Professional Documents
Culture Documents
Narodni Heroji Jugoslavije
Narodni Heroji Jugoslavije
HEROJIJUGOSLAVENSKENARODNOOSLOBODILAKEBORBE
1941.1945.
SLOBODNAJUGOSLAVIJA
Sadraj:
Uvodnarije ...................................................................................................................3
JosipBrozTito ...............................................................................................................4
NarodniherojiJugoslavije: .............................................................................................8
Narodniherojistranidravljani:..................................................................................519
Podacionarodnimherojima.......................................................................................548
Uvodna rije
Drugariceidrugovi,predvamastojiknjigaoherojima.Knjigaoljudimakojisuobiljeili
jugoslavenskupovijesturazdobljudo1945.godine,aikasnije.Knjigaoljudimakojisu
rtvovalisebe,svojuobitelj,mnogiisvojivot,azadobrobitsvih inaskojismokasnije
doli.
FascinirajuejedaseupravonajmlailanradnegrupepokretaNaaJugoslavijatoliko
zainteresiraoipotrudiosedabiografijeskeniraiponovnosloiujednuknjiguknjigukoju
Ti,dragiitaoe,upravoita.Dokazjetodanarodniherojiidaljeive.Nesamousrcima
svojihsuboraca,(naalostsveihjemanje),nesamousuvremenicimanjihovogslavnogvoe,
drugaJosipaBrozaTita,veiusrcimaljudikojisuserodiliposlijetogtraginog04.05.1980.
godine.
Istina,ovaknjiganijenastalaprouavanjemnjihovihbiografija,njihovihivotnihputeva.Ne.
Onajeponovnonapisana.TojezapravokopijaknjigeNarodniherojiJugoslavije,grupe
autoraizdavne1982.godine.Mi,lanoviradnegrupeDrutvoSlobodnaJugoslavija,
smatralismodaseljudikojisutakohrabrokrenuliuborbuprotivdalekojaegokupatora,kao
iprotivdomaihizdajnika,morajuspasitiodzaborava.Naanajnovijapovijestjepokazalada
sedobrestvaribrzozaboravljaju.Stogaihtrebauvijekiznovavraatinavalovesvijestii
uvijekiznovaponavljati.Trebasepodsjeatinasveherojskebitke,nasvetegobekrozkojesu
proli.Nesmijeihsenikadazaboraviti.
Onisuiliuratzatotosuvjerovali,uto,dajeonotoradejedinoispravno.Ilisuurat,jer
suhtjelipomoiuoslobaanjunarodaodkapitalistikogjarma.Ilisuuratzatotosusvojoj
djecihtjeliosiguratijedandrugaijiivot,ivotpunsmijeha,veselja,ivotneoptereen
mrnjom ivotdostojanovjeka.Jerovjeknijeroendabibiorob.Ne!Onjeroendabi
bioslobodan,dabimogaouivatisveljepoteteslobode.
NarodniherojiSFRJsusvojimradom,svojimdjelom,anekiisvojimivotompridonijelida
senateritorijuSocijalistikeFederativneRepublikeJugoslavije50godinaivjeloumiru,u
ljubavi,ivjeloseivotomslobodnogovjeka.Aslobodasenedobija,onasemorastvoriti.U
praviluborbom.
NekaimjevjenaslavaiHVALA!
Otilisuuumu,auliupovijest.
ZlatkoStojkovi,dipl.ing.
mlinu.PopovratkuboljevikauOmskvratioseutajgraditamopostaolanjugoslavenske
sekcijeRuskekomunistikepartije.
Ujesen1920.vraaseuZagrebgdjestupauredoveKomunistikepartijeJugoslavije.Iste
godinepartijajezabranjena.Kada1921.ostajebezposlazapoljavaseumlinuumjestu
VelikomTrojstvugdjejesasvojomsuprugomiviodokasnogproljea1925.godine.Tumu
serodilotrojedjece.PrvodijeteumrlomujeuZagrebu,auTrojstvusumusahranjenisini
Hinko,kojijeumroosamdananakonroenjakerkiceZlatice,ijiseivotugasionakon17
mjeseci.GodinudanaprijenegotonaputaVelikoTrojstvo,roenjesinarko,kojijejedini
ostaoivodetvoronjegovedjeceizprvogbraka.
NaputamlinuVelikomTrojstvuiukasnoproljee1925.godinedolaziuZagreb.Po
partijskimzadacimaodlaziuKraljevicu,BeogradiuSmederevskuPalanku.Uaprilu1927.
opetsevraauZagreb.OdsudauOgulinuosuenjenasedammjesecirobije,uvjetnona
etirimjeseca,zbogkomunistikepropagande.NakonizlaskaizzatvoraTitoujedinjuje
Partijukojajebilapodijeljenanarazliitfrakcije.
Kadasuujunu1928.godineorganizovanedemonstracije,naletkukojimseradnicipozivaju
nademonstracijestajaojepotpisJosipaBroza.Velikapotjerapolicijeraspisanaje20.juna
1928.Uhapenje4.augusta1928.iosuennapetgodinarobije.Poetkom1929.dovedenje
naizdravanjekazneuLepoglavu.GodinudanaposlijenjegauLepoglavudolaziMoa
Pijade,tadastariiiskusnikomunist.Njihdvojicasupoelizajednoraditinaorganiziranju
partijskihjedinicaukaznionici.IztogavremenasauvanjeijedanoddvaportretaTitatoih
jeizradioMoaPijade,kojijeinaebiopoznatislikar.
Poetkom1931.JosipBrozasuiznenadapremjestiliukaznionicuuMariboru,kojajebilana
glasukaonajgorauJugoslaviji.Tujeizdraokaznualiipaknijeodmahputennaslobodu.
OdvedenjeuOgulin,gdjejetrebaodaodleijotriipolmjesecaonekaznenakojujebio
uvjetnoosuen.Tekpotkrajmarta1934.izlaziizzatvora,alimujeodreenodamoraboraviti
urodnomKumrovcuidaiznjeganesmijenigdjeotii.
VeuaprilutegodinenaputaKumroveciodlaziuSamobor.Postaojeilegalaciprviputse
spominjeimeTito.PostojalojeviepriaotomekakojedobiotoimealijeJosipBroz
kasnijevieputaobjanjavaodaganikakavposebnirazlognijepotakaodauzmetoime.
Jednostavno,tojenarodnoime,kojenijeposebnorijetko.Preaviuilegalnost,Titoje
nastaviojoveompartijskomaktivnou.UkljuenjeuPolitikibiroCKKPJ1934.godine.
ZbogpartijskihzadatakapovremenoodlaziuPariziMoskvu.
Krajem1937.godineJosipBrozTitopostajegeneralnisekretarCentralnogkomiteta
KomunistikepartijeJugoslavije.PoslijetogajodvaputaodlaziuMoskvu1938.i1939.
godine.FaizamseirioEvropom,HitleroveiMussolinijevearmijesunagranicama
Jugoslavije,avladaCvetkoviMaeknevidiopasnostkojaseblii.Jedneodposljednjih
veeriuoktobru1940.godineuDubravijeodranaPetazemaljskapartijskakonferencija.Na
krajukonferencijeTitojerekao:"Drugovi,prednamasuodluujuidani.Naprijedsadau
konanupobjedu!Iduukonferencijumoramoodratiuosloboenojzemljiiodtuinaiod
kapitalista!"
OkupacijaJugoslavijezateklagajeuZagrebu,odakleje,njegovominicijativom,upuen
proglasCKKPJnarodimaJugoslavijeiradnomnaroduJugoslavije,ukojemuseistie
odlunostPartijedauoslobodilakomratuustrajeuprvimredovima,ukojemuustajeprotiv
potpaljivanjanacionalnemrnjeipozivaradnike,seljake,omladinu,graaneisverodoljube
daseujedineuborbizanacionalnunezavisnost.
Udrugojpolovicimaja1941.godineTitoodlaziuBeogradodakleusmjeravapripremeza
dizanjeustankaipoetakoslobodilakograta.PonapaduNjemakenaSSSR(22.juna)
PolitbiroCKKPJjepodTitovimvodstvomocijeniodajenastupioodluantrenutakza
poetakoruanogustankaprotivokupatorainjegovihdomaihpomagaa.Glavnitab
NarodnooslobodilakihipartizanskihodredaJugoslavije(NOPOJ)formiranje27.juna,aTito
jepostaovrhovnimkomandantomNOPOJ.Podnjegovimvodstvomdonesenajeodlukao
dizanjusvenarodnogustanka.
Beogradjenapustio16.oktobraiotiaonaosloboeni teritorijuzapadnojSrbiji,kamosu
premjeteniiGNOPOJiCKKPJ.UStolicamaje26.i27.novembraodranosavjetovanje
nacionalnihipokrajinskihpredstavnikanarodnooslobodilakogpokretaidonesenesmjernice
zarazvojustankaioslobodilakeborbepodjedinstvenimvodstvomVrhovnogtabaNOPOJi
glavnihtabovapozemljamaipokrajinamaJugoslavije.UoktobruistegodineTitosesastao
uRavnojGorisDraomMihailoviemradidogovoraozajednikojborbiprotivokupatora,
kojizbogstavaMihailoviazavravabezuspjeha.
Uoktobruinovembru1941.godineTitojeuUicu,odakleusmjeravarazvitakustanka.U
Rudom,uistonojBosni,22.decembra1941.osnivaPrvuproleterskubrigadu.Naosnovi
uspjehapostignutihuustankuioslobodilakojborbiudrugojpolovici1942.izdajenaredbuo
osnivanjuprvihdivizijaikorpusa,tojebiotemeljstvaranjaNarodnooslobodilakevojske
Jugoslavije(NOVJ).NanjegovuinicijativuuBihause27.Novembra1942.sastaju
predstavniciNOBizsvihkrajevaJugoslavijei formirajuAVNOJAntifaistikovijee
narodnogosloboenjaJugoslavije.Godinudanaposlije,29.i30.novembra1943,uJajcuse
sastajeAVNOJnasvojedrugozasjedanjeidonosipovijesneodlukeobuduemureenju
JugoslavijekaofederativnedraveravnopravnihnarodainarodnostiJugoslavije.
Titodobivanaslovmarala.NekovrijemerukovodioslobodilakomborbomizDrvara,
odakle,poslijeneuspjelognjemakogdesanta,25.maja1944.godine,odlazinaVis,gdje
razvijairokudjelatnostzameunarodnopriznanjenoveJugoslavije.Uaugustu1944.susree
seuNapuljuspredsjednikombritanskevladeWinstonomChurchillom.Istodobnodoksebori
zameunarodnopriznanjenovogastanjanatluJugoslavije,rukovodi,kaovrhovni
komandant,operacijamaosloboenjazemlje,kojeusklaujesoperacijamasaveznikih
vojski.Predveer23.oktobra1944.stieuosloboeniBeograd.Potvrujuiveizborene
tekovine,Tito7.marta1945.godineformiravladuDemokratskeFederativneJugoslavije.
NarodnooslobodilakaborbanarodaJugoslavijepobjednikijezavrena15.maja1945.Jou
tokuborbe19.novembra1944.PredsjednitvoAVNOJadodijelilojeTitunazivnarodnog
herojaJugoslavije.JosipBrozTitobiojejediniVrhovnikomandantudrugomsvjetskomratu
kojijesvojeborcelinovodioubitku.RanjenjeubitcinaSutjesciujunu1943.godine.
Godine1948.oduprosediktatuStaljina,odbacivinjegovuneprijateljskupolitikuprema
tekovinamasocijalistikerevolucijeuJugoslavijiitekovinamaoslobodilakeborbe.
Odbijanjemdasepokoritzv.RezolucijiInformativnogbiroakomunistikihiradnikihparija
(Informbiro),kojajesadravalaagresivnupolitikuStaljinapremaJugoslaviji,Titoje,uime
naelaravnopravnostinarodaikomunistikihpartijasvihzemalja,odbaciopolitiku
meunarodnogahegemonizmaidiktatavelikesile.UNarodnojskuptiniFNRJ27.juna1950.
podniojeobrazloenjeOsnovnogzakonaoupravljanjuradnimkolektivimaodstraneradnika,
istaknuvistarosocijalistikogeslo"Tvorniceradnicima".PrviputjezaPredsjednika
Republikeizabran14.januara1953.
PoslijesmrtiStaljinauslijedilajenormalizacijaodnosasaSSSRpaje,zaposjetaHruova
Jugoslaviji,ujunu1955,potpisanaBeogradskadeklaracija,kojomjeotvorenput
normalizacijiodnosaizmeudvijuzemalja,naosnovipriznanjanaelaravnopravnostimeu
narodima,dravamaikomunistikimiradnikimpartijamasvihzemaljasvijeta.
Titojeodranih1950ihgodinapasvedosvojesmrtirazviogolemumeunarodnudjelatnost,
jedanjeodzaetnikaiglavnihakterapokretanesvrstanostiskojimsuseidentificiralemnoge
novoosloboenezemljeusvijetu.AfirmirajuimeunarodnipoloajJugoslavije,miri
suradnjumeunarodima,Titojeposjetiovieodsedamdesetzemaljasvijeta,nasvim
kontinentima.ZagolemeitrajnezaslugekojejestekaozasvenarodeJugoslavijeizanjihovu
dravnuzajednicutriputajeproglaavannarodnimherojem.Biojebiranzadoivotnog
predsjednikaSKJ.Zaizvanredandoprinosvojnojznanostiipraksi,posebnozadoprinosi
zaslugeuizgradnjiteorijeiprakseoslobodilakogrataTitoje1976.dobiodoktoratvojnih
znanostiiumjetnosti.Proglaenjeipoasnimlanommnogihakademijaznanostii
umjetnosti.
NajedanaestomkongresuSKJposljednjemkojemujeprisustvovaoodraojegovoro
snazi,uloziiperspektivamaJugoslavije,onjezinojvjernostipokretunesvrstanostiio
odsudnojvanostibratstvaijedinstvanarodainarodnostiJugoslavijegovorkojije
svojevrsnaoporukasvimbatinicimadravekojajestvorenapodnjegovimvodstvomikojoj
jeostaotrajnimsimbolom:TitovaJugoslavija.
4.maja1980.u15.05satinaKlinikombolnikomcentruuLjubljaniumrojenajveisin
naihnarodainarodnosti,predsjednikSocijalistikeFederativneRepublikeJugoslavije,
predsjednikSavezaKomunista,VrhovniKomandantoruanihsnaga,MaralJugoslavijeJosip
BrozTito.Pokopanje8.maja1980.uBeograduuKuicvijea.Nanjegovojsahranibiloje
prisutno209delegacijaiz127dravasvijeta.Titovasahranabilajezvaninonajposjeeniji
pogrebnekogdravnikauprolomstoljeu.
DelpinPetraRastislavZmago...........................................................................................97
Demonja Nikola................................................................................................................99
DimiTodoraNada ........................................................................................................101
DomanyJosipaRobert....................................................................................................103
DoenStevo ...................................................................................................................105
DragarRezka..................................................................................................................106
DugaliObrenaMomiloMomo ....................................................................................108
DugandiJakovaJaka .................................................................................................110
DugonjiIlijeRatomirRato............................................................................................111
DugoeviAndrejaVeljko..............................................................................................113
DujiTeodoraMilo.......................................................................................................115
DukiMilanaStevan ......................................................................................................116
DuliStipanauro .........................................................................................................118
DumboviKovaiKataMati......................................................................................120
DumiiPetraLjubo.......................................................................................................122
DurakuRedepaEmin ....................................................................................................123
DurbabaJovanaJoo ......................................................................................................125
DuiHajdar ....................................................................................................................127
apiNikoleuro..........................................................................................................129
erekStipe.....................................................................................................................131
ilasNikoleAleksaBeo ...............................................................................................132
okiPereDanilo..........................................................................................................133
onoviM.Branko ........................................................................................................134
uriNoviceelimireljo.............................................................................................136
EngelAleksandraEliasIlija,Andi...............................................................................137
EypperErnestaErnest.....................................................................................................139
FetahagiRamadanaAhmet...........................................................................................141
FiketGrgeMirko............................................................................................................142
FilipoviAvramaStjepan ...............................................................................................144
GaeaVasilj..................................................................................................................145
GajiMihajlaLjubivojeoka.........................................................................................147
GaliMarijanaJureVeliki..............................................................................................148
GaljerFranjeVilimio .................................................................................................150
GardaeviPetraRadovan ..............................................................................................152
GavranMileDuan.........................................................................................................153
GavriGavreVeselin.....................................................................................................155
GavrilovskiAlekseKiro .................................................................................................157
GeorgievMilanaPeroio.............................................................................................158
GerovacMileLjubica .....................................................................................................159
GigovAndonaStrahil .....................................................................................................160
GluhakIvo......................................................................................................................161
GredeljJankaJanko........................................................................................................162
GregoriPavle................................................................................................................163
HariJakovaIvan IlijaGromovnik ...............................................................................165
HoljevacSlaveVeeslav,Veco.......................................................................................167
HribernikLovreRudolfSvarun ......................................................................................168
HrovatFrancaan..........................................................................................................170
HumoSalihaAvdo .........................................................................................................172
IbrahimpaiHasanaMahmutMao ...............................................................................174
IliIvanaLjubo ..............................................................................................................176
IliRadojaMilanua,iaumadijski ........................................................................178
IliSimeMilan...............................................................................................................181
JaneiJankaVidaVilmaLuka ..................................................................................182
JaniVladoCapo............................................................................................................184
JankezureGrga ...........................................................................................................185
JankovGanetaBlagojaMueto.......................................................................................187
JerebRadaDuantefan ................................................................................................188
JerkoviDraganaDuan .................................................................................................189
JoniAntaAnte ..............................................................................................................190
JosifovskiVangelaJosifSvetarot ..................................................................................192
JovanoviLjubisavaSavaSirogojno...............................................................................193
JovanoviMilanaivoradikicapanac........................................................................194
JovanovskiIgneIlijaCvetan...........................................................................................196
JoviSlobodan ...............................................................................................................197
KapiiMilaJovo...........................................................................................................198
KaramandiStavreElpida ................................................................................................200
KarangelskiAngelaVasko..............................................................................................201
KaranoviMilanaNikola................................................................................................202
KardeljEdvardaEdvard,Bevc,Kritof...........................................................................203
KerinAlojzaMilkaPohorskaMilka...............................................................................210
KluzValentinaFranjo.....................................................................................................212
KljaiMirkaMilanka.....................................................................................................213
KljajiFilipFia.............................................................................................................214
KljajiIlijeMirkoStari...................................................................................................216
KljajiMarkaMilo........................................................................................................218
KneblMatijeFranjo........................................................................................................220
KneeviGavrilaRadovanTihi ......................................................................................222
KolmanJanozaAlojzMarok ..........................................................................................223
KomarAlojzaSlavko.....................................................................................................225
KomatinaAlekseMilo ..................................................................................................227
KonarDmitraMarkoBura ............................................................................................229
KonarGeceRade ..........................................................................................................231
KonarNikoleDragica ...................................................................................................234
KovaeviBlagojaSava .................................................................................................236
KovaeviBoidaraBrankoikaMornar .......................................................................240
KovaeviedomiraRadoslav .......................................................................................242
KovaeviGolubaMilo ................................................................................................244
KovaeviJeremijeVeljko .............................................................................................246
KovaeviMilauran....................................................................................................248
KovaeviNikoleMitarMujo ........................................................................................250
KovaeviObrenaRadovanMaksim ..............................................................................252
KovaeviPetraMirko ...................................................................................................253
KovaeviPetraVasilijeile .........................................................................................254
KovaeviPetraVojo .....................................................................................................256
KovaeviRadosavaVojinVojo ....................................................................................258
KovaeviSimeBoriaepan.......................................................................................259
KovaiIvanaIvanEfenka .............................................................................................261
KovaiLucijanaOskar..................................................................................................262
KovaiMartinaJoe .....................................................................................................264
KraigherAlojzaDuanJug .............................................................................................266
10
KrajaiIvanaIvanStevo ...............................................................................................268
KrajgerAlojzaBoris.......................................................................................................271
KraValentinaJosip .......................................................................................................273
KreaiIvanaOtmarKultura ..........................................................................................274
KreseFrancaFrancoban..............................................................................................276
KrkaMarkaIvan...........................................................................................................278
KroflinRudolf ................................................................................................................279
KrsmanoviBranko ........................................................................................................280
KrukaMarkaGojko ......................................................................................................282
KufrinIvanaMilka .........................................................................................................284
KujundioraMaksim...............................................................................................286
KupreaninNikoleMilan................................................................................................287
LabudoviJagoaMiloradLabud ...................................................................................289
LatinoviJoveTrivoGaronja .........................................................................................291
LaveviLuiNikoleIvan..........................................................................................292
LazareviSavaBoo ......................................................................................................294
LekoviMieVoja .........................................................................................................296
LekoviPetar..................................................................................................................298
LenacIvan......................................................................................................................300
LisakJankoPuka ..........................................................................................................301
LjekoviMaanaNikola...............................................................................................303
MacuraMilanaSlobodan Bondo..................................................................................304
MarinkoviJosipaIvanSlavko .......................................................................................306
MaslariPantelijeBoidar ..............................................................................................308
MasleaAleksandraVeselinVeso ..................................................................................310
MasliSalkaOmer .........................................................................................................312
MaeraFranaSergej .......................................................................................................314
MakoviNoviceJelica ..................................................................................................316
MakoviSekuleSavo....................................................................................................317
MedeJanezaPavlaKatarina ...........................................................................................318
MoraaSaveMilutin ......................................................................................................320
MorinMiheIvanCrni...................................................................................................323
MokriJanezaJoeCiril ...............................................................................................325
MrazoviCzofekStjepanaKarloGapar ........................................................................327
MrkociMarkaMarko.....................................................................................................329
MrkociFranjeSlavko .....................................................................................................331
MukerIvanaIvan ...........................................................................................................333
NaStjepanaKosta ........................................................................................................335
NemetVladimirBracoKozaranin .................................................................................338
NenadoviGavraDragomir ............................................................................................339
NikoliMihajlaGojko ....................................................................................................340
NjeiLazaraVid...........................................................................................................342
OrekoviJoseMarkoKrntija.........................................................................................345
PajiDaiVaseDuan................................................................................................347
PajiOiBartolaVinko ..............................................................................................348
PajiDavidaDavid .........................................................................................................350
PalikuaerifaIbe..........................................................................................................351
PalkovljeviMiloaBokoPinki ....................................................................................352
PanioraTodor..........................................................................................................354
PapHenrikaPavleilja ..................................................................................................355
11
PapiJovearko ............................................................................................................357
ParentaMiloaNenad.....................................................................................................359
PavloviMiloje ..............................................................................................................361
PavloviVeljkaRatkoiko ..........................................................................................363
PeneziSpasojaSlobodanKrcun ....................................................................................365
PeriMiloaVladimirValter........................................................................................367
PetroviPetraAdam,Gigac............................................................................................369
PijadeSamuilaMoaiaJanko ....................................................................................371
PilipoviureMilan ......................................................................................................374
PopoviAleksandraKoaPeraPosavski ........................................................................376
PopoviMomiloOzren .................................................................................................378
PopoviRadaJevrem .....................................................................................................380
PravicaRisteDragicaDraga ...........................................................................................382
PrimoracAntunaRudolf .................................................................................................386
PrincipJoveSlobodanSeljo............................................................................................388
RadiSvetozaraLepa .....................................................................................................390
RadosavljeviVeraNada................................................................................................392
RadovanoviMaksimaJovoJova..................................................................................393
RakovacJoakim .............................................................................................................394
RankoviMatejeAna ...................................................................................................396
RankoviMilivojaAleksandarMarko ............................................................................398
RaoviRadosavaMilija ................................................................................................401
RategoracAndrijeAnte.................................................................................................403
RoloviVladimirVlado..................................................................................................408
RozmanFrancaFrancStane............................................................................................410
RoancJoefaTine.........................................................................................................412
RudolfJankaJanko.........................................................................................................414
RukavinaIvanaAnte ......................................................................................................416
RukavinaIvanaIvan .......................................................................................................418
RukavinaPavlaIvanSio ...............................................................................................419
RunkoMiloaZvonkoPavle...........................................................................................420
RustanbegMilan.............................................................................................................422
RuikaIvanaJosip ........................................................................................................423
SabljakNikoleIvan ........................................................................................................424
SadikuRamizBaca.........................................................................................................425
SalihagiBeiraHimzo ..................................................................................................427
SemiJoetaStaneDaki.................................................................................................428
SpasiSaveMilan ..........................................................................................................430
StankoviRadojaVelizarVecaKoragin .......................................................................432
StanojloviSpireMiloradMia ......................................................................................434
StefanoviDimitrijaSvetislavea................................................................................435
StevoviVelimiraRodoljubRode...................................................................................437
StikoviMihajlaMiloslav...............................................................................................438
StojanoviIlijeBrankoKrvavi .......................................................................................439
StojanoviMaksimaMihajloPuljo .................................................................................440
StojanoviSimeMladen .................................................................................................441
StojanoviVukojaBoidarDreniki...............................................................................443
ariIveAnteRadepanac............................................................................................445
epanoviPetraJaftoajo............................................................................................447
egrtObrenaVlado ........................................................................................................449
12
entjurcFrancaLidija.....................................................................................................451
ercerIvanaLjubomirLjubo ..........................................................................................453
iblArminaIvan ............................................................................................................455
korpikJosipaVelimir ...................................................................................................457
olajaSimoSimela.........................................................................................................459
otiPalaPal ...................................................................................................................461
paljIvanaMilan ...........................................................................................................462
panoviureIlija .........................................................................................................463
panoviVaseTomica ...................................................................................................464
piljakDragutinaMika...................................................................................................465
tekoviPereLazo .........................................................................................................469
tokovacAntonaJovanoja ........................................................................................471
trokPavlaIzidorMrki.................................................................................................472
tuliMirko...................................................................................................................474
umenjakSlavkaSlobodanFeks....................................................................................476
umonjaDragomiraMilo..............................................................................................478
upicaRade...................................................................................................................480
upiBlagojaObren.......................................................................................................482
uranJoeJosip .............................................................................................................483
urbatIlijeBrankoBane.................................................................................................485
urkaloMirjanaDinko ...................................................................................................487
urlanMarkaGojko .......................................................................................................489
TuriIvanaIvanIztok...................................................................................................491
VajnerDuanaSlaviaia ............................................................................................493
VidekoviIvanPavel......................................................................................................495
VidoviIvanaMarijaAbesinka ......................................................................................496
VladuiuraBranko..................................................................................................498
VlahoviFranetaJosipJoa............................................................................................500
VlahoviMilinkaVelimirVeljko ...................................................................................502
VlajiivanaMilosav ....................................................................................................505
VujanoviSavaua ......................................................................................................506
VukmanoviNikoleSvetozarTempo.............................................................................507
VukmiroviNikoleBoroCrni.........................................................................................510
ZrenjaninivearkoUa...............................................................................................512
ZriliVladeura..........................................................................................................514
ZupeviMehmedaAsim ...............................................................................................516
ZvicerBlagoteJovanJovo..............................................................................................517
13
NosilacjePartizanskespomenice1941,iviedrugihodlikovanja.
Zavrio je Visoku kolu politikih nauka u Beogradu. Bio je lan je Savjeta federacije i lan
GKiCKSKBiH.
Ordennarodnogherojadodijeljenmuje27.novembra1953.godine.
15
16
Posle osloboenja, zavrio je Viu vojnu akademiju u SSSRu i Viu vojnu akademiju JNA.
Obavljao je visoke vojne dunosti u tabu korpusa, Armije i u Saveznom sekretarijatu za
narodnu obranu. Penzioniran je kao generalpotpukovnik JNA. Nosilac je Partizanske
spomenice1941.ivieratnihimirnodopskihodlikovanja.
Narodnimherojemproglaenje20.decembra1951.godine.
17
19
21
22
Savezne narodne skuptine, potpredsjednik Sabora Hrvatske i dr. Izvjesno vrijeme bio je i
lanCKKPH.Kasnijejeotiaoumirovinu.
NosilacjePartizanskespomenice1941.iveegbrojavisokihodlikovanja.
Narodnimherojemproglaenje24.jula1953.godine.
24
25
Kadje,usijenju1944.godine,ponareenjutabaumberakoposavskogsektora,formirana
brigada "Franjo Ogulinac Seljo", po slavnom panskom borcu i partizanskom rukovodiocu,
Marijan Badel postao je njezin politiki komesar. I na tom se zadatku isticao: zajedno sa
svojimsuborcimasudjelovaojeunapadimananeprijateljskauporitaGoliBregiBrezovica.
Istakao se i u okraju, koji je za njega bio posljednji, kad je njegova brigada vodila bitke na
sektoru Pljeivice i poslije toga proglaena udarnom. Poginuo je kao pravi heroj, narodni
borac,kodselaSvetaJana,22.lipnja1944.godine.
Narodnimherojemproglaenje6.srpnja1944.godine.
26
hrabro i prkosno Bagat se borio do posljednjeg metka. Pogoen rafalom u prsa, pao je na
palubuidaljedajuiotpor,svedoknijeizdahnuo.
Narodnimherojemproglaenje10.septembra1948.godine.
28
29
rukovodilacPovjerenstvaPokrajinskogkomitetaSKOJazaHrvatsku.Tuuspjenoradiuvrlo
tekimilegalnimuslovimasaskojevskomorganizacijomZagrebaisjeverneHrvatske.
Godine 1943, Milutin je i lan Povjerenstva CK KPH za sjevernu Hrvatsku i Zagreb. Na
dunosti sekretara Pokrajinskog komiteta SKOJa za Hrvatsku neumorno radi na jaanju i
irenjuskojevskihorganizacijadokrajarata.
Poslije rata, Balti je sekretar Gradskog komiteta Narodne omladine Beograda, lan CK
Narodne omladine Jugoslavije, ministar za rad vlade NRH, organizacioni sekretar Gradskog
komitetaSKZagreb,lanIzvrnogvijeaSabora,dravnisekretarzarobniprometHrvatske,
predsjednik Odbora za privredu i potpredsjednik Vijea Saveza sindikata Hrvatske, lan CK
KPHiCKSKJ,lanPredsjednitvavijeaSavezasindikataJugoslavijeipredsjednikkomisije
za drutvenoekonomske odnose, razvoj privrednogsistemaidugoronuekonomskupolitiku
PredsjednitvaCKSKJ.
NosilacjePartizanskespomenice1941idrugihvisokihodlikovanja.
Narodnimherojemproglaenje29.novembra1953.godine.
31
Ban Olga
Roena je 29. juna 1926. u malom istarskom selu Zareju
(Pazin). Nakon zavretka puke kole, nije zbog
siromatva mogla nastaviti kolovanje, nego je pomagala
ocu da obavlja krojake poslove. Otac joj jebionapredno
orijentiran, pa je to prenosio i na Olgu.
Narodnooslobodilaki pokret je poeo pomagati 1941, a
kua njezina oca pretvorena je u partizansku bazu. Tu su
se sabirala razna materijalna sredstva za NOP, odravali
sastanci partijskih aktivista, odravala kurirska veza. U
organiziranju i izvrenju tih poslova Olga je bila
neumorna: ila je odjeu za partizane, vrila kurirsku
slubu, prikupljala hranu i lijekove. Uskoro je primljena i
za lana SKOJa. Njen put slijedile su mnoge istarske
omladinke.Godine1943.odlaziuGorskikotariboriseu
redovima primorskogoranskih jedinica. Pohaa politike
kurseve,kakobisteklatovieznanja.Umaju1943.godinevratilaseurodnikrajipomagala
organiziranjeomladineienauNOP.Zajednosasvojimocem,16.juna(lipnja)1943.godine
primljena je u Partiju u partizanskoj vojnoj bazi kod sela Brgudca, pod Planikom. Meutim,
mogla je raditi samo nekoliko mjeseci. Osmog oktobra 1943. njemaki faisti opkolili su
njenurodnukuuiuhapsilijezajednosbratomiocem.Istogdanastrijeljalisunapazinskom
grobljuOlguioca.BratasuodveliulogorDahau.Njenumajkutakoersuuhapsiliiodveliu
logor.OiOlginojsmrtisauvanajeilegenda.Kadasujehtjelipomilovati,govoreijojdaje
jo mlada i da se moe promijeniti, ona imje odgovorila: "Jedna mlada skojevka ne mijenja
se nikad". List "Glas Istre" pisao je 3. XII 1943. | o njenoj pogibiji i pogibiji njenog oca:
"Poli su da rade u Istri za Istru, za slobodu, za na narod, poli su u borbu, i sada ih vie
nema. vapski faistiki razbojnici su ih strijeljali. Drug Ban i njegova ki dali su najveu
rtvu,dalisuivotesvojezaIstru,zaslobodu,zasvojnarod".
Proglaenajenarodnimherojem26.septembra1973.godine.
32
34
35
OkupacijuzemljeBelinijedoekaokaolanMjesnogkomitetaKPHrvatskezaZagreb.Od
prvih danaoruaneborbe,prekaljeniiiskusnirevolucionarpreuzimanajodgovornijepolitike
i vojne funkcije. Organizira Prvi zagorski partizanski odred, lan je Povjerenstva CK KP
Hrvatske za Zagreb, lan Oblasnog komiteta KP Hrvatske za Zagrebaku oblast, politiki
komesar Druge operativne zone, a od novembra 1943. lan Politbiroa CK KP Hrvatske. U
vrijeme NORa Belini se posebno angairao da oivotvori revolucionarne ciljeve kojima se
posvetio od najranije mladosti: jedan je od osnivaa prvih narodnooslobodilakih odbora na
osloboenojteritorijiuHrvatskoj,ibeskompromisanboraczaizgradnjunarodnevlasti.Biran
jeiunajviepredstavnikeorganezemlje(odnjihovakonstituiranja):AVNOJiZAVNOH.
Poslije osloboenja Jugoslavije, Belini se izvjesno vrijeme opet vraa sindikalnoj djelatnosti,
kao predsjednik Zemaljskog vijea Saveza sindikata Hrvatske zatim je biran za predsjednika
OblasnognarodnogodboraisekretaraOblasnogkomitetaKPHrvatskezaZagrebakuoblast,
a od 1945. do 1969. i za poslanika u Saboru Hrvatske i Saveznoj narodnoj skuptini.
IstodobnojebioidanPolitbiroa,odnosnoIzvrnogkomiteta,CKSKHrvatskeilanCKSK
Jugoslavije, a takoer i lan Izvrnog vijea Sabora Hrvatske. Od Osnivakog kongresa
SUBNORaJugoslavijedo1969.biojelanPredsjednitvanjegovaCentralnogodbora,aod
1961.do1969.ipredsjednikSUBNORaHrvatske.BiojelanSavjetaRepublikeHrvatske.
Belini je bio predsjednikom Saveza sindikata Hrvatske, zastupnik u Saboru, ministar
zdravstva SR Hrvatske. Predsjednik Stjepan Mesi 2003. odlikovao ga je Redom hrvatskog
pletera.
Narodnimherojemproglaenje24.jula1953.godine.
36
37
Poslije osloboenja, Antun Biber je vrio mnogo visoke dravne i partijske dunosti. U
periodu 19461950. bio je organizacionisekretarCKKPH,azatimministarpredsjednik
Komiteta za ugalj u vladi FNRJ, pa predsjednik Savjeta za poljoprivredu u Vladi NRH, lan
Izvrnog vijea Sabora NRH, predsjednik Glavnog odbora SSRNH i predsjednik Kontrolne
komisije SKH. IstovremenojebiranzalanaCKSKHinjegovogIzvrnogkomiteta,abiran
je i za lana CKSKJ. Danas se nalazi na dunosti potpredsjednika Saveznog odbora
SUBNORaJugoslavije.
NosilacjePartizanskespomenice1941.idrugihvisokihodlikovanja.
Narodnimherojemproglaenje27.studenog1953.godine.
38
39
40
Pokazivao je veliku brigu prema ljudima, a bio je i nosilac vedrog borbenog duha u
jedinicama.
Poginuojeunoiizmeu5.i6.srpnja1944.godine,kadasujedinice17.udarnebrigade28.
udarne divizije NOVJ napale Ludbreg, u kome se branilo oko 750 ustaa. Poslije vrlo otre
borbe, partizani su se, zbog pristiglih neprijateljskih pojaanja, povukli. U samom gradu, u
kojijeuspioprodrijeti,ostaojeMojicaBirtasasedamdesetitrojicomsvojihboraca,gdjesu,
izuzevnekolicine,svipoginuli,dajuicijelogdanaotpor.
TakojejunakipoginuoMojicaBirta,komandantbataljona,komesuustaeinterniralemajku
(1941. godine umrla je medu interniranim Srbima) i odvele, 1942. godine, sina uru
(Roenogneposrednopredrat)uJasenovac).
Narodnimherojemproglaenje5.srpnja1951.godine.
41
43
Bjelogrli T. Kosta
Roen je 1900. godine u Lipniku kod Gacka, Bosna i
Hercegovina.Doratasebaviozemljoradnjom.Kadasu,7.
juna 1941. ustae krenule u selo Lipnik da tamo nastave
pokolj srpskog stanovnitva, seljaci su ih, pod komandom
Kote Bjelogrlia, i uz pomo seljaka iz okolnih sela,
odbili, a zatim zauzeli oruniku kasarnu u Jaseniku.
DvadesetestogjunaodranjezborustanikauDrameini,
na kome je odlueno da se, prilikom napada na ustako
uporite, ne dozvoli pljakanje i ubijanje nevinog i
neborakog muslimanskog stanovnitva. U Lipnikoj
ustanikoj grupi, Kosta Bjelogrli se energino zalagao za
potovanje ovih zakljuaka i davao otpor njihovom
krenju. To mu je vrlo brzo donijelo, pored vojnikog, i
politiki ugled. Njegovo dosljedno provoenje programa
narodnooslobodilake borbe doprinijelo je stvaranju
partizanskihuporitauselimagatakogsreza.
Drugog novembra 1941. godine, na zboru ustanika u selu Ulinju, formiran je tab Gatakog
partizanskog bataljona, u ijem je sastavu bilo est partizanskih eta. Za komandanta
bataljonaizabranjeKosta.
U talijansko etnikoj ofanzivi, maja 1942. godine, neprijatelj je napao sela Lipnik i
Samobor, u namjeri da se probije preko Golije prema Nikiu, U borbi kojajetrajalacijelog
dana, Kota Bjelogrli je sa svojim bataljonom uspio da potisne Talijane i da ih natjera u
bijeg. Tada su zarobljena tri teka mitraljeza, radiostanica, nekoliko automata i drugi
materijal.
U junu 1942. formiran je Hercegovaki partizanski odred, od boraca koji su se povukli iz
Hercegovineispredetnikotalijanskeofanzive.Kotajepostavljenzakomandantanjegovog
1. bataljona, s kojim je uao u sastav 10. hercegovake udarne brigade. Na ovoj dunosti
uestvovao je u borbama na Kupresu, Posuju, Rakitnom, kod Gornjeg Vakufa, na Vranii i
drugim mjestima. U petoj neprijateljskoj ofanzivi, maja i juna 1943. godine, uestvovao je u
akcijama 10. hercegovake brigade protiv neprijatelja. Ve oronulog zdravlja, Kosta je,
poslije dolaska partizanskih jedinica iz Bosne u Hercegovinu, postavljen za komandanta
mjesta u Avtovcu, i izabran za lana Sreskog komiteta Partije za gataki srez, a kasnije i za
prvog predsjednika Sreskog narodnooslobodilakog odbora. Na toj dunosti je ostao do
osloboenjazemlje.
Poslije osloboenja, bio je lan Oblasnog narodnooslobodilakog odbora za Hercegovinu, ali
jeubrzo,1946.godine,umrouMostaru.
Narodnimherojemproglaenje24.jula1953.godine.
44
45
Kada se, posle neprijateljskog prodora u Podrinje, Mavanski partizanski odred povukao,
Verajeostaladanastaviradnaterenu.Ali,ubrzosujeetniciitreiputuhapsili,sadauselu
Tekeriu. Podvrgli su je strahovitom muenju. Nita nije priznala, pa su je etnici predali
Gestapou u abac. Tamo su je faisti ucjenjivali nudei joj slobodu" samo ako oda veze i
onekojisuradilizaNORirevoluciju.Verajesvetoodbilainastaviladaseponosnoihrabro
dri. Nijemci su je stavili na najstranije muke, prebili su joj i ruke i noge. Poto nisu nita
uspeli da saznaju, osudili su Veru na smrt i strijeljali je marta 1942. godine, zajedno sa
stotinakdrugihkomunista,skojevaca,boracai rodoljuba.
U spomen Veri i zahvalnost za ono to je uinila za socijalistiku revoluciju i bolju
budunost,domstudenatauBeograduiOmladinskidomuapcunosenjenoime.
Narodnimherojemproglaenaje6.jula1953.godine.
46
47
Duan Bojovi
Roen je 30. maja u selu Kutima u Nikikoj upi, Crna
Gora. Student prava. U svom roditeljskom domu i uem
zaviaju, Nikikoj upi, nauio je da iznad svega ceni
ljudsko dostojanstvo, pravdu i pravinost. Jo kao ak
osnovne kole isticao se drueljubljem, nesebinou,
odlunou, uvek spreman da se stavi na stranu onih
kojima je uinjena nepravda u bilo emu. Za napredni
radniki pokret opredelio se jo kao gimnazijalac. Iako je
bio svestan rizika, jedan je od organizatora masovnog
uea gimnazijalaca u demonstracijama protiv gladi u
Nikiu 1932. godine. Ove demonstracije su prvi
znaajniji politikiotporutomkrajuprotivestojanuarske
diktature. Duanu je to bilo prvo kaljenje i prva proba u
borbi naroda za svoja prava. Od tada poinju da ga
sumnjie, kad god bi bila povedena neka akcija napredne
omladine u gimnaziji ili u gradu. Zbog stalnih sumnjienja i opasnosti da bude iskljuen iz
nikikegimnazije,osmirazredupisaojeuPei.Zbogueaudemonstracijamaiskljuenje
i iz te gimnazije. Posle bezuspenih pokuaja da se upie u gimnaziju u Beranama i
Pljevljima, uspeva da se pomou direktora gimnazije kerovia upie u podgoriku
gimnaziju.
KaomaturantaktivnouestvujeuagitacijizaUdruenuopozicijunaizborima1935.godine,a
kao student prava jedan je od organizatora i uesnika u poznatim demonstracijama 11.
septembra 1938. godine protiv Milana Stojadinovia, koji je doao u Niki na proslavu
putanjausaobraajeljeznikeprugeBileaNiki.
U Beograd dolazi i upisuje se na Pravni fakultet sa ve bogatim politikim i borbenim
iskustvom, sa jasnim idejnim opredeljenjem, i odmah se aktivno ukljuuje u napredni
studentskipokretiuestvujeusvimnjegovimakcijama.
U novoj, politiki razvijenijoj sredini proiruje svoje ideoloko politiko znanje, i obogauje
svoj inae razvijeni smisao zamasovnipolitikirad.ZalanaKPprimljenjenaUniverzitetu,
1938. godine. Politiko znanje i iskustvo koje je sticao na Beogradskom univerzitetu
smiljeno je i uporno koristio u radu sa omladinom i narodom, kako u Beogradu, tako i u
svomrodnomkraju.
Posle aprilskog sloma bive Jgoslavje, dolazi u upu, odmah se ukljuuje u rad mesne
partijske elije i neumorno, s ostalim komunistima, objanjava narodu uzroke onako brzog
sloma Jugoslavje i njene vojske. Napredni i poteni intelektualci koji su se posle kapitulacije
Jugoslavijenaliuvelikombrojuusvomrodnomkraju,sastalisusejednogdanaidogovorili
ta sve treba da preduzmu da bi pripremili narod za oruanu borbu. Taj sastanak imao je
znaajnog uticaja na opredeljivanje naroda za NOV. Duan je bio jedan od inicijatora u
iznalaenju najpodesnijih oblika politikog delovanja, a budui da je u narodu bio veoma
omiljen,obinojeslatuonamestagdePartijajonijeimalaveeguticaja,ilitamogdesuse
javljalipolitikiotpori.
KadajeOKKPJNikidaodirektivudaponuoruaneakcijeprotivokupatora,nasastanku
partijske elije Duan je izabran da rukovodi trupom ustanika u likvidaciji andarmerijske
48
posade u Miolju Polju. Akcija je uspeno izvrena 14. jula 1941. godine. Duan je jedan od
najzaslunijih komunista za masovno i organizovano uee naroda upe u trinaestojulskom
ustankuiutokuitavograta.
Krajem avgusta 1941. godine OK Niki alje 300 boraca u pomo partizanima istone
Hercegovine, gde jebilauzelamahabratoubilakaborbaizmeuSrbaiMuslimana,akojuje
okupator podsticao pomou ustaa i etnika.KaoiskusanrukovodilaciDuanodlazisatom
trupom,istakavisekaoboracipolitikiradnikuraskrinkavanjuizdajnikaustaaietnika.
U februaru 1942. godine, tab Nikikog odreda alje Duana sa trupom boraca na sektor
Pljeivica, i imenuje ga za politikog komesara sektora. Tek to se vratio, postavljen je za
komesara jedne eteubataljonuodoko450odabranihboracakojije,ponareenjuGlavnog
tabazaCrnuGoru,upuennapodrujeKomskogodreda,kaopomouunitavanjuetnikai
uguivanjunjihovogizdajnikogpokreta.Duanseinaovomzadatkupokazaokaoneustraiv
borac i iskusan rukovodilac. Ujednomjuriunaelusvojejediniceprotivetnikanatavnju
tekojeranjenunogu.
Prilikom odstupanja naih snaga iz Crne Gore krajem maja i poetkom juna 1942. godine,
Duan se kao teki ranjenik nalazio u Centralnoj bolnici i ostao je sa 5. proleterskom
brigadom i Hercegovakim odredom u Vrbnici. Kada su se brigada i Hercegovaki odred
probili za Bosansku Krajinu, Duan je, iako rekovalescent, politiki komesar bolnikog
ealona. Zahvaljujui umnogom njegovoj organizatorskoj sposobnosti i hrabrosti, bolniki
ealon je predstavljao borbenu jedinicu, to se naroito ispoljilo u borbama na Treskavici,
ZabruiBitovnji.
U jesen 1942. godine postavljen je za politikog komesara 5. (Zijametskog) bataljona, pa
zatim 1. bataljona 5. proleterske brigade. Novembra 1942. godine postavljen je za
obavetajnog oficira brigade, kada je ta sluba tek bila u povoju. I natojdunostiispoljioje
izvanredan organizatorski smisao i postigao zapaene uspjehe. Istaknuti je uesnik bitke na
Neretvi. Kao ve iskusan oficir obavetajne slube, postavljen je za obavetajnog oficira 3.
udarnedivizije.
U ranim jutarnjim asovima 13. juna 1943. godine, kada je komandant 3. divizije Sava
Kovaevi poveo proreene redove svoje divizije na juri uz strmine Zelengore prema
Krekovima, da biprokrioputranjenicima,iDuanse,kaoiuvek,naaonaelujedinica.U
tom dramatinom i herojskom juriu smrtno je ranjen na mestu gde je herojski poginuo
komandant Sava. Lekari su uinili sve to je bilo mogue da ga spasu, ali spasa nije moglo
biti. Kad su bolniarke Ljubica Martinovi i Dara Kosti prile da mu pomognu i budu uz
njega, on ih je hladnokrvno upuivao da pomognu drugim ranjenicima govorei: Meni je
dobropomognitedrugimranjenicima",iakojeuskoroizdahnuo.
Zanarodnogherojaproglaenje20.decembra1951.godine.
49
50
51
52
53
Njegoveposljednjerecibilesu:Drugovi,japogiboh,uvajtemimitraljez!".Ubrzojeiumro.
Utojborbineprijateljjepotpunorazbijenipotuen.
Onjegovomjunatvuipodvizimau1941.iuproljee1942.dugoseprialounaroduimeu
borcima, a Jefto uziman kao primjer portvovanosti, hrabrosti i odanosti
narodnooslobodilakoj borbi. Na prijedlog Operativnog taba za Hercegovinu, maja 1942,
Jeftojeproglaenzanarodnogheroja.Njegovujunakusmrtiproglaenjezanarodnogheroja
prenijela je i Radiostanica Slobodna Jugoslavija". Stjecajem okolnosti, ovo proglaenje za
narodnog heroja nije bilo registrirano, pa je ponovo proglaen narodnim herojem 24. juna
1953.godine.
54
55
Aprila 1944. godine Bubanj je kao pilot, s grupom naih mlaih pilota, upuen u SSSR na
obuku, i 1. maja 1945. godine postavljen je za politikog komesara novoformiranog 254.
lovakogaviopuka,kojijeseptembra1945.preletiouosloboenudomovinuiuaousastav
Jugoslovenskogratnogvazduhoplovstva.
Kao pilotlovac, Bubanj je ubrzo postavljen za komandanta aviodivizije u Zagrebu gdje je,
koristei se bogatim iskustvom NORa i sa kolovanja, prionuo s velikom energijom da to
prije borbeno osposobi svoje mlade pukove. U jesen 1946. godine postavljen je na jo
odgovorniju dunost Naelnika taba Komande JRV, a 1954. godine, po zavrenoj Vioj
vojnoj akademiji, prelazi na dunost komandanta aviokorpusa u Zagrebu, zatim prima
dunost zamjenika komandanta Ratnog vazduhoplovstva i protuzrane odbrane i pomonika
dravnogsekretarazanarodnuobranu.Paralelnosovimodgovornimkomandnimdunostima,
generalpukovnikBubanjobavljaojeimnogepartijskedunosti.BiojelanpunomostvaCK
SKJzaRViPVOilanKonferencijeSKzaJugoslovenskunarodnuarmiju.
Vie od dvadeset godina Bubanj je bio aktivan pilot, letei i na najsuvremenijim avionima,
tako da je svoje komandantske dunosti obavljao vrlo struno, unosei u posao nesumnjive
linekvalitete,samostalnostimatovitost.Odravaojevrlobliskeidrugarskeveze
letakim sastavom RV uvaavajui njihove napore i traei da se oni cijene imajui pri tom
stalnopredoimatoveuborbenuosposobljenostjedinica.
Za sve ovo vrijeme mnogo se bavio teorijskim radom s podruja vojnih nauka, tako da je,
poredveegbrojatekstova,objavioiknjige"ovjekuprostoru"i"Treadimenzijarata",za
koju je dobio nagradu dravnog sekretara za narodnu obranu, a potom je izala i njegova
knjiga"Doktrinapobjede",ukojojjeteorijskirazraenanaadoktrinaopenarodneobrane.
Kao istaknuti visoki vojni rukovodilac, Bubanj je, januara 1970. godine, postavljen za
naelnika Generaltaba JNA. Na toj dunosti se istakao svojim doprinosom razvoju i
modernizaciji naih oruanih snaga, a naroito u praktinom ostvarivanju organizacije
openarodne odbrane. Sa svojim suradnicima, Bubanj je bio glavni planer i rukovodilac
velikogmanevra"Sloboda71".BiojeilanSavjetanarodneobrane,PredsjednitvaSFRJ.
Napreui do krajnosti sve svoje fizike i psihike sposobnosti, Viktor Bubanj je do kraja
nastojao da to vie odgovori mnogobrojnim obavezama i dunostima, to je doprinijelo
njegovojpreranojsmrti,15.oktobra1972.godine.
Narodnimherojemproglaenje27.novembra1953.godine.
56
57
58
59
60
do izraaja jula 1943, kada se s deset boraca uspjeno izvlai iz ustakog okruenja, te
septembra iste godine, kada sam upada, na motociklu, u selo Sveti Petar vrstec, kod
Krievaca, u zasjedu ustake satnije, iz koje se uspjeno izvlai.UosloboenjuVaradinskih
Toplicaneposrednorukovodijuriomnagestapovskouporite,gdjezarobljava100njemakih
andara. Ni jake snage neprijatelja, ak potpomognute sa 17 aviona i nekoliko tenkova, ne
uspijevaju razbiti zasjedu Bulatovih boraca kod sela emorec. U osloboenju Ludbrega
rukovodi i osnivanjem 1. zagorske brigade. Vodi neprekidne borbe u Zagorju, u vrlo tekim
uslovima, kod Donje Konjine, kod Zlatara, Mihovljana, Varadinskih Toplica, sela
Svibovec. Njegovo ime se brzo proulo u cijelom Zagorju, kao i prije toga na Kordunu,
Dalmaciji,Pokuplju,umberku,jersunjegoviprimjeriuborbiibrojnepobjedeimalevelikog
odjeka. Od 6. juna 1944, komandant 32. divizije Rade Bulat unitava snani ustako
domobranski garnizon u Trgoviu, Hraina, vodi teku borbu na Kalniku, Bilogori i
Podravini,gdjeunitavaerkeskeiustakodomobranskesnage,odkojihotimatopovetosu
ih oni bili zaplijenili na Istonom frontu, U suradnji s jedinicama 7. banijske divizije i 6.
korpusa,uestvujeuosloboenjuPodravineodViroviticedoKoprivnice.
Poslije rata, Bulat je komandant divizije, naelnik operativne uprave Vojne oblasti, zamjenik
naelnika Tree uprave generaltaba JNA, naelnik Uprave ABH obrane JNA, pomonik
komandantazapozadinuArmijskeoblasti,komandantvojnogpodruja.
Zavrio je kurs za usavravanje oficira pjeadije u Crvenoj armiji u SSSRu (MKUOP),
fakultet WA JNA, Komandnogeneraltabnu kolu u SAD i diplomirao na Elektrotehnikom
fakultetuuZagrebu.
BiojezastupnikuSaboruSRHzaVrginmostiVojni,ilanCKKPH.
BiojegeneralpotpukovnikJNAupenziji.
NosilacjePartizanskespomenice1941.ivieodlikovanja.
Narodnimherojemproglaenje24.decembra1953.godine.
62
neprijateljskih snaga. Zahvaljujui tome, njegov bataljon je uspio napasti Talijane s druge
strane i otjerati ih. Kao komandant 5. bataljona, dobiva specijalni zadatak da prodre u Istru.
Isti zadatak dobiva i kao komandant2.primorskogoranskogodreda,kojidjeluje,uglavnom,
na podruju Hrvatskog primorja i u dolini Kupe. Taj Odred vri niz uspjelih akcija pod
njegovim vodstvom. Najvea i najznaajnija akcija Odreda bila je napad na Talijane, 11.
lipnja 1942. godine, na pruzi DelniceKupjak, kada je uniten talijanski transport i
zaustavljen promet etiri dana. Odred je sudjelovao, zajedno sa slovenskim partizanima, u
napadu na Osilnicu i u drugim borbama. Nikola Car se u svim akcijama Odreda istakao
hrabrouibrigomzaborce.
Poginuo je 5. srpnja 1942.godine,nacestiizmeuselaKamenjakaiGrobnika,unapadusto
etrdesetoricepartizana,kojejeonvodio,natalijanskukolonu.Smrtnojeranjenujuriu.
Narodnimherojemproglaenje5.srpnja1951.godine.
64
lan CK SKH i CK SKJ, lan Glavnog odbora SSRN, a biran je nekoliko puta za saveznog
narodnogposlanika.BiojepredsjednikSUBNORaHrvatske.BiojelanSavjetaRepublike,
lanPredsjednitvaSUBNORaHrvatskeiaktivandrutvenopolitikiradnik.
Narodnimherojemproglaenje23.srpnja1953.godine.
66
Odmah poslije povratka u Zagreb, Vjeeslav Flores se ukljuio u rad partijske organizacije.
Jedan od glavnih zadataka partijske organizacije u Zagrebu bio je: organizirati prebacivanje
"panaca" koji su se nalazili na radu u Njemakoj nazad u zemlju. Jedan od glavnih
organizatorapovratkanaih"panaca"biojeupravoVjeeslav.Pozadatkukojegjeprimiood
sekretara Operativnog rukovodstva CK KPH Vlada Popovia, odlazi, u srpnju 1941, u
Njemaku,dapronaegrupejugoslavenskihradnikaidaorganiziranjihovilegalnipovrataku
zemlju.
Poslije dolaska u Njemaku, u gradu Desauu, u tvornici aluminija pronalazi grupu
Jugoslavena, medu kojim a su bili: Kosta Na, Ivan Hari, Otmar Kreai, Duan Kveder,
VeljkoKovaevi...CvetkoimjepreniodirektivePartijeopovratku.Dogovorilisusenakoji
se nain valja povezati s ostalim Jugoslavenima koji su bili ratrkani po njemakim
tvornicama.Cvetkosenekolikoputavraauzemlju,dokkonanonijeuspiostvoritikanalza
povratakjugoslavenskihradnikauzemlju.TajjekanaliaoodLeipziga,prekoGraca,
MariboraiDobovedoZagreba.NakolodvoruuLeipziguCvetkojedoekivaojugoslavenske
radnike koji su stizali iz svih krajeva Njemake. Bilo je dogovoreno da se grupe razbiju u
manje, po dvojica ili trojica, zbog lakeg prelaska granice, jer su Nijemci jo imali strau na
bivojjugoslavenskoaustrijskojgranici.
Takosu,usrpnjuikolovozu1941.godine,stalnostizalegrupebivihdobrovoljacaupaniji.
U Zagrebu su smjeteni i dalje upuivani prema rasporedu. Taj je kanal radio sve do sredine
1942.godine,adanitijedanoddobrovoljacaizpanjolskenijepaourukeustaa.
Poslijeuspjenoizvrenogzadatka,VjeeslavFloresodlazi,krajemkolovoza1941.godine,u
partizane. Neposredno poslije formiranja odreda "Matija Gubec" na umberku, 15. i 16.
kolovoza 1941, Cvetko je preuzeo dunost komandira. 6. rujna 1941. Odred je u zasjedi, u
blizini Slavetia, napao ustaku patrolu. Slijedeeg dana, 7. rujna, ustae sunastupilesjaim
snagama,tejeOdredmoraodaodstupi.ZanoilisukodselaGria.Cvetkojesdevetoricom
drugova krenuo u selo da nabavi neto hrane. Iznenada su ih napale ustae. Joa Turkovi,
desetaruOdredu,poginuoje,aCvetkoranjenizarobljen.OdvedenjeuJastrebarsko,gdjejes
jo 36 zarobljenih pripadnika NOPa zatvoren u konjunicu. Bili su podvrgnuti mukama.
Cvetkonesamotonijeodaosvojedrugove,negonijeakhtioredisvojeime,takodasuga
ustaevodilepodimenomKalc.
Na vijest da je Cvetko uhvaen, partijska organizacija u Zagrebu donijela je odluku da ga
pokusaosloboditidoksenalaziuJastrebarskom,gdjejeakcijumnogolakeizvestinegokad
budu prebaeni u Zagreb. Po direktivi partijske organizacije, u JastrebarskojeupuenaZlata
Ogorelec, aktivist NOPa u Zagrebu, koja je odrasla s Cvetkom. Zlata Ogorelec je
zatoenicima dostavila pile u kruhu,dabionimogliprepilitireetkenaprozorimakadsutra
dan pone akcija za njihovo osloboenje. Meutim, tog istog dana ustae su ih prebacile u
Zagreb,tejetakopropaoplan.
Ulistopadu1941.godine,Cvetkoje,zajednosostalih36drugova,izvedenpredPrijekisudu
Zagrebu.esnaestuhapenihamedunjimaiCvetko,osuenojenasmrtstrijeljanjem.Drugog
dana suenja u sudnicu su uli ustaki policajci i sve prisutne odveli u logor Jasenovac.
Cvetko,podimenomKalc,injegovidrugovistrijeljanisukrajemlistopadauMaksimiru.
Narodnimherojemproglaenje16.srpnja1951.godine.
68
ajavec P. Rudi
Roen je 1. aprila 1911. godine u selu Zgoa kraj
Visokog,BosnaiHercegovina.
Jo kao gimnazijalac ajavec je pripadao naprednoj
omladini zbog sukoba sa kolskim vlastima, morao je
mijenjatimjestakolovanja.KaostudentPravnogfakulteta
u Beogradu nastavio je suradnju s naprednim pokretom
aktivno je uestvovao u studentskim demonstracijama,
poslijekojihjebiouhapenimuenuGlavnjai.
Poslepetomajskihizbora1935.godinenakojimajeglasao
protiv Jevtia, premjeten je iz Beograda. gdje je radio u
Ministarstvu poljoprivrede. Godine 1936. zavrio je kolu
rezervnih oficirapilota u Novom Sadu. Dvije godine pred
rat odlazi u Francusku, u namjeri da doktorira pravne
naukenaSorboni.
Okupacija ga je zatekla u Zagrebu, odakle odlazi u Banja Luku postavljen je za direktora
Ureda za kolonizaciju. Ovaj poloaj omogu6io mu je da, u suradnji s grupom slubenika u
UreduipodrukovodstvompartijskeorganizacijeBanjaLuke,uspostavikanalzadostavljanje
materijalaiobavjetenjanaosloboenuteritoriju.Potoje,kaorezervnioficirpilot,
povremeno letio u jedinici Vazduhoplovstva NDH, koja se stacionirala na aerodromu
Zaluani,uspostaviojevezusFranjomKluzomiaviomehaniaromMiomJazbecom,kojisu,
takoer, u okviru zajednikog plana gradskog komiteta i Operativnog taba za Bosansku
krajinu,pripremaliprelijetanjenaosloboenuteritoriju.
ajaveciJazbecpreletjelisunasletiliteUrijekodPrijedora23.maja1942.godine,avionom
"Brege 19", neposredno posle pilota Franje Kluza. To je bio poetak stvaranja partizanske
avijacije.
Sve do poetka juna 1942. godine, dok su na Urijama vrene intenzivne pripreme za rad
partizanskih aviona, ajavec je uestvovao na narodnim zborovima, irei svojom rijeju i
primjerom bratstvo hrvatskog i srpskog naroda. Uestvovao je u sastavljanju letka
namijenjenogdomobranskojvojsci,kojisupotpisalipartizanskivazduhoplovci.
PrviijediniratniletajaveciJazbecizvrilisu4.jula1942godine.OnisunadBanjaLukom
bacali letke, a zatim su bombama napali aerodrom Zaluani. Poslije uspjeno izvrenog
zadatka, u posljednjem naletu nad aerodromom ajavec je ranjen u koljeno, pa je bio
primoran da poleti ka osloboenoj teritoriji. Morao je, meutim, da prinudno sleti kod sela
Kadinjana,gdjesugaopkolilietniciposlekraeborbe,ajavecjeizvriosamoubojstvo.
Narodnimherojemproglaenje20.decembra1951.godine.
69
vratio istim putem kojim je uao u Karlovac. Na mostu preko Korane dolo je do sukoba s
Talijanima, ali se vod uspio povui na Petrovu Goru, ostavivi iza sebe nekoliko mrtvih
talijanskihvojnika.
Marijan avi je, poslije ove akcije, prebaen u Zagreb. Tada je izvren jo jedan pokuaj
njegovog spaavanja, i to zamjenom. Meutim, ni taj pokuaj nije uspio. Marijan avi je
odvedenulogorJasenovac,gdjeje,krajem1941.godine,ubijen.
Narodnimherojemproglaenje27.studenog1953.godine.
71
73
Posle izlaska s robije (oktobra 1932), obavljajui zadatke koje je preuzeo u dogovoru s
Brozom i Vujoviem, izvjesno vrijeme je boravio u Bijeljini, a zatim u Zagrebu i Beogradu,
povezujuisesistaknutimkomunistima,apotomjebioprinuen,poetkom1933.godine,da
emigrira, jer mu je zbog stalnog nadzora policije bilo onemogueno da obavlja partijske i
revolucionarnezadatke.PonaloguCKKPJ,otiaojeuSovjetskiSavez,iuMoskvijezavrio
aspiranturu na Meunarodnoj "Lenjinovoj koli". Kasnije je bio ukljuen u rad rukovodeeg
aktiva u Moskvi, koji su sainjavali istaknutiji jugoslovenski komunisti. Prilikom odravanja
VII kongresa Kominterne, po nalogu CK KPJ, bio je odreen da pomogne lanovima
delegacije KPJ na VII kongresu u tom svojstvu uestvovao je gotovo na svim sjednicama
delegacijeKPJkojesudraneuMoskvitokomjulaiaugusta1935.godine,aprisustvovaojei
radusamogKongresa.
Krajem 1935. godine, dobio je zadatak da, kao instruktor CK KPJ, poe na ilegalni rad u
zemlju i bavi se ideolokim obrazovanjem kadrova, s tim da s njima, u obliku kursova i
predavanja,proraujepartijskematerijale,aposebnoodlukeVIIkongresaKI.Meutim,zbog
masovnog hapenja komunista krajem te godine i poetkom 1936, gotovo u cijeloj zemlji,
njegovodlazakjebiopomjerensvedoleta1936.godine.Zatovrijemeuestvovaojeuradu
Centralnogkomiteta,ijejesjeditebilouBeu,pomagaojeVladimiruopiuuureivanju
"Proletera",aaprilategodineuestvovaojenaPlenumuCKKPJ.Krajemjuna1936.godine,
prekoilegalnihvezadoaojeuSplit,gdjejeostaookodvamjesecapomauinaideolokom
obrazovanju lanova PokrajinskogkomitetaijonekihistaknutijihkomunistaizDalmacije.S
njima je odrao dva kursa s tematikom "Iz osnova marksizma" i partijske izgradnje. Sline
zadatkeslanovimaPokrajinskogkomitetauZagrebuomelajenovaprovalakojajezahvatila
i dio partijskog rukovodstva. Posle povratka u Be, sredinom augusta, postaje lan
kolektivnog rukovodstva KPJ (zajedno sAdolfomMekomiSretenomujoviem),uvrijeme
kad su lanovi Politbiroa bili pozvani u rukovodstvo Kominterne da bi rjeavali nastale
problemeuKPJzbogpojavenovihgrupakihifrakcionakihborbiipogoranjapoloajaKPJ
u Kominterni. Septembra iste godine odlazi u Pariz, a potom u Brisel, gdje prisustvuje
Svjetskomkongresunarodazamir.Krajemoktobraponovodolazinailegalniraduzemlju,da
pomogne partijskom rukovodstvu u Sloveniji i Hrvatskoj na provoenju linije narodnog
fronta.PotomujepolicijaulautragveposlenekolikodanaposledolaskauLjubljanu,bio
jeprinuendasepovueuilegalnost,akrajemnovembraotiaojeizzemlje.Umeuvremenu
jepostaolanPolitbiroanovogrukovodstvakojejeimenovanouMoskvinaelusGorkiem
kaogeneralnimsekretaromPartije,iJosipomBrozomTitom,kojijeodgovaraozaradPartije
u zemlji. Posle prenoenja sjedita CK KPJ iz Bea u Pariz (poetkom 1937. godine),
olakovijeodreenzaurednika"Proletera"i"Klasneborbe",akasnijejeobavljaoidunost
organizacionogsekretaraipomagaogeneralnomsekretaruuopemrukovoenjuPartijom.
Obnavljajui funkciju lana najueg partijskog rukovodstva, olakovi je od septembra do
novembra te godineboraviodvamjesecaupaniji,akrajemdecembraistegodineTitogaje
uputio da obavi vane partijske zadatke u zemlji, s partijskim rukovodstvima u Hrvatskoj,
Srbiji,BosniiHercegoviniiCrnojGori.Umeuvremenu,dokjeboraviouzemlji,sobzirom
nasituacijuupartijskomrukovodstvuikrizunjenogpoloajauKominterni,izKominterneje
stigao nalog da se olakovi opozove iz rukovodstva. Meutim, Tito je olakovia i dalje
zadrao, a tu odluku je sproveo tek krajem marta 1938. godine, kada je odluio da formira
novo, Privremeno rukovodstvo KPJ u zemlji. Shvaajui tekoe koje sunastalezaPartiju,i
daniimnebioteaonjenpoloaj,olakovitovrijemekoristidapiepoznatuknjigu"Kua
oplakana", u kojoj je iznio istinu o ivotu, stradanjima i borbi komunista u robijanicama
Jugoslavije suraivao je u partijskim i drugim listovima, a u dogovoru s Titom, maja 1939.
godine, odlazi na rad u zemlju. Kako bi se legalizirao u momentu poetka drugog svjetskog
75
rata,prijaviosepoliciji,proveojeokopolagodineuzatvoru,aposlesudskogprocesa,krajem
februara 1940, u nedostatku dokaza, bio je osloboen optube i interniran u rodno mjesto,
Bijeljinu. Tokom 1940. i 1941. godine, po nalogu CK, ponovo se ukljuuje u rad partijskog
rukovodstva, najprije u rad odjeljenja za Agitaciju i propagandu PK KPJ za Srbiju, gdje je
radionaorganiziranjukursovaiodravaopredavanjazakomuniste,apotomjeposlatnaradu
redakciju"Borbe",kojajetrebalodabudepokrenutasredinom1941.godine.
U vrijeme napada faistike Njemake na Jugoslaviju i okupacije zemlje, olakovi se
nalaziouakcijiPartije,kojajenastojaladaseorganiziraobranazemlje,azatim,kadajedolo
do kapitulacije reima Kraljevine Jugoslavije, i u pripremi oruanog ustanka i borbe protiv
faistikihzavojevaa.JedanjeodorganizatoraustankauSrbijiiBosniiHercegovini.Bioje
lan glavnog taba NOV i PO Srbije. U tom svojstvu, ve od poetka ustanka odlazi iz
Beograda u umadiju, obilazi i uestvuje u organiziranju i uvrivanju pojedinih
partizanskih odreda, pomae njihovim tabovima u organiziranju vojnog i politikog ivota
jedinica, kao i u organiziranju akcija. Posjetio je 1. i 2. umadijski odred, Posavsko
kosmajski, aanski, Uiki, Kragujevaki i Jagodinski uestvovao je na savjetovanju
rukovodstva partizanskih odreda umadije i zapadne Srbije, u Dulenima kod Kragujevca, a
krajem septembra uestvuje na Savjetovanju predstavnika glavnih tabova i partizanskog
rukovodstvaizelezemlje,kojejeTitoorganiziraouStolicama(kodKrupnja).Odseptembra
1941. postaje politiki komesar glavnog taba BiH. Kao izgraeni marksist, s bogatim
revolucionarnim iskustvom, osim doprinosa organiziranju oruane borbe, njegov udio u
izgradnji revolucionarne narodne vlasti je neprocjenjivo veliki. Vijenik je svih zasjedanja
AVNOJa(naIIzasjedanjujeizabranizasekretaraPredsjednitva),iZAVNOBiHa.
Posle vie od etvrt vijeka uea u radnikom pokretu i neprekidne borbe, olakovi je
doivio pobjedu socijalistike revolucije u Jugoslaviji ostvario se ideal za koji su dali ivot
mnoginjegovisuborci,amnogi,kaoilon,podnijeliogromnertveiodricanja.
UnovojJugoslaviji,olakovinastavljarevolucionarnubitkunanovimfrontovimaiunovim
uvjetima u izgradnji socijalizma. Vri odgovorne funkcije u drutvenom i politikom ivotu
Bosne i Hercegovine i Jugoslavije. Biran je za prvog predsjednika vlade BiH, za ministra
prosvjeta u vladi FNRJ i potpredsjednika SIVa. Bio je poslanik Savezne i republike
skuptine u vie saziva. Biran je za lana CK SKJ i CK SK BiH. Bio je lan Predsjednitva
Saveznog odbora SSRNJ i Centralnog odbora SUBNOR Jugoslavije. lan je Savjeta
Federacije.
Aktivno se bavio knjievnou i publicistikom. Bio je lan je Saveza knjievnika Jugoslavije.
Meu velikim brojem objavljenih knjiga i prijevoda, najznaajniji su mu memoarski zapisi
"Kazivanja o jednom pokoljenju" (tri knjige) i "Zapisi iz oslobodilakog rata" (pet knjiga).
"Zapisi iz oslobodilakog rata", zajedno s kasnije napisanim djelom "Kazivanja o jednom
pokoljenju", predstavlja, u stvari, jedinstveno djelo o pokoljenju koje se pripremalo i
prekaljivalo za revoluciju u surovim uvjetima kapitalistike Jugoslavije, u njenim
kazamatima, i na popritima borbe, i o ljudima koji su tu revoluciju vodili u oslobodilakom
ratu. Osim ovih djela, olakovi je napisao i knjige "panija u plamenu" (1937), "Utiske iz
Indije" (1954. godine), "Susreti i sjeanja" kao i niz tekstova i rasprava u pojedinim
asopisima. Stajao je na elu Redakcije za pisanje "Pregleda istorije SKJ" i uestvovao u
njegovoj izradi. Bavei se, jo iz robijakih dana, prevoenjem djela klasika marksizma,
ujedno je obavljao i dunost predsjednika Redakcije za prvo nauno izdanje sabranih djela
MarxaiEngelsaunaojzemlji.
76
77
olovi Stevan
Roen je 2. februara 1910. godine u selu Radobui, srez
ariljski, Srbija, u porodici siromanog seljaka. Osnovnu
kolu zavrio je u Arilju. egrtovao je u trgovinskim
radnjamauAriljuiUzicuipostaotrgovakipomonik.
PoslijezavrenogzanataotiaojeuBeograd1926.godine,
i ubrzo se povezao s naprednim radnikim pokretom,
pristupajui podrunici Saveza trgovakih pomonika i
aktivno seukljuujuiuradKulturnoumjetnikogdrutva
"Abraevi". Suraivao je u "Trgovakom glasniku",
opisujui teku situaciju u kojoj su se nalazili trgovaki
pomonici. Njegova aktivnost je bila zapaena, i on je
najprije primljen u SKOJ, a zatim je postao lan MK
BeogradaiPKSKOJazaSrbiju.UKPJjeprimljen1928.
godine.
Zbog rasturanja letaka po Beogradu odmah poslije zavoenja monarhistike diktature kralja
Aleksandra, uhapen je januara 1929. godine i osuen, u maju, na 5 godina robije. Kaznu je
najprije izdravao u Sremskoj Mitrovici, a zatim Lepoglavi, gdje su se nalazili Josip Broz
Tito, Jovan Trajkovi i Salomon Levi. Svi zajedno, poetkom 1931. godine, prebaeni su u
Mariborsku kaznionu, gdje su zatekli Radomira Vujovia i Rodoljuba olakovia.
Zajednikim snagama uspeli su da izbore posebnu sobu za politike zatvorenike, iako je bio
jedanodnajmlaihosuenika,uvjetirobijakogivotanisuslomiliStevu.vesuga,naprotiv,
ojaalizabitkekojesusledile.
U ljeto 1934. godine, poslije izdrane robije, straarno je sproveden u rodno mjesto. Poslije
dolaska u Radobuu, Steva je nastavio partijski rad, pri tom senijeograniionasvojeseloi
okolinu, nego na elu teritoriju od Poege do Ivanjice. Bio je aktivan u opozicionom
demokratskom pokretu i,uokvirunjega,osnivaoraznalegalnaudruenja,rasturaonaprednu
legalnutampuiilegalnimaterijal.
Poetkom okupacije, naroito poslije 22. juna 1941. godine, odrao je brojne sastanke i
konferencije po selima ovoga kraja, na kojima je objanjavao da su ispunjeni svi uvjeti za
uspjenu borbu protiv okupatora. Sve je to kazivao jednostavnim recima, da bi ga svatko
razumio kao pravi narodni tribun. Zato nije bilo nikakvih tekoa oko formiranja Ariljske
partizanske ete 31. jula 1941. godine, sastavljene preteno od komunista. Prirodno jetoje
Steva bio njen prvi politiki komesar. Njegovom plahom temperamentu odgovarala jeborba,
kaodajezanjubioroen.Uetijeorganiziraovojniipolitikirad,pajeipodiscipliniipo
izgleduostavljaosnaanutisak.
Poslije osloboenja Poege, Steva olovi se vratio u ariljski kraj da formira
narodnooslobodilake odbore. Dok su se ariljski partizani borili na frontu prema Viegradu,
etniciBoeJavorskogsu9.oktobrauliuAriljeiopljakalipartizanskemagacine.Stevajeo
tomeobavijestioVrhovnitabiokupioariljskeeteuSevojnu16.oktobra1941.godine,iod
njih formirao bataljon. Po odobrenju Vrhovnog taba, poto se Draa Mihailovi odrekao
Boe Javorca, dvije ariljske i jedna moravika partizanska eta, pod komandom Steve
olovia,najurisuoslobodileArilje18.oktobra,azatimIvanjicu24.oktobra.UIvanjicije
Steva,provodeipolitikuKPJospreavanjubratoubilakograta,sklopiosporazumosuradnji
78
79
80
81
1942. godine primljen u Partiju. U borbama brigade na velikom maru u Bosansku Krajinu,
kodPazaria,Kreeva,okoBugojnaiDonjegVakufa,dajeprimjerkomunistikehrabrosti.U
velikim, danononim sukobima brigade s jedinicama ustake Crne legije" na Kupresu,svake
noi uestvuje kao bomba, sve dok nije ranjen. Ranu je brzo prebolio u bolnici u Novom
Selu kod Blagaja, pa se, ve prilikom borbi za osloboenje Mrkonjigrada, naao u grupi
bombaa1.bataljonakadasuosvajalidominantnoutvrenobrdoOruglo.
Septembra1942.godineuestvujeuborbamaprotivetnika,ustaaiNijemacanaManjai,a
zatim u bombakom napadu na brdo usine, prilikom prvog osloboenja Jajca. Prvi bataljon
je 3. oktobra 1942. godine saekao u zasjedi kolonu Njemakih jedinica u selu Majdan, na
putuodMrkonjiGradakaJajcu.GrupubombaaukojojjebioukidijeliojeodNijemaca
samoputprekokogasuisjedneisdrugestraneletjelebombe.Dvojicabombaasupoginula,
a uki i njegov drug jurnuli su preko puta, uskoili meu Nijemce i unitili ih. Tada su
zarobili pukomitraljez arac" prvi koji je pao u ruke 2. proleterske brigade.Brigadaide
iz borbe u borbu, a uki daje primjer u estokim obraunima oko Grahova i posebno
prilikom zauzimanja Livna, decembra 1942. godine. U bici na Neretvi i gonjenju etnikih
jedinica do Drine uvijek se nalazio na najosjetljivijim mjestima. Za vrijeme priprema za
forsiranje Drine i sukobima s Talijanima i etnicima, ranjen je u nogu na Brodu kod Foe.
PoslijetogajeopetbiomeduprvimauborbamanaJavorku,blizuNikia,iubicinaSutjesci.
Tada je postavljen za zamjenika komandanta 1. bataljona, na mjesto prvog narodnog heroja
PetraLekovia,kojije13.juna1942.godinepaonaivnju.
Poslije proboja Njemakog obrua na Sutjesci, brigada se zaustavila u dolini Krivaje, blizu
Zavidovia. uki je dobio in porunika. Kako su bili na odmoru, elio je da drugove
obraduje ulovom ribe. Aktivirao je Njemakubombuinastradaoodnje:uinilomuseda
jeneispravna,jernijeuodaiti,pamujeeksplodiralaprijenegotojujebaciouvir.Bilo
je to 21. augusta 1943. godine kod Carevog Hana. Poslije nekoliko dana, umro je od
zadobivenih rana. Drugovi su ga sahranili u selu Beljavi, ispod planine Konjuha. Dvadeset
devetogodinjemporunikuNOVJ,rudaruTrepe,Bogoljubuukiu,borcisunali
simbolinomjestogdjeepoivati ispodKonjuhplanine,crveneodkrviproletera".
Narodnimherojemproglaenje13.marta1945.godine.
83
partizanskugrupuskojomjebioMihajilo,ipozvaliihnapredaju."Zarvamadasepredam",
uzviknuo je Mihajilo i podigao puku. Ali, pao je pokoen etnikim mitraljezom. Bio je
jedanodnajhrabrijihboracaiznjegovogsela,izkojegjepoginulodvadesetosampartizana.
Narodnimherojemproglaenje20.decembra1951.godine.
86
Daki Boidar
Roen je 3. januara 1909. u selu Klipino Brdo, Vojni,
Hrvatska. Potjee iz siromane seljake porodice. Kao
djeak, ivio je s majkom i ujakovom porodicom. Mali
Boidar je rano upoznao teinu seljakog ivota. Njegov
dan je bio ispunjen uvanjem ujakove stoke. Zbog toga
nije ni mogaozavritivieodtrirazredaosnovnekole.S
etrnaest godina, majka ga je uspjela poslati na uenje
pekarskog zanata u Vojni. Poslije zavretka zanata,
Boidar je najprije radio u Krnjaku, Slunju, a zatim u
Karlovcu.
Od 1926. do 1934. radio je u raznim pekarskim
radionicama, ali uvijek kratko, jer su ga poslodavci
otputali zbog njegovih zahtjeva za poboljanje ivota
radnika. U osamnaestoj godini postao je lan URSovih
sindikata zapaen je medu pekarskim i koarskim radnicima Karlovca. Izvjesno vrijeme radi
i u Dugoj Resi, gdje se istie u organizaciji trajkova. Revolucionarni rad nastavlja i za
vrijeme sluenja vojnog roka. Uspijeva pobuniti pekarsku etu u pekarskointendantskom
skladitu.
Poslije odsluenja vojnog roka, Daki uestvuje u raznim akcijama u Karlovcu. On je
organizator velikog broja trajkova pekarskih, koarskih i drugih radnika. Godine 1934.
postaojelanKPJ.Zbognjegoveaktivnosti,policijagahapsii,poslijetridesetdanazatvora,
protjerujeizKarlovcasazabranompovratkaugrad.Boidaraponovohapseunjegovomselu
KlipinoBrdo,izatvarajuuVukmaniu.Poslije60dana,putenjenaslobodu,alirevolucionar
ni tada ne miruje. On ubrzo organizira trajk radnika na eljeznikoj stanici Vojni, i trajk
koarskih radnika u Karlovcu, koji traje 5 dana. I drugi put je protjeran iz Karlovca. Sada
odlaziuZagreb.Kakonijemogaonaiposaousvojojstruci,zaposliosekaozidarskiradnik.
Daki nastavlja i ovdje politiku aktivnost u sindikatu, i onda kad ga majka savjetuje da se
kanitrajkova,onjojodgovara:"Zastvarradnikaglavu,ivotudati".
Brzo zapaen, vlasti ga 1936. proganjaju iz Zagreba. Bez zaposlenja, Boidar trai posao u
Vinkovcima,SarajevuiBeogradu,aliganigdjeneprimaju.
im je, jula 1936, poeo graanski rat u paniji, Boidar odlazi da se tamo bori protiv
faizma. U redovima internacionalnih brigada borio se na raznim bojitima panije. Poslije
porazapanskerepublike,naaoseukoncentracionomlogoruuFrancuskoj,iuNjemakoju
logoruMeusen.Imanekolikosauvanihdopisnihkaratakojejeizlogorauputiomajci.Onni
u logoru ne miruje. Pita majku za svog druga Josipa Kraa i druge poznate revolucionare.
Pored svih prepreka u hitlerovskoj Njemakoj, Daki uspijeva, 1941, doi u porobljenu
domovinu. Tu se odmah aktivno ukljuuje u pripreme ustanka protiv okupatora i njegovih
slugu.PozadatkuPartijeostajeuokupiranomZagrebu.Kaolan,apotomisekretarMjesnog
komiteta KPH za Zagreb, Daki je organizator velikog broja ilegalnih diverzantskih akcija u
gradu. Zagreb i njegove ulice jo odranije dobro je poznavao ovaj iskusni revolucionar. To
mu je omoguavalo da, i pored ustakog terora, izvede nekoliko sabotaa i diverzija. Na
izvrenju takvog jednog ilegalnog zadatka Daki je, 9. novembra 1941. godine, uhapen u
Zagrebu.
87
U ustakoj policiji Boidar je, prilikom pretresa, potegnuo revolver i ubio jednog ustau, a
dvojicu ranio. Pokuao je da pobjegne, no nije uspio. Podvrgnut je muenju. Ali, ni ustaka
svirepost nije pokolebalaprekaljenogrevolucionara.Dakinitanijerekao,nikoganijeodao,
ak ni svoje ime. Ubijen je u Maksimiru, novembra 1941. Ustae su tek kasnije, pomou
daktiloskopije,saznalenjegovoime.
Njegova junaka smrt ve u prvim danima estokog ustakog terora bila je poticaj za jo
odlunijuborbu.
Narodnimherojemproglaenje27.aprila1946.godine.
88
89
90
Kadaje,11.juna1942.formirana4.proleterska(crnogorska)brigada,imenovanjezanjenog
komandanta. Pod njegovom komandom brigada uestvuje u pohodu za Bosansku krajinu i
istie se u vie poduhvata. Do sredine jula zauzela je Hadie(napruziSarajevoMostar),
G.VakufivodilaborbenasektoruBugojnaUaugustujeizvriladvasnananapadanajako
utvreni Kupres i pretrpjela teke gubitke. Posle ovoga vodila je borbe s jakim Njemakim
snagamanaManjai,zatimseptembrasuraivalasasnagamakojesunapadaleJajce,apotom
uestvovala u estokim obrambenim borbama na pravcima JajceDonji Vakuf i Jajce
Travnik.OktobrauestvujeuosloboenjuMrkonjiGrada.
Kadasu1.novembrastvoreneprvedivizijeNOVJugoslavije,PekoDapevijeimenovanza
komandanta2.proleterskedivizije.Odtadadosredineseptembra1943.godinepodnjegovom
komandom 2. divizija uestvuje u najpoznatijim bitkama nae revolucije. Od poetka
novembra 1942. do poetka februara 1943. godine divizija dejstvuje u irem graninom
pojasu izmeu zapadne Bosne i Dalmacije. Novembra razbija neprijateljske snage na sektoru
KninBosansko Grahovo, 14. decembra oslobaa Livno, potom napada Kupres, oslobaa
ujicu i Duvno i vodi borbe na pravcu DuvnoImotski krajem decembra 1942. i januara
1943. divizija izvodi uspjena ofanzivna dejstva u Cetinjskoj krajini. U vrijeme bitke na
Neretvi divizija ima veoma vanu ulogu. U februaru uestvuje u osloboenju Posuja i
Imotskog,prodireudolinuNeretve,oslobaaDrenicuiJablanicu,idijelomsnagauestvuje
u napadima na Konjic. Heroizam njenih boraca i uspjesi taba i komandanta posebno dolaze
do izraaja u tekim borbama krajem februara i poetkom marta Glavnina snaga divizije
uestvuje u obrambenim borbama na pravcu Gornji Vakuf Prozor, pa u uvenom
protuudaru kodGornjegVakufa,adiosnagavoditekeobrambeneborbenaNeretvi.Druga
proleterska divizija je prva forsirala Neretvu marta 1943. godine i zadala snaan udar
etnicima. Od tada poinju njena ofanzivna dejstva na istok, Glavnina nastupa pravcem
ievo Glavatievo Kalinovik Foa i uestvuje u vie tekih borbi i razbijanju
snanih etnikih grupacija, a dio snaga je angairala u borbama u Hercegovini. U suradnjis
1. divizijom, 2. divizija je forsirala Drinu, razbila talijanskoetnike snage jaine nekoliko
hiljada, i oslobodila sjevernu Crnu goru, a u suradnji sa 3. divizijom u borbamanaJavorkui
Biou razbila talijanskoetnike snage, takoer jaine nekoliko hiljada. U V neprijateljskoj
ofanzivi divizija najprije vodi teke borbe sa 1. Njemakom brdskom divizijom na sektoru
MojkovcaiKolaina,potomuestvujeustvaranjumostobrananaVuevuiutekimborbama
naJavorkupivskom.UborbamaudoliniSutjeskenjenebrigadesuigraleodluujuuuloguu
napadima na Kour i u obrani na Barama. U vrijeme proboja na Zelengori izuzetnoznaajne
su obrambene borbe na Ljubinom grobu i Kouti, i prodor prema komunikaciji Foa
Kalinovik.
ZnaajnajeulogadivizijeustvaranjuslobodneteritorijeuistonojBosni.
Septembra 1943, godine Dapevi postaje komandant II udarnog korpusa. Pod njegovom
komandomkorpusjepostaojednaodnajjaihjedinicaNOVJ.Ujesen1943.uestvovaojeu
osloboenjuveegdijelateritorijeCrneGore,HercegovineiSandaka,imejeznatnoubrzan
razvoj NOP. U jesen korpus vodi teke borbe u Limskodrinskoj operaciji, u proljee 1944.
izvodi Mojkovaku operaciju i druge poduhvate za obranu slobodne teritorije Crne Gore i
Sandaka, a tokom leta uestvuje u Andrijevikoj operaciji. Jula 1944. Peko je imenovan za
komandantaOperativnegrupedivizija,skojomjeprodrouSrbijuioslobodioznatnateritoriju
u slivu June i Zapadne Morave. Septembra 1944. komandira 1. armijskom grupom, koja je
izvelaoperacijezaosloboenjezapadneSrbijeiumadijeiBeogradskuoperaciju.
92
Prvog januara 1945. imenovan je za komandanta l armije. Armija je vodila dugotrajne borbe
na sremskom frontu i 12. aprila izvrila proboj. U zavrnim operacijama za osloboenje
JugoslavijearmijajeoslobodilaznatandioSlavonijeiHrvatske,prodrlauSlovenijui
saIIIarmijomnasektoruCeljeMariborrazbilaizarobilaglavneNjemakeikvislinko
kolaboracionistikesnagepodkomandomgeneralaLera(oko300.000ljudi).
Maja1945.imenovanjezakomandantaIVarmijeikomandantaVojneupraveuIstri.
UtokuratabiojelanAVNOJailanpredsjednitvaASNO.
On 19461948. godine zavrio je Viu vojnu akademiju Voroilov". Poslije povratka iz
SSSR,do1953.biojezamjenika1953.i1954.godinenaelnikGeneraltabaJNA.
PosleizlaskaizJNAbiojelanSIV,ambasadoruGrkoj,itd.Uestvovaojeuvelikombroju
diplomatskihmisija.BiojepotpredsjednikSkuptineSFRJ.
Posle rata bio je poslanik Privremene narodne skuptine i Ustavotvorne skuptine DF
Jugoslavije,azaposlanikaSavezneskuptineiSkuptineSRCrneGorebiranjevieputa.Na
VIi VIIkongresuSKJbiranjezalanaCKSKJ.
Godine 1943. proizveden je u in generalmajora, 1944. unapreen u in general
potpukovnika,a1947.uingeneralpukovnika.
PoasnijegraaninBeogradaipanskerepublike.BiojelanjeSavjetaFederacije.
Napisaojeknjige:"Znaajisnagamanevra","Kakosmovodilirat","RatuKoreji","Taktika
partizanskihodredaibrigada","Maleratneprie","KazivanjaoBeogradskojoperaciji".
Nosilac je Partizanske spomenice 1941, Ordena Slobode i niza visokih domaih i stranih
odlikovanja.
UmrojeuBeogradu1999.godine.
Narodnimherojemproglaenje22.oktobra1945.godine.
93
94
95
Novembra 1942. godine, prema odluci Vrhovnog taba, upuen je na dunost u NOV
Slovenije.Rastanakjebiodirljiv.BataljonseoprostioodsvogaPopa,junakaidruga,linosti
eline volje i divne, tople due. Boko je bez pogovora izvrio odluku, ali je tuna srca
ostavio1.proletersku,skojomjeproaomnogetekeokraje.
U Sloveniji je bio komandant bataljona. I tamo, u novoj sredini, pokazao je besprimjernu
hrabrost, samoprijegor i umjenost u komandiranju. Bataljon je imao zapaene uspjehe, a
Bokojeubrzopostaovoljenicijenjenonolikokolikoiu1.proleterskojbrigadi.
Septembra1943.doaojeuJajce,uOficirskukoluVrhovnogtaba.Tadamusedalaprilika
daponovozagrlisvojedrugoveiz1.proleterskebrigade.kolujezavriokaojedanodboljih.
Tada je ponovo vraen u Sloveniju i postavljen za zamjenika komandanta 18. slovenake
Bazovikebrigade.
Kasnije,ujesen1944.godine,postavljenjeizakomandantaovejedinice.
Njegujui tradiciju partizanskih rukovodilaca, imajui uvijek pred oima primjere
najistaknutijih, elei da sve to ovjek moe dati, u juriu je meu prvima, u povlaenju
meuposljednjima,iskusanipredusretljivstarjeina,ovjekpunljubavizasvojeborce.Toje
injemuibrigadidonijelomnogeuspjehe.
U jednom od juria, u jesen 1944, teko je ranjen, i u bolnici na planini Vojici blizu Idrije
podlegaojeranama.
Narodnimherojemproglaenje10.jula1953.godine.
96
98
Demonja Nikola
Roen je 6. decembra 1919. u selu Vlahovi, Glina,
Hrvatska.Potjeeizseljakeporodice.Zavriojeosnovnu
koluusvomselu,iuiostolarskizanat.
Okupacija zemlje ga jezateklanaodsluenjuvojnogroka.
Nikolaseveuaprilu1941,naaokodsvojekue,gdjese
povezao sa komunistima, i poeo rad na pripremanju
ustanka. On je, 23. jula 1941, u sastavu prve ustanike
grupe na Baniji, zajedno sa Vasiljom Gaeom. Tog dana
uakcijinaBanskiGrabovac,Demonjauskaekrozprozor
zgrade opine, naprepadzarobljavaopinskogbiljenikai
iznosi6puakakojesupripadaleopinskojstrai.
Uestvuje svakog dana u akcijama na ustako
domobranske posade, i svojim vjeto postavljenim
zasjedama esto spreava ustaama izvrenje zloina nad srpskim narodom Banije. Poslije
napada na eljezniku prugu Caprag Glina, ponijelo se ime Nikole Demonje Banijom.
Neustraivi borac, bomba, odlian mitraljezac, desetar prve udarnedesetinenaBaniji,1941.
postao je lan KPJ. Ubrzo je ivodnikprvogvodauodreduVasiljaGaee,aumartu1942.
komandirBanijskeproleterskeete.
NajslavnijepobjedenaBanijiiamaricivezanesuuzimeovogomiljenogpartizanskogborca
i komandira. I onda kada su ujesen 1941, jake ustake snage pole da poiste amaricu, da
spaleiunitepartizanskubazuVasiljaGaee,Nikolajesasvojompatrolom,iakoiznenaen,
bombamaunitioustakugrupuidoniouamaricu3puke.Ikadsusutradan,sasvihstrana
ustakodomobranskesnagenapalepartizanskilogornaamarici,ikadnisuuspjelinastalaje
unaroduBanijepjesma:
amarice,ojzelenagoro,
Ustaeteneeproiskoro.
Maja 1942. u Baniji su djelovale jake partizanske snage, i u svim osloboenim selima
djelovali su organi narodne vlasti, organizacija SKOJa i AFa. Tada po odluci GH,
Demonja odlazi sa proleterskom etom u Slavoniju, da pomogne borbu tamonjihpartizana..
Ve 27. maja onseprebacioprekoSaveuSlavoniju.Nijeprolomnogovremena,acijelaje
Slavonija govorila o velikom junatvu banijskih proletera i njihovom komandiru Nikoli
Demonji.Redomsupadalaneprijateljskauporita.
Nikola je nizao pobjede: Kamensko, Gojilo, panovica, Voin, Ludbreg, azma, aglin,
Pitomaa, ulenovac, Zlatar, Podravska Slatina, Klotar, Pavlovacidruge.Znaojepreobui
svoje borce u neprijateljske uniforme i iznenadno upasti u ustakodomobranske ili njemake
garnizone.
U tim borbama Demonja je komandant bataljona, zamjenik komandanta, i komandant 17.
udarne brigade, i komandant 12. udarne slavonske divizije. U borbi kod Voina, 1943.
zamjenik komandanta Demonja skoio je na tenk i unitio ga bombama. Na aglinu za
nekoliko asovanjegovajebrigadaunitilaustakipuk.Nikolinaumjenostukomandiranjui
neustraivostdolajenaroitodoizraajaujuriuzaosloboenjeazme,uMoslavini,1943.,
99
kadajeunaletuunitiocijelinjemakibataljunionesposobio20kamionaizaplijenio4topa.
Kao komandant divizije, odlikuje se uspjenim rukovoenjem velikim borbenim akcijama, u
kojimaneprijateljunanosivelikegubitke:Podgora,Bodljevina,GrubinoPolje.
Herojski je pao na dunosti komandanta 12. divizije, potpukovnik, legendarni junak Banije i
Slavonije Nikola Demonja, u juriu, na elu svoje divizije u Slavonskoj Poegi,6.septembra
1944.godine.
Narodnimherojemproglaenje19.juna1945.godine.
100
101
Urukeustakepolicijepalajenazadatku,3.decembra1941,uKarlovcu.Togdananekoliko
putailajeizgradaupredgraeDubovac,odvodeiljudeupartizanenaKordun.Nazahtjev
da se legitimira, Nada je iz torbice izvukla revolver i ubila ustakog agenta Ivana Boria, a
drugogaranila.Umomentukadajojjepitoljzatajio,uhvatilisujedrugiagenti.Zatvorenaje
najprije u Karlovcu, a onda u zatvoru naSavskojcestiuZagrebu.Unjenimjedokumentima
pisalo:"AnkicaVinek".Tojesvetojepolicijaodnjesaznala,iondakadsujeustakiagenti
muili, devetnaestogodinja partizanka je odgovarala utanjem. U zatvoru je sluila
primjerom.Februara1942.odvedenajenasvojposljednjiput,uStaruGradiku.Tujeidalje
muena od izvjebanog ustakog zloinca Ljube Miloa. Njen primjer junatva i izdrljivosti
prenoen je po zatvorskim elijama. Prialo se s divljenjem o nepoznatoj, prkosnoj i lijepoj
djevojci, koju ni najsvirepije muke nisu mogle pokolebati. Izubijanu, bolesnu od pjegavca,
ustaesujeumorile17.marta1942.godine.
TekstilnafabrikauZagrebunosilajenjenoime.
Narodnimherojemproglaenaje7.jula1951.godine.
102
104
Doen Stevo
Roen je u selu Dodoi, Petrinja, Hrvatska, u srednje
imunojzemljoradnikojporodici.
Nije se bavio politikom sve do okupacije zemlje i poetka
ustanka i revolucije. ivio je i radio kao zemljoradnik u
rodnom selu. Kadjepoeonarodniustanakiustakiteror
u selima Banije, meu prvima je stupio u
narodnooslobodilaku vojsku, i tu se poeo isticati
hrabrou i umjenou. Postao je vodnik, a ubrzo i lan
Komunistikepartije,1941.godine.
S podruja Banije prebacio se uskoro u Slavoniju, i tu
postaokomandireteKalnikog
odreda,azatimkomandant1.bataljona21.brigade.
Kadje,urujnu1943.godine,ponareenjutabaDrugeoperativnezone,formiranZagrebaki
NOP odred, koji je imao 190 ljudi i koji je imao veliku ulogu u razvoju NOPa u okolici
Zagreba, Stevo Doen jenjegovprvikomandant.ZahvaljujuiDoenuinjegovimsuborcima,
uokoliciZagrebasustvorenajakapartizanskauporita.Biojehrabar,primjerdrugima,uvijek
uprvojborbenojliniji,pajeimenovanzaoperativnogoficiratabanovostvorene32.divizije,
azatimizakomandantanjezinebrigadeMatijaGubec".
Kao komandant, predvodi svoje borce u svim okrajima: hrabri ih i primjer je borbenosti,
vjet zapovjednik. Medu ostalim, istakao se i u borbi sa zloglasnom Bobanovom Crnom
legijom", u ljeto 1944. godine. Tada je, na elu svoje brigade, gonio neprijatelja do
Koprivnice,i brigadajetojlegijinanijelatekeudarce.
Iskusanratnik,uborbamaprekaljenikomunist,izuzetnohrabar,biojecijenjen,utolikojetee
bilo svima koji su ga poznavali, njegovim suborcima, drugovima, Komunistikoj partiji,
cijelomnarodu,kadse,uprosincu1944.godine,proirilavijestdajeproslavljenikomandant
poginuo.
Posljednja bitka brigade ,,Matija Gubec" koju je predvodio Stevo Doen bila je kod
PodravskogKlotra,ubliziniVirovitice,20.prosinca1944.godine.Borbasprvomkozakom
konjikomdivizijomkodtogmjestabilajeestoka.StevoDoenjetekoranjen,isutradanje
podlegaoranama.
Takojeherojskizavrioivotovjekkojegjeuzdiglarevolucija,kojisesvimsvojimsnagama
opredijeliozanjezinuzastavu.
Narodnimherojemproglaenje20.prosinca1951.godine.
105
Dragar Rezka
Roena je 16. novembra 1913. u Ljubljani, Slovenija.
Majka joj je u Ljubljani radila kao kuharica. Nije bila
udatapajeRezku,vanbranodijete,starutekestsedmica,
odnijela u selo Spodnja Loka, kod Kranje, i ostavila je
porodici Pohlin da se stara o njoj. Posle prvog svjetskog
rata, Rezkina majka otila je u Beograd, i tamo se udala.
Kerki je povremeno slala male sume novca, i vrlo rijetko
dolaziladajeobie.
Rezka je ivjela na selu, a u osnovnu kolu ila je u
Kranje.Posleetrnaestegodine,zaposlilasekaosluavka
u Domalama, a 1929. godine postala je radnik tekstilne
fabrike Eifler" u Ljubljani. Stanovala je u sobiku, u selu
rnue, kod Ljubljane. U fabrica se ukljuila u sindikat,
radilajeukulturnoprosvjetnimdrutvimakojasubilapod
utjecajempartije.Zbogueautrajku,otputenajesposla,paodlaziuKranjizapoljavase
utekstilnojfabriciJugoeka".
Kad je, 1936, u Kranju poeo veliki trajk tekstilaca, kome su se uskoro pridruile mnoge
tekstilne fabrike ele Jugoslavije, Rezka se istakla hrabrou. Vlasnik fabrike naredio je
mainovoidalokomotivomizvueizfabrikogkrugavievagonakemikalija.Rezkajelegla
na ine, a njen primjer su sledile mnoge njene drugarice. Mainovoa je zakoio lokomotivu
nepunmetarodRezkineglave,iotkazaoposlunostvlasniku.
Naravno, Rezka je,imsuvlastisilomuguiletrajk,opetotputena.Izvjesnovrijemeradiu
Otoama, u tekstilnoj zadruzi koju su posle trajka formirali otputeni radnici. Nekoliko
mjeseciradilajeufabriciBeerHribernik",naBrodukodLjubljane,aposlekratkogvremena
ponovo je primaju na posao u fabriku Eifler" vlasnik je postigao kompromis s fabrikim
sindikatomkojije,izmeuostalog,postavioiuslovdasenaposaovratesviotputeniradnici.
Tih godina Rezka uestvuje u mnogobrojnim akcijama Partije. Izmeu ostalog, prikuplja
pomo za paniju i sama se javlja kao dobrovoljac, ali su je, kao enu, odbili. U Partiju je
primljenakrajem1939.IduegodineudalasezaradnikaTonetaDragara.
Posleaprilskograta1941.godine,rnue,gdjesustanovaliDragarevi,ostalisuunjemakoj
okupacionoj zoni, dok je Ljubljana, gdje su oni bili zaposleni bila u i talijanskoj zoni. U
poetku su okupatori propusnicama dozvoljavali prijelaz demarkacione linije i odlaenje na
posao.Kadsu,poslenjemakognapadanaSSSR,poelahapenjakomunistaRezkajeprela
u ilegalnost, krila se kod roaka i prijatelja. Suprug joj je ostao u Ljubljani odakle je 1942.
otiaoupartizane,i1945.godinepoginuokaopotporunikuSlovenskomprimorju.
Rezka u julu 1941. postaje borac Raike partizanske ete. Ova eta, iz koje je izraslo pet
narodnih heroja, operirala je na malom prostoru, sjeverno od Ljubljane, usred ravnice
isprepletenemnogobrojnimputevimaaipakje,barupoetku,postiglaznaajneuspjehe.
Posle unitenja jednih njemakih kola i pogibije est lanova posade, poelisuNijemcijakim
snagamadapretraujuumu.Raikaetajerazbijena,ipartizanisusepogrupamapokuali
probiti. Jedna takva grupa, u kojoj je bila i Rezka, skrila se u selu Sela, kod Vodica. Zbog
izdaje jednog dezertera, Nijemci su grupu otkrili, petoricu partizana bez oruja su zarobili, a
dvojicasuuborbipoginuli.
106
107
PotojeodloenoformiranjeeteuRibnici,poodlaskuOKKPJDugalije,septembra1941,
odreen za komesara Kruevake ete Kraljevakog partizanskog odreda (u kojoj je za
komandira bio postavljen narodni heroj ivan Marii) s kojom uestvuje u borbama oko
Kraljeva, Poetkom decembra povlai se s etom u sastavu odreda, koji21.decembra1941.
godineulaziusastav1.proleterskebrigade,kao4.(kraljevaki)bataljon.
UprvojborbibataljonaprotivTalijanskihfaista,23.decembra1941.useluGaoiu,Dugali
se s nekoliko boraca probio do kole u kojoj se branilo oko 150 Talijanskih vojnika, i
bombama ih prisilio na predaju. U mnogim borbama svoje ete, kao komesar uvijek je bio
meu prvima. Posebno se istie u borbama na Gatu u Hercegovini. Na eljeznikoj stanici
Braniiznenadiojeiuhvatiostraara,poslijeegajezarobljeno120neprijateljskihvojnikau
napadu na Prozor s grupom bombaa unitio je mitraljesko uporite, to je omoguilo brz
prodorugradunapadunaLivno,sgrupombombaaseprobiodoutvrenjaandarmerijske
stanice, gdje su bombamailukavouprimoralineprijateljanapredajuunapadunaTesli,s
grupom boraca prodire u grad, i zaplijenjenim protutenkovskim topom istjeruje posadu iz
neprijateljskog oklopnog voza, zarobljava veliki broj neprijateljskih vojnika u napadu na
Prnjavor, eljezniku stanicu Brodine pod Ivanom, Konjic, itd. Poslije osloboenja Livna,
1942.godine,pohvaljenjeodtababrigade.
Marta 1943. godine izabran je za sekretara partijskog biroa bataljona i postavljen za
pomonika politikog komesara bataljona. Na poetku bitke na Sutjesci teko je ranjen u
borbi na Zlatnom Boru. Kao teki ranjenik ostavljen je s ealonom tekih ranjenika. Poslije
togase,ranjen,samprobijaokrozHercegovinuiistonuBosnudoselaSokoloviakodHan
Pijeska, dok nije ponovo stigao nae jedinice. Novembra 1943. zavrio je partijski kurs CK
KPJ u Jajcu. Aprila 1944. postavljen je za pomonika komesara brigade u V bosanskom
korpusu. Poetkom maja postavljen je na dunost efa OZNe u 1. proleterskom korpusu, a
januara1945.godinezanaelnikaodjeljenjaOZNeu1.armiji,gdjejeostaodokrajarata.
Poslije osloboenja zavrio je Viu politiku kolu uro akovi" u Beogradu, Viu vojnu
akademiju, Kurs operatike. Bio je na dunostima pomonika komandanta za MPV i sekretar
komiteta WA JNA, Beogradskog vojnog podruja, Komande grada Beograda, sekretar
Komiteta Konferencije SK u Prvoj AO, lan Predsjednitva Savezne konferencije SSRNJ,
lan CK i Predsjednitva CK SK Srbije, lan Predsjednitva SO SUBNORa Jugoslavije.
DugalijegeneralpotpukovnikJNAupenziji.
Narodnimherojemproglaenje5.jula1952.godine.
109
110
poslanika Republike i Savezne skuptine u vie saziva. Bio je ministar u Vladi FNRJ i
predsjednik Skuptine BiH. Bio je ambasador u UAR i Poljskoj. Neposredno poslije rata je
sekretar Gradskog komiteta KP za Beograd i, zatim, GK KP za Sarajevo. Za lana CK SKJ
biranjeodVdoVIIIkongresa,aod1966.godineizalanaPredsjednitvaCKSKJ.Biranje
i za lana CK SK BiH. Bio je predsjednik Savezne konferencije SSRNJ, lan Savjeta
FederacijeilanPredsjednitvaSFRJ.
NosilacjePartizanskespomenice1941.iviedrugihodlikovanja.
Narodnimherojemproglaenje27.novembra1953.godine.
112
113
OdprvihdanaokupacijeDugoevivripolitikepripremezadizanjenarodnogustanka.Jula
1941. s prvim oruanim grupama uestvuje u paljenju opinskih arhiva, ruenju
komunikacija, napadu na neprijateljske posade i oslobaanju pojedinih mjesta. Od borbenih
naoruanihgrupastvorenesuete,aodnjihPoarevakiodred,polovinomseptembra1941.
godine. Za prvog komandanta postavljen je Veljko Dugoevi. Odred je narastao, i ubrzo
oslobodiocjelipoarevakiokrug,porekisrezidvasrezajagodinskogokruga.Neprijateljje
jakim snagama i avijacijom napadao osloboenu teritorijunakojojsufunkcioniralisviorgani
narodne vlasti. Osloboena teritorija obuhvaala je: Petrovac, Kuevo, Golubac, Veliko
Gradite, agubicu, Majdanpek. U borbama za osloboenje svih tih mjesta Dugoevi je
pokazaovelikuhrabrostiumjenostukomandiranjujedinicama.Meupartizanimaiunarodu
biojevrloomiljeniopjevanumnogimpjesmama.
Kada je izmeu partizana i etnika Drae Mihailovia bio postignut sporazum o zajednikoj
borbi protiv okupatora, Dugoevi je prelazio preko nekih etnikih nedjela u elji da
izbjegne bratoubilaki rat. A kad su, u novembru, Nijemci i ljotievci krenuli u napad na
slobodnu teritoriju, etnici su im se pridruili i izdajniki, s lea, napali partizane. U tekim
borbama koje su se vodile polovinom novembra 1941, Poarevaki odred povlaio se u
pravcu Homoljskih planina. U selu Gloanima, kod Neresnice, u okolini Kueva, odred su
opkolilenadmonijesnageNijemaca,ljotievacaietnika.Borbajebilaneravnopravnaivrlo
teka. Partizani su se junaki borili, a njihov komandant, Veljko Dugoevi, poginuo je 18.
novembra s mitraljezom u rukama, titei odstupnicu Odredu. U znak sjeanja na svog
hrabrogkomandanta,borcisuPoarevakomodredudaliimeVeljkoDugoevi".
Narodnimherojemproglaenje9.maja1945.godine.
114
115
116
117
119
120
povjerenjem, mamica" je neumorno radila u tampariji, a pri tom nikad nije zaboravljala ni
drugoveutamparijiodlazilajekui,spremalaimidonosilahranu.
KataDumbovidobivavaanzadatakipredVzemaljskukonferenciju.Povjerenojojjedase
brine za dopremu hrane, posuda i drugih stvari potrebnih delegatima, kao i za smjetaj
delegata.
Godine1941,kadjeneprijateljnapaoJugoslaviju,KataDumbovibodridrugoveiulijevaim
vjeru u pobjedu. U tim prvim danima okupacije, mamica" ostaje u Zagrebu, pa ilegalni
partijskiradnicijovieosjeajunjenumaterinskunjenostibrigu.
Takva enarevolucionar nije mogla izmai panji policije. Ve na samom poetku ustanka
Kata je uhapena, medu prvim komunistima Zagreba. Unato muenju na sasluavanju, nije
nita priznala a kakojojnisumoglinitadokazati,ubrzojeputenanaslobodu.Naslobodi
jenastavilaraditi,alinezadugo.
KadjeMjesnikomitetKPZagreba,unoiizmeu13.i14.srpnja1941,organiziraoakcijuza
osloboenjedrugovaizustakoglogorauKerestincu,uakcijijesudjelovalaiKata.Ulogoru
jebiointerniraniMatoDumbovi,Katinsuprug.UtojakcijiKatajepoginula.
Narodnimherojemproglaenaje20.prosinca1951.godine.
121
122
izabranuBiroOK.UseluGrackaprisustvujejednojodsjednicaBiroaOKiostajeilegalnou
selu, zajedno s Mitom Miljkoviem. Meutim, njih dvojicu i njihovo sklonite prokazao je
izdajnik. U pokuaju spaavanja, Emin je ranjen poto je obilno krvario, neprijatelj ga je
zarobio.Izdraojenezapamenutorturu,kojumoeizdratiiskljuivoovjekdosljedansvom
drugom imenu Oendresa". Gotovo polumrtvog prebacili su ga u prizrenskubolnicu,ukojoj
je 5. decembra 1942. umro. I poslije smrti ovog istaknutog revolucionara, faisti su ga se
plaili. Nisu dozvolili da se sahrani u rodnoj akovici. Njegovi suborci dali su tada svom
partizanskomodreduimeEminDuraku".
Narodnimherojemproglaenje7.jula1952.godine.
124
vjetim manevrom unitio 220 njemakih vojnika i 7 oficira i zaplijenio cijelo njihovo
naoruanje,asutradan,naponovljeninapadNijemaca,poveobataljonuprotujuriiponovoih
razbioinanioimvelikegubitke.
Poetkomoujka1944.godine,2.dalmatinskavodilajeborbuprotivNijemacaietnikaoko
Dragalja i Crnogorskog Grahova. U tim tekim okrajima, neprijatelj je sa vie pravaca
koncentrirao oko 8000 ljudi i napao nae pozadinske jedinice oko eva i Bate. U kritinoj
situacijiukojojsenalabolnica,Josijenareenodasasvojimbataljonomrazbijeneprijatelja.
Ne gubei vrijeme poao je na izvrenje zadatka. Borba je trajala dan i no. Pojaan jo
jednim bataljonom, Joo je odlunim napadom i manevrom razbio neprijatelja, koji je imao
150poginulihi130zarobljenihetnika.
Ulipnju1944.JooDurbabajesajonekolikoizraslihvojnopolitikihrukovodilacaupuen
iz Crne Gore u 8. dalmatinski korpus i tamo rasporeen za komandanta Kninskog
partizanskogodredasatribataljona.Kasnijejebioizamjenikkomandantabrigadeiistakaose
uzavrnimoperacijamazaosloboenjeosobitouborbamazaosloboenjeSuakaiRijeke.
Po zavretku rata Joo je ostao u Armiji kao aktivni oficir. Zavrio je Vojnu akademiju.
Poloio ispit za in pukovnika. Bio je na dunosti komandanta puka i brigade. U rezervu je
preveden u inu generalmajora. Od tada je aktivni drutveno politiki radnik. Predsjednik je
opinskog SUBNORa Knin, lan predsjednitva SUBNORa za Dalmaciju, lan saveznog
odbora SUBNORa Jugoslavije, lan Komiteta SK opine Knin i zastupnik u Saboru SR
Hrvatske.
Zanarodnogherojaproglaenje27.studenog1953.godine.
126
Dui Hajdar
Roen je 18. februara 1916. godine u Pritini, Kosovo.
Poslije prvog svjetskog rata njegova porodica vratila se u
akovicu. Tu je zavrio osnovnu kolu i prvi razred
gimnazije. Poslije je kolovanje nastavio u Pritini, gdje je
ubrzo prekinuo, i nastavio u Velikoj medresi Kralj
Aleksandar 1" u Skoplju ali i nju je napustio, zbog toga
to nije prihvatio sveeniki poziv i to je elio da se
kolujenamaterinjemjeziku.Tueljunijemogaoostvariti
na Kosovu, te je bio prinuen da pobjegne . preko
granice, u Albaniju. Poslije nekoliko mjeseci nastavio je
kolovanje uskadarskojgimnaziji,gdjejeidiplomirao.Za
vrijeme kolovanja u Skadru imao je prilike da se upozna
sanekolikorevolucionaraikomunista.
Za vrijeme kolovanja kao i kasnije neumorno je radio na
uenju stranih jezika, a posebno francuskog, talijanskog i njemakog jezika. Pored njih on je
biovrstanpoznavalacsrpskohrvatskogiturskogjezika.Znanjeovihjezikabilojeodposebne
vanosti za vrenje zadataka koji su mu postavljeni od Partije i taba za vrijeme
narodnooslobodilakograta.
HajdarDuiseubrzorazoaraoureimkojijenametnuoAhmetZogu,zatoneumorno
radi zajedno sa svim naprednim ljudima i komunistima Albanije, da se on zbaci sa vlasti. Po
formiranju komunistike grupe Skadra" postaje njen lan. Od tada poinje njegov
organiziranradnairenjukomunistikihideja,posebnomeuradnicimaSkadra.
PozavretkugimnazijezapoljavaseuDraukaoslubenikpoteazatimbanke.UDrauje
stupiouvezusatamonjimkomunistimaiprenioiskustvaradakomunistikegrupeizSkadra.
Tada je reorganiziran Okruni komitet komunistike grupe u Drau uspostavljene su stalne
veze sa grupom komunista u Elbasanu, Tirani, Skadru i Kavaji. U ovom radu naiao je na
velike tekoe zbog trockistikog stava nekih komunista i zbog toga je radio na njihovom
uklanjanju sa rukovodeih mjesta. Da bi uspjeno obavio svoju revolucionarnu aktivnost, on
je neprekidno itao i proraivao sa drugovimadjelaklasikamarksizma,odkojihjenekaprvi
put preveo na albanski jezik. Ovaj rad nastavio je i za vrijeme narodnooslobodilakog rata.
Sam je pisao nekoliko lanaka, meu kojima posebno treba istai: ta je
narodnooslobodilaki rat", Klasna borba", Revolucija", Narodno demokratski front" i
mnogodrugihradovakojisunestali1944.godine.
Prilikom formiranja Komunistike partije Albanije i Hajdar Dui dao je svoj doprinos.
PosebnosezalagaodaseiskorijeniduhgrupatvaifrakcionatvapoznatihtrockistaA.Lulai
S.Premti.ZbognjegovogneumornogradanakonsolidiranjuPartijepozvanjedauestvujena
savjetovanjuCKKPApoetkom1942.godine.
Kao prekaljeni komunista cijelim svojim biem bacio se u borbu protiv i talijanskog
okupatora.Zbognjegovihorganizacionihsposobnosti,podirektiviCKKPA,pozvanjebioda
ideuTiranu.Tujeradiopoetkom1942.godine.Uljeto1942.godine,popartijskomzadatku,
iz Tirane prelazi u Berat, zajedno sa Ali Kondi. Tu se ubrzo saznalo njihovo djelovanje,
policijaimjeulautragiuhapsilaih.SaBerataprebaenisuuzatvoruTiranu.Tusuostali
devet mjeseci. Hajdar je jednim podzemnim kanalom, sa grupom komunista, uspio da
127
pobjegne. Prikljuio se partizanskoj eti ermenike. Kasnije prelazi u etu ReRiol, koja je
djelovala u okolini Skadra. Potom je izabran za zamjenika komesara bataljona Prijat
Redepi". Kada je ovaj odred doao u Malesiju (akoviku) po sporazumu OK KPJ za
Kosovo i Metohiju i CK KP Albanije, Dui sezalaezaformiranjezajednikogpartizanskog
odreda Curi Redepi" od kosovskog bataljona Bajram Curi" i albanskog Prijat
Redepi". Od tada Hajdar Dui ukljuio se u Pokrajinsko rukovodstvo NOPa za Kosovo i
Metohiju. Tada dobiva zadatak da radi na primjeni Osnivake konferencije NO odbora za
Kosovo i Metohiju. Radu konferencije dao je velik doprinos i izabran je za sekretara NO
odbora. Na ovom poloaju ostao je do smrti. Poslije konferencije radi na praktinojprimjeni
ovih odluka. Posebno se istakao u organiziranju moralnopolitikog rada, Ne samo medu
vojnicimanegoiunarodu.ZbogtogajeizabranzaefaAgitpropapriGlavnomtabuNOVi
POJ za Kosovo. Ove zadatke vrio je sve do 22. septembra 1944, kada je u borbi protiv
kvislingapoginuokodKalijaeDodes.
Zanarodnogherojaproglaenje27.decembra1973.godine.
128
129
Njegovim primjerom pola je cijela njegova porodica: oca su mu talijanski faisti uhvatili u
selu Hrvae, u proljee 1942, gdje je iao po partijskom zadatku i otjerali u koncentracioni
logormajkaBojamujepoginulauprovoenjujednogodmnogihkaravanapoDinari,uzimu
1943sestraMilica,borac3.dalmatinskeNOUbrigade,poginulajeujuriu.
Narodnimherojemproglaenje20.decembra1951.godine.
130
erek Stipe
Roen je 7. septembra 1912. godine u selu Ljubni, kod
Bugojna, Bosna i Hercegovina, u siromanoj seljakoj
porodici. Poslije zavrene osnovne kole, pomagao je ocu
uraznimposlovima,najeeupoljodjelskimradovima.
Iako po prirodi tih i miran, Stipe se nije pomirio s takvim
ivotom. Otisnuo se u svijet. Put ga je nosio u Sarajevo i
neka druga mjesta, a ve 1928. godine, kao esnaestogo
dinjak,obreoseuBelgiji,ukojojjeosamgodinaradiou
rudnicima. Ukljuio se u napredni radniki pokret i
uestvovaoupolitikimitarifnimakcijama.
Kadje,1936.godine,poeograanskiratupaniji,erek
se meu prvima javio na poziv Komunistike partije
Jugoslavije i otiao da se bori za pansku republiku. Za
razlikuodostalihJugoslovena,kojisuveinombiliupjeadijskimiartiljerijskim,Stipejebio
jedini Jugosloven u inenjerijskim jedinicama. Poetkom 1939. godine primljen je, na frontu,
ulanstvoKPJ.
Dijelei sudbinu preivjelih jugoslovenskih dobrovoljaca poslije povlaenja iz panije, erek
se polovinom 1940. godine uspio vratiti u rodni kraj. Tu je zemljacima govorio o faizmu i
nacizmu i opasnostima koje prijete narodima Jugoslavije. Ubrzo je postao sumnjiv, pa su ga
andaripratitiinekolikoputahapsili.Krajem1940.godinepozvanjeurezervu,auaprilskom
ratu 1941. dopao je njemakog zarobljenitva, ali iskusni panski borac nije dugo ostao u
ropstvupobjegaoje,iponovosenaaourodnomselu.
Kako nije imao veze s organizatorima ustanka u udaljenom Janju, a u njegovom kraju nije
biloorganiziranihsnagaNOPa,Stipejetekaprila1942.godinedospioupartizane.Kadasu
talijanske trupe s mjesnom ustakom milicijom poduzele akciju ienja" na Zijametu i
Skakavcu, gdje je tada prebaen jedan bataljon 3. krajikog NOP odreda, Stipe se pridruio
miliciji koju je predvodio ustaki logornik u Bugojnu,zlikovacNikolaJurii.Utokuborbe
iskoristio je priliku kada je ostao sam s logornikom, ubio ga je, uzeo njegovo oruje i
obavijestio ustae da je logornik poginuo, na to su se razbjeali, a on se predao"
partizanima. Tako se naao u 5. bataljonu 3. krajikog NOP odreda. Kako ga ljudi nisu
poznavali, u poetku su se prema njemu drali rezervirano, ali je Stipe svojim ljudskim
kvalitetama i izvanrednom hrabrou u borbi stekao povjerenje svojih suboraca. Tako je,
krajemjuna1942.godine,golimrukamazarobiotopoddomobranakodGrdova,nedalekood
Jajca,rastjeraviposadu.Drugiput sekodJajcaprikraoustaikojijeuvaostrau,ubiogai
zaplijeniomumitraljez.
Brzo se prekinuo borbeni put ovog hrabrog partizana. Poginuo je, herojskom smru, na
Bravnicama, ispod usine, kod Jajca, u juriu na neprijateljski bunker, poetkom jula 1942.
godine.
Narodnimherojemproglaenje27.jula1953.godine.
131
132
133
onovi M. Branko
Roen je 25. augusta 1916. godine u Tonicima, Crmnica,
Bar,CrnaGora.
Rano je ostao bez roditelja, pa je izvjesno vrijeme ivio
kod svojih bliskih roaka, siromanih seljaka. Njegova
sestra Ljubica radila je na tuim imanjima i kuama. U
rodnom kraju zavrio je osnovnu kolu. Posle toga,
izvjesno vrijeme bio je vodonoa na izgradnji putova u
Crmnici.
Na insistiranje jednog svog dalekog roaka, poao je u
Beograd, da kod njega slui i da se koluje. Radio je
najteeposlove,akaonagradudobivaoslabuhranuipravo
naprenoite.
Iz etvrtog razreda gimnazije poao je na grafiki zanat. Postao je mainist, i kasnije bio
poznat kao veoma dobar majstor. Kao poznavalac poslaiperspektivanradnik,1937.upuen
jenaspecijalizacijuuNjemaku.
onovi je bio veseo mladi, omiljen i cijenjenkaodobardrug.Biojespremandaodlunoi
istrajno istupa protiv svake nepravde, da pomogne i podri drugoga. Prije, i naroito tokom
rata,mnogojeitaonaprednuliteraturu,strunoseusavravao.
PredratjeaktivnoradiouSindikatulanKPJjeodprijerata.
Kadaje,juna1941.godine,organizirananovatamparijaCKKPJ,onovije,poodobrenju
Partije, nabavio tamparsku mainu i automobilom je prebacio iz Zemuna u Beograd, na
Banjiki venac, gdje je zavravao rad na zgradi u kojoj je tampariju trebalo smjestiti. Kada
mujeTempouimePartijepredloiodaradiutampariji,onovijetoprihvatioipredloio
dautamparijiradiislovoslagaSlobodanJovi.Netokasnije,naradutamparijusudolei
dvijenjihovedrugarice,apovremenojeradioioreAndrejeviKun.
tamparijaCKKPJnaBanjikomvencubilajeposebankolektiv,imalajeisvojuelijuKPJi
bila u posebnoj vezi s rukovodstvom. Njeni lanovi su morali da rade najodgovornije i
najrizinije poslove. Zgradu su naputali samo kad su iznosili tampane stvari, nabavljali
materijalzaradizbogodravanjavezasrukovodstvom.
U tajnom skladitu zgrade, onovi i Jovi su sami montirali maine. Pored tamparske
maine i potrebnog materijala, u skladitu je bio i radioaparat, oruje i drugo, tamparija je
mogla da bude i punkt za otpor u njoj je vladao utvren red ponaanja, rada, uenja. Na
zidovima su bile mapefrontova,anapolicamaknjige.Radiloseizuzetno brzo,portvovano
cijeli sistem donoenja, odnoenja i predaje materijala, kao i proces tampanja, bili su
organiziraniposvimnaelimakonspirativnogradaKPJiizvanrednotehnikivoeni.
Pored rada u tampariji i intenzivnog uenja, onovi je radio i druge poslove. Izlazio je u
grad da donosi materijal do tamparije kada su policijski prepadi postali sve ei i otriji,
naoruan pitoljem i bombama, onovi je po gradu pratio drugarice koje su raznosile
ilegalnimaterijal.
134
tamparija je poela da radi 1. augusta 1941, a zavrila je rad 31. augusta 1943. godine. U
tomperiodu,unjojjetampanopetbrojevaBiltenaVrhovnogtaba"(prvidokumentkojije
tampan bio je prvi broj Biltena") sedam brojeva Glasa" Proleter" za 1942 broura sa
zbirkom tekstova iz Borbe", koja je tada izlazila na slobodnoj teritoriji proglas CKKPJod
7.XI1942,proglasiPKKPJzaSrbijuod7.IX1942,1.VII1942,marta1943.i1.V1943
Okrunica PK KPJ Srbije br. 4 proglas CK SKOJa od 7. XI 1942 Istorija SKP (b)",
Osnovi lenjinizma", Klasa proletarijata i partija proletarijata" i drugi materijali, leci, radio
vest i drugo. Sve je raeno brzo. Bilo koja vest iz sveta, govor nekog dravnika i drugo
tampanisunajkasnijeza24asa.Beogradjebiozasutlecimaovetamparijeknjige,broure
(direktive, uputstva) i drugo stizali su u sve krajeve zemlje, ime je ona dala svoj veliki
doprinos NOB. Iako su policija, Gestapo i drugi uporno tragali, vrili prepade na druge
legalne tamparije, traei u njima ilegalnu muili su, i progonili hiljade ljudi, da bi sve
otkrilialijeostalaneotkrivenasvedokrajarata.
PrestalajedaradikadasuNijemci,31.augusta1943.godine,naredilidaseurokuodtridana
iselestanariizBanjikogvenca12isusjednihkua,dabiseutezgradeuselilinjihovioficiri.
Iznijetajemalatamparskamainainetomaterijala,adrugojeostalouskladitu.
Krajem oktobra 1943, onovi je iz privremenog sklonita, u kome je bio posle naputanja
tamparije, doao u Krajinsku broj 24, gdje je na poetku okupacije bilo pripremljeno
sklonitezapotrebetamparije.Krajemgodine,novatamparijajepoeladaradi,do28.jula
1944.godine.Njenradje,takoer,bioznaajanzaNOP,naroitouBeograduiSrbiji.
Zbog politike nebudnosti, dolo je do izdaje. Gestapo i Specijalna policija uspeli su da
otkriju tampariju. U tajnosti je opkoljena kua, a onda je poeo pretres. Dok su policajci
hapsili legalne stanare, onovi i Jovi su spalili arhivu a kada su policajci krenuli u
skladite,doekanisubombama.onoviiJovisuizvrilisamoubojstvo.
Narodnimherojemproglaenje30.aprila1946.godine.
135
136
137
Teko se razbolio od tifusa, i kada je ozdravio ostao je potpuno gluh. Tada je postavljen za
pomonika naelnika pozadine na toj dunosti, u inu pukovnika, poginuo je prilikom
avionskognapada29.maja1944.godine,kodselaGornjegMikleua,blizuazme.
Narodnimherojemproglaenje24.jula1953.godine.
138
139
Strijeljan je 1. maja 1942, na vojnom strelitu Suhi bajer, u Ljubljani. Nekoliko dana posle
strijeljanja, nepoznati talijanski vojnik donio je Ernestovoj majci oprotajno pismo, a posle
rata pronaen je i talijanski policijski zapisnik o "sluaju Eypper" u kome se, pored ostalog,
navodi da je Ernest, pred strijeljanje, na francuskom jeziku rekao: "Koliko vrijedi, slobodo,
znajedinoonajkojidajezatebesvojivot".
Narodnimherojemproglaenje27.novembra1953.godine.
140
141
142
Poslije osloboenja zemlje, djeluje i radi u svom kraju. Bio je lan Kotarskog komiteta KP
Hrvatske u Virovitici, ef odsjeka za zdravlje i socijalnu politiku u kotaru, lan Suda asti...
Godine1953.odlazi,zbogbolesti,upenziju.
Narodnimherojemproglaenje24.srpnja1953.godine.
143
144
Gaea Vasilj
Roen je 1.novernbra 1906 godine u selu Glina Hrvatska.
Potjee iz seljake porodice Jo kao djeak od osam
godina ostao je bez oca. Iako je njegov brat uro bio
stariji, gospodarstvo je vodio Vasilj. Ve kao mladi
poznat je kao otresit i odluan. Ljudi su ga potovali.
esto se sukobljavao sa andarima i titio sirotinju. Kad
svi andari budu Iikvidirani, govorio je Gaea, "tada e
tek biti prava sloboda." Jo prije drugog svjetskog rata
Vasilj se druio s komunistima svog kraja, pa je i zbog
togaestoproganjanodtadanjihvlasti.
Kapitulacija stare jugoslavenske vojske zatekla ga je u
ibeniku u inu rezervnog artiljerijskog podnarednika.
Inteligentan i snalaljiv, Gaea se uspio, preko Bosne,
vratiti kui i donijeti dvije rune bombe, za koje je znao
rei:,,Trebateonekaokomadhljeba."Veuapriluimaju1941.andariiustaegasvakog
dana trae, ali im on vjeto izmie, krijui se u umama. Saznavi za direktive KPJ o
podizanju ustanka, Vasilj ih svesrdno prihvaa. S drugim komunistima svoga kraja okuplja
ljude, savjetuje ih da ne vjeruju ustakoj vlasti i da prikupljaju oruje. Sredinom jula 1941.
godine, s Gaeom je bilo ve 30 ustanika naoruanih lovakim pukama, kuburama
kremenjaamaiponekomvojnikompukom.
Partijsku odluku donesenu u umi Abez kraj Vrginmosta, 19/20. jula. da pone ustanak na
Baniji i Kordunu, provodi ve 23. jula, kada s ustanicima rasporeenim u tri grupe napada
eljezniku slanicu i opinu u Banskom Grabovcu. Unitava posadu, eljezniku stanicu, i
oduzima 12 puaka s municijom. Ve u ovoj akciji Gaea je ostavio snaan utisak na sve
borce i ispoljio posebnu prisebnost usituaciji koja je nastala sutradan, bjeanjem naroda od
ustakih zlodjela. On okuplja, 24. jula, prvu grupu partizana Banije u umarici, kod Jovina
groba.VodibriguoivotuizbjeglognarodaizselaVlahovia,Grabovca,Drenovca,unjara
i Luana. U tu svrhu organizira rad pekara, mlinova, strae, zemunice i druge potrebe za
ivot u umi. Dobro je poznavao Baniju. Znao je i od kakvog su materijala kue graene u
pojedinim mjestima, to mu je omoguavalo da planira kako valja izvesti akciju za unitenje
neprijatelja.
Veposijenekolikoizvedenihakcija,GaeinoimeseprouloucijelojBaniji.
Na \ konferenciji vojnopartijskih delegata Korduna i Banije, u Petrovoj gori, 19/20.
septembra 1941, godine, Baniju predstavlja komandant Vasilj Gaea. Upravo tog dana
primljen je i za lana KPJ. Ve 26. septembra 1941 Vasilj govori pred postrojenim borcima
pri polaganju partizanske zakletve u amarici. Pamte as njegove rijei: Junak e biti onaj
borac iji e moral izdrati sve nedae u ovom naem pravednom ratu". U septembru je iz
okoline Siska dola u amaricu grupa partizanaHrvata, to je imalo izuzetan znaaj za
razvitak ustanka u ovom kraju. Gaea je od prvih dana ustanka pravilno usmjeravao narod
Banije, govorei da se do slobode moe doi samo zajednikom borbom svih naroda
Jugoslavije. Pruajui ruku Vladi Janiu Capi, narodnom heroju, rekao je: ,,Ovu etu Hrvala
izSiskatonamjetidovedeupomo,nositeBanijakaomalovodenadlanudokje
VasiljaidokjeBanije."Zakratkovrijemejeuspioda,raznimakcijama,dobronaoruasvoje
borce.
145
Banijci su imali i prvi top koji je napravio seoski majstor Simo Jednak. U napadu su vjeito
koristili svoje topove, kojih je, krajem 1941, bilo oko dvadeset. Vasilj Gaea postao jelan
GHoktobra1941.godine,nakonstituirajuojsjedniciuseluVukovii,uPetrovojgori.On
je i lan taba Korduna i Banije. S borcima Banije, Vasilj je u svakodnevnim borbama s
neprijateljem, ui ih vojnikim vjetinama i prekaljuje u akcijama. Svojim odredom napada
ustako andarmerske i domobranske posade u Baugi, Gvozdanskom Vlahoviu, Malom
Gracu, Klasniu, rovcu, Obljaju, Zrinju idrugim mjestima. Decembra 1941. godine postaje
komandant Banije. O njemu narod pjesme pjeva. On organizira. i prve NOO na podruju
Banije. Njegovo prisustvo medu borcima davalo je osjeaj hrabrosti i nepobjedivosti. Pod
njegovimvodstvombili suuvijekspremiiiu borbu,neznajuistrahpredneprijateljem.
Posebnotekealiuspjeneborbevodizimiiuranoproljee1942,iakojesvejediniceuputio
preko Une za Bosnu, Vasilj s proleterskom etom i junakom Banije, Demonjom, nanosi
neprijatelju teke poraze na Baniji. Aprila 1942, Gaea je poslije postavljene zasjede
ustaama u Trnovcu, otiao sa svojim izmorenim, izgladnjelim i promrzlim borcima u selo
Brubanj.Tujeunoi29.aprila,opkoljenodustaasajednimvodomboraca.
Prsauprsanaaosejunaksneprijateljemnavratimakue.Tojeomoguilodijeluboracada
skoe kroz prozor i da se izvuku iz postavljene klopke. Pao je legendarni junak Banije sa
svojih 9 boraca. Njegovo tijelo prenijeto je u Trnovac u podnoje amarice, i 1. maja 1942,
sahranjenouzpoasniplotunDemonjineproleterskeete.
Narod Banije nije zaboravio komandanta Vasilja Gaeu. Njegovo ime nosila je u svim
bitkama1.brigada7.udarnebanijskedivizije.
Narodnim herojemproglaenje6.decembra1944godine.
146
147
borbi za Slivno, koje je branilo oko 150 ustaa. Uivao je veliki ugled meu borcima i
narodom biokovskoneretvanskogpodruja.PredloenjezadelegataPrvekonferencijeNOO
Dalmacije, koju je trebalo odrati krajem januara u Livnu. Meutim, u borbama kod sela
Peria,18.januara1943,juriajuinaelusvogabataljona,paojeJureGali.
Narodnimherojemproglaenje5.jula1951.godine.
149
151
152
154
156
157
158
159
Gluhak Ivo
Roen je 1922. u Konjini, Zlatar, Hrvatska. Kao djeak
preselioseuZagreb,dauitrgovakizanat.Tujedoaou
doticaj s naprednim omladincima, medu kojima je ubrzo
zapaen svojim interesovanjem za politika zbivanja i za
klasni radniki pokret. Kao provjereni aktivist, koji je sve
zadatkeobavljaopredanoisavjesno,Ivoje1939.primljen
u Savez komunistike omladine Jugoslavije. Uoi rata,
jedan je od najaktivnijih radnikih omladinaca
komunista, koji oko sebe, kroz razliite oblike djelovanja,
okupljasveantifaistikeelementeuredovimamladih.
Poslije okupacije zemlje, kao lan zagrebakog Mjesnog
komiteta Saveza komunistike omladine Jugoslavije,
Gluhak je jedan od organizatora borbenih omladinskih
grupa u Zagrebu. Zajedno s Antom Milkoviem i
Rudolfom Kroflinom, sudjeluje u diverziji na pruzi Zagreb Sisak. Iako je, zbog premale
koliine eksploziva. oteeno tek nekoliko vagona, ta je akcija imala veliki odjek i bila
moralni podstrek za niz mnogo uspjenijih pothvata. Petnaestog jula 1941. Gluhak sam pali
ustako skladite sijena u Kustoiji. Bio je i jedan od lanova grupe zagrebakih skojevaca
kojisu,1.augusta1941,podvodstvomSlavkaKomara,izvrilinapadizBotanikogvrtana
pripravnike Pavelievog "Tjelesnog zdruga". Tada je ranjeno 28 ustaa. Akcija je izazvala
paniku u ustakim i njemakim redovima, i zbog nje je uhapeno i ubijeno oko 700 ljudi.
Slijedeeg dana (5. augusta) uhapen je i Ivo Gluhak. Osuen je na smrt, ali poto nije nita
priznao, kazna mu je, kao malodobniku, zamijenjena na dvije godine robije. U vrijeme
izdravanja kazne, Ivo je stekao povjerenje upravnika zatvora, koji ga je putao u grad bez
policijske pratnje. Tako je uspio da stupi u vezu sa svojim starijim bratom Vladom, koji je
tada bio jedan od partijskih rukovodilaca u Zagrebu, i da se uz njegovu pomo prebaci na
osloboenuteritorijunaKordun.
Kao i u okupiranom Zagrebu, i sada, u borbi, Ivo je pokazao iste osobine: neustraivost i
hrabrost.
Poginuo je u prvim borbenim redovima, u sukobu s nadmonim neprijateljskim snagama, u
oktobru1941.godine.
Narodnimherojemproglaenje20.decembra1951.godine.(V.Raj.)
161
Gregori Pavle
Roenje18.oktobra1892.godineuZlataru,uHrvatskom
zagorju. Srednju kolu je zavrio u Zagrebu, a studije
medicine poeo u Gracu (19111914), ali ih je morao
prekinuti zbog poetka prvog svjetskog rata. Mobiliziran
je, kao sanitetski oficir, uaustrougarskuvojsku.Poslatje
naruskifront,gdjeje,kodPemisla,ubrzozarobljen.Kao
zarobljenik, prijavio se za dobrovoljca (1916) u Srpski
dobrovoljaki korpus koji je uestvovao u borbama na
Dobrudi. Posle februarske revolucije u Rusiji (1917),
stupio je u rusku armiju, koju je ubrzo napustio i postao
vojnik jugoslavenskog bataljona u Kijevu. Ovaj bataljon
je,kasnije,prebaenuSibir,uTomsk,ipreformiranupuk
kojijenosioime"MatijaGubec."
Gregori se u Tomsku (1919) povezao s organizacijom
Lenjinove boljevike partije.Sproveojeagitacijuusvomepuku,ikompletnoggapreveona
stranu"Crvenearmije.Utovrijeme,uljeto1920.godine,postaojelanRuskekomunistike
partije (boljevika). Iste godine, u zimu, upuen je u Moskvu, gdje je pomogao formiranju
kole "crvenih komandira" za Jugoslavene uesnike oktobarske revolucije. U toj koli je
draopolitikunastavu,ibiosekretarpartijskeelije.Nedugoizatoga,augusta1921.godine,
vratio se u Jugoslaviju. Odmah se ukljuio u Pokret i postao lan, tada ve zabranjene i
ilegalne, Komunistike partije Jugoslavije. Nastavio je studijemedicine,kojejezavrio1924.
godine u Zagrebu. Posle zavretka studija, radio je u raznim krajevima zemlje, uestvuju i
istovremeno u akcijama KPJ. Radio je u Kraljevici, Trogiru, Gospiu, Zagrebu i drugim
mjestima.UKraljeviciseprviputsreosmetalskimradnikomJosipomBrozom.
Gregorieva aktivnost nije izmakla policiji, koja je motrila svaki njegov korak, pokuavajui
da onemogui njegov revolucionarni rad. Proganjan je i hapen.DrugiputsesreosJosipom
Brozomkadagaje,pozadatkupartijskeorganizacijeuZagrebu,posjetiouLepoglavi.
Sud za zatitu drave osudio je Gregoria na dvogodinju robiju (1932). Nastavio jeborbui
tamo. Zbog uea u jednom trajku politikih osuenika, kazna mu je poveana za dvije
godinerobije.
Posleizlaskasrobije,GregoripreuzimanajodgovornijezadatkeuPokretu.Izvjesnovrijeme
je radio na organiziranju ilegalnih punktova za slanje dobrovoljaca u paniju. Radio je i u
partijskojtehniciiuureivanjuilegalnog"Vjesnika".NaOsnivakomkongresuKPHrvatske,
u ljeto 1937, izabran je za lana CK KP Hrvatske. Ni tada njegova aktivnost ne ostaje
nezapaenaodreima.Nastojedagaizolujuzajednosostalimrevolucionarima,
jeostaooddecembra1939.domaja1940.godine.
U martu 1941. pred napad faistike Njemake na Jugoslaviju, ponovo je uhapen zajedno s
OtokaromKerovanijemiOgnjenomPricomalije,neposrednoprijedolaskaNijemaca,uspio
daseizbaviizzatvora.PozadatkuCKKPJ,iaojekodkomandantaZagreba,datraioruje
zaradnikedaseoduprufaistikimagresorimaibranezemlju,alijebioodbijen.
Posle sloma Kraljevine Jugoslavije, uestvovao je na Majskom savjetovanju CK KPJ u
Zagrebu, na kome su donijete znaajne odlukeopripremioruaneborbenarodainarodnosti
Jugoslavije.
163
164
165
Karlovca,gdjesevenalazilagrupakarlovakihkomunista.Iskusnomdiverzantunijetrebalo
mnogovremenadazatraiodIveMarinkovia,sekretaraOKKPHzaKarlovac,dagapoalje
ukrajgdjeeimativeumogunostzaizvoenjediverzantskihakcijatamogdjeeposlije
izvedene akcije moi da se povue dublje u pozadinu i da svaki put iznenadi neprijatelja na
drugom mjestu. Sredinom kolovoza, Ivan odlazi u Drenicu, zatim u Hrvatsko primorje i
Gorski kotar. Koristei bogato iskustvo iz panskog graanskog rata, Hari sa svojim
narodomprimjenjujesteenopartizanskoiskustvodiverzantaiorganizatora.Ve9.rujnakod
Lia dignut je u zrak prvi talijanski vlak. U toj akciji zaplijenjeno je 17 sanduka po 25
kilograma eksploziva. Svega deset dana kasnije digao je u zrak i drugi vlak kodSungerskog
tunela, sa 750 talijanskih faista. ef i organizator diverzantske sekcije, a zatim i komandant
grupe diverzantskih odreda GH Ivan Hari neumorno radi na prikupljanju eksploziva,
odabira borce i poduava ih za izvoenje diverzija. Prebacuje se iz kraja u kraj, iznenauje
neprijateljainanosimuvelikegubitkeuljudstvuimaterijalnimdobrima.
Na pruzi Karlovac Caprag, na rijeci Maji, kod Gline, rusi, 26. veljae, eljezniki most,
tako da do kraja rata pruga Karlovac Sisak nije radila. Ubrzo iza ove, izvodi jednu od
najveih akcija na pruzi Banja Luka Sunja i Biha Sunja. Rui sa svojim diverzantima
Volenjskivijadukt.
Diverzantske akcije su sve masovnije irom Hrvatske. Hari ih izvodi u Posavini, Lici,
Slavoniji, Bosanskoj krajini. Zahvaljujui njegovom iskustvu i samoprijegoru, stvorene su
neustraive pokretne diverzantske grupe, ete i bataljoni. Jedinice su ruile pruge, mostove,
stanice, tunele, magazine, dizale su u zrak vlakove, kamione, unitavale avione na
aerodromima. Nikakve strae i osiguranja nisu mogle sprijeiti samoinicijativne i odabrane
diverzante. O Hariu i njegovim akcijama stvarane su legende. Na vojnom aerodromu
Kurilovec, Hari je sa svojim diverzantima, 19. srpnja 1944, unitio 800.000 kilograma
avionskih bombi, 3 aviona i ubio 300 Njemakih vojnika. Za uspjeno izvedenu akciju, Ivan
jeodtaba4.korpusazanagradudobiotrojaseljakakolapunamajseraimunicijezasvoje
diverzante.Posebnoznaajnuakcijuizveojekomandantdiverzanata15.kolovoza
1942, na pruzi Novoselac Kri kod mosta na esmi. Na minu koju je postavio iskusni
diverzantHarinaiaoje,izDiona,"Orijentsimplon".Unitenje21vagons376Njemakih
oficira, koji su bili upueni na Istoni front. U istom vlaku poginuo je i bugarski vojni
izaslanikkojisevraaospregovoraodAntePavelia.Harioveakcijedjelovalesuiznenadno,
kao udar groma, zbog ega ga je narod prozvao Ilija Gromovnik. Njegovi su diverzanti i na
kolskom aerodromu "Borongaj" unitili, 28. prosinca 1944, 5 aviona, 4 pratea lovca
"Dornier" i Paveliev "Junkers 52". U toku NORa oteeno je i uniteno diverzantskim
minama oko 1.470 neprijateljskih vlakova, porueno 350 mostova. Oko 27.000 faistikih
vojnika i oficira, od kojih i 3 generala, izgubilo je ivot na minama koje su postavili hrabri
diverzanti. Uniteno je vise od 36.000 eljeznikih tranica. Organizirajui i izvodei
diverzantskeakcije,Harijeisamnaleimaprenosioeksploziviuestvovaouunitenju150
vlakovai27mostova.
Poslije osloboenja, Hari je zavrio Partijsku kolu i Viu vojnu akademiju u JNA. Bio je
zamjenik komandanta inenjerije u Generaltabu, radio u inspekciji General taba za
inenjeriju, i naelnik je taba uprave inenjerije JNA. S te je dunosti i otiao u penziju, u
inugeneralmajoraJNA.
NosilacjePartizanskespomenice1941.ivisevisokihodlikovanja.
Narodnimherojemjeproglaen25.rujna1944.godine.
166
168
PonaloguGlavnogtabaNOViPOS,ponovojeotiaouDolomite,ioktobra1943.formirao
2.dolomitskiodred,ibiokomandanttogaOdredadonjegovograsformiranjaiukljuivanjau
Treualpskuoperativnuzonu,krajemoktobra1943.godine.
Zatim je postao najprije naelnik, pa onda komandant 7. slovenake narodnooslobodilake
udarnebrigadeFrancePreern".Brigadujevodiodosredine1944.Vrlotekeborbebrigada
je vodila naroito u okolini Ratitovca, u novembarskoj njemakoj ofanzivi 1943. godine.
Znaajna akcija je bila viestruko ruenje eljeznike pruge izmeu kofje Loke, Kranja i
Radovljice i izmeu empetra i Divae. Spomena vrijedne borbe vodila je i na Lavtarskom
vrhu, na Mohoru, na irovskom iCerkljanskomvrhu,okoIdrijeiHotedrice...Utovrijeme
je brigada, pod Svarunovom komandom, unitila neprijateljske poloaje u Kamnoj Gorici, u
RibnuiKoritnu.
Svarun je bio dva puta ranjen prvi put teko, decembra 1943, blizu kofje Loke, a drugi
putuljeto1944,uborbama31.divizijesNijemcimanaJelovici.
Septembra 1944. postao je naelnik, a zatim zamjenik komandanta 31. divizije. Na toj
dunosti je bio samo oko mjesec dana, jer je ve oktobra poslan u Viu vojnu akademiju
Voroilov",uSovjetskiSavez.
KrajratagajezatekaouSovjetskomSavezu.PoslezavreneAkademije,oktobra1945,vratio
seudomovinuipostaokomandant17.divizijeJAuRadovljici,zatimpomonikkomandanta
Vojne mornarice za obalnu obranu u Splitu. Posle je bio nekoliko mjeseci u Generaltabu
JNA u Beogradu, a od 1951. do jeseni 1955. godine naelnik 21. korpusa u Mostaru. Za to
vrijemejezavrioViuvojnuakademijuuBeogradu.
Od jeseni 1955. do jeseni 1961. godine bio je komandant 53. divizije u Titovom Uicu, a
zatimkomandant2.proleterskedivizijeuNiu.Umeuvremenujezavriokursoperatikepri
ViojvojnojakademijiuBeogradu.
U jesen 1963. je preuzeo dunost komandanta Zagrebakog vojnog okruga, a u jesen 1965.
dunostkomandantaSkopskogvojnogokruga.
U proljee 1966. postavljen je za sekretara narodne odbrane Slovenije a potom je, iz
zdravstvenih razloga otiao u penziju. Posle odlaska u penziju, bio je zaposlen u fabrici
Iskra" u Kranju, kao savjetnik za vojni program proizvodnje. Skupljao je gradivo i napisao
knjiguDolomitiuNOB",1973.godine.
Prvog januara 1974. ponovo je reaktiviran i postavljen za komandanta Glavnog taba
Slovenije za SLO. lan Komunistike partije postao je juna 1942. U toku rata je bio lan
brigadnog i divizijskog komiteta, a posle rata lan divizijskog,korpusnogkomiteta,komiteta
podrujailanopunomostvaSKuJNA.
Kao sekretar za narodnu obranu Slovenije, bio je lan Konferencije SK Slovenije kao
penzioner sekretar tree osnovne organizacije SK BorisKidri"zaBeigradom,uLjubljani.
Bio je lan CK SK Slovenije. U in pukovnika je preveden decembra 1947, u in general
majora decembra 1957, u in generalpotpukovnika decembra 1964. i u in general
pukovnikadecembra1974.godine.
Narodnimherojemproglaenje21.jula1953.godine.
169
Hrovat Franca an
Roen je 7. juna 1915. u Clevlandu, Sjedinjene Amerike
Drave, kao dijete slovenakih iseljenika, koji su u
Amerikudolidazaradenovaczakupovinuimanja.Vratili
su se u domovinu 1921, i Franc Horvat je u blizini svog
rodnogsela,useluKrka,sadanjaopinaGrosuplje,kupio
imanje. U vrijeme rata on i majka pomagali su
oslobodilakuborbu.
anjezavriopetrazredaosnovnekoleuKrki.Od1927.
do 1933. pomagao je roditeljima u obraivanju imanja, a
onda je u umama radio kod raznih poslodavaca kao
drvosjea i tesar, gdje je postao lan naprednih sindikata.
Vojnirokodsluioje1936.ukraljevojgardi.Do1941.tri
puta je pozivan na vojne vjebe u Varadin, gdje ga je
zatekaoaprilskirat.Vraase,poslekapitulacije,naoruan,
iodmahpoinjedaskupljaiskrivaorujeimuniciju.
Prijeko poznanika iz sindikalne organizacije Hrovat, meu prvima u svom kraju, ve u maju
1941, dobiva vezu s Protiv imperijalistikom, kasnije Osvobodilnom frontom, i prima
ilegalnu tampu. U julu iste godine uestvuje u stvaranju seoske vojne organizacije
Osvobodilnefronte,kasnijeNarodnezatite.
U jesen 1941. postaje komandir ete Narodne zatite i jedan od glavnih snabdjevaa i
suradnika partizana s tog terena Kad je 2. partizanski bataljon tajerski", pod komandom
FrancaRomana,Staneta,posleodlaskasPugleda,doaonatajteren,Hrovatpostajejedanod
glavnih njegovih snabdjevaa.Partijskaorganizacijabataljona1.tajerskepartizanskebrigade
(preteeDrugegrupeodreda)primaga,4.aprila1942,uPartiju,alimuKomandabrigadene
dozvoljavadastupiupartizanskeredove.Triputajepokuavaodatouinibezpristankaviih
foruma,itriputajevraankui,daidaljeradiuterenskojorganizaciji.
Dozvoluzaodlazakupartizanedobioje24.maja1942,iistogdanastupio,zajednosasvojom
etom,uDolenjskiodred,unjegov3.bataljon.
Kad je Dolenjski odred podijeljen, sredinom juna, na tri odreda, Hrovat je bio ve komandir
ete. Uavi u sastav Zapadnodolenjskog odreda, istakao se u borbama kod Dolenjskih
Toplica i u opsadi Koevja. Svoju etu, najbolju u Zapadnodolenjskom odredu, Hrovat je
estopredvodioujuriima.
Uaugustujesetomukljuenu1.slovenakuproleterskuudarnubrigaduToneTomi",S
njom uestvuje u borbama oko visoravni Rog, gdje su bile opkoljene nae jedinice u
akcijama u predgraima Ljubljane i u mnogim drugim borbama zime 19421943. Cijelo to
vrijemebiojenaelu1.bataljona.
U martu 1943. tadanji komandant Glavnog taba NOV i PO Slovenije, Ivan MaekMatija,
uzeo je Hrovata iz brigade u svoju pratnju. U jesen i u zimu, Hrovat je bio komandant
osiguravanjastanarukovodstvaoslobodilakogpokretauSloveniji,navisoravniRog.Istakao
seorganizacijomiprovoenjemmjerasigurnosti,imejedopriniodaseouvatajnostbaze.U
proljee 1944. odlazi, kao pratilac Maeka, u Drvar, i uestvuje u borbama u vrijeme
170
njemakog desanta na Vrhovni tab. Posle povratka je na slubi u OZNi i vri dunost
komandantastanaubazi24.naStranomvrhukodrnomlja.
Uvrijemeratabiojetriputalakoranjen.
Posle osloboenja je do demobilizacije 1946, radio u Upravi dravne sigurnosti zavrio je
jednogodinju kolu za lugare bio vie godina direktor Uprave dravnih uma u Triu na
radu u Upravi dravnih lovita i, najzad, direktor Uprave uzgojnih lovita Slovenije, i na toj
dunostijeipenzioniran.
UmrojeuLjubljani7.jula1970.godine.
Narodnimherojemproglaenje27.novembra1953.godine.
171
172
narodnooslobodilakeskuptinezaHercegovinu.Godine1943.biojejedanodpokretaalista
Osloboenje",organaNOFazaBIH.
Posle osloboenja nalazio se na najodgovornijim partijskim i dravnim poloajima: lan
jugoslovenske delegacije na konferenciji mira u Parizu 1946, ministar i potpredsjednik vlade
NR BiH (19451948), predsjednik Privrednog savjeta vlade NR BiH, predsjednik Izvrnog
vea Narodne skuptine BiH (19531956), dravni sekretar za financije vlade FNRJ od
(19561958), potpredsjednik odbora za perspektivni plan vlade FNRJ, potpredsjednik Sa
veznog vea Narodne skuptine Jugoslavije, predsjednik Savezne komisije za nuklearnu
energiju,predsjednikSaveznogsavjetazakoordinacijunaunihdjelatnosti.
Odosloboenjado1963.neprekidnojebiranzarepublikogisaveznogposlanika.
Avdo Humo je bio organizacioni sekretar PK KPJ za BiH (19461948) od Osnivakog
kongresa KPJ BiH, bio je lan i Politbiroa, a zatim i lan IK CKSKBiH.ZalanaCKKPJ
(SKJ) biran je neprekidno od V do VIII kongresa. Od IX kongresa SKJ izabran je za lana
StalnogdjelaKonferencijeSKJ.BiojeipredsjednikkomisijepredsjednitvaSKJzakulturu.
Pored toga, Avdo Humo je bio i lan Glavnog odbora boraca NORa Jugoslavije, lan
Predsjednitva Glavnog odbora SSRN BiH i lan Centralnog odbora SSRNJ. Rezervni je
generalmajorJNA.
Narodnimherojemproglaenje27.novembra1953.godine.
173
174
SKozaranimaizovogbataljonabiojeiMao.Kaoiuvijekhrabroseborei,tujeipoginuo.
Mahmut Ibrahimpai Mao sahranjen je na groblju Oslobodilaca Beograda, izmeu
BrankaNeradiaiMomilaMilanovia,kojisupoginulizajednosnjim.
ijela porodica Ibrahimpai uestvovala je u narodnooslobodilakoj borbi. Maov brat
Hakija,prvoborac,isestraDevleta,takoersupoginuliunarodnooslobodilakojborbi.
Narodnimherojemproglaenje15.novembra1944.godine.
175
Parizu.Marta1946.predvodidiplomatskumisijupozemljamaLatinskeAmerike.Uspostavlja
odnose izmeu nove Jugoslavije i Meksika, Brazila, Urugvaja, Argentine, ilea, Bolivije. U
septembru 1947. postaje specijalni savjetnik u Ministarstvu inostranih poslova vlade FNRJ
januara1948.pomonikjeministragraevinauaprilu1949.postajepredsjednikKomitetaza
lokalnuprivreduikomunalneposlovevladeFNRJ.Aprila1951.ambasadorjeuNorvekoj,a
oktobra1953.uMeksiku.Godine1956.postavljenjezapredsjednikaKomitetazakomunalne
poslove i urbanizam S F RJ: potom je ambasador u Danskoj 1962. savjetnik dravnog
sekretara SSIP 1967. ambasador uvicarskoj.Godine1971.ambasadorjeuSSIP,aod27.
decembra1974.lanjeSavjetaFederacije.
NosilacjePartizanskespomenice1941.iviedrugih domaihistranihodlikovanja.
Narodnimherojemproglaenje27.novembra1953.godine.
177
178
179
Krajem decembra prelazi u istonu Bosnu, uestvuje u borbama kod Vlasenice, na Plaama,
oko HanPijeska i na Pjenovcu, gdje je poginuo, 21. januara 1942. godine. Tada su njegov
bataljon i dijelove Romanijskog odreda napale nadmone snage Nijemaca na skijama i
konjima,iiznenadiliihuPjenovakojudolini.
Pao je zajedno sa Slaviom Vajnerom, legendarnim iom Romanijskim, i jo 59 proletera.
Plemeniti lik, stamenu figuru, neustraivost i hrabrost, koje je pokazivao u svakoj prilici, i
pored svojih 55 godina, stalno prednjaei, vjerojatno je najbolje izrazio natpis uklesan na
njegovom spomeniku u Anraelovakom parku, u kojem se kae: "Kroz njegovo djelo
osvjedoena je istina naega doba kome narod udahne svoju veru i Partija ulije snagu,
tomestarostnesmetadapostaneheroj."
Narodnimherojemproglaenje25.novembra1944.godine.
180
181
odnosili nou kratko vrijeme u skupnu sobu, da bi njenim stanjem zaplaili druge. Poto ni
podkakvimmukamanitanijepriznala,pokualisudajeslomeizgladnjivanjem.Sedamdana
nije dobila ni hranu, ni vodu. Preko dana su je vodili u Gramoznu jamu, gdje je morala da
gledastrijeljanjetalaca,anoususenastavljalamuenja.Meutim,policijaodnjenijedobila
nirijeipriznanja.
Nekoliko dana pred smrt, Vida je kroz zid saopila zatvorenici u susjednoj eliji da su
domobranipokualidajeotruju.Tadajenazidsvojeelijenapisalareci:Slobodaedoi,a
mene vie nee biti". Vrlo je vjerojatno da su je 5. oktobra otrovali. Dokazano je da je, u
prvim jutarnjim asovima 6. oktobra, Vida ve mrtva objeena u njenoj eliji. Razume se,
objavljenojedasesamaobjesila.Sedmogoktobrajepokopanakriom,uzajednikugrobnicu
gradskesirotinje.Tekkasnijesujeroacisahraniliuposebnugrobnicu.
Narodnimherojemjeproglaena22.jula1953.godine.
183
Kadajedolodovelikekragujevakeprovale(1937),ukojojjeuhapen,velikibrojaktivistai
rukovodilaca Partije u Srbiji, Jankez je uspeo da umakne policiji i da, kao ilegalac, ode u
Zagreb.OdatleseilegalnoprebaciouAustriju,azatimuFrancusku.Posleetveromjesenog
boravka u Parizu, posjedujui lani paso, kao eki graanin, s grupom jugoslovenskih
dobrovoljaca preao je Pirineje i prikljuio se borcima Internacionalnih brigada u paniji,
oktobra 1937. godine. U paniji se istakao hrabrou u mnogim velikim bitkama za obranu
Republike. Kada je panska republikanska armija, pod pritiskom domaeg i meunarodnog
faizma, doivjela poraz, Jankez se, s ostalim borcima Interbrigada, povukao iz panije i
dospioufrancuskikoncentracionilogor,gdjejeostao28mjeseci.
Uzogromnenaporeirizikuspeojedase,prekookupiraneEvrope,probijedorodnezemlje,u
kojoj je ve buknuo ustanak protiv faistikih zavojevaa. U okupirani Zagreb je doao
septembra 1941. godine. Odmah je stupio u vezu s CK KP Hrvatske, koji ga je ukljuio u
akcije organiziranja ustanka. Uestvovao je u organiziranju Bjelovarskog, Kalnikog,
Moslavakog i Bilogorskog partizanskog odreda. U januaru 1942. godine pao je u ruke
andarima koji su mu postavili zasjedu. Dok su ga sprovod ili, pred samom opinskom
zgradom, dokopao je od straara karabin, ubio trojicu sprovodni ka i uspeo da pobjegne.
Izvjesno vrijeme je radio u Povjerenitvu CK SK Hrvatske u Zagrebu, odakle je odravao
vezu s partijskimrukovodstvomnaneosloboenojteritoriji.Upuenje,zatim,naosloboenu
teritoriju, gdje mu je povjerena dunost komandanta III operativne zone (Slavonija i Srijem)
GlavnogtabaNOVHrvatske.Jankezjevrioidrugeodgovornedunostiuratu.Biojelan
Okrunog komiteta KP u Zagrebu. U jednom sukobu s neprijateljem, teko je ranjen, pa je
upuen na lijeenje u partizansku bolnicu u Italiji (1944). Otuda je doao u Vrhovni tab
NOVJ na Vis, a zatim, u jesen 1944. godine, u Beograd, gdje je uestvovao u formiranju
narodnevlastiiorganiziranjuprivrednogivotauglavnomgradu.
Posle osloboenja, vrio je odgovorne dunosti u drutvenom i politikom ivotu Hrvatske i
Jugoslavije. Bio je predsjednik Sindikalnog vea Beograda i sekretar Centralnog odbora
SavezasindikataJugoslavije.NaVIkongresuSKJizabranjezasekretaraCentralnerevizione
komisijeSKJ.BiojeposlanikSaveznenarodneskuptineilanPredsjednitvaCVSSJ.
Umroje11.novembra1974.godine.
Nosilac je Partizanske spomenice 1941. i drugih visokih domaih i stranih priznanja i
odlikovanja.
Narodnimherojemproglaenje24.jula1953.godine.
186
187
189
SinjapremaVagnjus23kamionapunihvojnika.Poelajeogorenaborba,ukojojjeJonisa
svojim borcima unitio 16 kamiona sa 150 vojnika, dok je 7 kamiona otetio. Neprijatelj je
uputio pojaanje od 6 tenkova i vie blindiranih kola u namjeri da se probije u Livno i da
pomoopkoljenomgarnizonu.
U estodnevnim tekim borbama, 1. dalmatinski udarni bataljon, na elu sa svojim
komandantom, vodio je borbu prsa u prsa, ali nije dozvolio neprijatelju da se probije do
Livna. U jednom od juria, 5. augusta 1942. godine, poginuo je od minobacaa Ante Joni.
Njegov bataljon je izvrio nareenje Vrhovnog taba, neprijatelj se nije uspio probiti do
Livna, koje su istog dana zauzele jedinice NOV i POJ. Nekoliko dana posle smrti mladog i
hrabrogkomandanta,VrhovnitabusvomBiltenuopisujenjegovuherojskusmrtiproglaava
gaprvimnarodnimherojemizDalmacije.
Narodnimherojemproglaenjeaugusta1942.godine.
191
192
193
194
NOPodreda.Odredjeformiran11.jula1941.godine.Meutim,ikicajejoranijeformirao
Raevsku etu, i postao njen komesar. Ova eta je izvela prvu akciju kojom je oglaen
ustanaknarodaSrbije.
Sedmogjula1941.godine,useluBelaCrkvakodValjeva,odranjetradicionalniIvanjdanski
vaar, na raskrsnici kod seoske crkve. Predsjednik opine, koji je ostao da radi i pod
okupacijom, uo je da e doi komunisti da dre zbor, pa je naredio da se narod jo prije
dvanaestasovaraziekuama.Dionarodaseraziao,adiosesklonioodokapredsjednikau
kafanu i najbliu okolinu, i iekivao najavljeni zbor. Oko 17 asova naila je Raevska
partizanska eta sa svojim politikim komesarom ikicom Jovanoviem. Ispod lipe pred
kafanom odravao se zbor. Govornici su istupali jedan za drugim, a posljednji je govorio
ikica.Govormujebiopunoduevljenja,rodoljubljaipozivauborbuzaosloboenje.Govor
je zavrio rijeima: ,,U ime Komunistike partije Jugoslavije, pozivam vas u borbu protiv
okupatoraisvihizdajnikanaezemlje".
Posle zavrenog zbora i prijavljivanja dobrovoljaca, partizani su napustili mjestozbora,toplo
ispraeni od prikupljenog naroda, koji je u njima video nadu u osloboenje. Bio je sumrak.
Tektosupartizanikrenuliuzpotok,stigaoihjestudentVladanBojanii obratioseikici:
Dooedvaandaraposlevas,ienoihtekundacimarastjerujunarod.
ikica je brzo krenuo u pravcu kafane. Kad su opazili da im se pribliava, andari su mu
povikali:
Rukeuvis!
ikicanijeustuknuonitiseuplaio,vejeviknuoandarima:
Doleoruje!
Jedanandarjeopaliometak,izrnojeproloporedikiineglave.Prekaljenipanskiboraci
politiki komesar Raevske ete, brzo je kleknuo i preciznom vatrom pogodio obojicu
izdajnika.Zatimjeustao,priaoimiobratioseokupljenomnarodurijeima:
Ovakoeproisvakkodignerukunananarod.
Pokupiojeorujeubijenihandaraipouriosvojimdrugovima.
Odluan,hrabar,samoportvovanibeskompromisanboracostaojedokrajaivota.Kaopravi
revolucionar i komunist, neumorno je radio na razvijanju NOB. Bio je na dunostima
komesara Raevske partizanske ete, komandanta bataljona, a neto kasnije komesara
bataljonauValjevskomNOPodredu.PoslepovlaenjapartizanskihsnagazaSandak,posleI
neprijateljske ofanzive, ostao je uzapadnojSrbiji.Spreostalimborcimabiojeuneprekidnim
borbama s nadmonijim njemakim i nedievskoetnikim snagama, januara 1942. godine
postao jelantabaGrupeodredazapadneSrbijeiuestvovaouestokimborbamakodsela
Ba i Planinice, kod Mionice, u selu Komiriu kodKrupnja,iurejonuValjeva.Ufebruaruje
uestvovao u borbama junoodValjeva,naplaninamaMaljenuiPovlenu,a13.marta1942.
godine hrabro je poginuo u selu Radanovcu, u borbi protiv nedievaca i etnika. Novi
ValjevskiNOPodreddobiojeimeikicaJovanovipanac."
Narodnimherojemproglaenje6.jula1945.godine.
195
Jovi Slobodan
Roen je 17. aprila 1918. godine u Kuevu, Poarevac,
Srbija.
Zavrio je osnovnu kolu i tri razreda gimnazije. etvrti
razredgimnazijejenapustioipreaonagrafikizanat.
Mlad je pristupio naprednom radnikom pokretu. Aktivan
je u sindikatu grafikih radnika i u omladinskoj
organizaciji.lanKomunistikepartijepostaojeprijerata.
Uestvovaojeumnogimpolitikimakcijama.
Kao grafiar slovoslaga bio je veoma cijenjen medu
svojim drugovima. Poprirodijebiopovuen,tih.Volioje
muziku im je mogao, kupiojegitaru.Kaoovjek,bioje
izuzetnopostojan,vrstiradovieniprihvaanodradnika
iomladine.Nesebianjebioudavanjupomoidrugima.
SlobodanJoviseranoupoznaosnaprednimpokretom.eleidaseusavrava,joprijerata,
a naroito u vrijeme rata pratio je i prouavao naprednu literaturu. Da bi skupio to vie
znanjaimogaonekeknjigedaitauoriginalu,poeojedauistranijezik.
Svojim vrlinama radnika i ovjeka bio je prava linost za rad u ilegalnoj tampariji, koju je,
juna 1941. godine, organizirao CK KPJ. Ovdje postaje glavni suradnik Branka onovia,
narodnogheroja,kojijeponaloguPartijeponionajveiteretosnivanjatajnetamparije
u porobljenom Beogradu. Jovi se prihvatio posla: od ureenja prostorija i prijenosa maina
do uvoenja elektroinstalacija, tampanja i rasturanja materijala. Suraivao je s onoviem i
dr Milom Bokoviem neto kasnije, u jezgro ove grupe povremeno se ukljuivao i ore
AndrejeviKun.
Uvrijemeokupacije,SlobodanJovi,jeuBanjikomvencu12nesamoradio,vejeiiviou
ilegalnom skrovitu tamparije. Njegovi povremeni izlasci bili su uglavnom zbog nabavke
materijala za tampariju. U vrijeme kad su policijski prepadi postajali sve ei, Jovi je,
naoruan pitoljem i bombama, pratio i titio drugove koji su raznosili materijale, aljui ih
prekovezeusvekrajevenaezemlje.
Nijemci se, meutim, augusta 1943. godine, useljavaju u zgradu u kojoj se nalazila
tamparija. Slobodan Jovi s drugovima prenosi dijelove tamparije u novo skrovite koje je
osigurano, uKrajinskoj24,osposobljavamaine,itamparija,krajem1943.godine,nastavlja
rad. Kada je dolo do provale tamparije, Gestapo i Specijalna policija opkolili su kuu u
Krajinskoj24,zatimsupoelipretresstanarakojisuivjeliuzgradi.ZatovrijemesuJovii
Brankoonoviuspelidaspaleiunitedokumentacijuiarhivutamparije.Rukovoenisamo
jednomidejom:daneprijateljunitanedoedoruku,onisuseborilidoposljednjegdaha,da
binakrajuobojicaizvrilisamoubojstvo.
Zahvaljujui portvovanosti ove dvojice revolucionara, tamparija je usred porobljenog
Beogradaradilaod1.augusta1941.do28.jula1944.godine.
Narodnimherojemproglaenje30.oktobra1946.godine.
197
199
200
201
203
pseudonimima(ToneBrodar,IvanKova,J.Bevc,Levc,IvanUkmar,PetarLovri,Be,B,E,
I,U,L,idrugi).
Sudjelovao je u organiziranju IV pokrajinske konferencije KPJ za Sloveniju, koja je odrana
sredinom septembra 1934, u Medvodama kod Ljubljane, i na kojoj je podnio referat ,,0
zadacima pokrajinske organizacije KPJ za Sloveniju u odnosu na seljako i nacionalno
pitanje", znaajan po novim pogledima na karakter predstojee revolucije u Jugoslaviji i na
uloguproletarijatakaohegemonaurevoluciji.
Kardelj je bio meu onim jugoslovenskim marksistima koji su brzo uoili potrebu za
promjenama u tadanjoj politici i taktici komunistikog pokreta, a posebno neophodnost
prevazilaenja sektatva, koje je godinama dominiralo u KPJ i u svjetskom komunistikom
pokretu. Zbog tih novih shvaanja, Kardelj je, sve dok u okviru Kom interne nisu nastale
radikalnije promjene u tom smislu, povremeno kritiziran od tadanjeg rukovodstva KPJ ili
pojedinihinstruktorakojisu,ponaloguCK,izinostranstvadolazilinailegalniraduzemlju.
ZaradKardeljaidrugihkadrova,velikiznaajsuimalisusretiirazgovorisJosipomBrozom
Titom koji je, kao lan Politbiroa CK KPJ, u drugoj polovini 1934. godine boravio u
Hrvatskoj i Sloveniji, gdje je pomagao u organiziranju i radu pokrajinskih partijskih
konferencija.Usvojimzapaanjimaotimsusretima,TitojeuizvjetajuCKKPJnaveodasu
Kardelj i Kidri vrlo sposobni, agilni i odani Pokretu", i da mu se kod njih jedna osobina
naroito svia, koja nije ba esta kod intelektualaca, naime to su autokritini i to mogu
podnositikritikunemakodnjihonebolesneosjetljivosti".Odtadaidatiranjihovasuradnja
urevolucionarnompokretu,kojaseunarednimgodinamauborbizarevolucijuisocijalistiku
izgradnjujovieuvrstilaiostalanepomuenadokrajanjegovogivota.
Kaopoznatkomunist,Kardeljjeutovrijemebiovieputahapeniproganjanodpolicije,pa
jeitobiojedanodrazlogatoje,odlukomCKKPJ,upuennapartijskiraduSSSR.Poslije
dolaskauBe,naputuzaSSSR,krajemnovembra1934.godinenapisaojeiscrpananalitiki
osvrt na stanje revolucionarnog i nacionalnooslobodilakog pokreta u Sloveniji, to je
posluilo Centralnom i Pokrajinskom komitetu za poduzimanje niza mjera za unapreenja
pokreta.
U SSSRu je Kardelj boravio dvije godine. Bavio se, prije svega, politikoekonomskim
studijama, prouavao je istoriju i filozofiju, i radio u sekciji KPJ u Kominterni. Pohaao je
meunarodnu Lenjinovu kolu" i bavio se predavakom djelatnou. U istoj koli, kao i na
Komunistikom univerzitetu nacionalnih manjina Zapada, predavao je istoriju meunarodnog
radnikogisocijalistikogpokretaiKominterne,istorijuradnikogpokretaJugoslavije,kaoi
nekepredmeteizoblastipolitikeprakse.
UvrijemeVIIkongresaKI(ljeto1935),prisustvovaojepojedinimsjednicamadelegacijeKPJ
naVIIkongresuKI,aposebnojesudjelovaouradutakozvaneSlovenakekomisije,poijem
je nalogu pisao vie tekstova za listove i asopise u zemlji. U Moskvi je preveo poznato
Lenjinovo djelo Materijalizam i empiriokriticizam". Kao lan aktiva KPJ u Moskvi,
uestvovao je i na partijskom savjetovanju, augusta 1936, na kojem je donijeta odluka da
rukovodstvoKPJpreeuzemlju.
NaTitovzahtjev,kojije,nalazeisenailegalnomraduuzemlji,uputioCentralnomkomitetu
KPJ, Kardelj se, poetkom 1937, vratio u zemlju. Kratko je boravio u Parizu, sjeditu CK
KPJ, gdje je radio na izradi dokumenata za osnivaki kongres KP Slovenije i uestvovao na
204
nekolikotjedanaPolitbiroa.Sredinomfebruarategodine,stigaojeuSloveniju.Uestvovaoje
u pripremama osnivakogkongresaKPSlovenije,odranom18.aprila1937.godine.Kardelj
je autor Manifesta osnivakog kongresa KP Slovenije, u kojem je izloena programska
orijentacija slovenakog revolucionarnog pokreta, zasnovana na spajanju borbe protiv
faistike opasnosti spolja s borbom za duboke unutranje demokratske promjene. Na
KongresujeizabranzalanaCKKPSlovenije.Uljetotegodine,Kardeljjeproveonekoliko
mjeseci u Parizu, na radu u CK KPJ. Nalazei se u sreditu partijskog rada u Sloveniji,
Kardelj naroitosvojimnapisimadoprinosirazmahuantifaistikeborbeuzemljiuestvujeu
radu prve konferencije KP Slovenije, odrane 21. aprila 1938, s ciljem da slovenakom
narodupredoisveopasnostiodfaizmakojesusepovealenaroitoposlijeanlusa".Maja
iste godine ulazi u Privremeno rukovodstvo KPJ, koje je Tito formirao u zemlji, a koje e
netokasnijepostatiPolitbiroCKKPJ.
Madaje,poetkom1938,Kardeljuspeodaselegalizira,policijagaje,junategodine,ponovo
uhapsila. U zatvoru je proveo etiri mjeseca, a potom prelazi u ilegalnost. U zatvoru je
pripremao studiju o razvitku slovenakog nacionalnog pitanja. Smatrajui da je nacionalno
pitanje jedan od najveih drutvenopolitikih problema tadanje Jugoslavije, Kardelj se tim
pitanjem rano poeo baviti, pa je jo 1933. godine, pod pseudonimom Tone Brodar, u
asopisu Knjievnost" objavio tekst Nacionalno vpraanje kot znanstveno vpraanje".
Godine 1939. izila je njegova poznata studija Razvoj slovenskega narodnega vpraanja",
pod pseudonimom Sperans. Mada je cenzura ovu knjigu ubrzo poslije izlaska iz tampe
zaplijenila, komunisti su uspeli da gotovo cijelu tirau rasture po zemlji i osiguraju njeno
prouavanje, tojedoprinijelojasnijemsagledavanjusloenenacionalneproblematikeunaoj
zemlji i razraivanju stavova i taktike KPJ u njenom rjeavanju. Na osnovu analize odnosa
snaga u svetu i perspektiva daljeg drutvenog razvitka, Kardelj je ukazao da je reenje
nacionalnog pitanja Slovenaca, kao i ostalih naroda Jugoslavije uope, bilo mogunosamou
okviruopegantifaistikogiantiimperijalistikogpokretanaelusradnikomklasom.Onje
istakao da je samo ono reenje nacionalnog pitanja pravilno koje narodima daje puno pravo
samoopredjeljenja do odcjepljenja, i u isti mah stvara uvjete za zbliavanje i ujedinjavanje
naroda, odnosno za integraciju ovjeanstva nabazisuvremenograzvojaproizvodnihsnagai
socijalizma.
Marta 1939. godine, Kardelj uestvuje na prvoj sjednici CK KPJ, koju jeTitosazvaoposlije
povratkaizMoskveireenjakrizepoloajaKPJuKominterni,inakojojsuusvojeniznaajni
stavoviiodreenizadaciuradunajaanjuiuvrenjuKPJirevolucionarnogpokreta.Tada
jeKardeljizabranuSekretarijatPolitbiroa,ipovjerenomujeureivanjeProletera".
Na savjetovanju rukovodeeg partijskog aktiva KPJ, odranom 9. i 10. juna 1939. godine u
Tacenu (Slovenija), Kardelj je podnio referat ,,O politikoj situaciji i meunarodnom
poloaju".JedanjeodredaktoraproglasaiTezaCKKPJpovodompoetkadrugogsvjetskog
rata(poetakseptembra1939),UestvujeuorganiziranjuiraduIIkonferencijeKPSlovenije,
(31. XII 1939. i 1.11940. godine). Tada je, povodom otvaranja koncentracionih logora za
komuniste i druge antifaiste, uputio Otvoreno pismo dr. Vlatku Maeku", potpredsjedniku
Jugoslovenske vlade. Podrao je inicijativu za pokretanje Knjievnih svezaka", i bio jedan
od redaktora pojedinih priloga u prvom broju, ija je pojava u proljee 1940. godine imala
velikiznaajzausvajanjejasnogrevolucionarnogkursaiborbezajedinstvopartijskihredova.
Odpoetka1940,uglavnomilegalnoiviuZagrebuiradiuSekretarijatuPolitbiroaCKKPJ.
Uestvuje u radu nacionalnih i pokrajinskih partijskih konferencija (u Sloveniji, Hrvatskoj i
Dalmaciji) i u pripremama V konferencije KPJ, na kojoj je podnio Politiki referat", Na
205
206
207
208
209
210
Duan Kveder bio na ljeenju. Tako ona nije uestvovala u posljednjoj bici Pohorskog
bataljona,8.januara1943,naOsankarici.
Poetkom marta 1943, Milka Kerin se vratila u operativnu jedinicu. Na Limbarskoj gori se
prikljuilaZasavskombataljonu,iznjegajeumaju1943.prelauSavinjski
bataljon Kamnikozasavskog odreda, gdje je najprije bila vodnik, a kasnije komesar
bataljona.Udrugojpolovinijuna1943,stiglajenaPohorjeu2.pohorskibataljon.
Kad je, pred kapitulaciju Italije, dolo u Dolenjskoj do obimne koncentracije Slovenskih
partizanskih jedinica, sredinom augusta1943. i na Pohorju se izdvojila iz 2. pohorskog
bataljonaveagrupa,kojajeotilanaMoravsku,prikljuilase6.SNOUBSlavkalanderais
njom se probila preko Save na Dolenjsku. S tom grupom je s Pohorja otila i Milka Kerin.
Meutim, ona tada nije otila u Dolenjsku, ve je ostala na Moravskom, u sklopu
PokrajinskogkomitetaKPS.
Sedamnaestog oktobra 1943, Milka Kerin je delegat tajerskih enaboraca na 1. kongresu
Slovenake antifaistikeligeena,uDobrniu,uDolenjskoj.Nakongresujegovorilauime
tajerskih enaboraca i aktivista. Sauvano je svjedoanstvo kako je jednostavnim rijeima
opisalanjihovradimuke.
Posle formirana 11. SNOB Miloa Zidaneka, 8. januara 1944, Milka Kerin je kao partizan
trei put dola na Pohorje. U brigadi se, kao zamjenik komesara bataljona, ukljuila u 1.
bataljon.Sbrigadomjeuestvovalaumnogimborbamanakrajuzimeiuproljeegodine
1944.Uborbi,unoiizmeu30.aprilai1.maja1944,kadje11.SNOBMiloaZidaneka,u
sklopu operacija 14. divizije u tajerskoj, u silovitom napadu razbila njemako uporite u
Misinju,MilkaKerinsenaroitoistakla.
U julu 1944, Milka Kerin je izvjesno vrijeme bila na partijskom teaju na Moravskom. U
svoju jedinicu se vratila u danima kad je poelo oslobaanje gornje Savinjske doline. Uz put
je dospjela u brigadu Slavka landera,isnjom31.julauestvovalaunapadunaLjubno.Na
kraju borbe, kad je Ljubno bilo gotovo ve osloboeno, smrtno ju je pogodio neprijateljski
metak.
Narodnimherojemproglaenaje21.jula1953.godine.
211
212
213
Poslije aprilskog sloma stare Jugoslavije, kao lan Vojnog komiteta pri Pokrajinskom
komitetu KPJ za Srbiju, a zatim Glavnog taba narodnooslobodilakih partizanskih odreda
Srbije,jedanjeodorganizatoraustankauSrbiji.Sudjelovaojeuprvimvatrenimokrajima:u
napadu na Senjski rudnik, na Lajkovac, Svilajnac... U vrijeme neprijateljske ofanzive, Tito
mujeosobnopovjeriozadatakdaorganiziraobranunavaljevskomsektoru.Obavljajuisvoju
dunost, Fia je u toj borbi teko ranjen. Sudjelovao je na vojnopolitikom savjetovanju u
Stolicama,biojeprvipolitikikomesar1.proleterskebrigade,aodnovembra1942.politiki
komesar 1. proleterske divizije. Zajedno sa svojim proleterskim jedinicama, proaojenajtee
bitke u Bosni, Crnoj Gori i Dalmaciji. Kao neustraiv borac, dobar organizator i talentirani
vojniipolitikirukovodilac,Kljajijebioomiljenmeduborcimaiunarodu.Znaojeutjeitii
ohrabriti, ali je uvijek dijelio sluajne propuste od svjesne nediscipline. Duboko human,
oinski brian prema svojim borcima, bio je istodobno nemilosrdan prema svakom pokuaju
zloupotrebe povjerene dunosti. Shvaajui narodnooslobodilaku borbu i revoluciju kao
jedinstven proces, u svakom je borcu gledao i graditelja novog, pravednijeg drutvenog
poretka, i svakom bi komunistu u svojim jedinicama uvijek govorio: "Koristi svakih pet
minuta, prii drugu, razgovaraj s njim i podii ga." Tog se naela Fia i sam drao od prvih
danasvojerevolucionarnedjelatnosti,dosvojetraginepogibije.
Rodoljub olakovi, jedan od bliskih Fiinih prijatelja i suboraca, u svojoj knjizi "Susreti i
sjeanja" kae: Sreo sam u revoluciji nemalo ljudi koji su se isticali izuzetnim
sposobnostima, vojnikim, politikim, organizatorskim, koji su se u njoj naglo rascvjetali u
jarke, izrazite linosti, mada je vremenski rok njihove aktivnosti bio, avaj, ponekad vrlo
kratak. Izginuli su u bitkama, pokoeni prije vremena, ali lik njihov ostao je blizak, nezabo
ravan...MeutakvelinostispadaFilipKljajiFia...".
PoginuojeuZvorniku,5.jula1943.godine.
Narodnimherojemproglaenje25.septembra1944.godine.
215
Naavisenaslobodi,Mirkonastavljaneumornodaradinajaanjupartijskihorganizacijana
podruju Psunja i povezivanju svih partizanskih grupa u Slavoniji, njihovom omasovljenju,
stvaranju partizanskih jedinica i njihovom aktiviranju u oruanim akcijama. U prvoj polovini
januara 1942. postao je politiki komesar 1. ete Slavonskog NOP bataljona, a 20. marta
postavljenjezapolitikogkomesara1.slavonskogbataljona1.slavonskogNOPodreda.Nije
dugoostaonatojdunosti.Poginuoje2.aprila1942.naGradini(Psunj),iznadselaBobare,
zajednosjoestpartizana,uiznenadnomnapaduustaananjegovbataljon.
Narodnimherojemproglaenje27.novembra1953.godine.
217
219
dobio jo 1950, naputa JNA i postaje sekretar za umarstvo Izvrnog vijea Sabora SRH.
Osim toga, bio je lan CK KPH u tri saziva, ambasador SFRJ u Indoneziji, savezni narodni
poslanik u dva saziva, i lan Izvrnog odbora Glavnog odbora Socijalistikog saveza radnog
narodaHrvatske.
Narodnimherojemproglaenje23.srpnja1952.godine.
221
222
223
224
225
Posle rata, zavrio je fakultet, doktorirao na Sveuilitu u Zagrebu i obavljao razne visoke
dravneipartijskefunkcije.PotojeranijebioizabranuCKKPH,naIIkongresuKPH1948.
izabran je za lana Politbiroa CK KPH. Ministar u Vladi Narodne Republike Hrvatske je
1948.i1949,zatimpredsjednikOblasnognarodnogodborauSlavonskomOsijeku.Od1952.
je ministar predsjednik Savjeta za poljoprivredu NRH, a sljedee godine lan Izvrnogvijea
Sabora NRH. lan Saveznog izvrnog vea postao je 1954, a dva putabiranjezaposlanika
Saveznenarodneskuptine.ZalanaCKSKJbiranjenaVI,VIIi VIIIkongresuSKJ.Biojei
ambasador SFRJ u Indiji, a zatim kratko vrijeme potpredsjednik Savezne narodne skuptine.
BiojelanSavjetaFederacije.
Narodnimherojemproglaenje23.jula1952.godine.
226
227
228
229
istimputemnazad,ranivinaizlazudvastraara.MirnojeizaaoizPakraca,daganitkonije
zaustavio,iakosugamnogimjetaniprepoznali.
Uoujku1942.ustaesusespremalenapohodprotivpsunjskihpartizana.Potojes
partizanima bilo mnogo izbjeglica, odlueno je da bataljon brani prilaze Psunju sve dok se
izbjeglice ne smjeste na sigurno mjesto. Tih je dana Marko Konar, na prijedlog komesara
bataljona Mirka Kljajia, primljen u Komunistiku partiju. Dobio je konspirativno ime Bura.
23.oujka1942.godinekrenulajekolonaodoko800ustaapremaBegovai,pokojojjeve
tukla artiljerija iz Lipika i Pakraca. Na Begovai je bilo oko etrdeset partizana. Razvila se
borba, a poslije nekoliko sati, komandant Vicko Anti izdao je nareenje za povlaenje iz
obrua. Glavnina se ve povukla, a kada se spremala za povlaenje i zatitnica, u kojoj se
nalazio i Marko Konar Bura, neprijateljski rafal ga je ubio. Poginuo je na svoj roendan, u
23.godini.
Narodnimherojemproglaenje23.srpnja1952.godine.
230
231
232
Bio je jedan od uesnika istorijskog savjetovanja u Stolicama, 26. i 27. septembra 1941.
godine.
Od poetka oktobra djeluje iz Splita, gdje je, posle vie vanredno organiziranih bombakih
akcija, bio uhapen 17. novembra. Svi pokuaji da ga drugovi spasu bili su uzaludni.
Talijanskoj policiji je poto za rukom da u uhapenom "Reiu" otkriju Radu Konara, za
kojeg je, u njihovim policijskim dokumentima preuzetim iz jugoslovenske kraljevske policije,
pisalo da je agitator i najsposobniji komunist, sposoban da vodi i organizira svaki
revolucionarni pokret", da je lan komunistikog centralnog rukovodstva, voa i
jugoslovenskog, i posebno hrvatskog komunistikog pokreta", da je organizator atentata i
sabotaa, veoma vest voditelj masa", a pri tome "najinteligentniji, najlukaviji i najbistriji
komunistJugoslavije,kojijeiporedviekratnihhapenjaredovnouspijevaopobjeipoliciji".
Konar je iz splitskog zatvora odveden u ibenik, i tu je osuen na smrt. Ni u istranom
zatvoru, ni na suenju, nije rekao ni reci. A kada su ga posle presude upitalihoelidatrai
pomilovanje,rekaoje:"Nitibihgajadaovama,nitigaodvastraim".Strijeljanjesgrupom
dalmatinskihkomunista,22.maja1942.godine.CKKPHje,nekolikodanaposletoga,pisao
Centralnom komitetu KPJ: "Junaka smrt druga Brke teko nas je pogodila. Prilikom
strijeljanja,ioniostaliosuenijunakisusedrali.PalisupjevajuiInternacionalu".
U "Proleteru" za junjulaugust 1942. godine, kad je CK KPJ objavio ukaz o deset prvih
narodnihheroja,naprvommjestujeimeRadeKonara:
"NaprijedlogCKKPHiGlavnogtabaNOPiDVzaHrvatsku,dodjeljujesenazivnarodnog
heroja Radu Konaru, sekretaru KPH i organizatoru partizanskih odreda u Hrvatskoj i
Dalmaciji..."
233
porodilituuPetrovojulici,rodilajesina,idalamu,poocu,imeRade,kojijeupravotihdana
u ibeniku oekivao presudu i izvrenje smrtne kazne. Poslije izlaska iz bolnice, sina
najmlaeg "ilegalca" u drugom svjetskom ratu prihvatile su druge ilegalke i ilegalci, a
sama je nastavila da izvrava partijske zadatke, mijenjajui stan veoma esto, i pored toga,
sredinom augusta 1942, ustaki agenti uspijevaju da je uhapse u rnomercu i sprovedu u
zatvor u Savskoj cesti, gdje su je muili. Dragica se drala herojski: nije rekla ni rijei. Ne
uspevidaiznudebilokakvopriznanje,ustaesuje21.augusta1942.bacilevezanu,sdrugog
kata,uzatvorskodvorite.
Narodnimherojemproglaenaje23.jula1952.godine.
235
236
1941.PrvavelikaakcijaprotivokupatoranateritorijiMKGrahovoizvedenajepodnjegovim
rukovodstvom:25.julasavladanajeitalijanskaposada(80vojnika)iosloboenoGrahovo.
Ujesen1941.GlavnitabNOPOzaCrnuGoruiBokuimenujegazakomandantaNikikog
odreda, koji je ubrzo narastao na deset bataljona. U jesen 1941. i zimu 1941/42. godine,
jedinice odreda niu pobjede na teritoriji Nikia, Grahova, Vilusa, Crkvica, Herceg Novog.
Razvija Talijanske kolone, zarobljava stotine vojnika, zapljenjuje tenkove, topove, kamione i
drugo naoruanje i opremu. Savina slava raste. Snagama Nikikog i Durmitorskog odreda
osloboena je velika teritorija od Tare i Pive do Bokokotorskog zaljeva, osim blokiranog
Nikia i gradova u Boki. Naroito teke, viemjesene borbe, uz velike neprijateljske
gubitke,voenesunasektoruDragalj CrkviceHercegNovi.
Gotovo istovremeno, Sava proiruje rad jedinica Odreda u istonu Hercegovinu i prema
Dubrovniku. Januara 1942. formira se Operativni tab za Hercegovinu, da koordinira borbe
crnogorskihihercegovakihjedinica,saSavomkaokomandantom.Tadasusepodnjegovom
komandom nale snage jaine oko20bataljona,kojesuoperiralenaprostoruodOtrogado
Dubrovnika i od Boke do Gacka, i snanim radom prisilile na strategijsku defanzivu vie od
korpusa Talijanskih vojnika i jake snage ustaa, domobrana ietnika,inanijeliimvietekih
poraza.
Dijelovi Odreda su angairani i u spreavanju kontrarevolucije na podruju OK Kolain i u
Katunskojnahiji.
Kao ve proslavljeniratnik,aktivnouestvujenaistorijskojOstrokojskuptinicrnogorskihi
bokeljskihrodoljuba,februara1942.godine.Aprila1942.imenovanjezalanaGlavnogtaba
zaCrnuGoruiBoku,amajaistegodineizabranjezalanaVrhovnogtaba.
UtokuIIIneprijateljskeofanzive,jediniceOdredavodilesuizuzetnootreborbeokoNikia,
Grahova u Boki i u Pivi. U poznatim borbama, aprila 1942, u upi nikikoj teko su
poraene jake etnike snage pod komandom Baja Staniia. To je bio prvi teki etniki
poraz u Crnoj Gori. Nove poraze Odred im je nanio u borbama na pravcu Niki Piva.
Pored rukovoenja Odredom, kao zamjenik komandanta Glavnog taba rukovodio je
povlaenjem Lovenskog odreda pravcem Trenjevo Grahovo Banjani Piva, kao i
ZetskimNOPO,okoNikiaiuPivi.
Kada je 12. juna 1942. formirana 5. proleterska (crnogorska) brigada, Sava postaje njen
komandant.
BrigadajenajprijeglavnazatitnicauborbamanatromeiCrneGore,BosneiHercegovine,a
potom je sa ireg prostora Zelengore titila pohod Grupe proleterskih brigada u zapadnu
Bosnu i osiguravala zbjeg naroda i bolnicu. Od 22. juta do 2. augusta, zajedno s
Hercegovakim NOPO, Dragaevskoelebikim bataljonom,Bolnicomizbjegom,5.brigada
je izvela uveni marproboj od Drine do Prozora. Ovaj sloeni poduhvat izveden je pod
Savinomkomandom.UzapadnojBosnibrigadaje,odaugusta1942.dojanuara1943,vodila
borbeokoProzora,Travnika,Jajca,iucentralnojBosni.
etvrta neprijateljska ofanziva je nova etapa u herojskim podvizima brigade i komandanta
Save. Jurii na Prozor, borba s tenkovima u Ostrocu, napadi na Konjic, herojske odbrane u
dolini Neretve imali su veliki znaaj za spas ranjenika i opi uspeh na Neretvi. U ofanzivi s
Neretve, brigada vodi teke borbe na lijevoj obali Neretve, za osloboenje i od branu
237
238
OdlikovanjesovjetskimOrdenomKutuzova.Kadasu,1.maja1943,uvedeniinoviuNOVJ,
proizvedenjeuinpukovnika.
Narodnimherojemproglaenje6.jula1943.godine.
239
240
grupomstarijihdrugovaodlazinapodrujeLebanaJablanikikraj,gdjeseodnjihformira
jezgrobuduegjablanikogpartizanskogodreda.
U sastavu ovog odreda, kao desetar omladinske desetine uestvuje u svim akcijama koje je
odredutomperioduizvodiuokoliniLebana,gdjejedjelovalanjemakakaznenaekspedicija.
U toku jedne od borbi, kada su razbijeni boni napadi etnikih grupa Koste Peanca,
samoinicijativno se odvojio od glavnine odreda i sa svojom desetinom zaao u pozadinu
njemakih snaga do samog njemakog komandnog mjesta. Tu uspijeva da uniti dva
njemaka podoficira, autanta njemakog komandanta i samog komandanta. Tako su
osujeene dalje borbene akcije neprijatelja, njihovi redovi su dezorganizirani, pa su ih
partizanske snage primorale na bijeg, nanosei im velike gubitke u materijalu i ljudstvu.
Sutradan, neprijatelj je ponovo izvrio napad zbog odmazde nad civilnim stanovnitvom,
stoga se odred povlaio prema Lecu. Branko Kovaevi, s dva druga, naoruani s dva
pukomitraljeza, ostali su na putu LeskovacLebane, kao zatitnica odreda. Oni uspijevaju
da zadre neprijatelja oko pet asova, nanosei im osjetne gubitke, Za to vrijeme,
stanovnitvo Lebana je uspelo da napusti grad, pa su njemaki vojnici uli u prazan grad.
Poslijeoveakcije,uestvujeumnogimdrugimkojejeodredizvodioodjeseni1941.dozime
1942.godine.Ufebruaru1942.uestvujeunapadunabugarskigarnizonkojisestacioniraou
Bojniku. Sa svojom grupom Kovaevi dolazi do kole gdje su se nalazile najbrojnije snage
bugarskog garnizona, i bombama i runo pravljenim minama unitava veliki broj
neprijateljskihvojnika.
Do aprila 1942. ostaje na podruju Puste reke, u Pustorekoj eti, koja je na tom podruju
branila slobodnu teritoriju. Uz svakodnevne borbe s neprijateljem, sve do okonanja 1.
neprijateljske ofanzive, ostaje na ovom podruju. Potom s dva druga naputa Jablanicu, i
preko Pasjae i Jastrepca kree prema umadiji. Na Glediu, kod Grue, upadajuuetniku
zasjedu.Dvadrugaginu,aon,ranjen,uspijevadaseizvueiprebacidoRudnika,gdjeostaje
doozdravljenja.Samoinicijativnimakcijamaskreepanjuiumadijskogodredanasebe.
Krajem 1942. godine uspijeva da se povee s preostalim snagama 1. umadijskog odreda. U
ovomodreduobavljadunostkomandiraete,akasnije,tokom1943.godine,bivapostavljen
za komandira Kaerske ete, s kojom izvodi sve naredne akcije. Po zadatku, formirao je
diverzantsku grupu s kojom je, u drugoj polovini 1943. godine, izveo niz samostalnih akcija
(ruenje vozova, miniranje putova i unitenje neprijateljske ive sile). Posebni zadaci ove
grupe bili su unitenje neprijateljske obavjetajne mree i njihovih suradnika i ubijanje
pojedinih kvislinga. Ove zadatke obavlja sve do postavljanja na dunost zamjenika
komandantaIIumadijskebrigade,1944.godine.
Poto se ukazala potreba za ponovnim formiranjem diverzantske grupe, Branko Kovaevi
dobivaovajzadatak,formiragrupuisnjomobavljaspecijalnezadatkesvedoprelaskana
dunostkomandantabataljonaIIumadijskebrigade,uaugustu1944.godine.
Tokomrataranjavanjedvanaestputa.Izratajeizaaokaokomandantbataljona.Penzioniran
jeuinupotpukovnikaJNA.
Odlikovan je s vie ratnih i mirnodopskih odlikovanja. Nosilac je Partizanske spomenice
1941.godine.
Narodnimherojemproglaenje5.jula1952.godine.
241
je teko ranjen u jednoj kolibi, na neobjanjiv i dosad neutvren nain. Mjesec kasnije, jula
1942,umrojeodteranenaTjentituZelengori,dokjenjegovbataljonvodiotekeborbe.
Narodnimherojemproglaenje20.decembra1951.godine.
243
245
247
249
250
Svedopoetkaaugustanalaziosenalijeenju.
Kao ranjenik, uestvuje u poznatom marproboju 5. proleterske brigade i Hercegovakog
NOPodredaodDrinedoProzora(22.jul2.august1942).Podolaskunaslobodnuteritoriju,
imenovanjezazamjenikakomandantaProzora,anetokasnijeodlazinadunostuOdsjekza
vojne vlasti u pozadini pri Vrhovnom tabu. Angairao se na uvrivanju komandi mjesta u
zapadnojBosniisusjednimoblastimaHrvatske.ZajednosasnagamaGlavneoperativnegrupe
uestvuje na Neretvi. Poslije toga, radi na organiziranju pozadinskih vojnih vlasti na
slobodnojteritorijiHercegovineiCrneGore.
U borbama u petoj neprijateljskoj ofanzivi teko je ranjen na Vuevu. Uspeo je da se, s
dijelovima 3. divizije, probije sa Sutjeske u istonu Bosnu, gdje u julu i augustu radi na
stvaranjukomandimjestaidrugihpozadinskihvojnihorgana.
Sredinom leta 1943. godine upuen je u krajike jedinice, gdje radinastvaranjuobavjetajne
slube,apotompostajeobavjetajnioficir5.(krajike)divizijeNOVJ.Sovomproslavljenom
jedinicom uestvuje u vie poduhvata u Bosni, Sandaku, Srbiji (prodori u Srbiju, limsko
drinskai krivajskaoperacija,idruge).
Uproljee1944.godinezavravaviipartijskikursuCrnojgori,ajulaistegodineimenovan
je za obavjetajnog oficira pri tabu Operativne grupe divizija, a kasnije 1. armijske grupe.
Uestvovao je u andrijevikoj operaciji, u operacijama za osloboenje zapadne Srbije i
umadije,iubeogradskojoperaciji.
Oktobra 1944. godine imenovan je za oficira Komande grada Beograda, i na toj dunosti
ostaje do druge polovine 1945. godine. Tada prelazi u OZNu za Jugoslaviju. U OZNi i u
Upravi Dravne sigurnosti vrio je funkcije od naelnika odsjeka do naelnika jedne od
uprava.
UinpukovnikaJNAunapreenje1948.godine.
Od 195961. godine na dunosti je pomonika naelnika Savezne uprave carina, a od
196166.godinezamjenikgeneralnogdirektoraZajednicePTTJugoslavije.
Penzioniran je 1966. godine. Nosilacjevieodlikovanja.Umro11.jula1979.uBeogradu,a
sahranjenurodnomseluNudolu.
Narodnimherojemproglaenje27.novembra1953.godine.
251
Narodnimherojemproglaenje5.jula1952.godine.
252
254
PoslepovlaenjapartizanskihjedinicauBosnu,odmajadodecembra1942.godine,nalazise
uGrahovuiokolini,kaoilegalacnatomterenu,sbratomVojominekolicinomdrugova,radi
u tekim uslovima etnikoTalijanskogteroraipotjera.Decembra1942.godineVojo iile,
s grupom hercegovakih i dalmatinskih ilegalaca, probijaju se do osloboene teritorije. U
maruod21danprelazeputodCrneGore,prekoHercegovineiDalmacije,doLivna.Stiuu
Vrhovnitab,uBiha.ReferiralisuosituacijiuHercegoviniiCrnojGori.ilejeodreenza
delegata na 1. kongresu USAOJ (odranom decembra 1942. godine), kao predstavnik
omladineCrneGore.Januara1943.godine,sgrupomboracaupuenjeuHercegovinuiCrnu
Goru sa zadatkom da prenese publikacije i partijske direktive i informira partijske forume.
Poto je potpuno izvrio zadatak, krenuo je, s joj veom grupom boraca, nazad, prema
osloboenoj teritoriji zapadne Bosne. Trei put savlauje puteve kojima je ranije iao, istie
do Biokova. Ovdje saznaje za IV neprijateljsku ofanzivu i nastupanje grupacije divizija s
VrhovnimtabompremaHercegoviniiCrnojGori.ilesesgrupomvraapremaCrnojGori.
StiedauestvujeubicinaJavorku,kodNikia,1.maja1943.godine,gdjesusnage2.i3.
divizijeporazilejakutalijanskoetnikugrupaciju.
Posleovoga,Vrhovnitabgaodreujezakontraobavjetajnogoficira1.proleterskedivizije.
Od jula 1943. do marta 1944.. godine je u OZNi pri Vrhovnom tabu. Razvija aktivnost u
obavjetajnoj slubi i ima velikog uspjeha u hvatanjuzlikovacaineprijateljskihobavjetajaca.
Poetkommarta1944.godine,sgrupomrukovodilacapolaziuGlavnitabSrbije.Kretaoses
2.proleterskomi5.krajikomdivizijom,kojesutadaproduileuzapadnuSrbiju.
OddolaskauSrbijudo1945.godineradiuOZNizaSrbiju,ibiljeivelikeuspjehe.Naradu
ONZi za Jugoslaviju prelazi 1945. godine, i ostaje do juna 1946. godine. Tada postaje ef
jugoslovenske komisije za ratne zloince u Austriji i amerikoj zoni Njemake, akreditiran
kod Kontrolnog vojnog savjeta za Austriju i Njemaku. Na toj dunosti ostaje do oktobra
1948.godine.PoAustrijiibekimulicamahvataratnezloinceiotpremaihuJugoslaviju.
Novembra 1948. godine vraa se u Beograd. U UDBi vri funkcije od efa odsjeka do
zamjenikanaelnikajedneoduprava.SvevrijemeuBeograduposleosloboenjaaktivanjeu
drutvenopolitikim organizacijama. Jedan je od inicijatora obnavljanja sportskog drutva
Radniki".Stiepokazativelikuaktivnostiuprivrednomipolitikomrazvojugradova.
Godine1952.najprijejepremjetenuMinistarstvozainostraneposlove,azatimjepostavljen
za savjetnika jugoslovenske ambasade u Kanadi. Od 1957. do 1960. godine naelnik je
etvrtog odjeljenja u Sekretarijatu za inostrane poslove. Te godine postaje opunomoeni
ministar i generalni konzul SFRJ u San Francisku, u Kaliforniji. Na toj dunosti je, 15.
decembra1961.godine,umro.Sahranjenje21.decembra1961.godine,uBeogradu.
NosilacjePartizanskespomenice1941.ivievisokihodlikovanja.
Narodnimherojemproglaenje27.novembra1953.godine.
255
257
258
259
Kada je Komunistika partija Jugoslavije donijela odluku o podizanju ustanka, Boria je bio
lan ueg tijela PKa za usmjeravanje i organiziranje ustanikih jedinica. Najdue je ostao u
Sarajevu,uilegalnosti,alimutonijesmetalodaseestonaeinaosloboenojteritoriji.Bio
je organizator uspostavljanja veza sa svim ustanikim podrujima oko Sarajeva, a preko
tamonjih vojnih i partijskih rukovodstava irene su i odravane veze s ostalim podrujima
Bosne i Hercegovine, zatim Hrvatske, Srbije i Crne Gore. Poetkom oktobra 1941. godine,
otiaojenapodrujeKalinovikaiaktivnouestvovaouformiranjuKalinovikogNOPodreda
iOkrunogkomitetaKPJzapodrujeKalinovikFoa.Uodredujebiopolitikikomesar,a
uOkrunomkomitetunjegovlan.NatompodrujubiojeosnovaniOkrunikomitetSKOJ
a, zatim organi nove narodne vlasti, od seoskihmjesnih do opinskih. Prisustvovao je
partijskomsavjetovanjuuIvaniima,7.i8.januara1942.godine.
Boria Kovaevi je najzasluniji za ouvanje jezgra Kalinovikog NOP odreda, koji je u
proljee 1942. godine proivljavao veliku krizu pod snanim udarom okupatorskih i
kvislinkih snaga, posebno etnikih izdajnika. On je primijenio novu taktiku borbe protiv
okupatora i domaih izdajnika s manjim grupama djelovati ilegalno u pozadini, i
politikomborbomisnanimakcijamapridobivatimasezanarodnooslobodilakuborbu.
Poetkom jula 1942. godine, Boria je, zajedno s Karlom Batkom i ostalim rukovodiocima
ovog podruja, poveo grupu od oko 40 boraca do Vrhovnog taba, koji se s proleterskim i
udarnim brigadama, na pohodu od Zelengore, tada nalazio na terenu prozorskog sreza. Ta
grupasenetokasnijeukljuilau10.hercegovakubrigadu,dokjeBoriautojbrigadiprimio
dunostrukovodiocapolitodjela.
Krajem novembra 1942. godine, na Prvom zasjedanju AVNOJa u Bihau, Boria je, za
velikezaslugeuorganiziranjuustanka,biranzalanaAVNOJa.
Borbeni put Glavne operativne grupe Vrhovnog taba, u ijem sastavu se nalazila i 10.
hercegovaka brigada, bio je i Boriin borbeni put. Uestvovao je u mnogim bitkama na
NeretviiSutjesci.estosenalaziougotovobezizlaznimsituacijama,alijeuvijekizlaziokao
pobjednik. Nita ga nije moglo slomiti i unititi, i kada je narodnooslobodilaka vojska
razbijala posljednji obru Litersove nacistike vojske i domaih izdajnika, na pragu Bosne,
poginuoje13.juna1943.godine,nareciBistrici,nedalekoodMiljevine,odavionskebombe.
Narodnimherojemproglaenje22.jula1949.godine.
260
263
264
KaokomandireteistieseuvienapadanaTalijanskemotoriziranekolone,naroitouborbi
kod Medveeka, gdje su Talijani pretrpali osjetne gubitke u ljudstvu i materijalu. Tada su
TalijanizaodmazduzapaliliKovaievukuu.IstakaoseiuborbamakodMuljave.
Kad je, 19. maja 1942, 2. grupa odreda krenula preko Talijanskonjemake demarkacione
linije da pokua da se, pored Litije, ponovo prebaci preko Save i dalje za tajersku, Joe je
bioimenovanzakomandantabataljona,alitudunostnikadnijeprimio.
Kod sela Tuji grm, grupa odreda imala je, 21. maja, estok sukob s jakim njemakim
snagama.Upresudnomtrenutku,meunovimborcimadolojedokolebanja,iakoveranjen,
Joe je i dalje komandirao etom i uspio da uspostavi disciplinu, kad je poginuo
pukomitraljezac, prihvatio je njegov pukomitraljez i nastavio da puca. Tada je drugi put
ranjen.Kadsegrupapovukla,snamjeromdaseprobijeprekodemarkacionelinijenatrag,na
Talijansko okupacionepodruje,drugovisugaskriliuiprajekodselaVnajnarji.Daljenisu
mogli da ga nose, jer su ih Nijemci gonili. Obeali su da e doi po njega, ali, kako je
narednihdanademarkacionalinijabilablokirana,nisumoglidaispuneobeanje.
Joetaje,24.maja,naaodjeakkojijeloviodivlja.Nijemogaonidasepokrene,zamolioje
djeakadapredanjegovsatroditeljima,damuskinecipelusdesnenoge,dazaveenanoni
palacinaorozpukevrpcu,idaseudalji.Kadjedjeak,prestravljen,otrao,JoeKovaise
ubio.
Narodnimherojemproglaenje27.novembra1953.
265
266
Kad su Nijemci, 15. juna 1943, napali tab IV operativne zone, koji je tada bio na
Dobrovljama, rafal je pogodio partizanku Veru lander Duan je priskoio da je povue u
zaklon,ipritomjeisamsmrtnoranjen.
Narodnimherojemjeproglaen20.decembra1951.godine
267
269
1967.nalazisenadunostipredsjednikaSaboraHrvatske.BiranjezalanaCKKPHnasvim
kongresima, i za lana CK SKJ na V, VI, VII i VIII kongresu. Godine 1968. je podnio
ostavku u CK SKH, ali je do IX kongresa ostao lan CK SKJ. Stalno je biran za lana
SaveznogodboraSSRNJiGlavnogodboraSSRNH.lanjeSavjetaFederacije.
NosilacjePartizanskespomenice1941imnogihvisokihodlikovanja.
Narodnimherojemproglaenje23.srpnja1952.godine.
270
Umaju1942.BorisKrajgerjekooptiranuPolitbiroCKKPS,auskorosugaTalijani,uraciji
u Ljubljani, uhapsili i internirali u logor Gonars. Tamo je s drugovima iskopao rov i kroz
njega,31.augusta1942,pobjegaosasedamdrugovaugorikabrda,iukljuioseuakcijeKP
KPSzaSlovenakoprimorje.SredinomnovembrajedoaousjediteCKKPSuPolhograjske
Dolomite,iponovodjelovaouPolitbirou.
PoslijepovratkarukovodstvaNOBnaKoevskirog,postaoje,20.maja1943,vriledunosti
politkomesara Glavnog taba NOV i PO Slovenije, a 14. jula je imenovan za politkomesara.
Taj odgovorni zadatak je vrio u vrijeme razoruavanja talijanskih i veeg dijela kvislinkih
jedinica, opeg narodnog ustanka i mobilizacije i najveeg razmaha narodnooslobodilakog
ratanaslovenakojteritorijiosloboenojTalijanskeokupacije.
BorisKrajgerjeoktobra1943,postaolanPlenumaOF,SNOOiAVNOJa,a23.septembra
1944. lan IOOF. Od oktobra 1944. do poetka marta 1945. djelovao je i u Politbirou CK
KPSidoaoutajerskukadjetamopoelanjemakaofanzivaprotivosloboeneteritorijeu
GornjojSavinjskojdolini.
Poetkom marta 1945, kad je osloboenje Slovenakog primorja postalo najvaniji zadatak,
CKKPSgajeposlaozapolitikogsekretaraOblasnogkomitetaKPSisekretaraPokrajinskog
odboraOFzaSlovenakoprimorje.UestvovaojeuprodoruIXkorpusapremaTrstu.
U vrijeme borbezaslovenakunacionalnugranicu,biojesekretarCKKPJulijskekrajinedo
17. juna 1946, kad je postao ministar za unutranjeposloveuvladiSlovenije.Tajodgovorni
zadatakjevriouvrijemekadsuneprijateljisocijalistikogureenjabiliveomaaktivni.
Godine 1948. je izabran za lana CK KPJ. Krajem januara 1953. postao je lan Izvrnog
vijeaNarodneskuptineSlovenije,a15.decembra1953.njegovpredsjedniklanSaveznog
izvrnog vea i lan njegovog Odbora za perspektivni drutveni plan.Odjuna1962.biojei
lan Koordinacionog odbora SIVa. Godine 1962. je postao predsjednik Odbora SIVa za
opa privredna pitanja, a 25.junajeizabranzapotpredsjednikaSIVaipredsjednikaOdbora
SIVazaprivredu.
Poslije osloboenja stalno je bio savezni i republiki poslanik. Do odlaska u Beograd, 1962.
godine,biojelanIKCKKPS,lanpredsjednitvaSSRNSlovenijeiGlavnogodboraSaveza
boracaNORSlovenije.Od1960.biojelanSaveznogodboraSSRNJugoslavije,iod1958.
lanCKSKJ.
BiojegeneralpotpukovnikJNAurezervi.Poginuojeusaobraajnojnesrei,4.januara1967.
godine.
Narodnimherojemproglaenje5.septembra1953.godine.
272
273
SKJ za JNA, a zatim i sekretar Nacionalnog Centralnog odbora Saveza boraca Jugoslavije,
sekretar Nacionalnog udruenja panskih boraca, lan Saveznog odbora SSRNJ, predsjednik
Saveza za tjelesno vaspitanje Partizan" ... Imao je in generalpukovnika, i bio je lan
SavjetaFederacije.
Narodnimherojemproglaenje20.decembra1951.godine.
275
276
Novembra i decembra 1943. bio je pomonik naelnika obavjetajnog centra Glavnog taba
NOV i POS, zatim je jedan mjesec bio na viem partijskim teaju, pa onda, do marta 1944,
naelnik obavjetajnog centra VII korpusa. Po vlastitoj molbi, premjeten je za naelnika
taba Gupeve brigade i bio u borbama za Trsku goru, Karteljevo, u napadu na tampetov
most,iuSlivnici.
U junu 1944. postao je komandant XII brigade i vodio je u borbama kod Bosiljeva, Tekih
vodaiuSuhojkrajini,gdjeje28.jula1944.biotekoranjenamputiralisumunoguiposlali
ganalijeenjeunaubazu,ujunojItaliji.Poslijeozdravljenja,doaojeuBeograd,itamoje
radioutabuKNOJa.
Maja 1945. je postao predsjednik Suda za prekomursko vojno podruje u julu komandant
garnizona u Murskoj Soboti, a do maja 1946. je komandant kole II divizije KNOJa i
inspektor u toj diviziji, i potoni major UDBe za Sloveniju bio je i predsjednik Glavnog
odbora Udruenja ratnih vojnih invalida Slovenije i lan Izvrnog odbora Centralnog odbora
SavezaratnihvojnihinvalidaJugoslavije.
Od 1958. bio je sekretar opinskog komiteta SKS Ljubljana Vi, a od 1959. do 1969.
upravnikMuzejarevolucijeuLjubljani.
Biojerepublikiposlanik,langlavnogodboraSSRNSlovenijelanglavnogodboraSaveza
boracaNORSlovenijeipredsjedniknjenekomisijezadjecupalihboracalansavjetaZavoda
za rehabilitaciju invalida lan savjeta Medicinskog fakulteta i drugih samoupravnih organa
kao i lan Savjeta republike Slovenije. Iz hrabrog mitraljesca i bombaa Krese je izrastao u
jednog od najomiljenijih komandanata slovenakih partizanskih jedinica i najmarkantnijih
likova nae narodne revolucije. Bio je rezervni potpukovnik JNA i nosilac Partizanske
spomenice1941.imnogobrojnihodlikovanja.Umroje19.oktobra1980.uLjubljani,gdjejei
sahranjen.
Narodnimherojemproglaenje27.novembra1953.godine.
277
Kroflin Rudolf
Roen je 15. travnja 1916. u Lenjiu, Klanjec, Hrvatska.
Uoi rata, zaposlio se u Zagrebu kao kovaki radnik, u
tvornici "Ventilator". Kao bistar mladi, naao se u krugu
naprednih radnika koji su se okupljali u Ujedinjenom
radnikom sindikalnom savezu Jugoslavije. Ubrzo je
zapaen kao sposoban organizator i primljen u
Komunistiku partiju Jugoslavije. Organizirao je
demonstracijeitrajkove.
Poslije okupacije zemlje, kao lan, i zatim sekretar,
Drugog rejonskog komiteta KP Hrvatske u Zagrebu,
organizira omladinske udarne grupe, i sam sudjeluje u
brojnim akcijama. S Antom Milkoviem i braom Gluhak
izveojediverzijunapruziZagrebSisak,sudjelovaojeiu
hvatanju policijskog agenta Tiljka, a 14. rujna 1941.
Izvrio je sa svojom grupom napad na grupu ustaa u Vrbanievoj ulici. Tada je ranjeno 20
ustaa,alijeisamKroflinranjeniuhvaen.
esnaest dana muen je u zagrebakoj policiji. Nije priznao ak ni svoje ime. Podlegao je
muenju30.rujna1941.
Narodnimherojemproglaenje14.prosinca1949.godine.
279
Krsmanovi Branko
Roen je 3. oktobra 1915. godine u selu Donja Mutnica,
kod Paraina, Srbija. Posle zavretka osnovne kole i
gimnazije,upisaosenaBeogradskiuniverzitet,akasnijeje
preao u Prag i tamo nastavio studije. Kao napredan
omladinac, u Pragu je 1936. godine izabran za
predsjednika Jugoslovenske studentske samouprave. Iste
godineuPraguprimljenjezalanaKPJ.
U jesen 1936. godine je preko Praga upuivao
Jugoslovenske studente dobrovoljce u internacionalne
brigade koje su se borile za obranu panske republike od
faistike pobune i intervencije. Krajem 1937. godine i
sam je krenuo u paniju, gdje je kao borac stupio u
bataljon Dimitrov", u kome je tada bilo dvadeset pet
jugoslovenskih studenata. S ovim bataljonom borio se na
Haramskom frontu, juno od Madrida. Pet mjeseci kasnije u panskoj republikanskoj vojsci
zavrio je oficirsku kolu u Pozbrubiju, kod Albacete. Posle toga je proizveden u in
potporunika i postavljen za politikog komesara protutenkovske baterije, koja je bila
sastavljena od dobrovoljaca iz Jugoslavije. U borbama na centralnom i Aragonskom frontu,
ova baterija stekla je glas i slavu najbolje protutenkovske jedinice u cijeloj panskoj
republikanskoj armiji, to je svakako dobrim djelom zasluga i mladog politikog komesara
Krsmanovia.Ubrzoposletoga,unapreenjeuinkapetanapanskerepublikanskearmije.U
jednoj nonoj borbi ranjen je u nogu, pa je prebaen u Francusku na teenje. Kada je rane
izlijeio,francuskevlastisugauputileukoncentracionilogorGirs.
IzFrancuskesevratiouJugoslavijupoetkom1941.godine.NagraninomprijelazuizItalije
saekalisugapolicajci,uhvatiliuvozuisproveliuBeograd.UzatvorubeogradskeGlavnjae
proveo je trideset pet dana, posle ega je protjeran u Parain, 24. marta 1941. godine. Dva
dana kasnije, za njim je sreskom naelniku stigla depea da ga odmah sprovede u Beograd.
Dvadeset sedmog marta dolo je do obaranja vlade CvetkoviMaek, formiranja nove vlade
armijskog generala Duana Simovia i raskida Trojnog pakta, pa Branko nije nisprovedenu
Beograd, u Parainu je ostao do polovine maja 1941. godine, kada je ilegalno doao u
Beograd,gdjejeiviododonoenjaodlukeCKKPJodizanjuustanka.
Jo aprila 1941. godine u Srbiji je formiran Vojni komitet u koji je, pored ostalih (Spasenije
Babovi,SretenaujoviaiFilipaKljajia),uaoiBrankoKrsmanovi.Zadatakkomitetabio
je prikupljanje oruja i organizatorskopropagandne i druge pripreme za dizanje ustanka.
Odmah posle donoenja odluke CK KPJ (4. jula 1941. godine) o dizanju openarodnog
ustankaprotivokupatora,obrazovanjetabNOPOSrbije,kasnijeGlavnitabNOPOSrbije,
u koji su uli: Sreten ujovi, Rodoljub olakovi, Filip Kljaji, Sreten Grujovi i Branko
Krsmanovi. Kao iskusan borac, provjeren revolucionar i komunist i lan G NOPO Srbije,
Krsmanovi je vrlo esto putovao po cijeloj Srbiji, naroito Pomoravlju, umadiji i zapadnoj
Srbiji, gdje je stvarana slobodna teritorija. Vrlo aktivno je uestvovao u stvaranju prvih
partizanskih jedinica: Belike ete, Kragujevakog NOP odreda, 1. i 2, umadijskog NOP
odreda, i drugih. Nijemci su, augusta 1941, jakim snagama opkolili Kosmaj i u gustom
streljakom stroju izbili na vrh planine, da bi pronali i unitili Kosmajski NOPO. Tog dana
naKosmajusenalasamodesetinaMladenovakepartizanskeete,kojajehrabropoginulau
280
borbi. Tada je poginuo i Branko Krsmanovi, lan G NOP odreda za Srbiju, u dvadeset
estojgodiniivota.
Narodnimherojemproglaenje9.maja1945.godine.
281
Majka je prestala da plae, a Gojko je poeo da pjeva: Sa Lovena klie vila, Crna Goro
majkomila!"
Tri dana i tri noi visjeli su ispod starog brijesta na vjealima leevi hrabrih boraca Gojka
KrukeiMuseButaHodia.
Narodnimherojemproglaenje20.decembra1951.godine.
283
prisilila ustake vlasti da za izvjesno vrijeme, u augustu 1942. godine, obustave noni
saobraajnapruziKarlovacZagreb,od20do5sati.
U novembru 1942. godine ova djevojka, u narodu poznata po velikoj hrabrosti i smjelosti,
komesar na podruju umberka, Pokuplja i neposredne blizine Zagreba, postaje i lan OK
KPHzaPokuplje.
Upravoutovrijeme,MilkapozadatkuPartijedrugiputnaputasvojkrajiodlazinaKordun,
gdje postaje sekretar Pokrajinskog komiteta SKOJa za Hrvatsku. Kao omladinski
rukovodilac obilazi podruje Korduna, Like, Pokuplja, umberka, Slavonije, Podravine i
Kalnika, neumorno radei na stvaranju organizacije SKOJa na terenu i u partizanskim
jedinicama. Godine 1943. Milka je birana za predsjednicu Saveza antifaistike omladine
Hrvatske.Nijebilarijetkostvidjetijesaskojevcimaiuraznimoruanimakcijama.Poznataje
po spremnosti da krene na svaki put, u svakodoba,idaproeteritorijzakojiseznalorei:
"Tuda nitko proi ne moe". Uvijek je nalazila snage i mogunosti za izvrenje postavljenog
zadatka. Uesnik je 1 kongresa USAOJa, 1942, u Bihau, i II kongresa USAOJa, 1944, u
Drvaru.
Poslije osloboenja zemlje, birana je na podruju Jastrebarskog i Samobora za narodnog
zastupnika Sabora NRH i poslanika Savezne skuptine u pet saziva. Zavrila je Ekonomski
fakultet, bila jepodsekretaruSaveznomsekretarijatuzarobnipromet,predsjednikSaveznog
komitetazaturizam,lanSIVa,lanIzvrnogvijeaSaboraHrvatske,20godinajelanCK
KPH.
UtokuNORabilajevijenikl,IIiIIIzasjedanjaZAVNOHa.
ivjelajeuZagrebuibilajelanPredsjednitvaRepublikogodboraSUBNORaHrvatske.
NosilacjePartizanskespomenice1941.idrugihvisokihodlikovanja.
Narodnimherojemproglaenaje23.jula1953.godine.
285
286
287
288
289
NOP nastali su tada izrazito teki dani. Partizani su morali da se sklanjaju od stalnih
neprijateljskihnapadaipretresa.ivjelisupozemunicama.Terorjezastraionarod.Tekoje
bilo nai dom koji bi prihvatio partizane. U tim uslovima, Labud se krio kod roditelja svoje
supruge, useluPlaskovcu,kodTopole.Uzemunicijeostaodvaipomjeseca.Zatovrijeme
samo je dva puta video svjetlost. Jednom, kada su ukuani pobjegli ispred neprijatelja,ostao
jenekolikodanabezvode.
Pri obnavljanju 1. umadijskog odreda Milan Blagojevi", krajem aprila 1942, postao je
njegovkomandant,iporedjakihneprijateljskihsnaga,koncentriranihnaovomsektoru,odred
je imao punu inicijativu u svojim rukama i iz dana u dan napadao je na andarmerijske
stanice, opinske uprave i vrio razne sabotae i diverzije na eljeznikim prugama i
telefonskim linijama. Neprijatelj je ucijenio partizanske komandante i vrio stalne potjere za
odredom. Akcije odreda snano su politiki uticale na narod umadije, a naroito napad na
sreska mjesta Sopot (14. decembra 1942) i Belanovicu (21. februara 1943). Nou 25/26.
februara izvren je napad na andarmerijsku stanicu u Venanima i na posadu ljotievaca u
Baroevcu, kod Lazarevca. Tada je likvidirana andarmerijska stanica u Venanima, dok su
ljotievci u Baroevcu ranije saznali za namjere partizana i zaposjeli okolne zgrade i rovove.
Na elu napada na Baroevac bio je Labud. Borba je bila ogorena,Labudseprebacivaood
grupedogrupeinijeseobaziraonajakuneprijateljskuvatru,pajeizzasjedeubijen.
Narodnimherojemproglaenje26.novembra1955.godine.
290
291
293
su sastav, pored jurinika, ulazili 11. lovaka divizija, i 9. oblasna zrakoplovna baza
postavljen je 15. marta 1945. godine. Komandirajui ovim zrakoplovnim snagama, koje su
dale znaajan doprinos u zavrnim operacijama za osloboenje zemlje, Lazarevi je ispoljio
sveosobineneophodnezauspjenovoenjeratainajmodernijimsredstvima.
Posle rata, Lazarevi je vrio mnoge najvie funkcije u Ratnom zrakoplovstvuiprotuzranoj
odbrani.Penzioniranje31.decembra1964,uinugeneralpukovnikaJNA.
Pored veeg broja tekstova u strunim asopisima, 1972. godine objavio je Knjigu
VazduhoplovstvouNORu19411945".
Narodnim herojemproglaenje27.novembra1953.godine.
295
296
Poslijeosloboenja,zajednosasvojimsaborcimaizratairevolucije,VojaLekovipreuzima
nove odgovorne dunosti Partije, najprije u obnovi zemlje, a zatim u izgradnji socijalizma u
Jugoslaviji. Na Petom kongresu, Voja Lekovi je izabran za lana CK KPJ, a na Prvom
kongresuKPSrbijezalanaPolitbiroaCK.
Na prvim poslijeratnim izborima biran je za narodnog poslanika Savezne skuptine i
Skuptine Narodne Republike Srbije. Prilikom formiranja prve Vlade Narodne Republike
Srbije, povjeren mu je resor ministra industrije, a bi kasnije postao potpredsjednik Vlade, a
zatim potpredsjednik Izvrnog vea vlade Srbije, potom i potpredsjednik Skuptine Srbije.
Prelaskom na rad u Saveznu Skuptinu 1961. godine, izabran je za predsjednika Odbora za
saobraaj, a u sljedeem sazivu za predsjednika Komisije za drutveni nadzor. Bio je lan
SavjetaFederacije.
Kao dosljedni revolucionar, Voja Lekovi je naao snage i vremena da bude jedan od
inicijatorazastvaranjePokretagorana(kaopredsjednik)kojije,osimuenjadjeceiomladine
na tradicijama nae Revolucije, uinio neprocjenjivo veliku korist u zastrti i oplemenjivanju
ljudskeokoline.
Narodnimherojemproglaenje27.novembra1953.godine.
297
Lekovi Petar
Roen je 23. novembra 1893. godine u selu Svrakovo,
kod Uike Poege, Srbija. U 1. svjetskom ratu hrabro se
borio u srpskoj vojsci. Posle rata vratio se u svoje selo i
bavio se kamenorezakim zanatom. Isticao se
opredijeljenou za socijalnu pravdu i borbom za prava
radnikaiseljaka,zastvaranjepravednihodnosaudrutvu,
koji nee biti zasnovani na eksploataciji. Te njegove ideje
prihvaane su od svih radnika i seljaka, pa je kod njih
uivao veliki ugled i bio vrlo omiljen. Ubrzo posle 1.
svjetskog rata postao je lan KPJ, a zatim i lan mesnog
komiteta KPJ u Uikoj Poegi. Partijskopolitikom
djelatnounaroitoseistakaoposle1938.godine,kadaje
partijski rad u srezu naglo oivio, a politikoekonomske
suprotnosti drutva brzo se zaotravale. Naroito je bio
aktivan u politikoj borbi protiv vladajueg reima
KraljevineJugoslavije.
UNOBjestupiojula1941.godine,zajednosasvojatrisina,idoniojepukukojujeodranije
uvao. Ve u prvim borbama pokazao je veliku hrabrost, i primjenjivao svoje bogato ratno
iskustvo, koje je prenosio i na svoje mlae drugove. U borbi kod sela Gorobilja ispoljio je
naroitusmjelostihrabrost.Skarabinomibombamaurukama,samseprebaciodozgradeu
kojojsubilizabarikadiraniNemci.Krozprozorjeubaciobombe,dojuriodovrataisnanim
udarcem noge ih odvalio, a zatim s uperenom pukom upao sam u prostoriju s Nijemcima
glasnim uzvikom "Predaj se!", Nijemci su bili uplaeni i sigurni da je zgrada opkoljena od
partizana, pasudiglirukeipredalise.Kadsupredanoorujesloilinasredsobe,Lekoviih
je istjerao pred zgradu i postrojio. Ko je komandant", pitao je preplaene Nijemce. Onda je
izjavio da je taj odgovoran za zloine njemakih faista nad nedunim narodom i sam mu
presudio.
Posle ovog smjelog i hrabrog podviga, popularnost meu borcima i narodom ovog starog i
iskusnog borca postala je jo vea. Narod je poeo da stvara legende o njemu, njegovoj
hrabrosti i borbenim podvizima. etrdesetosmogodinji ratnik iz dva svjetska rata neumorno
jeprenosiosvojaratnaiskustvanamlaedrugove,suborcepartizane.
Prvogmarta1942.godine,kadajeformirana2.proleterskabrigadauajniu,postavljenjeza
zamjenika komandanta 1. bataljona. Uvijek je juriao neustraivo, smelo i odluno na
neprijatelja. Prilikom napada 2. proleterske brigade na talijanski garnizon u ajniu, u noi
izmeu30.aprilai1.maja1942.godine,uletiojeutalijanskibunker,uhvatiopukuzacijevi
kundakom pobio nekoliko zaprepatenih (talijanskih vojnika. Iz borbe se uvijek vraao
posljednji, pa i ovog puta. Na leima je nosio zarobljen mali baca, municiju, pelerinu i
cokule. Zaplijenjene cokule dao je,kaosvojprvomajskipoklon,sinuBoku,kojijebiokurir
2.proleterskebrigade.Naistinainisticaosevelikomhrabrouiudrugimborbama.
Poginuo je u III neprijateljskoj ofanzivi, sredinom 1942. godine, na ivnju, sjeverno od
Gacka, u borbi protiv Talijana i etnika, koja je trajala cijele noi. U svitanje se bataljon
moraopovui,jerjeostaobezmunicije.Lekovijezastaodagolimrukamaodvaljujestjenje,
otiskujegananeprijateljskistreljakistrojitakotitiodstupnicubataljonukojisepovlaiouz
298
brdo.Izreetanjekurumimaneprijateljautrenutkukadjeodvaljivaoposljednjustijenu,dabi
jeotisnuonaneprijatelja.
Na prijedlog Vrhovnog taba (Bilten Vrhovnog taba br. 1415 za februar mart 1942.
godine), CK KPJ je, svojom odlukom od februara 1942. godine, proglasio Petra Lekovia
prvimnarodnimherojemJugoslavijejozanjegovaivota.
299
Lenac Ivan
Roenje6.februara1906.godineuDelnicama,Hrvatska,
u porodici siromanog umarskog radnika. Poslije
zavretka puke kole, za njega je postojao samo jedan
put: da jo malen i nejak, uzme sjekiru i pilu i pone
dugogodinjekrstarenjeiromzemljeupotrazizaposlom.
Upoznao je, pored goranskih uma, i mnoge druge,
slavonske i bosanske, ali i strane, francuske. U vrijeme
boravka i rada u Delnicama, aktivno se bavio skijatvomi
nogometom u Sportskom drutvu "Goranin" koje je bilo
podjakimutjecajempartijskeorganizacijeuDelnicama.
Na umskim radilitima i pilanama upoznao je bijedu
radnika, a u zatiju umskih radova, boravei u rodnom
gradu, spoznao je oblike borbe napredne radnike klase i
ciljklasneborbe.
U predveerje panskog graanskog rata naputa zemlju, isveimbrojemgoranskihradnika
odlazi na rad u Francusku. Na poziv KPJ, koja je stalno isticala da panskom narodu valja
pomoi, odazvao se i Lenac. U paniju dolazi novembra 1937.godineBorioseupanijido
krajagraanskogrataipokazaohrabrostunizubitaka.TujeprimljeniulanstvoKPJ.
Poslije sloma republikanske panije, Ivan Lenac prelazi u Francusku, gdje je uhapen i s
mnogim drugim interbrigadistima interniran u koncentracioni logor Verne, sve do 1941.
godine.
U jesen 1941. uspijeva da se, s jednom grupom naih panskih dobrovoljaca, probije kroz
porobljenuEvropuuJugoslavijuiprikljuigoranskimpartizanima.Njegovovojnoiskustvou
tim ustanikim danima u Gorskom kotaru bilo je od neprocjenjivoga znaaja. Od tada do
smrti obavljao je mnoge vojne i politike dunosti u primorskogoranskim jedinicama. Od
komandira Delnike ete izrastao je u komandanta bataljona, komandanta Primorsko
goranskog NOP odreda i operativnog oficira 14. primorskogoranske brigade. Potkraj rata,
tab11.korpusaupuujeganaKvarnerskeotokedaradinaorganiziranjuijaanjuNOPana
tompodruju.Svetezadatkesuspjehomjeizvrio.
PoginuojeuvrijemeborbizaosloboenjeSuaka,24.aprila1945.godine.
Narodnimherojemproglaenje20.decembra1951.godine.
300
302
303
brzo se naao meu njenim borcima. Na etniki juri uslijedila je snana vatra, a zatim
Slobodanova komanda za protujuri. etnici su odbijeni uz velike gubitke. U protujuriu
Slobodan je ranjen u koljeno i na zahtjev komandira ete prebaen u zaklon iza poloaja.
Poslije podne etnici su ponovo krenuli u napad. Slobodan se ponovo naao meu borcima
ete. Kada su etnici podili nadomak runih bombi, Slobodan se iz zaklona uspravio
osmotriopoloajiborcenanjemu.HtiojedavikneJuri,drugovi!".Alinijeuspio.Sruiose
bez rijei. Na poloaju Kovaeva glava naio ga je smrtonosno zrno. Pogoen je u elo.
Prestalojedakucasrcejednogodvanogborcaikomuniste.
ZaSlobodaraMacurumoglobisereidajebiobezljudskihmana.Voliojeljudeiuzimaoih
onakve kakvi su. Paziojenasvakogborcaitusumuljubavoniuzvraalikadgodjetobilo
potrebno. Oni su znali da je ono to Slobodan kae nuno i potrebno uraditi. On nikad nije
uinio nita to nije bilo korisno. Borci mu nikada uzalud nisu ginuli. Sve je uvao, samo
sebenijetedio.Njegovahrabrostnijeimalagranica.
Za svoje asno revolucionarno djelo, Slobodan je 5. srpnja 1951. godine proglaen za
narodnogheroja.
305
306
Izdajom provokatora, 19. februara 1943. uhapen je od ustake policije istaknuti partijski
radnikiorganizatorustanka,predRadnikimopornomuZagrebu.ZaIvinuvrstinu,hrabrost
iizdrljivost,zanjegovuhumanost,znalisusvinjegovisuradnici.Znalisuonidanjihovdrug
i sekretar nee nikoga odati.Ostalisu,zato,nasvojimmjestima,sigurniuvrstinukaraktera
svog sekretara. Ni najvea surovost neprijatelja i muilitu nije slomila narodnog heroja Iva
Marinkovia. Sve to je radio za NOP, sve to je znao o svojoj Partiji i svojim drugovima,
ostalo je u njemu. Neprijatelj je bio nemoan. Jedino to je mogao oduzeo mu je ivot.
Strijeljanje21.aprila1943.godine.
Narodnimherojemproglaenje26.jula1945.godine.
307
309
311
isticao izuzetnom hrabrou. Tako je bilo i u borbi s etnicima kod sela Bukovice, u blizini
Tuzle, oktobra 1942. godine. Poto je bio sa svih strana opkoljen etnicima, nije se mogao
prikljuitisvojojjedinici,kojaje,poslijedobivenognareenja,odstupila.Ostaojeidraosam
poloaj,svedoknijesmrtnopogoen.
Narodnimherojemproglaenje27.novembra1953.godine.
313
314
315
316
317
318
UsvimborbamaPohorskogbataljona,unovembruidecembru1942,PavlaMedeseposebno
odlikovala. U bici od 5. novembra, na Mislinjskom sedlu, sa enskim vodom je bitno
doprinijelapobjedipartizana.Slinojebiloidvadanakasnije,uestokomsudaruPohorskog
bataljona s njemakom policijom i njemakim domobrancima na padinama Rogle, blizu
Ostruhove age. Posle te dvije bitke, Pavla Mede je prvi put pohvaljena u vojnom izvjetaju
Druge grupe odreda, od 23. novembra 1942. U raportu Glavnom tabu slovenakih
partizanskih eta, pie: Bataljon ima specijalan enski vod (11 partizanki), koji se u svim
borbama odlino pokazao... Vodnik,drugaricaKatarina,spadameunajhrabrijepartizankeu
tajerskoj". Slino itamo, 10. januara 1943. u izvjetaju taba IV operativne zone Glavnom
tabu,gdjeoPavliMedepiedajebilaodlinauborbiiuradu.
Osmog januara 1943. je Pavla Mede, junaka partizanka Katarina, pala u posljednjem boju
Pohorskog bataljona, na Osankarici. Njeno tijelo je bilo meu 65 mrtvih partizana, koje su
NijemciprenijelisPohorjauGrac,itamoih11.januara1943.pokopali.
Narodnimherojemproglaenaje20.decembra1951.godine.
319
radnik,utovrijemejepolitikiaktivanutumaenjulinijeKPJunarodnooslobodilakojborbi,
razotkrivanju ciljeva i karaktera etnikog pokreta i Talijanske politike "pacifikacije". Bio je
to sadraj mnogih skupova vojske i naroda na kojima je govorio. Posebno je radio na
uvrivanju partizanskih jedinica i njihovom obuavanju u duhu taktike partizanskog
ratovanja. Komandirao je Drvarskim partizanskim bataljonom u borbama protiv Talijanskih
snaga u zimu i proljee 1942. godine, koje su se zavrile njihovim porazom i osloboenjem
Drvara. Tada je primio dunost zamjenika komandanta, a neto kasnije i komandanta 5.
krajikog partizanskog odreda, s kojim je izveo vie uspjenih akcija, meu kojima napad na
Glamo. Od jedinica ovog Odreda, poetkom septembra 1942, po odluci Vrhovnog taba,
formiraoje4.krajikuudarnubrigaduiimenovanzanjenogprvogkomandanta.Predvodioje
brigadu u vie borbi u jesen 1942: u napadu na Sanski Most, u borbama s Nijemcima i
etnicimanapravcuBanjaLukaKlju,sTalijanskimietnikimsnagamaokoBosanskog
Grahova.,. Brigada se posebno istakla u obrambenim borbama na pravcu Sanski Most
Bosanski Petrovac u IV ofanzivi, krajem januara i poetkom februara 1943, uspjeno
spreavajuiprodornadmonihnjemakihsnaga.
Maja 1943. godine, Moraa je postavljen za komandanta 5. krajike divizije, s kojom je
postigaomnogepobjede.Uperiodumajjul1943.rukovodiojeprodoromdivizijeizcentralne
i istone Bosne. Od vie uspjeno izvedenih borbenih akcija u toku tog marmanevra,
posebno je znaajan napad na komunikaciji SarajevoSlavonski Brod, kada je divizija
zauzela rudnik Kakanj, i ruenjem vie mostova i eljeznikih stanica za due vrijeme
onemoguilasaobraajnaovojznaajnojeljeznikojpruzi.
U oktobru 1943, u duhu plana Vrhovnog taba za prenoenje operacija u Srbiju, Vrhovni
komandant je povjerio 5. diviziji veoma odgovoran i sloen borbeni zadatak: da iz centralne
Bosne prodre u Sandak, odakle e borbeno djelovati na teritoriji Srbije, da podri razvitak
narodnooslobodilakogpokretananjenomtlu.DivizijajeuspjenoprodrlauSandak,azatim
oslobodila Rudo,Priboj,Viegradidrugamjestairazbilaznatneetnikesnage.Odpoetka
decembra 1943, do sredine januara 1944. godine, Moraa rukovodi veoma sloenim
obrambenim borbama divizije u toku njemakih ofanzivnih operacija u Sandaku i istonoj
Bosni. Potiskivana, a zatim i opkoljena neusporedivo nadmonijim njemakim snagama,
divizija je, po snijegom okovanim planinskim masivima, vodila uspjene manevarske borbe.
Za pokazanu izuzetnu izdrljivost i hrabrost u toku ove njemake ofanzive, diviziju je
pohvalioVrhovnikomandant.
U vrijeme neposrednih priprema za operacije, iji je cilj bio osloboenje Srbije, Morai je
Vrhovni komandant, u drugoj polovini marta1944, povjerio komandu nad Operativnom
grupom2.proleterskei5.udarnedivizije,sazadatkomdaponeprodoruSrbiju.Uperiodu
martmaj 1944. komandira radom ove Grupe. Njeni prodori najprije u dolinu rijeke Ibra, a
potomkrozzapadnuSrbijudoValjeva,bilisuucentrupanjekomandantanjemakihtrupau
Srbiji i etnike Vrhovne komande, koji su nastojali da, angairanjem svih snaga, sprijee
prodor Grupe divizija i njeno spajanje sa snagama NOVJ na jugu Srbije i u umadiji. Za
uspjeno forsiranje Lima, Vrhovni komandant Josip Broz Tito je ponovo pohvalio 5. udarnu
diviziju.
U drugoj polovini jula 1944. godine, Moraa komandira 5. divizijom u toku njemake
ofanzive u Crnoj Gori, kada su u protuudaru grupe divizije NOVJ, u rajonu akora i
Andrijevice, razbijene znatne njemake snage, a potom vodi diviziju u nastupnom maru ka
jugu Srbije, u izvoenju sloene operacije forsiranja Ibra, i u borbama na Kopaoniku protiv
glavnine etnikih snaga koje su, u suradnji s njemakim i bugarskim trupama, neuspjeno
321
pokuale da sprijee spajanje Operativne grupe divizije sa snagama NOVJ na jugu Srbije. U
nastupanju kroz Srbiju, u izvoenju prodora iz Toplice u umadiju, i osobito u tekim
borbama s njemakim snagama u rajonu TopolaAranelovac koje su po svaku cijenu
branile magistralu Beograd Skopje kojom je njemaki komandant Jugoistoka upuivao
pojaanja iz Grke za obranu Srbije i Beograda Moraa je ponovo pokazao kvalitete
vrsnogkomandanta.PotonijesdivizijomuestvovaouoperacijizaosloboenjeBeograda,da
binetokasnije,kaokomandantdivizije,azatimnaelniktaba1.armijenasremskomfrontu,
brzo ovladao vjetinom komandiranja u uslovima frontalnog ratovanja. Prilikom proboja
sremskogfronta,neposrednojekomandiraoSjevernomgrupomdivizija.
Poslije rata, zavrio je Viu vojnu akademiju "Voroilov" u Sovjetskom Savezu, a potom
obavljao visoke dunostiuJNA:biojezamjeniknaelnika"Generaltaba,zamjeniknaelnika
Vie vojne akademije, naelnik l i IV uprave Generaltaba i komandant Armijske oblasti. Od
1963. do 1967. bio je lan Saveznog izvrnog vea. Bio je lan Savezne konferencije SSRN
Jugoslavije, lan CK SK Bosne i Hercegovine, i predsjednik Saveza rezervnih vojnih
starjeinaJugoslavije.BiojelanSavjetaFederacije.Rezervnijegeneralpukovnik.
Napisaojevietekstovairaspravaizoblastivojnevjetineipovijestinarodnooslobodilakog
rata.Godine1962.objavioje"Ratnidnevnik",kojibogatstvompodatakaizapaanjimaovog
istaknutogkomandantairevolucionarapredstavljaizuzetnosvjedoanstvooratuirevoluciji.
Odlikovanjemnogimvisokimodlikovanjima.
Narodnimherojemproglaenje20.decembra1951.godine.
322
brigade. Posebno se istakao u borbama protiv Nijemaca u obrani ostrva. Posle zauzimanja
Korule od strane Nijemaca, kao lan Oblasnog komiteta KPH za Dalmaciju, odlazi na
Biokovo, prua pomo tamonjim partizanskim jedinicama i prebacuje se na Vis. Poetkom
februara1944.godine,sVisase,brodomprekoLastova,prebacujenaPeljeaczbogsastanka
Okrunogkomiteta.
Uveer, 8. februara, kod Mljeta, upao je u zasjedu njemakih desantnojurinih amaca.
Skoio je u more i pokuao da se spase plivanjem, ali je uhvaen i odveden u zatvor u
Korulu. Posle nekoliko dana, Nijemci ga vezanog sprovode u Dubrovnik. U toku plovidbe,
pored obale Peljeca, Morin se oslobaa okova i spaava se skakanjem u more. Posle
kratkogodmoraiokrepljenjauseluKoba,kodStona,nastaviojeput,ali18.februara1944.
godine nailazi na njemaku zasjedu iznad uvale Prapratne, gdje je i ubijen. Ivan Morin je
jedanodpoznatihrevolucionarainajhrabrijihboracajuneDalmacije.
Narodnimherojemproglaenje14.decembra1949.godine.
324
326
327
328
NosilacjePartizanskespomenice1941.inizadrugihodlikovanja.
Narodnimherojemproglaenje9.svibnja1952.godine.
330
331
Odprvogdanaustankairevolucijecijelajenjegovaporodicasudjelovalauborbi:osimnjega,
poginulisuisestraTonkaibratStjepan.
Narodnimherojemproglaenje9.svibnja1952.godine.
332
IzveojepodvigiuseluTrenjevici.IaojenaelukoloneskomandantomKosmajskogNOP
odreda. Nou ih je zaustavila etnika patrola, i uperila u njihpukomitraljez.IvanMukerje
samzgrabiocijevpukomitraljezaioteoga,azatim,uborbiubiomnogoetnika.Pritomje
bio i sam lako ranjen, komandant Odreda je poginuo. Veljae 1942. godine, na sastanku
lanova KP iz Odreda, izabran je za komandanta Odreda. Odmah se istakao u borbi s
Nijemcima,kodVenana(28.veljae),kaoiuborbisNijemcima,naputuizselaMiroslavca
za Palanku, kada je teko ranjen. Sklanja se, poto je preplivao rijeku, 6. oujka u Palanku.
Meutim, Nijemci ga uskoro otkrivaju. Ubio se 12. oujka 1942. godine, na tavanu kue u
kojoj se sklonio, da ga ne bi Nijemci uhvatili iva. Nijemci su ga mrtvog objesili 13. oujka
1942.godinenatrgu,ucentruSmederevskePalanke.
Narodnimherojemproglaenje8.listopada1953.godine.
334
Na Stjepana Kosta
Roen je u Petrovaradinu, Vojvodina, u porodici
staklarskog majstora Stjepana Naa, 13. maja 1911.
godine.Osnovnukoluietirirazredagimnazijezavrioje
u Petrovaradinu, a kad je, 1926. godine, poeo da u
novosadskoj avioindustriji Ikarus" ui tokarski zanat,
otac mu se, pogoenekonomskomkrizom,moraoodseliti
izPetrovaradina.PorodicaNasetadanastanilauZagrebu
gdje,uskoroumiruiAnaiStjepan,Kostiniroditelji.
Kosta je imao etiri brata. Svi su ve bili izabrali zanate
samo je Kosta, zbog porodine seobe prekinuvi
naukovanje u Ikarusu", bio bez zanimanja. Opredijelio se
zareenjekojee,kasnije,ocijenitikaonevoljnununost,
ali nunost koja e mi i te kako koristiti" otiao je u
Vojnu podoficirsku kolu u Bilei. Posle zavretka
Podoficirskeakademije,zadranjeuBilei,daobuavanovepitomce.
Podoficir Na je, 1932. godine, znatieljan da otkrije istinu o ivotu, drutvu i klasnim
odnosima ono to je profesionalnim vojnicima bilo najstroe zabranjeno poeo da ita
naprednuliteraturu,akadsenekakodomogaonekihmarksistikihknjiga,tojeotkrilaivojna
policija. Odmah je uhapen, i u lancima odveden u Niki, a iz Nikia u Sarajevo, odakle
bjeiitrigodineuglavnomuZagrebu,prelazeipovremenogranicuuuzaludnomtraenju
poslapogladnoj,faistikomnajezdompritisnutojEvropi iviilegalno.
Ilegalac Na je posredstvom brae, lanova Partije, koji su u podrumu svoje male kue na
rnomercu, po nalogu Pokrajinskog komiteta KPJ za Hrvatsku, organizirali ilegalnu
tampariju, doao u vezu s partijskom organizacijom, iako ilegalac, vrlouspjenojedjelovao
uprogresivnojorganizacijiPrijateljiprirode".
Uproljee1936.godine,panskifaistikigenerali,poticaniizRimaiBerlina,izvelisupui
poveliratprotivRepublikepanije,ukojojjenavlastibioNarodnifront.FaistikaItalijaje
protiv Republike poslala 120.000 vojnika, a nacistika Njemaka aviokorpus Kondor".
Republika je tada pozvala u pomo sve one kojima je sloboda bila osnovni ivotni interes.
KPJ je svoje lanove i sve napredne Jugoslavene pozvala da se ukljue u internacionalne
brigade, osnovane ujesen 1936. godine. Kosta se odmah javio dr. Pavlu Gregoriu, koji je u
Zagrebu rukovodio punktom za slanje dobrovoljaca, to su kraljevske vlasti na sve naine
spreavale.Kostajenekolikoputapokuaodapreegranicu,sjevernoodMaribora.Uspioje
tek prvih dana januara 1937. godine. Na putu do panije, bio je zatvaran u Austriji i
vicarskoj,dabiPirinejepreaoiprijavioseuprihvatnomlogorudobrovoljaca,uFignerasu,
8.marta1937.godine.
Uinternacionalnimbrigadama,Kostajekomandiraovodom,etomibataljonom,da
bi, krajem januara 1939. godine, titei odstupnicu hiljadama panskih izbjeglica, primio
komandu jedne od dvije posljednje brigade koje su se povlaile preko Pirineja na sjever. U
panijijetriputaranjen,atamoje,1937.godine,primljeniuPartiju.
Kraljevina Jugoslavija nije naim interbrigadistima doputala povratak u zemlju. Kosta je, s
nekolikostotinasvojihzemljaka,odfebruara1939.domaja1941.godinemoraodaprovedeu
335
francuskim logorima Sen Siprien, Girs i Verne. U sva tri logora bio je, od svojih drugova,
izabranzakomandantabalkanskegrupe.
U maju 1941. godine, s ostalim drugovima odlazi iz logora Verne u Njemaki radni logor
Desau. To je uinjeno po preporuci partijskog rukovodstva, kako bi panci" mogli lake
pobjeiuokupiranuJugoslaviju.Bjegjeorganiziraopanac"VjeeslavCvjetko,pozadatku
CKKPJ.
Kostajesprvomgrupompanaca"bjegunacaiznjemakoglogorauZagrebstigao16.
jula1941.godine.RadeKonariVladoPopovisugazadraliuZagrebudo5.kolovoza,kad
je poslat u Karlovac, da pomogne Operativnom rukovodstvu u organiziranju ustanka. U
kolovozu je djelovao u Topuskom Velikoj Kladui, vrgin moanskim selima i Drenici.
Zajedno s Vladom Popoviem i vojnim rukovodiocima Korduna, odlazi 5. septembra u
Krbavicu,navojnopolitikosavjetovanjeslikimrukovodstvomustanka.
Od9.septembradokrajaoktobra,Kosta,ponaloguGlavnogtabaNOPOJugoslavije,djeluje
u Bosanskoj krajini. U meuvremenu je, na savjetovanju u Stolicama, imenovan za lana
novoosnovanogGlavnogtabaNOPOBosneiHercegovine.
Od 6. novembra 1941. do 9. februara 1942. godine, Kota je komandirao romanijskim,
jahorinskimidrugimjedinicamauistonojBosni.
Kad je Vrhovni komandant reorganizirao rukovodstvo partizanskih snaga Bosne i
Hercegovine, poetkom februara 1942. godine, Kosti je povjerena komanda jedinicama
zapadne Bosne od rijeke Bosne do Une. Od 23. februara do kraja jula, kad je u zapadnu
BosnuprodrlagrupaproleterskihbrigadasVrhovnimtabom,jedinicepodkomandomKoste
Naa (oko 14.000 boraca) stvorile su ogromnu slobodnu teritoriju povezanu s Dalmacijom,
Likom,Kordunom,Banijomi Slavonijom.
Tokom 1942. godine jedinice, pod komandom ve onda opjevanog Koste Naa (Paveliu,
gledaj sa nebesa, kako Kosta Krajinu pretresa"), oslobodile su Prijedor, Krupu, Dobrljin,
Klju, Drvar, Petrovac, Sanicu, MrkonjiGrad, Jajce... Od 2. do 4. novembra Kosta je
rukovodio dotad najveom operacijom narodnooslobodilakog rata bitkom za Biha.
Njegova taktika osvajanja utvrenih gradova, po sistemu klinova, iznenaivala jeizbunjivala
neprijatelja. Tito je, 6. novembra, Naovim jedinicama uputio priznanje i pohvalu" za
junako dranje pri osloboenju grada Bihaa", utvrdivi da su svi borci pokazali da ste
zaista dostojni potomci vaih slavnih predaka, da nosite visoko zastavu narodnog
osloboenja",nepokolebljivouprvimredovimanaenarodnooslobodilakevojske".
Unovembru1942.godine,kadjeosnovanaNOViPOJugoslavijeiobrazovanprvikorpuste
vojske,Kostajepostaokomandanttogakorpusa.Kolikojeutovrijemecijenjen,vidiseipo
tome to je, uz Vrhovnog komandanta, jedini partizanski komandant izabran u poasno
predsjednitvoPrvogkongresaUSAOJa.
Kostina Krajina je dala dvadeset partizanskih brigada dva korpusa. Te snage su, u ljeto
1943. godine, posle 4. i 5. ofanzive, doekale Vrhovni tab (poslije Sutjeske) sa slobodnom
teritorijem veom od one koju su proleteri ostavili odlazei u ofanzivu na Neretvu, januara
1943.
336
337
338
339
340
Objavljeni referat u Biltenu" Vrhovnog taba bio je osnova za izradu statuta sanitetske
slubeNOVJ.
U vrijeme etvrte neprijateljske ofanzive, Nikoli rukovodi pokretom 4500 ranjenika i
bolesnika iz Bosanske krajine u pravcu Neretve i Crne Gore. Osobite zasluge pripadaju dr.
Gojku Nikoliu to uspijeva da, u najteoj situaciji, u bici na Neretvi, meu skupljenim
ranjenicima koji su bili izloeni napadima jakih njemakih, etnikih i talijanskih snaga u
prozorskojkotliniodrirediorganiziranjihovospaavanje.Njegovjeuspjehtimebiovei
toje75postobilobolesnoodtifusa.
Nikoli se uspio braniti bolesti sve do dolaska u Glavatievo, gdjejeinioposebnenaporeu
zbrinjavanju boraca 7. banijske udarne divizije, oboljele od tifusa, kada je i sam obolio od
pjegavca i zapaljenja plua. Poslije leanja od svega nekoliko dana, u eljeznikom tunelu
kodDrine,madajobolestaniiscrpljen,prisustvujesastankuVrhovnogtabanakojemsuse
donosilemjerezaspaavanjeranjenikaibolesnika,iouvanjezdravihboraca.
Poslije ozdravljenja, Nikoli pokree "Bilten", organ sanitetskog odsjeka Vrhovnog taba.
Probivi se iz obrua V neprijateljske ofanzive, formira sanitetsku kolu u Jajcu, u kojoj
zavrava sanitetski kurs vie od 200 partizanskih bolniarki i bolniara. Kao i mnogo puta
ranije, i u vrijeme desanta na Drvar Nikoli se, ranjen, tue s neprijateljem. Organizira
sanitetsku slubu u vrijeme boravka Vrhovnog taba na Visu. Upravo zahvaljujui njemu,
sanitetskaslubajebilaustanjudaizvriinajveezadatkeuvelikimbitkamazaosloboenje
zemlje, a posebno u osloboenju Beograda i na sremskom frontu. Nikoli ima neprocjenjive
zasluge za razvitak sanitetske slube u jedinicama NOV. Posebno je doprinio organizaciji
partizanskihbolnicaujunojItaliji.
U toku NORa, Nikoli je vijenik l i II zasjedanja AVNOJa i vijenik l, II iIII zasjedanja
ZAVNOHa. Poslije osloboenja zemlje, narodni je zastupnik za kotar Vrginmost
Ustavotvornog sabora NRH, narodni zastupnik za izborni kotar Vrginmost drugog saziva, i
poslanik Savezne skuptine u vie saziva.lanjeCKKPHilanOponumostvaCKSKJza
organizaciju u JNA, ambasador u Indiji, i naelnik sanitetskeslubeuJNA.lanjekomiteta
za narodno zdravlje Vlade, i lan Savjeta za narodno zdravlje FNRJ, predsjednik Naunog
drutva za historiju zdravstvene kulture Jugoslavije, lan Savjeta Beogradskog univerziteta,
poasnipredsjednikMeunarodnogkomitetavojnemedicineifarmacije.
SadajegeneralpukovnikupenzijiilanSrpskeakademijenaukaiumetnostiuBeogradu.
NosilacjePartizanskespomenice1941.imnogihvisokihodlikovanjaipriznanja.
Narodnimherojemproglaenje20.decembra1951.godine.
341
342
Ogulinac
Imbra
Franjo
Seljo
uporite u umi amarici, uao je u tek osnovani Glavni tab Hrvatske. Ubrzo postaje i
politiki
komesar
tog
taba.
Kako su se vojne operacije irile i narodnooslobodilaki pokret jaao, Ogulinac dobiva nove
zadatke i esto mijenja boravite. Od 28. prosinca 1941, do 12. sijenja 1942, boravi na
podruju Gorskog kotara i Hrvatskog primorja, kao operativni oficir Glavnog taba NOP
odreda Hrvatske. Odmah poslije toga, odlazi, kao operativni oficir, u Liku, a povremeno
zamjenjuje i komandanta Glavnog taba. Sudjeluje u obrani Petrove gore, a u lipnju 1942, u
napadu
na
neprijateljsko
uporite,
u
Buko
Kamensko.
U rujnu 1942. godine postaje komandant Druge operativne zone koja obuhvaa podruje
Pokuplja, Moslavine i umberka. Tu dolaze do izraaja mnoge njegove sposobnosti:
izvanredan je organizator mnogih, za partizane uspjenih, bitaka i neustraivborac.Uvijekje
u prvim borbenim redovima: kod Vukove Gorice, Netretia, Ribnika i na mnogim drugim
mjestima.Ubicijeipoginuo:umrojeherojski,9.listopada1942.godine,kodselaVisoe,u
umberku,
u
okraju
s
ustaama.
Narodnimherojemproglaenje11.srpnja1945.godine.
344
346
349
351
i omogui narodu da pobjegne u ume. Kada je pokuao, poslije toga, da se prebaci preko
neke istine, mitraljeski rafal mu je presjekao grudi. Na izdisaju je razbio svoju puku i
dvogled,aposljednjimmetkomubiojejojednogNijemca.
Nekoliko dana poslije Pinkijeve smrti, u sremskim selima nije se ula pjesma partizana, u
znakalostizapoginulimdrugom,neustraivimborcemSrema.
Narodnimherojemproglaenje25.oktobra1943.godine.
353
354
novembra 1938, u odsustvu, na 15 godina robije. U ljeto i jesen 1938. skrivao se i aktivno
politiki djelovao, piui razne tekstove u nizu radnikih listova Srbije i Vojvodine, dok po
direktiviCKKPJnije,krajemnovembra,prebaenuZagreb.
U strogoj ilegalnosti radio je u Centralnoj partijskoj tehnici u Zagrebu. Iskustvo iz ranijeg
radaiznanjesteenonarobijisadajeprimjenjivaonaovomvrloodgovornomzadatku.
Ilegalni partijski materijal, partijska tampa i literatura u velikim koliinama i sigurnim
kanalimarasturanajepoitavojzemlji.
Na V zemaljskoj konferenciji KPJ, oktobra 1940. u Zagrebu, izabran je za lana CK KPJ.
Pred rat je radio u Zagrebu kao instruktor CK KPJ u zagrebakoj partijskoj organizaciji, i
rukovodio Centralnom partijskom tehnikom. U ljeto 1940. bio je jedan od predavaa na
partijskomkursuuMakarskoj,azatiminaviempartijskomkursuuZagrebu.
Poslije okupacije zemlje, radio je na jaanju partijske organizacije i formiranju udarnih grupa
u Zagrebu. Sa zagrebakim komunistima organizirao je prikupljanje oruja i sanitetskog
materijala, organizirao sabotae i diverzije i ubojstvo zloglasnog policijskog agenta Tiljka,
poetkomjula1941.godine.
Po direktivi CK KPJ i CK KP Hrvatske, poetkom augusta 1941, u svojstvu delegata CK,
odlazi u Dalmaciju da pomogne PK KPJ za Dalmaciju u organiziranju partizanskih odreda i
oruaneborbe.
Poslije obavljenog zadatka u Splitu i ibeniku, Pap je otiao na podruje Zatona i Vodica,
gdje je bilo izvjesnih kolebanja meu nekim starijim komunistima. Lomei njihov otpor Pap
je,poslijeformiranjaodreda,otiaouBukovicu,datamopripremiiosiguraprihvatboracaiz
Zatona i Vodica. Na put je krenuo 14. augusta uveer. Meutim, tokom noi je sa svojim
vodiem zalutao, pa je, u zoru 15. augusta, na prepad uhvaen kad se umivao na vrelu kod
sela Vaana. Talijani su zarobljenike sproveli u Skradin, gdje su ih poslije ispitivanja i
muenja, istog dana strijeljali, mada nisu znali da su strijeljali Pavla Papa, jer su kod njega
naliispravenaimeVjekoslavaMagdalinia,aonimnitanijepriznao,paaknisvojeime.
Pred samo strijeljanje, Pavle Pap je, stisnute pesnice, rekao:"IditesvomeMusoliniju,irecite
mu kak umiru komunisti. ivela sloboda!" Faistiki plotun ugasio je mladi ivot i prekinuo
veomabogatiplodanrevolucionarnirad.
Na V kongresu KPJ, jula 1948. godine, generalni sekretar Josip Broz Tito rekao je o Pavlu
Papu: ... neumorni organizator partizanskih odreda, poginuo je u Dalmaciji herojskom
smru,uvrijemekadajepoveouborbupartizanskeodrede".
Narodnimherojemproglaenje5.jula1945.godine.
356
358
sjediteSpecijalnepolicije.Uprkosdirektnomtereenjuimuenju,Parentasehrabrodraoi
ostao veran zakletvi Partiji i narodu. Poslije nekoliko dana, krajem septembra ili poetkom
oktobra, izdajnici srpskog naroda odveli su i, na neutvrenom, jednom od brojnih gubilita
okoBeograda,strijeljaliParentu.
Nenadovasmrtjebilateakudaraczaroditeljeinjegovetrisestre,aliihnijezaustaviladaidu
putem omiljenog i plemenitog sina, brata i supruga, putem Partije. Na izvravanju partijskih
zadataka,njegovasestraGordana,lanKPJ,provaljenajeiuhapena10.maja1943.godine.
Agenti Specijalne policije su je na najzvjerskiji nain muili, ali ona nije izdala nijednu
partijsku vezu i nijednog druga. Narednog jutra je podlegla mukama. Najstarija sestra, Olga,
uhapena je 5. jula 1943, i na Banjici streljana 28. kolovoza 1944. Njihova majka je bila
aktivanuesnikNOPaisasvojomdjecomdijeliladobroizlo,ustrajavajuinaputuborbe.
Njegov rodni grad na obalama Jadrana, NOBom vraen matici zemlji, dao je etalitu pred
rodnomkuomimeovogistaknutogkomunistairevolucionara.
Narodnimherojemproglaenje27.novembra1953.godine.
360
Pavlovi Miloje
Roen je 28. novembra 1887. godine u Jaruicama. kod
Rae Kragujevake, Srbija. Osnovnu kolu je zavrio u
svom rodnom mjestu, gimnaziju u Kragujevcu, Filozofski
fakultet1912,iPravnifakultet1925.godineuBeogradu.
Uestvovao je u balkanskim ratovima 19121913.
godine, kao podoficir, a i u prvom svjetskom ratu, od
19141918, kao oficir. Za pokazanu hrabrost, odlikovan
je Ordenom bijelog orla s maevima i Zlatnom medaljom
za hrabrost. U bivoj jugoslovenskoj vojsci imao je in
rezervnogkonjikogpotpukovnika.
Od1913do1929.slubovaojeuKragujevcukaosuplent,
profesor i direktor Prve muke gimnazije. Zatim je bio
direktor gimnazije u Valjevu, a od 1932. direktor enske
uiteljskekoleuKragujevcu.Natojdunostiostaojedosmrti.
Miloje Pavlovi je bioistaknutiiuglednidrutveniradnik,imnogogodinajebiopredsjednik
Narodnog univerziteta u Kragujevcu. U vrijeme diktature Petra ivkovia, 1929. godine,
Narodni univerzitet je morao da obustavi rad, a Pavlovi je po kazni premjeten u Valjevo.
Bio je predsjednik Odbora za podizanje spomenika palim umadincima, lan Uprave
rezervnih oficira, i drugih drutvenih organizacija onogvremena.Vrloaktivnojesuraivaou
asopisima: Misao", Venac", Glasnik profesorskog drutva", Vojni vesnik", Uiteljska
iskra", Knjievni sever", a ureivao je i list Polet". Povremeno je suraivao i u drugim
asopisima.
Pavlovi je bio istaknuti intelektualac velikog obrazovanja i bogate kulture, poznavalacetiri
strana jezika. Na svojim profesionalnimdunostima,udrutvenomraduiusvojojsredinibio
jepoznatkaodosljedandemokrativelikirodoljub,dostojanstven,ponosan,hrabarineobino
skroman ovjek. Svojom linou, stavovima i djelima vrio je snaan utjecaj na generacije
svojih uenika. Njegova demokratska shvaanja i humanizam bili su nerazdvojni dio njegove
linostiidoprinijelisudazasvevrijeme,anaroitood1930.godinedorata1941.godine,u
Uiteljskoj koli u kojoj je bio direktor, prevladaju napredna demokratska shvaanja, ime je
omoguioutjecajKomunistikepartijeJugoslavijenaomladinu.
Kao direktor, podravao je rad naprednog omladinskog pokreta u Uiteljskoj koli. U
nekoliko mahova se otvoreno i odluno suprotstavio odluci policije da nadzire rad kole i
uenika: Dok sam ja ovdje direktor, policija se nee mijeati u nadzor nad mojim
uenicima." Uprava policije u gradu je morala da se povue, jer je Pavlovi bio vrlo
autoritativanicijenjen,apodravalogajevrlojakodemokratskojavnomjenjeugradu.
Pavloviseeksponiraokaorodoljubiantifaist.Govoriojenaprotestnimzborovima,25.i27.
marta 1941, protiv pristupanja Jugoslavije Trojnom paktu. Od poetka okupacije, Nijemci i
ljotievcioptuivalisugadajevaspitaiodgajivageneracijakomunista."Napadenanjega
ponavljalisupovodomsvakeakcijeukojojbiacinjegovekoleuestvovali.Onjeodlunoi
hrabrostajaonapozicijamanarodnooslobodilakogpokreta.
361
Miloje Pavlovi uhapen je s vie od 7.000 graana i kolske omladine Kragujevca, 20.
oktobra1941.godine.Njegasuprikljuiliostalimuhapenimgraanima,kojisubilismjeteni
u topovske upe. Tu je, sa svim ostalim nevinim na smrt osuenim, meu kojima je bilo
profesoraiakaiznjegoveidrugihkola,proveodanino.
Okupator i njegove sluge, ljotievci i ostali, nastojali su da Miloja, kao uglednu linost,
pridobiju za suradnju. Na strelitu su mu ponudili da se izdvoji iz stroja aka i graana
odreenihzastrijeljanje.Milojejebioestitipotenovjek,aiznadsvegavelikirodoljubkoji
je vie volio uspravno i dostojanstveno poginuti nego, kao kukavica i izdajnik, sluiti
neprijatelju. Njihovu ponudu je prezrivo i odluno odbio, rekavi im da je njegovo mjesto u
stroju, i da eli do kraja da dijeli sudbinu svojih aka. Sa svojim acima, profesorima i
ostalimgraanimasvogaslobodarskoggrada,strijeljanje,21.oktobra1941.godine.
Narodnimherojemproglaenje27.novembra1953.godine.
362
operacionihplanova,hladnokrvan,odluaniveomasnalaljivuizvoenjuoperacija,uporanu
savlaivanju tekoa, toan i ustrajan u izvravanju povjerenih zadataka, brzo je meu
svojim borcima stekao autoritet prvoklasnog vojnog rukovodioca, koji je ulijevao veliko
pouzdanje, borbenost i polet onima kojima je komandirao. U diskusijama u tabovima o
pojedinim spornim pitanjima, njegovo miljenje je bilo skoro uvijek odluujue, a izvoenje
najteih vojnih zadataka uvijek je njemu povjeravano. U toku 1942. neprijatelji su
koncentrirali velike snage da unite NOP na jugu Srbije. Zahvaljujui njegovom vojnikom
iskustvu, hrabrosti i snalaljivosti, spaen je znatan dio snaga iz obrua neprijatelja. Pavlovi
nije bio samo dobar vojnik. Bio je i odlian agitator, u brojnim govorima ulijevao je narodu
snagu i veru u pobjedu NOP. Takoer je bio odlian uitelj mladih rukovodilaca. Kod njega
su uili prvu praktinu kolu vojnih vjetina i politike borbe mnogi budui komandanti i
politikikomesari.
Zahvaljujui velikoj popularnosti legendarnog junaka Pavlovia, narod s podruja june
Srbijespjevaomujebrojnepjesme.
Poginuo je kao komandant Drugog junomoravskog partizanskog odreda, u borbi s
bugarskim jedinicama, kod sela Strezimirovaca, 26. aprila 1943, na jugoslovenskobugarskoj
granici.
Kao istaknutog borca protiv faizma, Prezidijum Vrhovnog sovjeta SSSRa odlikovao ga je
Ordenomotadbinskograta1.stupnja.
Narodnim herojemproglaenje9.oktobra1945.godine.
364
365
Izvrnog vea Srbije do 1962. godine. Od tada je bio predsjednik Izvrnog vea Srbije do
pogibijeusaobraajnojnesrei,5.novembra1964.godine,useluopiu,kodLazarevca.
Odlikovanjesviedomaihistranihodlikovanja.
Narodnimherojemproglaenje5.jula1952.godine.
366
367
Petranovi
Zdenko
Jastreb
Roenje8.travnja1919.uDelnicama,Hrvatska.Radioje
kao trgovaki pomonik u Suaku. Uestvovao je u
demonstracijama koje su organizirane u Suaku protiv
Hitlerovog porobljavanja ehoslovake. Zbog uea u
demonstracijama
bio
je
zatvoren.
Kapitulaciju Jugoslavije i okupaciju zemlje doekao je u
Suaku. Tada se poelo aputati po gradu da se otpor
nastavlja i da su svi rodoljubi pozvani u borbu za
osloboenje.Zdenkosesjetiorazgovorasbratomkojiseu
Delnicama, preko drutva esperantista, upoznao s
delnikim komunistima i njihovim ciljevima. Dola je
jesen, i Zdenko se odluio. Otiao je bratu u Delnice i
povezao se s lanovima KP. Prikljuio se grupi novih
boraca i otiao u partizane. Delnika eta je bila
napadnuta, pa je Zdenko s grupom boraca poao u likofuinski partizanski logor na
Bitoraju. Poslije jedne akcije, Zdenko se vratio u logor i, po obiaju, naslonio se na jelu.
Pogled je uperio negdje u daljinu, a oi su mu odjednom dobile tvrd izraz. "Vidi Zdenka,
gledakaojastreb",rekaojeualijedanstarijidrug.Zdenkojeodtadanosiosvojpartizanski
nadimak
"Jastreb".
U borbi kod Litoria, krajem svibnja 1942, osobito se istakao mitraljezac Delnike ete,
Zdenko Petranovi Jastreb. On se sa svojim mitraljezom prebacivao s jednog krila na drugo,
takodajeneprijateljdobiodojamdaganapadajumnogojaesnagenegotosu,ustvari,bile.
Usastavu3.bataljona"Goranin"PrimorskogoranskogNOPodredabilajeiOmladinskaeta.
KomandiretejebioZdenkoPetranoviJastreb.Prvanjegovasamostalnaakcijabiojenapad
na posadu od 25 talijanskih vojnika, smjetenu u lugarskoj kui na Praprotu.Jastrebovaeta
se,uranuzoru,pribliilalugarskojkuiiiznenadakrenulaujuri.Svih25talijanskihvojnika
je
zarobljeno.
Krajem lipnja 1942. slovenake partizanske jedinice su zatraile pomo 2. primorsko
goranskogNOPodreda.PrekorijekeKupejeupuenaOmladinskaeta,naelusaZdenkom
Petranoviem. Uz pomo jedne ete slovenakih partizana, 21. lipnja 1942. Zdenkova eta
napalajeneprijateljskouporiteuBanjojLoki.Borbajetrajalagotovocijelidan.Zdenkojesa
svojom etom potisnuo neprijatelja. Juriao je na mitraljesko gnijezdo i uspio zaplijeniti
mitraljez. Upao je, zatim, u konjunicu, uzeo mazgu, natovario na nju mitraljez i predao je
kuriru.
Kolona neprijateljskih tenkova kretala se prema Banjoj Loki. Partizanske jedinice su se
povukle. U borbi je poginuo Zdenko Petranovi Jastreb, jedini borac. 2. odreda koga je do
tada
pohvalio
tab
Pete
operativne
zone
Hrvatske.
Narodnimherojemproglaenje20.prosinca1951.godine.
368
Petrovi je primjerom uio borce hrabrosti, vodei brigu o svakom pojedincu. On je primjer
sposobnogkomandira,zatogaborcivoleicijene.
Kako je ustakodomobranska posada u Banskom Grabovcu bila velika prepreka u irenju
slobodnog podruja, domiljati komandir Adam Petrovi preobukao je dva voda partizana u
domobranske uniforme, i uao od sela Bauge u ovo snano utvrenje. Tada je zarobio 60
ustaa i domobrana, sa svom ratnom spremom. Zbog blizine drugih neprijateljskih uporita,
GigcunijeuspjelounititibunkerizgraduSokolskogdomaukojemjeneprijateljbioutvren,
alijetouiniovetogadananaveer,sdesetinompartizana.
U Ravnom Rau sam ulazi u zgradu neprijateljskog utvrenja, rukama hvata straara i
zarobljava 27 domobrana i ustaa. Slijede akcije operativnog ficira Adama u tabu 3.
bataljona 16. brigade 7. divizije, na Hrvatskom untiu i na Lebrenici, iznad Bosanskog
Novog, gdje zarobljava 200 domobrana i ustaa, i 3 Nijemca s veom koliinom oruja i
municije.Uborbama7.banijskedivizije,odKlasniaiBrubnja,Adamvodiusputneborbedo
Prozora, a zatim uestvuje u svim bitkama s njemakim, ustakim i etnikim snagama u
etvrtojipetojneprijateljskojofenzivi.VelikijunakBanijesvjedokjeistradanjasvognaroda
kojijebionaputusdivizijom.PoslijepovratkanaBaniju,Gigacjekomandantbataljonau2.
brigadi 7. banijske divizije. Uestvuje u svakodnevnim akcijama divizije, a posebno junatvo
pokazuje u borbi, marta 1944, kod arenog mosta, blizu Kostajnice. Hrabri komandant,
puzei, doao jenadvadesetakmetaraoddvojicenjemakihoficira,kaoprethodnice,iuspio
ihubiti.Meutim,ubrzomnaletuerkezajetekoranjen.Ostaojesam,tekoranjen.Imaoje
samorevolversdvametka.Otkoiogaje,snamjeromdaseubijeakobipolipremanjemu.
Nijeimhtiopastiivuruke.Kadjeuorijeidrugova.znaojedajespaen.Otpremljenjeu
partizansku bolnicu, u selo irovac. Iako jo nezacijeljenih rana, poslije svega 15 dana
lijeenja,otiaojeubataljon.PonovnojeranjenkodSunje,useluMalaGradua,iotpremljen
upartizanskubolnicuDebelobrdo,kodBrestika,aondauosloboenuGlinu,gdjemujenoga
amputirana.TakoseAdamPetrovimoraozauvijekoprostitiodsvogbataljona.Dokrajarata
aktivnoradiuOpinskomnarodnooslobodilakomodboruMaliGradac.
Poslije osloboenja, radi u drutvenopolitikim organizacijama opine i kotara Glina.
Predsjednik je opinskog odbora SUBNORa i rezervnih vojnih starjeina. Pored Ordena
narodnogherojaiPartizanskespomenice1941,odlikovanjesvieodlikovanjaipriznanja.
Narodnimherojemproglaenje24.jula1953.godine.
370
jedinstvo radnikog pokreta. CK KPJ je ovlastio Mou Pijade da u njegovo ime moe da
raspravi sluaj Petka Miletia u kaznionici. Moa je ovaj zadatak izvrio uz pomo ostalih
drugova, odanih Partiji razobliio je Petka kao izdajnika i unitio svaki njegov utjecaj na
partijskekadrove.
Od izvanredno velikog je znaaja prijevod Marxovog "Kapitala" koji je na robiji, zajedno s
olakoviem, preveo Moa Pijade. Taj podvig je predstavljao veliki doprinos
revolucionarnom uenju i obrazovanju komunista i proirivanju njihovog marksistikog
pogleda na svijet. Pored toga, preveo je "Komunistiki manifest", "Bijedu filozofije" i
"Kritiku politike ekonomije". U kaznioni u Lepoglavi Pijade se, 1930, upoznao s Josipom
Brozom Titom zajedniko tamnovanje i revolucionarna borba zbliila ih je i nerazdvojno
povezala.
U aprilu 1939. godine, Moa je, posle 14 godina tamnovanja, izaao s robije. Odmah je
nastaviopartijskiraduBeogradu.Januara1940.godinePijadejeponovouhapeniupuenu
koncentracioni logor u Bileu, u kome je ostao do aprila 1940. Na Petoj zemaljskoj
konferencijiKPJ,oktobra1940,izabranjezalanaCKKPJ.Februara1941.Moajeponovo
uhapen,aputenjedvadanaprijenapadafaistikeNjemakenanauzemlju.
Posle aprilskog sloma, Moa je upuen u Crnu Goru, da izvri pripreme za narodni ustanak.
UskoroprelaziuVrhovnitabukojem,odpoetka1942,radinaorganizacijinarodnevlasti,
narodnooslobodilakih odbora i organiziranju pozadine, kao naelnik ekonomskog odjeljenja
Vrhovnog taba. U razvoju i uvrivanju NOO, veliku ulogu su odigrali Foanski propisi
kojeje,februara1942,izdaoVrhovnitab,apripremioMoaPijade.
Moa se izvjesno vrijeme posvetiostvaranjuAVNOJa,ananjegovomDrugomzasjedanjuu
Jajcu najaktivnije uestvovao u izradi svih odluka koje su bile temelj nove socijalistike
Jugoslavije.NaDrugomzasjedanjuizabranjezapotpredsjednikaAVNOJa.
SvevrijemerataMoajenalaziovremenadasevrloaktivnobavipublicistikomdjelatnou,
objanjavajui revolucionarnu sutinu NOO kao organa revolucionarne vlasti, izraavajui
optimizam i veru u pobjedu nad faizmom. On je osniva i prvi suradnik jugoslovenske
novinske agencije Tanjug, osnovane 5. novembra 1943, i koja je imala veliku ulogu u
obavjetavanjusvjetskejavnostioborbinarodaJugoslavijezaosloboenje.
Posle osloboenja, Moa je stalno biran za poslanika Savezne narodne skuptine. Bio je i
poslanik Narodne skuptine Srbije l i II saziva. Do januara 1953. godine bio je u Saveznoj
skuptini predsjednik Ustavotvornog, a zatim Zakonodavnog odbora. Od tada do januara
1954. godine bio je potpredsjednik Saveznog izvrnog vea, kada je izabran za predsjednika
Savezne skuptine. Posebno se istakao u izgradnji narodne vlasti i socijalistikog
zakonodavstva.JedanjeodautoraprvogUstavaFNRJ,Ustavnogzakonaidrugihzakonakoji
supredstavljalipravnetemljenaezemljeinjenihustanova.Uestvovaojeurjeavanjusvih
pitanja poslijeratne izgradnje zemlje, a istakao se i na MirovnojkonferencijiuParizu,gdjeje
zastupaonauzemlju.NaVkongresuKPJbiojereferentoprogramuPartije,itadajeizabran
uPolitbiroCentralnogkomitetaKPJ.
Kada je Informbiro, 1948, grubo gazei principe marksizmalenjinizma, napao nau Partiju,
MoajesvimsvojimrevolucionarnimaromstaouobranuKPJ.NaVIkongresuKPJponovo
je izabran u CK i u Izvrni komitet Saveza komunista Jugoslavije. Bio je lan predsjednitva
Socijalistikog saveza radnog naroda Jugoslavije, Centralnog odbora Saveza boraca, redovni
372
lan Srpske akademije nauka, lan Udruenja novinara i Udruenja likovnih umjetnika.
Ostavio je za sobom oko 120 slikarskih radova (od kojih je dvije treine izgubljeno) i vie
stotina skica i crtea, posebno s robije, koje je namjeravao da prenese na slikarska platna.
Njegovigovoriitekstoviod19411949.godineobjavljenisuudvijeknjige.
Bio je nepokolebljiv revolucionar i ulagao sve svoje umne i fizike snage za pobjedu
socijalizma. Bio je primjer discipliniranog lana Partije praktian i duhovit, mrzio je
fraziranje, a reci su mu uvijek pratila djela. Posjedovao je neposrednost, humanost i
razumijevanjezaljudskenevolje.Biojevrloomiljenipopularanunarodu.
Za portvovan i neumoran rad, za veliki lini doprinos izgradnji socijalistike Jugoslavije,
odlikovanjeOrdenomjunakasocijalistikograda.
Umro je u Parizu, 15. marta 1957, vraajui se u zemlju iz Londona, gdje je predvodio
jugoslovensku parlamentarnu delegaciju, a sahranjenuBeogradu,uGrobnicinarodnihheroja
naKalemegdanu
.
Narodnimherojemproglaenje27.novembra1953.godine.
373
374
Sauvano je i njegovo kratko pismo, kriom upueno iz Bihake kule: Dragi oe, uhvaen
sam i optuen za komunistiku propagandu i noenje oruja. Osuen sam na smrti biu
strijeljan.Nemojsealostiti.Budihrabar.Jojednom:budihrabar".
Hrabar je bio 22godinji Milan Pilipovi, komunist, kada je, 22. augusta 1941, otiao na
gubilite visoko uzdignute glave, upravo u trenutku kada su njegovi Kneopoljci raspalili
ustanikiplamenpodKozarom,kojinikakvasilavienijemoglaugasiti.
Narodnimherojemproglaenje27.novembra1953.godine.
375
376
377
378
neravnopravnojitekojborbi,pao,3.februara1943.godine,kaokomandantodreda.Snjimje
togadanapalojo10boraca.
TijelaubijenihkomunistaizloenasuuAleksincunajavnommjestu.
Narodnimherojemproglaenje9.oktobra1953.godine.
379
380
Popovi je poslijeosloboenjazemljenastavioradnanjenojobnoviisocijalistikojizgradnji.
Kratko vrijeme je radio kao privredni rukovodilac u Srbiji. Na lini zahtjev, reaktiviran je i
vraen u JNA. Do 1948. godine radio je kao instruktor u Politikoj upravi JA, a od 1948
1950. godine bio je pomonik rukovodioca Kontrolne komisije Opunomostva CK KPJ u
Jugoslovenskoj armiji. U periodu privredne blokade nae zemlje od zemalja Informbiroa,
dvije godine je bio generalni direktor Industrije brodskih maina naRijeci(19501952).Od
1954. do penzioniranja, 1965. godine, bio je pomonik komandanta Graninih jedinica JNA
zamoralnopolitikouenje.
ZavriojeViupartijskukoluCKKPJuroakovi"iViuvojnuakademijuJNA.
Od penzioniranja 1965. do 1967. godine bio je predsjednik Gradskog odbora SUBNORa
Beograda. Bio je lan Savjeta Republike Srbije, generalpotpukovnik u rezervi i aktivan
drutvenopolitikiradnik.
Narodnimherojemproglaenje6.jula1953.godine.
381
rane solju. Kad joj je etniki komandant rekao da moli za milost, polumrtva se podigla i
izdajniku pljunula u lice. Odmah zatim, bila je streljana zajedno s bratom Radom, 27. juna
1942. godine. Svojim dranjem zadivila je slobodarski narod Hercegovine i cijele nae
zemlje.Bilajeprimjerhrabrosti,prkosaokupatoruiizdajnicima.
Narodnimherojemproglaenaje8.juna1945.godine.
383
Prica
Uroa
Ognjen
panski i esperanto, tako da se mogao sluiti skoro svim evropskim jezicima. U zatvoru je
napisao studije o Vargi i Talhajmeru, preveo Lenjinova djela: "Materijalizam i
empirokriticizam" i "Imperijalizam kao najvii stadij kapitalizma", zatim "Manifest
komunistike
partije"
Vitfogelovu
"Istoriju
graanskog
drutva"...
Posle izlaska s robije, 1936, Ognjen je ponovo interniran u Korenicu, a zatim je dobio
odobrenje da se nastani u Zagrebu, ali s ogranienim pravom kretanja.
S Boidarom Adijom ureivao je asopise: "Znanost i ivot", "Kultura", "Izraz","Knjievni
savremenik" i "Nae novine". Objavio je, za potrebe radnika, "Rjenik stranih rijei" i
"Politiki rjenik", zatim vie analiza i radova o suvremenoj naunoj i filozofskoj misli.
Dosta njegovih radova ostalo je neobjavljeno, a mnogi rukopisi su izgubljeni. Posle V
zemaljske konferencije KPJ, drao je predavanja iz dijalektikog materijalizma na kursu koji
je Centralni komitet KPJ obrazovaozavisokepartijskerukovodioce.KaolanagitpropaCK
KPH. radio je na partijskim ideolokopolitikim poslovima do hapenja.
Kao jedan od filozofski i marksistiki najobrazovanijih komunista, Ognjen je svojom
agitacionopropagandnom i publicistikom djelatnou dao veliki udio u borbi Partije za
emancipaciju naeg kulturnog ivota i u populariziranju materijalistikog shvaanja prirode,
drutva i ljudskog miljenja, kao i u teorijskoj pripremi kadrova za revoluciju.
PonaloguMaekaiubaia,Ognjenje,nouizmeu30.i31.marta1941,uhapenzajedno
s vie komunistikih aktivista, naprednih intelektualaca i radnika, i zatvoren u zatvoru na
Savskoj cesti. Posle stvaranja Nezavisne Drave Hrvatske, predat je ustaama, koje su ga
prebacile u logor Kerestinec, i poslije tromjesenog muenja, zajedno s grupom
revolucionara, strijeljale 9. jula 1941, u Maksimirskojumi.Prilikomstrijeljanjanijedozvolio
da mu veu oi, ve je ustaama doviknuo: "Pucajte, vi ste banda ubojica!"
Narodnimherojemproglaenje26.jula1945.godine.
385
387
Hercegovinu, a jula iste godine postao je komandant Oblasnog vojnog taba za sarajevsku
oblast.PoslijetrinaestojulskesjednicePokrajinskogkomitetaKPJzaBosnuiHercegovinu,na
kojoj je donijeta odluka o pokretanju oruane borbe, on zajedno s Hasanom Brkiem,
Slaviom Vajnerom i drugim partijskim aktivistima odlazi na Romaniju, gdje pokree
openarodni ustanak. Iz milote, a i zbog naina odijevanja, narod je poeo da ga zove
"Seljom". Kao i ranije na Univerzitetu, tako i sada meu romanijskim seljacima, bio je
skroman,neposredan,otvoren,vedarimio.Unjegovomlikuipodvizimadjevojkesunalazile
inspiracijuzasvojupjesmu,astarcigausporeivalisromanijskimhajducima.
Pod Principovom komandom izvedene su prve oruane akcije na Romaniji: unitena kolona
Nijemaca, oteti prvi mitraljezi, razruene andarmerijske kasarne, presjeen saobraaj,
osloboen Sokolac, Rogatica, stvorena prostrana slobodna teritorija, organizirana prva
narodna vlast, formiran Romanijski partizanski odred, uspostavljena veza sa susjednim
odredimajednomrijeju,irokorasplamsananarodnooslobodilakaborba.
Krajem septembra 1941. godine, Slobodan se, zajedno sa Svetozarom Vukmanoviem
Tempom, nalazi na partijskom politikom savjetovanju u Stolicama, gdje je bio imenovan za
lana Glavnog taba NOP odreda za Bosnu i Hercegovinu. Poslije povratka na Romaniju,
rukovoditekimidugotrajnimborbamazaosloboenjeRogatice,nosiseuspjenosetnikim
oficirima koji ele da NOP u istonoj Bosni skrenu u nacionalistike vode, organizira
politika savjetovanja i openarodne manifestacijske zborove, iri optimizam, usavrava
ustanikuvojnuorganizacijuizalaesesvimsvojimbiemzajedinstvoborbe.
Poetkomfebruara1942.godine,PrincipjeimenovanzakomandantaOperativnogtabaNOP
i DO za istonu Bosnu, i na toj dunosti ostao je sve do svoje prerane smrti. U jeku III
neprijateljskeofanzive,razbolioseodpjegavogtifusa.NjegoviborcisugaprenijeliizPustog
Sela u Gorade, a zatim u Centralnu bolnicu u Fou. Umro je pri povlaenju bolnice na
epanPoljukrajSutjeske.
Narodnimherojemproglaenje6.septembra1942.godine.
389
391
392
393
Rakovac Joakim
Rodio se 14. listopada 1914. u Rahovcima, Pore,
Hrvatska. Jo u vrijeme njegova djetinjstva, dolo je do
faistikog porobljavanja Istre. Naturenu talijansku
osnovnukolupohaaojeuBademi.Svjesnojeizostajaos
nastave,No,kakodrugogizlazanijebilo,ipakjujemorao
zavriti. Poslije zavrene osnovne kole, bavio se
vinogradarstvom na skromnom obiteljskom posjedu.itao
je stare hrvatske poetnice i druge knjige na hrvatskom
jeziku.
Faistikiprogoniistarskogivljaosjetilisuseiunjegovu
selu. Prilikom dravnih praznika, esto su u selo navraali
karabinjeri ipritvaraliJoakima.
U vrijeme napada faistikih sila na Jugoslaviju, 1941, bio
je mobiliziran u talijansku vojsku. Kao politiki sumnjiv, opremljen je u neboraki bataljon,
odaklesespretnoizvukaoivratiouRahovce.
Krajem 1942. godine, do njega su doprle prve vijesti o narodnooslobodilakoj borbi. Pravu
sliku o NOBi i njenim ciljevima dobio je u dodiru s Joom uranom. Poslije toga, u kui
Joakima Rakovca sastaje se tridesetak rodoljuba, i dogovaraju se o skupljanju pomoi i o
nainu kako da se da jai otpor faistikim porobljivaima. Krajem sijenja 1943. godine,
prisustvujesastankuistaknutihaktivistaNOPaPoretinesAntomDrndiem,kodRapavelske
lokve,nedalekoodselaRapavela.Uveljai1943.godine,nanjegovuinicijativuuRahovcima
jeformiranNOO,kojiubrzopostajearitepomoioslobodilakojborbinarodaIstre.Otuda
su se iskre ustanka irile Poretinom, Rovinjtinom, sve do Pule i Bujtine, jednako meu
hrvatskim i talijanskim radnicima i seljacima. Travanj 1943. godine bio je znaajan za
Joakima i narodnooslobodilaki pokret u Istri. Naime, blizu sela Fabci osnovana je
simpatizerska grupa Komunistike partije Hrvatske, u koju je uao i Joakim Rakovac. U
svibnju iste godine je, zbog portvovanosti, organizacionih sposobnosti i ustrajnog rada na
irenju NOPa, primljen u KPH. Tada su u Poretini uslijedile sabotae i diverzije, a
istovremeno se vrila mobilizacija za NOV. Vie od 60 omladinaca je, 29. srpnja 1943,
krenulo iz Poretine k Motovunskoj umi i Gorskom kotaru, u jedinice 13. primorsko
goranske divizije. Partijsko rukovodstvo je, meutim, vratilo Rakovca, vrsnog politikog
radnikaiuputiloganaraduselaPazintine.NaPazintinijeformiraoNOOeibudioborbeni
duhnaroda.
Kapitulacija faistike Italije zatekla ga je u Gologorici vodio je veu grupu novih boraca
prema Planiku. Odmah je organizirao grupu, i s njom razoruao garnizone u Cerovlju i
Borutu, a zatim je uestvovao u osloboenju Pazina. Slijedeeg dana je, s grupom boraca,
krenuokamionompremaPoreuioslobodioga.
NasastankuPrivremenogpokrajinskogNOOazaIstru,kojijeodran25.rujna1943,Joakim
Rakovac je izabran za predsjednika. Odbor je potvrdio odluku, donesenu jo 13. rujna, o
vraanjuIstreusastavHrvatskeiJugoslavije.
Poslije njemake ofanzive naslobodniteritorijIstre,Joakimodlazinateren,prikupljaborcei
formira etukojaodmahpoinjenapadenanovogokupatora.Krajemprosinca1943,Joakim
394
Rakovac je postao lan tek formiranog Oblasnog komiteta KPH za Istru. Bio je vijenik
ZAVNOHa i uestvovao je na njegovom Treem zasjedanju, u Topuskom, u svibnju 1944,
godine. Vraa seuIstru,opetobilazisela,prisustvujesastancima,agitirazaNOP.Nacistisu
danju i nou upadali u istarska sela, hapsili i ubijali, iako su na pomolu bile posljednje borbe
zaosloboenje,JoakimRakovacjeneumornoradionaterenu.Takoje,18.sijenja1945,bio
na sastanku u selu Korenii, na Kanfanartini. Nacisti su iznenada opkolili selo. Pri povlae
nju, Joakim Rakovac je teko ranjen. Sutradan, u jednoj umici, omladina sela ervari i
Koreniinalagajemrtvog.
Narodnimherojemproglaenje9.prosinca1952.godine.
395
prirodi tiha, ali poduzimljiva i veoma hrabra. Sluila je kao primjer ostalima, kako se valja
bespotednoboriti,aliiuvatiivoljetisvojedrugove.
Poginula je u juriu, 11. juna 1942. na Gatu, kod Gacka, u dotad najkrvavijem i najeem
sukobu 2. proleterske brigade s etnicima u sjeveroistonojHercegovini.etnicisutogdana
iznenadili4.bataljon2.proleterskebrigade.Ukrvavojborbiprsauprsapaloje50proletera,
meunjimaiAnaRankovi.
U ovoj borbi pokazala posebnu hrabrost i prisebnost. Sama je unitila grupu etnika koji su
juriali da je ivu zarobe. O njenoj smrti, njeni drugovi su zapisali: "Silna je bila, i pribrana.
Ilajeisprednassviju,isamogovorila:Naprijed,drugovi!"
Herojski je zavrila ivot ba onda kad je bila najpotrebnija Partiji, svom narodu i svom
malomsinu.
Narodnimherojemproglaenaje6.juna1953.godine.
397
398
399
OdosnivanjaNarodnogfrontaJugoslavije,odnosnoSSRNJ,biranjezalanaPredsjednitvai
generalnog sekretara SSRNJ (1960 1963). Od l kongresa Saveza boraca NOR biran je za
sekretara Glavnog odbora (1947 1951), a zatim predsjednik Centralnog i Izvrnog odbora
Centralnog odbora SUBNOR (19511961) i predsjednika Saveznog odbora SUBNORa
(19611966). Zbog birokratskodogmatskog suprotstavljanja razvitku socijalistikog
samoupravljanja i zloupotrebe svojih pozicija u Slubi dravne sigurnosti, na IV plenumu
CKSKJ (jula 1966.) lien funkcija, a na sjednici CK SK Srbije (septembra iste godine)
iskljuenizSKJipenzioniran.
Narodnimherojemproglaenje4.jula1945.godine.
400
401
402
403
Posle rata i zavrene vojne kole, bio je komandant brigade, komandant 6. divizije KNOJa,
vii savjetnik u SUP Jugoslavije, direktor poduzea... Bio je generalni direktor Poslovne
zajedniceBeogradBar.
NosilacjePartizanskespomenice1941.ivieodlikovanja.
Narodnimherojemproglaenje20.decembra1951,godine.
404
Ribar
Ivana
Ivo
Lola
Roenje23.travnja1916.uZagrebu,Hrvatska.Potjeeiz
demokratske porodice poznatog hrvatskog politiara dr.
Ivana Ribara. Osnovnu kolu i gimnaziju, pohaao je u
Karlovcu i Beogradu. Inteligentan, stekavi ve u
roditeljskoj kui radne navike i temeljito poznavanje
stranih jezika, Lola je tokom cijelog kolovanja nastojao
da stekne to vri obrazovni temelj i to iru kulturu.
Kroz nau nacionalnu historiju i kroz nae knjievnosti, u
stalnom kretanju i upoznavanju s razliitim nacionalnim
sredinama,onjeusebizaranarazviojednakuljubavzasve
nae narode. Kao odlian ak, u viim je razredima
gimnazije pokazao posebno interesiranje za drutvene
nauke, za politiku ekonomiju i politologiju, iji je
praktini graanski oblik provjeravao u politikom ivotu
stare Jugoslavije. U traganju za idejnom orijentacijom,
Lolu ne zadovoljavaju nastavni planovi i programi tadanje gimnazije. Sam prouava klasike
idealistike i materijalistike filozofske kole: Nietzschea, Voltairea, Hegela da bi se
idejno opredijelio za Marxa i Lenjina. Bila je to logina idejna evolucija slobodarski
nastrojenog mladia, koji, mada iz situirane graanske obitelji, kroz paralelni studij klasika
marksizma i prakse graanske politike, racionalistiki prihvaa nauni socijalizam kao svoj
pogled na svijet, a program avangarde radnike klase kao svoj ivotni cilj.
Na poetku kolske 1934/35. godine, Lola je stigao u Pariz da studira politike nauke, ali
poslije atentata na kralja Aleksandra (po savjetu Svetozara Pribievia) naputa Francusku.
Odlazi u enevu, gdje ui metodologiju naunog rada, studira politiku ekonomiju, nabavlja
marksistiku literaturu do koje u zemlji nije mogao doi, a zatim se, iste jeseni, upisuje na
Pravni fakultet u Beogradu. BilojetovrijemekadasenaBeogradskomuniverzitetuPartijai
SKOJ javljaju kaoprvorazredaninilacpolitikogivotastudentskeomladine,ikadpolitike
akcije mladih revolucionara u borbi za autonomiju univerziteta i za demokratska prava naih
naroda nalaze sve iri odjek i podrku i van granica Jugoslavije, i upravo u takvoj sredini i
takvom pokretu Lola je mogao do maksimuma izraziti svoju, izvanrednom memorijom i
radomformiranu,erudiciju,kaoivisokukulturu,govornikidar,talentorganizatora,politiki
takt tribuna, a istodobno se, u zajednikoj borbi i zajednikim progonima, potvrditi i kao
human ovjek i prisan drug. Ve 1935. primljen je u SKOJ i izabran za lana Akcionog
odborastrunihstudentskihudruenja,a1936.lanjeKPJ.Uvrijemekadsufaistikedrave
od verbalnih prijetnji svjetskom miru prele na ratne pohode (Etiopija) i otvorene oruane
intervencije (panija), Lola je bio gotovo stalni delegat jugoslavenske omladine na svim
znaajnijim svjetskim mirovnim omladinskim skupovima (eneva, Bruxelles, Pariz), i svojom
jenaelnouiugledomznatnodopriniodaveafirmiranmirovnipokretmladihuJugoslaviji
dobije i meunarodno priznanje, koje se ogledalo u injenici to su jugoslavenski prijedlozi
rezolucija
usvajani
kao
zvanini
dokumenti
tih
skupova.
KadjedrugTito,1937.godine,postaogeneralnisekretarKomunistikepartijeJugoslavije,on
Lolu postavlja na elo Centralne izvrne komisije pri Centralnom komitetu KPJ (koja e
prerasti u Centralni komitet SKOJa), i povjerava mu oivotvorenje svojih koncepcija o
omladinskom pokretu. Prema tim koncepcijama, trebalo je SKOJ, poslije krize u koju je
zapao 1936, iz osnova reorganizirati i pretvoriti ga u rukovodeu jezgru naprednog ope
jugoslavenskog pokreta mladih. Lola je postao jedan od najbliih Titovih suradnika, i sve
405
406
delegat Vrhovnog taba i druga Tita, odnosno nove Jugoslavije, poginuo je na Glamokom
polju, pogoen bombom iz neprijateljskog aviona, 27. novembra 1943. godine.
Narodnimherojemproglaenje18.novembra1944.godine.
407
408
Poslijezavretkarata,1945.godineupuenjenaraduOZNuzaJugoslaviju.Daojeznaajan
doprinos unitenju neprijateljskih ostataka u naoj zemlji i suzbijanju neprijateljske
djelatnosti.
Uperioduizgradnjesocijalizmaobavljaojemnogeodgovornedunosti:naelnikOdjeljenjau
OZNiJugoslavije,lanVladeCrneGore,pomoniksaveznogsekretarazainostraneposlove,
sekretar Komiteta partijske organizacije DSIP, lan Gradskog komiteta SK Beograda,
ambasador SFRJ u Norvekoj, Japanu, vedskoj. U tokholmu je, 7. aprila 1971. godine,
smrtnoranjenodgrupeustakihterorista,aosamdanakasnijepodlegaojeranama.
Nosilac je Partizanske spomenice 1941, i vie domaih i stranih odlikovanja. Rezervni je
generalmajorJNA.
Narodnimherojemproglaenje9.aprila1971.godine.
409
410
411
412
Prvog juna 1942, talijanska policija je sluajno, ili "zaslugom" nekog potkazivaa, zaustavila
na ulici Petra Romavha, kod koga je stanovao Roanc. Prilikom pretresa, nali su kod njega
nekoliko letaka i primjeraka ilegalnih novina, a u stanu dosta ilegalnog materijala. Tada su
uhapsili i Roanca sa suprugom. Nita im nisu mogli dokazati, pa su nju poslali u logor na
Rabu,aRoancauGonars.Ulogorususenaliizdajnicikojisugaprokazali,pajevraenu
Ljubljanuitamosasluavan.Nijenirijeiprogovorio.
U to vrijeme, 13. oktobra 1942, u svojoj vili u Ljubljani, ubijen je bivi ban Dravske
Banovine, doktor Marko Natlaen, vod Slovenake bele garde, Talijani su jo istog dana,za
odmazdu, pred njegovom kuom, strijeljali 24 taoca, meu njima i Roanca. Prema
talijanskom izvjetaju taoci su, pred strijeljanje, uzvikivali parole i pozdravljali pesnicama.
Roanc nije odmah bio mrtav. Pridigao se na koljena i uzviknuo: "Smrt faizmu!",ipodigao
pesnicunapozdrav.Tadamujejedantalijanskioficirispaliometakuglavu.
Narodnimherojemproglaenje21.jula1953.godine.
413
414
415
416
417
419
Unovoj,nepoznatojsrediniiumanjemgraduvrlobrzojeuhapen.Uzatvorupretvaraseda
jeobolioodupaleslijepogcrijeva,poslijeegajeprebaenubolnicuzbogoperacije.
Operiran je, poslije ega s jo nezacijeljenom ranom, uz pomo ljekara, bjei iz bolnice
skaui kroz prozor. Izvjesno vrijeme se jo lijeio kod povjerljivih ljudi u okolini Novog
Mjesta,aposlijeodlaziupartizane.
Tamo postaje lan taba 3, grupe odreda, odgovoran je za Varnostnoobveevalnu slubu.
Poetkomjuna1942,dobiojezadatakdauokoliniNovogMestaizviditosetamodeava
oko sumnjivog "tajerskog bataljona", u kojem su bili, u partizane prerueni, belogardisti.
Onisuinilisvedanarodomrznenarodnooslobodilakipokret.
esnaestog juna 1942.godine,grupalanihpartizananamamilajeRunkainjegovogpratioca
na sastanak u umi kod crkve svetog Roka, u blizini Novog Mesta. Tamo su obojicu muki
zaklali,aleevezakopali.
Narodnimherojemproglaenje27.novembra1953.godine.
421
Rustanbeg Milan
Roenje14.rujna1914.uDelnicama,Hrvatska.Kadamu
je bilo est godina, ostao je bez roditelja. Jo kao djeak
otiao je u Vojvodinu, i zaposlio se u Riici. Uio je
brijaki zanat, koji nije izuio, jer ga je vlasnik brijanice
tjeraodaradidrugeposlove.Poslijeetirigodine,vratiose
u Delnice, i zaposlio se kao fiziki radnik. Okupaciju
JugoslavijedoekaojekaosimpatizerKP.
U Delniku partizansku etu otiao je 6. listopada 1941.
godine.Pokazaojeizuzetnuhrabrostkadase,sjojednim
drugom, dobrovoljno javio za opasan zadatak. Naime, u
Delnicama je bilo nekoliko ljudi koji su bili protivnici
NOPa. Meu njima se isticao Ladislav porer, ustaki
dounik i krivaczasmrtjednogskojevca.Delnikaetaje
donijela odluku da ga ubije. Milan je krenuo prema
Delnicama, koje je okupator ve bio opasao bodljikavom icom i bunkerima. Uspio se
provuimimoneprijateljskihstraa,iuspjenoizvritizadatak.
Kao izvrstan skija, bio je komandir skijakog voda, a zatim je postavljen za komandira
Delnikepartizanskeete.UKPprimljenje1942.godine.
Sredinom 1942, neprijatelj je namjeravao napasti Moraviku partizansku etu, koja je imala
logor na Litoriu. O tome je tab Pete operativne zone Hrvatske obavijestio Delniku etu,
koja je s komandantom Milanom Rustanbegom stigla navrijeme,zauzelapogodnepoloajei
odbilaneprijateljskinapad.
Kad je, u srpnju 1942, formiran Udarni bataljon 2, primorskogoranskog NOP odreda, u
njegov je sastav ula i Omladinska eta bataljona Goranin", s komandirom Milanom
Rustanbegom. Dunost komandira Omladinske ete Milan je obavljao i u 6. brigadi NOVH,
kojajeformiranapolovinomlistopada1942.Godine1943.Milanjepostavljenzakomandanta
bataljona"MatijaGubec".Kaokomandantbataljona,postigaojeizvanredneuspjeheunapadu
naneprijateljakodBrodanaKupi,inacestiCrniLugGerovo.
U drugoj polovini 1943. Milan Rustanbeg je upuen na karlovako podruje, gdje je, kao
iskusnivojnirukovodilac,preuzeodunostkomandanta1.karlovakogpartizanskogodreda,
Poetkom 1944, Milan je opet u svom Gorskom kotaru, sada kao komandant 2. brigade13.
primorskogoranske divizije. S brigadom je postigao znaajan uspjeh u napadu na
neprijateljski aerodrom kod Kikovice. Prilikom napada na neprijateljski garnizon u Zlobinu,
23.rujna1944,tekojeranjen.Ubrzojepodlegaoozljedama.
Narodnimherojemproglaen je27.studenog1953,godine.
422
424
425
stalnojeprisutanuBirouOKKPJupoetkuokupacijerukovodiOKKPJgotovosam,jersu
mnogirukovodiocipreliuCrnuGoru.
Jula 1942. uhvaen je na partijskom zadatku u Pei, i zatvoren u zloglasnu eremetkulu,
Okovan,ovdjejebiozatoensvedoseptembra,kadajeprebaenuzatvoruTirani.
Partijska organizacija u ovom zatvoru organizirala je bijeg istaknutog kosovskog
revolucionara.Odmahposleizlaska,zajednosKoljirokom,ilegalnoprelazinaKosovo.
Aprila 1943. Ramiz Sadiku i Boro Vukmirovi borave u akovici. Odlueno je da njih
dvojicakrenusodredomEminDuraku"premaJablanicialibautovrijemedolaziSvetozar
VukmanoviTempouPrizren,iBoroiRamizkreumuususret.
Na putu ih je faistika policija iznenadila, prepoznala i uhvatila. Znala je da su visoki
rukovodioci NOPa i pokuala da odmah izvue podatke, zvjerskim muenjem, du puta od
akovice prema Prizren u. Kod sela Landovice, policija ini posljednji pokuaj da ih,
zagrljene,razdvoji.Nanaredbudaserazdvoje,zagrlilisusejojae.Bratskizagrljeni,ubijeni
surafalima,iostalisimbolbratstvaijedinstva.
Narodnimherojemproglaenje6.marta1945.godine.
426
427
428
429
430
je prva, a potom i druga municiona komora, a brod je, raznijet u komade, nestao s povrine
zajednosoficirimakojisugadigliuzrak.
Sutradan su ribari u Tivatskom zaljevu otkrili le u mornarikoj uniformi, za koji je
ustanovljeno da je Spasiev. Sahranjen je 19. aprila, na vojnikom groblju u Savini kraj
HercegNovog, uz uee graana, mornara i drugova. Impresionirani tolikim junatvom i
patriotizmom,Talijanisuuputilinasahranuvodvojnika,kojimujeodaovojnepoasti.
Narodnimherojemproglaenje1973.godine.
431
432
433
434
435
436
437
438
440
441
Na drugu neprijateljsku ofanzivu, pred uzetu protiv partizanskih snaga na Kozari, Mladen je
odgovorio 23. oktobra 1941. napadom na jako uporite u Podgradcima i pilanu Naika",
koja je davala drvo za njemakog okupatora. I dok su ete, s Josipom Maarom oom,
njegovim zamjenikom, lomile obranu, Mladen je, tu na poloaju, previjao ranjene drugove i
govorio zarobljenim domobranima o ciljevima oslobodilake borbe naroda pod vodstvom
Komunistike partije Jugoslavije. Mladenova popularnost kaoljekara,humanistaiustanikog
voedoprinijelajeirenjuidejeobratstvuSrba,MuslimanaiHrvata.
Pod vodstvom Mladena i oe, kozarski partizani unitili su, decembra 1941, jaku
neprijateljsku posadu na Mrakovici, postavljenu da bi osigurala kontrolu nad Kozarom.
Pobjeda na Mrakovici predstavljala je, u to vrijeme, ratni podvig, i bila prijelomna toka za
rastkozarskogpartizanskogodreda,
Neprijatelj je u dokumentu od 24. decembra 1941, ovako ocjenjivao Mladena i njegove
partizane: Doktor Mladen Stojanovi, lijenik iz Prijedora, koji je voa pobunjenika na
Kozari, istaknuti je komunist i cijeli njegov pokret je na komunistikoj bazi, i kao takav
privukao je k sebi i prilian broj seljaka iz okolnih mjesta. Organizirao je oruanu snagu od
pet hiljada puaka, s oko sto strojnica i etiri bacaa mina. On je najopasniji voa
pobunjenika,predvodinajveiinajjaugrupu,vrlointeligentanioprezan,anapadpripremai
izvodispunosistema".
Januara 1942, doktor Mladen Stojanovi s Kozare odlazi tamo gdje je Partijaocijeniladae
biti jo potrebniji Pokretu. im je preao Sanu i stupio na podgrmeko tlu, doekala ga je
uma barjaka i nepregledna masa seljaka i omladine" zapisao je Branko opi.
Neumornim radom, obilaskom partizanskih jedinica i slobodne teritorije Bosanske krajine,
Mladenjemnogodopriniouvrenjukrajikogustanka.
Kao naelnik Operativnog taba za Bosansku krajini, Mladen je s kozarskom proleterskom
etom poao u centralnu Bosnu, da snagom svog autoriteta sauva jedinstvo naroda u
zajednikojborbiprotivneprijateljaisuzbijeizdajnikuaktivnostetnika.
Prilikom ulaska u selo Lipovac, etnici su vatrom s prozora Osnovne kole doekali
partizansku kolonu s Mladenom na elu. Na usku i duboku snjenu prtinu palo je, smrtno
pogoenih, 12 proletera. Meu vie ranjenih bio je i doktor Mladen, koji je samom sebi
zaustavio krvarenje, dok su proleteri odbijali nasrtaje etnika. Neto kasnije, 1. aprila 1942,
etniciRadaRadiapoinilisuzloinmasakrom26ranjenikaizpartizanskebolniceu
selu Joavki. Sutradan, etnici su pronali i doktora Mladena Stojanovia, koji je leao u
oblinjoj kui Danila Vukovia. Poto je prkosno odbio da potpie izjavu solidarnosti s
etnikimpokretom,onisugaizvukliizkueiubili.
Mladen je bio ovjek kakvi e ljudi tek biti" rekao je pjesnik Gustav Krklec. To to je
Kozara bila i ostala partizanska, velika je zasluga Mladena Stojanovia, hrabrog i estitog
Krajinika.
MladenovasmrtbolnojeodjeknulanaKozari.Kadajeonpoginuo,kozarskipartizanskiodred
s 3.500 boraca bio je meu najjaim u Jugoslaviji. Samo 17 dana kasnije, odred je ponio i
zvanino ime svog prvog komandanta: 2. krajiki narodnooslobodilaki partizanski odred
DoktorMladenStojanovi".
Narodnimherojemproglaenje7.kolovoza1942.godine.
442
443
Sa svojom etom istakao se u razbijanju njemakih, nedievskih i bugarskih snaga koje su,
koristeizauzetost1junomoravskogNOPodreda,poeledapljakajuselaPusteReke.
Prilikomformiranja1.junomoravskebrigade,postavljenjezakomandantabataljona.Usvim
borbama brigade od Srbije do Bosne i natrag, bataljon Boidara Stojanovia, Drenikog
primjernojeizvravaosveborbenezadatke.PreivjevimnogeborbeuBosni,Drenikijepao
nadomak njegove Puste Reke i Jablanice. Poginuo je na mjestu koje je neprijateljski tobdija
gaao poslije borbe. Vest o pogibiji njihovog komandanta bolno je odjeknulameuborcima,
kojinisumoglidavjerujudaihjezauvijeknapustionjihovneustraivOluja".
Narodnimherojemproglaenje8.oktobra1953.godine.
444
445
Posle osloboenja Livna i cijelog njegovog kraja, Ante je, prvi put od odlaska u Francusku,
posjetiosvojeroditeljeuseluTribiu.
Kadajeformirana10.hercegovakabrigada,10.augusta1942.godine,uujici,Radejeostao
nadunostikomandiraeteiuestvovaousvimborbamabrigade.
Poetkom novembra 1942. godine, kada je u 10. hercegovaku uao i livanjski bataljon
VojinZirojevi",Radepanacjekaokomandiretetogabataljonauestvovaouvieborbi,
azatimiuIVneprijateljskojofanzivi.NaroitojunatvopokazaojeuborbamaokoKonjica,
krajem februara i prvih dana marta 1943. godine. U tim borbama, kao komandir Zatitne
pratee ete, vesto komandirajui tekim orujem, odbijao je napade viestruko brojnijeg
neprijatelja. Neprijatelj je uporno juriao, ali za Antinog ivota nije uspeo zauzeti poloaje
partizanskih snaga. Obilazei poloaje svoje ete zajedno s politikim komesarom Karlom
Batkom, obojica su poginuli od avionske bombe jedan pored drugoga, komandir i
komesar.SilniRade"kakosuganazivalinjegovidrugoviiz10.hercegovake
brigade,paojenaistommjestugdjeje,godinudanaprije,uspjenoodbijaonapadeTalijanai
ustaa.
Narodnimherojemproglaenje20.decembra1951.godine.
446
poslanik Saveznog vijea Savezne skuptine od 1953. do 1963, kada je izabran za sudca
Ustavnog suda Crne Gore. Od 1965. godine redovni je profesor Tehnikog fakulteta u
Titogradu.PredsjednikUstavnogsudaCrneGorebiojeod1968.do1974.
Bio je dugo redovni profesor na Tehnikom fakultetu u Titogradu. lan Savjeta Federacije
biojeod1975.do1978.godine.Umroje7.augusta1978.godine.
NosilacjePartizanskespomenice1941.idrugihvisokihodlikovanja.
Narodnimherojemproglaenje27.novembra1953.godine.
448
449
U borbama na Sutjesci, 10. hercegovaka brigada pod komandom Vlada egrta vodila je
krvave borbe s njemakim snagama na M rat inju, Pivskom Javorku, Volujaku i Magliu, u
doliniSutjeske.
Kao komandant 29. hercegovake divizije, vodio je mnoge i poznate borbe i odnio mnoge
pobjede u Hercegovini, kod Dubrovnika i HercegNovog, Mostara, Sarajeva, Trsta i
Ljubljane. Iz rata je iziao u inu generalmajora JNA. O njemu injegovimborcimanarodje
u toku rata ispjevao mnoge pjesme. Bio je vijenik i lan ZAVNOBiHa i AVNOJa, a od
septembra 1944. lan je Oblasne narodnooslobodilake skuptine i lan Oblasnog odbora
NOFazaHercegovinu.
Posle osloboenja, obavljao je niz odgovornih politikih i dravnih funkcija: ministar
poljoprivrede u prvoj vladi BiH (19451948), predsjednik Prezidijuma Narodne skuptine
BiH(19481953),lanIzvrnogveaBiH(od1953)ipotpredsjednikNarodneskuptineBiH
(od1953).BiranjezaposlanikaSavezneiRepublikeskuptineBiHneprekidnoposleratado
1967.godine.
Vlado egrt je bio lan CK KPJ (SKJ) i lan Politbiroa, odnosno IK CK SK BiH, do 1965.
Bio je predsjednik Kontrolne komisije CK SK BiH do 1964. i lan CK SKJ. Pored toga,
VladojebioilanGlavnogodboraSSRNBiHilanSaveznogodboraSSRNJdo1963,lan
Glavnog odbora SUBNOR BiH i Saveznog odbora SUBNOR i lan Glavnog odbora
Udruenjarezervnihoficira.BiojelanSavjetaFederacije.
Narodnimherojemproglaenje20.decembra1951.godine.
450
452
453
454
456
Kada je, naredbom Vrhovnog taba, 18. oktobra 1943. godine, formirana Mornarica NOV i
POJ, korpik je postavljen za naelnika taba Mornarice. Ovu dunost nije primio, jer je u
meuvremenupostavljenzanaelnikataba3.dalmatinskebrigade.
Poetkom novembra, korpik je krenuo u tab 4. dalmatinske brigade zbog dogovora o
uestvovanjuupredstojeimborbama.ProlazeiporedselaZagorja,kodPosuja,naiaojena
ustae.Pokuaojedapobjegne,alinijeuspiobiojeubijen,opljakanipokrajputazakopan.
Tako je, u 24. godini ivota, poginuoprvikomandantpartizanskeratnemornariceiistaknuti
borac,narodniherojVelimirkorpik.
Narodnimherojemproglaenje8.septembra1952.godine.
458
459
neuk, nepismen seljak, njegov postojani karakter i veliki patriotizam nainili su od njega
odlunogibeskompromisnognarodnogborca.
Podnjegovomkomandom,bataljonIskra"jeuborbiizmeu31.decembra1941.i1.januara
1942. godine unitio utvrenja u Majdanu, izmeu Jajca i MrkonjiGrada, a 14. februara
razbio bataljon domobrana na Voenom Podu i Previlima, koji je pratio komoru iz Jajca za
MrkonjiGrad. Najzad je donijeta odluka da se 25. februara izvri napad naMrkonjiGrad.
Pod pritiskom boraca, i Drenovi je obeao da e grad napasti s june i zapadne strane. U
odreeno vrijeme olaja je sa svojim borcima prodro u centar grada i tu unitio andarsku
stanicu, spalio Talijansku motorizaciju i unitio nekoliko utvrenja. Meutim, Drenovi nije
krenuounapad,paseolajasasvojimborcimamorao,utekimuslovima,probijatiizgrada.
Kadaje,umaja1942.godine,uslijedilaetnikaakcija,olajusuetnicinaprijevaruuhvatili
ipoveliuMrkonjiGradTalijanima.Partizaninjegovogbataljonabezborbesugaoslobodili.
Kada su se, krajem jula i poetkom augusta 1942. godine, razvile borbe izmeu ustaa,
utvrenih u Kupresu, i proleterskih i udarnih brigada i jedinica 3. krajikog partizanskog
odreda, i olaja je sa svojim bataljonom pohitao u pomo. U noi izmeu 13. i 14. augusta,
juriajui na ustake bunkere, junaki je poginuo. Odlukom CK KPJ, posmrtno je primljen u
KPJ.
Narodnimherojemproglaenjeaugusta1942.godine.
460
461
462
463
466
grobnicu
Plakom.
Kadjeubijen,Dragotajnbergerjebiopolitikikomesar3.ete3.bataljona.2.kordunakog
NOPodreda.
Narodnimherojemproglaenje27.srpnja1943.godine.
468
469
Kadaje5.kozarskabrigadastiglapredBeograd,oktobra1944,Lazotekovijebionaelu
voda.UborbamavoenimnaBanovombrduzatopove,iurvanjusNijemcimazavrhAvale,
pokazaojezadivljujuuhrabrost.
OsloboenjeSremskeMitrovicebilajeposljednjaborbaLaetekovia.
Poslijerataikolovanja,rasporeenjenaslubuugardijskujedinicuuBeogradu.Poginuoje
nesretnimsluajem,22.marta1952.godine.
Narodnimherojemproglaenje15.novembra1944.godine.
470
471
472
Uoujku1943.godinepoinjenovaneprijateljskaofanzivanaKalnik.Odredsemorapovui
uMoslavinu,aposlijezavretkaofanziveponovosevraanaKalnik.TuOdredorganiziraniz
uspjenih akcija. Poetkom lipnja 1943. godine, na podruje sjeverozapadne Hrvatske dolazi
12. slavonska proleterska divizija, koja zajedno s Kalnikim partizanskim odredom, i uz
pomo artiljerijskog domobranskog diviziona koji je preao na stranu NOPa, u noi izmeu
13.i14.lipnja1943.godineoslobaaLepoglavu.
U rujnu 1943. godine, Izidortrokpostavljenjezakomandantabrigade"BraaRadi",koja
pod njegovom komandom oslobaa Novi Marof, Varadinske Toplice, i u emovcu vodi
uspjene borbe s dvije ustake bojne. U prosincu 1943. godine, Izidor trok je postavljen za
komandanta 32. divizije, koja je pod njegovom komandom izvrila niz uspjenih operacija u
Hrvatskom zagorju. Kolovoza 1944. godine, trok je postavljen zanaelnikadivizijeKNOJ
a,apoetkom1945.godinezakomandantaAutokomandeJAuBeogradu.
Poslije osloboenja, Izidor trok je postavljen, u Sloveniji, za efa delegacije za raspodjelu
robe koju je poslala UNNRA. Poetkom 1946. godine, postavljen je za tehnikog direktora
"Autosaobraaja Hrvatske", a sredinom 1946. je upuen u Tiranu, kao instruktor auto
saobraaja, gdje ostaje do kraja 1946. godine. Poslije povratka u zemlju, bio je na nizu
dunostiuJNA,do1956,kadaje,uinupukovnika,prevedenurezervu.
Poslije izlaska iz Armije, kratko vrijeme radi kao direktor VIMPIKa u Vrbovcu, a zatim niz
godina kao direktor "Hospitaldenta", poduzea za promet medicinskim i zubarskim
instrumentima,aparatimaipriborom.
NosilacjePartizanskespomenice1941.idrugihvisokihodlikovanja.
Narodnimherojemproglaenje27.studenog1953.godine.
473
tuli Mirko
Roenje5.februara1914.useluPloa,Graac,Hrvatska.
Dijete je siromanih zemljoradnika. Poslije osnovne kole
napustio je roditeljsku kuu i krenuo u svet. Radio je
najteefizikeposloveiromzemlje,aizvjesnovrijemeiu
kudeljari i ciglani u Vukovaru, i upoznao bijedu i gorinu
eksploatacije. Neposredno pred rat, prihvatio se slube u
andarmeriji. U toku aprilskog rata i kapitulacije
jugoslavenske vojske, nije dozvolio da ode u
zarobljenitvo,vesevratiourodnoselo.
Mirko je odmah, bez kolebanja, prihvatio poziv KPJ za
oruani ustanak. U oruanoj borbi protiv okupatora i
domaihizdajnikavideojejediniputkapravojslobodi,pa
je uporno ioduevljenoradionapripremamazaustanaku
svomselu.Objanjavaojepotrebu
borbe protiv (talijanskih okupatora, koji su na recima bili zatitnici" srpskog naroda od
ustakog terora, a, u stvari, bili glavni krivci za sve ono to je donijela okupacija. Takvim
radom brzo je stekao ugled i popularnost ne samo u svom, ve i u okolnim selima. Za rad i
odanost narodnooslobodilakoj borbi i KPJ mu je odala priznanje, primivi ga1941.zasvog
lana.
Kadajeuselu,poetkomaugusta1941,formiranaPloanskaeta(odred),borcisuzanjenog
komandira izabrali Mirka. U prvoj oruanoj akciji u ustanku, 5. augusta 1941, prilikom
napadanaustakuposaduuselu,onkomandiraetomivesetadaistiekaohrabarboraci
umjean komandir, to mu jo vie podie ugled i popularnost meu borcima i u narodu. U
narednim borbama ete, spreavajui napade ustaa i Italija na iz Lovinca i sa eljeznike
staniceRadunaosloboenuteritoriju,Mirkojestalnouprvimborbenimredovima.Postaoje
primjer neustraivosti i revolucionarnosti, zbog ega je izabran za lana Kotarskog komiteta
KPHzakotar
Kad je, ujesen 1941, formiran 1. liki NOP odred Velebit", Mirko je postao komandir 1.
ete.1.bataljonatogOdreda.Kaoiuranijimborbamaprotivustaa,onseodlunouistiei
u napadu na Talijane, poetkom januara 1942, u rodnom selu, zatim u spreavanju njihovog
prodoraprekoPloanskogklancakaUdbini,krajemmartategodine,kadasuTalijanskesnage
imalegubitkeodoko50mrtvihiviedesetinaranjenih.Aprila1942.godine,Mirkosetomu
nezadrivom juriu zauzima selo Vranik, u kome se nalazila jaka ustakodomobranska
posada. U napadu etiri partizanska bataljona na ustakodomobransku posadu u
Podlapai, poetkom jula vesto manevrirajui etom, a naroito smjelim juriom i
bombamazauzima najjae utvrenje iznad Podlapae, i time odluujui doprinosi opem
uspjehusvihjedinicakojesutadazauzeletoselo.
lako je u meuvremenu postao zamjenik komandanta 1. bataljona 1. likog odreda, Mirko u
napadu njegovog bataljona, sredinom jula, na brdo Otru i okolna ustaka uporita u
neposrednoj blizini Gospia, rukovodi napadom jedne ete na Strelite, l kao rukovodilac
voliojedasenaeuzonuetuilivodkojisuimalinajteiborbenizadatak,dabiuodsudnim
trenucima ulio samopouzdanje borcima. Meutim, u ovoj borbi, juriajui u streljakom
474
stroju, pogoen mitraljeskim metkom, pao je zajedno s jo sedam svojih suboraca, 14. jula
1942.godine.
Da bi sauvali uspomenu na svog omiljenog suborca i starjeinu, borci su 1. bataljonu 1.
likogNOPodredadaliimeMirkotuli".
Narodnimherojemproglaenje27.novembra1953.godine.
475
477
Generaltabu i naelnik Kabineta Vrhovnog komandanta oruanih snaga SFRJ. Kao naelnik
Kabineta Vrhovnog komandanta, bio je u pratnji Predsjednika Republike u vrijeme njegove
posjete Engleskoj, Grkoj, Turskoj, Indiji, Burmi, Egiptu, Etiopiji, Francuskoj, SSSRu,
Indoneziji, Cejlonu, Sudanu, Siriji, Maroku, Tunisu, Gvineji i drugim zemljama. Bio je
komandant Splitske armijske oblasti, naelnik Generaltaba JNA i zamjenik saveznog
sekretara za narodnu obranu Jugoslavije, u inu generalpukovnika JNA. Bio je ambasador
SFRJuNizozemskoj.
NosilacjePartizanskespomenice1941.idrugihvisokihdomaihistranihodlikovanja.
Narodnimherojemproglaenje23.juna1952.godine.
479
upica Rade
Rodio se u selu Vojnovcu, 14. veljae 1902, opina
Ogulin, Hrvatska. U potrazi za poslom dolazi u Suak
(danas istoni dioRijeke)izapoljavasekaolukiradnik.
USuakujetadadjelovalavrstaorganizacijaKPJ.
Mladi Rade dolazi u dodir s komunistima koji rade u
suakoj luci. Postaje simpatizer, a 1934. i lan, KP. Iste
godine je bio uhapen i suen u Ogulinu, s velikom
grupom komunista iz Hrvatskog primorja. Nepodnoljivi
ivotni uvjeti i fiziko muenje u policijskomzatvoru nisu
gaslomili.Radejepostaobeskompromisanboraczaprava
radnike klase, hrabar i odan lan KPJ. Poslije izlaska iz
zatvora, nastavlja da radi u Partiji i klasnim radnikim
sindikatima. Kad je, u kolovozu 1935, osnovan Savez
lukih i oblasnih radnika na Suaku, postaje lan Odbora
Saveza. Policija ga opet hapsi, i 1936. predaje Sudu, koji ga, zbog nedostatka dokaza,
oslobaaoptube.Upolicijskomzatvorusenaaoponovo1940.godine.Nitadapolicijanije
mogla iznuditi od Rada nikakvo priznanje, pa ga je morala pustiti. Iste godine, u prisustvu
RadaKonara,izabranjezasekretaraOKKPHzaHrvatskoprimorje.
PoslijekapitulacijeJugoslavije,utravnju1941,ianeksijedijelaHrvatskogprimorjaodstrane
faistike Italije, Rade intenzivno radi na pripremama za oruanu borbu. Napad Hitlerove
NjemakenaSSSRzatekaogajeusuakojbolnici,gdjegajeilegalnolijeiodr.Kui,iako
bolestan,RadeodlaziuZagreb,gdjeodCKKPHdobivadirektivudadigneoruaniustanak.
USuakusvimsilamaradinadosljednomprovoenjupartijskedirektive.Upravozahvaljujui
njegovom upornom radu i nastojanju, odlazi prva grupa suakih skojevaca u partizanski
borbeni logor na brdu Tuhobi, iznad Hreljina. Njima se pridruuju borci iz Grovnitine i
Hreljina, a kasnije i Kastavtine. U rujnu 1941. Rade vodi partizane s Turiobia u logor
bribirskihpartizananaplaniniVievici.Tamosuzajednikipoloilipartizanskuzakletvu.
Polovinom rujna 1941. formiran je novi OK KPH za Hrvatsko primorje. Rade je lan novog
OK, a istovremeno vri dunost sekretara KK KPH za Suak. Suak je tada prepun
okupatorskevojskeipolicije.Vieliinavojnilogornegonagrad.Radkomunistajeveoma
teak i opasan, ali Rade ostaje i djeluje u Suaku. ivi tekim ivotomilegalca. Rijetko dva
puta noi u istom stanu. Po gradu se kree naoruan. neumornoradi,jerKKKPHzaSuak
ima zadatak da djeluje na cijelom anektiranom podruju Hrvatskog primorja. Neprekidno
odrava vezu s OK. Tako je, u veljai 1942, doao na vezu u Crikvenicu. ekao je prema
dogovoru, u gostionici simpatizera NOPa. Postao je sumnjiv nekom agentu, koji je doveo
karabinjere. Rade nije imao isprava, i karabinjeri su ga htjeli povesti u policiju. Na izlazu iz
gostione hitro je izvukao pitolj, ispalio nekoliko metaka na karabinjere i nestao. Iznenaeni
karabinjerikasnosupoelipucatizabijeguneem.Okupatorskevojnike,kojisubilinaulici,
iznenadna pucnjava je uplaila.Bjealisu,sklanjaliseisamibezrazlonopucali.Ubrzoimse
pridruio cijeli okupatorski garnizon u Crikvenici. Pucnjevi su odjekivali do kasno u no.
Organiziranajepotjera,alijeRadeumakao.
U travnju 1942, na ulici u Suaku, uhapsila ga je i talijanska policija. Daojeotpor,alisuga
karabinjeriuspjelisavladati.Gotovopunatrimjesecajebiouzatvoru.Faistisugastrahovito
muili, traei da oda suradnike NOPa. Izdraojemuenjeinikognijeodao,Nitkonijebio
480
provaljen, a Radu su, kao sekretaru, bili poznati svi lanovi komiteta, mnogi lanovi KP i
suradnici NOPa. Konano je izveden pred Specijalni sud, koji ga je osudio na smrt.
Izmrcvaren i prekriven ranama, strijeljan je na Orahovici, kraj Rijeke, 21. srpnja 1942.
godine.
Narodnimherojemproglaenje24.srpnja1953.godine.
481
482
,,alim to vam nisam popalio i ovaj pal". Objesili su ga kraj Vinjama, u svibnju 1944.
godine.
Narodnimherojemproglaenje20.prosinca1951.godine.
484
485
Poginuo je 23. maja 1943. godine, na poloaju na Trovrhu. Smrtno ranjen, ostao je na
brisanomprostoru izmeu partizanskih i neprijateljskih poloaja. Borcima svojeete,kojisu
juriompokuavalidagaizvuku,doviknuoje:Organiziranonapadnite,inaebadavaginete".
Tosubileposljednjereciovogvrsnogborcaiomiljenogpartizanskogrukovodioca.
Narodnimherojemproglaenje27.novembra1953.godine.
486
488
490
491
492
494
495
496
Potkrajtravnja1942,neprijateljjekrenuouofanzivunaKalnik,nebiliunitioetu.Tridana
i tri noi, po kii i snijegu, borila se eta od 56 partizana protiv tri tisue dobro naoruanih
neprijateljskihvojnika.Uztekegubitke,partizanisuuspjeliprobitineprijateljskiobru.
Marija se s etvoricom drugova prebacuje, preko Bednje, prema Varadinu. Umorni, gladni,
odluili su da se sklone u kuicu u seluJalkovcu,uneposrednojbliziniVaradina,idasetu
odmore. Netko ih je primijetio i izdao ustaama. Rano ujutro 29. travnja, ustae su opkolile
kuu i pozvale partizane da se predaju. Partizani su odgovorili vatrom. Opkoljeni partizani
borilisusedoposljednjegmetka.Poslijetrosatneborbe,Marijajejedinaostalaiva.Danebi
palaneprijateljuivauruke,hrabrapartizankaizvrilajesamoubojstvo.
Narodnimherojemproglaenaje27.studenog1953.godine.
497
498
stotinjak metara daleko od i talijanskih bunkera. Na poloaju je ostao vie od tri sata,
pokazujuimajstorstvouborbisneprijateljem,svedoknijesmrtnopogoen.
Izuzetnohrabar,drueljubivi,posebno,nesebianpremadrugovima,Brankojeubrzopostao
omiljen borac ete, pa i bataljona. Njegovo iskustvo vojnika posebno je cijenjeno i obilato
koriteno.Strogpremasebi,tojetraioioddesetine,aistovremenospunorazumijevanjaza
tekoe svakog borca i uvijek spreman da preuzme najtee zadatke, Branko je uivao veliki
ugled ne samo u svojoj desetini ve i u eti, a posebno se borcima svialo njegovo
majstorstvo u gaanju i odnos prema oruju, lakodesetar,Vladuijesvojpukomitraljezs
ponosomnosiouborbiinamaruivrloneradogaustupaodrugome.
U maju 1942. godine, prilikom osnivanja bataljona od novih dobrovoljaca u Zrmanji
Zrmanjaca i Plavanjaca vidjela se popularnost Branka Vladuia. U prisustvu bataljona
Marko Orekovi" i naroda Zrmanje, jednoglasno je prihvaen prijedlog da se novi bataljon
nazove njegovim imenom. Time se narodZrmanjeoduiosvomhrabromsinu,aborcinovog
bataljona, vojujui od Dalmacije, preko Hercegovine, Crne Gore, Srbije i Srijema nisu ga
iznevjerili.
Narodnimherojemproglaenje27.novembra1953.godine.
499
500
501
502
kome ih poziva na akciju davanja svestrane pomoi panskom narodu u borbi za njegovu
slobodu.
U paniji se borio u Balkanskom internacionalnom bataljonu Dimitrov" i poeo da polae
ispite iz velike lekcije istorije", kako je nazivao borbu za pansku republiku. Ubrzo posle
dolaskaupaniju,ubicinaMarami,14.februara1937.tekojeranjenunogu.
U paniji je bio borac s pukom u ruci i vrio niz odgovornih dunosti u Internacionalnim
brigadama. Najprije je radio u kadrovskoj sekciji Baze internacionalnih brigada u Albaceti, a
zatim je biopomoniknaelnikazakadroveBalkanskeinternacionalnebrigade.Posletogaje
radio u Komesarijatu internacionalnih brigada u Madridu i Barceloni, a zatim u Centru za
evakuaciju boraca internacionalnih brigada u S'Agara. U drugoj polovini 1937, posle smrti
Blagoja Parovia, izvjesno vrijeme je bio i urednik lista Dimitrovac". Posljednja funkcija u
panskojrepublikanskojvojscibilamujekomesarbataljona.
Posle prelaska u Pariz, od CK KPJ dobio je zadatak da organizira tehniku i dokumenta za
ilegalniilegalnipovratakuzemljujugoslovenskihdobrovoljacaizpanskoggraanskograta.
U Francuskoj je djelovao i kao lan Partijskog biroa nekoliko partijskih elija u Parizu. U
ParizuseprviputsusreosdrugomTitom,iodtadajejedanodnjegovihnajbliihsuradnikai
dosljednihsljedbenika.DokjeboravioiradiouParizu,izabranje1939.zalanaCKSKOJa.
Oktobra 1939. upuen je u Moskvu, kao predstavnik SKOJa, u Komunistiku omladinsku
internacionalu (KIM). U Moskvi je nastavio studije na moskovskom Tehnikom fakultetu i
radio u organima KIM, kao predstavnik SKOJa, a 1942. i 1943, do rasformiranja, kao
sekretarKIM.PoredradauKIM,bioipredstavnikKPJuKominternidonjenograsputanja,
1943.godine.
Aprilski rat i okupacija Jugoslavije 1941. godine zatekli su ga u Moskvi. Vlahovi je tada
pojaao rad na vezama jugoslovenskih komunista i graana s domovinom i radio na
popularizacijinarodnooslobodilakogpokreta.
PozadatkuCKKPJiVrhovnogtabaNOPOJ,uMoskvije,11.novembra1941,organiziraos
urom Salajem radiostanicu Slobodna Jugoslavija", preko koje je u svet prodirala istina o
borbi naroda Jugoslavije protiv okupatora i domaih izdajnika. Odravao je vezu s V i
dobivao izvjetaje iz zemlje, pripremao emisije za radiostanicu, pisao u sovjetskoj tampi i
drao predavanja studentima, radnicima i sovjetskim graanima o oslobodilakoj borbi
jugoslovenskihnaroda.StaraosedaradiovestiSlobodnaJugoslavija"idobiveniizvjetajiiz
zemljebuduemitiraninaviestranihjezikaijezicimajugoslovenskihnaroda.
UJugoslavijusevratiokrajem1944.godine,ipreuzeodunostnaelnikaUpravezaagitaciju
ipropaganduCentralnogkomitetaKomunistikepartijeJugoslavije.
Poslije osloboenja zemlje, obavljao je najodgovornije partijske i dravne dunosti:
potpredsjednik Vea naroda u Narodnoj skuptini FNRJ, predsjednik Odbora za prosvjetu
Saveznog vijea, predsjednik Spoljnopolitikog odbora Narodne skuptine FNRJ, zamjenik
ministra inostranih poslova FNRJ (19511952) i direktor Borbe" (1953). Bio je lan
Izvrnog odbora i lan Predsjednitva SSRNJ (do juna 1966), predsjednik Komisije za
meunarodne veze SSRNJ, lan Centralnog odbora SUBNOR Jugoslavije, predsjednik
Centralnog odboraSavezaratnihvojnihinvalidaJugoslavije(dooktobra1965)ilanUprave
udruenjapanskihboracaJugoslavije.
503
ZalanaCKKPJ(SKJ)biranjeodVdoXkongresa.OdVIIkongresaSKJlanjeIzvrnog
komiteta,aodVIIIkongresadoIVplenumaCKbiojejedanodsekretaraCKSKJ.NaIXi X
kongresu biran je za lanaPredsjednitvaCKSKJ.BiojeipredsjednikGradskekonferencije
SKSBeograda(mart1968mart1970).
BiojelanSavjetaFederacijeirezervnigeneralmajorJugoslovenskenarodnearmije.
Bio je lan (1950) i ef jugoslovenske delegacije na zasjedanju Generalne skuptine
Organizacije ujedinjenih naroda i lan jugoslovenske delegacije na I konferenciji efova
dravailivladanesvrstanihzemaljauBeogradu,septembra1961.godine.
U vrijeme svog bogatog politikog rada, Vlahovi se bavio opepolitikim i ideoloko
teorijskim pitanjima marksizmalenjinizma. Objavio je vie tekstovaistudijaorazvojuiulozi
SKJ u socijalistikom samoupravnom drutvu i drugim pitanjima. Za njegovu stvaralaku
misaovezanisumnogidokumentinaepartijeuijojjeizradiuestvovao,kaotojeProgram
Saveza komunista Jugoslavije i platforma za X kongres SKJ. Bio je veoma cijenjen kao
suborac i drug, kao izuzetno skroman, principijelan i dosljedan borac za socijalizam. Kao
istaknuti teoretiar, prekaljeni revolucionar, sljedbenik i suborac druga Tita, imao je veliki
autoritetunaojzemljiiurevolucionarnomiprogresivnompokretuusvijetu.
Na poslanikim izborima, biran je za poslanika Savezne narodne skuptine u vie saziva.
Umroje7.marta1975.godine.SahranjenjeuBeogradu,uAlejivelikana.
Nosilac je Partizanske spomenice 1941. i velikog broja jugoslovenskih i stranih visokih
odlikovanja.
Narodnimherojemproglaenje27.novembra1953.godine.
504
505
Vujanovi Sava ua
Roen je 1923. godine u selu kod Prnjavora, Bosna i
Hercegovina. Poslije osnovne kole, zavrio je fotografski
zanat. Doao je u Valjevo, gdje je radio kao fotografski
radnik.Utom
gradu priao je naprednom radnikom pokretu.
Uestvovao je u trajkovima, demonstracijama i drugim
akcijama KPJ. Najvie je radio u SKOJu. Poslije
okupacije zemlje i poetka narodnog ustanka, Sava je
iziao iz Valjeva i, preko partijske veze, 18. jula 1941.
godine, doao s osam drugova na Roanj, gdje je boravio
dio ete s politikim komesarom ikicom Jovanoviem
pancem. Grupu je predvodio Sava. Sutradan, 19. jula
1941. godine, ispod visa Proslap, na putu Ljubovija
Pecka, odran je sastanak lanova Partije zbog formiranja
partijske organizacije. Meu lanovima ove prve partijske
organizacijebiojeiSava.
Na tom prvom partijskom sastanku razmatrana je i vojna aktivnost. Odlueno je da se
napadneandarmerijskastanicauPeckojidemoliratelefonskacentralaPote.Nasastankuje
odlueno da se eta podjeli na grupedesetine. Za rukovodioce ovih grupa bili su odreeni
lanoviPartije.Napadjeuspjenoizveden.andarisusepredali,poslijepogibijenarednika.
Kad je, zbog priliva novih boraca, Azbukovakoraevska eta narasla na 350 boraca,
formiranje Raevski partizanski bataljon Valjevskog NOP odreda. U 2. eti novoosnovanog
bataljonazapolitikogkomesaraodreenjeua,kojijebioisekretarpartijskeorganizacije
elije.
U poetku, partizani su suraivali s etnicima. Kasnije su etnici raskinuli taj sporazum i
poelidanapadajupartizane.Kadsuetnici,podkomandomJoveVasia,sudijeizLjubovije,
iznenadanapaliirazoruali6.raevskuetuuLjuboviji,tabValjevskogodredaposlaoje1.
i 2. raevsku etu da napadnu etnike u Ljuboviji i oslobode zarobljene partizane, meu
kojima je bio i komandir ete Petar Vragoli. etnici su se nadali napadu partizana, pa su
spremnodoekaliobjeraevskeete.Partizanisumoralidasepovuku.Utojborbizarobljen
jeuaijonekolikopartizana.
Zarobljene partizane etnici su odveli u Ljuboviju i tamo ih osudili nasmrt. Poslije toga,
povelisuihnaDrinu,daihtamostrijeljaju.uaje,vezanihruku,skoiouDrinu.Kadjeve
bioblizudrugeobale,etnicisugasmrtnopogodili.
Narodnimherojemproglaenje27.novembra1953.godine.
506
507
NaVpokrajinskojkonferencijiKPJzaSrbiju,juna1940,izabranjezalanaPKidelegataza
VzemaljskukonferencijuKPJ.NaovojkonferencijiKPJ,oktobra1940.uZagrebu,podnioje
izvjetaj o stanju partijske tehnike i bio izabran za lana CK KPJ. Tada je i dobio nadimak
Tempo. Govorei o dinaminosti politikih dogaaja na koje komunisti, a posebno partijska
tampa i ilegalna partijska tehnika, moraju blagovremeno reagirati i o tome obavjetavati
maseradnikaigraana,Vukmanovijeestoisticaopotrebubregtempapolitikograda.
Uzimajui rije odmah posle toga, drug Tito je naglasio da je ..... ono to je ovdje o tempu
radagovoriodrugizBeograda,onajdrugTempo,veomajevanozanaekadrove..."Poslije
toga,idrugidelegatikonferencije,akasnijeinjegovidrugoviskojimajeradio,nazvalisuga
Tempo. To e biti njegovo ilegalno ime kojim se sluio u politikom radu do rata i u toku
NOB.Podtimimenomznalisugavojnitaboviipartijskarukovodstvaucijelojzemlji,avan
naezemljekaogeneralaTempa.
Neposredno pred poetak rata 1941, radio je u Beogradu, na organiziranju i tehnikom
opremanju ilegalnih partijskih tamparija PK KPJ za Srbiju i CK KPJ. Bio je jedan od
organizatorairukovodilacavelikihdemonstracijaimanifestacijauBeogradu,27.marta1941.
On je jedan od onih komunista koji su tog dana masi demonstranata drali rodoljubive i
revolucionarnegovore.
Posle kapitulacije Kraljevine Jugoslavije, nastavio je rad na organiziranju tamparija CK KPJ
(naBanjikomvencuiAvalskomdrumu).Utokuleta1941,dokjeokupatorprovodioterora
ustanakseirio,gradoviiselabilisuzasutihiljadamaletakaiproglasaCKKPJ,spozivomna
ustanak,tampanihutamparijiCKKPJkojujeorganiziraoTempo.
PrisustvovaojeistorijskojsjedniciPolitbiroaCKKPJ4.jula1941,nakojojjedonijetaodluka
opoetkuoruanogustankauJugoslaviji.OdtadadokrajaNOR,pozadatkuCKKPJiV,u
raznimkrajevimaJugoslavijeobavljaojeistaknutevojneipolitikedunosti.KaodelegatG
NOPOJ i opunomoeni delegat CK, odlazi u BiH. Pod njegovim rukovodstvom, 13. jula
1941. odran je sastanak PK KPJ u BiH, na kome je prenio direktivu CK KPJ o poetku
openarodnog ustanka i razvoju oruane borbe prema uslovima u pojedinim pokrajinama
BiH. Uestvovao je u donoenju najvanijih odluka i rjeavanju mnogih pitanja iz politike
djelatnosti rukovodstva KPJ i voenju oruane borbe u prvim mjesecima ustanka u BiH,
naroitouistonojBosni.
Na Savjetovanju u Stolicama (26. septembra 1941) postavljen je za komandanta Glavnog
tabaBiH,iizabranzalanaVrhovnogtabaNOViPOJ.NapolitikomraduuBiHostaoje
sve do kraja 1942, kada je, po odluci CK KPJ i V, upuen na politiki rad u Makedoniju.
Kao opunomoeni delegat CK i V, dobio je zadatak da u junim pokrajinama Jugoslavije
organizira i ojaa partijska rukovodstva, pomogne oivljavanje oruane borbe i organiziranje
partizanskihodreda,brigadainarodnevlasti.Pruiojevelikupomostvaranju,razvojuiradu
KP Makedonije, NOV i POM, narodne vlasti i Narodnog fronta. Oslobodilaki pokret u
Makedoniji, na Kosovu i Metohiji i na jugu Srbije u 1943. i 1944. godini naglo je jaao i
postajao masovniji. Formirani su partizanski odredi i brigade a potom divizije i korpusi, koji
suuspjenovodiliborbuprotivnjemakogibugarskogokupatora,protivetnikaibalista.
Pored toga, Vukmanovi je odlazio u Grku i Albaniju, uspostavio veze s Bugarskom
radnikom partijom i odravao vezeisastankespredstavnicimacentralnihkomitetaiglavnih
tabovaovihzemaljazbogjaanja,povezivanjaikoordinacijeoslobodilakeborbebalkanskih
naroda.
508
509
510
511
512
513
514
Najjaa borba s ovom etnikom grupacijom voena je kod sela Kaone, na planini Jelici.
Borbajepoela8.aprila1944.godineujutro,azavrilasekasnouno.Uovojborbiposebno
seistaklaZrilinaeta,kojajeuprvomnapaduzauzelapoloaje.Ali,neprijateljuprotunapadu
vraapoloaje,itakojeutokudanaosamputaZrilezauzimaoigubiopoloaje,dabiuveer
iz vijest i o tab bataljona da su etnici razbijeni i da ih eta goni prema Kaoni, i da je
zarobljenooko20etnikaimalakoliinamunicijeioruja.
Treeg maja, 4. bataljon 2. proleterske brigade spustio se s Gojevice ka selu Podbukovi,
izbivi na komunikaciju Kosjeri Valjevo, zaposjednutu Nijemcima i etnicima. U
podnoju bukova, kod Ilijincagroba, Nijemci su bataljon doekali mitraljeskom vatrom.
Bataljon se naao u tekom poloaju, jer se spustio u dolinu, pa je bilo teko, gotovo
nemogunoprimitiborbu.
U kanjonu Bukova i Lastre poela je borba. Zrile je prvi otvorio vatru i komandirao juri.
Njegova eta nala se na samom poloaju Nijemaca, koji sa napadali sa svih strana. eta
Zrilinabilajeizloenavatri,panijemoglaninaprijedninazad.Krenulisuunapadinjemaki
tenkovi u pratnji pjeadije a s brda, od pravca Boevca, krenuli su u napad etnici u dolinu
Lastre da pomognu Nijemcima. Odstojanje od neprijatelja se smanjuje. Tenkovi prilaze
nadomak runih bombi. Zrile se naao ispod mostanaKozlii,odaklejekomandiraoetom.
Nijemcisugatupogodiliiztenkovskogtopa.Kadmujepritraonjegovkomandantbataljona
Boidarorevi,zatekaojedvadrugakakomupovezujuranjenenoge.
Komandant bataljona je naredio da se Zrile iznese. Iz zatitnice su javili da su njemaki
tenkovipedesetakmetaraizakrivine,gdjejeZrilebio,sklonjen.Utommomentusbrdaiznad
ceste pripucali su i etnici. Zrile se podigao malo, oslanjajui se na nosila, i poeo da
komandira,aligajenovirafalubio.
Tako je ura Zrili, 3. maja 1944. godine, u selu Podbukovi, na komunikaciji Uice
Valjevo,ostaonavjenojstrai,usredituSrbije.
515
516
518
519
BirjuzovSergejSemjonovi
Roen je 8. (21) augusta 1904. godine u Skopinu,
Rjazanska oblast, u radnikoj porodici, SSSR. Godine
1922.dobrovoljnoseukljuiouredoveCrvenearmije.Od
1926. je lan Komunistike partije Sovjetskog Saveza.
Vojnu akademiju Frunze" zavrio je 1937. godine. Posle
zavrene Akademije, komandirao je 132. streljakom
divizijom, s kojom je uestvovao u borbi od poetka
velikog Otadbinskog rata na Jugozapadnom i Brjanskom
frontu. U vrijeme staljingradske bitke, 1942 1943.
godine, bio jenaelniktaba2.gardijskearmije.Odaprila
1943. bio je naelnik taba Junog fronta, od oktobra
1943.naelnik.taba4.ukrajinskogfronta,odmaja1944.
naelniktaba3.ukrajinskogfronta.
Sergej Semjonovi Birjuzov uestvovao je u razradi i
realizaciji operacija za osloboenje Donbasa, Tavrije, Krima, jaskokiinjevske operacije,
1944.godine.
Od oktobra 1944. komandirao je 37. armijom, koja je, zajedno s narodnooslobodilakom
vojskomJugoslavije,uestvovalauborbamazaosloboenjeistoneSrbijeiBeograda.
Uvrijemerata,nalazeiseuarmiji,petputajeranjen.
Tokom 19461947. godine, bio je zamjenik glavnog komandanta June grupe sovjetskih
trupaipotpredsjednikSaveznekontrolnekomisijeuBugarskoj.
Odaprila1955.godine,S.S.Birjuzovbiojeglavnikomandantjedinicaprotuavionskeobrane
zemlje i zamjenik ministra obrane SSSR. 1955. godine imenovan je za marala Sovjetskog
Saveza,a1958.proglaenjeherojemSovjetskogSaveza.
SergejSemjonoviBirjuzovbiojelanCKKPSS,deputatVrhovnogsovjetaSSSR.
Napisao je niz tekstova i knjiga, posveenih povijesti velikog Otadbinskog rata Sovjetskog
SavezaiueusovjetskihoruanihsnagauborbizaosloboenjenarodaBalkana.
Poavi na proslavu dvadesetogodinjice osloboenja Beograda od faistikih okupatora,
maral Sergej Semjonovi Birjuzov tragino je izgubio ivot u avionskoj nesrei, oktobra
1964.godine.
Za vjeto izvoenje borbenih operacija i heroizam, pokazan u borbi protiv zajednikog
neprijatelja, za zasluge u razvijanju i jaanju prijateljskih odnosa oruanih snaga SSSR i
SFRJ,proglaenje,poslesmrti,narodnimherojemJugoslavije.
Maral Birjuzov bio je jedan od onih sovjetskih boraca o kojima je maral Tito pisao:
"Jugoslovenski narod e uvijek sa zahvalnou osjeati njihov doprinos zajednikoj borbi
protiv brutalnog faistikog neprijatelja i sauvat e zauvijek u sjeanju njihove svijetle
likove."
520
BulkinAntonoviIvan
Roen je 20. juna 1920. godine u selu Tovtrud,
Dnjepropetrovska oblast Ukrajinske SSR, u seljakoj
porodici.
Poto je 1936. godine zavrio Srednju, upisao se u Viu
pedagokukolu,akadajujezavrio,bioje,1939.godine,
uitelj u seoskoj koli. Ivan Antonovi Bulkin regrutiran
je, 1940. godine, u Crvenu armiju i poslat u Ratno
zrakoplovnukolu,kojujezavrio1942.godine.
Od 1942.godinelajtnantakasnijeoberlajtnant,Bulkinse
stalno nalazio na frontu kao navigator u jedinicama
avijacije dalekog dometa, koje su bombardirale
neprijateljske koncentracije trupa i tehnike, eljeznike
vorove...
Poetkom1944.godine,zrakoplovnikorpusdalekogdometa,ukojemjesluioI.A.Bulkin,
dobio je zadatak od sovjetske vlade da snabdijeva Narodnooslobodilaku vojsku
Jugoslavije orujem, municijom, sredstvima za vezu, lijekovima... Uskoro su poeli noni
letoviuJugoslaviju.Triratnadruga,kojisuiniliposaduaviona:komandantaviona,kapetan
Aleksandar Managadze, navigatorlajtnant Ivan Bulkin, i strijelacradiotelegrafist vodnik
PetarBoltaruk,iznoiuno,polijetalisusaerodromanatekosloboenojteritorijiUkrajine
najugozapad.
U tim letovima, od I. A.Bulkinatraenajeizuzetnovelikavjetina.Trebalojedovestiavion
tono na cilj, daleko u brdima Jugoslavije, a navigator Bulkin je satima osmatrao nonom
tminomprekrivenuzemlju,traeinanjojjedvavidljiveorijentire.
Posadaaviona,ukojojjesluioI.A.Bulkin,letjelajeuraznekrajeveJugoslavije,isvakiput
dopremalajugoslovenskimratnimdrugovimaod1.500do2.000kilogramatereta
automateimunicijuzanjih,minobacaesminama,protutenkovskepuke,poljskeradio
staniceitelefone,lijekoveisanitetskimaterijal.Posadajesvezadatkeuspjenoizvrila.
Istiui veliki doprinos sovjetskih pilota davanju pomoi narodnooslobodilakoj vojsci
Jugoslavije, Predsjednitvo AVNOJa je, ukazom od 21. juna 1945. godine, proglasilo
navigatoraoberlajtnantaIvanaAntonoviaBulkinanarodnimherojemJugoslavije.
Poslerata,I.A.Bulkinostaojeuratnomzrakoplovstvu.Kaopotpukovnikavijacije,prebaen
je u rezervu 1960. godine. Posljednje godine ivota l. A. Bulkin proveo je u ukrajinskom
graduBelaCrkva,ijisugastanovniciestputabiralizadeputataGradskogsovjeta.
Kao lan delegacije Sovjetskog komiteta ratnih veterana, Ivan Antonovi Bulkin je, 1961.
godine, posjetio Jugoslaviju, gdje su ga toplo doekali ratni drugovi i suborci
jugoslovenskiveterani.
Ivan Antonovi Bulkin je preminuo 16. septembra 1974. godine, i sahranjen na groblju u
BelojCrkvi.
521
DmitrijenkoIgnatjeviPavel
Roenje1920.godineuDnjepropetrovtini(Ukrajina),SSSR.PotojezavrioSrednjukolu,
upisao se u avijatiarsku kolu. Godine 1942, Pavel Ignatjevi Dmitrijenko je, u svojstvu
navigatora, upuen u daljinsku bombardersku avijaciju, u kojoj je sluio do zavretka rata,
uestvujuiubombardiranjuneprijateljskihvojnihobjekata.
Godine 1944, avijatiarski puk u kojem je sluio P. I. Dmitrijenko obavljao je zadatke u
davanju pomoi narodnooslobodilakoj vojsci Jugoslavije. Posada, koju su sainjavali P. D.
Petrov, komandant aviona, P. l. Dmitrijenko, navigator, A. J. erbakov, drugi pilot, V. S.
Vinogradov, radiotelegrafist i A. I. Lekomcev, strijelac, bila je jedna od najboljih u puku. S
obziromnatodasuavioniletelinou,nadnepoznatomteritorijemibezradionavigacionih
ureajazapronalaenjemjestanakojejetrebalosputatitovarzaNOV,razraenjespecijalni
sistemletasvoom.Prvije,kaovoa,polijetaoavionsjednomodnajiskusnijihposada,koji
je nalazio cilj,izbacivaotovarikruionadnjim,dajuiistovremenougovoreneradiosignale.
Ostali avioni ravnali su se prema ovim signalima kao prema radiosvjetioniku, i tono
pogaalicilj.PosadaP,D.Petrova,ukojojjekaonavigatorbioP.I.Dmitrijenko,popravilu
je obavljala izviake letove preuzimala ulogu voe. Navigator Dmitrijenko uvijek je
dovodioaviontononacilj.
Poslijezavretkarata,P.l.Dmitrijenkonastaviojedasluiuavijaciji.Umrojejanuara1951.
godine.
Predsjednitvo Antifaistikog vea narodnog osloboenja Jugoslavije proglasilo je, 21. juna
1945.godine,P.I.DmitrijenkanarodnimherojemJugoslavije.
522
JakimovNikitoviPavel
Roen je 15. jula 1910. godine u Petrogradu, Rusija, u
radnikoj porodici. Rus. Godine 1929. zavrio je Srednju
kolu i dvije godine radio u fabrici muzikih instrumenata
u Petrogradu. P, N. Jakimov upisao se, 1931. godine, u
Viu avijatiarsku tehniku kolu, i zavrio je 1932.
godine, stekavi kvalifikaciju navigatora i strunjaka1 za
aparaturu. Do 1941. radio je u civilnom zrakoplovstvu
SSSR, kao instruktor i navigator, predava u kolama za
avijatiare.
Od prvih dana velikog Otadbinskog rata, P, N. Jakimov
nalazio se na frontu: tokom 19411942. na
Lenjingradskomfrontu,aodpoetka1943uavionsko
transportnojdiviziji.
Pavel Nikitovi Jakimov izvravao je sloenezadatkesovjetskeKomande,obaviovelikibroj
letova u neprijateljsku pozadinu zbog dopremanja, zranim putem (padobranima i
prizemljenjem),oruja,municijeihranezasovjetskepartizane.Odmaja1943.godinenalazio
se, u sastavu posade vojnotransportnog aviona, pod komandom A. S. ornikova. Januara
1944. godine, P. N. Jakimov uestvovao je u letu od Moskve do Barija. zbog prebacivanja
sovjetske vojne misije u Jugoslaviju. Zajedno sa sovjetskom Vojnom misijom, gardijski
kapetan P. N. Jakimov je, 23. februara 1944. godine, doletio na jedrilici u Jugoslaviju. Na
osloboenojteritoriji,nedalekoodselaMedenoPolje,P.N.Jakimovje,zajednosborcima5.
korpusa Narodnooslobodilake vojske Jugoslavije, pripremio, teren za slijetanje na kome je,
marta 1944, prvi put aterirao avion A. S. ornikovakoji je za narodnooslobodilaku vojsku
JugoslavijedopremaovojnuopremuizbazauItaliji.Istovremenosunaovajpartizanskiaero
dromslijetaliavioniizSSSR,kojisupadobranimasputalivojnuopremu..Utrenutkudesanta
na Drvar, 25. maja 1944. godine, P. N. Jakimov nalazio se na aerodromu, i uskoro se
pridruio prateim jedinicama Vrhovnog taba, s kojima se uputio na Kupreko polje. Ovdje
jeodabrao,iuzpomojugoslovenskihboracapripremioterenzasputanjesovjetskogaviona.
Oko tri mjeseca boravio je Jakimov meu borcima narodnooslobodilake vojske Jugoslavije,
dijeleisnjimasveopasnostiitekoe.Potosesovjetskiavion,unoi4.juna1944.godine,
spustio na Kupreko polje, P. N. Jakimov vratio se svojim obavezama navigatora u avionu
kojim je komandirao gardijski major A. S. Sornikov, i koji je prebacio u Bari (Italija)
rukovodstvo narodnooslobodilakog pokreta Jugoslavije, na elu s maralomTitom,iefove
sovjetske i angloamerike vojne misije. P. N. Jakimov uestvovao je i u drugom letu
sovjetskogaviona,kojijeobavljenistenoi,naKuprekopolje.
Ukazom Prezidijuma Vrhovnog sovjetaSSSRod20.juna1944.godine,gardijskikapetanP.
N. Jakimov je, za izvrenje specijalnog zadatka sovjetske Komande, proglaen herojem
Sovjetskog Saveza. Septembra 1944. godine, Predsjednitvo Antifaistikog vea narodnog
osloboenja Jugoslavije proglasio je P. N, Jakimova narodnim herojem Jugoslavije. Poslije
sloma faistike Njemake, P. N, Jakimov vratio se civilnom zrakoplovstvu, bio navigator
civilneavijacijeSSSR,zatimnaelnikaerodroma.
Pavel Nikitovi Jakimov preminuo je marta 1968. godine, i sahranjen u Talinu (Estonska
SSR).
523
KalinkinTihonoviBoris
Roen je 19. aprila 1913. godine u selu Dubasovu,
Saratovska oblast. Rus. Posle Oktobarske revolucije,
Kalinkinova porodica veselila se u Rtievo, gdje je uio
kolu, i posle zavretka kolovanja radio u Kombinatu za
preradu mesa. Ovdje se Kalinkin ulanio u Komsomol.
Poslat je, 1931. godine, u avijatiarsku kolu, koju je
zavrio 1933. godine, i postao pilot. Tokom 19331941,
B. T. Kalinkin je radio u civilnoj avijaciji kao pilot
instruktor, komandant jedinice, i letio na Kavkazu. Od
poetka Otadbinskog rata, kalinkin je bio drugi pilot
vojnotransportnog aviona, letio do sovjetskih partizana,
uestvovaouizvrenjuzranihdesanta,dopremanjuoruja
i vojne opreme jedinicama na frontu. Od jula 1943. bio je
drugi pilot u posadi A. S. ornikova. lan Komunistike
partijeSovjetskogSavezaodjanuara1943.godine.
U zimu 1944. godine, B. T. Kalinkin, kao drugi pilot, uestvuje u prebacivanju sovjetske
VojnemisijeuJugoslaviju,letidoaerodromanaMedenompolju.
Prema sjeanjima komandanta ovog aviona, heroja Sovjetskog Saveza i narodnog heroja
Jugoslavije A.S.ornikova,engleskiiamerikizrakoplovnistrunjaciiavijatiari,kojisuse
nalazili u aviobazi u Bariju (Italija), tvrdili su da je sputanje aviona na takvom
improviziranom aerodromu u brdima, kao to je Medeno polje, nemoguno, a jo manje
uzlijetanjesnjegasukrcanimteretom,zimi.
Da bi se nevjernici" uvjerili u to da je sovjetski avion uspjeno sletio na Medeno polje,
trebalo je podnijeti materijalne dokaze". Sovjetski pilotisukupiliuTalijanskojprodavaonici
nekoliko pletenih korpi, napunili ih snijegom u jugoslovenskim brdima, i posle redovnog
nonogletadonijeliihuBariipokazalisvojimzapadnimsaveznicimapilotima.
Sovjetski avion, na kome je letio gardijski kapetan B. T. Kalinkin, izvrio je, u zimu 1944.
godine, niz letova, nalazei se na raspolaganju jedinicama narodnooslobodilake vojske
Jugoslavije, dopremajui im sovjetsku vojnu opremu i prebacujui, u povratku, ranjene
jugoslovenskeborceistarjeineubolniceuItaliji.
B. T. Kalinkin je bio drugi pilot sovjetskog aviona kojije,ponareenjusovjetskeKomande,
po letio iz Barija na Kupreko polje, da bi na sigurnije mjesto prebacio jugoslovenske
rukovodioce na elu s maralom Titom. Let je obavljen u izuzetno tekim vremenskim
uslovima, trasa je vodila preko podruja gdje su faisti imali snanu protuavionsku obranu
osim toga, posada je ostala bez iskusnog navigatora, P. N. Jakimova (on se nalazio na
Kuprekom polju), B. T. Kalinkin bio je spreman da u svakomtrenutkupreuzmeupravljanje
avionomako.bisebilotodogodilokomandantuA.S.ornikovu.
Ali, zahvaljujui odvanosti i vjetini sovjetskih pilota, dva sloena i opasna nona leta
obavljena su uspjeno. Za izvrenje specijalnog zadatka sovjetske Komande, Prezidijum
Vrhovnog sovjeta SSSR proglasio je, 20. juna 1944. godine, gardijskog kapetana B. T.
KalinkinaherojemSovjetskogSaveza.
524
525
KonstantinovNikiforoviIvan
Roenje1920.godineusibirskomselu.Rus.Uoiratazavriojeletakukoluipostaopilot
srednjegbombardera.
Tokom 19411943. godine, Ivan Nikiforovi Konstantinov uestvuje u borbenim akcijama
daljinske bombarderske avijacije bombardira neprijateljske koncentracije trupa i tehnike u
neprijateljskoj pozadini, eljeznike vorove na sovjetskoj teritoriji, koju je privremeno
okupiraoneprijatelj,inateritorijiNjemake.
Odproljea1944.godine,gardijskikapetan,zamjenikkomandantaeskadrileIvanNikiforovi
Konstantinov uestvuje u dopremanju vojne opreme za narodnooslobodilaku vojsku
Jugoslavije.
Zajedno sa svojim ratnim drugovima navigatorom Nikolajom Abramovim i avio
tehniarom Arkadijem irkovim, obavio je oko pedeset nonih borbenih letovauJugoslaviju
u Srbiju, Crnu Goru, Hrvatsku i Dalmaciju. Posada je odlino izvrila sve zadatke. Za
borbenu aktivnost, Ivan Nikiforovi Konstantinov odlikovan je s triOrdena Crvene zastave,
Ordenom otadbinskog rata II reda, Ordenom Crvene zvijezde i mnogim drugim ratnim
odlikovanjima.
Poslije zavretka rata, Ivan Nikiforovi Konstantinov prebaen je u rezervu, i radio je u
civilnojavijaciji.
Predsjednitvo Antifaistikog vea narodnog osloboenja Jugoslavije proglasilo je, 21. juna
1945. godine, sovjetskog pilota, gardijskog kapetana Ivana Nikiforovia Konstantinova
narodnimherojemJugoslavije.
526
KozakAntonoviSemjon
Roen je 1902. godine, po narodnosti Ukrajinac. Kao
devetnaestogodinji mladi uestvovao je u graanskom
ratu u SSSR, sluio u jedinicama za specijalne zadatke
(ON).
U Komunistiku partiju Sovjetskog Saveza ulanio se
1923.godine.
Od1924.godinebiojekadrovskistarjeinaCrvenearmije,
od poetka velikog Otadbinskog rata Sovjetskog Saveza
bio zaduen za osposobljavanje rezervnih borakih
jedinica u pozadini, oktobra 1942. godine upuen je u
aktivnu armiju i borio se na Staljingradskom,
Voronjekom, Sedmom i Treem ukrajinskom frontu,Pod
komandom S. A. Kozaka, 73. gardijska streljaka divizija
prelajeslavniputodVolgedosrednjegtokaDunava.Zaueeuunitenjufaistikihtrupa
kodStaljingrada,divizijajedobilapoasninaziv"Staljingradska".
Za uspjeno forsiranje rijeke Dnjepar i osiguravanje nastupita za napredovanje Crvene
armije, Ukazom Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR, generalmajor S. A. Kozak proglaen
jeherojemSovjetskogSaveza.
Oktobra1943.godinebiojekontuziran,alijenastaviodasebori.Zaratnezaslugeodlikovan
je,1943.godine,OrdenomKutuzovaiMedaljomZaobranuStaljingrada",a1944ordenima
Suvorova,BogdanaHmeljnickogiCrvenezastave.
Oktobra 1944. godine, 73. staljingradska gardijska streljaka divizija, pod komandom S. A.
Kozaka, u sastavu trupa 3. ukrajinskog fronta, uestvovala je zajedno s jedinicama
narodnooslobodilake vojske Jugoslavije u Beogradskoj operaciji i osloboenju
jugoslovenskeprijestolniceodfaistikihokupatora.
Kao to je istaknuto u kolektivnom radu sovjetskih i jugoslovenskih autora, Beogradska
operacija", u vrijeme bitke za Beograd estoka borba je voena na podruju Glavne
eljeznike stanice, grupe zgrada Ministarstva, u Nemanjinoj ulici, i na ukarici, gdje su se
faisti ilavo branili. U tom djelu grada zajedno su se borile brigade 6. proleterske, 16. i 28.
udarne divizije narodnooslobodilake vojske Jugoslavije, 4. gardijski mehanizirani korpus,
73, gardijska i 236. divizija Crvene armije. Dokumenti iz tih dana upeatljivo govore o
borbenomjedinstvusovjetskihijugoslovenskihboracauratuprotivzajednikogneprijatelja.
Zaodvanostihrabrost,pokazanuuborbamaprilikomosloboenjaBeograda,Predsjednitvo
Antifaistikog vea narodnog osloboenja Jugoslavije odlikovalo je ordenima i medaljama
vie od dvije hiljade sovjetskih vojnika i oficira. Trinaestoro sovjetskih boraca proglaeni su
narodnim herojima Jugoslavije, a meu njima je i komandant73.gardijskestreljakedivizije,
generalmajorS.A.Kozak.
Poslije Beogradske operacije, divizijajepodnjegovomkomandomnastavilaborbeneakcije,i
meu prvim jedinicama 3. ukrajinskog fronta forsirala Dunav. Za izvrsno rukovoenje
borbenim akcijama 73. gardijske streljake divizije prilikom forsiranja i proirenja nastupita
527
nadesnojobaliDunava,itadapokazanuodvanostijunatvo,ukazomPrezidijumaVrhovnog
sovjeta SSSR od 28. aprila1945.godine,generalmajorSemjonAntonoviKozakodlikovan
jedrugomZlatnomzvijezdomherojaSovjetskogSaveza.
Posle zavretka rata, ostao je u redovima Sovjetske armije. Generallajtnant S. A. Kozak
preminuojedecembra1954.godine.
528
LongoLuigi
Roenje15.marta1900.godineuFubineMonferatukraj
Alesandrije Italija. Sa 17 godina, pod utjecajem opih
strujanjauradnikompokretuItalijeaposebnopokreta
uTorinu,gdjesetadakolovaoiutjecajemOktobarske
socijalistike revolucije u Rusiji, Longo se potpuno
opredjeljuje za revolucionarni radniki pokret, naputa
tehnike studije i postaje profesionalni revolucionar. U
Socijalistiku partiju Italije stupio je 1920. godine.
Uesnik je Osnivakog kongresa Komunistike partije
Italije, januara 1921. godine. Kao pripadnik lijevog
komunistikog krila Socijalistike partije Italije, zajedno s
Gramijem i Toljatijem, aktivno uestvuje u pripremama
za odcjepljenje od Socijalistike partije i za osnivanje
Komunistike partije Italije, to se i ostvarilo 1921.
godine.
Odmah poslije Kongresa u Livornu, 1931. godine. Longo postaje rukovodilac omladinsko
organizacije KP Italije. Ve sljedee (1922) godine, uestvuje u radu etvrtog kongresa
Komunistike internacionale u Moskvi. Godinu kasnije, zbog "subverzivne djelatnosti",
osuen je na 10 mjeseci zatvora. Poslije izlaska iz zatvora u Reo Emiliji, napadnut je od
faistikihformacija"skvadrista",itadasumunanijeteteketjelesnepovrede.
U vrijeme nastupanja faizma, torinska sekcija Komunistike partije zaduila je Longa da
organizira i vojniki pripremi otpor faistikom teroru.Nanjegovuinicijativu,obrazovanesu
tada manje vojne grupe za otpor faizmu. No zbog sve veeg narastanja faizma i njihovog
preuzimanjavlasti,Komunistikapartijajebilaprisiljenadapreeuilegalnost.
Longo se, Poslije etvrtog kongresa Kominterne, ilegalno vraa u Italiju i nastavlja
revolucionarni rad, naroito u redovi ma, omladine, gdje je ubrzo izabran u Sekretarijat
federacije komunistike omladine Italije. Kao predstavnik Federacije, odlazi 1926. godine u
IzvrnikomitetKomunistikeomladinskeinternacionaleuMoskvu.Od1927.do1932.iviu
Francuskoj, iaktivnouestvujeuorganiziranjuilegalnogradakomunistauItaliji.Od1933
1935. godine boravio je u SSSRu, gdje radi kao predstavnik Komunistike partije Italije u
rukovodeimorganimaKominterne,ikaolanpolitikekomisijeKominterne.Istovremenoje
i lan Izvrnog komiteta Kominterne. Poslije odlaska iz Moskve, Longo u Briselu (1935)
organiziraantifaistikiskupkojiosuujefaistikuItalijuzbognjeneagresijenaEtiopiju.
Uvrijemepanskoggraanskograta,Longoupoetkuorganiziraprebacivanjedobrovoljaca,
azatimisamuzimaorujezaobranurepublikanskeinarodnofrontovskepanije.
Kao politiki komesar Druge internacionalne brigade,biojeuesnikusvimveimokrajima,
a u jednoj borbi bio je i ranjen. Poslije ranjavanja, preuzeo je dunost inspektora svih
internacionalnihbrigada.
Poslije zavretka graanskog rata u paniji, prelazi u Francusku, gdje preuzima funkciju
predsjednika (talijanske narodne unije, koja je obuhvatila sve Talijane antifaiste u
emigraciji. Neposredno uoi poetka drugog svjetskog rata (1939), Longo je, zajedno s
mnogim svojim suborcima iz panskog graanskog rata, uhapen i odveden u koncentracioni
logor u Verneu, da bi 1941. bio predat Talijanima, koji su ga odveli u Italiju i zatvorili u
Ventotenu. Tu je ostao sve do pada faizma u Italiji (1943). Poto je izaao iz faistikog
529
zatvora, odmah organizira grupe Pokreta otpora u Rimu i okolini, a zatim prelazi na sjever
zemlje, gdje postaje zvanini predstavnik KP Italije u Komitetu za nacionalno osloboenje, i
istovremenokomandantpartizanskebrigadeGaribaldi".
Poslije osloboenja zemlje, Longo je, kao najblii suradnik Palmira Toljatija, veoma aktivno
uestvovao u mnogim velikim politikim bitkama i akcijama revolucionarnog pokreta Italije.
PoslijeToljatijevesmrti(1964),CentralniKomitetKPItalijejednoglasnojeizabraoLongaza
generalnog sekretara Partije, a od 1972. do kraja ivota bio je predsjednik ove
najmnogobrojnijeKomunistikepartijeZapada.
Nikad ne zanemarujui miljenja svojih suradnika, Longo je uvijek znao da usmjeri rad
Partije onim pravcem koji joj najvie odgovara, u interesu i svoga naroda i meunarodnog
radnikog pokreta. Tako je uradio i 1955. godine, kada je, kao prvi predstavnik jedne
zapadnoevropske komunistike partije, doao u Jugoslaviju zbog normaliziranja odnosa
izmeu Talijanskih i jugoslovenskih komunista. Prelazei informbirovske i staljinistike
pogledeipolitikupremaJugoslavijiiKPJ,Longoje,uspostavljajuitadalinuvezusTitom,
veoma predano i iskreno radio dae odnosi izmeu dvije partije uspjeno razvijaju i da se
povratimeusobnopovjerenje.
Kao dosljedan borac za pravedne odnose u meunarodnom radnikom pokretu, Longo je
Poslije Toljatijeve smrti svesrdno podrao njegove ideje, koje je on izrazio u poznatomPro
memoriju", i izborio se da se ovaj dokument objavi i postane prisutan u komunistikom
pokretu, Longo je i sam bio plodan stvaralac, naroito u oblasti historijskopolitike
publicistike,posebnooantifaistikojborbiipoliticiiteorijiKPItalije.
Velike su zasluge Luigi Longa u razvijanju prijateljskih odnosa izmeu SKJ i KP Italije, i
izmeu jugoslovenskih i Talijanskog naroda, Zbog ega je esto isticano, na obje strane, da
suradnjaizmeudvijupartijamoesluitikaoprimjersuradnjeumeunarodnomradnikomi
komunistikompokretu".
UmrojeuRimu,16.oktobra1980.godine,u81.godiniivota.
Povodom80godinjiceroenja,zaizvanrednezaslugeuborbiprotivfaizmainacizma,kao
i za razvijanje prijateljskih odnosa i suradnjeizmeuSFRJugoslavijeiRepublikeItalije",11.
marta 1980. godine predsjednik SFRJ Josip Broz Tito odlikovao ga je Ordenom narodnog
herojaJugoslavije.
530
MalinovskiJakovljeviRodion
Roen je 11. (23) novembra 1898. godine u Odesi, u
Ukrajini, SSSR. u vrijeme prvog svjetskog rata, 1914.
godine,otiaojekaodobrovoljacnafront.Februara1916,
poslat je u Francusku, u sastavu ruskog ekspedicionog
korpusa. Poslije povratka u Rusiju, 1919.godine,ukljuio
se u redove Crvene armije, i u sastavu 27. streljake
divizije uestvovao uborbamaprotivkontrarevolucionara
bjelogardijaca.Od20ihdo30ihgodina,preaojeputod
komandiravodadokomandantakorpusa.
U Komunistiku partiju Sovjetskog Saveza ulanio se
1926.godine.Vojnuakademiju,,M.V.Frunze"zavrioje
1930. Od 1937. do 1938. godine uestvovao je, kao
dobrovoljac, u panskom graanskom ratu, na strani
republikanskevlade.
Na poetku velikog Otadbinskog rata Sovjetskog Saveza, komandirao je 48. streljakim
korpusom,odaugusta1941.godine,6.armijom.Oddecembra1941.dojula1942.godine
komandantJunogfronta,odaugustadooktobra1942.komandiraoje66.armijomsjevernije
od Staljingrada. Oktobra novembra 1942. godine, zamjenik komandanta trupa
Voronjekogfronta.Odkrajanovembra1942,komandiraoje2.gardijskomarmijom,kojaje,
decembraistegodine,uestvovalauodbijanjunapadakojijenjemakaarmijskagrupa"Don"
poduzela da bideblokirala grupaciju njemakih trupa, opkoljenu kod Staljingrada, a zatim je
sudjelovao u njenom unitenju. Od februara 1943, R. J. Malinovski je komandant trupa
Junog,aodmartaJugozapadnogfronta(20.oktobra1943,ovajfrontjepromijenionaziv u3.
ukrajinskifront),kojesuseborilezaDonbasidioUkrajinenadesnojobali.
RodionJakovljeviMalinovskiimenovanjezamaralaSovjetskogSaveza1944.godine.
Od maja 1944. do maja 1945. godine, komandirao je trupama 2. ukrajinskog fronta ujasko
kiinjevskojoperacijiprilikomosloboenjaRumunjske,Maarske,Austrijeiehoslovake.
Od jula 1945, R. J. Malinovski komandirao je trupama Zabajkalskog fronta koje su nanijele
glavniudaracuMandurskojstrategijskojoperaciji,HerojemSovjetskogSavezaproglaenje
8. septembra 1945. godine, a 22. novembra 1958. postao je dvostruki heroj Sovjetskog
Saveza.
Poslijezavretkarata,R.J.MalinovskibiojekomandanttrupaZabajkalskoamurskogvojnog
okruga (19451947), glavni komandant trupa Dalekog istoka (19471953), komandant
trupa Dalekoistonog vojnog okruga (19531956), prvi zamjenik ministra obrane i glavni
komandantsuhozemnihtrupa(19561957).
Odoktobra1957,domarta1967.godine,doPosljednjihdanaivota,R.J.Malinovskibioje
ministarobraneSSSR.
Od1952.godinebiojekandidatzalanaCKKPSS,od1956.lanCKKPSSbiojedeputat
Vrhovnogsovjetaoddrugogdosedmogsaziva.OdlikovanjespetOrdenaLenjina,Ordenom
Pobjede, s tri Ordena Crvene zastave, dva Ordena Suvorova 1. reda, 16 stranih odlikovanja,
kaoimedaljama.
531
532
ManagadzeAleksandarTeopanovi
Roen je 1919. godine uGruziji,SSSR.Neposrednopred
rat, A. T. Managadze zavrio je kolu ratnih avijatiara i
postaopilotsrednjegbombardera.
Aleksandar Teopanovi Managadze, sa svojim drugovima
iz posade navigatorom I. A. Bulkinim i strijelcem
radiotelegrafistom V. V. Boltarukom, leti, zbog
bombardiranja neprijateljskih trupa i tehnike, u duboku
neprijateljsku pozadinu i na sovjetsku teritoriju, koju su
hitlerovciprivremenookupirali,iusamuNjemaku.
Od 1944. godine, gardijski avijatiarski puk, u kome je
sluio komandir ete, gardijski stariji lajtnant A. T.
Managadze, poeo je da izvrava odgovorne zadatke
sovjetske vlade i komande Crvene armije da doprema
narodnooslobodilakoj vojsci Jugoslavije oruje i municiju, lijekove i sanitetski materijal,
hranuiodjeu.
Aleksandar Teopanovi i njegova posada letjeli su u pravcu trideset punktova na razliitim
podrujima Jugoslavije, dopremajui jugoslovenskim ratnim drugovima vojnu opremu. Sve
zadatkeizvrilisuuspjeno,
Za borbenu aktivnost u toku velikog Otadbinskog rata, A. T. Managadze odlikovan je s tri
Ordena Crvene zastave, Ordenom otadbinskog rata II reda, s dva OrdenaCrvenezvijezdei
mnogimmedaljama.
Aleksandar Teopanovi Managadze demobiliziran je Poslije rata, u inu majora, i dugo je
radioucivilnojavijaciji.
Predsjednitvo Antifaistikog vea narodnog osloboenja Jugoslavije proglasilo je, 21, juna
1945. godine, gardijskog starijeg lajtnanta Aleksandra Teopanovia Managadzea narodnim
herojemJugoslavije.
533
OhrimenkoNikolajeviGrigorij
Roen je.1915. godine u Ukrajini. Zavrio je kolu ratne
mornarice i postao miner. Od tada, cijeli njegov ivot je
vezanzaratnumornaricuSSSR.
Od poetka velikog Otadbinskog rata, G. N. Ohrimenko
nalazi se u aktivnoj floti. Faisti su, 1941. godine, ulagali
velike, napore da bi osvojili Sevastopolj, koji se herojski
branio. Da bi omeli rad sovjetske flote, oni su postavili
hiljade mina u priobalnim vodama, primijenivi, pritom,
tehniku novinu magnetske mine. Ohrimenko je otkrio
tajnuovihmina.
Demontirao je jednu takvu minu, i prouio njen
mehanizam. U suradnji s naunim radnicima iz Akademije
nauka SSSR, pronaeno je efikasno obrambeno sredstvo
odmagnetskihmina.
Kapetan II klase Grigorij Nikolajevi Ohrimenko rukovodio je, 1943. godine, brigadom
minolovaca, koja se nalazila usastavuDunavskeratneflote,isuraivalasjedinicamaTreeg
ukrajinskog fronta, i pored estokih okraja, flota je uspela da pree vie od dvije hiljade
kilometara Dunavom,uzvodno.Velikakoliinamina,postavljenihuDunavu,bilajejednaod
glavnih prepreka. Brigadi minolovaca pripala je izuzetno opasna dunost da oisti Dunav od
mina i da ga od "puta smrti" pretvori u "put ivota". Ovaj zadatak je, pod komandom
GrigorijaNikolajeviaOhrimenka,uspjenoizvren.
Istiui zasluge Grigorija Nikolajevia Ohrimenka, Predsjednitvo Antifaistikog vea
narodnog osloboenja Jugoslavije proglasilo ga je, 21. juna 1945. godine, narodnim herojem
Jugoslavije.
Uruujui Grigoriju Nikolajeviu Ohrimenku Orden narodnog heroja, predsjednik
Predsjednitva AVNOJa dr. Ivan Ribar je rekao: Za Jugoslaviju, Dunav predstavlja ivot.
Oistivigaodmina,vratilistenamivot".
Poslije zavretka rata, Grigorij Nikolajevi Ohrimenko je nastavio sluiti u ratnoj mornarici.
Demobiliziranje1970.godine,uinukontraadmirala.
534
SudecAleksandroviVladimir
Roen je 10. (23) oktobra 1904. godine u Ukrajini, u
Ninjednjepropetrovsku (danas je to dio grada
Dnjepropetrovska), u radnikoj porodici. lan
Komunistike partije Sovjetskog Saveza postao je 1924.
godine, ukljuio se u redove Crvene armije septembra
1925.Vojnotehnikukoluratnogzrakoplovstvazavrioje
1927, kolu ratnih pilota 1929, kursove za usavravanje
starjeinskog kadra pohaao je 1931. i 1933. godine, a
1937 1939. godine kolovao se uVojnojakademiji"M.
C.Frunze".
Od. 1929. do poetka velikog Otadbinskog rata
Sovjetskog. Saveza, nalazio se na raznim komandnim
dunostimau.Crvenojarmiji.
U vrijeme velikog Otadbinskog rata, 19411945. godine, komandirao je avijatiarskim
korpusom,biokomandantratnogzrakoplovstvaiVojnogokruga,odjunadoseptembra1942.
godine komandirao 1. bombarderskom armijom, od septembra 1942. do marta 1943, godine
zrakoplovnim bombarderskim korpusom, od marta 1943. 17. zrakoplovnom armijom.
Uestvovao je u bitkama na Jugozapadnom, Voronjekom, Kalinjinskom, Sjeverozapadnom,
Volhovskom, Lenjingradskom, Treem ukrajinskom frontu, prilikom proboja blokade
Lenjingrada,ukurskojbici,prilikomosloboenjaUkrajine,Rumunjske,Bugarske,Maarske,
Austrijeiehoslovake.
U toku zdruenih akcijaCrvenearmijeinarodnooslobodilakevojskeJugoslavijenateritoriji
Srbije, ujesen 1944. godine, V. A. Sudec je komandirao 17. zrakoplovnom armijom. Ratna
dejstva ove armije doprinijela su uspjehu Beogradske operacije i osloboenju jugoslovenske
prijestolniceodfaistikihokupatora.
Herojem Sovjetskog Saveza proglaen je 1945. godine. Za heroizam u borbi protiv
zajednikogneprijatelja,1964.godineproglaenjenarodnimherojemJugoslavije.
Poslije rata, V. A. Sudec nalazi se na komandnim poloajima u sovjetskoj armiji: naelnik je
Glavnog taba ratnih zrakoplovnih snaga, naelnik viih oficirskih kursova. Viu vojnu
akademiju"K.J.Voroilov"zavrioje1950godine.
Ukazom Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR, od 11. marta 1955. godine, imenovanje za
maralaavijacije.
Od 1955. do 1962. godine, V. A. Sudec je komandant daljinske avijacije i zamjenik glavnog
komandanta ratnog zrakoplovstva, od 1962. glavni komandant jedinica protuzrane obrane
SSSR, zamjenik ministra obrane i zamjenik glavnog komandanta oruanih snaga zemalja
Varavskogugovora.Odjula1966.godine,maralavijacijeV.A.Sudecjevojniinspektoru
grupigeneralnihinspektora.Tokom19611966.godinebiojekandidatzalanaCKKPSS.
Umroje6.maja1980.godine.Zauspjenorukovoenjeborbenimoperacijama,V.A.Sudec
odlikovanjestriOrdenaLenjinaimnogimdrugimsovjetskimistranimodlikovanjima.
535
SvobodaLudvig
Roenje25.novembra1895.godineuHroznatinu,eko
moravska visija, ehoslovaka, gdje je njegov otac imao
malu farmu. kolovao se za agronoma. U martu 1915.
godine bio je mobiliziran u austrougarsku vojsku. Te
godinebiojeupuennaRuskifrontgdjeje,,naelugrupe
ekih patriota, preao na rusku stranu. Tamo se, 1916.
godine, prikljuio ehoslovakoj legiji, da bi se s orujem
u ruci borio protiv austrougarske vlasti i za stvaranje
nezavisneehoslovakedrave.
Poslije povratka u ehoslovaku, 1920. godine, Ludvig
Svoboda je izvjesno vrijeme vodio oevu farmu. Godine
1922. ponovo se vratio u ehoslovaku armiju. Od 1931.
do 1934. godine predavao je na Vojnoj akademiji u
Hranicama. U vrijeme mobilizacije i minhenskog diktata,
biojekomandantbataljona3.pjeadijskogpuka"JanikaodTrocnova",uKromeriu.
NeposrednoPoslijenacistikeokupacijeehoslovake,LudvigSvobodajeuzeovaanudiou
organiziranju antifaistikog pokreta otpora u istonoj Moravskoj. Poetkom juna 1939,
godine, kada se rat pribliavao, preao je u Poljsku, i u Krakovu organizirao jedinicu
ehoslovake vojske u inostranstvu, izajednospoljskomarmijomborioseprotivokupatora
uvrijemenapadanaPoljsku.
Septembra1939.godine,preveojesvojuvojnujedinicuuSovjetskiSavez.Poslijenjemakog
napada na Sovjetski Savez, organizirao je Prvi nezavisni ehoslovaki bataljon u Buzuluku,
kojijepostaouvenuznamenitojbicikodSokolova,marta1943.godine.
U ljeto 1943. godine, u Novokopersku je formirana Prva ehoslovaka nezavisna brigada,
koja je stekla svoju prvu borbenu slavu blizu Kijeva, pod komandom Ludviga Svobode. Na
elu Prve ehoslovake armijske grupe u SSSR, on je uestvovao u borbi za Dukla Pas, i u
drugim operacijama na ehoslovakoj teritoriji, Ludvig Svoboda je, 4. aprila 1945. godine,
imenovanzaministranarodneobrane,biojesupotpisnikvladinogKbkogprograma,ivratio
sesehoslovakomvladomuosloboenudomovinu.
Cijela njegova porodica uestvovala je u pokretu otpora u vrijeme okupacije. Njegova
supruga, Irena Svoboda, suraivala je u upuivanju lanova pokreta otpora u inostranstvo,
brinulaseopadobrancimaiuvalaotpremnuradiostanicuusvojojkui.Kadjojjezaprijetila
opasnostodhapenja,prelaje,sasvojomkerkom,uilegalnost,igodinamasekrila,doksu
njenogsinaMireka,kojijetakoerradiouilegalnompokretu,uhapsiligestapovci,iulogoru
Mauthausensvirepojemuen.
Kaoministarnarodneobrane,LudvigSvobodajeorganiziraoehoslovakunarodnuarmijuu
periodu od 1945. do 1950. godine. U februaru 1948. godine stajao je na strani naroda, bio
izabran za poslanika Narodne skuptine, pristupio Komunistikoj partiji ehoslovake, i bio
lanCentralnogkomiteta1948.i1949.godine.
Kratko vrijeme vrsto je funkciju potpredsjednika vlade i predsjednika Dravnog komiteta za
fiziku kulturu i sport (19501951). ak i poto je bio razrijeen vodeih dravnih funkcija,
536
537
TolbuhinIvanoviFjodor
Maral Sovjetskog Saveza Fjodor Ivanovi Tolbuhin
roen je 16. juna 1894. godine u seljakoj porodici,
nedaleko od Jaroslavlja. Njegov otac Ivan bio je vrlo
siromaan i gotovo sve vrijeme radio je u Petrogradu.
MajkaAnaGrigorijevnabrinulaseoetvoromukeitroje
enskedjeceikakojekojeodnjihstasalozarad,odlazilo
je da trai kruha. Fea je, Poslije osme godine, 1902.
poao u osnovnu kolu. To su bile najtee godine u
porodici Tolbuhinovih, jer se otac razbolio i vie nije bio
sposoban za rad. Ali, poto je Fjodor s uspjehom zavrio
osnovno kolovanje, po savjetu uitelja i sveenika,
roditelji su ipak odluili da ga poalju u Davidovku,kako
bi zavrio jo dva razreda. Zimi je Fjodor, kao i ostala
djeca iz udaljenih sela, stanovao u Davidovki, i u
slobodno vrijeme pomagao svojoj gazdarici cijepao
drva, donosio vodu s jezera i radio druge poslove, a
subotominedjeljomjeodlaziourodnomjestoiprovodiotovrijemeuporodici.1907.godine
uspjeno je zavrio i ovu kolu. Te godine umro je i otac Ivan, pa su sve brige i staranje o
djeciprelinamajku.
Da bi kolikotoliko olakaoivotporodiceuselu,najstarijibratAleksandar,kojijeveivio
uPetrogradu,uzeojesobommalogFjodora,iujesenistegodinedaogauTrgovakukolu.
Poslije trogodinjeg kolovanja, Fjodor se zaposlio kod nekog trgovca. No, nije imao
trgovakogdarabiojeskroman,stidljivipoten.
Kada je poeo I svjetski rat, Fjodorov ivot se potpuno izmijenio. Godine 1915. postao je
dobrovoljacruskearmije.PoslijekratkogboravkauvozakojkoliuPetrogradskojnastavnoj
automobilskoj eti, kao motociklist bio je upuen na sjeverozapadni front, u tab 6.
pjeadijske divizije. Dva mjeseca Poslije toga stupio je u oficirsku kolu u Oranienbaumu.
Kada je zavrio skraeni kurs, jula 1915. godine, proizveden je u in zastavnika i upuen na
raspored u 22. brigadu. Kada su, u svojoj ljetnoj ofanzivi, Nijemci uspeli da probiju front 3.
ruske armije uGaliciji,idaubrzozauzmuPeremilj,LavoviznatandioGalicije,Tolbuhinje
polovinom septembra bio prebaen u sastav 9. armije. Naredbom komandanta armije,
postavljenjezamlaegoficirau11.etu,aPoslije11danapostaojenjenkomandir.
U sljedeoj ratnoj godini, Nijemci su teite svojih operacija prenijeli na zapadnoevropsko
ratite i poeli Verdensku bitku, dok su i na Talijanskom ratitu poele borbe oko Trentjina.
PotojesaveznikokomandiranjezatrailodaiRusijapreeuprotuofanzivu,kakobiolakali
situaciju na zapadnom ratitu, 4. juna 1916. jedinice ruskog Jugozapadnog fronta poele su
nastupanje prema Zapadu. Za potporunika Tolbuhina, ova operacija je bilaveomaznaajna,
iakonijedalaosobiterezultate.Meuvojnicimapoeojepostepenodasejavljaprotestprotiv
daljeg voenja rata. U bataljonima i etama pojavili su se boljeviki leci, s pozivom da se
okonaimperijalistikirat.UpukuukomejesluioFjodor,uestalasudezerterstva,iFjodor
nije mogao da se odvoji od ostalih vojnika. Februarska revolucija zadesila ga je u 13.
pograninomzamurskompuku,gdjejekomandiraobataljonom.Navojnikojkonferencijibio
jeizabranupukovskikomitetiuestvovaoujunskompohodu,kadajebiotekokontuzovan.
UseptembrujeproizvedenuinkapetanaiupuenuOmsk,u37.sibirskipuk.Tamojestigao
kadajevebilaformiranasovjetskavlast.
538
Udecembru1917.godineTolbuhinjebioupuennadvomjesenoodsustvo,zbogbolesti.To
vrijeme je proveo u rodnom mjestu u Jaroslavskoj guberniji, a u martu 1918. godine je
demobiliziran.
Potoseprilinooporavio,vekrajemjuna1919.godineTolbuhinje,nalinizahtjev,stupio
uCrvenuarmijuirasporeenutabzapadnogfronta,anetokasnijeupuenjenakolovanje
tapskih oficira. Sposoban i marljiv, uspjeno je zavrio kurs, i 15. decembra iste godine
imenovan je za pomonika naelnika taba tek formirane 56. streljake divizije, a neto
kasnije bio je i naelnik njenog taba. Za postignute uspjehe u borbi protiv
intervencionistikihsnagaodlikovanjeordenomcrvenezvijezde.
U jesen 1926. Fjodor je bio upuen u Vojnu akademiju "Frunze", a 19331934 zavrio je i
Operativni fakultet. U 1930. godini bio je postavljen za naelnika korpusa, i na toj dunosti
proveoje6godina.Godinukasnije,postaojekandidatKPSSSR.
Poto su Staljinove "istke" mimoile Tolbuhina, ve u septembru 1937. bio je postavljen za
komandanta72.streljakedivizijeuKijevskomvojnomokrugu.
Poetak II svjetskog rata zatekao ga je na dunosti naelnika taba zakavkaskog vojnog
okruga,kojijedobiozadatakdaosigurazapadnegraniceSovjetskogSaveza,aistovremenoi
sjevernegraniceIrana,gdjejetrebalodaseuspostavivezasasaveznikimjedinicama.Tonije
bilamalaodgovornostzatabVojnogokrugakojimjerukovodioTolbuhin.
Oko 20. novembra, Zakavkaski vojni okrug bio je preimenovan u Zakavkaski front, a
Tolbuhin, kao naelnik Operativnog odjeljenja fronta, proveo je noi i noi nad kartama u
razradi planova operacija. Poetkom 1942. godine, pripremana je nova operacija, koja nije
dala eljene rezultate, pa je Tolbuhin, 10. marta 1942, bio osloboen dunosti i pozvan u
Moskvunaodgovornost.
Kada su Nijemci prenijeli teite svojih operacija, u ljeto 1942. godine, prema Donskom
bazenu, i kavkaskoj nafti, neto kasnije u Privolkim stepama i oko Staljingrada vodila se
jedna od najveih bitaka II svjetskog rata, koja je, nesmanjenom estinom, trajala est i po
mjeseci. Veliki udio u zatiti volkih utvrenja pripao je Tolbuhinu. Poslije kratkog
obavljanja dunosti zamjenika komandanta Staljingradskog vojnog okruga, Tolbuhin je
postavljenzakomandanta57.armije.
Od marta 1943. godine Tolbuhin je komandant Junog fronta, zatim komandant 4.
ukrajinskog fronta, a sredinom 1944. godine postavljen je za komandanta 3. ukrajinskog
fronta. Jedinice pod njegovom komandom oslobodile su Taganrog, Donjeck, Rostovsku
oblast, Nikopolj,KrivijRog,KrimiSevastopolj,idosredineaugusta1944.izbilenagranicu
Rumunjske. Poto su, u suradnji s jedinicama 2. ukrajinskog fronta, u jakokinijevskoj
operaciji razbile njemakorumunjske snage, jedinice 3. ukrajinskog fronta oslobodile su
Bugarsku i, usuradnjisjedinicamaNOViPOJ,uestvovaleuosloboenjuBeogradaidijela
Srbije. Krajem 1944. godine, jedinice 3. ukrajinskog fronta, pod komandom Tolbuhina,
uestvovalesuuosloboenjuBudimpete,apoetkom1945.godineuzauzimanjuBea.
Poslijezavretkarata,TolbuhinjebiokomandantZakavkaskogvojnogokruga,aumroje17.
oktobra1949.godine,Ovadanakasnijeizvrenajekremacija,aurnaspepelomuzidanajeu
539
540
UliskoVasilijAndrejevi
Roen je 1915. godine u Ukrajini. Pred rat je zavrio avijatiarsku kolu, i upuen u
bombarderskuavijaciju.
Od poetka rata, V. A. Ulisko bio je navigator u bombarderskoj avijaciji. Letio je u
neprijateljsku pozadinu, dovodei avion na cilj koncentracije neprijateljskih trupa i
tehnike, eljeznike vorove, skladita oruja i municije, aerodrome neprijateljske avijacije i
drugevojneobjekte.
Godine 1944, zamjenik navigatora Gardijskog avijatiarskog puka, gardijski major V. A.
Ulisko uestvovao je u zranim operacijama zbog davanja pomoi narodnooslobodilakoj
vojsciJugoslavije.Kaojedanodnajiskusnijihnavigatora,V.A.Uliskotrasiraojemarutedo
trideset poljana za sputanje tovara,narazliitimpodrujimaJugoslavije,Sobziromnatoda
su avioni letjeli nou, nad nepoznatom teritorijem i bez radionavigacionih ureaja, zbog
pronalaenjaciljabiojerazraenspecijalnisistemletovasvoom.Prvije,kaovoa,polijetao
avion,sjednomodnajiskusnijihposada,kojijenalaziocilj,izbacivaotovarikruionadnjim,
dajui istovremeno ugovorene radiosignale. Ostali avioni ravnali su se prema ovim
signalima, kao prema radiosvjetionicima, i tono pogaali cilj. Jedan od takvih voa u
avijatiarskojgrupi,kojaje,1944.godine,obavljalaletoveuJugoslaviju,biojeavionukojem
jekaonavigatorletioVasilijAndrejeviUlisko.
Poslijezavretkarata,V.A.UliskonastaviojedasluiuratnomzrakoplovstvuSSSR.Umro
jeuaprilu1956.godine.
Za hrabrost i visoku vojnu vjetinu, Predsjednitvo Antifaistikog vea narodnog
osloboenja Jugoslavije proglasilo je, 21. juna 1945. godine, gardijskog majora Vasilija
AndrejeviaUliskanarodnimherojemJugoslavije.
541
VitrukAndrejNikiforovi
Roen je 1902. godine u Ukrajini, u siromanoj seljakoj
porodici. S trinaest godina poeo je da radi kao najamni
poljoprivredni radnik. Od 1924. godine nalazio se u
redovima Crvene armije. Osam godina je slubovao u
artiljerijskim jedinicama, a zatim odluio da postane pilot,
i upisao se u Borisolebsku avijatiarsku kolu. Poto je
zavrio kolu, i dobio zvanje pilota ratnog zrakoplovstva,
A. N. Vitruk je stupio u slubu ratnih zrakoplovnih snaga
Crvenearmije.Ovdjejepreaoputodpilotadogardijskog
generalmajora,komandantazrakoplovnihjedinica.
Od prvog do posljednjeg dana velikog Otadbinskog rata
Sovjetskog Saveza, uestvovao je u borbi protiv
hitlerovskihosvajaa.
UvrijemeBeogradskeoperacije,oktobra1944.godine,zrakoplovnejedinicepodkomandom
A. N. Vitruka nanosile su udarce faistikim trupama, svojim juriima i bombardiranjem.
Poto su borci Crvene armije i narodnooslobodilake vojske Jugoslavije oslobodili Beograd,
grupa A. N. Vitruka (10. gardijska jurina, i 236. lovaka zrakoplovna divizija, zajedno s
jedinicama za opskrbljivanje ratnim materijalom) sastavljena je na raspolaganje Komandi
NOVJ.Izvravajuiborbenezadatke,ovejedinicesuistovremenodoprinijeleosposobljavanju
jugoslovenskihpilota.
Zahrabrostiheroizam,pokazanubitkamaprotivhitlerovaca,sovjetskavladajeproglasilaA.
N. Vitruka herojem Sovjetskog Saveza. Za uee u protjerivanju faistikih okupatora.
PredsjednitvoAVNOJaproglasilogajenarodnimherojemJugoslavije.
Za svoje zasluge, A. N. Vitruk odlikovan je, takoer, s etiri Ordena Crvene zastave,
Ordenom Suvorova 2. reda, Bogdana Hmeljnickog 2. reda, Aleksandra Nevskog i Crvene
zvijezde.
JedinicakojomjeonrukovodioodlikovanajeOrdenomCrvenezastave,SuvorovaiKutuzova
2.reda.
Poslijerata,A.N.Vitrukostaojenadunostikomandantazrakoplovnejedinice.Preminuoje
2.juna1946.godine,uglavnomgraduUkrajine,Kijevu.
542
ornikovSergejeviAleksandar
Roen je 31. oktobra 1912. godine u radnikom naselju
Jarevu, kod Vjaznika, Vladimirska oblast RSFSR u
radnikoj porodici. Rus. Tokom 19281930. pohaao je
koluuenikauprivredi,ipoto jujezavrio,poeojeda
radi kao kalfa u Tekstilnoj fabrici. Godine 1931,Lenjinski
Komsomol poslao ga jeu avijatiarsku kolu civilnog
zrakoplovstva,kojujezavrio1933,stekavizvanjepilota.
Prije velikog Otadbinskog rata Sovjetskog Saveza, letio
je na linijama civilnog zrakoplovstva u Zakavkazju, a
kasnije u Gruziji. Tamo je, u svojstvu pilota, kapetana, a
zatimkomandantatrenerskogodredastekaovelikoletako
iskustvoubrdovitimpredjelima.
Od 1941. godine, A. S. ornikov nalazi se u redovima
sovjetske armije, u aviotransportnoj diviziji ratnog zrakoplovstva, uspjeno izvrava sloene
zadatke u komandiranju. Godine 1943, oformila se borbena posada vojnog transportnog
aviona koju su inili: Aleksandar ornikov pilot, kapetan Boris Kalinkin drugi pilot
Pavel Jakimov navigator Ivan Galaktionov inenjer Nikolaj Verderevski radio
telegrafist. Januara 1944. godine, ova posada dobila je zadatak da u Jugoslaviju prebaci,
zranim putem, sovjetsku vojnu misiju, na elu s generallajtnantom N. V. Kornejevim,
Trebalo je obaviti let iz. Moskve u Teheran, a zatim, preko planinskih vijenaca. Azije,
pustinje Sjeverne Afrike i Sredozemnog mora u Bari (Italija), odakle su lanovi misije bili
jedrilicamaprebaeninaMedenopolje,kodBosanskogPetrovca.
Marta 1944. godine, avion kojim je upravljao gardijski major A. S. ornikov prvi put je u
tokunarodnooslobodilakogrataateriraonasnijegompokrivenojpoljani,visokoubrdima,na
podrujuMedenogpolja.A.S.ornikovjeizvrio,1944.godine,sasvojomposadomukupno
vie od etrdeset nonih letova u Jugoslaviju. Dopremao je borcima narodnooslobodilake
vojske sovjetsko oruje, municiju, hranu i prevozio ranjenike iz podruja ratnih operacija u
Italiju.
"Jednom smo ukrcali u avion petnaest ranjenih partizana", sjea se A. S. ornikov. "Tokom
cijelog leta iz partizanskog logora u Italiji, ni jedan od njih nije zajeao, iako su svi oni,kao
tosekasnijeispostavilo,bilibeznogu".
Sovjetski piloti srodili su se s jugoslovenskim partizanima, i uvijek su doekivali jedni druge
kaobrau.
Poslije faistikog desanta na Drvar (maja 1944. godine}, sovjetska KomandapovjerilajeA.
S.ornikovuzadatakdaprebacirukovodiocenarodnooslobodilakogpokretaJugoslavije,na
elusmaralomTitom,uBari.Unoi4.juna1944.godine,ponevremenu,A.S.ornikovi
posada njegovog aviona, izmakavi faistikoj priobalnoj protuavionskoj obrani, aterirali su
na improviziranom aerodromu na Kuprekom polju, ukrcali grupu lanova CK KPJ,
Vrhovnog taba Nacionalnog komiteta osloboenja Jugoslavije, Predsjednitva AVNOJa,
rukovodstvo sovjetske i angloamerike misije, i prebacili ih u Bari. Iste noi, po nareenju
naelnika sovjetske vojne misije, A. S. ornikov je drugi put sletio na Kupreko polje, i
prebaciojodvadesetljudi.
543
UkazomPrezidijumaVrhovnogsovjetaSSSR,od20.juna1944.godine,zauzornoizvrenje
specijalnog zadatka sovjetske komande, gardijski major A. S. ornikov i lanovi posade
njegovog aviona, gardijski kapetan B. T. Kalinkin i P. N. Jakimov, proglaeni su herojima
Sovjetskog Saveza. Gardijski inenjerijski kapetan I. G. Galaktionov i gardijski oberlajtnant
N.S.VerderevskiodlikovanisuOrdenomLenjina.
Na jednoj od svojih redovnih sjednica na ostrvu Visu, Predsjednitvo Antifaistikog vea
narodnogosloboenjaJugoslavije,septembra1944.godine,donijelojeUkazoproglaenjuA.
S. ornikova, B. T. Kalinkina i P. N. Jakimova narodnim herojem Jugoslavije, I. G.
Galaktionov i N. S. Verderevski odlikovanisuOrdenompartizanskezvijezdeIIreda.Ordeni
suimurueniuosloboenomBeogradu.
Poslije osloboenja Beograda, pa do definitivne pobjede nad faizmom, avion A. S.
ornikova stajao je na raspolaganju Vrhovnoj komandi narodnooslobodilake vojske
JugoslavijeirukovodstvuKPJ.
Do1949.godine,A.S.ornikovostaojeuratnomzrakoplovstvuSSSR,Poslijeegasevratio
ucivilnozrakoplovstvo.
544
danovVladimirIvanovi
Roen je 1902. godine u Kijevu, Ukrajina U Crvenu
armiju je stupio kao dobrovoljac, uestvovao u zavrnim
bitkama graanskog rata u Rusiji. Zatim, zavrivi
pjeadijsku kolu, stekao je veliko iskustvo u
komandiranju.
U Komunistiku partiju Sovjetskog Saveza V. I. danov
ulaniose1941.godine.
U vrijeme velikog Otadbinskog rata Sovjetskog Saveza
protiv faistikih agresora, bio je naelnik taba, a zatim
komandant 4. gardijskog mehaniziranogkorpusa,Pokazao
je hrabrost i heroizam, organizatorske sposobnosti u
Staljingradskoj bici, u borbama na jugu Ukrajine, u jasko
kiinjevskoj operaciji koja je sovjetskim trupama otvorila
put na Balkan. Vladimir Ivanovi danov uestvovao je uosloboenjuBugarskeiMaarske
odfaistikihokupatora.
U vrijeme Beogradske operacije, tenkisti mehaniziranog korpusa, kojim je komandirao V. I.
danov,borilisusezajednosborcimanarodnooslobodilakevojskeJugoslavije.V.I.danov
biojejedanodonihsovjetskihvojnihstarjeinakojisu,premarijeimaJosipaBrozaTita,"na
elu sovjetskih jedinica, rame uz rame s jugoslovenskim borcima, prolijevali svoju krv ne
samozaosloboenjeBeograda,veidrugihpodrujanaezemlje".
USovjetskomSavezu,zaslugegeneralaV.I.danovadobilesuvisokuocjenu.Odlikovanje
s dva Ordena Lenjina, tri Ordena Crvene zastave, Ordenom Suvorova 1. reda, s dva Ordena
Suvorova 2. reda, ordenom Crvene zvijezde i medaljama Sovjetskog Saveza. Proglaen je
herojemSovjetskogSaveza.
Za zasluge u zajednikoj borbi protiv neprijatelja i doprinos osloboenju Beograda i drugih
podruja Jugoslavije, gardijski generallajtnant tenkovskih jedinica danov proglaen je,
1944.godine,narodnimherojemJugoslavije.
U poslijeratnim godinama, V. I. danov zavrio je, s odlinim uspjehom, Vojnu akademiju
Generaltaba, i zauzimao odgovorne komandne poloaje u Crvenoj armiji. Poavi, kao lan
sovjetske vojne delegacije, na proslavu dvadesetogodinjice osloboenja Beograda od
faistikih okupatora, 19. oktobra 1964. godine, generalpukovnik V. I. danov tragino je
izgubio ivot u avionskoj nesrei. Na Avali, kod Beograda, sovjetskoj vojnoj delegaciji
podignutjevelianstvenspomenik.
545
imjerskiMihal
Poljski maral, dravni i drutveni radnik Mihal imjerski,
roenje4.septembra1890.godine,uKrakovu.Zavrioje
Pravni fakultet na Jagelonskom univerzitetu. Od 1909.
godine radio je u oslobodilakompokretunateritorijipod
austrijskom okupacijom, uglavnom u poljskim streljakim
druinama (ilegalno ime Zavia). Od 19111912. godine
bio je u austrijskoj armiji. Oficirsku kolu zavrio je u
Bolcanu. U vrijeme I svjetskog rata, sluio je u poljskim
legionima. Inicijator je oruanog ustanka protiv
Austrijanaca i probijanja preko fronta na rusku stranu,
1918,kodRaranja.
Od februara 1918.godinejeeftaba2.poljskogkorpusa
u Rusiji, javni funkcioner Poljske vojne organizacije
(POW), komandant 2. puka 4. streljake divizije. Od
januara 1919. godine, Poslijepovratkauzemlju,postaojeoficirGeneraltabapoljskearmije.
Od20.augusta1919.jeefekspozitureGlavnekomandepoljskearmijeuSosnovjecu,gdjeje
organizirao pomo za lezijske ustanike. Od 1919 1920, komandirao je brigadom i
divizijom.Od19211923,studiraojenaVisokojvojnojkoliuFrancuskoj.Uinbrigadnog
generalaunaprijeenje1924.godine.Od19241926.jezamjenikefaadministracijearmije.
U maju 1926. godine istupio je protiv vojnog prevrata marala Pilsudskog, zbog ega je
otputen iz vojske i proganjan od sancijskih vlasti. Od 19311938, bio je u emigraciji u
Francuskoj(Pariz).
Uoktobru1938.godine,vratioseuzemlju.Poslijeseptembarskekampanje1939,ukljuiose
u borbu s hitlerovskim osvajaem. Bio je pristalica aktivnih oruanih operacija protiv
okupatora u vrstoj suradnji i oslanjanju na pomo i prijateljstvo SovjetskogSaveza.Godine
1942, uspostavio je vezu s Poljskom radnikom partijom i Glavnim tabom narodne garde.
Odmaja1943.godine,kaovojnisavjetnikNarodnegarde,prenosiojesvojevelikoiskustvoi
struno znanje u usavravanju organizacije i komandiranja, i razraivanju najefikasnijih
metoda oruane borbe protiv okupatora. Takoer je bio jedan od suorganizatora i lan
predsjednitva Zemaljskog narodnog vea ilegalnog Parlamenta poljskih demokratskih
grupacija, koji su, po inicijativi Poljske radnike partije, sazvani u novogodinjoj noi 1943.
godine. U januaru 1944. godine, naimenovan je, preko Zemaljskog narodnog vea, za
Glavnogkomandantanarodnearmije.Stekaojevelikezaslugeuuspjenomdjelovanjuiborbi
protiv vojnopolicijskih snaga okupatora na teritoriji Poljske. Mihal imjerski je bio
predsjednik delegacije Zemaljskog narodnog vea koja je, poetkom jula 1944, dola u
Moskvu na razgovore s vladom SSSR i predstavnicima Saveza poljskih patriota. Dvadeset
prvog jula 1944, imenovan je za glavnokomandirajueg poljske vojske i rukovodioca resora
zanarodnuobranuuPoljskomkomitetunarodnogosloboenja.Unaprijeenjeuingenerala
broni.KaojedanodorganizatoraPoljskenarodnevojske,imaojebitandoprinosupreporodu
i brzom razvoju regularnih oruanih snaga narodne poljske drave, pokazujui organizacioni
talentirukovodilakesposobnosti.Podnjegovimrukovodstvom,poljskanarodnavojskajeu
zavrnomperiodurataizraslauoruanusnagukojajebrojalavieod400hiljadaljudi,akoja
je znaajno doprinijela pobjedi nad faizmom. Za zasluge u razvoju vojske i jaanju narodne
Poljske, 3. maja 1945. je imenovan za marala Poljske. Od 19451949. je ministar za
narodnu obranu, Od 19491952. je lan Dravnog savjeta, a od 1956. godine je bio na
razliitimdunostimaicivilnojslubi.Od1969.godinejeupenziji.
546
On je zasluan i cijenjen drutveni radnik, poasni predsjednik Glavne uprave Saveza boraca
za slobodu i demokraciju. Kao priznanje za izuzetan udio u pobjedi nad faizmom u II
svjetskom ratu, kao i u preporodu dravnosti i jaanju Narodne Republike Poljske i njene
obrambene moi, odlikovan je Ordenom graditelja Narodne Poljske. Odlikovan je, takoer, i
drugim najviim odlikovanjima! Ordenom narodnog heroja Jugoslavije, Velikim kriem
ordena "Virtuti Militari" s lentom i zvijezdom, Grunvaldskim krstom l reda, Velikom lentom
poljskog preporoda, sovjetskim Ordenom pobjede, ehoslovakim Ordenom bijelog lava za
pobjedu sa zvijezdom 1 reda, bugarskim Ordenom 9. septembra 1944. godine, Ordenom
NarodneRepublikeMaarskeiamerikomLegijomzazaslugeredaglavnokomandujueg.
547
Spol
Ogromnaveinanarodnihherojasumukarci:
Ukupno1322
Mukarci 1231
ene91
Politikapripadnost
Premapolitikojpripadnosti,veinanarodnihherojasukomunisti.Oko97%poginulihi
strijeljanihnarodnihherojabilisulanoviKPJ,atakoerisvikojisupreivjelioruanu
revoluciju.
Ukupno
1.322
lanoviKPJ1.284
lanoviSKOJa18
Neorganiziraniilinepoznatapolitikapripadnost20
Zanimanje
Podaciozanimanjunarodnihherojauvjerljivoilustrirajuirinuoruanerevolucije:unjojsu
uestvovaligotovosvislojevinaegdrutva.Najviejerudaraiindustrijskihradnika:34%.
Studentiiaciine19%svihnarodnihheroja,poljoprivredniradnici18,astrunjaciraznih
profila13%.Studentiiaciinepolovinuukupnogbrojaintelektualacameunarodnim
herojima.
Rudari,industrijskiinjimasrodniradnici 452
Poljoprivredniciinjimasrodniradnici 236
Radniciutrgovinamaiuslugama33
OficiriipodoficiriJugoslavenskevojskeiandari 82
Administracijainjimasrodnislubenici 78
Pravnici 64
Profesoriiuitelji 54
Inenjeriiljekari 27
548
Ostalistrunjaci,umjetniciinovinari 29
Studenti 184
aci 66
Domaice14
Nepoznato5
Starost
Analizastarosnestrukturenarodnihherojauvjerljivogovoriomladostinaeoruane
revolucije.
Polovinanarodnihherojaotilajeuratsmanjeod25godina,asamonjih325jeimalovie
od30godina.
Odukupnogbrojapoginulihiumrlihnarodnihheroja42%subilimladiizmeu16i26
godina,a38%suimaliod27do34godine.Trietvrtinenarodnihherojabilisumlaiod34
godine25meunjimanisuimalini 20godinautrenutkupogibije,atrojesubilimlaiod17
godina.SkojevkaMilkaBosniimalajesamo15godinakadajepoginulaposlesvog
poznatogpodvigaskidanjaebetaspartizanskogtenkaprilikomdesantanaDrvar,u
svibnju1944.godine.
Proglaeninarodniherojipremagodinama
MilkaBosnijeposljednjiproglaeninarodniherojJugoslavije,1974.godine.Ogromna
veinanarodnihherojajedobilazasluenopriznanjeposlerata.Najvieihjeproglaeno
1953,zatim1951.i1952.godine.Samojedanodnjih,JosipBrozTito,dobiojeovajorden
vieputa:jednomunovembru1944,advaputaposlijerata.
Godina
1942.
1943.
1944.
1945.
1946.
1947.
1946.
1949.
1950.
1951.
1952.
1953.
1955.
19561974.
Brojproglaenih
narodnihheroja
16
20
27
88
6
1
4
51
1
356
100
633
2
16
Poginulipremagodiniborbeipremauzrastu
549
Od955palihheroja,77%izgubilojeivotudirektnojoruanojborbisneprijateljem.Oko15
%jestreljanoilinastradalouzatvorimailogorima,aoko7%jeumrloposlerataod
posljedicaratailimuenjauzatvorima.
Premagodinirata,najvienarodnihherojajepoginulo1943gotovo30%,azatim1942
27,5%.Neposrednoposleratapoginuloje9narodnihheroja,mahomuobraunusostacima
neprijateljskihbandi,anekiinesretnimsluajem.55narodnihherojajeizvrilosamoubojstvo
danebipali neprijateljuuruke.
Mjestoroenjaistradanjanarodnihheroja
NajveibrojnarodnihherojaroenjeuHrvatskoj 21,9%,zatimuBosniiHercegovini
20,6,uCrnojGori 18,7,uSrbijibezpokrajina15,uSloveniji11,05%.Najvie
poginulihistrijeljanihnarodnihherojajeizBosneiHercegovine23,1%,Srbije
21,HrvatskeiCrneGorepo20%.NajvienarodnihherojajepoginulouBosnii
Hercegovini 32%,uuojSrbiji 19,Hrvatskoj18,Sloveniji12,CrnogGori8,
Makedoniji5,Vojvodini2inaKosovu1%.Odukupnogbrojanarodnihheroja,relativnoje
najviepoginulihsKosova(85%).Tojest11od13proglaenih.TajprocentuuojSrbiji
iznosi78%,uBosniiHercegovini77%akodostalihsekreeod73uCrnojGorido65%,u
Hrvatskoj.
ivihnarodnihherojau1957.jebilo410,u1975.367,au1981,343narodnaheroja.
Godina
stradanja
Ukupno
Ukupno:
955
1941.
ene
Starostumomentustradanja
1519
godina
2026
2734
3544
45ivie
godina
74
25
368
367
116
79
119
37
52
21
1942.
262
19
104
112
26
15
1943.
282
25
119
114
32
1944.
188
18
91
71
14
1945.
32
13
11
Posle1945.
37
16
10
Nepoznato
35
35
550