3.

VEZA IZMEU NAPONA I DEFORMACIJE

Veliina i oblik deformacija koje nastaju pri
djelovanju optereenja zavise:
-vrste i intenziteta vanjskih sila
-geometrijskih karakteristika tijela
-mehaniko - fizikih osobina materijala.
Mehanike osobine materijala
su veliine koje
karakteriu:
-vrstou,
-rastezljivost,
-elastinost,
-plastinost.
Za odreivanje ovih veliina neophodno je poznavati
napone i deformacije, odnosno neophodno je uspostaviti
vezu izmeu napona i deformacija.
Napon, kao izvedeni pojam, se ne moe mjeriti
eksperimentalnim putem, meutim postoji itav niz
metoda za mjerenje deformacija. Uz poznat analitiki
odnos izmeu napona i deformacija, moe se lako
odrediti naponsko stanje tijela.

3.1. Veza izmeu napona i deformacije za sluaj aksijalnog

optereenja - Hookeov zakon

-odreuje eksperimentalnim putem, pomou specijalnih

maina - kidalica.
- konstruisane su tako da se na njima materijal moe osim
optereenja na istezanje, opteretiti na pritisak, savijanje,
izvijanje ili smicanje.To su univerzalne kidalice.
Savremene konstrukcije kidalica posjeduju sistem za
automatsko mjerenje i monitoring, koji je povezan sa
raunarom.
Konstrukcija jedne automatske kidalice za mjerenje
vrstoe elinog ueta za statika i dinamika
optereenja sa rezultatima mjerenja prikazana je na sl.

162

Laboratorijska kidalica -ispituje veza izmau napona i

deformacije, razliitih materijala pri aksijalnim
optereenju.

163

Postupak mjerenja
-Krajevi standardne epruvete tano propisanog oblika
uvrste se i relativno lagano optereuju na istezanje silom
F do kidanja uzorka. Kod savremenih kidalica optereenje
se postie pomou hidraulinih pumpi.
-Da bi rezultati ispitivanja bili jednoznani tj.
nezavisni od mjesta i vremena ispitivanja, te da bi se
mogli meusobno uporeivati, potrebno je da se
ispitivanja obavljaju uvijek pod istim uslovima. Ti su
uslovi propisani standardima.
-U toku procesa ispitivanja optereenje se postepeno
poveava. U materijalu nastaju normalni naponi i
deformacije.
-Sila se poveava do vrijednosti pri kojoj nastaje lom.
Zavisno od vrste materijala koji se ispituje dobijaju su
razliiti dijagrami F=f ( L ).

164

Da bi se mogla uporeivati svojstva razliitih materijala

prilikom ispitivanja apsolutne mjere uzorka se iskljuuju
na na taj nain to se dijagram F=f( L) transformie
(F)
M
M

K
R

E
E

l
0

u dijagram

f( ),

tj umjesto koordinata F i L uvode se nove koordinate :

L
F
L0 , gdje je :
A0 i
F
A , normalni napon u poprenom presjeku epruvete,
L
L0 , uzduna diletacija epruvete. Kada je popreni

presjek epruvete kruni, normalni napon u takama

poprenog presjeka je:
165

4F
2 .
d0

U izrazu (3.1) napon se rauna s obzirom na poetni

popreni presjek A0, koji se u toku optereenja mijenja, pa
zato napon
predstavlja nazivni napon. Dijagram
zavisnosti nazivnog napona u funkciji od diletacije , za
meki elik prikazan je na slici 16.
Na dijagramu (sl.16.), se mogu uoiti etiri karakteristina
dijela. Pojedine take imaju slijedee znaenje :
(F)
M
M

K
R

E
E

l
0

Slika 16. Dijagram napon - diletacije za meki elik

Pgranica proporcinalnosti,
E granica elastinosti,
R granica razvlaenja,
Mgranica vrstoe,
K granica kidanja.
166

U podruju od take O do take P dijagram

napon deformacije ima pravolinijski tok. Granina
vrijednost napona pri kojoj postoji proporcionalnost
izmeu napona i deformacija se naziva granica
proporcionalnosti a oznaava se sa P .
Taka E predstavlja granicu elastinosti. Pod
granicom elastinosti se podrazumijeva napon pri kojem
se u materijalu pojavljuju trajne deformacije koje iznose
0,002% - 0,005% od prvobitne duine epruvete. Granica
elastinost u irem smislu je vrlo bliska granici
proporcionalnosti tako da se u praktinoj primjeni mogu
izjednaiti.
Taka R predstavlja granicu razvlaenja. Vrlo je
vana karakteristika materijala jer naponi iznad granice
razvlaenja izazivaju u materijalu trajne deformacije.
Nakon pojave razvlaenja materijala napon ponovo
raste sa izduenjem do take M na dijagramu, koja se
naziva vrstoom materijala. To je naprezanje pri kojem
dolazi do destrukcije.
Nakon dostizanja ove granice presjek tapa se suuje,
deformacije naglo rastu, napon opada i pri izvjesnoj
vrijednosti napona K mjerna epruveta se raskida.
Eksperimenti na epruvetama od razliitih materijala
pokazuju odstupanja od opisanog sluaja. Tako naprimjer
kod vrlo rastegljivih materijala kakvi su areni bakar i
167

areni aluminijum ne postoji granica proporcinalnosti.

Odmah nakon optereenja poinju plastine deformacije
(sl.17.)
( )

Cu
Al
l
0

Kod kaljenih elika i sivog liva je vrlo malo podruje

plastinih deformacijai i kriva vrlo malo odstupa od
poetnog linearnog dijela grafika (sl.18.).
( )
KALJENI CELIK

SIVI LIV

l
0

Za odreivanje mehanikih osobina materijala najvanije

take na dijagramu su:
168

1. Granica proporcionalnosti i elastinosti

2. Granica razvlaenja
3. Maksimalno optereenje FM
4. Optereenje konanog prekida FK
Granice naprezanje se dobiju tako to se optereenje
F(N) podijeli sa povrinom poprenog presjeka A0 ( mm ).
Na taj nain se dobije naprezanje na granici
proporcinalnosti
ili
elastinosti P
odnosno
E,
2

naprezanje na granici razvlaenja

E

F
N
A0 mm 2

FR
A0

N
mm2

Maksimalno optereenje F podijeljeno sa povrinom

poprenog presjeka A naziva se vrstoom materijala
M

FM N
A0 mm 2

Nakon ovog naprezanja epruveta se poinje znatno

smanjivati samo na jednom mjestu, dok je prije te granice
deformacija bila jednako rasporeena po cijeloj duini. Ta
granica se naziva granica stabiliteta.
vrstoa pri prekidu se rauna prema izrazu:
169

gdje je:
materijala;

FK N
,
2
Ak mm

(3.5)

FK sila pri kojoj nastupa konaan prekid

Ak je povrina poprenog presjeka puknute

epruvete na najuem mjestu.

Za tehnike raune vrijednosti K M , ne dolaze u
obzir, jer se u praksi nikad ne smije raunati sa klonulou
materijala, dakle ni u kom sluaju se ne smije premaiti
granica elastinosti.

3.1.1. Hookeov zakon

170

Za
konstruktore
graevinskih
i
mainskih
f ( ) je
konstrukcija najvaniji dio dijagrama
podruje od take O do take P, odnosno do granice
elastinosti.
--U praksi, prilikom djelovanja vanjskih optereenja,
maksimalna naprezanja moraju biti ispod granice
elastinosti.
Engleski fiziar Hooke, ustanovio je da za elastina tijela
postoji linearni odnos izmeu sile i deformacija u ovom
podruju:

(3.6)
K konstanta proporcionalnosti,

gdje je F- sila,
L - deformacija
Young je istim zakonom definisao odnos izmeu napona i
diletacije:

E
Izraz u literaturi se naziva Hookov zakon.
- E je modul elastinosti (Youngov modul) koji
predstavlja fizikalnu konstantu, koja je ujedno i
deformacijska karakteristika odreenog materijala i moe
se ustanoviti samo pokusima.
Prema izrazu (3.9), modul elastinosti je naprezanje pri
kojem bi se epruveta izduila za vlastitu duinu jer je 1,
171

za L L , u sluaju da se preko granice proporcinalnosti

nastavlja proporcinalno optereenje.

Tx

Tx

T
=1

Modul elastinosti ima jedinicu napona i predstavlja

fizikalnu veliinu koja definie otpornost materijala prema
deformacijama.
Eksperimentalno odreene vrijednosti modula
elastinost za neke tehniki vane materijale su date u
tabeli 2.

172

Tabela 2

Materijal

E(GPa)

Lijev
Uglje Legi
ano Bak Bro
nini rani
Al
eljez ar nza
elik elik
o
105
200 - 210 - 115 - 84 - 70 - 75
210 220 160 130
115

Uporedo sa poveanjem duine epruvete dolazi i do

smanjenja poprenog presjeka.
Za kruni popreni presjek, poprena deformacija je:
d
p=
do .
Ova deformacija rauna se bez mjerenja, pomou izraza:
p=

.
Na osnovu Hookovog zakona i veze izmeu uzdune
i poprene deformacije, moe se odnos izmeu napona i i
troosnih deformacija, aksijalno napregnutog tapa,
napisati u obliku:
x

L
L
dy

L1 LO
x
Lo = E

dy1 dy0
dyo = dyo =

E
173

dz
dzo

dz1 dz01
=
dzo

Analogno vezi izmeu normalnog napona i diletacije

kod aksijalnog naprezanja eksperimentom je utvreno da
su i smiui naponi proporcionalni ugaonoj deformaciji
(klizanju), a konstanta proporcionalnosti je modul klizanja
G.

G
Veza, izmeu modula elastinosti i modula klizanja
dobije se analizom deformacija pri istom smicanja:

G=

E
2(1
)

Iz izraza (3.13) se vidi da modul klizanja G ima

dimenziju napona. O modulu klizanja e biti rijei u
poglavlju 6.

174

3.2. Veza izmeu napona i deformacija kod

ravnog naponskog stanja

Kada se tijelo optereuje i deformie u jednoj ravni

npr. u ravnini Oxy na (sl.20.a.) onda e svaki izdvojeni
kvadar iz tog tijela imati tri komponente napona. Ti
naponi su xx , yy , xy . Ovo naponsko stanje tijela se
naziva ravninsko ili ravno naponsko stanje (sl.20.b.).

F
y

yy

F
yx
xx

xy
xx

xy
yx

0
z

a.

b.
Y

x
yy

Veza izmeu napona i deformacija kod ravnog

naponskog stanja odreuje se tako da se pretpostavi da
svaki od napona djeluje odvojeno a zatim se rezultati
superponiraju.
Usljed djelovanja napona
diletacije u pravcima osa
koordinatnog sistema xOy su:
x

175

Usljed djelovanja napona y , diletacije u pravcima osa

koordinatnog sistema Oxy su:
y
y

Usljed djelovanja napona

xy

2(1
)
E

xy

E
yx

ugao klizanja je:

xy

Ukupna diletacija u pravcu ose x e biti:

x
x

Ukupna diletacija u pravcu ose y e biti:

Jednaine definiu:
-deformacije u zavisnosti od napona.

176

Mnoenjem jednaina sa y i sa , te sabiranjem prve

dvije jednaine dobije se izraz koji daje vezu izmeu
napona i deformacije kod ravnog stanja napona.
E(
x

1
E(

y
2

Prilikom rjeavanja jednaina (3.14 - 3.17), treba imati u

vidu da napon istezanja ima pozitivne vrijednosti a napon
pritiska negativne vrijednosti.

177

159

4. ANALIZA RAVNOG NAPONSKOG

STANJA

Da bi se shvatila osnovna svojstva

stanja napona nije neophodno promatrati
sloeno prostorno naponsko stanje, jer su ti
odnosi uoljivi i kod ravnog stanja napona.
Takvo stanje se dobije kada se tanka
ploa prikazana na slici 21.a. optereti po
konturi uravnoteenim sistemom sila koje
lee u jednoj ravnini (Oxy) ili u paralelnim
ravninama. U svakoj taki povrine presjeka
djelovat e normalni i tangencijalni naponi
( , ). (sl.21.b.)

4. Analiza ravnog naponskog stanja

Slika 21.a. Sloeno naprezanje u ravnini;

b. Teorema o uzajamnosti tangencijalnih
napona
Ako se iz napregnute ploe debljine dl
sa slike 21.a. isijee elementarna prizma
dimenzija dx,dy,dl, pa utjecaj odbaenog
dijela zamijeni naponima:
x , y , xy , yx
172

4. Analiza ravnog naponskog stanja

(sl.21.b.), odnosno unutranjim silama:

i yx dxdl , ova
xy dydl
y dxdl ,
x dydl ,
elementarna prizma e biti u ravnotei, pa
e glavni vektor i glavni moment sistema
sila za bilo koju taku biti jednak nuli.
Iz statikih uslova ravnotee sila u pravcu
osa x,y se dobije:

Fxi

x dydl

Fyi
y dxdl

x dxdl

yx dxdl

xy dxdl

0
y dxdl

xy dydl

yx dydl

173

4. Analiza ravnog naponskog stanja

Jednaina (4.1) i (4.2) pokazuju da

nema pomjeranja elementarne prizme u
pravcu x i y ose.
Postavljanjem jednaine ravnotee
momenata svih sila na taku S (sredite
elementarne prizme) dobije se jednaina
oblika:
xy dydl

dx

yx dxdl

dy = 0

Iz jednaine (4.3) se dobije:

xy

yx

, to

znai da su tangencijalni naponi u dvije

meusobno
okomite
povrine
po
apsolutnom iznosu jednaki a usmjereni su
prema presjenoj ivici te dvije ravni ili od
nje.
Ovaj stav se naziva
teorema o
uzajamnosti tangencijaalnih napona i
proiruje se za sve vidove naponskih stanja
(prostorno, ravno i jedoosno naponsko
stanje).

174

4. Analiza ravnog naponskog stanja

4.1. Naponi u kosom presjeku

Da bi se odredilo stanje napona u bilo
kojoj taki posmatrane ploe (sl.21.a.)
potrebno je odrediti promjenu normalnih i
tangencijalnih napona u zavisnosti od
poloaja presjeka kroz tu taku.
Za odreivanje promjene napona,
elementarna prizma dxdl dy sa (sl.21.b.) se
presijeca ravninom k-k ija normala zatvara
ugao sa osom x, pri emu se za pozitivan
smjer ugla usvaja suprotan smjer kretanja
kazaljke na satu. Posmatra se ravnotea
jednog, od dva dijela koja su nastala
presijecanjem. (sl. 22.).
Utjecaj odbaenog dijela elementarne
prizme
zamjenjuje se odgovarajuim
naponima, odnosno unutranjim silama, to
znai da u kosom presjeku djeluje normalni
napon i tangencijalni napon (sl.22.).
Kako je posmatrana ploa u ravnotei, to e
i svaki njen dio biti u ravnotei.
Postavljanjem uslova ravnotee sila u
pravcu normale i tangente na kosi presjek
175

4. Analiza ravnog naponskog stanja

dobije se promjena normalnog napona i

tangencijalnog napona od ugla . Povrina
kosog presjeka dA = dsdl . Ravnotee sila u
pravcu ose normale:
ds dl

x dy

dl cos

xy dydl

sin

y dxdl

sin

yx dxdl cos

176

4. Analiza ravnog naponskog stanja

Slika 22. Naponi u kosom

presjeku

Kako je: dx = ds sin , a dy =

gdje
je ds duina kosog
zamjenom vrijednosti dx i dy u
(4.4), te dijeljenjem sa ds i dl
prelazi u oblik:
2
cos
x

2
sin
y

xy

ds cos ,
presjeka,
jednainu
jednaina

sin 2 .

(4.5)
Ravnotea sila u pravcu tangente:
dsdl

sin dydl

xy

cos dydl

cos dxdl

yx

sin dxdl 0

Sreivanjem jednaine (4.6) se dobije:

x

sin 2

xy

cos 2

(4.7)

177

4. Analiza ravnog naponskog stanja

Jednaine 4.5 i 4.7 se nazivaju

transformacijskim
jednainama
za
ravninsko stanje napona.
4.2. Glavni naponi pri ravnom stanju
napona. Mohrov krug napona
U praksi je esto potrebno odrediti
ekstremne normalne i tangencijalne napone
u nekoj taki, kao i presjeke u kojima
djeluju.
Presjeci u kojima postoje ekstremne
vrijednosti napona mogu se dobiti
diferenciranjem jednaina (4.5) i (4.7) i
izjednaavanjem prvog izvoda sa nulom.
d
d

sin cos

sin cos

xy

cos 2

(4.8)
tg 2

2
x

xy
y

(4.9)
Ugao
odreuje
normalnog napona.
n

ravan

ekstremnog

178

4. Analiza ravnog naponskog stanja

d
d

(4.10)
tg 2 =
t

cos 2

xy

sin 2

=0

xy

(4.11)
Ugao
odreuje ravan
tangencijalnog napona.
t

ekstremnog

Ekstremne vrijednosti normalnih napona

mogu se odrediti postavljanjem uslova
ravnotee sila u pravcu osa x, y sa slike 22.
Ravnotee sila u pravcu ose x:
dsdl cos

dsdl sin

x dydl

yx dxdl

=0

(4.12)
Kako je dx = ds sin , a
prelazi u oblik:

dy

ds

cos , jednaina

- sin - cos - sin =0,

(4.13)
Djeljenjem jednaine sa cos i grupisanjem
lanova jednaina prelazi u oblik:
cos

xy

179

4. Analiza ravnog naponskog stanja

tg

yx

+ - =0
x

(4.14)
Postavljanem uslova ravnotee sile u pravcu
osi y se dobije:
- dsdl sin + dsdl cos - dxdl - dydl =0,
(4.15)
zamjenom vrijednosti za dx i dy,
te
dijeljenjem sa cos
dobije se jednaina
oblika:
sin
cos
0,
- sin cos
(4.16)
grupisanjem lanova jednaina prelazi u
oblik:
y

tg

xy

xy

xy

(4.17)
Iz jednaina 4.14 i 4.17, koje se dobiju iz
uslova ravnotee sila u pravcima osa x i
y, moe se zakljuiti da naponi u kosom
presjeku zavise od ugla presjeka .
Maksimalne vrijednosti napona u kosom
presjeku mogu se odrediti eliminisanjem
180

4. Analiza ravnog naponskog stanja

ugla iz jednaina (4.14) i (4.17). Na taj

nain se dobije:
;

xy

x
yx

(4.18)
Sreivamjem ove jednakosti se dobije
jednaina koja daje zavisnost normalnih i
tangencijalnih napona u kosom presjeku.
Jednaina je kriva drugog reda, krunica u
koordinatnom sistemu , koja se naziva
Mohrova krunica (sl. 23.):
2

2
xy

(4.19)
Centar krunice je odreen koordinatom
take M ( 2 ,0 ) i poluprenikom r
x

= 12

)2

2
xy

1
2

2
x

2
xy

min

x+
2

max

181

4. Analiza ravnog naponskog stanja

Slika 23. Mohrova krunica

napona
Take na Mohrovom krugu napona
odreuju sve mogue napone u nekoj taki
napregnutog tijela.
U ininjerskoj konstrukciji znaajne su
ekstremne
vrijednosti
normalnih
i
tangencijalnih napona koje se mogu odrediti
sa Mohrove krunice.
a) Ekstremne vrijednosti normalnih napona
za ravno naponsko stanje su:

182

4. Analiza ravnog naponskog stanja

x
1

max .

1
2

1
2

2
xy

2
xy

(4.20)
x
2

min .

(4.21)
b) Ekstremne vrijednosti tangencijalnih
napona za ravno naponsko stanje su:
1

max .

min .

1
2

2
x

1
2

2
x

2
xy

2
xy

(4.22)
Sa slike Mohrove krunice se vidi da
normalni
naponi
imaju
ekstremne
vrijednosti u ravninama u kojima su
tangencijalni naponi jednaki nuli. Ove
ravnine se nazivaju glavne ravnine, a
normalni naponi koji djeluju u tim
ravninama se nazivaju glavni naponi. Pravci
njihovog dejstva se zovu pravci glavnih
normalnih napona. Prema tome, u glavnim
ravninama ne djeluju tangencijalni naponi.
183

4. Analiza ravnog naponskog stanja

Pomou izraza za ekstremne vrijednosti

napona mogu se odrediti vrijednosti
maksimalnih i tangencijalnih napona za
razne specijalne sluajeve naprezanja.
1. Za naponsko stanje kada je tijelo
izloeno dejstvu normalnog napona
i
tangencijalnog napona
( 0 ) glavni
naponi i su:
1
x
4
,
1
max .
2
2
x

xy

2
x

1
2

x
2

min .

2
x

2
xy

2
xy

(4.23)

dok su ekstremni tangencijalni naponi:

1

max

min .

1
2

2
x

1
2

4
2
x

2
xy

2
xy

(4.24)
Uglovi koji odreuju ravan glavnog napona
i ravan ekstremnih tangencijalnih napona
dobije se na osnovu izraza (4.9) i (4.11).

184

4. Analiza ravnog naponskog stanja

2. Za sluaj jednoosnog naponskog stanja

0:
0,
kada je
xy

max .

(4.25)
x
1,2

(4.26)
Uglovi koji odreuju ravan glavnog napona
i ravan ekstremnih tangencijalnih napona
dobije se na osnovu izraza (4.9) i (4.11) i
iznosi:
n

0,

/4

3.
Tijelo
izloeno
tangencijalnih napona:

dejstvu

samo

Glavni naponi su:

;
(4.27) Ugao koji odreuje pravac
glavnog napona n 4 ;
1,2

xy

Ekstremni tangencijalni naponi su:

;
(4.28)
Ugao koji odreuje pravac tangencijalnog
napona 2 .
1,2

xy

185

4. Analiza ravnog naponskog stanja

4. Tijelo izloeno dvoosnom naprezanju

( 0)
Glavni naponi su:
,
;
(4.29)
Ugao koji odreuje pravac glavnog napona
0;
Ekstremni
tangencijalni
naponi
su:
,
(4.30) a ugao koji
2
xy

1,2

odreuje pravac tangencijalnog napona

t

Glavna naprezanja su od velike vanosti

prilikom izraunavanja kritinih stanja u
sloenom stanju naprezanja.

186

4. Analiza ravnog naponskog stanja

187