a2 - (at + 2a2 ) = -a1 - a2 = -b1
[ _i ) .
[ ]
[t -t ]
[ t -t ] [ ] [ ] = [ _i - ] .
]
[
Matrica operatora u drugoj bazi je
A' =
Traenu matricu moemo odrediti i na drugi nain: matrica prijelaza iz stare baze
{a . a2 }
staru
u novu
T- 1 =
{b , b2 }
je
u n -l =
_
T=
dok je matrica prijelaza iz nove baze u
. Vrijedi:
A' = T- 1 AT =
8.10.
Linearan operator J
: R3
R3 irna u bazi {e 1 , e2 , e3 }
l 2 -3
o 3 l .
-1 2 5
--+
[ -l! l .
RJEENJE. Matrica prijelaza iz stare u novu bazu je
l -3
T= O l
o
rnatrini zapis
128
[ l 3 22]
-1[ -l 188 -3]
-2 10 2
Obratno, matrica prijelaza iz nove u staru je njena inverzna
T- 1 = O l l .
o o
Slijedi matrica u bazi e, . . . , e je
A' =T- 1 AT =
-t
O .
-t
Ako su A : X
Y i B : Y
Z linearni operatori, tada je definirana kompozicija
B A koju oznaavamo kratko s kratko s BA . To je linearni operator s matricom koja
je jednaka umnoku BA matrica poetnih operatora.
Slika operatora A je skup svih y Y za koje postoji
X takav da je A =y .
To je vektorski potprostor od Y dimenzije gdje je rang pripadne matrice A . Je
zgra ili nulpotprostor operatora A je skup svih
X za koje vrijedi A(x) = O . To
je potprostor od X dimenzije n r . Ovaj se broj naziva defekt operatora.
o
8.1 1.
r,
xE
xE
Nai rang i defekt operatora deriviranja A : t!lJn
8.
3
.
)
000 001 002 003 ... . ... 000
0000. .0
( x)
-t
t!lJn , A (p) =p' .
RJEENJE. Rang operatora jednak je rangu njegove matrice u bilo kojoj bazi. Matrica
ovog operatora u kanonskoj bazi (slino kao u Zad.
je
o o o o ... n
l- l.
To je matrica reda n + l i njen rang je n . Slijedi r(A) =n . Po teoremu o rangu i

defektu je d(A) =dim [!Jn - r(A) =n +
n=
8.12.
Zadani su operatori lijevog i desnog pomaka A, B : R4
0).
-t
R4 ,
A(xb x2, x3 , X4 ) =(O, xb x2, x3 ),

B(x h x2, X3 , X4 ) =(x2, X3 , X4,
Odredi matricu u kanonskoj bazi za svaki od operatora A , B , A o B ,

o
B A . Takoder svakom nai bazu za jezgru.
129
Kanonska baza za R4 se sastoji od vektora e 1

( 1 , O, O, O) , e2 =
(0, 1 , 0, 0) , e3 = (0, 0, 1 , 0) , e4 = (0, 0, 0, 1 ) , pa vrijedi A (et ) = e2 , A (e2 ) = e3 ,
A (e3) = . A(e4) = O ; B(et ) = O , B (e2) = e1 B() = e2 , B(e4) = e3 . Matrice
operatora A i B su
o 1 oo
oooo
oo l o
l o o o
A=
=
B
1
0
0
'
0
0 0 1 .
0
oo l o
oooo
Matrice kompozicija ovih operatora dobijemo mnoenjem matrica A i B .
RJEENJE.
AB =
[H l
[ ]
BA =
[g! H] .
oooo
0 0 0 1
Zbog jednostavnog oblika ovih matrica direktno vidimo KerA = KerB o A = L{e4} i
KerB = KerA o B = L{e t }
8.13.
Neka je A : 2 --+ J/122 linearan operator zadan sa A (X) = BX - XB

gdje je B =
Nai mu rang i defekt i po jednu bazu za KerA i
ImA .
RJEENJE.
[ : ]
Traimo opi elementjezgre KerA u obliku X =

A (X) = O
[ ] .
U ] [ : ] - [: J U ] = O
[ a+2c
a b+2d ] = [ a+b
c+d 2a ]
Izjednaavanjem elemenata dobije a
+ d i b = 2c.
cd
X = [ ; ]
[ ] + d [ ] .
Baza jezgre je { [ ] , [ ] } , i dimenzija d(A ) . = 2 .
r(A ) = 4 d(A) = 2.
bazu slike A nadopunimo KerA do baze za J/122
npr. sa matricama Et = [ g] i E2 = [g ] (provjeri da ine linearno nezavisan
skup) . B aza slike je tada {A (E t ) , A (Ez ) } = { [ - ] , [ - n}.
b
se
2c
= e
Za
od
130
oblika
A je polinom
t
Jl(A.) = A.k -JltA. k- - ... -Jlt-t A. -Jlk
takav da je polinom najmanjega stupnja koji ponitava matricu A :
Jl(A) = Ak -JltAk- t - . . . - Jlk-tA -Jlkl = O.
Minimalni polinom matrice
Moe se raunati po sljedeoj tablici:
A
An
A"'
Az".
A".".
A. Matrice u
A12 = A2 - f3t21, . . . At". = A"' - f3t".l.
Matrice u prvome redu dobivamo raunanjem potencija zadane matrice

drugome redu dobivamo iz prethodnoga reda, po formulama:
Au = A - lJni,
Pri tom koeficijente f3 1i odreujemo tako
mjestu ( 1, 1)) imaju nul-element.
da sve te matrice na istome mjestu
(obino
Trei red raunamo formulama
A22 = Au - fJnAu, ...
Pri tom zahtijevamo da sve ove matrice imaju na drugom mjestu takoer nul-element.
Nastavljanjem ovoga postupka na koncu emo dobiti nul-matricu. Iz nje moemo
odrediti minimalni polinom.
A = [ -44 --81 -8- 1 ]

RJEENJE. U prvom redu su matrice I , A, A2 . U drugom redu sa I ponitavamo
elemente na mjestu ( l , l ) pa je
An = A - 7I , A12 = A2 - 8 11.
8.14.
Izraunaj minimalni polinom matrice

7 4 -4
131
[lO l Ol ] A = [ ] A2 [ O O l
] A12 = [ O O O ]
A11 = [
O = A12 - O A11 = A2 - p(A. ) =
[
l
]
l
l
A= O
l
[ ] [ l o]l [ l l-l l [ l l O-ll l l [ 3 ]
l
l
l
[ l ] [ l l-l l [ l O-ll ] [ ]
3-3
l
l
[ l O-ll l [ O-ll O-ll ] [ ]
l [ l ll
ll l l ] [ l l 2
l
[
l
Trei redak, zbog
I=
A12 = O,
ne trebamo niti pisati.
o o
o o
8 11 i
Zato je
8.15.
7 4 -4
4 -8 - 1
-4 - 1 -8
4 -4
o
4 - 15 - 1
-4 - 1 - 1 5
81 o o
81
o o 81
o o o
0 0 0
A.2 - 8 1 .
Izraunaj minimalni polinom matrice
-1
-1
o -1
1 o
o
o -1 .
-1
RJEENJE.
1ooo
0100
001 0
000 1
1 o
-1
0-1
0-1
o 1 o
-2 2-2 2
0-1 2-1
o 3 o
1
o
0-1
1-1
1-1
-2 o o o
0-1 o
1-1-1-1
2- 1
-2 0-2 o
o o 1 o
-1 o o
0- 1 - 1 - 1
0- 1 1 -2
0-1
-2-1 o o
0-2 o
1 - 1 - 1 -2
0-1
-2-2-2 o
1-1
2
0-1
o o 1 o
-2- 1 -2 2
0-1- 1 - 1
-
0-1
-1-1 0-1
1-1
0-2 o
-2-2-2 o
1-1
2
0-1
o o o
- 1 - 1 -2
o o o
2
o o o o
1 -2
o o o o
2- 1
o o o
- 1 - 1 -2
o o o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
13Z
8.
LINEARNI OPERATORI
Istim postupkom kao u prethodnom zadatku su u prvom retku I , A , Az , A3 ,

4
A U drugom retku ponitavamo sa I elemente na mjestu ( l , l ) pa imamo
Au = A - I, A 1 2 = Az - I, A13 = A3 - 2I, A14 = A4 - 3I.
U treem retku sa matricom A 1 1 ponitavamo elemente na mjestu ( l , 3) :
Au = A1 2 - Au , Az3 = A 13 , A24 = A,4 - Au .
U etvrtom sa A22 ponitavamo elemente ( l , 2) :
A33 = Az3 - Azz, A34 = A24 .
I u petom retku dobijemo nul-matricu
= A34 - A33
Sada je
= A44 = A34 - A33 = A24 - (Az3 - Azz) = A24 - A23 + Azz
= (A ,4 - Au ) - Az3 + (A ,z - Au ) = A ,4 - A 13 + A 1 2 - 2Au
= (A4 - 3I) - (A3 - 2I) + (Az - I) - 2(A - I) = A4 - A3 + Az - 2A,
odnosno, minimalni polinom je J.L
= 4- 3+ z- .
8.16.
8.17.
8.18.
(A ) A A A 2A
Jesu li sljedea preslikavanja A : R3 -t R3 linearni operatori:

a) A(x, y, z ) = (y, x - 3 , z) ;
b) A(x, y, z ) = (2z + x, 2xz, x - y) ;
e) A(x, y, z) = (O, O, O) ;
2
d) A(x, y, z ) = (0, x + 3y , y ) ;
e) A(x, y, z ) = (0, O, l ) ;
f) A(x, y, z ) = (sin x, cos y , z ) ;
g) A(x, y, z ) = (z, y, x) ?
Operator A : R4 -t .Azz zadan je sa djelovanjem na kanonskoj bazi A (e , ) =
[ - ] ,
[ -
-].
[ n
[ -] . Nai
A( =
A(e3 ) =
- , e4)
mu matricu u paru kanonskih bazi.
Nai matricu operatora u bazi (i, j, k) koji preslikava vektore:
a) a 1 = (0, 0, 1) , az = (0, 1 , 1 ) , a3 = ( 1 , 1 , 1) redom u vektore b,
(2, 3, 5) , hz = (l, O, O) , b3 = (0, 1 , - l) ;
b) a 1 = (2, 3, 5) , az = (0, l , 2) , a3 = ( l, O, O) redom u vektore b ,
( 1 , l, 1) , hz = (1, l , - 1 ) , b3 = (2, 1 , 2) ;
e) a 1 = (2, O, 3) , az = (4, l, 5) , a3 = (3, l , 2) redom u vektore b, =
( l, 2, - l ) , hz = (4, 5, -2) , b3 = (l, - l , l) .
A(ez) =
8.19.
8.20.
8.21.
8.22.
8.23.
8.24.
8.25.
8.26.
133
Nai matricu operatora A : R3 - R3 zadanog sa

A(xr , x2, x3 ) = (x , x, + x2, x2 + 3x3 )
u kanonskoj bazi.
Neka je a neki vektor iz V3 . Dokai da je sa J : V3 - V3 , J(x) = a x x
zadan linearan operator. Nai mu matricu u bazi {i, j, k} .
Neka je a = i + 2j + 3k . Operatoru A : V3 --+ V3 , A(x) = a x x odredi
matricu u kanonskoj bazi, rang i defekt.
Neka su a = axi + ayj + a,k i b = bxi + byj + b,k konstantni vektori iz V3 .
Sa J(x) = (a x x) x b zadan je linearan operator J : V3 --+ V3 . Odredi mu
matricu u kanonskoj bazi {i, j, k} .
15 - l l 5
Linearan operator J ima u bazi {e , e2, e3 } matrini zapis 20 - 15 8 .
8 -7 6
Nai mu matricu u bazi {ab a2, a3} gdje su a, = 2e, + 3e2 + e3 , a2 =
3e, + 4e2 + e3 , a3 = e, + 2e2 + 2e3 .

Linearan operator .92 - .92 ima u kanonskoj bazi {l, t, t2 } matricu
2
2
2
Odredi mu matricu u bazi {3 t + 2t + l, t + 3 t + 2, 2t + t + 1 } .
[ o o l
l
Linearan operator J u bazi s elementima a1 = (8, -6, 7) , a2 = ( - 1 6, 7, - 13) ,
l - 18 15
a3 = (9, -3, 7) ima matricu - l -22 20 . Nai mu matricu u bazi
l -25 22
{b,, b2, b3 } gdje su b1 = (1, -2, 1 ) , b2 = (3, - l , 2) , b3 = (2, l, 2) .
Neka je A matrica operatora u nekoj bazi i T matrica prijelaza u novu bazu.
Odredi matricu A' u novoj bazi ako je:
[ i ] , T = [ _; - ] ;
b) A = [ _j - ;] , T = [ - -;] ;
a) A =
e) A =
8.27.
[ ; ol,
[
[ -1; -i -l;
l [ l
o
T=
l 2
2 2
2 5 l
2 -1 -l
d ) A = - l -3 O , T = - l l O .
-2 -3 -2
-1
2
Operator A u bazi {e1 , e2, e3 , e4} ima matricu
A=
[H -! -]
l 2
134
8.
LINEARNI OPERATORI
Izraunaj mu matricu u bazi:

a) {e" e3 , e2, e4} ;
b) {e, e, + e2, e, + e2 + e3 , e, + e2 + e3 + e4} .
8.28.
8.29.
Neka je A : VZ --+ V2 linearan operator zrcaljenja na pravcu y = tg Ix .

Odredi mu matricu u bazi {i, j} . Dokai da je to involutoran operator, tj. da
je A o A identiteta (koristei matricu operatora A).
Odredi matricu operatora ortogonalnog projiciranja na:
a) pravac x = y = z ;
b) ravninu koja sadri vektore a = (-l, l, l ) i b = (l, -3, 2) .
-
8.30.
Odredi matricu operatora simetrije (zrcaljenja) na:

a) pravcu x = 2y = z ;
b) ravnini koja sadri vektore a = (l, O, - l ) i b = ( l, l, -2) .
8.31.
Nekaje linearan operator A : 93 --+ 93 zadan sa A(p(t)) = (t p(t))' . Nai

mu matricu u kanonskoj bazi za 91'3 {l, t, t2 , t3 } .
8.32.
Zadan je operator A : R2 --+ .A22 sa A(x, y) =
[ -: ]
. Dokai linearanost
i injektivnost ovog operatora. Odredi njegovu matricu u paru kanonskih bazi

za R2 i .A22 .
8.33.
Zadanje operator A : R3 --+ .A22 sa A (x, y, z) =
[ -zY z ]
x
. Dokai linearnost
i injektivnost ovog operatora. Odredi njegovu matricu u paru kanonskih bazi

za R3 i .A22 .
8.34.
Zadani su linearni operatori:
A : 93 -t 92 , A(p(t)) = p'(t) i B : 92 -t 93 , B(p (t)) = t p(t) .

Nai matrice operatora A B , A o B i B o A u kanonskim bazama za 93
odnosno 91'2 Nai im i rang i defekt.
,
8.35.
Neka je A : .A22 --+ v/(22 , A(M) = MT linearan operator transponiranja

matrica reda 2 . Nai mu matricu u kanonskoj bazi od .A22 , rang i defekt.
8.36.
Linearan operator A : .A22
gdje je I =
[ ]
--+
.A22 zadan je formulom

A(M) = tr(M)I,
jedinina matrica reda 2 . Odredi mu matricu u kanonskoj
bazi za .A22 , rang i defekt.

8.37.
[ ]
Linearni operatori A, B : .A22
A(M) =
--+
[ l
._,{(22 su zadani sa
M, B(M) = M
Odredi im matrice u kanonskoj bazi za .A22 .
135
8.38.
Odredi matricu operatora deriviranja
{l, t - c,
E R.
gdje je e
8.39.
Skup svih funkcija oblika

lc
prostor.
Dokai!
(t - c) 2
2,.
tf tp( t)
A : 9n
9n , A(p) = p'
n
(t - c)
-+
n.
, ...,
gdje je
},
A. E R , p( t) E 9n
8.40.
Nai rang i defekt operatora u zadacima 8.2., 8.4. i 8.6 . .
8.41.
Neka je
8.42.
Izraunaj minimalni polinom za matrice
[ ]
f : .,112 -+ vlt2 , f(T) = TA - AT
d)
[ ; -] ; b) [ - -; _;l [ ; ]
l
-4
-6
e)
-6 o
A je bijekcija,
(ii) A je injekcija,
(iii) A je swjekcija.
(i)
-2 -2 - l
'
o 6
A :X
Dokai da za svaki linearni operator

tako da je
8.46.
e)
Neka su X i Y konanodimenzionalni vektorski prostori i dimX

Dokai da su za linearan operator
8.45.
[ -H J] [-i -H] .
l l
4 -l 3 -l
8.44.
linearan operator.
Izraunaj mu matricu u kanonskoj bazi, dimenziju i bazu za jezgru i sliku.
a)
8.43.
je vektorski
Linearnom operatoru deriviranja na tom prostoru odredi
matricu u bazi ! tf t
A=
u bazi
A : e -+ e
Neka je A : Rn
le li
A (x ) = (a x)i
-+
+(b +(e
A : V3
-+
x)j
dim Y .
V3
postoje vektori
a,
b,
e E V3
x)k.
A(z) = z linearan operator (nad e ) ?

linearan operator i tr A = O (preciznije, trag matrice
definiran sa
-+
Rn
pridruene tom operatoru u bilo kojoj bazi je

kojoj
Y sljedee tvrdnje ekvivalentne:
ima samo nule na dijagonali.
0).
Dokai da postoji baza u
9.
Svojstveni vektori
i svojstvene vrijednosti
Neka je
A E .,{(An
kvadratna matrica reda n . Skalar
vrijednost matrice ako postoji vektor v E Rn , v "l

v.
Za vektor v kaemo da je svojstveni vektor matrice
vrijednosti ). .
Polinom
Av = A.
K(). ) =
det().J
A)
zove se
).
A
karakteristini
A.
U-
Karakteristini polinom matrice

det(U -
Njegove s u nul-toke
svaku
(U -
A.
A = [; -! ] .
A = [ 1] - [; -!] = [ A._:; ). 4].

A
A) = l 21 ). 4 2 - 5). + 6 = (A. - 2)(). - 3).
).1 = 2, = 3 .
A.
Izraunajmo najprije karakteristini polinom
K(A.) =
A)vod= O.
svojstvena
polinom matrice
Odredi svojstvene vrijednosti i svojstvene vektore matrice
RJEENJE.
Za
se zove
koji pripada svojstvenoj
Nultoke tog polinoma svojstvene su vrijednosti matrice
9.1.
ER
takav da vrijedi
je
).
To s u svojstvene vrijednosti matrice
njih treba nai pripadni svojstveni vektor, rjeavajui homogeni sustav
9. SVOJSTVENI VEKTORI I SVOJSTVENE VRI)EDNOSTI
137
=2
[ - - ] [ ] = [] x2 =-x1 .
t t=
[ ] = [ t J
v1).=2 =[ !3 1 ] .
[_; - ] [] = [ ] x2 =-2xt V2 = [ !2]
A= [ 8 5 o ]
RJEENJE.
U - A = [o o ). ] - [8 5 o l = [ --8 -1-5 =). ]
A ). -5 -8 3
K(A ) (U -A) = -5-8 -5). -8). =). -129). -520.
-8, ).2 = -5, ).3 520= 13 .
+ 5) -520:::: (A. + 5)().2 -5). -5-104).
().A.3 -129).
).1 = -8 -8 -5 -8 x1 [o ]
[ -5-8 -5-8 -8-8 ] [X3 ] :::: 00
2 +8x+8x33 ==
{ 8x5x1t +Sx
+8x
2
T
,
t]
=
--!J
t
,
x
=
t.
v1
=
[
-!Jt
,
-!Jt
=
-!Jt,
x
,
2
3
T
t -13 , v 8, 8, -13 ]
t t
a) Za ).1
imamo
Odavde
za bilo koju vrijednost
l.
=/; O . Biramo
Prvi svojstveni
vektor je
b) Za
sustav glasi:
9.2.
Najprije raunamo matricu
Karakteristini polinom matrice

=
je
det
Njegove su nul-toke
).1
Bilo koju od njih odredimo
pretraujui cjelobrojne faktore slobodnog lana
(pretpostavljamo da je bar jedna
nul-toka cjelobrojna). Recimo da smo provjerili da je
polinoma s lanom
nul toka. Dijeljenjem
dobivamo
Nakon toga se lako odrede preostale dvije nul-toke.

Potraimo svojstvene vektore.
a) Za
imamo
X2
odnosno, dobivamo sustav
CtJe Je rJesenJe Xt
E R,
=/; O . Izabiremo
Dakle,
to daje
138
A2 = -5 [ -5 -5 -8 ] [XI ] [ 0 ]
-5-8 -5-5 -5-8 XXJ2 = 00 ,
T
x1
=
J
=
t
x
=
-lft.
v
=
[
t
,
t
t
-lf
t
,
t
]
X
,
2
2
T
t=AJ =5 13v2 = [ 5, -13, 5] .
[ -513 -513 -8-8 ] [Xx12 ] = [o0 ] .
-8 -5 13 XJ 0
9.
b) Za
odnosno
sustav glasi
ije tjeenje je
Uzimamo
e
) Za
ili
SVOJSTVENI VEKTORI I SVOJSTVENE VRIJEDNOSTI
E R,
Dakle,
f; O .
dobivamo
T
x1
=
x
=
t
,
t
t=
l
=t,
VJ=
[
t
t
]
XJ
,
,
2
T
VJ = [ l, l, lj .
l
-l
[
2
5
A= -1-2 l .
K(A)= .A.-2-4 .A.-1-5 .A. +2l l =AJ -8.A.2 +2U-18=0.
18.
{
1
2,
3
18},
6
9
,
,
,
,
.A.1 = 2 K(A ) = (.A. -2)(.A. -3).A.2. = 3 AJ = 3.
.A.1v1==2[1, 2, 4]T .
).2. = AJ = 3
ije tjeenje je
9.3.
E R.
odnosno
Uzimamo
44
RJEENJE.
Karakteristini polinomje
-4
-4
Eventualne cjelobrojne nul-toke mogu biti samo cjelobrojni djelitelji broja

vjeravajui unutar skupa
toka
(ili moda pogodimo
faktorizaciju:
Prva svojstvena vrijednost
Pro
brzo otkrivamo daje jedna nul
). Nakon toga je lako odrediti potpunu
Stoga je i
je jednostruka.
Njoj e odgovarati jedan
svojstveni vektor. Provjeri da je to
Druga svojstvena vrijednost je dvostruka,
. Svojstveni potprostor
koji odgovara ovoj svojstvenoj vrijednosti moe biti jednodimenzionalan ili moda
dvodimenzionalan. To znai da emo sigurno dobiti barem jedan odgovarajui svoj
stveni vektor, ali nismo unaprijed sigurni da e ih biti onoliko kolika je kratnost
svojstvene vrijednosti.
139
9. SVOJSTVENI VEKTORI I SVOJSTVENE VRUEDNOSTI

Iz sustava
(A-21 -
A)x =O[
1 [X2x1 - [ o
-4 -4 4 ] X3 ] ]
[; ] = [ -t l =fi l + s [ H
slijedi
-1 -1
-2 -2 2
0
0
i dobivamo ope tjeenje u obliku
Prema tome, ipak postoje dva linearno nezavisna svojstvena vektora:
Ako postoji baza koju ine linearno nezavisni svojstveni vektori, tada je matrica
slina dijagonalnoj (kaemo jo da se pripadni operator dade dijagonalizirati). Svoj
[: : : : :J
A.
[f(A.t) o . . . o l
. f(A.n)
T.
stvene vektore zapiimo kao stupce matrice prijelaza

bazi je dijagonalna
A A,
Matrica operatora u novoj
D=T-1AT=
Dijagonalni elementi su svojstvene vrijednosti matrice

Ako je
vrijednosti)
slina dijagonalnoj i
od
j funkcija definirana na spektru (skupu svojstvenih

j(A) rauna na nain
tada se matrina funkcija
j(A ) =Tj(D)T- 1 =T
9.4.
j (A-2)
Svedi na dijagonalni oblik matricu
. . .
A=
T- l .
[4 4 -=i]1 .
RJEENJE. Ovo je matrica iz prolog primjera. Ona ima dvije razl.;ite svojstvene vri
jednosti, jednostruku
su
A-1
=2
i dvostruku
A-2,3
3.
Odgovarajui svojstveni vektori
140
9. SVOJSTVENI VEKTORI ! SVOJSTVENE VRIJEDNOSTI
T:
T= [ 2l l ll l
A:
t
T-tAT= [ l l - [ = l [ - l l = [ l3
T-1
A = [ -i2 -l ; l
9.5.
IC(A) = A.-2
-l l A.-2+l
== A. - A.l 2 + A. - A.l = (iA. - l)(A. 2 + l)
( - )(A. + i)( )
).1 = l
m A, i [n . A, -i [ : l .
Tako dobivamo matricu
Ova matrica dijagonalizira poetnu matricu
44
o o
i uvjeri se direktnim mnoenjem u istinitost ove jednakosti.
Izraunaj
Svedi na dijagonalni oblik matricu
-1
RJEENJE.
Problem je ekvivalentan pronalaenju tri svojstve vrijednosti i odgovaraju
ih svojstvenih vektora (ukoliko postoje!). Karakteristini polinom matrice A je
). 3
).
-2
-1
Ovaj polinom nema tri realne nul-toke, zato se matrica ne da dijagonalizirati. Meu
tim, moemo nastaviti u polju kompleksnih brojeva: matrica ima tri razliite svojstvene
vrijednosti u
v,
i moe se svesti na dijagonalni oblik.
je
, za
v,
za
Za
je v,
svojstveni vektor je
Primijeti da se za realnu matricu svojstvene vrijednosti koje nisu realne uvijek
pojavljuju u paru kao konjugirano kompleksni brojevi, a pripadajui svojstveni vektori
t, 2
su takoer (po komponentama) konjugirano kompleksni.

Dakle, traena baza se sastoji od vektora V
nalana
= [ -i l
A100
v , v3 i u njoj je matrica
o o
9.6.
RJEENJE.
A = [ _ ; ] .
A:
IC(A) = l : 1 = ). 2 - +
).1 = 3 ).2 = 2.
Izraunaj
gdje je
Dijagonalizirajmo matricu
). 5
Korijeni su
5).
Naimo svojstvene vektore:
6.
dijago-
141
9. SVOJSTVENI VEKTORI I SVOJSTVENE VRIJEDNOSTI
[i]
1 3 [ :; ] [ ] [g] 3xt = 2x2 ,
A2 2
2xt = 2x2 ,
v2 = D ] .
[ i :; ] [ J [g]
T
A,
T- 1 = [ -; - ] i T- 1 AT = [ ]
[i n .
A
100
f(A ) = A .
Za
Za
==
iz
==
iz
Matricu
T
==
imamo
odnosno
imamo
odnosno
Vt
==
formiramo tako da su joj stupci iedom svojstveni vektori od
Njena inverznaje
je dijagonalna
matrica (sa svojstvenim vrijednostima od

Neka je
Trebamo
/(A) = A IOO = T
/( I )
na dijagonali).
T- t
/( 2 )
= [ i ] [ 300 2?oo ] [ -; _;]

3100__2 .. 2100100 ] .
[ 33 .. 22100100 __32 .. 33 100100 23 .. 3100
22
==
Ako je neka svojstvena vrijednost viestruka, odgovarajui svojstveni potprostor

moe biti manje dimenzije nego to je kratnost svojstvene vrijednosti . U tom slua
ju svojstveni vektori nee initi bazu. Tada traimo pridruene svojstvene vektore i
matricu s vodimo na Jordanovo formu.
Pridrueni svojstveni vektori trae se iz jednadbi
(Al - A)v2 -Vt .

(Al - A)v3 = -v2,
(Al - A)v4 = -v3 ,
gdje je v1 svojstveni vektor matrice.

Ako postoji nekoliko linearno nezavisnih vektora koji odgovaraju istoj svojstve
noj vrijednosti, tada je korisno umjesto v u gornjoj jednadbi staviti njihovu linearnu
kombinaciju s privremeno neodreenim koeficijentima. Te emo koeficijente odrediti
tako da jednadba ima tjeenje.
9.7.
Odredi Jordanovu formu matrice A
-4
[ _ J .
RJEENJE. Izraunajmo svojstvene vrijednosti .
K(A ) =
A -1
l
A. -5
= A 2 - 6A + 9 = (A - 3)2 .
142
Vidimo da je
.A , =
dobivamo iz sustava

dvostruka svojstvena vrijednost. Pripadne svojstvene vektore
Svojstveni potprostor je samo jednodimenzionalan. Stoga matrica nije slina dijago
nalnoj. Moramo potraiti pridrueni svojstveni vektor:
Vrijednost parametra
moemo uzeti po volji. Stavimo
l O'
i odavde
v2 = [ 1 ] .
Matrica prijelaza i njoj inverzna glase
T = [2 -1 ]
Prema tome, Jordanova forma ima oblik
T-1AT = [ - ] [ - ] [i -] = [ ] = J.
Primijeti da Jordanovo formu moemo napisati i bez mnoenja gornjih matrica.
Mno
enjem samo provjeravamo je li raun ispravno sproveden.
Znajui Jordanovo formu moemo definirati

in. Ako je
spektar matrice
definira formulama
Tu je
f(J)
matrinu funkciju, na sljedei na
veza matrice i njene Jordanove forme, CT
A =A TJT-1R -+ R
f
, .At}
= {.At, .../(A)
funkcija definirana u tokama spektra, tada se
f(A) := TJ(J)T-1
!'(). ) !'(g)
dijagonalna blok-matrica koja na dijagonalnim blokovima koji odgovaraju
elementarnim klijetkama ima matrice oblika
f(A.) j -Jif"(.A ) tf"'(). )

o
(). )
/" (). )
f(Jt ) := o o f(A.)
o
!'(). )
3 [f(.A) !'(). ) !f"(.A ) l
f(Jt) := f(A. ) !'(). )
o
Na primjer, za Idijetku reda
vrijedi
o
o
f(A. )
).
(n_l-l_l)!jj((nn--21)) ((). )
n-_2)!j(n-3) ( ))
_l((n-3)!
).
j(). )
143

9
.8.
1
00
A
A= [ = -1 -] .
K(Jl )= ll+l l -3l 0l =Jl3 -3Jl 2 + 3Jl-l=(Jl - l?.
=l
[ ! : J] [;;] = [] [: l = Ul
v, = [;l
A)v = -v1 :
[ r =: JJ [:J = [ =U - [;:J = m + [ 1
s = v2 = [ l
A)v -v2:
[r =: JJ [:J = m - [;:J = m + m
s= v3 []
T= [vb v2, v3] [ =i l
T-1 = [ l -1 1ll ] .
A=TJT-1= [ 11l -2-1 01 ] [01 11 01l ] [00l -1 ll1 l .
Odredi Jordanovu formu i zatim potenciju
matrice
R.mENm. Karakteristini je polinom

.
Jl -2
o
Svojstvena vrijednost ll
ll -2
je trostruka. Potraimo svojstvene vektore

=
Uzimamo
SV<>jstvenije potprostorjednodimenzionalan. Trebamo pronai
dva pridruena svojstvena vektora. Prvi nalazimo iz jednadbe
O i odavde
Stavljamo
(Ill -
Drugi pridrueni vektor sad trallno iz uvjeta
Stavimo ponovo
(Ill -
O,
Time smo dobili matricu prijelaza
o o
Njena inverzna matrica je
o
O
-2
Prikaz matrice s pomou Jordanove forme glasi:
o o
o o
-2
9. SVOJSTVENI VEKTORI I SVOJSTVENE VRUEDNOSTI
144
Sada imamo
[J(
l ) !'( l ) !"( l)
O J( l ) /' (1) T- 1 .
/( 1 )
100
99
U zadatku j e /(A ) = A , f'(A ) = lOOA , !"(A ) = 9900A 98 Konano dobivamo
1 100
475 1 -9600 4850
l
1 -2
l 100
- 1 l = 4850 -9799 4950 .
A 1 00 = l - 1
l
l -2 l
4950 - 10000 5051
l
o o
l l o 495o l oo o l
o
[ o o [o o [
1
!(A) = TJ (J )T- = T
9.9.
Koristei
on-Cayleyev teorem izraunaj A3 i A- l za matricu

1
A = -1 2 2 .
3 l -2
RJEENJE. Prvo traimo karakteristini polinom za matricu A
A - 1 -2 -3
e(A ) = det(.U - A) =
l A -2 -2 = A 3 - A2 - 13A + l9.
-3 -1 A +2
Po Hamilton-Cayleyevom teoremu je e(A) = O , tj. A3 - A2 - 13A + 191 = O .
Odavde je
A3 = A2 + 13A - 191
=
[ ! - l [ - ;
l
[
l - [o o l
19
+ 13
l
-4 6 15
3 l -2
2 35 40
= - 10 l l 23 .
35 19 -30
Da bi dobili A_ , pomnoimo jednakost A3 - A2 - 13A + 191 = O sa A l Imamo
A2 - A - 131 + 19A- l = O , odnosno
_!_ (A2 - A - 131)
A_, =
19
_
[ ! - l - [ - ; - 1 3 [ )
l oo l
l
[
= - _!_ (
19 -4 6 15
6 -7 2
l
-4 l l 5 .
=
19 7 -5 -4
3 l -2
145
A "f:AI3 =l .
3A-l = (A. -l) 2 +A. + l)
A
A.
A
K(A. ) = AA.2=+A.[ +]
A2 "f:+A+I, I= O.
[ :! ! ] + [ ] [ ] = [ ] .
a(b(aa ++d+l) +l)=bc + l =
e(cba++ d(d+d +l)+
l)= l=
bd == -le =-a. a2 + a + l = abc+ (-a -l)(-a) + l a=+ d + =
b,
a2
+a+
1
e=- b .
A = [ _,;:tl _:_1 ] , a b
9.10.
Nai matricu
voljava jednadbu
drugog reda, s realnim koeficijentima, koja zado
RJEENJE. Polinom
(A.
ponitava matricu
tini polinommatrice
je realan polinom drugog stupnja. Kako je
je
l . Po Hamilton-Cayleyevom teoremu vrijedi
. Karakteris
slijedi da
imamo:
Odavde za
Izjednaavanjem odgovarajuih elemenata dobijemo:
O
O
O.
Za
O slijedi
O pa
R. Zato mora biti
l O,
tj.
Iz etvrtog uvjeta slijedi
O to je jed
nadba identina prvoj . To znai da jedan broj, recimo
moemo odabrati po volji,
a za drugi tada vnJ
" "edi
Prema tome, Opel oblik ovakve matnce Je

,.
#- O .
E R,
9.11.
a)
e)
9.12.
[ 2l -2 ] .
-3 '
[ ];
[ -i ] ;
l -l .
[ -4 4 ] '
[ -2 -26 ] '.
Odredi svojstvene vrijednosti i svojstvene vektore matrica:
u ] ;
[ 1 o ol ] ;
olo
b)
f)
e)
g)
['l -1l -1' ]
d)
[ -4 40 ] -'
u !J
['l -1l ']
2 -1 o
h)
a)
O O
b)
l -1 l
e)
-1 ;
146
d) [ ; ] e) [; l;
= =
[= = l!] ;
2 -4
g)
9.13.
f)
[ l l;
3 o 2
h)
-3 3
i)
o o
[ il -; -!];
[-! ;l !].
-
[Hl H] . b) [!Hl ] e) [-l-1 :l -1: l].l

d) [ j0 -1! -!l -]; e) [F -L];l [H
l ]-
a)
o oo
o o
f)
o o 2
9.17.
[ ] b) [ i i = ] . e) [i -1=;]..
d) [--1i 1; i ] e) [ !18 - -17]; [-110 - i].
a) [ _i ! ] b) [ =i i] e) D - ; ] d) [ - _: ] ;
e) [ - i] [ =] [ _; _;] . [ = n.
l
l
[
-1
!
[[
l
i
[-
!
l;
a)
e) - l l l .
] ll)
9.18.
Odredi svojstvene vrijednosti i svojstvene vektore matrice operatora A :
9.14.
Izraunaj svojstvene vektore i dijagonalnu matricu slinu zadanoj :
a) =;2 -4! -3 .
-6 -3
- 2
9.15.
44
f)
-6
-3
Odredi matricu prijelaza i Jordanovu formu matrice:

.
-9
f)
9.16.
h)
Odredi matricu prijelaza i Jordanovu formu matrice:
-3 -5 -4
9.19.
g)
-4 o 3
3 -2
JI)
2
3
Nai svojstvene vrijednosti i svojstvene vektore operatora transponiranja ma

trica reda 2 (A : ../122 -t ../122 , A(M) = MT ) .
.93 , A(p(t)) = (t p(t ))' .
Odredi svojstvene vrijednosti operatora
A : ./122
-t
../122,
gdje je I jedinina matrica reda
2.
A(M) = tr(M) I
.93
-t
147

9.20.
Neka je A : V2 -+ V2 linearan operator zrcaljenja s obzirom na pravac

y = (tan )x . Odredi mu svojstvene vrijednosti i svojstvene vektore.
9.21.
Dokai da su a) trag, b) detenninanta, e) karakteristini polinom invarijante

slinosti, tj. da sline matrice imaju isti trag, determinantu i karakteristini
polinom.
9.22.
Za matricu A
9.23.
9.24.
9.25.
9.26.
9.27.
9.28.
9.29.
[; = ] nadi karakteristini polinom pa pokai direktnim
raunom da ga matrica A ponitava.

Dokai da za A E .,1(22 vrijedi A2 - (tr A)A + (det A)I = O .
Koristei jednakost za matrice reda

2
A - (tr A)A + (det A)I O
2
pokai da ne postoji A E .,1(22 takva da je A =F O i A3 = O . (Openitije: ne
2
, E N .)
postoji A E .A22 takva da je A =F O i Al = O za k
2
Akoje -2 svojstvena vrijednost matrice A +2A , dokai daje
svojstvena
vrijednost za A4
3 k -4
Neka je F linearan operator za kojeg vrijedi p2 = -F . Koji brojevi mogu

biti njegove svojstvene vrijednosti?
Ako su v1 i v2 svojstveni vektori operatora F pridrueni razliitim svojstve
nim vrijednostima onda v1 + v2 nije svojstveni vektor od F . Dokai!
Yn
Pokai ako je x svojstveni vektor za F onda je i svojstveni vektor za F" ,

E N . Kako se odnose odgovarajue svojstvene vrijednosti?
Dokai: ako je F regularan operator i A. svojstvena vrijednost za F onda je

A. - 1 svojstvena vrijednost za F- 1 U kakvom su odnosu pripadm:: IYOjstveni
vektori?
10.
Skalami produkt.
Dijagonalizacija simetrine matrice
x=(
) y = (y"
(x l y)
(x l y) := + . +
Duljina (norma)
l xl = v'(iTi) = J r + .. . +
x y okomita, (ortogonalna)
X
( l ) :) X Vxx XE--tX R(xlx O, x x = O x = O
l (
) ) ( l lay)) a(x
.
2) (Va E R) (axly) = (x
= ly).
3) (Vx, y E X ) (xl y) = (y l x).
4) (Vx, y, z E X) (x+ ylz) = (xlz) + (ylz).
Skalami produkt (umnoak) vektora
prostora
Rn
oznaavamo s
x t , . . . , xn ,
i definiramo formulom
X !Y!
..
. . , Yn )
iz
(l)
XnYn
vektora rauna se formulom
(2)
x .
Dva su vektora
ako je njihov skalami umnoak
i
jednak nuli.
Openitije, skalami produkt na (realnom) vektorskom prostoru
je funkcija
sa svojstvima
{::::::>
10.1.
Provjeri da su sljedee funkcije skalami produkti:
a) Neka su C t , , en pozitivni brojevi,

(y " Y 2, . . . , Yn ) iz prostora Rn ;
.
(xl y) = + + . . . +
b) A, B E .4'ln (R) , (A l B ) : = tr(ABT ) .
C!X!Yl
C2X2Y2
x=(
x " x2, . . . , Xn
CnXnYn
i Y
149
10. SKALARNI PRODUKT. DIJAGONALIZACUA SIMETRlNE MATRICE

RJEENJE.
Ispitajmo vrijede li svojstva skalarnog produkta:

a) 1.) Pozitivnost. (x i x) = :L7:1 c;Xf O , \fx . Nadalje, (x i x) = O ako i
samo akoje x1 = O za svaki i , tj. x = O .
2.) Homogenost. Vrijedi (ax l y) = a(x l y) , \fa E R , \fx, y E Rn jer je
n
n
C;X;Yt
C; ax;y; = a
2:
i=l
2:
i=l
3. ) Komutativnost. Oigledno je (x l y) = (y l x) , \fx, y E Rn .

4.) Aditivnost. (x1 + x2 ! Y) = (xt i Y) + (xz l y ) , 'v'x , xz, y zbog distributivnosti
mnoenja prema zbrajanju u R.
Dakle ovo jest skalami produkt u R .
b ) Neka j e A = (a11) matrica reda n .
l.) (A l A) = tr(AAT ) = L:;=l (AA T );; = :L7:1 :L 1 a O , VA E .An Ako
je (A l A) = O po prethodnom mora biti 2:7:1 L:;=t a = O, odnosno a;j = O , \fi,j ,
to j e ekvivalentno sa A = O .
2.) (aA j B) = tr(aABT ) = a tr{ABT ) = a(A J B) , \fa E R , \fA, B E -1l.t .
3 .) (A l B) = tr(ABT) = tr((ABT f) = tr(BA T ) = (B l A) , \fA, B .
4.) (At + Az l B) = tr((At + Az)BT) = tr(A tBT + AzBT ) = tr(AtBT ) +
tr(AzBT ) = (At l B) + (Az l B) , 'v'At, Az, B E .An .
Dakle , na ovaj nain definiran je skalami produkt u prostoru svih matrica reda n
nad R .
10.2.
Dokai da su sljedee funkcije skalami produkti:
a) (j l g) := lb f(t)g(t)dt , na prostoru neprekinutih realnih funkcija
na intervalu [a, b] .
b) (p l q) := /_1/(t)q(t)p(t)dt , na prostoru polinoma & gdje je

,
p(t) > O tzv. teinska funkcija.
a) 1.) (! i f) =
f2(t) O , \fj , jer je integral pozitivne neprekinute
funkcije na intervalu uvijek pozitivan. Integral takve funkcije moe biti nula ako i
samo ako je funkcija identiki jednaka nuli pa je (j l j) = O j = O.
2.) (aj j g) = a (j j g) \fa E R , \fj, g j e ekvivalentno (istinitoj ) tvrdnji:
"konstantu pod integralom smijemo izluiti ispred integrala".
3. ) Oevidno vrijedi (j l g) = (g l /) .
4.) Svojstvo Ut + Jz l g) = Ut l g) + (!z l g) , \f/1, /2, g vrijedi jer je integral
aditivna funkcija.
Tako smo provjerili da je ovom formulom definiran skalami produkt na prostoru
svih neprekidnih, realnih funkcija na intervalu [a, bJ .
b) Polinorni su realne i neprekidne funkcije na R pa i na intervalu [- l, l J .
Zato je ovo modifikacija primjera a) . Teinska funkcija ima utjecaj u izraunavanju
vrijednosti skalarnoga produkta, ali ne i u njegovim svojstvima.
RJEENJE.
J:
,
150
10. SKALARNI PRODUKT. DIJAGONALIZACUA SIMETRINE MATRICE
Ako je X vektorski prostor nad poljem e kompleksnih brojeva, svojstva 2) i 3)

vektorskoga produkta se mijenjaju u:
2') (ax l y) = a(x l y) = (x l ay) .
3 ' ) (x l y) = (y l x) .
10.3.
Dokai da su sljedee funkcije skalami produkti

a) (x l y) = X1Y1 + XzYz + . . . + XnYn , na prostoru en .
b) (! l g) :=
lb f(t)g(t)p(t)dt ,
na prostoru funkcija neprekinutih na
intervalu [a, b] i s vrijednostima u e . Tu je p( t) > O , Vt .

RJEENJE. a) l ). (x l x) = I:7=1 x;X; = I:7=1 lxd2 O , Vx . Takoer, (x i x) = O
onda i samo onda ako je x; = O , Vi , tj. x = O .
2.) (ax l y) = 2:::7=1 axi = a 2:::7=1 X;Yi = a( x l y) , Va E e , Vx, y E e" .
3.) (x l y) = 2:7= 1 x;Yi = 2:;'",1 xiYi = 2:7=1 yixi = (y l x) , Vx, y.
4. ) Oito vrijedi (x1 + xz l y) = (x1 l y) +(x2 1 y) , Vx" x2 , y , zbog distributivnosti
mnoenja prema zbrajanju u e .
b) Svojstva se provjeravaju na slian nain.
10.4.
Neka je L neprazan podskup vektorskog prostora X . Definiramo orto

gonalni komplement Lj_ kao skup svih vektora iz V koji su okomiti
na svaki vektor iz L, tj. Ll_ = {x E V : (x l y) == O, Vy E L} . Krae
kaemo skup svih vektora okomitih na L . Dokai da je Lj_ potprostor
od X .
RJEENJE. Neka su x1 , x2 E Ll_ , a , f3 E R i y E L . Tada je

(ax, + f:Jxz i Y ) = a(x, l y) + fJ(xz i Y ) = O + O = O
pa slijedi ax1 + f3x2 E L j_ Kako su x1, x2 , y, a, fJ odabrani po volji, Lj_ je vektorski
potprostor od X .
10.5.
Vektorski potprostor L zadan je homogenim sustavom

2x, +xz +3x3 -x4 == O,
-2x4 = O,
3x, +2xz
3x , +xz +9x3 -x4 == O.
Nai jednadbu koja odreuje ortogonalni komplement Lj_
RJEENJE. Rjeenje ovoga sustava je (provjeri!)
151
10. SKALARNI PRODUKT. DUAGONALIZACUA SIMETRINE MATRICE
= (y, y2,(xly)y3, y4)= XtYI + x2Y2 + x3y3 + x4y4 = O. x = (xt , x2, x3, x4)
(6 - l, O) O,
{ 6yt --4y29y2 -y3 y4 ==
x z
x= +z
z
x
x
{a, . . . , a1}
= I:l:=aj)I c;a=;
aj
c1(aj
(xl aj)l aj)= = +ej.z l aj}=z aj) + (z l a1) = l aj) + aj,O. z = =x l, ej = (x l aj)
4
R
x
=
a1 = (l, l, l, l), a2 = (l, - l), a3 = (l, O,z O, x
z
x = + z a, a , a3 x
= aa1 + f3a2 2 + ya3.
(xl a;) = + z l a;) = l a;),
z
(x=l at ) = (x l a2) = (xla3) =
l a;) at l a;) + f3(a2l a;) + y(a3 l a;), i = l,
{ +1+4/30{3 +4y-2y ==
+ lOy =
Vektor y
L,
tj . mora biti
i
, -9,
E LJ.. mora biti okomit na bilo koji vektor

E
L je razapet vektorima
( 3, -4, 2) paje LJ.. zadan jednadbama
+
3yl
L potprostor vektorskog prostora V . Dokai da se svaki vektor

E V moe na jedinstven nain prikazati u obliku
pri emu
y
je y E L i
E LJ.. .
Zato sljedea definicija ima smisla: vektor y zovemo ortogonalna
projekcija vektora na potprostor L , a ortogonalna komponenta
vektora
s obzirom na potprostor L .
10.6.
Neka je
RJEENJE.
Neka je
rastav od
ortonormirana baza potprostora
2, . . . , l .
(y l
(y
y . Stavimo
(4, - 1 , -3, 4) i L
2, 2,
Neka je
nalnu projekciju
na prostor
L.
Vrijedi
(y
Zato je
pa
Sada imamo
-y
od
i ortogonalnu komponentu
(y
potprostor
Neka je
jedinstveni prikaz od
y
y kao linearnu kombinaciju
y
E LJ..
mora biti okomit na svaki
10.7.
RJEENJE.
dobivamo
su koeficijenti Cj jedinstveni, a onda je to i
Prikaimo
u toj bazi. Mnoei ovu jednakost skalamo sa
(y
jer je
o,
o.
i tvrdnja slijedi.
razapet vektorima
3) .
Odredi ortogo
vektora
tako da je
yEL
s obzirom
E LJ..
(y
Raunamo skalame produkte na lijevoj i desnoj strani jednakosti:
4,
(y
16,
- 8,
a(
2, 3.
Izjednaavajui dobijemo sustav
4a
4a
4a -2/3
Ovaj sustav ima jednoparametarsko tjeenje
4,
-8 ,
16.
10. SKALARNI PRODUKT. DUAGONALIZACUA SIMETRINE MATRICE
152
a1 , a2 , a3
=
z=
l).
y = -a1 + 2a3 = (l, -l,
x - y= -2,
10.8.
xx
y E L x zE E L
Ly.
x x L lizU.
a
E L.
(y - aW = lx - Yl2 + IY - al2 - 2(x -Y l Y- a).
l( x -aly l y2 =a)l (x-y)
+
- - = x -ay2 E= Llx yy 2-a+ lyE L al2
lx - l - l (y a) lx - al2 > lx - yl2 lx - al > lx -YI
a = y.
Ovo je posljedica injenice da je jedan vektor
cija preostala dva.
od
linearna kombina
Da smo toga bili u poetku svjesni, mogli smo jedan (bilo
koji!) vektor izbaciti i nastaviti s jednostavnijim raunom. U ovoj situaciji moe

mo za vrijednost parametra ). izabrati bilo koji broj.
- l , 5)
( 3, O,
Uzmimo ).
Udaljenost dvaju vektora vektorskog prostora

ma njihove razlike, a udaljenost vektora
kao minimum svih udaljenosti izmeu

podskupa.
Neka su
od
aproksimacija od
RJEENJE.
Ali
Uzmimo bilo koji
definira se kao nor
od nekog podskupa od V
i bilo kojeg vektora iz tog
s obzirom na potprostor
Drugim rijeima,
Dokai da
je najbolja
V.
Vrijedi
J.
zbog
odnosno, jasno je da vrijedi
;i:
jednaka
Tada je
l. ortogonalna projekcija i ortogonalna
komponenta vektora
je udaljenost
O.
pa je
===?
===?
Minimum se postie za
e2, ... , ek}
t , ..
Pretpostavimo da su X
definiran na nain
Xn bilo koji linearno nezavisni vektori. Sustav
{et,
10.
153
SKALARNI PRODUKT. DIJAGONALIZACUA SIMETRINE MATRICE
je ortogonalan sustav takav da se za svaki j potprostor L(xt. . . . , xi ) podudara s

L(e1 ,
, ei) . Ovaj algoritam naziva se Gramm-Schmidtov postupak ortogonaliza
cije.
10.9.
R3
od vektora a 1 = (l, O, l) , a2 = (l, 2, O ) , a 3 = (0, 2, 3) .
Gramm-Schmidtovim postupkom ortonormiraj skup u
koji se sastoji
a1 , a2 , a3 su nezavisni (provjeri !) pa razapinju itav prostor R3 .

3
3
Zbog toga e i e1 , e2 , e3 razapinjati itav R i tvoriti ortonormiranu bazu za R
..!!... (1, 0, l ) (fl Y1)
o
e1
- l at i - /2 - 2 ' ' 2 '
b2 = a2 - (a2 j et)e1 = a2 - e 1 = ( t, 2, -t) ,....,
4, - l ),
b2
( l , 4, - l) ( v'2 w _ .Y:1 )
=
= 6 ' 3 ' 6
e2 =
b
2
l 1
3 VZ
b3 = a3 - (a3 j e 1 )e1 (a3 l e2 )e2
RJEENJE. Vektori
(I,
! !!)
= a3 - b:1e
- h!l'e
2 = (-!!
2
6
9 , 9' 9
b
( - 2, 1, 2 )
2 l 2)
e3 = 3 =
= ( -3,
3 3 .
3
l bJ I
10.10.
Ortonormiraj kanonsku bazu

produkt
(p, q ) =
,....,
(-2, l ' 2 ) '
{ l, t, t2 , t 3 } od &3
j_ll p(t)q(t)dt .
ako je zadan skalami
154
Nadopuni do ortononniranebaze u R4 skup { ( , ' ' ) , ( , ' - , - ) } .
10.11.
RJEENJE.
Skalami je umnoak ova dva vektora
Cf , t , f, V ( , f, - t , - t) = o,
a njihova norma
{4ffi2
=l
IC, t. t , t ) l = IC t , t , - t , - t) l =
pa su ova dva vektora nonnirana i meusobno okomita. Oznaimo ih redom sa e1 i
e2 . Skup {et , e2 } linearno je nezavisan. Nadopunimo ga s bilo koja dva vektora a3
i 34 , ali tako da ostane linearno nezavisan. Uzmimo na primjer vektore ( l , O, O, O) i
(0, o, o, l ) .
Nastavljamo sa Gramm-Schmidtovim postupkom

b3 = a3 - (a3 ! et ) e1 - (a3 ! e2)e2 = b3 - t e 1 - t e2 = ( t , - t , O, 0) ,
b3 - b3 - :il v'2
e3 ( 2 , -2, 0, 0) ,
-l
l b3 1 - 72
b4 = a4 - (84 1 et)e1 (84 1 e2) e2 - (84 1 e3) e3
= a4 - t e1 + te2 - OeJ = (0, O, - t , !) ,
b4
b4 :il :il )
e4 - l - (O, O , - 2 ' 2
l b4 l
v'2
Dimenzija prostora R4 je 4 pa ova etiri vektora ine bazu za R4
Ako sa L oznaimo prostor razapet sa {eh e2 } ondaje prostor razapet sa {eJ, e4}
ortogonalni komplement od L koji se oznaavama sa L.i (vidi sljedei zadatak) . Ovaj
postupak ne dovodi do jedinstvenog ljesenja ( e3 i e4 ) , jer smo zadane vektore mogli
nadopuniti do baze i nekim drugom vektorima. Ali ta druga Jjesenja bi razapinjala isti
potprostor kao i eJ i e4 , drugim rijeima L.i je jedinstven.
-
SS
ST .
kaemo daje ortogonalna ako su njeni stupci ortonormirani vektori.

Ako je ortogonalna, tada vrijedi s-l =
Za simetrino matricu A vrijedi:
l ) ona posjeduje tono realnih svojstvenih vrijednosti (brojei njihovu vies
trukost) ;
2) postoji baza koju ine n meusobno okomitih svojstvenih vektora;
Za matricu
lO.
155
SKALARNI PRODUKT. DUAGONALIZACUA SIMETRINE MATRICE

3)
matrica
10.12.
A.
STAS= [:' : : : ]
iji su stupci normirani svojstveni vektori ortogonalna je matrica
koja dijagonaslizira matricu
Vrijedi
A= [ -2; ; =]5
Nai ortonormiranu bazu u kojoj je simetrina matrica
S STAS
k(A )= A-2-2 A-5-2 }., -2 5 =A3 -12A2 +2U+10 =(A -l?(A -10).
A1 = A, = l
1 = [l [ _:] . A, = l
v3 = [j].
., = . ., = nJ
v,= [ l , v, = LtS ] . v, = U l
ts
s= [ o -33{sv'5 i]
s
s-l =sT .
STAS= [o o 10gl
-4
dijagonalna (odnosno ortogonalnu matricu
nalna) .
tako da je
dijago
RJEENJE.
Za
svojstvene vrijednosti su
Svojstven; vektori v1 ;
v3
, X
Jo preostaje normirati sve vektore:
Od ovih vektora formiramo stupce matrice
Matica
je ortogonalna pa je
za
pripadaju ;stoj svojstvenoj vrijednosti ; nisu
okomiti. Uzmimo zato
v, =
7s - Ns
3
2
-3
Vrijedi
156
10.13.
Dijagonaliziraj simetrinu u matricu A pomou ortogonalne matrice S
[ o -2 - ] [ -2: --4 -4 ] [ i - ]
[ -22 2 -21 ] [ o1 04 0o ] ;
oo7
2
2
1
1 4o o0 ] ;
1 [ 21 21 -22 ]
0
[
[ 2l -2l l l o [oo36o6 oo]
lo
006
(tako daje ST AS dijagonalna matrica) ako je A :
a)
b)
RJEENJE.
b)
e)
a)
S =
s=
s =
l -l
i sT AS =
i STAS =
73 V'2
..L ..L
v'3 v'2
- V'6
-k
y6
Neka je
i s T AS -
76
73
10.14.
e)
V2
-+
linearan operator zrcaljenja na pravcu y = X .
Odreadi mu matricu A u bazi
{i, j} , nai svojstvene vrijednosti i orto
gonalnu matricu S takvu daje ST AS dijagonalna matrica.
[ ] ,
RJEENJE. A =
A- 1 = l i
v1
= U] , =
-l ,
v2 =
[ !1 ]
na pa stupce matrice S formiramo od jedininih svojstvenih vektora S =

S T AS = s- 1 AS =
10.15.
[ ]
l
[ tz l ,
. A je simetri
?z - ?z
Provjeri da su slijedei vektori meusobno okomiti i nadopuni ih do ortogo
), (2,3,--33, 2,). 4);

(1, -1,2,1,2),2, -3(1,2,
nalne baze
a)
b)
10.16.
(l,
Provjeri da su slijedei vektori meusobno okomiti i normirani i nadopuni ih
do ortonormirane baze
l 2
2 .
a ( 23 3 32 ) ( 3
3 -3 ) '
b) (t, t, t, i) . ( t , t . - t , - t ) .
157
10.17. Ortogonaliziraj sljedee vektore

a) ( 1 , 2, 2, - 1 ) , ( 1 , 1, - 5 , 3 ) , ( 3 , 2, 8, -7 ) ;
b) ( 1, 1 , - 1, -2) , (5, 8, -2, -3 ) , (3 , 9, 3, 8 ) ;
e ) (2, l, 3 , l ) (7 , 4, 3 , -3 ) , ( l , l, -6, O) , ( 5 , 7, 7 , 8 ) .
10.18. Ortononniraj skup funkcija { l , sinx, sin2 x} ako je skalami produkt (j, g) =
-
f, J(x)g(x)dx .
10.19. Dokai daje skup funkcija { l , cos t, sin t, cos 2t, sin 2t, . . . , cosnt, sin nt, . . . }
ortogonalan s obzirom na skalami produkt (j, g) = J,J(t)g(t)dt .
10.20. Nai bazu za L.l. ako je L nizapet vektorima a1 = ( 1 , 0,2; 1 } , 82 =

(2, l, 2, 3 ) , &J = (0, l, -2, 1 ) .
10.21. Nai ortogonalnu projekciju y i ortogonalnu komponentu z vektora x na
potprostor L ako je
a) x = ( 5 , 2, -2, 2) i L razapet vektorima a1 = (2,
( l, l , 3 , O) , a3 = ( l , 2, 8, l) ;
b) x = (7, -4, -l, 2) i L zadan linearnim sustavom
2x 1 +x2 +x 3 +3x4 = o,
3x l +2xz +2x3 +x4 = O,
X1 +2x2 + 2x3 -9X4 = 0.
l , l, - 1 ) , a2 =
10.22. Neka je {e, e2 , . . . , en } ortononnirana baza u V . Dokai da vrijedi x =

.L:,1 (x, e; )e;, Vx E V.
10.23. Neka je V unitaran prostor, {e , e2 ,
, et} ortononniran skup u V , x E V i
a; = (x l e;) . Dokai daje tada (x l x) lad 2 + l a2 l 2 + . . . + l ak l 2

l l.
Kvadratne forme.
Krivulje i plohe drugog reda
Kvadratna forma pridruena simetrinoj matrici A je funkcija oblika
f (x)
ili
f (x "
==
. . . , Xn
(Ax l x)
n
=L
aijXiXj .
Forma je kanonska ako je odgovarajua matrica dijagonalna. Kanonska forma ima

oblik
f(x" . . . , Xn ) auxi + a22X + . . . + annx .
==
Svaka se kvadratna forma moe svesti na kanonsku zamjenom x Sy .

Lagrangeov postupak dijagonalizacije kvadratne forme .
Ako je au =/; O (ili neki drugi dijagonalni element) uvodimo zamjenu
YI
Time dobivamo formu
aux!
f(yh X2, . . . , Xn )
+ . . . + a,nxn,
= -1-yf
au
+ JI (x2 ,
Xn)
u kojoj je prva nepoznanica izdvojena od ostalih. Postupak se nastavlja s kvadratnom

formom fi .
Ako su pak u polaznoj formi (ili nakon neke od prethodnih transformacija) svi
dijagonalni koeficijenti jednaki nuli, tada uvodimo pomonu zamjenu, kojom e se
forma svesti na oblik u kojemu to nije sluaj. Ako je, recimo, a 12 =/; O , stavljamo
Y2
-x,
+ a 12x2 + . . . + a!nXn,
Time dobivamo kvadratnu formu u kojoj postoji lan

prvom sluaju.
2xf . Dalje nastavljamo kao u
l l.
KVADRATNE FORME. KRIVULJE I PLOHE DRUGOG REDA
1 1.1.
159
Lagrangeovim postupkom dijagonaliziraj kvadratnu formu
f(xt, Xz, X3) = 4xi - X - xi - 4XtX2 + 4XtX3 - 3XzXJ.
RJEENJE. Uoimo prvu nepoznanicu iji kvadrat se pojavljuje u kvadatnoj formi,
X t . Izluimo 2xt iz sume mjeovitih lanova koji sadre x 1 kao faktor:

2xt (-2xz + 2x3) . Uvodimo novu nepoznanicu Y t kao sumu 4x1 (x 1 pomnoen
koeficijentom uz xi ) i lanova iz prethodne zagrade
Y t 4xt - 2xz + 2x3 .
Ako izrazimo odatle x 1 i uvrstimo u kvadratnu formu dobije se oblik koji vie ne
sadri mjeovite lanove sa X t (odnosno Y t ):
to je
==
f(x r, xz, x3) = (4xt - 2xz + 2x3f - x - xi + 2xzx3 - x - x - 3xzx3

l
= 4Yf 2x - 2x - XzX3.
Dalje nastavljamo na isti nain: sljedea nepoznanica iji kvadrat se tu pojavljuje je
x2 i uvodimo Yz :
pa je
uz supstituciju
1 1 .2.
Lagrangeovim postupkom dijagonaliziraj kvadratnu formu
j(Xt,Xz, XJ) = 2xtX2 + 4XtX3 - 2xzX3.
RJEENJE. U ovoj formi su iskljuivo mjeoviti lanovi pa se postupak u prvom

koraku razlikuje od prethodnog primjera. Izluimo li 2x1 iz ove forme imamo
f(x h xz, x3) = 2xt (xz + 2x3) - 2xzx3 . Uvodimo novu nepoznanicu y2 kao razli
ku lanova iz prethodne zagrade i x 1 ,
Yz = xz + 2x3 - x1 .
Uvrtavajui odavde x2 = y2 + x 1 - 2x3 dobivamo kvadratnu formu u kojoj sigurno
postoji barem jedan kvadratni lan i to 2x i :
f(xh Xz, x3) 2x + 2Xt Y2 - 2yzx3 + 4x - 2xtx3.
l l . KVADRATNE FORME. KRIVULJE J PLOHE DRUGOG REDA
160
Nastavljamo kao i prethodnom zadatku: izluimo 2x1 iz sume mjeovitih lanova koji
sadre X t kao faktor. Tome izrazu pribrojimo 2x 1 i imamo novu nepoznanicu
Zt
f(x1, xz, x3 )
2xt + Yz - x3 .
l
z l z l z
z
2 ( 2xt + Yz - x3 ) - 2Y2 - 2x3 + YzX3 - 2yzx3 + 4x3
1 2
_ 1
- 2 Z21 - 2Y2 - YzXJ + 2x23.

Napravimo isti korak za nepoznanicu
y2 :
l
Zz = 2Y2 + 2x3 ,
J(Xt , Xz, x3 )
Konano
z3
x3
l z
l
l 2 l z 7 z
2 z1 - 2( 2Yz + 2X3 ) + 2x3 + 2x3
i dijagonalni oblik je
J(Xt, Xz, x3 )
uz supstituciju
Zt
Zz
l z
2
2
2 z 1 - 2z2 + 4x3 .
z
I z
_z
2 z - 2z2 + 4z3 ,
2xt + (xz + 2x3 - xi ) - x3
l
l
= -(x
z + 2x3 - xt) + -x3
2
2
Uvijek moemo pronai
Xt + xz + x3,
l
- -x 1 + -Xz + -x3 ,
2
2
2
ortogonalnu matricu
S takvu da je S T AS dijagonalna.
Takva matrica svodi kvadratnu formu na kanonski oblik, pri emu je i novi sustav
ortogonalan, a koeficijenti kvadratne forme su svojstvene vrijednosti matrice A .
Matricu S biramo tako da njeni stupci budu ortonormirani svojstveni vektori
matrice A . Tada vrijedi
S T AS = D =
1[.: l
O
An
i kvadratna forma e biti kanonska, po novim varijablama
J = A1Yi + AzY +
. . .
+ AnY
Y t . . , Yn :
. .
161
l l . KVADRATNE FORME. KRIVULJE I PLOHE DRUGOG REDA

11.3.
Svedi na kanonski oblik kvadratnu formu
f(x" Xz, x3) 6xi + Sx + 7x -4x,xz + 4x,x3 .

=
RJEENJE.
[ - -;o l
Matrica koja odgovara ovoj kvadratnoj formi je
Rjeenja njene karakteristine jednadbe
A.-6
2
A.
-2
O su A.,
3, Az 6,
[ !J, [ Y l , [ l
2
l.
3[
-2
A3 9.
Pripadne svojsene vebore
v, =
A. -7
v, =
v, =
mirarno i od njih formirarno stupce ortogonalne matrice Q . Dakle,
Smvljajui
[: l [H
=
Q =
-1
-1
-1
odnosno
x, jYI - jY2 + jY3,

xz 3Y + 3Y2 - jY3,
X3 - 3y' + jY2 + jY3
(
)
f(x" Xz, x3) 3yi + 6y + 9y.
=
imamo kanonski oblik polazne kvadratne forme
koji moemo direktno napisati po
mou svojstvenih vrijednosti
m l [; l
= QT
Obratna veza nom i starih ne!M=R"ica j e
y, 3x' + 3xz - 3x3

YI - 3x ' + 3x2 3 x3
y, 3x' - 3x2 3x3.
=
' odnosno
162
l l.
f(xb x2, x3) = 3xi + 3x - 2xtX2 + 4XtX3 + 4x2x3 .
11.4.
Svedi na kanonski oblik kvadratnu formu
A= [ -2i -!2 ]0
RJESENJE. Matrica ove kvadratne forme je
A.-3l ). -3l -22 ). = 2 , ). = ).3 = 4 .

-2 -2 -). 1 - 2
v1 = [i2] v2 = [ l
v3 = v1 v, = [ l
ovih
su
Korijeni karakteristinog polinoma
Pripadni svojstveni vektori su
biti okomit na
v1 v2
i
1\ei svojstveni vektor mora
pa stavimo
Nakon normiranja
vektora dobijemo ortogonalnu matricu
Q= [ 76 tso -7ml2 .
[;: l = Q [m [: l = Q [;: l )
f(xh X2, X3) = -2YI + 4y + 4y.
l
-Y'6 7s
- 730
Ako sraffino
(odnosno
imanw kanons oblik
polazne kvadratne forme
1 1.5.
Ispitaj definitnost s ljedeih kvadratnih formi:
2xr + 3x + 4x - 2x1x2 + 4xtx3 - 3x2x3 ;

b) -xi - Sx -6x +4xtX2 + 2xtX3;
) XI + X + 3x + 4XtX2 + 2xtX3 + 2x2X3
a)
e
RJEENJE.
a)
Odgovarajua matrica za ovu kvadratnu formu je
D2 = l -2l -3l l > O,
raunajmo sve glavne minore ove matrice
[ 2 3 - 2f ]
-1
-1
2 - 4
D3 = -221 -13 -!2 > O.
4
Sve su strogo vee od nule pa je ova kvadratna forma pozitivno definitna.
Iz-
l l.
163
Sada imamo matricu [ -l _o; -6 l za kojuje D, = l -l l < O, Dz =

1 - _; 1 > 0 i D3 = -l _o; -6 < 0. Vrijedi (-l)nDn > O za n = l, 2, 3 paje
ova kvadratna forma negativno definitna.
)
matricu [ : n je D, = i l l > O, D, = l i l < O i odmah zakljuujemo ova kvadratna forma je indefinitna.
Odredi
sve A E za koje vrijedi
11.6.
a) XI + X + x + 2Ax,xz + 2AX!X3 + 2AxzX3 je pozitivno definitna;
b) 2xr Sx-3x + 2Ax,x2 +4x1x3-2Ax2x3 je negativnodefinitna.
RJEENJE. a) D1 = l > 0, D2 = ll l = l - A 2 > 0 odakle slijedi A 2 < 0,
odnosno -l < A < l . D3 = AAl AAl AAl = l - 3A 2 + 2A 3 > O. Racionalni korijeni
ove
kubnej slobodnog
jednadbelana
moraju
biti iz skupa
{lj vodeeg
brojnik koridobi
jenajemo:
mora lbitije
, 4} (jer
djeljitel
l,
a
nazivnik
djelitel
2).
Provjerom
nultokakratnosti 2, a -4 kratnosti l. Rjeenje nejednadbe D3 < O je zato A > -4 .
Konano rjeenje je A ( -l, l ) ( -4, oo) = (-, oo) .
b) D, = -2 < O, D2 = ; - = 16 - A 2 > O pa slijedi I A I < 4 . Uv
jet D3 = -2A2 -A-8A -A-32 = A 2 - 16 < O je ekvivalentan prethodnom i Ijeenje je
A ( -4, 4) .
b)
Za
Za
Polinom drugog stupnja je funkcija oblika

p(x) = (Ax l x) + (b l x) +
matrice reda 2 koristimo zapis
p(x, Y) = [ x y] [ :: : ] [ ] + [ b, hz ] [ ] + y
= aux2 + 2anXY + azzY2 + b,x + bzy + y,
Y
1()4
l l. KVADRATNE FORME. KRIVULJE I PLOHE DRUGOG REDA
slinoNuli za-toke
matriceovihtreeg
reda.su, u nedegeneriranom sluaju, krivulje (plohe) drugoga
polinoma
reda.
ja odreujemo
dijagonalizaci
jomortogonal
kvadratne
forme. Prikakotombiuglav
Vrstu krivul
nom
biramo
postupak
di
j
agonalizaci
j
e
s
pomou
n
ih
matrica,
i novi
sustav bio kartezijev (s okomitim osima).
Odredi krivulju zadanu jednadbom
ll. 7.
+ + 9l + + 18y - 36 O.
Prva tri lana odreuju kvadratnu formu sa matricom
[ 4112 129 ] .
Njene
normirani svojstveni
vektorisvojstvene vrijednosti su = i = , a odgovarajui
= }.o [i]. = [ -31 ] .
Od njih formiramo stupce matrice S :
S = 0o [ 3l -13 ] .
Uvodimonovevarijablenanain [ ] = s [: ] , (obratnavezaje
Uvrtavajui
= +
=
jednadba se svodi na
+ + - - 36 = O
odnosno
+ /o) - - 36 = O.
+ + fo ) - +
Uvodimo nove varijable translacijom sustava
= - )w,
= +
pasejednadbasvodina
+ =
odnosno
-1 + 9 = 1 .
Ovomrotaci
jednadbom
sustavu koji je od poetnog der
biven
jom za kutje zadana
takavelidapsa,jekoja
cos je =centralna
#o i sin = a potom translatiran
( u zarotiranom sustavu) za vektor [ -1o ]
RJEENJE.
41x2 24xy 24x

45 2 5
v2
i\.1
==
i\.
Vt
710
x (3x' -y'), y 7io(x' 3y'),

45x'2 5y12 x'
45(x'2 kx' 5(y12 - vToY'
x" x' J.o, y" y'
45x'f122 5y"22 45,
x' y"
_29..._
y1o
cp
cp
0o
.lQ....
y1o
cp
165

11.8.
Odredi krivulju zadanujednadbom
o.
RJEENJE.
jednosti su
3xz + 10xy+3y2-2x-14y-13 =
Matrica kvadartne fonne prva tri lana je
A.1 = 8 , A.z = -2
Sada je S
[ -t' l
= [l
[ ;J
, = [ -t' l
Njene svojstvene vri
i odgovarajui normirani svojstveni vektori

.,
i uvodimo nove varijable na nain
[;l =
jednadba svodi na
odnosno
[;:l
Tako se
8x'2 - 2y'z - ?zx' - y' - 13 = O,

8(x'z - fzx' + ! ) -4 - 2(y12 + }zy' + V + 9 - 13 = O.
x' ' y" = y' + ?z
8x'12 - 2y"z = 8,
y"z = 1 .
x-112 - 4
l
Uvodimo nove varijable translacijom sustava

X
pa imamo
odnosno
"
- 72,
[_l
Ovo je jednadba hiperbole koja je centralna u sustavu koji je najprije zarotiran od

poetnog za kut q>
11.9.
RJEENJE.
, a potom i translatiian za vektor
Odredi plohu zadanu jednadbom
4V'2y + 4V'2z + 4 = O.
9x2 + 20yz + 20zz - 40yz - 36x -
[ -202g -2g20 l
Matrica ove kvadratne forme je
Njene svojstvene vrijednosti

vektori
A.1 = 9, A.z = A.3 = O

40 ,
i odgovarajui svojstveni
166
Zato imamo
A=
i uz supstituciju
[l
o o
o -?z
7i
jednadba se svodi na
Stavimo li
2 + 40y12 - 36x' - 8y' + 4 = O,

9x'
9(x12 -4x' + 4) + 40(y12 - ty' + 1 ) = 32.4
x" = x' -2, y" = y' - fo
y"2 = 1 .
x'-f2 + 3.6 0.81
dobijemo jednadbu cilindra
11.10.
Lagrangeovim postupkom dijagonaliziraj slijedee kvadratne forme:
== xi-xi+-2x8x++5x2x1x-2x1x
; ;
2 + 4xzx3
+
4xzX3
J
2
e) f = xi + x + 3x + 4x1Xz + 2x 1x 3 2xzx3 ;
d) f = 6xi + 5x + 1x -4x 1 xz + 4xlx3 ;
e) f = 3xi + 3x - 2x1x2 + 4xlx3 + 4xzx3 ;
f) f = 2x1x2 -4xlx3 + 3xzx3 ;
g) = X 1X2 + XzX3.
11.11.
= Qy :
a) J = llxi + 5x + 2x + l6x1x2 + 4xlx3 - 20xzX3 ;
b) f =xi + x + 5x - 6x1x2 - 2xlx3 + 2x2X3 ;
e) f =xi +x +x + 4x1xz + 4xlx3 + 4xzx3;
d) f = 17xi + 14x + 14x -4x 1x 2 - 4xlx3 - 8xzx3;
e) J = xi -5x + x + 4x1xz + 2x 1 x3 + 4x2X3 ;
f) f = Sxi -1x + 8x + 8x1x2 - 2x1x3 + 8xzx3;
g) f = 2x1x2 - 6x 1X3 - 6xzX4 + 2x3X4;
h) f = 5xi+5x+5x+5x-10x1xz+2x 1x3+6x 1x4 +6xzx3+2xzx4-10x3x4 ;
i) J = 3xi - 3x + 4x + x + 8x1x2 - 4x3x4 ;
j) = xi +X - 2x - 2x + 2x 1X2 - 4X3X4;
k) f = 9xi + 5x + 5x + 8x + 8xzx3 -4xzx4 + 4x3x4.
a) f
b)
Svedi na kanonski oblik slijedee kvadratne forme i odredi ortogonalnu mat
ricu transformacije Q za koju je x
11.12.
Ispitaj definitnost sljedeih kvadratnih formi:

a) J = xi + lOx1x2 + 26x ;
b) J = -xi + 2x1x2 - 4x ;
e) J = xi - 15x + 4XtX2 - 2xtX3 + 6x2x3 ;
d) J = - l lxi - - 6x + 12xtX2 - 12xtX3 + 6x3 ;
e) J = 9xi + 6x + 6x + 12xtX2 - lOx1x3 - 2x2x3 ;
f) J = 2x + XtX2 + XtX3 - 2x2X3 + 2x2X4 ;
g) J= xi + 4x + 4x + 8x + 8x2x4 .
11.13.
Odredi it E R za koje su slijedee kvadratne forme pozitivno definitne:

a) J = Sxi + x + itx + 4XtX2 - 2xtx3 - 2x2x3 ;
b) J = 2xi + + 3xi + 2itXtX2 + 2xtX3 ;
e ) J = xi + x + Sxi + 2itxtX2 - 2xtX3 + 4x3 ;
d) J = XI + 4x + xi + 2itXtX2 + 10XtX3 t 6x2X3 ;
e) J = 2xi + 2x + X + 2itXtX2 + 6x1X3 + 2x3 ;
f) J = 2xi - X + 4x + (2it - l )XtX2 + it 2X2X3 ;
g) J = X + X + 4itXtX2 + it 2x1X3 ;
h) J = XI + X + X + 4XtX2 + 2itXtX3 + 2itx3 ;
i) J = xi + 5x + (it 2 + l )x + 4xJx2 + 2xtx3 + 4xzx3 .
11.14.
Odredi it E R za koje su slijedee kvadratne forme negativno definitne:

a) J = -xi - X - 4XtX2 - 4XtX3 - it 2XzX3 ;
b) J = itxi + X + 3x + 2xtXz + 2xtX3 + 4XzX3 ;
e ) J = itxi + itx + (it - 3)x + 2xtXz + 2itxlx3 + 2xzx3 ;
d) J = -xi + itx - x + 4xtXz + 8x3 ;
e) J = itxi - 2x - 3x + 2xtXz - 2xtX3 + 2xzx3 .
11.15.
Ispitaj definitnost kvadratnih formi u ovisnosti o parametru it :

a) J = itxi + X + 4XtX2 ;
b) J = 2xf + 3x + 2itxtxz + 2xtX3 - 4xzx3 ;
e ) J = -xi + itx - 4XtXz + 6x1x3 + 10xzx3 .
11.1().
Odredi krivulje zadane jednadbama:

a) 17x 2 + 12xy + 8y2 + 20VSx + 20 = O ;
b) 5x2 + 24xy - 5y2 + 6VT3x + 4VT3y + 13 = O ;
2
2
e ) 16x - 24xy + 9y + 25x - 50y + 50 = O ;
2
2
d) 9x - 4xy + 6y + 16x - 8y - 2 O ;
e) x2 2xy + y 2 - lOx - 6y + 25 = O ;
f) 5x2 + l2xy - 22x - 12y 19 = O ;
g) 4x2 - 4xy + y2 - 6x + 3y 4 = O ;
h) 2x+4xy + 5y2 - 6x - 8y - l = O ;
i) x2 - 4xy + 4y2 - 4x - 3y - 7 = O.
167
l l. KVADRATNE FORME. KRIVULJE I PLOHE DRUGOG REDA
168
11.17. Odredi plohe zadane jednadbama:
4x2 +4y2 - 8z2 - lOxy +4yz+4xz- 16x - 16y - 8z+72 = O;

7x22 + 6y22 + 5z2 - 4xy -4yz - 6x - 24y + 18z + 30 = O;
) 2x -7y - 4z2 + 4xy + 20yz - 16xz + 60x - 12y + 12z -90 = O;
d) 2x2 + 2y2 - 5z2 + 2xy - 2x -4y -4z + 2 = O;
) 2x2 + 2y2 + 3z2 + 4xy + 2yz + 2xz -4x + 6y - 2z + 3 = O;
f) 4x2 + y2 + 4z2 -4xy + 4yz - 8xz - 28x + 2y + 16z + 45 = O;
g) 2x2 + Sy2 + 2z2 - 2xy -4yz + 2xz + 2x - lOy - 2z - l = O;
h) x2 + 5y2 + z2 + 2xy + 2yz + 6xz - 2x + 6y + 2z = O;
i) x2 - 2y2 z2 + 4xy + 4yz- lOxz + 2x + 4y - lOz - l = O.
a)
b)
e
[ 4 5 6] ; b) [2 1 i0] ; e [;3 ;6 9]; d) [4 1 i0]. ; e) [! t t] ;

[;3 2 -l ]
51
1.14.
b) [o o -2]
d) [ i5 !7 ]
1.15. a) [ -; ;l ] ; b) [ 3 o -25 ] .
.
6
9
2
1
1.16. a) [ o 5o 4o ]
b) [ o2 33 -123 ]
1.17. a) [ i -q ; b) [ 1 -] ; e) [ : ;; ] ; d)
27 )T .
5
-22 3229] [16 ;12 ;9 20i ] d) [ :7 7 _;7 -l7]
1.18. a) [ 32l 190 -5-7 ] b) [ ll193 -27
-17 26 7 l 3 10 9 7
1.19. a) [ ] b [; =i:] ; e) [ 1 ] ; d) ( -3 5 ] ;e) [ 1 3
9
1.13. a) i !
t i }
f)
. Simetrine su sve osim posljednje.
(dijagonalna); e)
a) O (nul-matrica);
(skalama);
(simetrina).
-l
-1
(gornja trokutasta);
(simetrina).
[ - 1 -1
e)
-ll
10
O ; f)
8).
170
1.21.
1.22.
[
[
CB =
AB = 4l -2l -15o
1.27.
1.28.
. 2)
1.32.
5 10
a) Nije definiran; b ) 3 x 3 ; e)
definiran; b) nije definiran.
a)
. 3)
-
[ -l -] ;
[ = ] ) [ l =
; ] . 4)
. 3)
-1
9 o
-5
5 -3 2
5 x 2 ; d) 5 x l ; e) nije definiran; f) nije definiran; g) nije
A2 + AB + BA + B2 ( AB + BA nije isto to i 2AB ) ; b) 2A2 + 4AB + BA + 2B2 ;

e) ACD + ACE + BCD + BCE ; d) A2 + 2A - 31 ; e) A3 + A2B + ABA + AB2 + BA2 +
BAB + B2A + B3 ; f) A3 + 3A2B + 3AB2 + B3 .
.
a) f(A) = [ ; ] ;
21 -23 15
4 10
-9 22 25
a) [ 14455 --5251 ] ;
5 12 ]
a) [ 551212 512
'
[
a) [
o o
o o ; g)
[ ; = ]
];
e) /(A) =
b) /(A) = O .
[ 31814529 1 315695 ] ;
[ -i
[ i l ;l .
e)
o o
i !]
_
[o o o
[ -2963 -42
d) o o o ; e) [ -5 6 ] ;
]
-5 6
-50 '
o o o
h) [ -8 -24 ] .
8
2 + 1 4a(l+a2 ) ] .
[ --cossin 3a3a -cossin 3a3a ] . e) [a4+6a
4a(l+a2 ) a4+6a2 + 1
[ 2 ] ;
[ -23-3 -31
-67
];
5 -5
b)
20 o ;
304 -61
305 -62 .
[
]
1.34. a) [ ] ; b)
d)
b)
b)
[ ; -l ] ;
b) /(A) =
a) /(A) = [ -13
f)
1.33.
A2 = (xyT)(xyT) = x(yT x)yT = A xyT = AA gdje smo s A oznaili skalar yT x .
1.30. Direktnim uvrtavanjem.

1.31.
-40
5 -9
10
6
14 -6 -10
1 -1
5 , CA = 3 -3 , DC = l4 -26 .
-4 o 20
4 -12
48 12
[ -! -il ; [-
1.24. Vrijedi
1.26.
[ ll6 225 ] ' BD = [ -2 85 -5-4 ] ,
a) l) [ - ] . 2) [ -
-7 6 -5
b) l)
1.25.
] ' BC
RJEENJA ZADATAKA
e)
24
[ l+(n;- l)A ] ;
za neparni n ; e)
e)
'
[ Ol (2n 2n-l )A ] '.
[ 2 l-2-nn ]
1.35. Matematikom indukcijom po broju
n.
d)
[ ]
za
parni n ,
171
RJEENJA ZADATAKA
1 31 3 ..
0
1.36. O O .
1.37. [73853197 -1-922266 ] .
6
a)
l;
b)
et1 )
. . . (2)
. . ("2 1 )
.
e)
o o o ...
{n )l )
(n 21 )
e 11 )
{"!1) {"2 1 )
o
e11)
e:: D
("-1 )
n- 2
("-l)
n-3
1.38. [ -la -b] ; [ ].

[ t -f ] ; [ 121 ] .
a
b
]
a
b
a
a
3b
O
a
O
O
[
1.41. [ 3b a+3b]; [ -5b a+9b J ; [O aO ab] ; OO OO O c
a b cl
1.42.
[ : a;, J [ :] ; [ OO aO ab . .
1.1.4443..
aii
a;J O
1.45.
aii O
bii b
2:k=l a;tbq -aii, k2:=l b;kaA;i ai).
-ay aii O,
bij
ka;=; l a;atjbA;. ; au, 2:k=l btkak.f = au.
1.46.
[a -ab ]
-a2.
1.47.
[a -ab J
bc -a2.
1.40.
a)
b)
-!
2b
a)
a)
b)
-4
e)
b)
oo
d)
a) Sve dijagonalne matrice; b)
d)
e)
Matrica A l , A E R .
Oito j e da dijagonalne matrice meusobno komutiraju.
Obrat emo pokazati pozivanjem na suprotno. Pretpostavimo da tnatrica
A koja komutira
sa svim dijagonalnim matricatna itna bar jedan vandijagonalni element razliit od nule npr
za
neke
i, j , i l= j .
Tada ona specijalno komutira i sa matricom
jedinicu i na ostalim mjestima nule. Usporedimo matrice
tnatrica
DA
za
to je u kontradikciji sa polaznom pretpostavkom
na
matricu
dijagonalna.
(i, i) itna
(i, j) . Slijedi
koja na mjestu
i AD
mjestu
A.
Zakljuak je da je
Jedan je smjer oit, A I komutira sa svim matricatna istoga reda.

Obrat Pretpostavirno suprotno da matrica
i, j , i 1: j .
Uzmimo matricu
nuli. Tada je
za koju je
(AB ) ij
Zbog pretpostavke AB
BA
A
i
l= za neke
jj = - l , a svi ostali elementi jednaki su
irna bar jedan element
(BA);j =
slijedi
tj
2a;j =
kontradikcija ! Dakle, svi ele
menti van dijagonale jednaki su nuli. Preostaje dokazati da su dijagonalni elementi meusobno
jednaki. Uzmimo matricu B za koju je
= l za neke fiksne i # j , a svi ostali elementi
jednaki su nuli. Sada je
n
L
(AB) y
Zakljuujemo da mora biti

Matrice oblika
Matrice oblika
da je
A2 # O i A3 = O .)
==
(BA)tj =
Kako su indeksi
i, j
izabrani po volj i, slijedi tvrdnj a.
pri emu vrijedi bc =
pri emu vrijedi
(Ne postoji matrica drugoga reda takva
RJEEN1A ZADATAKA
172
1.48. Neka je k najmanji prirodan broj za koji vrijedi Ak = O . Svaka kvadratna matrica zadovoljava
relaciju A2 = (a + d)A - (ad - bc)I . Odavde slijedi A1 = (a + d)Ak- ! - (ad - bc)A1-2
te zbog pretpostavke slijedi (a + d)Ak- ! = (ad - bc)A/c-2 . Mnoenjem ove jednakosti s A
i koritenjem pretpostavke, dobivamo O = (ad - bc)A k-l . Odavde slijedi tvrdnja
1.49. Koristit emo rezultate
zadataka 1.30 i 1.48. Vrijede jednakosti A2 = (a + d)A - (ad - bc)I

O pa je stoga A2 = (a + d)A . Ako je k najmanja potencija za koju vrijedi
Ak = O , tada vrijedi po gornjemu Ak = O = (a + d)Ak-I te mora biti i a + d = O . No, po
prvoj relaciji tada slijedi i A2 O .
i ad
- bc
1.50. A ) Iz zadanoga uvjeta dobivamo sistem jednadbi
] [ o]
+ bc = l ,
b(a + d) = o,
a2+bc ab+bd = l
O l ==>
ca+dc cb+d2
e(a + d) = O,
cb + d2 = l.
Iz druge jednadbe mora biti a + d = O ( b bilo kakav) ili b = O U prvom sluaju slijedi
a = -d i a2 + bc = l . U drugom mora biti e = O te a2 = d2 = l ( a # -d ) . Odavde
a = d = l ili a = d = - l .
a b , a2 + bc = l te I i -I .
Prema tome, rjeenje ine matrice oblika
-a
uz
[ ]
e
uz
b) Trebamo pokazati oba smjera implikacije. l) Ako je A involutoma, tj. A2 = I ,

onda je I - A2 = 0 , I - A + A - A2 ::;:: 0 , dakle (I - A)(I + A) ::::: O . 2) 0bratno, ako
je (I - A)(I + A) = O , mnoenjem slijedi I - A + A - A2 = O , tj. I - A2 = O pa je A
involutoma
1.51. Dokazujemo matematikom indukcijom po broju n . Za n = l matrica ima oblik A = [OJ i
tvrdnja vrijedi uz p = n = l . Pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za matrice reda n . Izaberimo
matricu B reda n + l , gornju trokutastu s nulama na glavnoj dijagonali. Nju moemo prikazati
u obliku B =
[! ] .
Tu
je matrica A istoga tipa,
ali
reda n , x vektor stupac dimenzije
n - l , O vektor redak dimenzije n - l sastavljen od nula. Za potencije matrice B vrijedi
Bp = AP
O
AP-'x
O
]'
p+ ! =
[ ApO+I APxo ]
Kako je AP = O , vidimo da je B nilpotentna Primjeri da iz dokaza slijedi i ocjena p n .
1.52. Neka su A i B gornje trokutaste matrice (za donje trokutaste dokaz je analogan). Tada
vrijedi a;j = O , b;i = O za i > j . lzraunajmo matricu e = AB . Njen opi element je
Cij = L:= l a;/cbkj . Pokaimo daje za i > j on jednak nuli.
(ail b!i + . . . + a;ib.ii) + (aii+ !bj+!j + . . . + ambnj) = 0

U prvoj zagradi su elementi matrice A jednaki nuli ( ai! = . . . = aij = O ) a u drugoj zagradi
ponitavaju se elementi matrice B ( bi+Ii = . . . = bni = O ). Zato je e gornja trokutasta.
Cij =
1.53. Ako je A tipa m x n i B tipa n x p , tada je B T tipa p x n i A T tipa n x m paje umnoak

B T A T definiran i tipa je p x m , ba kao i matrica (AB) T . Odredimo element na mjestu (i, j)
173
RJESENJA ZADATAKA
u ove dvije matrice.
((AB)T] ij = [AB1; = :L>jtht;,
k=l
[B T A T] ij = L [B T J;t [A T] = L bkiajk
k= l
k= l
Opi element se podudara pa su i matrice jednake.

1.54. (AA T) T
= (AT) T AT = AAT .
1.55. Oigledno je
A = As + Aa . As je simetrina matrica jer vrijedi
(As)T = ( (A + AT))T = (AT + (AT)T) = (AT + A) = As.

Aa je antisimetrina:
(Aa)T = ( ! (A - AT))T = !(AT - (AT)T) = !(A'f - A) = -Aa.
2
2
2
Za matricu A ovaj rastav je
l l 5
l 5 O
O 4 -5
A = -3 -l 6 = l -l 5 + -4 O l .
Slino,
10
1.56. Tvrdnja slijedi iz jednakosti
4 -7
5 -7
5 -1
(A + B)2 = A2 + AB + BA + B2 .
1.57. Vidi sljedei zadatak.
A i B simetrine ( A = A T , B = B T ) . Ako je AB simetrina, onda je

AB = (AB) T = B T A T = BA pa A i B komutiraju. Obratno, ako je AB = BA , tada
imamo (AB) T = B TA T = BA = AB te je AB simetrina matrica.
1.58. Neka su
1.59. Slino
kao
u predhodnom
(AB) T = -(AB)
{::::::}
zadatku:
BA = -AB .
(AB) T = B TA T = (-B)(-A) = BA pa vrijedi
[AB] = O {::::::} AB-BA = O {::::::} AB = BA , b) [AB] = AB-BA = -(BA-AB) =

-[BA] , e) Vrijedi [[AB]C] = [AB]C - C[AB] = (AB - BA)C - C(AB - BA) =
ABC - BAC - CAB + CBA . Slino je i [[BC]A] = BCA - CBA - ABC + ACB i
[[CA]B] = CAB - ACB - BCA + BAC . Zbrajajui sve tri jednakosti dobijemo traenu.
1.61. a)
2+i -3i o
1.62.
A = l-2i 5 6+i ,
1.63.
Iz uvjeta A = A* slijedi a;; = i te je

hermitsku i antihermitsku glasi
3+i 2i
2+i l-2i 2
5 3+i
o 6+i 2i
A* = -3i
J.
aii realan. Slino za antihermitske. Rastav matrice na
A = (A + A*) + (A - A*).
1.64. Uputa. Izaberi za matricu B matricu koja ima sve elemente jednake nuli osim jednog b;j = l ,
na poziciji i # j . Tada e slijediti nuno a;; = l , aji = O . kako su indeksi i , j izabrani po
volji, svi dijagonalni elementi matrice A moraju biti jednaki l, a svi vandijagonalni O.
174
1.65.
RJEENJA ZADATAKA
tr(AB) = (AB)i = (aijbji) = aijbji,

tr(BA) =(BA); = ( b;jaji) = ai;b;j
Izraunajmo oba traga:
Ove su dvije sume jednake - zamijenimo imena indeksima
trivijalne.
1.66.
Pretpostavimo obratno:
takve matrice postoje.
tr(AB - BA) = tr i = n . Meutim,

tr(AB) - tr(BA) = O . Proturjeje.
ve
i , j . Druga i trea jednakost su
Tada bi moralo vrijediti
prema prolom zadatku imamo
za
njihove trago
tr(AB - BA) =
1.67. a) Vrijedi zbog komutativnosti zbrajanja matrica; b) Tvrdnja je oigledna; e) Vrijedi zbog
AI = lA = A ; d) A * (B + C) = t (A(B + C) + (B + C)A) = t(AB + AC + BA + CA) =
t (AB + BA) + t (AC + CA) = A * B + A * C.
1.68.
Provjeri da vrijedi (ar i + fJrJ) + (a I + fJ J) = (ar + a )I + (fJr + /h )J

2
2
2
(ar i + fJr J) (a2 I + fuJ) = (ar a2 - 13rfh )l + (ar /h + a2 fJr )J .
Uputa
2.17. a) -96
(po
2.
retku) ;
b) 80 (po l .
2.18. a) abed ; b) abed ; e)
xyzuv .
stupcu);
e) 75
(po 2.retku) ;
d) 102 (po 2.
stupcu).
2.19. a) l ; b) -80 ; e) 9 ; d) O ; e) l ; f) -3 .
2.20. a) -24 ; b) -200 ; e) 42 .
2.22. a) - 140 ; b) 8 ; e) - 13 ; d) -2 .
2.24. a) -8 ; b) -3 ; e) -160.
2.21. a) 320; b) O; e) 3 19.
2.23. a) 1 15 ; b) -12 ; e) 8 .
2.25. a) x(x2 - 22) ; b) (x2 - l)(x2 - 32) ; e) x(x2 - 22)(x2 - 42) .
2.26. a) - 100 ; b) l ; e) O ; d) 900 ; e) 45 .

2.27. 9v'IO(v'3 - v'i) .
2.28. a) 3abc - a3 - b3 - c3 ; b) O ; e) (ab + bc + ca)x + abc ; d) l + a2 + {J 2 + y2 ; e) l .
2.29. a) sin(tl - r) + sin(y - a) + sin(a - tJ) ; b) O; e) O; d) O.
2.30. a) 2abc(a + b + c)3 ; b) 4(b + c)(c + a)(a + b) ; e) 4(a - b)(a - c)(b - c) ; d) (a2 + b2 +
c2 + d2)2 ; e) (ax + by + cz)2 f) a2 + if + c2 - 2ab - 2bc - 2ac + 2d .
a + cos2 tJ + cos2 y
2.34. D = (l - a4 )3 .
2
l.
2.31.
cos
2.35.
Knristimo Binet-Cauchyjev teorem:
l = det l = det(AAT ) = det A det A T = (det Af
175
RJEENJA ZADATAKA
l .
Odavde slijedi det A =
nalna, a ima determinantu jednaku
2.36.
[; ]
Obrat ne vrijedi. Na primjer, matrica A =
l.
nije ortogo-
Zbog detA = det A po Binet-Cauchyjevoom teoremu je
l = det I = det(UU* ) = det Udet U = det Ul

Odavde slijedi tvrdnja.
2.37.
Izluimo - l iz svakog retka: det( A) = ( - l )" det A. Sada za autisimetrinu matricu neparnog
T
reda vrijedi det A = det(A ) = det( -A) = ( - I t det A = - det A . Slijedi det A = O .
2.38.
Premjetanjem posljednjeg stripca na mjesto prvog

za rezultat mnoenje determinante
sa ( - I t- 1 . Slino, premjetanje posljednjeg (u tako dobivenoj matrici) na mjesto drugog
ima
(-l )"-
stupca odgovara mnoenju sa

= ( - l )n(n - 1)/2 .
( - 1 ) 1+2+ ...+n - l
, itd.
Konano, poetna determinanta se mnoi s
2.39.
Nee se promijeniti. (Ova transformacija odgovara transponiranju, zamjeni stupaca i zamjeni
2.40.
a)
redaka u suprotnom poretku. )

Ne; b) ne;
e)
da;
d) da.
2.41.
Indukcijom po broju blokova matrice A , (vidi sljedei zadatak uz
2.42.
Tvrdnju dokazujemo matematikom indukcijom po redu matrice D .

Baza: tvrdnja je oigledna za matricu reda
2.
Pretpostavka: neka tvrdnja vrijedi za svaku matricu reda
[ :]
Korak: nekaje D =
reda
k i n-k.
C = O ).
kvadratna matricareda
l.
dok su matrice A i B kvadratne
Razvijamo determinantu od D po prvom retku ( Dij oznaava matricu D bez
i-tog retka i j-tog stupca)
det D =
Matrica D
i zato je
li je reda n
L...,.. ( - 1 ) l+id
i=l
det D l =
L...,.. ( -1) l+ia
i=l
1 ; det D t
l pa po pretpostavci indukcije za nju vrijedi det D
det D =
l:
au
l i = det A li det B
det A1i det B = det A det B.
i= l
2.43.
a)
Vrijedi jednakost blok-matrica
[ ] [! ] [
-B
l
BC
Raunajui determinante matrica s obiju strana slijedi tvrdnjajerje det
l po prethodnom zadatku.
b)
Tvrdnja slijedi na isti nain iz sljedee jednakosti
[ C I ] [ -CI OI ] - [
A B
A-BC B
I .
[! -lB ]
= det I det I =
176
RJEENJA ZADATAKA
e)
[ A B] [A-1 -B] = [AA-1 -AB+BA] = [ ICD

A CA-1 -CB+DA CA l -CB+DA ]
[I -CB+AD
A-1 B ]
.
Tvrdnju dobijemo iz jednakosti
'
2.44.
1:; :; l' = (a(x)d(x) - b(x)c(x))' = a(x)1d(x) + a(x)d(x)' b(x)'c(x) - b(x)c(x)1 =

(a(x)'d(x) - b(x)'c(x)) + (a(x)d(x)' - b(x)c(x)') = 1:1; 1; l + j:gf :? l
Za
determinantu n-tog reda na lijevoj strani analogne formule imamo sumu od n determinanti tako
da i-ta sadri derivacije u i-tom retku.
2.45.
l l l ... l
122 2 (
a) l 2 3 3 =
l 2 3 ... n
1 2 3 4 . .. n
2 2 3 4 . n (od
b) 3 3 3 4 . . . n
n n n n ... n
e)
O
1 2 ... n-l
1 O 1 ... n-2
2 1 O . n-3
n-1 n-2 n-3 . . . O
:
od svakog retka
osim prvog
odu-onemo prethodni
lll
ll
l
o
o o
l
-1
) = -1-1 -1-1
( -l)n-l n.
n n n ... n
O 1 2 ... n-1
l -l -1 -1
l l -1 -1 =
l
-l
l l
o
l -2 o o
= l o -2 o
o o
-2
o o o ...
o o ... o
o ... o
-1 . . . O
svakog retka
osim posljednjeg
odu-onemo sljedei
. .
...
..
d) Svakom retku osim prvog oduzmemo prethodni. Zatim od svakom stupcu osim posljednjeg
dodamo posljednji. Na taj nain dobijemo gornju trokutastu matricu. Produkt elemenata na
.
I Je
diJagonal"
2.46.
n +-l ( -2)n- 1 .
2
a) D
n-l
x x E {2, 3, . .. , n}
l(
x"- 1
D = (x - 2)(x - 3 ) (x - n) .
D
n-l x
b)
x E {l, 2, . . . , n - l}
xn l n D = n(x - l)(x - 2) (x - n + l ) .
je polinom stupnja
po nepoznanici
determinanta je
. Za
jednaka nuli, jer su joj tada dva retka proporcionalna Takoer je vodei koeficijent ovog
polinoma jednak
najveu potenciju
je
Slino,
je polinom stupnja
Koeficijent uz najveu potenciju
dobivamo mnoei elemente na dijagonali). Zato
je
koji se ponitava u
paje
177
RJEENJA ZADATAKA
n-1 s vodeim koeficijentom (-1)"- 1 i snultokama O, l, 2, . . . , n-1 .

( -1 )"-1x(x - l ) (x - 2) (x - n + l).
2.48. a) l ; b) l ; e) (-l )"(n -l)/2A A ; d) (-1)"-1 ; e) (1 + (-1)"]/2 . Vrijedi ll,. =
1 "
l- l.
2.49. a) n! ; b) (-2)"-1(Sn - 2) ; e) ( -l )"(n- l)/2 -! n"- 1(n+ l ) ; d) (-3)"12 .
2.50. a) n( -1(21) ; b) ( -l )"- 1n! ; e) [a + (n - 1 )b](a - b)"- 1 ; d) L,:=l kxk-l .
2.51. a) X t (x - a 12 )(x3 - a23) .. . (xn - an t,,. ); b) ao(x - at)(x-a2) . . . (x- a,.) ; e) x(at x) . . . (an2 -x)( + + . . . + -) d) (at - Xt)(a2 -x2) . . . (a,. - Xn) - a1 a2 . .. a,. .
; d)
2.52. a) 3"+ 1 - 2"+ 1 ; b) n+ l ; e)
2.47. D jepolinomstupnja
Dakle, D =
t\"_
a1 x
a. x ;
s+l_2+l
2 ; b) l ,. e) 2, d) 2 ; e) 2; f) 3; g) 2,
3.14. a) 2; b) 2 ; e) 3 ; d) l ; e) 2; f) 4 ; g) 2;
3.15. a)
-4 ; b) A i= -4 ; e) ne postoji takav A
3.13. a)
,.
i\.
E R.
i\. 1'7
=l= - 4l .
h) s .
s.
h)
A = 3 matrice je 2, a A :f= 3 je 3. b) A = l je l , A :f= l

je 3 .
je 2, i\. :f= 3
2. e) i\.
[-8 29 -ll ] e) t [ -7S -36 -1-1 ] ;
3.19. a) [ -3! ! -3!] ; b) -S 1 8
l -3
-6 3 3
27 -29
l l l ll
d) [2 -2i ;l ) ; e) ll -1l -1l -1
-1 .
-1 -1 l
7
[ sin a - cos a
3.20. a) 1 [
-1 -8]3 . b) 1 [S3 12 ] . e) cos a sin a ] '
1 -l
d) t[= - :1 ; e) -}g[=! ] ; f) - [ -7 =; -] .
-4 -1 s
2 14
8o 8
3.16.
3.17. a)
rang
Za
rang je
==
Za
24
l
4
TI'
3.21. a)
d)
'
[ Ho o l;o
za
3 rang
b)
za
rang
-7
-l
za
'
[o -lo -1 l l ; e) [o -lo -io !]l ;
l[!l -1i -i-1 =il ] ; e) .fuloo -oo -26 --13 1 ;

l
rang
Za
rang
-7
5
f)
-k go go :o 32 -16
o o o o 32
178
3.22.
RJEENJA ZADATAKA
[o o! o ll [-2 -2 j2 -5l [_!l - -il =io] .

[a) oo: ol -lol ....... .. oo] ool ol l -ll (-l)((-lf-2-l)nn-3-1
a)
b)
-1
1 -l
3.23.
e)
-1
[2o no Oo ..o . ... . oOl o o o[2-n 2-n 2-n . l

n
oo.
. 2-n
[
oo o
[ 26 [ oo
[
0
1
b)
-1
l l
-l
e)
3.25.
Matrica
1
d) __l
b)
5
-5 ] ;
l ili,
l
i1i,
Iz jednakosti
(A-I)TA =
A=
jednakost
B=C
3.29.
3.30.
l ..
. . . , a;;
l
AA -I
l
=I
l l ... l
l l ... l
l l
: . ::
l ...
oo o
(A-I)T AT = l . 1 A
A-1 (A-I)T = A- tj.
transponiranjem je
slijeva s
A-1 .
A
A-1AB = A-1AC,
Ako je
Imamo
regularna postoji
tj .
. Dakle, smijemo kratiti samo sa regulamim matricama!
Iz uvjeta je
I = -A - A2 = A(-I - A) = (-I - A)A,

Dobije se
B = 2A - I
4A2 - 4A + I = I {=::::} 4A2 = 4A
Neka je matrica
involutorna
{=::::} A
A -I
m = IC .
{=::::}
je
. Pomnoimo
A -1 = -I - A .
da
A-I
A2A- l = AA-I :=:::? A = l .
2=A
A-1
i matrica
Slijedi
dakle
Pretpostavimo da je idempotentna matrica regularna Znai
A2 = A.
A ; e) od j-tog
je simetrina pa je
je
[ ] , B = [; ] , C = [ ] .
AB = AC
D invertibilna
i-ti stupac se podijeli sa
oigledan, jer je jedinina matrica i idempotentna i regularna
3.32.
d)
45 l l ] ;
na di"J agonal"t.
Mnoenjem zdesna s
s njom zdesna jednakost
3.31.
od nule. Njen inverz je takoer dijagonalna matrica sa
simetrina. Slino i za antisimetrinu.

Npr.
15 - 13
311
e)
3.26. ) U inverznoj matrici se zamijene i-ti i j-ti stupac; b)

stupca se oduzme i-ti podijeljen s A .
3.28.
l ... l
l ... l
.. l
ima inverz ako i samo ako je njena determinanta razliita od nule pa je
elementirna
3.27.
l
l
ako i samo ako su svi di razliiti
l
l
. . -l
- 10 -7] ;
-1 .
10
324. )
-1
B2 = I
{=::::} A
postoji
{=::::}
pa pomnoimo
Obrat je
(2A - I)2 = I
je idempotentna.
Direktno provjerom
(I - A)(I + A + A2 + . . . + AP-1) = (I+ A + A2 + . . . + AP-1)(I - A)

= l - A +A - A2 + . . . + Ap-I - AP = I - AP = I.
{=::::}
179
RJEENJA ZADATAKA
3.33.
3.34.
a)
AB(B-1A-1) = ABB-1A-1 = AIA-1 = AA-1 I slino je i B-1A- 1AB = I

pa slijedi (AB)-1 = B-1 A - l . b) Lako se provjeri indukcijom po k . e) Kontraprimjer:
uzmimo A = I i B = 21 . Vrijedi (A + B)-1 = ji , A-1 + B-1 1 .
=
Iz jednakosti
AB = BA invertiranjem je B-1 A - l = A - l B-1

Mnoei poetnujednakost zdesna i slijeva s B-1 je B-1 ABB-1 = B-1BAB-1
===>
B-1A = AB-1 .
Slino, mnoenjem zdesna i slijeva s A -l dobije se A - l B = BA- l .
3.35. Uputa: dokai prvo (S-1 AS)m = s-1 Ams Vm E N .

3.36. a) Dokaimo prvo
da
vrijedi (A T)-1 = (A - J ) T . To je istina zbog A T (A -J) T =

A T (A T) T = A T A l , slino je i (A - l ) T A l pa je A - l takoer ortogonalna. b) Neka
su A i B ortogonalne. Tada je (AB) (AB) T = ABBT A T = AlA T
l . Takoer je i
(AB) T (AB) = I paje AB ortogonalna. e) Lako, provjerom.
=
a)
3.37. Slino kao u prethodnom zadatku je

u-' (U - 1 ) * = U* (U*)* = U* U = I i analogno
U1IUi
l a takoer i
(U- 1)*U- 1 = l . b) Vrijedi U,Uz(U Uz)* = U,UzUUi
J
(U, Uz)*U, Uz = l .
=
3.38. Svojstvo (l) je ekvivalentno sa A = A T , Svojstvo (2) je ekvivalentno sa AA T :::;: A T A = l ,

tj . A- J = A T , Svojstvo (3) je ekvivalentno sa A2 = I , tj. A- l = A . Lako se vidi da bilo
koja dva od svojstava (l) A = A T , (2) A T = A- l , (3) A - l A povlae tree.
=
180
4.18.
RJEENJA ZADATAKA
a)
Za J.
l Q<!eqj< i< .....,-
je trivijalno x1
a
rjeenje je
19.
+- +
[ll + a [
-
l sustav nije rjeiv. Za A # O i A :j:; l rjeenje je jedinstveno:

Za A = O ili A
.1. 3 3.1.2 - 1 5.1.9
.
).ll:V.-9
1 3 3A1 2 12A1 - 9) , b) za A1 _J_
xr x2
,
..,.. o 1
4l ( - 4A
X ,. _ 1) , x3
.1.2{.1. - 1 }
A # l rjeenje je x 1 O, x2 = f , x 3 = f , x4 = l f . Za A = O sustav nije rjeiv.
x2
U.
x3
O.
Za A = l rjeenje je
[-i] [
Za A = -2
Za J. O -i<
b) jo ojclW VJ.E R . Za J.
XI
+tl -]
; e) Za J. # l i J. # -2 >j<!enj<
[=t]+ a [-l +{l;

8 [ -!l +a ul + {] 8
[ -ll + a [ -l - +
-i] +tl(-f].
[
]
+a[
+ - a- tl .
a) Za J. # O - m >jotiv.
Qoenj< i<
X2 = x3 =
; c) Zo (J.
m Za A = l
nije rjeiv; d) Za A (A
A.3:;:u 2-A.- t
XJ =
(Xt)
Za
Za
>jcloojo i<
l)(J.
J.
2) O """v irno jodin'- >j<Mj<
Za A = -2 SUStaV
rjeenjeje
o sustav ima jedinstveno rjeenje X t =

. .
. IJe
.
IV.
A1 = o l. A1 = 3 SUStaV IDje
3)
xli!;) ' X2 = l$::;:;) '
4.20. Za A = -3 sustav nije rjeiv. Za A = l , rjeenje ima tri slobodna parametra: [l

. "edi
l ffi
t !+a
l lT .
.
,
"ednostt. parametra A
l 3+ii
a , y lT . Za ostale VOJ
nstveno: 3+ii
rJe
enJeJeJ
y , a, p
4.21. a) x = l , y = 2 . z 3 ; b) X = l , y = 2 , Z
d) X = l , y = - l , Z
l ; e) x = 3 , y = 4 , z
g) sustav nema rjeenja.
-2 ; c) x = 2 , y = -3 , z
l;
-2 ; f) X = l , y = 2 , Z -4 ;
181
RJEENJA ZADATAKA
x1 = l , xz = l , x3 = - l , x4 = -l ; b) x1 ;::;:: -2 , x2 = O , x3 = l , x4 - l ;
2 , X4 = 0 ; d) Xt ::::: 2 , X2 = -2 , X3 = l , X4 = - l ;
, x4 = O ; f) sustav nema rjeenja.
4.23. a) P(x) x3 - 7x + l ; b) P(x) = 2x3 - 5x2 + 7 .
4
4.24. y x - 3x3 - 5x + 5 .
4.22. a)
e) Xt = l , X2 = 2 , X3
e) X t = , x2 - l , x3
=
4.25.
Iz jednakosti
slijedi
l.
Izjednaavanjem koeficijenata uz iste potencije, dobivamo sljedee sustave jednadbi koje
moraju zadovoljavati brojevi en :
!
- l
- l
l
l
l
l C! - ! C2 + C3
l
jet - j.c2 + !c3 - C4 =
Determinanta ovoga sustava je ( - 1 )n- l . Iz prvih n jednadbi Cramerovim pravilom dobiva
mo traem iziaz za en .
5.28. Nekaje E polovite od AC , a F polovite od BD . oE
i oc + j cD
08 + i OD = OF . Slijedi E
F.
DA + i OC = DA + AB +
5.29. DA 1 = i5A + AA. 1 = i5A + i A1i a slino vrijedi za oa ' i OC1 Zbog A1i + iiC + 6t
O slijedi tvrdnja.
5.30.
--
-+
AtA 2 + B1B2 + Ct C2
-->
-->
-->
-->
---+
---+
OAt - OAz + OBt - OBz + OCt - OCz
= (0A:; + oo; + 0c;) - <% + OB; + Qci)
5.31. Uputa: dokai oM = j ( OA + oB + oc + OD ) i oN = ( OE + oF + OG + OH ) .
182
RJEENJA ZADATAKA
= 4 Oi - 4 OJi = 2( iJR + os ) - 2( & + oo ) = iJR - & + iJR

os - oP + os - oQ = PR + QR + PS + QS .
b - a , b - 2a , 2b - 2a , 2b - 3a , b - 2a .
a + b +c. b + c - a, a + c - b, a + b - c.
AO b 2b +
AE
- b + e , CE
t(p + q) , -jp + h. (I - jk)p + tkq .
(a + b) , i . iCa + b) .
ta + tb , !a + b .
5.32. 4iiK
5.33.
5.34.
5.35.
5.36.
5.37.
5.38.
a,
5.39. 02
= a
= a
oo +
e.
= 6 oB 2 Oit
5.40. 2a - b , a + b , b - a , !b .
-
5.41. 2 : l .
5.4.2. oR
= 3 oQ
5.43. Vektor
2 oP ; 3 : 2.
AS prikaemo na dva naina:
AS = aM = a (a + b) = aa + b,
AS = AO + Q8 = jA"C + 1308 = t(a + b) + 13( - jA"C + a)
= i(a + b ) + fj(- j(a + b ) + a) = (j + jfj )a + (j - jf3 )b.
Izjednaavanjem koeficijenata vektore a i b ( a i b su linearno nezavisni) dobijemo a =
i {j = . Slijedi AS = a + !b .
5.44. Toka G duinu AF dijeli u omjeru 2 3 a duinu DE u omjeru 4 : l .
uz
5.45.
KB = -! AD + .4B = a - !b,
Kl = Ktt + Al = - ! A + ! XC = -!b + !(a + b) = !a - b = ! KB .

5.46.
EF- = E8 + iiF = i (AB + oc ) = !(i)c + AD ) = i5G + liD = iiG .
Zato j e EFGH paralelogram.
5.47. Slino kao u prethodnom zadatku treba pokazati da su vektori nasuprotnih stranica jednaki
(dovoljno je to provjeriti samo zajedan par stranica).
5.48.
11 = Pl + KB + iil + iJJ = !(Ml + AB + BC + m)
= ! ((MC + cB + BK) + AB + BC + (LC + cD + DN))

= t(MC + BK + AB + LC + cD + DN)
= !( ))e + i8A + AB + i iiC + c + iDE)
= t(t cD + !AB + !BC + iDE) = jXE.
183
RJEENJA ZADATAKA
Odakle slijedi
---+
C1 Cz
==
---+
k 1 - z ( A 1Az + B1Bz ) = z ( AzA3 + BzB3 ) = k CzC3 ,
odnosno toke C1 , Cz , C3 su kolinearne. Analogno se dokazuje kolinearnost toaka Cz ,

C3 , C4 ; C3 , C4 , Cs ; . . . , Cn-z , Cn- 1 , Cn .
5.50. Neka su E , F , G i H redom polovita bridova AB , BC ,

EH i N polovite od GF . Tada je
AD
i CD , toka
polovite od
((Oft + oB) + (oc + OD))
(OA + DB + OC + OD);
OM = (DE + oo) =
=
l l -+
1 -:::-:t -+
--.
:tio
ON
= z] (OG
= z ( z (OA + OD) + '2 (0t1 + OC))
+ OJ<)
= (Oit + 08 + ac + OD) .
5.51. Neka su D , E i F polovita stranica AB , BC i CA trokuta ABC . Neka je toka
je ro .l AB i TE l. BC . tj. ro . AB = o i TE . BC = o . Tada je:
takva da
IT . AC = IT(XB + BC) = IT . A8 + ff . BC
= (W + DF) AB + (TE + "EF) . BC
= ro - XB + !BC AB + TE BC + !.BA . BC
paje IT
.l
= O + !BC AB + O - !XB BC = o
AC .
5.52. Neka je S presjek simetrala kuteva pri vrovima A i
B.
Oznaimo AB = e , AC = b ,
BC = a . Vrijedi a = b - e pa je AS = A (b + e) , liS = J.L(a - e) , gdje su b =
e=
11 jedinini vektori vektora b i e .
1 1
Iz AB + liS + A = o slijedi e + J.L(a - e) - A (e + b) = o odnosno

Uvrstimo a = b - e paje
Vektori b i
sustava
l - . fTc)
l - A.(fTc
1
l
e + J.L(jafa
+
b) = O.
jbf
JJ
A
JJ
JJ
A
( j3f
- jbj )b + ( l j3f fT - fT )e = O.
-
nisu kolinearni pa koeficijenti uz njih u ovom zapisu moraju biti jednaki nuli. Iz
184
RJEENJA ZADATAKA
. ' = lblici t' ,..ll = lalici . Analogno se dob"IJe za s' presJ. ek SI. ..
. enJe
dobIJemo
IJe
11.
lal+lbl+lc l
lal+lbl+lcl
..
. B 1. C odgovaraJuce koefiCIJente
odnosno
l8llbl
l8llcl
metrala kuteva pn. vrhovima
lal+lbl+lcl 1 lal+lbl+lcl
c
ES ' =
e) = ES pa je nuno s = s' i sve tri simetrale kuteva se sijeku u jednoj
liill l (b+
lal
toki.
'
5.53. Uputa: neka je toka T' presjek pravca kroz toke D i T i trokuta ABC . Prikai vektor OT
pomou oo i or ' , a or ' pomou Oit , 01J i ac (kao u zadacima s.t. i s.3. ) .
5.54. cF
= !a - lb + e.
5.55. Uputa: uzmi toku Ta na spojnici teita trokuta BCD i vrha A tako da je njena udaljenost
od vrha A 3 puta vea nego od teita trokuta BCD . Analogno toke Th , Tc , Td . Dokai
potom Ta = Th = Tc = Td to znai da se sve teinice tetraedra sijeku u jednoj toki.
5.56. Naputak: dokai
A > 0.
la - bl 2: lal - lb l i la - bl 2: lb l - lal . Jednakost vrijedi za a = A b,
la + bl
5.5s. 2vw - 3V3.
5.59. P = la x bl = !l(d - e) x (d + e)l = tin x ml = i sin 30 = :i} .
5.60. Vrijedi la - bl 2 = l a l2
b + lbl2 . Skalami produkt a b ra o iz la + bl2 =
2
lal 2a b + lbl2 odakle slijedi a b = 23 . la - bl2 = 1 32 - 2 23 + 192 = 484 je
la -+bl = 22 .
5.61. l a + bl = 20 .
5.62. Vrijedi l e l2 = l a + bl2 = l a l2 + 2a b + l b l2 i odavde a b = 3 . Slino iz l a l 2 = lb + el 2 i
lbl2 = la + el2 je b e = -4 i a e = - 1 2 . Zato je a b + b e + e = - 1 3 .
5.63. Nekaje O sredite krunice. Vrijedi: AC = Au + OC i BC = Bu + OC = -Au + OC ,
40.
5.57. 1 0
- 2a
paje (zbog
7"':t
unam
-+
--+
-;-::l:
-+
--+
--+
;:-::t
pa
-;-::l:
--+
! Av i = l OC I ) AC BC = O .
--+
--+
a (b - e) = O slijedi b - e = O ili a (b -e) .

5.66. e = 2a - 3b .
5.65. A = - i
5.67. Stavimo AB = a, BC = b . Tada je
IABf + IACI2 = lal2 + la + bl2 = lal2 + lal2 + 2a . b+ lbl2 = 2lal2 + 2a . b+ lbl2,
IADI 2 + IBD I 2 = la + bl2 + l bl2 = l a l2 +a b + lb f + l b l 2 = l a l2 + a b + l b l 2 5.68. 70.5
JiF . E
DC , cos = 8F
E(; =
5.69. Bl' = !
- D11 + ! DC , EC =
l B liE l
5.70. a (b x e) = -79 , b (a x c) = 79. 5.71. a) P = 3 , b) P = 2 .
5.72. a) -&e;
b) (2i - 3j + 6k) , ;
5.64.
Iz
;::-;!.
t -:::7
DA
.l
;::-;t
t --+
--+
t -:::7
--+
- ! DA +
l
6.
185
RJESENJA ZADATAKA
e) (a + b)c = (a + b, C)c = (a,c)c + (b, c)C = 8c + bc ;
d) Npr. uzmimo vektore iz primjera b)
ab =
:b = (3i - 4j + 2k),
6
ae
.
ac: =
e = 5 (-i + J + 4k) .
lc l 2
Lako se vidi da za ove vektore tvrdnja nije istinita.
5.73. Uputa: Duljine stranica su l AB l l BC l l AC l Nakon toga kutove dobivamo iz kosinusovog
pouka.
,
5.74. Mora biti (a - b ) (a + b)

zadovoljavati uvjet lal == lbl .
5.75.
!.
5.77. a) k i -k ; b)
(j -k) i (k-j) ; e)
-+
5.76. b 1
lal2 - lbl2 = O, tj. moraju
i - 2j i b2 = -i + 2j .
k i -k ; d)
5.78. Provjeri daje AC BD = 0 .

5.79. Mora biti CA
bb
aa+ab -ba
v:\4 (3i -2j +k) i v:\4 C-3i +2j -k) .
-+
-+
CB = O . Vrijedi da je CA = (2, - l, .A - 3) , CB = ( 1, -3, 1 ) . Onda je
CA CB = 2 l + (- l ) (-3) + l (.A - 3) = 2 + l . Iz uvjeta okomitosti je 2 + l = O ,

odnosno .A = - 2 .
5.80. D(O, I, 9).
5.8l. a) V
, - 6[AB
, AC, ADJ = 14 ; b) V = I .
-
-->
5.82. Vrijedi [ AB , AC, AD J = O .

5.84. a
!b - ic + i d , b = ja + --e -
5.85. C(3, 7) , D(O, S) , P
- z
! AB I = 1 3 .
5.83. a) P
VIT ; b) P = iv'3 .
j-d, e = -2a + 3b + d , d = 2a - 3b + e .
5.86. a) [i, j, k] > O , . k, i] > O , [k, i, jJ > O ; b) zbog [i, j, k] > O

[a, a + b, a + b + e] imaju isti predznak.
U, i, k]
<
O ; e) [a, b, e] i
5.87. (ab)2 + (a x b)2 = (!al ibi cos 1::(a, b))2 + (!alibi sin (a, b))2 = la l2lbl2 = a2b2.
5.88. a) (a + b) [(a + e) x b]
(a + b) [(a x b) + (e x b)J O + a (e x b) + O + O =
-a (b x e) = - [a, b, eJ ;
b) (a + 2b + e) ( (a - b) x (a b) - (a - b) x e) = (a + 2b + e)(O - (a x e) + (b x e )) =
O 2b(a x e) + 0 + a(b x e) - 0 + 0 = 2(c x a)b + (b x c)a = 3(a, b, eJ :
e) ((a x e) - (b x e)) x ((a x e) + (b x e)) = 0 + (a x e) x (b x e) - (b x e) x (a x e) O
2(a x e) x (b x e) 2c(a(b x e)) - 2a(c x (b x e)) = 2[a, b, c]c .
5.90. Povrina trokutajednakaje P
! l T1T2 x T1 T3 1 . Raspiimo ovujednakost po koordinatama:
186
RJEENJA ZADATAKA
6.37. a) x - 3y - 7z - 20 = 0 ; b) y + 2z + 5 = 0 .
6.38. 2x - 3y - 4z + 20 = O .
6.39. a) x + 4y - 3z
O , b) 2x - y = O .
6.40. ABC . . . 9x + y + 2z - 17 = O , BCD . . . 5x + y + 2z - 9 = O ,

ACD . . . x - y + l O i ABD . . . 3x + y - 5 = 0 .
6.41. a = -1 , x + y + z - 5 = 0 .
6.41. 2x - 5y - 4z - 6 = O .
6.43. 2x + y - z - 2 = 0 .
6.44. a) x + y + z - 6 = 0 ,
b) 4x + 9y + 36z - 36 = 0 .
6.45. a(2x + y - 3) + fj(-y + z - l) = O .

6.46. d =
v'3 .
6.47. a) d
6.48. x + 3y - 2z + l + 3 VI4
6.49. x - y - 2z + 3 = O .
6.50. a) ((J ::::: 90 , b) COS ((J =
3
6,51, COS ((J
6.5J,
a)
O i x + 3y - 2z + l - 3VI4 = O .
v: ,
((J 79581 , e) ((J = 90 .
v'i5 ..rn 62 181 .

25 ,
Y+ l
Z+
-7
6.54. a) = 2:_ = 3._ ,.

4 -1
-2
l
b)
2V50
b) d = -- .
5
2;
b)
651. COS ((J =

X+ l
x+2
=
=
2 Tio
y uv , ((J 79 531
l30
Z+l
1-
z+ l
-=s
x-l
y-1
z-1
.
6.56. -- = -- =
-1
-1
6.55.
cos
657
y-1
x-3
=
2
9
6.58.
cos
((J =
Vi .
2
6.60.
cos
((J
-3
6.61.
(j, -j, -i) '
((J
6.59. h =
6.61.
663
y+1
z -4
x-9
=
=
_
-2
l
2
6 65
.
. q-
X+6
13
y + 10
Z + 14
=
3
3 v'21
r;:;:;;:.
v 230
2
6.64. T(7, 3,
v'W
21
((J 24 58 '
rtl """
' 'f' -
12 361 .
-4) .
6.66. 3x - 2y + z + 2 = O .
6.67. (3, 0, 3) i (- I, -2, 1 ) .
6.68. a = l , x + 2y - 1z + 3
6.69. 19x + 16y + 18z - 1 57 = O .
6.70. a =
2.
O.
RJEENJA ZADATAKA
3, {j = -3.
6.73.
y - 3 = 0.
6.75. x - 8y - 13z 9 = O .
(O, l, O ) i (0, -3, O) .
6.79. T(0, -7,0).
Z+
z-1
21 = 1- .
72 X
6. .
6.71. a =
X+
Tt (t, -j, t) , T2a, -, b) .
16% + 13y + z - 12 = O .
z-8
x-5 7 6.78. - =
01- .
z-2
x - 1 - l = -=t
6.80. - =
16.82. B = (9, 2, -13).
6.81. m = 8 .
(t - 2, 2t - 3, 3t - 2)
6.83. Npr. e = (-1, -1, 1), D = (1, 1, 0). Openito: e
(t, 2t - 1, 3t - 3).
z+ 1
2:_. y - 1
6.84.
-1 -3- = -s-
4(x - 2) + (y + 2) + 3(z - 6) 0 := 4.t +y+ 3z - 24 O .
7
3
z
x
s
_
2
6.87. =
6.86. B(4, 9, 6) .
- 5 .
z - !i
x - l y + 3 z 4 b) x - Y. = y+H- = -=ra) -- = -- =
1
2
1
6.89. Jl'(t, -s, -3) .
x --6 = y = z -9
6.90.
3x -y - z + 2 O , P _= l
2- .
6.77.
6.74.
6.76.
6.85.
6.88.
--
n: =
x-2 y z- 1
-4- = 9 =
6.93. x - y - z + l = O , + 14y + 19z + 13 = O .
x-3 =Y+5 = z-4.
x - 4 = y z +-1
6 94.
6.95.
6- -=ts -9'
-1 7 -9 .
x---3 = y - 2 z 1
6.97. T( -1, !j, O) .
2
6.92.
-- .
8x
--
6.96.
3Vi4 .
( -8, -.!f, -t) .
14
6.100. T( -lj-, -!, O) .
6.101. T(3, 1, 3) .
6.102.
y -3
6.103. x - z - 4 = O i -x + y + l O .
6.104. Sx 3Iy + 4z + lO.,ffi)()Z + 138 = O , 5x + 3ly + 4z - 10v'1002 + 13 8 = O .
6.99. p
6.98.
+z
0 i 7x
Sy + l:
13
O.
6.105. d =
j-v'291.
187
6.106. d = v'62.
188
RJEENJA ZADATAKA
6.108. A(4, - 10, 2) .
6.107. (l, 2, 3) .
6.109. d = 2S .
-+
6.110. Neka je R bilo koja toka te ravnine. Tada vektori RT , c1 i c2 moraju biti komplanarni, tj.
njihov mjeoviti produkt mora biti jednak nuli.
---+
--+
--+
6.111. Za bilo koju toku R te ravnine vektori RT1 , T1 T2
T1 T3 moraju biti komplanarni, pa je
njihov mjeoviti produkt jednak nuli.
6.112. Za svake dvije toke Tt
moraju biti komplanarni.
PI i T2
. 1:( ST
->
-t , c) = le
6.113. d(T, p) = i ST
i srn
--+
P2 , vektori Tt T2 ,
Ct
= (lt, mt, nt ) i c2 = (12, m2, n2)
jef l .
--+
--+
--+
6.114. Nekaje d(pt, p2) = d(At, A2) , At E Pl A2 E P2 Tadaje A1A2 = AtTI + T1 T2 + T2A2
.--o+
--+
--+
--+
i At Tl = ac1 , T2A2 = f3c2 , A1A2 = r(ct x c2) . Mnoei A1A2 skalarno sa vektorom
CJ
--+
--+
c2 imamo A1A2 (c1
--+
c2) = A1T1 (c1 X c2) + T1T2 (c1 X c2) + T2A2 (c1 X c2)
i zbog gore navedenog je I A1A2 (ct x c2)l = I AtA2 I Ict x c2l , AtTI (cl x c2) = O i
X
--+
T2A2 (c1 x c2) = O . Dakle, d(pt. P2) = I A1A2 I = .L;.:.;;,::....;::.:.,:.;;=
7.12. U novoj bazi
7.11. Ne, jer nisu linearno nezavisni.

7.13. U novoj bazi
7.14.
ima koordinate
Jedna mogua haza je
[ -S
U]
ima koordinate
(0, 2, l , 2) .
{(1, 0, 0, 2 ), (O, l, O, -l), (O, O, l, - l)} i dim V = 3 .
7.16. a) Da, b) ne, e) da, d ) ne,
7.15. a) Da, b) ne.
7.17. T =
O -4
-4 -l 4 .
l3 3 -l
7.18. T =
[ !: - -! ]
-z
ll
[ - - -] .
7 -2
-,:
e)
ne.
7.19. U oba sluaja su linearno nezavisne i njihov broj jednak je dimenziji prostora antisimetrinih
[l l
matrica reda 3 . T =
7.20. Oba sku

T=
o
O
l
37
nezavisna i kardinalnog broja jednakog dimenziji od [!1'3 .
l e
8
-2 l
6 0
-S
o
4 .
O -3
RJEENJA ZADATAKA
7.21. T
[!
< ;:
o o
u (k+ l ) -vom stupcu su
7..22.
189
: (-:::-' ] ,
..
t
(-cl . Ct1)(-ct- . (t2)(-c) -l , . . , ()(-e) .
.
n(n ; l ) , a u bazi su matrice Eij
Dimenzija za potprostor gornjih trokutastih matrica je

kanonske
baze za .A,.
i j.
ali samo one za koje je
iz
Slino, za potprostor donjih trokutastih koji je iste dimenzije kao prethodni bazu ine
matrice
Eij za sve i, j takve da je i ?; j .
Dimenzija i a potprostor simetrinih matrica je
n(n; 1 ) ,
i j , sa svim nulama osim jedinicom na mjestima (i, j)

Za antisimetrine dimenzij a je
nulama osim l na mjestu
7.23. a)
b)
Dimenzija je
Dimenzija je
(i, j)
n (n :; 1 )
i (j,
i) .
a bazu ine matrice Fij za
a bazu ine matrice Gv za
te - l na mjestu (j, i) .
<
j,
sa svim
3 , bazu ine npr. a., a2, a4 ;
3 , bazu ine npr. a t , a2 , as .
7.24. Nadopunimo bilo koju bazu BLnM
Ondajasno vrijedi
od
L nM
do baze
od
Bc.
L , a zatim i do baze BM
od
M.
odakle slijedi tvrdnja.
7.25. Iz skupa {at, Itl, . . , &m, b t . . . , b1} izbacimo vektore koji su linearno zavisni sa vektori
.
m a ispred njib. Bez smanjena openitosti (eventualnom prenumeracijom b-ova) neka su ostali
{at. a2, . . . , &m, b t. . . . b s} koji tvore bazu za L + M , dok su bs+ h . . . , b1 izbaeni.

Vrijedi dim(L+ M) = dim L+dimM-dim(LnM) odakle je m+s = l+m-dim(LnM) ,
odnosno dim(L n M) == l - s . Prikaimo izbaene vektore preko baze za L + M .
bj = aj1 81 + aj2a2 + . . + ajt&t + tJj tb t + . . . + /Jjsbs,
j s + l , . . . l.
ej = aji 8t + . . . + ajt&t i fj = fJji b t + . . . + fJjsbs Vj . Jasno je ej E M i fj E L ,
ej = bj - fi E L . Sada je ej E L n M Vj = s + l , . . . , l . Ima ih tono l - s = dim(L n M)
pa ako pokaemo da su linearno nezavisni ine bazu za L n M .
.
Oznaimo
As+l es+l + . . . + Afel = O,
As+l (bs+l - fs+d + . . . + A1(b1 - ft)
O,
( -lts+t fs+t - . . . - Alfi ) + As+ I bs+I + . . . + lt1b1 = O.
Dio u zagradi je linearna kombinacija vektora

napisati u obliku
b t . . . . bs
pa posljednju jednakost moemo
L JLibi + As+t bs+l + . . . + Albi = O,

i= l
a vektori baze su linearno nezavisni, slijedi
7.26.
bazu za
M n L.
a1, a2, a3, b1, b2, b3 .

{al , a2, a3, bt } linearno nezavisan.
Oznaimo vektore baza redom sa

pokae da je skup
As+ 1 = . . .
Af
O.
Dakle,
{es+1 ,
. .
e1 }
ine
Prema prethodnom zadatku prvo se

(Dalje ne treba provjeravati jer je
190
RJEENJA ZADATAKA
= 4 .) Slijedi dim(L n M) = 2 . Rastavimo b2 i b3 :

b2 oa, + oa2 + la3 + lb "
b3 = la1 + Oa2 + la3 + lb1
dim R4
Uzimamo samo
7.27.
7.28.
e2 = Oa1 + Oa2 + la3 = a3,

= la, + Oa2 + la3 = a, + a3,
paje baza za L n M {ez, e3} = {a3 , a, + a3} .
Dimenzija sume je 3 i baza npr. {l + 2t + t3 ' l + r' l + t + r} ; dimenzija presjeka je l
baza {2 + 3t + t2 + t3 } .
Neka su a, b E V , a = (ah a2 , a3 ) i b = (bb ' b3 ) i
fJ E R . Tada je zbog a1 = a2 i
b1 = ispunjeno
aa, + (jb, = aa2 + (j = aa2 + fJ
3
pa je v potprostor od C . e shvaen kao realni vektorski prostor moemo poistovjetiti sa
R2 .
Traimo bazu: neka j e (x, y, ) E V . = (x,, x2 ) , y = (yb Y2 ) , z = (zb z2 ) paje
(x, y, ) = (xb x2 , Yb Y2 , Z b z2 ) = (xb x2 , x " -x2 , Zb z2 )
= x ,(l , O, l , O, O, O) + x2 (0, l , O, -l , O, O) + Zl (0, O, O, O, l , O) + z2 (0, O, O, O, O, 1).
Baza je {( 1, 0, 1, 0, 0, 0), (0, 1, 0, -l, O, O), (O, O, O, O, l , O), (O, O, O, O, O, l )} i dim V = 4
(dimenzija realnog vektorskog prostora C3 je 6).
'
a,
8.16.
8.17.
a)
Ne,
8.19.
ne, e) da, d) ne,
[j - ! ]
e)
ne, f) ne, g) da.
[-- 1 = ] , b) [ l - ll 6 ]
[ l ] .
o
8.18.
b)
- 1 -1 -3
a)
-5 5
5]
l -6 ll
-7 4 , e) 3 -12 13
6 -5
2 -1 o
2
10 .
-5
[ Ol - l ] .
[ O l - 1 ] [ Ol ll ] [ Ol
8.21. Po prethodnom zadatku je A =
A ,...,
-2
o
-3
2
o
"'
o -3
3
-2
-2
o
-1
-3 2
o
"'
l -1
-3
o -3
2
2
] [ Ol
"'
l -1
-3
o o
2 ,
o
191
RJEENJA ZADATAKA
slijedi rang operatora je
8.22.
r(A) =
i defekt
J je kompozicija operatora g(x) = a x x

h ig :
d = dim V3 - r
i
h(x) = x x
b, J
l.
hog.
Zbog toga je njegova
O hz -by
O -az ay
ayby+azbz -byax -b;:ax
[ -bz O bx ] [ az O -ax ] = [ -bxay axbx+azbz -bzay ]
by -bx O -ay ax O
-bxaz -byaz axbx+ayby
matrica produkt matrica operatora
8.24. 1 [-122 -122 -122 ] .

8.23. [ ] .
8.25. [2 -i _;l ] .
8.26. [ - -] ;b) [ -; ] ;e)
[l2 0 2 1 ] [-2 1 ]
827 a) -1 2 b)
l 123
l
8.28. -ii + 4j , 4i + ij .
[ ]
3
o o 3
-3
A'
a) A' =
AA=
8.31.
8.32.
a) .!.
3
A=
[ ]
2 -2; _;2
[1 2 ]
o o
o o
O O 3
o o o
Zato je
b) .!.6 [i
l l
o
o
O .
4
[.-1] .
Injektivan je onda i samo on
.
Shje(ll mjektivnost.
.. ,. .
8.33.
lnjektivan je zbog
o
o
-4 -8 -7
4 6 4
3 4 7
A (j)
[! ! ! ] ;
A' =
A(i) =
8.29.
5 l
A=
d(A)
je
[i ]
; d)
A=
[ i
A' =
-i J]
je involutoran jer je
d(A) = O d(A) - dim R2 r(A) =

.
3
dim R - r(A) = 3 - 3 = O . A =
2 -2
[ _! ] .
odakle
192
8.34.
RJEENJA ZADATAKA
B=
[ i n
o o o
8.36. A =
8.37. A =
&m &3
- r =
= 1;
[ ]
]
[
[ l
2 O , r = 3 , d = dim 9'2 - r = 3 - 3 = O ;
o 3
o o o
.
l o o
0 2 0 , r = l , d = dim 9'3 - r = 4 - l = 3 .
o o 3
l o o o
o o l o
, r(A) = 4 , d(A) = O .
l o o l
o o o o
, r(A) = l , d(A) = 4 - l = 3 .
O l O O
o o o l
O O O O
l o o l
[ g] . [ ]
B=
O c O d
8.38. A =
, r = 3 d = dim 9'2 - r = 3 - 3 = O ;
[ ]
o o l
l o o
AB = O
o
o
o
BA =
0
o
8.35. A =
O O b d
0 1 0 0 ... 0
0 0 1 0 ... 0
0 0 0 1 ... 0
[ . ]
A 1 o ... o
O A l
O
:
o o o
l
O O O ... A
. .
8.39.
0 0 0 0 ... 1
0 0 0 0 ... 0
- -
8.40. U zad. 8.2. r(A) = l , d(A) = 2 . U zad 8.4. r(A) = 2 , d(A) = 2 . U zad. 8.6. rang
zrcaljenja je 3 rang ortogonalnih projiciranja na ravnine je 2 , rang ortogonalnih projiciranja
na pravce l . U svim sluajevima je d(A) = 3 - r(A) .
,
8.41.
[ J - -]o
-1
dim(Ker f) = 2 i baza za jezgru je {
dim(Im f) = 2 i baza za sliku je {
[ d [ - ] } .
[ ] [ ] } ;
.
8.42. a) A2 - 4A + 4 ; b) A2 - 5A + 6 ; c) A 3 - 2A 2 - A + 2 ; d) A2 - 4A + 4 ;
e) A 4 4A 3 + 8A 2 - 8A .
-
8.43. Po teoremu o rangu i defektu je dim X = d(A) + r(A) . Pokaimo da (ii) ===> (i) i
(iii) ===> (i) (obrat je trivijalan).
Ako je A injekcija onda je d(A) = O pa imamo dim Y = dimX = d(A) + r(A) = r(A)
RJEENJA ZADATAKA
193
O.
odakle slijedi da je A i surjekcija, odnosno bijekcija

Slino, ako je A surjekcija vrijedi dim Y = r(A) pa je d(A) = dimX - r(A)
dim Y - r(A) = Zato je A i injekcija, odnosno bijekcija
8.44. Neka je
a = ax i + ayj + azk,
b = bxi + byj + hzk,
= exi + cyj + Czk.
Operator je zadan ako je poznato njegovo djelovanje na bazi. Ako vrijedi tvrdnja zadatka (za
x uvrstimo redom i, j, k ) tada mora biti
A(i) = ax i + bxj + ex k,
A(k) = azi + bJ + Czk.
A(j) = ayi + byj + cyk,
To znai da je matrica operatora A jednaka
A=
[: ::]
Cx Cy Cz
Odavde se vidi da je vektor a prvi redak, b drugi redak, a

bazi {i, j, k} .
trei redak matrice operatora u
8.45. Vrijedi
Dakle, A nije linearan operator nad C jer je openito a i= a i /3 =/= 73 . Uoi da A jest
linearan operator nad R , jer je a = a i /3 = 73 za a, /3 E R .
8.46. Prvo tvrdimo da postoji e E Rn takav da su e i Ae linearno nezavisni. U suprotnom je

A(x) = Axx. Vx . Nckaje A(x) = AxX i A (y) = AyY Tada imamo A(x + y) = Ax+y (x + y) .
S druge strane je A(x + y) = A(x) + A(y) = Ax X + AyY . Ako odaberemo linearno nezavisne
x i y iz Ax+y(x + y)
AxX + AyY slijedi Ax+y = Ax = Ay , odnosno A = U to je u
kontradikciji sa tr1i = O .
Dakle, postoji e E Rn takav da su e i A(e) linearno nezavisni pa skup {e, Ae} nado
punimo do baze za Rn . U toj bazi je matrica operatora
[OO l
O
O [O
[ ]
O
[! ]
o:::
a 12 . . . a 1n
a22 . a2n
a32 . . . a3n .
( "' )
. .
an2
ann
Tvrdnju dobijemo indukcijom po n .

Baza: za n = l zbog tr A = je A = J pa je tvrdnja oigledna.
Pretpostavka: neka tvrdnja vrijedi za n - l .
Korak: Po (*) je A =
, gdje su
Y, X,
redom blokovi tipa l
(n - l) ,
(n - l ) x l , i (n - l) x (n - l) . Ako je tr A = onda je i tr B = pa po pretpostavci

indukcije postoji regularna matrica prijelaza S tako da je s- 1 BS sa nulama na dijagonali.
Pokaimo da je T =
(blok-matrica istih dimenzija kao i A ) matrica prijelaza za A .
194
RJEENJA ZADATAKA
Vrijedi
-1 ::: [ ! 5! t ] .
Raunamo
[! ! 1 ] [ i ] [! ]
= [ sx s!ru) [ :]
= [ s 1 ss)
T- 1 AT =
s-t BS
y- l AT :
8
je matrica sa nulama na dijagonali pa je takva i
T- AT .
A1 Az = - 1 v1 = [ l , I ] T ;
T
T
At V2 . Az = -VZ; Vj = [ l, V2 ] , Vz [ t, -V2 ] ;
At = 0 , Az = 5 ; v l [ 1, l ] T . vz = [ l , -4 J T ;
At = -4 , Az = 4 ; v1 [8, - l ] T , Vz = [ O, l ] T ;
At = O , Az l ; v1 = (0, l ] T , vz = ( l, l ] T ;
AI 2 , ..:1.2 l ; vt = [ 2, 1 1 J T , v2 = [ 1, - l J T ;
AI 2 , A2 = 7 ; VJ = (2, l ) T , V2 = [ - l, 2] T ;
A t 2 , Az = O ; v1 = ( 1 , l ) T , Vz = ( l, -l ] T ;
9.12. a) A j = A2 l , A3 = -l ; v1 = [ 1 , O, O ] T . vz [ O, 1, 1 ] T , v3 = [ 0, -1, l ) T .
b) AJ = 0, Az l , A3 2 ; Vj = [ O, l, l ] T , vz = [ 1, 1, l ] T , v3 [ 1, O, l ] T .
- I ; v1
[ 1, l, I ] T , v2 = [ 1, O, l ] T , v3
e) At = l , Az = 2 , A3
T
[ l, -3, -5 ] . d) At = Az 2 , A3 = -5 ; Vt = [ 2, l, O ] T , vz [ I , O, I ] T ,
VJ = [ l, 3, 2 ) T .
e) AJ = -1 , Az = 2 , A3 = 5 ; vi = ( l, O, - 1 J T , v2 (0, l , OJ T , VJ = ( 3, 4, 3 ] T .
f) AJ = 1 , A2 = 0 , AJ = 3 ; vt = ( l, 0, 1 J T , v2 = (0, 1, -2J T , v3 = [ 3, -2, l ] T .
T
g) At = l , A2 A3 = 2 ; Vt = [ l, l, l j T , Vz = [ l, 0, -3 ) T , V3 ( 0, l , 3 ) .
T
T
h) AJ = 2 , Az AJ = l ; v1 [ l, O, Oj , v2 = (0, l, O J .
i) At A2 = AJ = 2 ; V t = ( l, O, 1 ] T .
9.13. a) At
Az = l , A3 = A4 = - 1 ; VJ = [ l, O, O, l J T , Vz = [ 0, l, l , O ] T ,
V3 = [0, -1, l, O ] T , V4 = [ -l, o, o, 1 ] T .
b) At = Az
l , AJ = A4 = - l ; Vt = [ 1, l, O, O ] T , v2
[ O, O, 1 , l ] T ,
v3 [ -1, l, O, O ] T , v4 = [0, O, -1, 1 ) T .
( 0, l, l, O ] T ,
e) At = A2 = A3 = O , A4 == 4 ; VI = ( l, l, O, O] T , v2
v3 [0, O, l , l ] T , v4 = [ l, - 1, l, - l ] T .
O , A4
2 ; Vt = [ 1, O, O, l ] T , v2 = ( O, I , l, O] T ,
Az = A3
d) At
T
v4 = [ 1 , - 1, l, - I J .
e) A) = A2 = l , A3 = A4 -t ; v1 = [ 1, l, 1, l ] T , v3 = [ 1, 1, o, o ] T .
f) At = A2 = 2 , A3
A4 = O ; Vt
( O, l, O, O ] T ,
(O, O, O, l ] T , V3
T
V4 [ l, O, l, O J .
9.11.
a)
b)
e)
d)
e)
f)
g)
h)
195
RJEENJA ZADATAKA
9.14. a) v1 = ( 1, l, - l ] T , Vz = ( 2, l, O J T , v3 = (3, O, 2 ; D = diag(-1 , 0, 0) .

b) v1 = ( 2, l, -3 , vz = ( - 1 , 2, O ] T , V3 = ( 6, 3 , 5 ] T : D = diag(l4, 0, 0) .
e) v1 = ( 1 , - 1 , O ] T , Vz = ( l , O, l ] T , v3 = ( 1, 2, 4] T ; D = diag(3, 3, 2) .
d) v1 = ( -2, l , 2 j T , Vz = ( -8, 3 , 7 , v3 = ( -3, l , 3 ; D = diag(1, 2, 3) .
.
e v1 = ( 1 , 3, O j T , Vz = ( O, -3, l j T , v3 = ( l , -2, 2 j T ; D = diag(l , l , -2) .
ne
moe
se
dijagonalizirati.
f)
[ 21 23 ] , J = [ -01 -1l ] ;
[ 2 3 [ -2O -2l ] ;
T = -l 2] ' J =
b) T =
d)
f)
T= [ ; ! ] . J= [ ] ;
[ J J = [ n ;
[ ] [ ]
[ ]J [ ]
[ !
[ l ]
h) T =
1 1 1
1 1 o
l 2 2 , J= O l O ;
2 3 4
o o 2
l 1 o
2 1 o
d) T = O l O
= O 2 l ;
o o 2
l o l
b) T =
9.17. Matrica ovog operatora (vidi Zadatak 8.5.) je A =
Ovo je dijagonalna blok
o o o l
matrica sa blokovima reda l , 2 i l , to bitno olakava raunanje karakteristinog polinoma:

det(AI - A) = det (A - l j det
det ( A - l j
3
z
= (A - l)(A - l)(A - l) = (A - 1 ) (A + l)
pa su svojstvene vrijednosti A 1 = Az = A3 = l i A4 = - l . Svojstveni vektori su
Vl =
9.18. A =
[ ] [ ]
[
Vz =
o o o 4
V3 =
[ n
V4 =
[ ]
l
i oigledno v1 = l , v2 = t , v3 = tz , v4 = t3 .
9.19. A 1 = 2 , Az = A3 = A4 = O
9.20. A =
x(Z) =
[ ]
[ -r] .
(u kanonskoj bazi {i, j} ).
A1
9.21. Neka je su A i B sline matrice pa postoji regularna matrica S takva daje B = s- 1 AS .

a) Koristimo svojstvo tr AB = tr BA . Imamo:
1
tr B = tr(S- 1 AS) = tr(S- 1 (AS)) = tr((AS)S- ) = tr(A(SS- 1 )) = tr A .
196
RJEENJA ZADATAKA
b)
Ovdje koristimo Binet-Cauchyjev teorem:
det B = det(S-1AS) = det S - 1 det A det S
= det A (det S - 1 det S) = det A det(S - 1 S) = det A det l = det A .
det(A I - s - 1 AS) = det(), S - 1 1S - s- 1AS) = det(S-1 (A I - A)S)
= det S-1 det(A I - A) det S = det(A. I - A) (det S-1 det S)
9.23.
[ :] .
Uzmimo A =
= det(A I - A) det(S- 1 S) = det(A I - A) det l = det(A I - A).
Tada je
A. a
k(A. ) = l
A ponitava kA (A ) , tj .
}:
,\ d l
= A- 2 - (a + d)A. + ad -
Prema zadanoj jednakosti je A2 = (trA)A i indukcijom imamo Ak = (trA)k - I A . Za k ;;::
det A = ad -
bc
A2 - (a + d)A + (ad - bc)l =
bc.
pa slijedi tvrdnja.
O.
Takoer je i tr A = a +
9.24. Pretpostavimo obratno, neka takva matrica postoji. Ako je Ak = O za k ;;::

det A1 = O :=:::} (det A/ = O :=:::} det A = O.
na lijevoj strani je nulmatrica pa zbog A

zadanu jednakost imamo A2 =
9.25.
#O
3 , onda je
slijedi tr A = O . Ponovnim uvrtavanjem u
Kontradikcija! Slijedi da ne postoji takva matrica
O.
Vrijedi det(A2 + 2A + 21) = O . Trebamo pokazati da je tada i det(A4 + 41) = O . Koristimo
faktorizaciju:
n4 + 4 = (n4 + 4n2 + 4) - 4n2 = (n2 + 2)2 - (2n)2 = (n2 + 2n + 2)(n2 - 2n + 2).
Zbog toga je
det(A4 +41) = det((A2 +2A+ 21)(A2 - 2A + 21)) = det(A2 +2A+21) det(A2 -2A+ 21) = O.
9.26.
Za pridruenu matricu tog operatora takoer vrijedi A2 = -A . Neka je A svojstvena vrijed

nost zadanog operatora i x pripadajui svojstveni vektor. Tada je
i s druge strane
A2(x) = A(A(x)) = A(h) = A.A(x) = A. 2x
paje A 2 = -A odnosno Ai =
9.27.
A2(x) = -A(x) = -h
-l
i A- = O .
2
Pretpostavimo obratno, v1 + v jest svojstveni vektor od F . Postoji A

2
F(v + v ) = A. (v, + v ) .
2
2
1
Neka s u A., i A- svojstvene vrijednosti vektora v, i v . Tada j e
2
2
F(v1 + v ) = F(v ) + F(v ) = A., v, + A. v
2 2
2
2
1
pa mora biti
ER
takav daje
197
RJEENJA ZADATAKA
odnosno
(A. - At)Vt + (A. - A2)v2 = O.
v 1 i v2 su pridrueni razliitim svojstvenim vrijednostima i stoga linearno nezavisni pa je

A - A. 1 = O i A - A.2 = O , odnosno A = A. 1 = A.2 = O to je u kontradikciji sa polaznom
pretpostavkom ;., ::/: A2 . Slijedi tvrdnja.
9.28.. Neka je A odgovarajua svojstvena vrijednost za vektor x i operator F . F je linearan pa

vrijedi
F'(x) F'- 1 (F(x)) Fn- I (A.x)
2
2
= AF'- l (x) = ;., F'- (x) = . . . = ;., nx.
Dakle, x je i svojstveni vektor za operator , odgovarajua svojstvena vrijednost je A 11
=
9.29. Neka je x svojstveni vektor za F i A , tj. F(x) A X . F je regularan, svaka svojstvena

vrijednost mu je razliita od nule. Specijalno, A f; O pa vrijedi
1
F- l o F(x) = F- 1 (A.x) = A. F- (x),
odnosno
F- 1 (x) = A. - ' x.
Dakle, A - l je svojstvena vrijednost za F- 1 i odgovarajui svojstveni vektori su isti.
-6, - l) ; b) npr. (1, -2, 1, 0) , (25, 4, -17, -6) .
10.15. a) Npr. (2, 2, l, O) , (5,
(, -, -t) ili (-!, j, l) ;
b) npr. ( ! , - !, ! , - ! ) , ( ! , - !, - !, ! ) .
2) , (2, 5, 1, 3 ) ;
10.17. a) (1, 2, 2, - l ) , (2, 3, -3, 2) , (2, - l, - l , -2) ; b) (1 , 1 ,
e) (2, 1, 3, -1) , (3, 2, -3, -1) , (1, 5, 1 , 10) .
10.16. a)
l
.
2 (sm
2x l smx
10 18
,, y;;r
, y;;r
:z ) .
l
10.20. Npr. b 1 = (2, -2, - l, O) i b2 = (l, l, O, - l ) .

10.21. a) y = (3, l , - l , -2) , z (2, l, -1, 4) ; b) y = (5, -5, -2, -l) , z = (2, l, 1 , 3) .
10.22. Trazimo koeficijente u prikazu x = E7=t a;e; . Pomnoimo ovu jednakost skalama sa ej .
Zbog ortonormiranosti je
n
n
(x l ej ) = <I >ie; l ej) = :L a;(ed ej) = ai
il
to.l3.
t!
pa tvrdnja slijedi.
Nadopunimo ovaj skup do ortonormirane baze za V {eh e2, . . . , en } (ukoliko on to nije). Po

prethodnom zadatku vrijedi
n
n
n n
(x i x) = (L ate; l L ajej) = L L ataj(e; l ej)
j=l
i=l
i=l j=l
n
n
n
k
2
:L a;a;(e; l e;) = L: a;a; :L ia;f :L 1 ad
i=!
i=l
i=l
i=l
193
RJEENJA ZADATAKA
4[4 o
o-fo 4o
199
RJEENJA ZADATAKA
Q=
v'2
11.12. a) Pozitivno-definitna; b) negativno-definitna; e) indefinitna; d) negativno-definitna;

e) pozitivno-definitna; f) indefinitna; g) pozitivno-definitna.
/i;
11.13. a) A > 2 ; b) IA I <

0 8 < A < O ; d) ne postoji takav A ; e ) ne postoji takav
e)
)
A ; f) ne postoji takav A ; g ne postoji takav A ; h) ne postoji takav A ; i) VA :j= O .
-
11.14. a) Ne postoji takav A ; b) ne postoji takav A ; e) A < - l ; d) A <
-20 ;
11.15. a) Pozitivno definitna za A > 4 , indefinitna inae; b) indefinitna VA,

VA, E R .
11.16. a) Elipsa
T + ;- = l ; b) dva pravca x"2 - y112 = l

//2
//2
; e)
E R ; e)
pravci x" = 2 i x" = -2 ; h) elipsa

112
b) elipsoid
T + ;-- + ;//2
Y
35
.ll2
l;
T - ;-- =
112
//2
d) dvoploni eliptiki hiperboloid
//2
//2
-T - ;-. + = l ;
112 ) 11
e) eliptiki paraboloid ;,:; + Y ;,:; = 2z ;
5v2 v 2
T
--;rf) paraboliki cilindar y'12 = jx11 ;
112
112
x112
2z" ;
112
\ + ;-- = l ;
112 112
h) jednoploni eliptiki hiperboloid ;- + ;-- = l ;
g) eliptiki cilindar
i) hiperboliki cilindar
112
;- ;- = l .
112
112
indefinitna
112
l ; g) paralelni
l
= l ; i) parabola /12 = v' .
112
112
!
e) hiperboliki paraboloid
35
T - ;- = z" ;
11.17. a) Hiperboliki paraboloid
112
x112
-0.6 .
parabola y "2 = x" ; d) elipsa
T + dry'12 v'
1 = l ; e) parabola y'12 = 4V'2x" ; f) hiperbola
4 - ;v'
112
e) A <

Neven Elezović Andrea Aglić Aljinović Zbirka Zadataka Linearna Algebra

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Neven Elezović Andrea Aglić Aljinović Zbirka Zadataka Linearna Algebra

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Neven Elezovi

Prof. dr. sc. Neven Elezovi, 1995.

Prof. dr. sc. Neven Elezovi

Sandra Graan, dipl. in

Boje vremena, Zagreb

Nijedan dio ove knjige ne smije se preslikavati niti umnaati

Ova je zbirka pisana po programu istoimenog predmeta koji se preda

3. Rang i inverz matrice . . . . . . . . . . . . . . . . .

9. Svojstveni vektori i svojstvene vrijednosti . . . . . .

10. Skalarni produkt. Dijagonalizacija simetricne matrice

11. Kvadratne forme. Krivulje i plohe drugog reda

a11 a12 . . . a1n

a11 a12 . . . a1n

Za kvadratnu matricu tipa n n kazemo da je reda n . Skup svih kvadratnih

Za kvadratnu matricu tipa n n kazemo da je reda n . Skup svih kvadratnih

am1 am2 . . . amn

am1 am2 . . . amn

1.1. Operacije s matricama

1.1. Operacije s matricama

Operacija mnozenja skalara s matricom definira se za svaki R i A Mmn

Operacija mnozenja skalara s matricom definira se za svaki R i A Mmn

To je ponovo matrica istoga tipa.

To je ponovo matrica istoga tipa.

(A + B)ij := aij + bij .

(A + B)ij := aij + bij .

(Dvije se matrice zbrajaju tako da im se zbroje odgovarajuci elementi.)

(Dvije se matrice zbrajaju tako da im se zbroje odgovarajuci elementi.)

. Izracunajmo prvo umnoske matrice i skalara (pomnozimo svaki element

. Izracunajmo prvo umnoske matrice i skalara (pomnozimo svaki element

Sve su matrice istoga tipa 2 3 pa je

Sve su matrice istoga tipa 2 3 pa je

Izracunaj umnozak matrica A =

Izracunaj umnozak matrica A =

. Matrica A je tipa 3 2 , B tipa 2 4 te je umnozak AB definiran i bit

. Matrica A je tipa 3 2 , B tipa 2 4 te je umnozak AB definiran i bit

Primijeti da umnozak BA nije definiran.

Primijeti da umnozak BA nije definiran.

Vidimo da je AB = BA . Mnozenje matrica nije komutativno. (Za neke matrice

Ako je x = [3, 1, 2] , y = [2, 1, 1] , izracunaj x y i xy .

Matricu s jednim elementom poistovjecujemo s brojem. Zato je xy = 7 .

Vidimo da je AB = BA . Mnozenje matrica nije komutativno. (Za neke matrice

Ako je x = [3, 1, 2] , y = [2, 1, 1] , izracunaj x y i xy .

Matricu s jednim elementom poistovjecujemo s brojem. Zato je xy = 7 .

Izracunaj f (A) ako je

Njihova su rjesenja a = 3 , c = 5 , b = 1 , d = 2 . Dakle B =

Izjednacavanjem odgovarajucih elemenata dobiju se dva sustava

Izracunaj f (A) ako je

Izjednacavanjem odgovarajucih elemenata dobiju se dva sustava

Za zadanu matricu A odredi najopcenitiji

RJE SENJE . Oznacimo elemente matrice B na nacin B =

Odredi sve matrice koje komutiraju s X =

Za zadanu matricu A odredi najopcenitiji

RJE SENJE . Oznacimo elemente matrice B na nacin B =

Odredi sve matrice koje komutiraju s X =

. Matrica A mora imati onoliko redaka koliko i rezultat Ax . Broj stupaca

. Matrica A mora imati onoliko redaka koliko i rezultat Ax . Broj stupaca

. Izracunajmo prvih nekoliko potencija.

. Izracunajmo prvih nekoliko potencija.

Vidimo da tvrdnja vrijedi za svaki prirodni broj n .

Vidimo da tvrdnja vrijedi za svaki prirodni broj n .

. Direktnim racunom dobivamo

cos n sin n cos sin

cos n cos sin n sin