Pravo mjerodavno za ugovore

s meunarodnim obiljejem

Doc. dr. sc. Davor Babi

Pravni fakultet u Zagrebu
Savjetovanje sudaca
trgovakih sudova
Zagreb, 18. listopada 2007.

Sadraj izlaganja
Uvod
Primarno

mjerodavno pravo za ugovore

(primarni ugovorni statut)
Podredno mjerodavno pravo za ugovore
(podredni ugovorni statut)

Uvod

Kolizijska pravila: pravila koja upuuju na mjerodavno

pravo za privatnopravne situacije s meunarodnim
obiljejem.
Meunarodno obiljeje moe biti:
u subjektu
u objektu
u radnji
Struktura kolizijskih pravila: kategorija vezivanja +
poveznica
Primjer: Za poslovnu sposobnost fizike osobe (kv)
mjerodavno je pravo njezina dravljanstva (p)
Kolizijska pravila vs. pravila o meunarodnoj nadlenosti

Kolizijska pravila su prisilni propisi

Sudovi po slubenoj dunosti
primjenjuju kolizijsko pravo i
utvruju sadraj stranog prava na koje uputi kolizijsko pravo (iura novit curia)
l. 13. ZRSZ:
Sud ili drugi nadlean organ po slubenoj e dunosti utvrditi sadraj
stranoga mjerodavnog prava.
Organ iz stavka 1. ovoga lanka moe zatraiti obavijesti o stranom pravu od
Ministarstva pravosua Republike Hrvatske.
Stranke u postupku mogu podnijeti i javnu ispravu o sadraju stranog prava.
Pogrena primjena kolizijskog prava ili pogrena primjena stranog mjerodavnog
prava predstavlja razlog za albu odnosno reviziju (pogrena primjena
materijalnog prava).

Primjer: rjeenje VSRH, II Rev-61/99-2, 12. oujka 2003.

U prvom redu ovaj Vrhovni sud nalazi da je u pitanju spor koji sadri meunarodne
elemente, jer je tuitelj inozemna osoba sa sjeditem u inozemstvu, pa se glede ocjene
pogrene primjene materijalnog prava postavlja kao prvo pitanje, da li su nii sudovi utvrdili
koje se kao mjerodavno supstancijalno pravo ima primijeniti u ovom sporu.
Nii sudovi nisu se odreeno o tome izjasnili, ali bi se moglo zakljuiti da su poli s motrita
da se primjenjuje domae, dakle hrvatsko materijalno pravo, jer se u svojim odlukama ne
pozivaju na primjenu nekog stranog prava.
Prema odredbi l. 356. ZPP-a pogrena primjena materijalnog prava postoji kad sud nije
primijenio odredbu materijalnog prava koju je trebao primijeniti ili kad takvu odredbu nije
pravilno primijenio.
Kako nii sudovi nisu raspravili i utvrdili koje se materijalno pravo u ovom sporu s
meunarodnim elementom treba primijeniti, ve iz tog razloga ovaj revizijski sud nije mogao
ocijeniti da li je materijalno pravo pravilno primijenjeno u sporu.
***
Iz navedenih razloga, a pozivom na odredbu l. 395. st. 2. ZPP-a valjalo je prihvatiti reviziju,
ukinuti obje niestupanjske odluke i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suenje,
u kojem e sud prvog stupnja biti duan ustanoviti da li su se parnine stranke sporazumjele
o mjerodavnom pravu za sluaj spora iz zakljuenog ugovora, a ako nisu ispitat e na koje
mjerodavno supstancijalno pravo upuuju ranije navedena pravila meunarodnog privatnog
prava te e primjenom mjerodavnog materijalnog prava raspraviti o sporu i pritom utvrditi
sve one injenice koje su odlune u primjeni mjerodavnog materijalnog prava.

Izvori kolizijskih pravila za ugovorne

obveze - HR

Meunarodni ugovori

gotovo da i nema m.u. kojima je RH stranka koji sadre kolizijska pravila o ugovorima
ali u RH jesu na snazi neki m.u. koji sadre unificirana materijalna pravila za ugovore
s meunarodnim obiljejem, npr.
Beka konvencija o ugovorima o meunarodnoj prodaji robe iz 1980. (CISG)
koja se primjenjuje ako

obje stranke imaju poslovni nastan u nekoj dravi ugovornici (l. 1(1)(a) CISG) ili
ako je za ugovor mjerodavno pravo drave ugovornice (l. 1(1)(b) CISG)

m.u. o prijevozu (Varavska, CMR, CIM, CIV, COTIF)

Unutarnji izvori

Zakon o rjeavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u odreenim

odnosima (l. 19.-25.)
Posebni izvori, npr.
Pomorski zakonik iz 2004.
Zakon o obveznim i stvarnopravnim odnosima u zranoj plovidbi iz 1998.
Zakon o zatiti potroaa iz 2007.

Izvori kolizijskih pravila za ugovorne

obveze - EU

Rimska konvencija o pravu mjerodavnom za ugovorne obveze

iz 1980.

ugovornice su drave lanice EU (tzv. zatvoreni ili mnogostrani

ugovor)
primjenjuje se i onda kada upuuje na pravo drave koja nije
lanica EU (potpuna unifikacija kolizijskih pravila o ugovorima)
ujednaena tumaenja konvencije daje Sud EZ prema posebnom
protokolu

Nacrt Uredbe Rim I. o pravu mjerodavnom za ugovorne obveze

(COM(2005) 650 final)
Direktive za pojedina posebna podruja (npr. osiguranje,
prijevoz, potroae, itd).

Polje primjene prava

mjerodavnog za ugovor

Pravo mjerodavno za ugovor ureuje obveznopravna

pitanja u vezi s ugovorom, npr:

nastanak, trajanje i prestanak ugovora i pojedinih ugovornih

prava i obveza;
materijalna valjanost ugovora (nevaljanost i njezine
posljedice);
tumaenje ugovora;
sadraj ugovora;
ispunjenje ugovornih obveza i posljedice neispunjenja.

Posebna kolizijska pravila za:

oblik ugovora (alt. lex causae i lex loci actus)

poslovnu sposobnost (alt. lex patriae i lex causae)

Ugovorni statut ne ureuje:

procesnopravna pitanja (lex fori)

druga materijalnopravna pitanja, npr.

stvarna prava (lex rei sitae, lex bandi)

pravo drutava (lex registrationis)
izvanugovornu odgovornost za tetu (lex loci delicti)

Primarni ugovorni statut:

pravo koje su stranke izabrale

l. 19. ZRSZ-a:
Za ugovor mjerodavno je pravo to su ga izabrale
ugovorne strane, ako ovim zakonom ili meunarodnim
ugovorom nije drugaije odreeno.

l. 3. st. 1. RK:
Na ugovor se primjenjuje pravo koje stranke izaberu.

Stranaki izbor mjerodavnog prava

ugovor nezavisan od glavnog ugovora

ima kolizijskopravni (ne samo materijalnopravni) uinak
doputenost stranakog izbora ocjenjuje se prema polaznom (lex
fori), a valjanost prema izabranom pravu (lex autonomiae)
ogranienja slobode izbora za neke vrste ugovora (ugovori o
nekretninama, potroaki ugovori, ugovori o radu)
ne trai se koneksitet
stranke mogu za razliite dijelove ugovora ugovoriti razliita prava
(depeage)

to stranke ele postii izborom

mjerodavnog prava?

osigurati primjenu vlastitog (ili barem neutralnog) prava;

osigurati primjenu prava koje pogoduje zajednikom
interesu stranaka ili interesu jedne od stranaka;
otkloniti neizvjesnost u pogledu mjerodavnog prava
(tijekom ispunjavanja ugovora i nakon toga);
smanjiti informacijske trokove.

Neformalnost izbora: izbor moe biti izriit ili preutan (v. l.

19. ZRSZ-a; l. 3. st. 1. RK-a).
Izriiti izbor:
najee u pisanom obliku (ugovorne klauzule o
mjerodavnom pravu)
doputen je i usmeni izbor mjerodavnog prava
Preutni izbor: ako iz ugovornih odredaba ili okolnosti sluaja
s dovoljnom sigurnou proizlazi da su stranke imale na umu
primjenu odreenog prava.

Preutni izbor mora biti izraz stvarne, a ne hipotetske volje stranaka da ugovore
odreeno pravo.
Indiciji o preutnom izboru:

ugovorne odredbe, npr.

klauzula o nadlenosti suda odreene drave;

upuivanje na odredbe zakona neke drave;
upotreba opih uvjeta poslovanja tipinih za neko pravo;
(jezik ugovora);
(ugovorena valuta).

okolnosti sluaja, npr.

praksa koju su stranke izmeu sebe uspostavile;

ponaanje stranaka tijekom ispunjenja ugovora;
ponaanje stranaka tijekom postupka.

Podredni ugovorni statut

Ako

stranke nisu izabrale mjerodavno pravo,

mjerodavno je pravo s kojim je ugovor najue
povezan.
Oboriva presumpcija da je ugovor najue
povezan s pravom karakteristine inidbe (uz
neke iznimke)

l. 20. ZRSZ-a
l. 4. RK-a

Naelo karakteristinog sadraja

A. Schnitzer, 1944: za svaki pravni odnos mjerodavno

pravo treba odrediti prema onome to je za taj odnos
karakteristino.
Ugovorni statut: pravo stranke koja obavlja inidbu koja
predmetnu vrstu ugovora razlikuje od drugih.
Za veinu ugovora karakteristina je nenovana
(naturalna) inidba.

npr. inidba prodavatelja, zajmodavca, izvoaa radova

Zato pravo karakteristine inidbe?

najee ispunjava glavnu gospodarsku i drutvenu svrhu ugovora

uglavnom je vie regulirana od inidbe plaanja
upuivanje na pravo karakteristine inidbe omoguuje da se za
sline ugovore mjerodavno pravo odreuje na slian nain
relativno predvidljiv kriterij za odreivanje mjerodavnog prava

Kako primijeniti naelo karakteristinog sadraja u ugovorima:

u kojima su sve inidbe novane (npr. zajam)

u kojima su sve inidbe nenovane (npr. zamjena)
u jednostranoobvezujuim ugovorima (npr. darovanje)?

Lokalizacija karakteristine inidbe:

l. 20. ZRSZ-a: prebivalite odnosno sjedite ugv. strane

koja obavlja karakteristinu inidbu u vrijeme prihvata
ponude
l. 4. st. 2. RK-a: uobiajeno boravite odnosno mjesto
uprave ili, kod profesionalnih djelatnosti, glavno poslovno
mjesto ili drugo poslovno mjesto u vrijeme sklapanja
ugovora

Iznimke od primjene prava karakteristine inidbe

(npr. l. 20. t. 16., 18. ili 20. ZRSZ-a, l. 4. st. 3.-5.
RK)

Izbjegavajua klauzula

Ako je prema okolnostima sluaja s ugovorom oito

blie povezano neko drugo pravo, mjerodavno je to
pravo (l. 20. ZRSZ-a; l. 4. RK-a).
Okolnosti koje se pritom mogu uzeti u obzir:

mjesto ispunjenja pojedinih ugovornih obveza;

mjesto pregovaranja i sklapanja ugovora;
jezik ugovora;
valuta plaanja;
dravljanstvo stranaka.

1. Ima li ugovor me. obiljeje?

Ne

Primijeniti hrv. pravo. Izabrano strano pravo

samo u granicama prisilnih propisa RH.

Da
2. Je li mjerodavan neki me. ugovor
koji sadri unificirana mat. pravila?

Da

Primijeniti unificirano pravo.

Podredno kao pod Ne.

Ne
3. Jesu li stranke izriito
izabrale mjerodavno pravo?

Da

Primijeniti izriito izabrano

pravo (l. 19. ZRSZ-a)

Ne
4. Jesu li stranke preutno
izabrale mjerodavno pravo?

Da

Primijeniti preutno izabrano

pravo (l. 19. ZRSZ-a).

Ne
5. Upuuju li posebne okolnosti
sluaja na pravo najue veze?
Ne
Primijeniti pravo na koje upuuju
odredbe l. 20. t. 1.-20. ZRSZ-a

Da

Primijeniti pravo najue

veze (l. 20. ZRSZ-a).

Kontakt
Doc. dr. sc. Davor Babi
Pravni fakultet
Sveuilita u Zagrebu
irilometodska 4
4895 621
091 2062 561
dbabic@pravo.hr