Filozofski fakultet u Rijeci

Odsjek za psihologiju
Psihologija linosti
Ak.god. 2005./2006.

PROCJENA I SAMOPROCJENA DIMENZIJA LINOSTI

Stjepan tajduhar

9.studenog 2005.

UVOD
Jedna od metoda od metoda prikupljanja podataka u psihologiji linosti su
upitnici, koji se mogu temeljiti na procjeni ili samoprocjeni ispitanika, a mogu se odnositi
na jednu dimenziju linosti (pr. upitnik ektstraverzije), ili pak mogu biti
multidimenzionalni upitnici linosti (pr. BFI).
Ljudi svakodnevno procjenjuju, a jedna od vanijih je procjena drugih ljudi i nas
samih, tj. procjena naih ili osobina linosti drugih ljudi. Na temelju procjena mi
odluujemo kome emo vjerovati, s kime emo se druiti, a koga emo izbjegavati. Kao
vano pitanje tako se namee stupanj u kojemu te procjene mogu ili ne moraju biti tone
(Funder i Dobroth,1997).
Istraivanja (Christiansen-Szalanski i Beach, 1984; Loftus i Beach, 1982; prema
Funder i Dobroth,1997) pokazuju da su, ini se, procjene koje vrimo o drugim ljudima
esto pogrene. Kao glavni faktori razlika u procjenama osobina linosti drugih ljudi
nameu se individualne razlike u procjenama drugih ljudi (Funder i Harris (1986; prema
Funder i Dobroth,1997) su pokazali da je socijalna procjena kompleksna kombinacija
perceptivnih i socijalnih vjetina koje se manifestiraju na razliite naine), individualne
razlike osoba koje se procjenjuju (Bem i Allen(1974; prema Funder i Dobroth, 1997) su
poronali da su se prosudbe razliitih procjenjivaa vie poklapale kada su subjekti za
sebe rekli da su dosljedni na onim crtama linosti koje su se procjenjivale), te se, kao
trei potencijalni moderator razlika u procjeni namee vjerojatnost da se neka obiljeja
linosti mogu procjeniti tonije od drugih. Tako Estes (1938; prema Funder i Dobroth,
1997) navodi kako se inhibicija-impulzivnost procjenjuje tonije od objektivnostprojektivnost.
Novija istraivanja takoer potvruju da je neke crte linosti lake procjenjivati.
One su vidljivije su od drugih, tj. manifestiraju se u vidljivom ponaaju. Rothbart i Park
(1986; prema Funder i Dobroth, 1997) navode kako su neke od dimenzija koje odreuju
prepoznavanje osobina linosti :

je li lako zamisliti specifino ponaanje koje potvruje ili opovrgava

odreenu osobinu linosti

koliko se esto javljaju situacije koje omoguuju takva ponaanja

koliko takvih ponaanja osoba mora opaziti prije nego to zakljui da je

odreena osobina linosti toan (ili netoan) opis osobe koju opaa

prisutnost osobina linosti u populaciji

Autori su nali obrazac povezanosti, uglavnom pozitivnih, izmeu tih dimenzija na setu
od 150 osobina, za koje se pokazalo tokom godina, da se mogu svesti na 5 faktora
neuroticizam, ekstraverzija, otvorenost, ugodnost i savjesnost (Funder i Dobroth, 1997).
Multidimenzionalni upitnik linosti, BFI (Big Five Inventory) konstruiran je kako
bi omoguio djelotvorno i fleksibilno procjenjivanje tih pet dimenzija kada nema potrebe
za veim diferencijalnim mjerenjem linosti (John i Benet-Martinez, 1998).
Kako navode Funder i Dobroth (1997), tonost procjene je teko istraivati zbog
potekoa u pronalaenju odgovarajueg kriterija, te navode kako bi za ona obiljeja koja
se procjenjuju tonije trebalo postojati vee slaganje izmeu opaaa, u odnosu na ona
obiljeja koja se tee procjenjuju. Takoer, rezultati izmeu samoprocjena takoer se
mogu se razlikovati od onih koji su dobiveni procjenama drugih ljudi, ne samo zbog
lakeg/teeg uoavanja odreene osobine linosti, jer na rezultate mogu utjecati i
kritinost/samokritinost, socijalno poeljni odgovori ovisno o situaciji, te ''heuristike''
bazirane na sebi, kada se osoba u nedostatku informacija o osobi koju procjenjuje koristi
znanjem o sebi.

PROBLEM
Usporediti i utvrditi postoji li statistiki znaajna razlika u odgovorima na
upitniku crta linosti dobivenih samoprocjenom i onih koji su proizali iz procjene druge
osobe.

METODA
Ispitanici : u istraivanju je sudjelovao 44 studenata tree godine psihologije Filozofskog
fakulteta u Rijeci, generacija 2003/2004 i 2003/2002, raspona godina od 20 do 35.

Pribor: Big Five Inventory. (BFI; John i sur, 1991; prema John i Benet-Martinez, 1998).
Upitnik za procjenu pet dimenzija linosti (ekstroverzije, neuroticizma, otvorenosti,
savjesnosti i ugodnosti) koji sadri 44 estice.

Postupak : ispitanici su podijeljeni u parove pod pretpostavkom da se relativno dobro

poznaju nakon ega su ispunjavajui BFI upitnik procjenjivali svoju linost. Nakon
ispunjavanja upitnika metodom samoprocjene, ispitanicima je reeno da jo jednom
ispune taj isti upitnik ali pritom da opisuju osobu s kojim su svrstani u par.

REZULTATI I DISKUSIJA
Deskriptivni podaci rezultata procjena i samoprocjena na upitniku linosti nalaze
se u Tablici 1.

Tablica 1. Prikaz aritmetikih sredina i standardnih devijacija procjena i samoprocjena na 5

dimenzija linosti BFI
M

SD

Samoprocjena

Procjena

Samoprocjena

Procjena

Ekstroverzija

29,54

31,04

4,23

4,32

Neuroticizam

21,07

19,20

5,06

4,60

Otvorenost

38,00

37,43

5,96

5,98

Ugodnost

32,70

34,50

4,33

6,27

Savjesnost

31,91

33,75

5,99

6,71

Kako bi testirali postojanje znaajnih razlika izmeu procjena i samoprocjena na

skalama BFI napravili smo t-test za zavisne uzorke, a dobiveni rezultati nalaze se u
tabilici 2.
Tablica 2. Rezultati t-testa izmeu procjena i samoprocjena pojedinih skala BFI

ot_samop - ot_proc
sa_samop - sa_proc
ne_samop - ne_proc
ek_samop - ek_proc
ug_samop - ug_proc

df

,525
1,662
2,126
2,229
1,882

43
43
43
43
43

,602
,104
,039
,031
,067

Iz tablice je vidljivo da je dobivena statistiki znaajna razlika u na skali

neuroticizma (t =2,12, df =43, p<0,05). Samoprocjenom je neuroticizam procjenjen viim
(M=21,07, SD=5,06) nego pri procjeni od strane drugih (M=19,20, SD=4,60). Takoer je
utvrena i statistiki znaajna razlika na skali ekstraverzije (t =2,23, df =43, p<0,05).
Ispitanici su na toj skali sebe procijenili manje ekstravertiranima (M=29,54, SD=4,23)
nego to to uinili procjenjivai (M=31,04, SD=4,32).

Takoer su izraunate i korelacije izmeu procjena i samoprocjena na pojedinim skalama

BFI, a dobiveni koeficijenti se nalaze u tablici 3.

Tablica 3. Koeficijenti korelacije izmeu procjena i samoprocjena na pojedinim skalama BFI

Ekstraverzija

0,455

<0,01

Neuroticizam

0,279

>0,05

Otvorenost

0,279

>0,05

Savjesnost

0,335

<0,05

Ugodnost

0,333

<0,05

Usporedbom podataka dobivenih iz procjena i samoprocjena ispitanika dobivene

su znaajne korelacije kod ekstroverzije (r =0,455, p<0,01), savjesnosti (r =0,335,
p<0,05), i ugodnosti (r =0,333, p<0,05).

U ovoj smo vjebi pokuali utvrditi postoji li slinost i povezanost odgovora na

upitniku crta linosti dobivenih samoprocjenom i onih koji su proizali iz procjene druge
osobe. Dobivene su pozitivne statistiki znaajne korelacije izmeu samoprocjena i
procjena ekstraverzije, ugodnosti i savjesnosti. S obzirom da se ispitanici meusobno
dobro poznaju dobiveni rezultati su u skladu s oekivanim
Statistiki znaajna razlika pri procjeni i samoprocjeni na skali neuroticizma
pokazuje da se on procjenjuje viim pri samoprocjeni. Tvrdnje koje definiraju faktor
neuroticizma mogu se esto manifestirati intrapersonalno i nevidljivo za okolinu pa je
tee tono procijeniti tu crtu kod druge osobe (Funder i Dobroth, 1997). Neuroticizam
kao crta linosti koja je esto definirana kao sklonost ka doivljavanju negativnih emocija
moe koiti pojedinca u ostvarivanju normalnih meuljudskih odnosa te je mogue da oni
koji inae imaju visoki rezultat na toj skali pokuavaju djelovati u malo blaem ili
potpuno suprotnom obliku,zbog toga je mogu i nii rezultat na toj skali pri procjeni od
strane druge osobe.
Dobivena je i razlika izmeu procjena i samoprocjena na skali ekstraverzije gdje
su rezultati kod samoprocjene bili nii od onih na procjenama sa strane drugih. Tvrdnje
koje opisuju tu crtu linosti odnose se openito na drutvena ponaanja koja su lako
vidljiva i tima lake procjenjiva (Funder i Dobroth, 1997) te se prema tome oekivalo
kako se procjene te crte nee uvelike razlikovati. Kako se osobe koje su se meusobno
procjenjivale uglavnom slau, mogue je da su procjene vrlo pristrane.
Meutim, poznavanje ispitanika je moglo utjecati na smanjenje objektivnosti pri
procjeni. Tako su se kolege procjenjivale pozitivnije. Manjak metodoloke kontrole
(kolege su sjedale u istoj klupi i sl.) je takoer mogao utjecati na davanje pozitivnijih
procjena.

LITERATURA

Funder, D.C. i Dobroth, K.M (1987). Differences Between Traits: Properties Associated
With Interjudge Agreement. Journal of Personality and Social Psychology, 52, 2, 409418.

John, O.E. i Benet-Martinez V. (1998). Los Cinco Grandes Across Cultures and Ethnic
Groups:
Multitrait Multimethod Analyses of the Big Five in Spanish and English. Journal of
Personality and Social Psychology, 75, 3, 729-750.