Zakon o Stambenim Odnosima

Mehmedalija Huremovi}
MOJ VODI^ ZA OTKUP STANA
ZAKON
O STAMBENIM ODNOSIMA
Da bi se na ovo pitanje dao jasan i zadovoljavaju}i odgovor, potrebno je prethodno upoznati se sa:
- na~inom sticanja stanarskog prava;
- koja prava sadrì stanarsko pravo;
- kako prestaje stanarsko pravo.
1. NAÎN STICANJA STANARSKOG PRAVA

Naravno ovdje bi se koristile odredbe jo{ uvijek vaè}eg Zakona o stambenim odnosima, Zakona o napu{tenim stanovima i Odluke o ukidanju ratnog stanja.
Dakle, stanarsko pravo se sti~e danom zakonitog useljenja u stan, pod kojim
se podrazumjeva useljenje izvr{eno na osnovu ugovora o kori{}enju stana. Ugovor
o kori{}enju stana se moè opet zaklju~iti samo na osnovu odgovaraju}eg akta davaoca stana na kori{}enje, ili drugog akta utvr|enog u zakonu koji predstavlja punovaàn osnov za useljenje u stan. Odredbe zakona su utvrdile da je nadle`nost u
stambenim sporovima sudska, a samo gdje je to izri~ito utvr|eno nadle`nost organa uprave za stambene poslove. Dakle, punovaàn osnov za useljenje mogu biti i
presude suda i odluke organa uprave, na osnovu kojih se zaklju~uje ugovor o
kori{}enju stana, odnosno koje zamjenjuju ugovor o kori{}enju stana. Zatim, pored
toga je i jedan od oblika ugovor o zamjeni stanova, kojim se tako|er sti~e stanarsko pravo, danom zakonitog useljenja.
103
2. KOJA PRAVA SADR@I STANARSKO PRAVO

Pored prava kori{}enja i nepovrjedivosti stana stanarsko pravo u sebi sadrì
slijede}a prava:
- da se niko ne moè u stan useliti bez dozvole nosioca stanarskog
prava,
- da nosilac stanarskog prava moè odre|enom krugu korisnika stana
otkazati dalje kori{}enje stana,
- da nosilac stanarskog prava pod uvjetima utvr|enim u zakonu, moè
izvr{iti zamjenu stana,
- da nosilac stanarskog prava moè otkazati kori{}enje stana svakog
prvog u mjesecu,
- da nosilac stanarskog prava dio stana moè izdati u podstanarski odnos i dr.
Vrste kori{}enja stanova:

Stanarsko pravo se sticalo na stanovima koji su bili u dru{tvenoj svojini, koja
se opet sticala kao postoje}a imovina dràvnih organa, kao imovina koja je
izgra|ena ili kupljena od strane pravnih subjekata, a sredstva su obezbje|ivana iz
sredstava zajedni~ke potro{nje i doprinosa za stambenu izgradnju; na nacionalizovanoj imovini koja je bila u vlasni{tvu gra|ana i gra|ansko pravnih lica; na stanovima koji su bili u privatnoj svojini, a u kojima su se od 1945. godine zatekli stanari.
Posebna kategorija nosilaca stanarskog prava su sustanari, koji su
uspostavljani po~ev od 1945. godine, a koji su se, istina u manjem broju zadràli i
do danas.
Posebni status su imali i stanovi koji su dodjeljivani kao tzv. zamjenski stanovi
kategoriji gra|ana ~iji su se stanovi ili obiteljske ku}e ru{ile u cilju izgradnje novih
objekata, putem Zavoda za izgradnju i dr. Zatim tu su i stanovi koje dodjeljuje Fond
za sanaciju slijeganja terena od eksploatacije soli u Tuzli i dr.
3. KAKO PRESTAJE STANARSKO PRAVO

Prestanak stanarskog prava je reguliran odredbama Zakona o stambenim
odnosima u dva dijela.
Prvi se odnosi na: otkaz ugovora o kori{}enju stana; i drugi na: prestanak ugovora o kori{}enju stana.
104
Otkaz ugovora o kori{}enju stana, treba opet razlu~iti kada ga daje nosilac
stanarskog prava i kada ga daje davalac stana na kori{}enje.
Nosilac stanarskog prava moè u svako doba otkazati ugovor o kori{}enju
stana, i to svakog prvog u mjesecu, pismeno, neposredno, bez suda i bez ikakvog
obrazloènja uz otkazni rok od mjesec dana, ako nije ugovoren duì rok.
Otkaz ugovora o kori{}enju stana od strane davaoca stana na kori{}enje daje
se tu`bom, koja se podnosi nadle`nom sudu.
Razlozi za davanje otkaza su:
- ako se stan koristi suprotno ugovoru ili mu se nanosi {teta, uz prethodnu pismenu opomenu, odnosno bez opomene, ako su ti razlozi
utvr|eni odlukom suda ili rje{enjem nadle`nog organa,
- ako se stan koristi na na~in koji ometa druge stanare u istoj zgradi uz
prethodnu pismenu opomenu, odnosno bez opomene ako su razlozi
utvr|eni odlukom suda ili rje{enjem nadle`nog organa, u roku od 30
dana, ako to ne u~ini davalac stana na kori{}enje po proteku tog roka
to mogu u~initi korisnici drugih stanava u istoj zgradi,
- ako nosilac stanarskog prava zaostane sa pla}anjem stanarine i naknada za kori{}enje zajedni~kih dijelova i ure|aja zgrade, duè od tri
mjeseca i pod uslovom da pla}anje stanarine i naknada nije obustavljena, s toga {to nije izvr{ena traèna popravka u stanu odnosno u
zgradi,
- ako suprotno propisima izdaje prostorije stana za poslovne svrhe, ili ga
suprotno propisima pretvara u poslovne prostorije, ako dio stana ili cijeli
stan, suprotno propisima, izdaje podstanarima i
- ako se vr{i fiktivna zamjena stana.
Za slu~aj nepla}anja stanarina i naknada u vrijeme kada je nosilac stanarskog

prava privremeno nezaposlen i prima materijalnu pomo} i obezbje|enje, dok to
traje ne moè mu se otkazati ugovor o kori{}enju stana.
Ono {to treba ovdje istaknuti, to je podno{enje nadle`nom sudu tu`be kojom
se daje otkaz ugovora o kori{}enju stana, nosiocu stanarskog prava i ~lanovima
porodi~nog doma}instva koji su sa njim ìvjeli, kada prestanu da li~no koriste stan
NEPREKIDNO DU@E OD [EST (6) MJESECI, a za to vrijeme su
boravili u zemlji ili inostranstvu.
Izuzetak je ako je to odsustvo vezano za:
sluènje vojnog roka,

105
lije~enje nosioca stanarskog prava,

ako se nosilac stanarskog prava nalazi u domu starih, iznemoglih,
penzionera i dr.
ako se nosilac stanarskog prava nalazi na izdràvanju kazne,

ako se prema nosiocu stanarskog prava izvr{ava odre|ena mjera
bezbjednosti,
ako nosilac stanarskog prava ili ~lanovi porodi~nog doma}instva
borave u zemlji ili inostranstvu duè od 6 mjeseci, ali najduè 5

godina, ako odlazi na rad privremeno pod uslovima odre|enim
zakonom, u kom slu~aju moè traìti od davaoca stana da odredi
podstanara, a ako ovaj to ne u~ini da sam izda stan podstanaru za
to vrijeme.
Poseban tretman otkaza ugovora o kori{}enju stana je kada je stan dat po osnovu radnog odnosa, otkaz se ne moè dati ako je 10 godina ili vrijeme koje je
kra}e utvr|eno aktom davaoca, nosilac stanarskog prava koristio stan, ako ima
najmanje 20 godina radnog staà, a duè od 5 godina kod davaoca stana na
kori{}enje.
Prestanak ugovora o kori{}enju stana:
istekom roka ako se radi o ugovoru na odre|eno vrijeme,

ako se zgrada ili dio zgrade u kojoj je stan, ru{i,
ako je zgrada eksproprisana u svrhu ru{enja,
ako stan ne odgovara higijenskim uslovima, ili postoji opasnost po
ìvot stanara, {to se utvr|uje rje{enjem nadle`nog organa.
Stanarsko pravo prestaje i kada nosilac stanarskog prava umre ili prestane
biti nosilac stanarskog prava iz bilo kog razloga, a niko od preostalih korisnika
nema pravo da nastavi sa kori{}enjem stana, i stambeni organ donese rje{enje da
nitko to pravo nema i da se svi korisnici moraju iseliti iz tog stana.
PRESTANAK STANARSKOG PRAVA PO ODREDBAMA

ZAKONA O NAPU[TENIM STANOVIMA
Prema odredbama ~lana 10. uz primjenu ~lana 3. Zakona o napu{tenim
stanovima i to~ke I. Odluke o ukidanju ratnog stanja (Slu`beni list RBiH, broj
50/95 od 28.12.1995.) kojim je progla{en prestanak ratnog stanja, dana
106
29.12.1995. isteklo je 7 dana za nosioce stanarskog prava koji su boravili na teritoriji RBiH, a dana 6.1.1996. god. 15 dana za nosioce stanarskog prava koji su boravili izvan teritorije RBiH, jer je Odluka objavljena na oglasnoj tabli Predsjedni{tva
RBiH dana 22.12.1995.
Izmjenom odredbe ~lana 10. stav 2. (Slu`beni list RBiH, broj 16/92) je
utvr|eno da prestanak stanarskog prava u tom slu~aju utvr|uje: "rje{enjem
nadle`ni organ", {to se tako|er odnosi na stambeni organ uprave.
Imaju}i u vidu osnovne odredbe Zakona o stambenim odnosima prema kojima su svi sporovi iz stambenih odnosa u nadle`nosti suda, a samo kad je to
izri~ito zakonom odre|eno, to je u nadle`nosti op{tinskog organa uprave
nadle`nog za stambene poslove, postavlja se pitanje, da li i ovaj prestanak stanarskog prava kada su u pitanju privremeno napu{teni stanovi treba da rje{avaju sudovi ili organi uprave. Dakle, ostaje dilema da li se radi o sukobu nadle`nosti izme|u
organa uprave s jedne strane i nadle`nih sudova, s druge strane.
Ovo je bitno, kako }emo kasnije konstatirati, za gubitak stanarskog prava; zakonito sticanje stanarskog prava; primjene Aneksa 7. Okvirnog sporazuma za mir u
BiH; pa i eventualno dono{enje imovinskih zakona pod uvjetima koje traì
me|unarodna zajednica.
Posebno je bitno i sa aspekta ostvarivanja prava na kupovinu stana na kojem
je ste~eno stanarsko pravo po odredbama Zakona o prodaji stanova na kojima je
ste~eno stanarsko pravo.
U Zakonu je do{lo do druga~ijeg reguliranja prava na kupovinu stanova u dijelu
koji se odnosi na pravo ste~eno nakon stupanja na snagu ovog zakona, pa je tako
predvi|eno da osobe, koje u okviru dvije godine od dana stupanja na snagu Zakona,
steknu stanarsko pravo ili pravni osnov za zakonito useljenje u skladu sa odredbama Zakona o stambenim odnosima, imaju pravo otkupa stana po odredbama
Zakona o prodaji stanova na kojima je ste~eno stanarsko pravo.
Dakle, ovom odredbom se pitanje sticanja stanarskog prava, uz prethodni gubitak stanarskog prava ranijeg korisnika stana, jo{ vi{e komplikuje i pro{iruje krug
mogu}ih sporova i primjene postoje}ih propisa.
107
ODNOS VLASNIKA STANA I NOSIOCA

STANARSKOG PRAVA
ZASNIVANJE STANARSKOG PRAVA NA STANOVIMA

U SVOJINI GRA\ANA
Smatra se za potrebno upoznati se i sa pravnim osnovom nastanka stanarskog
prava na stanovima u svojini gra|ana. Dono{enjem Uredbe o upravljanju stambenim
zgradama3 javlja se dru{tveno upravljanje i na nekim zgradama koje su bile u privatnoj
svojini.
Uredba polazi od toga da sve zgrade u privatnoj svojini koje imaju vi{e od dva
stana, se uklju~uju u stambenu zajednicu, s tim {to narodni odbor grada - gradskih
op{tina i sreza moè odrediti da se u stambenu zajednicu ne unose stambene
zgrade koje imaju tri manja stana. Zgradama koje su unesene u stambenu zajednicu, mo`da je bolji izraz koji koristi Uredba "uklju~ene" upravljaju ku}ni savjeti i
stambena zajednica.
Stambena zajednica ima svojstvo pravnog lica i kao takva nosilac je prava i
obaveza iz ugovora o kori{}enju stana, kao i drugih ugovora koje zaklju~uje, a u vezi
su sa upravljanjem i odràvanjem zgrada koje su uklju~ene u stambenu zajednicu.
Dakle, stambena zajednica je bila ugovorna strana, umjesto privatnog vlasnika,
kod zaklju~ivanja ugovora o kori{}enju stana u privatnoj svojini, ukoliko je zgrada
unesena u stambenu zajednicu, preko uprave stambene zajednice. Na osnovu ovih
ugovora korisnici stanova stekli su pravo na stan, koje im obezbje|uje trajno pravo
kori{}enje stana saglasno odredbama o redu u stambenim zgradama. Po{to je
postalo trajno pravo, ono se moè izgubiti samo u slu~ajevima predvi|enim Uredbom. Bitno je napomenuti, da su se ove odredbe o zaklju~ivanju ugovora o
kori{}enju stana, kojim se sti~e trajno pravo kori{}enja stana, odnosile i na
stanare u zgradama u privatnoj svojini koje nisu uklju~ene u stambenu zajednicu.
To su zgrade koje imaju jedan ili dva stana, a po odre|enju narodnog odbora grada
- gradskog odbora - sreza i po zahtjevu privatnog vlasnika to moè biti i zgrada koja
ima tri manja stana. Dakle, razlika izme|u jednih i drugih je u upravljanju. Jednim
upravljaju stambene zajednice, a drugim privatni vlasnici. Me|utim, ono {to je
3
Uredba je objavljena u "Slu`benom listu FNRJ", broj 52/53. iz 1953. godine.
108
najbitnije, to je koja prava sti~u korisnici stanova, a ta prava su ista bez obzira ko
njima upravlja. Na svim stanovima korisnici sti~u, odnosno stekli su "trajno pravo
kori{}enja" koje se moè izgubiti samo pod uslovima utvr|enim Uredbom. Jedan
od uslova "gubitak" predvi|en Uredbom je bio i ako vlasnik zgrade u privatnoj svojini
ho}e da se useli u stan u svojoj zgradi, mogao je da uru~i otkaz u svako doba uz otkazni rok od dva mjeseca.
Prema odredbama Uredbe ~ak je vlasnik imao pravo i na dio stanarine, s tim
{to su se prihodi od stanarine raspore|ivali na: amortizacioni fond, fond za
upravljanje zgradom i fond za odràvanje zgrade, a prije raspodjele prihoda od
stanarine pla}ali su se dio koji pripada vlasniku zgrade i dospjele obaveze po
zajmovima. Sama amortizacija, u zavisnosti od odluke narodnog odbora grada mogla se kretati od najmanje 40 do najvi{e 60% od ukupnog iznosa stanarine. Zakon
o stambenim odnosima ("Slu`beni list SFRJ", broj 16/59 od 22. 4. 1959. godine
koji je stupio na snagu 22. 7. 1959. godine). Prema odredbama ovog Zakona
porodi~ne stambene zgrade u gra|anskoj svojini koje su pravosna`nim rje{enjem
bile stavljene pod dru{tveno upravljanje, danom stupanja na snagu Zakona se izuzimaju. Po{to je bilo i zgrada koje su stavljene pod dru{tveno upravljanje bez
dono{enja rje{enja, imale su isti status kao da je doneseno rje{enje. U tom slu~aju
sopstvenik zgrade je u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu Zakona mogao da
zahtijeva da se zgrada izuzme ispod dru{tvenog upravljanja, tako da ono prestaje
danom pravosna`nosti rje{enja kojima se zgrada izuzima ispod dru{tvenog
upravljanja.
Na postoje}i ugovor o kori{}enju stana koji su zaklju~eni po ranijim propisima,
a ostali su na snazi, s tim da prava i obaveze koje proisti~u iz takvog ugovora i odnosa, primjenjuju se odredbe Zakona. Zakonom je bila predvi|ena i odredba (~lan
145.) prema kojoj sopstvenik moè nosiocu stanarskog prava otkazati ugovor o
kori{}enju stana i kad je taj stan potreban radi useljenja koga od roditelja ili djece
sopstvenika, s tim da se obezbjedi drugi odgovaraju}i stan. Zatim slijede izmjene i
dopune u br. 47/59, 27/60 i 12/62. ^lan 145. je brisan u izmjeni u broju
12/62 od 21. 3. 1962. godine, tako da je i ta mogu}nost u odnosu na
sopstvenika otpala nakon kori{}enja odredbe kra}e od tri godine. Iza toga slijedi
novi Pre~i{}eni tekst (17/62) koji je doìvio tako|e nekoliko izmjena i dopuna, i to u
br. 10/65 i 57/65. U ovim izmjenama i dopunama brisano je poglavlje pod naslovom "Upravljanje porodi~nim stambenim zgradama u gra|anskoj svojini" a u ~lanu
55. regulisano samo da pravo davanja na kori{}enje stana u porodi~noj stambenoj zgradi ima sopstvenik. Donosi se novi Pre~i{}eni tekst Zakona u broju 11/66
sa kasnijom izmjenom i dopunom u broju 32/68.
109
Od osnovnog teksta, i kasnije, ostala je Glava koja je regulisala pitanja "Pravo

sopstvenika porodi~ne stambene zgrade u gra|anskoj svojini na useljenje i zamjenu stana".
Posljednja izmjena i dopuna (32/68) odnosila se na vlasni{tvo na zgradi i
stanovima, utoliko {to u maksimum koji odre|uje Zakon o nacionalizaciji najamnih
zgrada i stanova ulazi i stan odnosno zgrada koju sopstvenik koristi sa ~lanovima
porodi~nog doma}instva sezonski ili povremeno. Uslov je da po mogu}nostima i
gra|evinskim osobinama ima svojstvo stana odnosno stambene zgrade. Vi{ak
iznad propisanog se oduzima i sklopljeni ugovori o prodaji progla{avaju ni{tavnim.
Ove odredbe saveznih propisa o stambenim odnosima su vaìle do dono{enja
republi~kih propisa tj. do 1974. godine kada su ova pitanja razrje{avana u republi~kim propisima. U pogledu statusa sopstvenika i nosilaca stanarskog prava u
njihovim stanovima stanje se nije mijenjalo. Naime, u republi~kim propisima su uglavnom preuzete odredbe saveznog propisa ili je odredbom samo sankcionisano
postoje}e stanje. U SRBiH u Zakonu o stambenim odnosima ("Slu`beni list SRBiH",
broj 13/74) u ~lanu 2. u stavu 2. stoji da takav gra|anin koji je do stupanja na
snagu tog Zakona stekao stanarsko pravo na stan u svojini gra|ana, ima sva prava
i obaveze koji se zakonom propisuju za nosioca stanarskog prava i ~lanove njegovog porodi~nog doma}instva odnosno korisnika stana, ako Zakonom nije druk~ije
odre|eno.
Me|utim, u upravnoj i sudskoj praksi nije bilo tako. Naime, ako nosilac stanarskog prava iseli iz dru{tvenog stana, a u stan useli neko, bilo koji gra|anin, onda se
to smatra nezakonitim useljenjem, a ako useli neko ko bi mogao biti korisnik stana
onda se to smatra nezakonitim kori{tenjem, ako se utvrdi da on to nije. U ovom
slu~aju vodi se upravni postupak. Ako u stan u svojini gra|ana, nakon {to se iseli
nosilac stanarskog prava, se useli lice koje se smatra korisnikom stana vode se
dva postupka. Jedan sudski po otkazu, a drugi upravni po zahtjevu tog lica koji se
smatra korisnikom, ~ime se u vrlo teàk poloàj stavlja vlasnik stana u odnosu na
dru{tveni stan. Ovo pod pretpostavkom da u stan useli "korisnik" sa znanjem nosioca stanarskog prava jer po zakonu ima iste obaveze kao i nosilac u stanu u
dru{tvenoj svojini. Po prestanku stanarskog prava vlasnik ima pravo useliti u svoj
stan. Isto tako ima pravo, ako ponudi odgovaraju}i stan, da traì iseljenje i zamjenu,
a da i ovdje ironija bude ve}a stav sudske i upravne prakse je da ne moè ponuditi
stan u svojini gra|ana jer se na takvom stanu ne moè ste}i stanarsko pravo, nego
se stvara zakupni odnos, pa se mora ponuditi stan u dru{tvenoj svojini.
110
Ne{to ve}a prava imaju vlasnici od prije 1. januara 1959. godine jer mogu ponuditi ili stan koji koristi nosilac stanarskog prava, ili dio stana, dakle isti takav prostor, a ako koristi ve}i stan onda moè ponuditi stan koji odgovara njegovim
stvarnim potrebama, {to sve utvr|uje nadle`ni stambeni organ.
Po{to je dràva putem dru{tveno-politi~kih zajednica - op{tina ove stanove u
svojini gra|ana i ograni~ila u dijelu vlasni{tva tj. raspolaganju, odredbe Zakona joj
nalaù da svojim propisom predvidi uslove i mjere za omogu}avanje useljenja
vlasnika stanova u svoje stanove u slu~ajevima kada stanuju u nepovoljnim
uslovima, a naro~ito ako se radi o vlasnicima od prije 1. 1. 1959. godine. Me|utim,
koliko je poznato takav propis nije se prakti~no provodio ni u jednoj op{tini.
ZAKLJUÂK
Dakle, po{to smo se upoznali sa genezom stvaranja stanarskog prava na
stanovima u privatnoj svojini ~ime su se od tri glavna ovla{tenja prava vlasni{tva,
dva prenijela na nosioca stanarskog prava (posjedovanje i kori{tenje) a jedno ostalo kod vlasnika (raspolaganje) koje je tako|e ograni~eno bar u ekonomskom
smislu, ako ne u pravnom, sada bi bilo vrijeme da se ponudi rje{enje.
Ovdje nismo posebno tretirali stanove koji su nacionalizovani, jer je za njih dato
kakvo-takvo rje{enje.
Stoga bi trebalo razmi{ljati, a imaju}i u vidu dono{enje propisa u kantonima
koji realiziraju prodaju stanova na kojima je ste~eno stanarsko pravo, bilo otkupom, da se u okviru tih propisa razrje{avaju i problemi, kako vlasnika stanova, s
jedne strane, tako i nosilaca stanarskog prava u njihovim stanovima s druge
strane.
Uvijek se postavlja pitanje kako i na koji na~in ovo razrje{avati, jer se po~ne sa
"vaganjem" prava jednih i drugih i ko }e do}i u situaciju koja ga stavlja u podre|eni
poloàj.
Jasno je jedno, da trì{te i ekonomija u stambenim odnosima je jedno od prvih
pitanja koje }e, pokrenuti razrje{enje problema u ovoj oblasti. Ona se ogleda u
mogu}nosti uvo|enja tzv. ekonomske stanarine, pa do vi{e oblika kori{}enja stana,
pored stanarskog prava, na zakupni odnos kao redovan oblik kori{}enja stana.
111
Sljede}i korak je ozakonjenje promjena vlasni~kih odnosa tj. stvaranje

mogu}nosti da se dru{tveni stanovi mogu prodati nosiocima stanarskog prava, uz
prodajnu cijenu utvr|enu Zakonom. Tako|er, zakonom su predvi|ene i beneficije.
Time se omogu}ava nosiocu stanarskog prava u stanu u dru{tvenoj svojini da pribavi
u vlasni{tvo stan u kojem stanuje, i to pod povoljnijim uslovima, a dru{tvenom pravnom
licu - vlasniku stana da pribavi sredstva do svoje privatizacije od prodatih stanova.
Imaju}i u vidu da nosioci stanarskog prava u stanovima u dru{tvenoj svojini i u stanovima u svojini (koji su dakle po ranijim propisima ostvarili to pravo) imaju ista prava i
obaveze, to bi i njima trebalo omogu}iti otkup stanova u svojini u kojima stanuju,
naravno pod uslovom da to prihvate i vlasnici stanova.
Me|utim, postavlja se pitanje kako ovim nosiocima stanarskog prava
obezbijediti mogu}nost sniàvanja prodajne cijene jer to ne moè i}i na teret
vlasnika stanova.
Iz otkupa dru{tvenih stanova trebalo bi obezbijediti odre|ena sredstva iz kojih
bi se pokrivala sredstva za koja bi se umanjivala prometna vrijednost za stanove u
svojini, to bi bio jedan od na~ina da se razrije{i status stanova u svojini na kojima je
ste~eno stanarsko pravo.
Drugi na~in bi bio da se iz sredstava otkupa obezbje|uju sredstva za izgradnju
odnosno kupovinu stanova za nosioce stanarskog prava koji se nalaze u stanovima
u svojini.
Jedan od mogu}ih na~ina bi bio da nadle`na tijela iz istih sredstava, iz sredstava otkupa stanova, pristupe kupovini stanova u svojini u kojima stanuju gra|ani
koji su po ranijim propisima stekli stanarsko pravo.4
Zakon o dopuni Zakona o susvojini na stanu ("Slu`beni list SRBiH", broj 27/91) vidi stranu 24
- dodatak Priru~nika Zakona o susvojini na stanu. Tako|e i ~lan 33. stav 5. Nacrta zakona.
112
ZAKON O STAMBENIM ODNOSIMA
(pre}i{}eni tekst)
I - OP[TE ODREDBE
^lan 1.
Ovim zakonom ure|uju se prava i obaveze davalaca stana na kori{}enje i gra|ana u
kori{}enju stana u dru{tvenoj svojini i stana na kojem postoji pravo svojine.
^lan 2.
Gra|anin koji se uselio u stan u dru{tvenoj svojini na osnovu akta koji predstavlja punovaàn osnov za useljenje u stan (u daljem tekstu: nosilac stanarskog
prava) ima pravo da taj stan, pod uslovima koji su propisani ovim zakonom, trajno i
nesmetano koristi (u daljem tekstu: stanarsko pravo).
Gra|anin koji je do stupanja na snagu Zakona o stambenim odnosima
("Slu`beni list SRBiH", broj 13/74) stekao stanarsko pravo na stan u porodi~noj
stambenoj zgradi odnosno na posebnom dijelu zgrade (u daljem tekstu: stan u svojini gra|ana) ima sva prava i obaveze koji se ovim zakonom propisuju za nosioca
stanarskog prava i ~lanove njegovog porodi~nog doma}instva odnosno korisnike
stana, ako ovim zakonom nije druk~ije odre|eno.
Stanarsko pravo moè prestati samo u slu~ajevima i na na~in koji su
predvi|eni zakonom.
Prava i obaveze gra|anina u kori{}enju stana u svojini gra|ana u koji se uselio
poslije stupanja na snagu Zakona o stambenim odnosima ("Slu`beni list SRBiH",
broj 13/74), odnosno na kome nije stekao stanarsko pravo prema odredbi stava
2. ovog ~lana, utvr|uju se ugovorom o zakupu u skladu sa ovim zakonom i
propisima skup{tine op{tine.
^lan 3.
Stanom se smatra u smislu ovog zakona skup prostorija namijenjenih za
stanovanje sa pomo}nim prostorijama koje, po pravilu, ~ine jednu gra|evinsku cjelinu i imaju zaseban ulaz.
Pod pomo}nim prostorijama iz prethodnog stava podrazumjevaju se prostorije koje se dodjeljuju uz stan.
^lan 4.
Ne smatraju se stanom u smislu ovog zakona:
5
"Slu`beni list SRBiH", broj 14/84.
113
1) prostorije za privremeni smje{taj (privremeni radni~ki stanovi na

gradili{tima, u barakama i sli~no);
2) prostorije za smje{taj pojedinaca (hoteli, domovi za samce - "sama~ki
stanovi", domovi za studente, u~enike, penzionere i sli~no) i druge prostorije za kolektivno stanovanje;
3) stanovi vezani za vr{enje slu`bene du`nosti koji se kao namjenski utvrde
samoupravnim sporazumom, odnosno op{tim aktom davaoca stana na
kori{}enje (stanovi u zgradama kazneno-popravnih organizacija, u krugu
vojnih kasarni i u drugim vojnim objektima, na aerodromima, u èljezni~kim stanicama, loìonicama i sli~no, stanovi za ~uvare pruga,
puteva, brana, vodoprivrednih objekata, za domare, nadstojnike zgrada ku}epazitelje, nadzornike zgrada, loà~e i sli~no, stanovi u {kolskim zgradama, u zdravstvenim ustanovama i sli~no);
4) stanovi vezani za vr{enje odre|ene funkcije dok funkcija traje, koji se utvrde samoupravnim sporazumom, odnosno op{tim aktom davaoca stana
na kori{}enje;
5) prostorije za nu`ni smje{taj;
6) stanovi koji se daju stranim dràvljanima u zakup;
7) stanovi koji se daju na kori{}enje stranim dràvljanima koji su zaposleni u
stranim diplomatskim, konzularnim i drugim predstavni{tvima stranih
firmi, me|unarodnim organizacijama i udruènjima;
8) stanovi koje ovla{}ena organizacija udruènog rada, u skladu sa propisom
skup{tine op{tine, izdaje u zakup po slobodno ugovorenoj visini zakupnine.
Korisnici prostorija odnosno stanova iz prethodnog stava sti~u u njihovom

kori{}enju samo prava utvr|ena samoupravnim sporazumom, odnosno op{tim
aktom davaoca stana na kori{}enje i prava utvr|ena ugovorom.
^lan 5.
Organizacije udruènog rada, dru{tveno-politi~ke zajednice, druge organizacije i zajednice, imaju pravo da daju na kori{}enje stanove (u daljem tekstu: davalac
stana na kori{}enje) koje su kao investitori izgradili ili po drugom osnovu stekli.
Davalac stana na kori{}enje moè svoje pravo davanja stana na kori{}enje
prenijeti na drugo dru{tveno pravno lice o ~emu se zaklju~uje ugovor u pismenoj
formi.
Davalac stana na kori{}enje moè ovlastiti samoupravnu interesnu zajednicu
stanovanja (u daljem tekstu: zajednica stanovanja) da vr{i u ime davaoca stana na
kori{}enje odre|ena prava i du`nosti izuzev onih koje po svojoj prirodi moè da vr{i
samo davalac stana na kori{}enje.
114
^lan 6.
Korisnikom stana, u smislu ovog zakona, smatraju se: nosilac stanarskog
prava i ~lanovi njegovog porodi~nog doma}instva koji zajedno s njim trajno ìve i
stanuju, kao i lica koja su prestala da budu ~lanovi toga doma}instva a ostala su u
istom stanu.
^lanovima porodi~nog doma}instva nosioca stanarskog prava, u smislu ovog
zakona, smatraju se: bra~ni drug, djeca (ro|ena u braku ili van braka, usvojena,
pastor~ad) bra~ni drugovi djece, roditelji bra~nih drugova (otac, majka, o~uh,
ma}eha, usvojilac), bra}a ili sestre, unu~ad bez roditelja, kao i lica koja je nosilac
stanarskog prava duàn po zakonu da izdràva ili su ta lica du`na po zakonu da
izdràvaju nosioca stanarskog prava, a koja zajedno s njim trajno ìve i stanuju, kao
i lica koja sa nosiocem stanarskog prava ìve u ekonomskoj zajednici u istom stanu
vi{e od deset godina ili vi{e od pet godina ako su se uselila u stan na osnovu ugovora o doìvotnom izdràvanju nosioca stanarskog prava.
^lan 7.
Prinudno iseljenje iz stana ne moè se izvr{iti prije nego {to se nosiocu stanarskog prava obezbijedi useljenje u odgovaraju}i stan, nu`ni smje{taj ili drugi stan, ako je
to predvi|eno ovim zakonom.
Kao odgovaraju}i stan smatra se stan koji, uzimaju}i u obzir sve uslove
stanovanja, a naro~ito veli~inu, udobnost i mjesto na kome se stan nalazi, kao i visinu stanarine, bitno ne pogor{ava uslove stanovanja nosioca stanarskog prava koji
bi se u taj stan imao useliti.
Odgovaraju}i stan, nu`ni smje{taj ili drugi stan obezbje|uje traìlac iseljenja.
Tro{kove preseljenja snosi traìlac iseljenja kada se obezbje|uje odgovaraju}i
stan ili drugi stan, a kada se obezbje|uje nu`ni smje{taj, tro{kove snosi lice koje se iseljava, ako ovim zakonom nije druk~ije odre|eno.
^lan 8.
Kao nu`ni smje{taj smatra se jedna ili vi{e prostorija, koje obezbje|uju korisnika
od elementarnih nepogoda i njegovo poku}stvo od o{te}enja i pravo kori{}enja tih
prostorija najmanje dvije godine.
Nu`nim smje{tajem smatra se i obezbje|enje jedne ili vi{e prostorija korisniku kao podstanaru, s tim {to tro{kove pla}a u cjelini ili djelimi~no lice koje je
115
du`no da obezbijedi nu`ni smje{taj, ako korisnik nema materijalnih mogu}nosti da

snosi tro{kove takvog stanovanja.
Za nu`ni smje{taj ne mogu se odrediti poslovne prostorije i prostorije u sustanarstvu.
U nu`ni smje{taj se ne mogu smje{tati porodice sa djecom do sedam godina
starosti ili djecom ometenom u psihofizi~kom razvoju, trudnice, kao i lica te{ko
bolesna kojima bi se po nalazu ljekarske komisije, zbog stanovanja u takvim
uslovima, znatno pogor{alo zdravstveno stanje.
^lan 9.
Na prostoriji odnosno prostorijama koje se smatraju nu`nim smje{tajem iz
prethodnog ~lana ne moè se ste}i stanarsko pravo.
^lan 10.
Sporove u stambenim odnosima rje{ava nadle`ni sud, a op{tinski organ
uprave nadleàn za stambene poslove (u daljem tekstu: stambeni organ) kada je to
odre|eno ovim zakonom.
Postupak po sporovima u primjeni ovog zakona smatra se hitnim.
II - STICANJE STANARSKOG PRAVA

^lan 11.
Stanarsko pravo gra|anin sti~e danom zakonitog useljenja u stan.
Zakonitim useljenjem u stan smatra se useljenje izvr{eno na osnovu ugovora o
kori{}enju stana, zaklju~enog na osnovu odgovaraju}eg akta, ili drugog akta utvr|enog
ovim zakonom koji predstavlja punovaàn osnov za useljenje u stan.
Zabranjeno je prodavati odnosno kupovati ili na drugi na~in, suprotno odredbama ovog zakona, prenositi odnosno sticati stanarsko pravo. Sticanje stanarskog
prava koje je u suprotnosti s odredbama ovog zakona ne proizvodi nikakvo pravno
dejstvo.
116
^lan 12.
Gra|anin moè biti nosilac stanarskog prava samo na jednom stanu.
^lan porodi~nog doma}instva nosioca stanarskog prava, kao i lice koje je
prestalo da bude ~lan toga doma}instva a ostalo je u istom stanu (~lan 6. stav 1) ne
moè biti istovremeno i samostalan nosilac stanarskog prava na drugom stanu.
Zabranjeno je istovremeno biti nosilac stanarskog prava vi{e od jednog stana.
^lan 13.
Ako nosilac stanarskog prava ili maloljetni ~lanovi njegovog porodi~nog
doma}instva imaju ili steknu u svojinu porodi~nu stambenu zgradu ili stan u istom
mjestu, na kojima nije ste~eno stanarsko pravo, duàn je sa ostalim korisnicima
stana da se iseli iz stana koji koristi i useli u svoj stan, odnosno stan u svojini maloljetnog ~lana porodi~nog doma}instva, ako taj stan odgovara njegovim potrebama i
potrebama ~lanova njegovog porodi~nog doma}instva koji zajedno sa njim stanuju.
U slu~aju iz prethodnog stava nosilac stanarskog prava sa ~lanovima svog
porodi~nog doma}instva duàn je da, u roku od 30 dana od dana sticanja
porodi~ne stambene zgrade ili stana u svojini, iseli i preda stan davaocu stana na
kori{}enje odnosno vlasniku stana ili da podnese dokaze da stan u svojini ne
odgovara njegovim potrebama i potrebama ~lanova njegovog porodi~nog
doma}instva koji zajedno sa njim stanuju.
Ako nosilac stanarskog prava ne postupi po odredbi iz prethodnog stava, na
zahtjev davaoca stana na kori{}enje odnosno vlasnika stana ili po slu`benoj
du`nosti stambeni organ donije}e rje{enje o iseljenju nosioca stanarskog prava sa
svim licima i stvarima.
^lan 14.
Istim mjestom, u smislu ovog zakona, smatraju se sva naseljena mjesta na
podru~ju op{tine i grad Sarajevo.
^lan 15.
U skladu sa svojim osobenostima i potrebama, skup{tina op{tine moè utvrditi
koja se naseljena mjesta iz prethodnog ~lana ne smatraju istim mjestom.
117
Susjedne op{tine mogu sporazumno odlu~iti da se pod istim mjestom, u

smislu ovog zakona, smatraju dijelovi podru~ja op{tine koja ~ine naseljena mjesta
a me|usobno grani~e, ako su u tim naseljenim mjestima pribli`no isti uslovi
stanovanja.
^lan 16.
Radi ostvarivanja dru{tvenog uticaja u racionalnom kori{}enju stanova u
dru{tvenoj svojini skup{tine dru{tveno-politi~kih zajednica, Republi~ka konferencija
Socijalisti~kog saveza radnog naroda Bosne i Hercegovine, Vije}e Saveza sindikata Bosne i Hercegovine i Skup{tina Saveza samoupravnih interesnih zajednica
stanovanja i komunalnih djelatnosti Bosne i Hercegovine sprove{}e postupak samoupravnog dogovaranja o na~inu racionalnog kori{}enja stanova u dru{tvenoj
svojini.
Dru{tvenim dogovorom iz prethodnog stava utvrdi}e se kriteriji racionalnog
kori{}enja stana, a naro~ito: funkcionalnost (ukupna povr{ina stana, broj prostorija, veli~ina pojedinih prostorija), broj korisnika stana i njihov uzrast, spol, zanimanje i zdravstveno stanje.
Skup{tina op{tine na osnovu kriterija utvr|enih u dru{tvenom dogovoru o racionalnom kori{}enju stanova propisuje {ta se smatra racionalnim kori{}enjem stana.
^lan 17.
Lice koje koristi vi{e od jednog stana du`no je da o tome u roku od 15 dana,
od kada je po~elo da koristi vi{e stanova, obavijesti stambeni organ i ujedno da se
izjasni koji }e stan dalje da koristi, a iz ostalih stanova da se iseli u daljem roku od
30 dana.
^lan 18.
Ako lice koje koristi vi{e od jednog stana ne postupi po odredbama prethodnog
~lana, stambeni organ, po njegovom saslu{anju, donosi rje{enje o iseljenju iz
odre|enih stanova, a ispra`njeni stanovi da}e se na kori{}enje drugim licima.
Svako moè dati inicijativu stambenom organu za dono{enje rje{enja o iseljenju iz stana ili stanova lica koja koriste vi{e od jednog stana, a to moè u~initi i
stambeni organ po slu`benoj du`nosti.
118
Tro{kovi prinudnog ispra`njenja iz stava 1. ovog ~lana padaju na teret lica koje
se iseljava.
^lan 19.
Nosilac stanarskog prava na istom stanu moè biti samo jedno lice.
Ako je ugovor o kori{}enju stana zaklju~io jedan od bra~nih drugova koji ìvi u
zajedni~kom doma}instvu, nosiocem stanarskog prava smatra se i drugi bra~ni
drug.
Kad su u smislu prethodnog stava oba bra~na druga nosioci stanarskog prava,
pa jedan od njih umre, ili trajno prestane da koristi stan, drugi bra~ni drug ostaje sam
nosilac stanarskog prava, ako ovim zakonom nije druk~ije odre|eno.
^lan 20.
Ako se u slu~aju razvoda braka raniji bra~ni drugovi, koji su zajedni~ki nosioci
stanarskog prava, ne sporazumiju koji }e od njih ostati nosilac stanarskog prava o
tome, po zahtjevu jednog od njih, odlu~uje nadle`ni sud u vanparni~nom postupku,
vode}i ra~una o stambenim potrebama oba bra~na druga, njihove djece i drugih
lica koja zajedno s njima stanuju, o razlozima iz kojih je brak razveden, kao i o drugim socijalnim okolnostima.
Raniji bra~ni drug, koji je po odluci suda prestao da bude nosilac stanarskog
prava, duàn je da se iseli iz stana zajedno sa korisnicima stana, koji ~ine njegovo
porodi~no doma}instvo, kada mu se obezbijedi nu`ni smje{taj.
Na prijedlog davaoca stana na kori{}enje nadle`ni sud moè odlu~iti da se
bra~ni drug, koji bi zbog razvoda braka ostao kao nosilac stanarskog prava na
tome stanu, preseli u drugi stan koji nudi davalac stana na kori{}enje, ako taj stan
zadovoljava potrebe nosioca stanarskog prava koji ostaje u stanu i ako obezbijedi
prostorije za nu`ni smje{taj drugom bra~nom drugu.
^lan 21.
Korisnici stana (~lan 6. stav 1) koji stanuju zajedno sa nosiocem stanarskog
prava imaju pravo da trajno i nesmetano koriste taj stan pod uslovima koji su propisani ovim zakonom.
119
^lanovima porodi~nog doma}instva (~lan 6. stav 2) pripada pravo iz prethodnog stava i poslije smrti nosioca stanarskog prava, kao i kada nosilac stanarskog
prava iz drugih razloga trajno prestane da koristi stan, osim ako je prestao da
koristi stan na osnovu otkaza ugovora o kori{}enju stana odnosno raskida tog ugovora ili na osnovu ugovora o zamjeni tog stana, kao i u slu~aju kada je stekao
stanarsko pravo na drugi stan koji mu je dodijeljen i za ~lanove porodi~nog
doma}instva, kao i u slu~aju iz ~lana 13. ovog zakona.
^lan 22.
Kad nosilac stanarskog prava umre ili iz drugih razloga trajno prestane da koristi
stan, a ~lanovi njegovog porodi~nog doma}instva nastave s kori{}enjem stana, ukoliko u stanu nije ostao bra~ni drug kao nosilac stanarskog prava, ~lanovi porodi~nog
doma}instva }e sporazumno izme|u sebe odrediti jedno lice za nosioca stanarskog
prava i o tome obavijestiti davaoca stana na kori{}enje.
Ako ~lanovi porodi~nog doma}instva u roku od tri mjeseca ne postignu sporazum iz prethodnog stava nadle`ni sud }e u vanparni~nom postupku, na zahtjev ~lanova porodi~nog doma}instva ili davaoca stana na kori{}enje, odrediti koji }e ~lan
porodi~nog doma}instva biti nosilac stanarskog prava vode}i ra~una o meterijalnom i zdravstvenom stanju svakog ~lana doma}instva kao i drugim okolnostima.
Ako davalac stana na kori{}enje smatra da nijedno od lica, koja su ostala u
stanu poslije smrti nosioca stanarskog prava, ili kad je on iz drugih razloga trajno
prestao da koristi stan, nema pravo da po odredbi ~lana 21. stav 2. ovog zakona
nastavi s kori{}enjem stana, moè po isteku roka od tri mjeseca traìti od stambenog organa iseljenje svih lica koja su ostala u stanu.
Prilikom prinudnog iseljenja iz prethodnog stava ne obezbje|uje se nu`ni
smje{taj.
III - DAVANJE STANA NA KORI[]ENJE

^lan 23.
Stan se moè dati na kori{}enje samo jednom nosiocu stanarskog prava.
120
^lan 24.
Davalac stana na kori{}enje dodjeljuje stan na kori{}enje u skladu sa samoupravnim op{tim aktom.
Samoupravnim op{tim aktom utvr|uju se kriteriji za dodjelu stana na kori{}enje, kao
i druga pitanja koja se odnose na rje{avanje stambenih potreba radnika.
Prilikom utvr|ivanja kriterija i mjerila iz prethodnog stava uzima se u obzir
stambena situacija radnika, radni sta`, radni doprinos, broj ~lanova porodi~nog
doma}instva kao i druge okolnosti koje su od zna~aja za rje{avanje stambenih
potreba radnika.
Samoupravnim op{tim aktom iz stava 1. ovog ~lana utvr|uju se uslovi i na~in
dodjele stanova radnicima koji vr{e zna~ajne poslove i zadatke i radnicima koji u
procesu proizvodnje odnosno rada u organizacijama udruènog rada ili drugim samoupravnim organizacijama i zadacima predstavljaju deficitaran kadar (kadrovski
stanovi) ako zakonom nije druk~ije odre|eno.
^lan 25.
Propisom skup{tine op{tine moè se odrediti, zbog konkretnih potreba pojedinih gradova i naselja gradskog karaktera, da je davalac stana na kori{}enje duàn
dati na kori{}enje neuseljen stan.
Ako davalac stana na kori{}enje u slu~aju iz prethodnog stava, bez
opravdanih razloga, ne da na kori{}enje neuseljen stan u roku od tri mjeseca otkako je stan neuseljen, stambeni organ moè takav stan dati na kori{}enje
saglasno propisu skup{tine op{tine.
Davalac stana na kori{}enje duàn je za neuseljen stan, do davanja na
kori{}enje odre|enom licu, pla}ati odgovaraju}u stanarinu i druge naknade
(tro{kovi centralnog grijanja i sli~no).
^lan 26.
Ugovor o kori{}enju stana zaklju~uje se u pismenom obliku na osnovu pravosna`nog akta o dodjeli stana.
Ne proizvodi nikakvo pravno dejstvo ugovor o kori{}enju stana koji nije
zaklju~en u pismenom obliku.
121
Ugovor o kori{}enju stana treba da sadrì naro~ito:

- imena ugovornih strana,
- nazna~enje rje{enja o davanju stana na kori{}enje,
- ulicu i broj zgrade u kojoj je stan, te broj prostorija i povr{inu stana,
- odredbe o stanarini: iznos, vrijeme kada treba da se pla}a stanarina,
na~in pla}anja stanarine, promjene visine stanarine i dr,
- odredbe o kori{}enju zajedni~kih prostorija i ure|aja, kao i o kori{}enju
zemlji{ta koje pripada zgradi, te iznos i na~in pla}anja naknade ako se
ona pla}a pored stanarine,
- obaveze davaoca stana na kori{}enje odnosno stambene zajednice u
pogledu odràvanja stana i zgrade i zajedni~kih ure|aja i prostorija u
zgradi,
- obaveze nosioca stanarskog prava u pogledu odràvanja stana,
- obavezu nosioca stanarskog prava da dozvoli davaocu stana na
kori{}enje povremeni pregled stana,
- posebna prava i obaveze nosioca stanarskog prava,
- mjesto i datum zaklju~enja ugovora i potpise ugovornih stranaka.
^lan 27.
Ugovor o kri{}enju stana zaklju~uje se na neodre|eno vrijeme, ako nije
druk~ije odre|eno.
Ugovor o kori{}enju stana moè se zaklju~iti na odre|eno vrijeme, ako stan
daje na privremeno kori{}enje do obezbje|enja drugog ugovornog stana ili ako se
daje stan u zgradi koja se ima ru{iti u roku koji nije duì od tri godine od dana
zaklju~enja ugovora.
Ugovor o kori{}enju stana iz prethodnog stava, zaklju~en na odre|eno
vrijeme, ostaje na snazi kao ugovor o kori{}enju stana zaklju~en na neodre|eno
vrijeme, ako se ne obezbijedi drugi ugovoreni stan do ugovorenog roka, odnosno
ako se ne otpo~ne sa ru{enjem zgrade do isteka, roka odre|enog za ru{enje
zgrade.
^lan 28.
Ako jedna od ugovornih strana ne}e da zaklju~i ugovor o kori{}enju stana u
roku od 30 dana od dana useljenja u stan odnosno ako jedna od ugovornih strana
u slu~aju iz ~l. 21, 22, 32. stav 1. i ~lana 33. st. 3. i 4. ovog zakona ne}e da zaklju~i
122
ugovor o kori{}enju stana u roku od 30 dana od podnesenog traènja, stambeni

organ na zahtjev jedne od ugovornih strana, donosi rje{enje koje zamjenjuje ugovor o kori{}enju stana dok taj ugovor ne bude zaklju~en po odredbama ovog zakona.
^lan 29.
Ako se neko lice, koje treba da useli u stan, bez opravdanih razloga ne useli u
stan u roku od 30 dana od dana kada mu je stan stavljen na raspolaganje, ugovor
o kori{}enju stana prestaje da vaì, ako nije druk~ije ugovoreno.
U roku iz prethodnog stava ne ra~una se vrijeme potrebno za pripremanje
stana za useljenje koje ne traje duè od 60 dana, ako nije druk~ije ugovoreno.
^lan 30.
Ako se neko lice nezakonito useli u stan u dru{tvenoj svojini ili se useli u zajedni~ke prostorije u zgradi svako moè dati inicijativu, a zainteresovano lice zahtjev stambenom organu, za pokretanje postupka za njegovo iseljenje.
Na osnovu zahtjeva ili po slu`benoj du`nosti stambeni organ }e donijeti
rje{enje o ispra`njenju stana odnosno prostorija ako od dana nezakonitog useljenja do pokretanja postupka nije proteklo vi{e od tri godine.
Protiv rje{enja iz prethodnog stava moè se u roku od tri dana izjaviti àlba, koja
ne zadràva izvr{enje rje{enja. Prilikom prinudnog ispra`njenja stana odnosno prostorije, licu koje se iseljava ne obezbje|uje se nu`ni smje{taj.
Tro{kovi prinudnog ispra`njenja stana odnosno prostorije padaju na teret lica
koje se iseljava.
Lice koje se nezakonito uselilo u stan ili se uselilo u zajedni~ke prostorije u zgradi
snosi svaku {tetu i sve tro{kove prouzrokovane nezakonitim useljenjem.
Protekom roka iz stava 2. ovog ~lana ne isklju~uje se pravo davaoca stana na
kori{}enje da zahtijeva ispra`njenje stana odnosno zajedni~kih prostorija kod
nadle`nog suda u roku od daljnjih pet godina.
123
IV - PRAVA I OBAVEZE NOSIOCA STANARSKOG PRAVA

a) Prava nosioca stanarskog prava
^lan 31.
Bez dozvole nosioca stanarskog prava niko ne moè useliti u stan koji nosilac
stanarskog prava koristi.
Nosilac stanarskog prava moè iz opravdanih razloga, koje sam nije izazvao, od
svakog korisnika stana, osim od maloljetne djece, bra~nog druga, kao i lica koja su
bra~ni drugovi po zakonu du`ni da izdràvaju, traìti iseljenje iz stana, ostavljaju}i mu za
iseljenje primjeren rok, koji ne moè biti kra}i od 30 dana.
Ako se korisnik stana ne iseli u roku iz prethodnog stava, nosilac stanarskog
prava moè putem nadle`nog suda traìti njegovo iseljenje.
Prilikom prinudnog iseljenja iz prethodnog stava ne obezbje|uje se nu`ni
smje{taj.
^lan 32.
Nosilac stanarskog prava moè izvr{iti zamjenu stana za stan drugog nosioca
stanarskog prava. Zamjena stana vr{i se ugovorom u pismenom obliku.
Ne moè se vr{iti zamjena stana ako se na osnovu rje{enja nadle`nog organa
mora ru{iti zgrada ili dio zgrade u kojoj je stan ili ako je takav stan u zgradi za koju je
podnesen zahtjev za eksproprijaciju.
Za zamjenu stanova potrebna je pismena saglasnost davalaca tih stanova na
kori{}enje, koja se traì podno{enjem ugovora o zamjeni stanova davaocima
stanova na kori{}enje.
Nosilac stanarskog prava na stanu u svojini gra|ana moè izvr{iti zamjenu stana
za stan drugog nosioca stanarskog prava samo uz saglasnost vlasnika stana.
Ugovor koji nije zaklju~en u pismenom obliku i za koji nema pismene saglasnosti
davalaca stanova na kori{}enje ne proizvodi nikakvo pravno dejstvo.
Stanarsko pravo, prilikom zamjene stanova, sti~e se danom useljenja na osnovu pravovaljanog ugovora o zamjeni stanova.
Zabranjeno je vr{enje fiktivne zamjene stanova.
124
^lan 33.
Davalac stana na kori{}enje moè odbiti davanje saglasnosti za zamjenu stana:
1) ako nosiocu stanarskog prava u roku od {est mjeseci moè da d na
kori{}enje stan koji odgovara stanu u koji se putem zamjene èli useliti
nosilac stanarskog prava;
2) ako je nosiocu stanarskog prava stan dat na kori{}enje kao ~lanu radne
zajednice do isteka roka iz ~lana 49. stav 4. ovog zakona;
3) ako je nosiocu stanarskog prava otkazan ugovor o kori{}enju stana prije
podno{enja ugovora o zamjeni stana na saglasnost davaocu stana na
kori{}enje;
4) ako je nosiocu stanarskog prava, koji putem zamjene treba da se useli u
stan, otkazano kori{}enje ranijeg stana usljed njegove krivice;
5) ako nije izmirena stanarina;
6) ako smatra da se radi o fiktivnoj zamjeni stanova.
Odbijanje davanja saglasnosti za zamjenu stana mora biti dato u pismenom

obliku uz navo|enje razloga odbijanja.
Nosilac stanarskog prava kome je odbijeno davanje saglasnosti za zamjenu
stana moè, izuzev saglasnosti iz ~lana 32. stav 4. ovog zakona u roku od 15 dana od
dana prijema pismena o odbijanju davanja saglasnosti iz prethodnog stava, podnijeti
zahtijev stambenom organu da utvrdi da on ima pravo na zamjenu. Rje{enje stambenog organa zamjenjuje saglasnost davaoca stana na kori{}enje.
Ako davalac stana na kori{}enje u roku od 60 dana, od kada mu je podnesen
zahtjev za davanje saglasnosti za zamjenu stana ne odbije davanje saglasnosti ili
ne obavijesti nosioca stanarskog prava da }e mu u roku od {est mjeseci dati na
kori{}enje stan koji odgovara stanu u koji se putem zamjene èli useliti, smatra}e
se da je tu saglasnost dao, {to utvr|uje stambeni organ svojim rje{enjem.
^lan 34.
Davalac stana na kori{}enje moè tu`bom nadle`nog suda u roku od 30 dana od
dana saznanja, a najkasnije u roku od dvije godine od izvr{ene zamjene stana, traìti
poni{tenje ugovora o zamjeni stana, odnosno rje{enja stambenog organa koje zamjenjuje saglasnost davaoca stana na kori{}enje (~lan 33. stav 3) i ispra`njenje stana,
ako nakon izvr{ene zamjene stanova smatra da je ugovor o zamjeni stanova bio fiktivan.
125
Prilikom ispra`njenja stana na osnovu odluke suda iz prethodnog stava ne

obezbje|uje se nu`ni smje{taj.
^lan 35.
Davalac stana na kori{}enje odnosno zajednica stanovanja du`ni su, u skladu
sa propisima skup{tine op{tine, odràvati stan u stanju u kome je predat na
kori{}enje nosiocu stanarskog prava.
Ako bude potrebno da se u stanu, radi njegovog odràvanja u stanju u kome
se mora odràvati prema normativima koje je propisala skup{tina op{tine, izvr{e
popravci ili drugi radovi koji ne padaju na teret nosioca stanarskog prava, on moè
od davaoca stana na kori{}enje odnosno zajednice stanovanja pismeno zahtijevati
da izvr{i te popravke odnosno druge radove.
Vr{enju popravaka ili drugih radova u stanu, kao i odràvanje stana ne mogu
se protiviti korisnici ostalih stanova u zgradi.
Ako davalac stana na kori{}enje odnosno zajednica stanovanja u primjerenom roku a najkasnije u roku od 60 dana ne izvr{i popravku odnosno radove, nosilac stanarskog prava moè te popravke i radove sam izvr{iti, ukoliko stambeni
organ prethodno utvrdi nu`nost popravaka i radova, kao i pribli`nu visinu tro{kova.
Izuzetno, nosilac stanarskog prava moè izvr{iti popravke i radove uz
obavje{tenje davaoca stana na kori{}enje odnosno zajednice stanovanja i bez prethodnog utvr|ivanja u smislu prethodnog stava u slu~aju hitnih i neophodnih popravaka i radova (pucanje cijevi u zidu, proki{njavanje, opasnost od poàra, ru{enje
pojedinih elemenata i sl.), u cilju da se stan odnosno zgrada sa~uva od ve}eg
o{te}enja ili da se za{titi ìvot i zdravlje ljudi.
Nosilac stanarskog prava ovla{}en je da tro{kove iz st. 4. i 5. ovog ~lana odbije od stanarine, ukoliko ih ne plati davalac stana na kori{}enje odnosno zajednica
stanovanja.
b) Obaveze nosioca stanarskog prava
^lan 36.
Nosilac stanarskog prava i drugi korisnici stana kao i ostali stanari du`ni su
pri kori{}enju stana postupiti pa`ljivo i ~uvati stan od kvara i o{te}enja.
126
Nosilac stanarskog prava snosi tro{kove popravaka u stanu i na drugim dijelovima zgrade koje prouzrokuje svojom krivicom odnosno koje prouzrokuju drugi
stanari, kao i lica koja sa njegovim znanjem i odobrenjem borave u stanu.
Nosilac stanarskog prava i drugi korisnici stana kao i ostali stanari du`ni su
koristiti stan na na~in kojim se korisnici drugih stanova u istoj zgradi ne ometaju u
mirnom kori{}enju njihovih stambenih prostorija i ure|aja i zajedni~kih prostorija u
zgradi.
^lan 37.
Stan ili dio stana ne moè se koristiti u poslovne svrhe odnosno u zakup u poslovne svrhe, niti pretvarati u poslovne prostorije, ukoliko skup{tina op{tine nije to
propisala zbog konkretnih potreba pojedinih gradova i naselja gradskog karaktera
vode}i ra~una da se na taj na~in ne smanjuje stambeni fond.
^lan 38.
U skladu sa propisima skup{tine op{tine nosilac stanarskog prava duàn je
pla}ati stanarinu i druge tro{kove vezane za kori{}enje stana i zajedni~kih prostorija i ure|aja u zgradi, kao i snositi odre|ene tro{kove odràvanja stana.
Ako nosilac stanarskog prava koristi stan koji prelazi potrebe nosioca stanarskog prava utvr|ene prema mjerilima o racionalnom kori{}enju stana na tu razliku
pla}a povi{enu stanarinu.
Ako se ugovorne strane ne mogu sporazumjeti o visini stanarine, svaka
strana, prije potpisivanja ugovora o kori{}enju stana, moè podnijeti zahtjev stambenom organu da utvrdi visinu stanarine.
^lan 39.
Bez prethodne saglasnosti davaoca stana na kori{}enje i pribavljenog
mi{ljenja ku}nog savjeta nosilac stanarskog prava ne moè vr{iti bitnije promjene
u stanu.
Nosilac stanarskog prava duàn je dozvoliti da se u stanu obave radovi koji su
potrebni da bi se kvarovi u tom ili drugom stanu ili u zgradi popravili.
127
^lan 40.
Po prestanku ugovora o kori{}enju stana nosilac stanarskog prava duàn je
predati stan davaocu stana na kori{}enje odnosno zajednici stanovanja u stanju u
kome je stan primio, uzimaju}i u obzir promjene do kojih je do{lo usljed redovne
upotrebe stana, kao i objektivna pobolj{anja u stanu i promjene u njemu koje je
nosilac stanarskog prava izvr{io o svom tro{ku.
Ugovorne strane su du`ne zajedni~ki pismeno utvrditi stanje u kome se stan
nalazi u vrijeme primopredaje.
Ako se ugovorne strane ne sporazumiju u pogledu stanja u kome se stan nalazi, svaka ugovorna strana moè traìti da to stanje utvrdi stambeni organ.
^lan 41.
Obaveza nosioca stanarskog prava da se iz stana iseli odnosi se i na ostale korisnike stana odnosno stanare, ako ovim zakonom nije druk~ije odre|eno.
^lan 42.
U skladu sa propisom skup{tine op{tine nosilac stanarskog prava duàn je
dozvoliti ovla{}enom predstavniku stambenog organa kao i davaocu stana na
kori{}enje odnosno ovla{}enom predstavniku zajednice stanovanja, povremeni
pregled stana u vezi sa primjenom odredaba ovog zakona, propisa skup{tine
op{tine, dru{tvenih dogovora i samoupravnih sporazuma odnosno op{tih akata o
stambenim odnosima.
V - PRESTANAK STANARSKOG PRAVA

a) Otkaz ugovora o kori{}enju stana
^lan 43.
Nosilac stanarskog prava moè dati otkaz ugovora o kori{}enju stana svakog
prvog u mjesecu, pismeno vansudskim putem, ne navode}i razloge za otkaz ugovora.
Otkazni rok je mjesec dana ako ugovorom nije predvi|en duì rok.
128
^lan 44.
Davalac stana na kori{}enje odnosno zajednica stanovanja nosiocu stanarskog prava moè dati otkaz ugovora o kori{}enju stana:
1) ako nosilac stanarskog prava, drugi korisnici stana, kao i drugi stanari
koriste stan za svrhu protivno ugovoru ili na na~in kojim se stanu, zajedni~kim prostorijama ili ure|ajima njihovom krivicom nanosi {teta;
2) ako nosilac stanarskog prava, drugi korisnici stana, kao i drugi stanari
koriste stan na na~in kojim se korisnici drugih stanova u istoj zgradi ometaju u mirnom kori{}enju njihovog stana;
3) ako nosilac stanarskog prava zaostane sa pla}anjem stanarine i ostalih
naknada iz ~lana 38. st. 1. i 2. ovog zakona, osim iz razloga navedenog u
~lanu 35. stav 6. ovog zakona, duè od tri mjeseca, ako nije druk~ije
odre|eno;
4) ako nosilac stanarskog prava, suprotno propisu skup{tine op{tine, koristi
ili izdaje u zakup stan u poslovne svrhe (~lan 37);
5) ako stan, u skladu sa propisom skup{tine op{tine, pretvara u poslovne
prostorije (~lan 37);
6) ako nosilac stanarskog prava izdaje dio stana ili cijeli stan podstanarima
suprotno odredbama ovog zakona odnosno skup{tine op{tine (~lan 54);
7) ako se vr{i fiktivna zamjena stanova.
U slu~aju iz ta~ke 5. prethodnog stava nosiocu stanarskog prava obezbje|uje

se odgovaraju}i stan, u slu~ajevima iz ta~. 1, 2, 3, 4. i 6. obezbje|uje se nu`ni
smje{taj, a u slu~ajevima iz ta~ke 7. ne obezbje|uje se ni nu`ni smje{taj.
^lan 45.
Otkaz ugovora iz razloga navedenih u prethodnom ~lanu stav 1. ta~. 1, 2. i 3.
moè se dati ako je nosilac stanarskog prava prethodno pismeno opomenut i ako
u odre|enom roku nije postupio po opomeni zbog koje se otkaz daje.
Otkaz ugovora iz razloga navedenih u stavu 1. ta~. 1. i 2. prethodnog ~lana
moè se dati i bez prethodne pismene opomene, ako je odlukom suda ili rje{enjem
nadle`nog organa odgovornost nosioca stanarskog prava, drugih korisnika stana,
kao i drugih stanara za radnje zbog kojih se otkaz daje.
Ako je pravosna`nim aktom organa iz prethodnog stava utvr|ena odgovornost nosioca stanarskog prava, drugih korisnika stana, kao i drugih stanara zbog
ometanja korisnika drugih stanova u istoj zgradi u mirnom kori{}enju njihovog
129
stana (~lan 44. stav 1. ta~ka 2), davalac stana na kori{}enje odnosno zajednica
stanovanja na zahtjev ovih, du`na je da nosiocu stanarskog prava da otkaz ugovora
o kori{}enju stana u roku od 30 dana. Ukoliko davalac stana na kori{}enje odnosno zajednica stanovanja ne da otkaz u tome roku, korisnici drugih stanova ~iji
su interesi povrije|eni, mogu podnijeti zahtjev nadle`nom sudu da donese odluku o
otkazu ugovora o kori{}enju stana.
^lan 46.
Nosiocu stanarskog prava ne moè se otkazati ugovor o kori{}enju stana iz
razloga navedenih u stavu 1. ta~ka 3. ~lana 44. ovog zakona dok je privremeno
nezaposlen, ako za to vrijeme prima materijalno obezbje|enje ili stalnu socijalnu
pomo}.
Zaostalu stanarinu i ostale naknade iz st. 1. i 2. ~lana 38. ovog zakona nosilac
stanarskog prava duàn je izmiriti kada se zaposli u roku tri puta duèm od vremena za koje je bio privremeno nezaposlen, ako davalac stana ne odobri duì rok.
^lan 47.
Otkaz ugovora o kori{}enju stana nosiocu stanarskog prava moè se dati i
kad on i ~lanovi njegovog porodi~nog doma}instva, koji su zajedno s njim stanovali,
prestanu da li~no koriste stan neprekidno duè od {est mjeseci, a za to vrijeme su
boravili u zemlji ili inostranstvu, izuzev:
1. ako je nosilac stanarskog prava pozvan u slu`bu u JNA;
2. ako se nosilac stanarskog prava nalazi na lije~enju;
3. ako se nosilac stanarskog prava nalazi u domu starih, iznemoglih, penzionera i sl;
4. ako se nosilac stanarskog prava nalazi na izdràvanju kazne za vrijeme
izdràvanja kazne;
5. ako se prema nosiocu stanarskog prava izvr{ava odre|ena mjera bezbjednosti;
6. ako nosilac stanarskog prava i ~lanovi njegovog porodi~nog doma}instva
privremeno borave u drugom mjestu u zemlji odnosno inostranstvu iz
razloga navedenih u stavu 1. ~lana 48. ovog zakona.
Smatra}e se da je nosilac stanarskog prava prestao neprestano koristiti stan

i u slu~aju kada samo povremeno navra}a u stan, kao i kada cio stan koristi lice
koje nije ~lan porodi~nog doma}instva.
130
^lan 48.
Ne moè se nosicu stanarskog prava dati otkaz ugovora o kori{}enju stana iz
razloga {to stan ne koristi duè od {est mjeseci ali najduè do pet godina, ako odlazi privremeno na rad u inostranstvo odnosno u drugo mjesto u zemlji u svojstvu
radnika u udruènom radu ili kao stru~njak u saglasnosti s nadle`nim organom
dru{tveno-politi~ke zajednice ili putem samoupravne interesne zajednice za
zapo{ljavanje, kao i kad je u inostranstvu radi {kolovanja, specijalizacije, davanja
umjetni~kih priredbi i lije~enja.
U slu~ajevima iz prethodnog stava, nosilac stanarskog prava moè cijeli stan
ili dio stana dati na kori{}enje drugom licu kao podstanaru, ali samo ako je prethodno ponudio davaocu stana da on odredi podstanara, a ovaj to nije odredio u
roku od 30 dana od dana prijema ponude.
Ako nosilac stanarskog prava da na kori{}enje stan ili dio stana protivno odredbi
prethodnog stava davalac stana na kori{}enje moè traìti iseljenje tog stanara po
odredbama ~lana 30. ovog zakona i otkazati kori{}enje stana nosiocu stanarskog
prava u kojim slu~ajevima se ne obezbje|uje nu`ni smje{taj.
Po isteku roka iz stava 1. ovog ~lana davalac stana na kori{}enje moè otkazati
ugovor o kori{}enju stana, u kojim slu~ajevima se ne obezbje|uje nu`ni smje{taj.
^lan 49.
Ako je nosiocu stanarskog prava dat stan na kori{}enje po osnovu radnog odnosa, davalac stana na kori{}enje moè mu otkazati ugovor o kori{}enju stana i
kad nosiocu stanarskog prava prestane radni odnos na osnovu pismene izjave da
ne èli da radi ili kada mu bude izre~ena mjera prestanka radnog odnosa zbog teè
povrede radnih obaveza.
U slu~aju iz prethodnog stava nosiocu stanarskog prava moè se dati otkaz
najkasnije u roku od tri mjeseca poslije dana kada je prestao biti ~lan radne zajednice. Otkazni rok iznosi 30 dana i te~e od prvog dana narednog mjeseca.
U slu~aju iz stava 1. ovog ~lana nosiocu stanarskog prava prilikom iseljenja
mora se obezbijediti nu`ni smje{taj.
Odredba stava 1. ovog ~lana ne primjenjuje se ako je nosilac stanarskog
prava duè od deset godina, odnosno kra}e vrijeme predvi|eno samoupravnim
sporazumom ili op{tim aktom davaoca stana na kori{}enje, koristio stan ili ako je
131
deset godina ~lan radne zajednice davaoca stana na kori{}enje ili ako ima ukupno
20 godina radnog staà, a duè od pet godina radi u osnovnoj organizaciji
udruènog rada ili drugoj samoupravnoj organizaciji ili zajednici od koje je dobio
stan na kori{}enje.
Odredba stava 1. ovog ~lana ne primjenjuje se i u slu~aju da je i bra~ni drug nosioca stanarskog prava ~lan radne zajednice davaoca stana na kori{}enje, ako je
stekao pravo na dobijanje takvog stana prema samoupravnom sporazumu odnosno
op{tem aktu davaoca dru{tvenog stana na kori{}enje.
Radniku izabranom odnosno imenovanom na samoupravnu, javnu ili drugu
dru{tvenu funkciju, ~ije vr{enje zahtijeva da privremeno prestane da radi u organizaciji udruènog rada ili drugoj samoupravnoj organizaciji i zajednici, organu
dru{tveno-politi~ke zajednice i dru{tveno-politi~ke organizacije, na moè se dati ot kaz ugovora o kori{}enju stana za vrijeme obavljanja te funkcije.
^lan 50.
Otkaz ugovora o kori{}enju stana daje se nosiocu stanarskog prava tu`bom
koja se podnosi nadle`nom sudu.
b) Prestanak ugovora o kori{}enju stana
^lan 51.
Ugovor o kori{}enju stana zaklju~en na odre|eno vrijeme prestaje istekom
vremena na koje je zaklju~en.
Ako stan po isteku vremena za koje je zaklju~en ugovor o kori{}enju stana ne
bude ispra`njen i predat, davalac stana na kori{}enje moè stambenom organu u
roku od tri mjeseca podnijeti zahtjev za ispra`njenje stana.
Prilikom prinudnog ispra`njenja stana licu koje se iseljava ne obezbje|uje se
nu`ni smje{taj.
Tro{kovi prinudnog ispra`njenja padaju na teret lica koje se iseljava.
^lan 52.
Ugovor o kori{}enju stana prestaje ako se zgrada ili dio zgrade u kojoj je stan
mora ru{iti na osnovu pravosna`nog rje{enja nadle`nog organa ili je zgrada
eksproprisana u svrhu rje{enja, kao i u slu~aju kada na osnovu takvog rje{enja
132
treba izvr{iti iseljavanje iz stana zato {to stan ne odgovara higijenskim uslovima ili
postoji opasnost po ìvot stanara.
U slu~ajevima iz prethodnog stava nosiocu stanarskog prava ne daje se otkaz,
a korisnici stana mogu se iseliti na osnovu pravosna`nog rje{enja nadle`nog organa tek po{to im zainteresovano lice odnosno stambeni organ obezbijedi drugi
stan koji zadovoljava njihove minimalne potrebe stanovanja, a u slu~ajevima
eksproprijacije po{to im se obezbijedi odgovaraju}i stan.
U skladu sa propisima skup{tine op{tine utvr|uje se u slu~ajevima iz prethodnog stava da li drugi stan zadovoljava minimalne potrebe stanovanja.
@alba izjavljena protiv rje{enja iz stava 2. ovog ~lana ne zadràva izvr{enje
rje{enja.
^lan 53.
Nosilac stanarskog prava i davalac stana na kori{}enje mogu se sporazumjeti o raskidu ugovora o kori{}enju stana pismeno vansudskim putem.
VI - PODSTANARSKI ODNOS
^lan 54.
Nosilac stanarskog prava i vlasnik stana koji stanuje u svom stanu, u skladu
sa propisom skup{tine op{tine, moè dati dio stana na kori{}enje drugom licu kao
podstanaru, pod uslovom da u drugom dijelu stana stanuje nosilac stanarskog
prava odnosno vlasnik stana.
Skup{tina op{tine moè utvrditi najvi{e iznose naknade koju podstanar pla}a nosiocu stanarskog prava odnosno vlasniku stana koji stanuje u svom stanu.
Ne moè se cijeli stan izdati drugim licima kao podstanarima, niti jednom licu
izdati cijeli stan kao podstanaru, ako ovim zakonom nije druk~ije odre|eno.
Podstanar ne moè drugom licu niti u cjelini niti djelimi~no izdati stambenu
prostoriju koju koristi na osnovu ugovora o podstanarskom odnosu, ako ugovorom
nije druk~ije odre|eno.
133
Podstanaru se ne moè otkazati ugovor o podstanarskom odnosu zaklju~en

na neodre|eno vrijeme u kra}em roku od 30 dana, izuzev ako sam ne pristane na
kra}i rok.
Pravo podstanara da koristi stambenu prostoriju na osnovu ugovora o podstanarskom odnosu prestaje i prestankom prava nosioca stanarskog prava da
koristi stan u kome se ta prostorija nalazi.
Podstanar koji ostane u stanu po iseljenju nosioca stanarskog prava, smatra
se kao lice nezakonito useljeno.
Sporove u vezi sa otkazom podstanarskog odnosa rje{ava nadle`ni sud.
VII - PRAVA VLASNIKA STANA

a) Posebna prava vlasnika stana na kojemu je ste~eno stanarsko pravo
^lan 55.
Po prestanku stanarskog prava na stan u svojini gra|ana vlasnik stana ima
pravo da se useli u taj stan.
^lan 56.
Vlasnik stana moè od stambenog organa traìti useljenje u svoj stan ili dio svoga
stana ako nosiocu stanarskog prava ponudi u zamjenu odgovaraju}i stan.
Vlasnik stana od prije 1. januara 1959. godine moè od stambenog organa
traìti useljenje u svoj stan ili dio svoga stana ako nosiocu stanarskog prava ponudi
u zamjenu stan koji odgovara njegovim stvarnim potrebama.
Vlasnik stana od prije 1. januara 1959. godine moè traìti od stambenog organa useljenje u svoj stan ili dio svoga stana u slu~aju kada nosiocu stanarskog
prava ponudi u zamjenu stan po veli~ini i opremi srazmjerno dijelu stana koji
stvarno koristi nosilac stanarskog prava sa ~lanovima porodi~nog doma}instva,
ako izdaje dio stana podstanarima ili izdaje dio stana za vr{enje poslovne djelatnosti.
134
U skladu sa propisom skup{tine op{tine utvr|uje se da li ponu|eni stan

odgovara stvarnim potrebama nosioca stanarskog prava, odnosno da li je
srazmjeran dijelu stana koji stvarno koristi.
Pravo na useljenje po odredbama st. 2. i 3. ovog ~lana ima vlasnik stana koji je
stan stekao naslje|em od umrlog vlasnika od prije 1. januara 1959. godine.
Vlasnik stana koji se useli u svoj stan ili dio stana po odredbama st. 2, 3. i 5.
ovog ~lana, ne moè stan zamijeniti niti otu|iti za vrijeme od pet godina od dana
useljenja.
Vlasnik stana u slu~ajevima iz ovog ~lana snosi sve tro{kove preseljenja nosioca stanarskog prava. Ako se stranke ne sporazumiju o tro{kovima preseljenja,
visinu tih tro{kova utvr|uje stambeni organ.
^lan 57.
Ako vi{e suvlasnika porodi~ne stambene zgrade ili stana traì useljenje prema
odredbama ~l. 55. i 56. ovog zakona, pravo na useljenje ima onaj suvlasnik za kojeg
nadle`ni sud u vanparni~nom postupku utvrdi da su njegovi razlozi opravdaniji.
Vlasnik odnosno suvlasnik stana moè ostvariti prava propisana odredbama
~l. 55. i 56. ovog zakona i radi useljenja svoga punoljetnog djeteta ili svoga roditelja.
^lan 58.
Propisom skup{tine op{tine, prema konkretnim prilikama i potrebama u op{tini,
predvi|aju se uslovi i mjere za omogu}avanje useljenja vlasnika stanova u svoje stanove u
slu~ajevima kada vlasnici stanuju u nepovoljnim stanovima, a naro~ito kada se radi o
te{kim slu~ajevima vlasnika stanova od prije 1. januara 1959. godine.
b) Posebna prava i obaveze vlasnika stana na kojemu nema stanarskog
prava
^lan 59.
Vlasnik stana na kome nema stanarskog prava (~lan 2. stav 4) moè takav
stan ugovorom dati u zakup shodno odredbama ovog zakona i u skladu sa propisom skup{tine op{tine.
135
Ugovor o zakupu zaklju~uje se na odre|eno vrijeme (~lan 51), ali najmanje na

jednu godinu, sa otkaznim rokom od najmanje tri mjeseca.
^lan 60.
Skup{tina op{tine moè utvrditi najvi{e iznose zakupnine.
^lan 61.
Vlasnik stana moè raskinuti ugovor o zakupu, bez obzira na zakonsku ili ugovornu odredbu o trajanju ugovora, shodno odredbama iz ~lana 44. stav 1. ta~. 1.
do 4. ovog zakona.
Zakupac stana moè raskinuti ugovor, bez obzira na zakonsku ili ugovornu
odredbu o trajanju ugovora, ako vlasnik stana u primjerenom roku koji mu je zakupac ostavio, a koji ne moè biti kra}i od 30 dana, ne dovede stan u stanje u kome
ga je duàn predati odnosno odràvati.
Raskid ugovora vr{i se u pismenom obliku uz nazna~enje roka, koji ne moè biti
kra}i od 30 dana, do koga se ima predati odnosno primiti ispra`njeni stan.
^lan 62.
Ako zakupac stana u slu~aju iz stava 1. prethodnog ~lana ne preda ispra`njen
stan, zakupodavac moè tu`bom nadle`nom sudu traìti predaju ispra`njenog
stana.
^lan 63.
Razvedeni bra~ni drug koji nije vlasnik stana moè zahtijevati da mu se prizna
pravo kori{}enja stana, u cjelini ili u dijelu.
O zahtjevu iz prethodnog stava rje{ava u vanparni~nom postupku nadle`ni
sud na ~ijem je podru~ju stan, vode}i ra~una o stambenim potrebama razvedenih
bra~nih drugova, njihove djece i drugih lica koja sa njima stanuju, razlozima zbog
kojih je brak razveden, zanimanju vlasnika stana i ostalim okolnostima od zna~aja
za rje{enje spora.
Vlasnik stana moè ponuditi razvedenom bra~nom drugu stan u istom mjestu
koji zadovoljava potrebe razvedenog bra~nog druga i potrebe ~lanova njegovog
porodi~nog doma}instva.
136
Vlasnik stana moè, pod uslovima iz prethodnog stava, ponuditi razvedenom

bra~nom drugu i dio stana, prema dotada{njem standardu stanovanja i pod uslovom
da je dioba odnosno prepravka stana u skladu sa gra|evinskim propisima.
^lan 64.
Razvedeni bra~ni drug koji zadràva pravo kori{}enja cijelog stana ili dijela
stana u svojini drugog razvedenog bra~nog druga duàn je da pla}a zakupninu u
visini stanarine odnosno srazmjerno dijelu stana koji koristi.
Tro{kove teku}eg odràvanja stana i druge tro{kove koje snosi nosilac stanarskog prava pla}a bra~ni drug kome je priznato pravo kori{}enja stana u cjelini odnosno srazmjerno dijelu stana koji koristi za vrijeme dok ovo pravo traje.
Bez saglasnosti vlasnika niko ne moè useliti u stan odnosno dio stana dodijeljen na kori{}enje razvedenom bra~nom drugu.
^lan 65.
Pravo kori{}enja dijela stana razvedenog bra~nog druga koji nije vlasnik stana
moè odlukom nadle`nog suda prestati kad dijete odnosno djeca koja su mu
povjerena na ~uvanje i vaspitanje postanu punoljetna. Pravo razvedenog bra~nog
druga moè prestati i prije punoljetstva djeteta odnosno djece:
- zaklju~enjem braka ili zasnivanjem vanbra~ne zajednice,
- izmjene odluke u pogledu ~uvanja i vaspitanja djece,
- kad vlasnik stana razvedenom bra~nom drugu obezbijedi pravo
kori{}enja stana u istom mjestu koji odgovara njegovim stambenim
potrebama i stambenim potrebama maloljetne djece prema dotada{njim uslovima stanovanja.
Ako razvedenom bra~nom drugu to pravo nije priznato zbog maloljetnosti

djece nego zbog drugih okolnosti, pravo na kori{}enje stana moè prestati i kad se
bitno izmijene okolnosti zbog kojih mu je to pravo priznato i kad se stan koristi na
na~in kojim se stanu nanosi {teta.
Odluku o prestanku prava kori{}enja stana razvedenog bra~nog druga koji
nije vlasnik stana donosi nadle`ni sud u vanparni~nom postupku.
137
^lan 66.
Ako razvedeni bra~ni drugovi ne postignu sporazum o na~inu i obimu
kori{}enja stana koji je njihova zajedni~ka imovina, o tome rje{ava u vanparni~nom
postupku nadle`ni sud na ~ijem je podru~ju stan, na zahtjev jednog od bra~nih
drugova.
Nadle`ni sud moè priznati pravo isklju~ivog kori{}enja stana koji je zajedni~ka
imovina razvedenih bra~nih drugova vode}i ra~una o razlozima pravi~nosti, razvedenom bra~nom drugu kome su zajedni~ka maloljetna djeca povjerena na njegu i
vaspitanje, ako je stan nedjeljiv u pogledu kori{}enja.
Nadle`ni sud moè na zahtjev razvedenog bra~nog druga izmijeniti odluku
donijetu na osnovu prethodnog stava ako je razvedeni bra~ni drug kome je
priznato pravo isklju~ivog kori{}enja stana zaklju~io novi brak ili zasnovao vanbra~nu zajednicu, ako se izmijeni odluka o smje{taju i vaspitanju djece ili ako se
promijene druge okolnosti od uticaja na kori{}enje stana.
Razvedeni bra~ni drug kome je priznato pravo isklju~ivog kori{}enja stana koji
je zajedni~ka imovina duàn je, dok koristi stan, da snosi sve obaveze kori{}enja i
teku}eg odràvanja stana i da pla}a zakupninu u visini stanarine drugom razvedenom bra~nom drugu, srazmjerno veli~ini njegovog suvlasni~kog dijela.
^lan 67.
U slu~aju spora izme|u suvlasnika u pogledu kori{}enja fizi~ki nedjeljivog
stana, nadle`ni sud }e u postupku za razvrgnu}e zajednice ili u postupku za
ure|enje odnosa izme|u suvlasnika priznati pravo kori{}enja stana suvlasniku koji
stanuje u tom stanu, a nema u svojini drugi stan u istom mjestu ako je zahtjev podnio do zaklju~enja prvostepenog postupka.
Ako vlasnik iz prethodnog stava ima u svojini drugi odgovaraju}i useljiv stan u
istom mjestu, nadle`ni sud moè priznati pravo kori{}enja stana suvlasniku koji
nema stan u svojini.
U ostalim slu~ajevima nadle`ni sud }e odlu~iti o pravima kori{}enja stana
prema srazmjeri suvlasni{tva, vode}i ra~una o svim okolnostima od zna~aja za
rje{enje spora i razlozima pravi~nosti.
138
Suvlasnik kome je priznato pravo kori{}enja stana duàn je da pla}a zakupninu u visini stanarine ostalim suvlasnicima, u srazmjeri njihovih suvlasni~kih dijelova.
Spor o pla}anju zakupnine iz prethodnog stava rje{ava nadle`ni sud.
VIII - KAZNENE ODREDBE

^lan 68.
Kaznom zatvora do 60 dana ili nov~anom kaznom od 20.000 dinara kazni}e
se za prekr{aj pojedinac:
1) koji prodaje odnosno kupuje ili na drugi na~in suprotno odredbama ovog
zakona prenosi odnosno sti~e stanarsko pravo ili u~estvuje odnosno
omogu}uje takvo preno{enje i sticanje stanarskog prava (~lan 11. stav 3.
i ~lan 32. stav 7);
2) koji, suprotno odredbama ovog zakona, istovremeno koristi vi{e od jednog
stana, odnosno o tome ne obavijesti stambeni organ (~lan 12. stav 3, ~lan
13. stav 1. i ~lan 17);
3) koji se nezakonito useli u stan ili se useli u zajedni~ke prostorije u zgradi
(~lan 30. st. 1. i 2);
4) koji se useli u stan koji koristi nosilac stanarskog prava bez njegove dozvole (~lan 31. stav 1).
^lan 69.
Nov~anom kaznom od 1.000 do 15.000 dinara kazni}e se za prekr{aj pojedinac:
1) koji izvr{i zamjenu stana ako se na osnovu rje{enja nadle`nog organa
mora ru{iti zgrada ili dio zgrade u kojoj je stan ili ako je takav stan u zgradi
za koju je podnesen zahtjev za eksproprijaciju (~lan 32. stav 2);
2) koji ne dozvoli vr{enje popravaka ili drugih radova odnosno odràvanje
drugog stana u zgradi (~lan 35. stav 3);
3) koji suprotno propisima skup{tine op{tine koristi stan ili dio stana za poslovne svrhe odnosno izdaje u zakup u poslovne svrhe ili pretvara stan u
poslovne prostorije (~lan 37);
4) koji bez prethodne saglasnosti davaoca stana na kori{}enje, izvr{i bitnije
promjene u stanu (~lan 39. stav 1);
139
5) koji ne dozvoli da se u stanu obave radovi koji su potrebni da bi se kvarovi

popravili (~lan 39. stav 2);
6) koji ne dozvoli ovla{}enom predstavniku stambenog organa kao i davaocu
stana na kori{}enje odnosno ovla{}enom predstavniku zajednice
stanovanja povremeni pregled stana (~lan 42);
7) koji izdaje dio stana ili cijeli stan podstanaru suprotno odredbama ovog
zakona i propisa skup{tine op{tine (~lan 54. st. 1. i 3);
8) koji ugovori ili naplati od podstanara naknadu ve}u od one koju je propisala
skup{tina op{tine (~lan 54. stav 2);
9) koji ugovori ili naplati zakupninu ve}u od one koju je propisala skup{tina
op{tine (~lan 60);
10) koji uspostavlja sustanarske odnose (~lan 71. st. 3. i 4);
11) koji ne dozvoli vr{enje prepravki u cilju pregra|ivanja sustanarskih dijelova stana (~lan 72. stav 2);
12) koji da saglasnost za zamjenu stana sustanaru, ako se protivi drugi sus tanar (~lan 77. stav 2).
^lan 70.
Nov~anom kaznom od 10.000 do 100.000 dinara kazni}e se za pekr{aj davalac dru{tvenog stana na kori{}enje:
1) koji u~estvuje ili omogu}uje preno{enje odnosno sticanje stanarskog
prava suprotno odredbama ovog zakona (~lan 11. stav 3. i ~lan 32. stav
7);
2) koji suprotno propisima skup{tine op{tine, koristi stan ili dio stana u poslovne svrhe odnosno izdaje u zakup u poslovne svrhe ili pretvara stan u
poslovne prostorije (~lan 37);
3) koji uspostavlja sustanarske odnose (~lan 71. st. 3. i 4);
4) koji da saglasnost za zamjenu stana sustanaru, ako se protivi drugi sustanar (~lan 77. stav 2.) Za prekr{aje iz ovog ~lana kazni}e se nov~anom
kaznom od 1.000 do 15.000 dinara i odgovorno lice kod davaoca
dru{tvenog stana na kori{}enje.
140
IX - PRELAZNE ODREDBE
a) Sustanarski odnosi
^lan 71.
Postoje}i sustanarski odnosi koji su zasnovani na zakonu ostaju na snazi.
Sustanar je nosilac stanarskog prava u pogledu onih stambenih prostorija
koje koristi kao sustanar.
Po stupanju na snagu Zakona o stambenim odnosima ("Slu`beni list SRBiH",
broj 13/74) neuseljen stan moè se dati na kori{}enje samo jednom nosiocu
stanarskog prava. Novi sustanarski odnosi ne mogu se zasnivati ni u useljenim
stanovima.
Ne smatraju se zasnivanjem novih sustanarskih odnosa slu~ajevi iz ~lana 73.
stav 7. i ~lana 77. stav 1. ovog zakona.
Ugovori o sustanarskim odnosima koji se zaklju~e suprotno odredbama ovog
zakona nemaju nikakvo pravno dejstvo.
^lan 72.
Davalac stana na kori{}enje u kojem postoje sustanarski odnosi moè u skladu
sa gra|evinskim propisima vr{iti prepravke u stanu u cilju izdvajanja (pregra|ivanja)
sustanarskih dijelova stana.
Vr{enju prepravki u stanu korisnici stana se ne mogu protiviti, ako se tim prepravkama ne pogor{avaju uslovi njihovog stanovanja, a ne mogu se protiviti ni korisnici ostalih stanova u zgradi.
^lan 73.
Ako prestane jedan sustanarski odnos ispra`njeni dio stana ne moè se dati
na kori{}enje novom sustanaru.
Kad prestane sustanarski odnos preostali sustanari se pro{iruju u ispra`njeni dio stana.
Kad prestane jedan sustanarski odnos, a u stanu ostane jedan sustanar kojemu cijeli stan nije potreban, davalac stana na kori{tenje moè traìti od stambe141
nog organa njegovo iseljenje ako mu obezbijedi odgovaraju}i stan koji odgovara
dijelu stana koji je koristio kao sustanar.
U skladu sa propisima skup{tine op{tine utvr|uje se, u slu~aju spora izme|u
davaoca stana na kori{}enje i preostalog sustanara u primjeni prethodnog stava,
da li je stan potreban preostalom sustanaru i da li ponu|eni stan odgovara dijelu
stana koji koristi kao sustanar odnosno da li odgovara potrebama preostalih sustanara.
Kad prestane jedan sustanarski odnos, a u stanu ostanu dva ili vi{e sustanara, davalac stana na kori{}enje odlu~uje kako }e se me|u njima podijeliti ispra`njeni dio stana vode}i ra~una o stambenim potrebama pojedinih sustanara,
ako se oni nisu sporazumjeli.
Ako je jedan od sustanara u slu~aju iz prethodnog stava vlasnik stana, u ispra`njeni dio stana pro{iruje se vlasnik stana.
Vlasnik stana od prije 1. januara 1959. godine odnosno njegov nasljednik ima
pravo da se useli u prostorije koje su ostale neuseljene iseljenjem jednog ili vi{e
sustanara.
^lan 74.
Davalac stana na kori{}enje moè dati otkaz ugovora o kori{}enju stana svim
sustanarima, ako im obezbijedi odgovaraju}e stanove koji odgovaraju dijelovima
stana koje koriste u stanu.
^lan 75.
Sustanar moè traìti od stambenog organa useljenje u dio stana koji koristi
drugi sustanar ako tom sustanaru ponudi stan koji odgovara njegovim potrebama.
^lan 76.
Sustanar pla}a stanarinu prema stambenoj povr{ini koju odvojeno koristi.
Stanarinu za stambene prostorije koje koristi zajedni~ki sa ostalim sustanarima, sustanar pla}a srazmjerno broju stanara koji zajedno s njim koriste te
prostorije, prema ukupnom broju lica koja koriste te zajedni~ke prostorije.
142
Prilikom utvr|ivanja stanarine koju }e pla}ati pojedini sustanari uzimaju se u obzir

i razlike koje izme|u pojedinih sustanara postoje u pogledu kori{}enja pomo}nih prostorija (kupatilo, kuhinja, prostorije za ostavu i sli~no).
Stanarina koju pla}a sustanar utvr|uje se ugovorom o kori{}enju stana, u
skladu sa propisom skup{tine op{tine.
^lan 77.
Sustanar moè da izvr{i sa drugim licem zamjenu stambenih prostorija koje
koristi shodno odredbama ~l. 32, 33. i 34. ovog zakona.
Davalac stana na kori{}enje odnosno vlasnik stana ne moè dati saglasnost
za zamjenu stana sustanaru, ako se drugi sustanar protivi zamjeni iz razloga {to bi
se njegovi uslovi stanovanja znatno pogor{ali s obzirom na broj lica koja na osnovu
zamjene treba da se usele ili s obzirom na druge opravdane razloge ili ako koje od
lica, koje treba da se useli, boluje od hroni~ne zarazne bolesti.
^lan 78.
Sustanar ne moè bez pristanka drugih sustanara izdavati stambeni prostor
podstanarima, odnosno ne moè u taj dio stana uzeti drugo lice osim svog
bra~nog druga, bra~nog druga ~lana porodi~nog doma}instva i lica koje je duàn
izdràvati po zakonu.
Sustanar moè bez pristanka drugih sustanara primiti u svoj dio stana lice
koje mu je neophodno zbog pruànja njege na koje se shodno primjenjuju odredbe
st. 3. i 4. ~lana 54. ovog zakona.
Ako sustanar primi u svoj dio stana podstanara ili drugo lice protivno odredbama prethodnih stavova, drugi sustanar moè u roku od 30 dana od saznanja za
takvo useljenje zahtijevati od stambenog organa njegovo iseljenje.
^lan 79.
Sustanar moè traìti da se iz stana iseli drugi sustanar koji ga ometa u mirnom
kori{}enju svoga dijela stana pod uslovima koji su ovim zakonom predvi|eni za otkaz
ugovora o kori{}enju stana iz razloga {to nosilac stanarskog prava ometa drugog nosioca stanarskog prava u mirnom kori{}enju stana.
143
b) Ostale prelazne odredbe

^lan 80.
Licu koje do dana stupanja na snagu Zakona o stambenim odnosima
("Slu`beni list SRBiH", broj 13/74) koristi dio stana u kome se na dan 23. jula
1959. godine zateklo kao podstanar, moè se dati otkaz samo u slu~ajevima i pod
uslovima predvi|enim za otkazivanje ugovora o kori{}enju stana nosiocu stanarskog prava, i to:
1) ako dio stana koristi samo ili s jednim ili vi{e ~lanova svog doma}instva na
osnovu akta stambenog organa, ili
2) ako je dio stana po~elo koristiti prije 14. jula 1954. godine, ili
3) ako naknadu za kori{}enje dijela stana pla}a neposredno ku}nom savjetu,
zajednici stanovanja odnosno vlasniku stana koji ne stanuje u istom stanu.
Odredbe prethodnog stava ne primjenjuju se ako je podstanar koristio stambenu prostoriju sa namje{tajem nosioca stanarskog prava.
Naknada koju lice iz stava 1. ovog ~lana pla}a za kori{}enje stambenog prostora utvr|uje se shodno ~lanu 76. ovog zakona.
^lan 81.
Ako je pokrenut postupak pred stambenim organom po odredbama Zakona o
stambenim odnosima ("Slu`beni list SFRJ", broj 11/66) do dana stupanja na
snagu Zakona o stambenim odnosima ("Slu`beni list SRBiH", broj 13/74), a do
toga dana nije doneseno prvostepeno rje{enje ili je rje{enje prije toga bilo
poni{teno i predmet vra}en prvostepenom organu postupak }e se nastaviti po
odredbama Zakona o stambenim odnosima.
Ako je protiv rje{enja donesenog po odredbama Zakona o stambenim odnosima ("Slu`beni list SFRJ", br. 11/66 i 32/68) izjavljena àlba poslije dana stupanja na snagu Zakona o stambenim odnosima ("Slu`beni list SRBiH", broj
13/74) ili je protiv takvog rje{enja izjavljena àlba prije stupanja na snagu Zakona
o stambenim odnosima, ali do njegovog stupanja na snagu nije doneseno rje{enje
po àlbi, rje{enje po àlbi }e se donijeti po odredbama Zakona o stambenim odnosima ("Slu`beni list SFRJ", br. 11/66 i 32/68).
Ako u slu~aju iz prethodnog stava rje{enje bude poni{teno i predmet vra}en
prvostepenom organu poslije stupanja na snagu Zakona o stambenim odnosima
144
("Slu`beni list SRBiH", broj 13/74), postupak }e se nastaviti po odredbama tog

zakona.
^lan 82.
Postupak zapo~et kod op{tinskog suda nastavi}e se po odredbama Zakona o
stambenim odnosima ("Slu`beni list SRBiH", broj 13/74), ako do dana stupanja na
snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenim odnosima ("Slu`beni list
SRBiH", broj 23/76) nije donesena prvostepena sudska odluka.
^lan 83.
Postoje}i ugovori o kori{}enju stana zakonito zaklju~eni i postoje}i podstanarski odnosi punova`no zasnovani do dana stupanja na snagu Zakona o stambenim
odnosima ("Slu`beni list SRBiH", broj 13/74) ostaju na snazi.
Na prava i obaveze koje proizilaze iz postoje}ih ugovora i odnosa iz prethodnog stava primjenjuju se odredbe ovog zakona i propisa skup{tine odnosno dogovora kao i samoupravnih sporazuma, odnosno op{tih akata davalaca stana na
kori{}enje, ako ovim zakonom nije druk~ije odre|eno.
^lan 84.
Skup{tina Saveza samoupravnih interesnih zajednica stanovanja i komunalnih
djelatnosti Bosne i Hercegovine izvr{i}e pripreme i pokrenuti postupak za
zaklju~ivanje dru{tvenog dogovora iz ~lana 16. ovog zakona u roku od tri mjeseca
od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenim
odnosima ("Slu`beni list SRBiH", broj 34/83).
U~esnici dru{tvenog dogovora iz ~lana 16. ovog zakona prove{}e postupak
dru{tvenog dogovora u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona o
izmjenama i dopunama Zakona o stambenim odnosima ("Slu`beni list SRBiH", broj
34/83).
X - ZAVR[NE ODREDBE
^lan 85.
Danom stupanja na snagu Zakona o stambenim odnosima ("Slu`beni list
SRBiH", broj 13/74) prestaje da vaì odredba ~lana 1. ta~ke 17. Zakona o vaènju
145
odre|enih odredaba saveznih zakona iz oblasti dràvne uprave i pravosu|a

("Slu`beni list SRBiH", br. 37/71, 36/72, 10/73 i 39/73).
^lan 86.
Danom stupanja na snagu Zakona o stambenim odnosima ("Slu`beni list
SRBiH", broj 13/74) prestaju da vaè odredbe ~l. 10. i 12. Zakona o svojini na dijelovima zgrada ("Slu`beni list SFRJ", br. 43/65 i 57/65).
Ugovori o kori{}enju stana zaklju~eni u skladu sa odredbama ~l. 10. i 12. Zakona o svojini na dijelovima zgrada, do dana stupanja na snagu Zakona o stambenim odnosima ("Slu`beni list SRBiH", broj 13/74) ostaju na snazi.
^lan 87.
Odredba ~lana 14. i ~lana 30. stav 7. ovog zakona primjenjiva}e se od 1. novembra 1984. godine.
146
ZAKON
O IZMJENAMA ZAKONA O
STAMBENIM ODNOSIMA
^lan 1.
U Zakonu o stambenim odnosima ("Slu`beni list SRBiH", broj 14/84 Pre~i{}eni tekst i br. 34/83, 23/76 i 13/74) u ~lanu 68. u uvodnoj re~enici broj
"20.000", zamjenjuje se brojem "50.000".
^lan 2.
U ~lanu 69. u uvodnoj re~enici rije~i: "1.000 do 15.000" zamjenjuju se
rije~ima: "5.000 do 50.000".
^lan 3.
U ~lanu 70. stav 1. u uvodnoj re~enici rije~i: "10.000 do 100.000" zamjenjuju se rije~ima: "50.000 do 500.000".
U stavu 2. rije~i: "1.000 do 15.000" zamjenjuju se rije~ima: "5.000 do 50.000".
^lan 4.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benom
listu SRBiH".
USAGLA[AVANJE VISINE NOVÂNIH KAZNI

Imaju}i u vidu da nov~ane kazne predvi|ene u Zakonu o stambenim odnosima
nisu uskla|ivane uz izmjene koje su se odnosile na Zakon o prekr{ajima ("Slu`beni
list SRBiH" i "Slu`beni list RBiH" od 19/86-587 do 12/95), to treba imati u vidu
slijede}e propise:
- Zakon o pove}anju nov~anih kazni i drugih nov~anih iznosa ("Slu`beni
list RBiH", br. 6/94-73 i 13/94-189)
6
"Slu`beni list SRBiH", broj 12/87.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o stambenim odnosima ("Slu`beni list SRBiH", broj
13/89).
147
Ovim propisom pove}ano je 50 nov~anih kazni koje su Uredbom sa zakonskom snagom o pove}anju nov~anih kazni i drugih nov~anih iznosa pove}ani za 50
puta, propisani su i u Zakonu o prekr{ajima.
Ovi propisi se primjenjuju uz primjenu Zakona o uskla|ivanju nov~anih kazni i
drugih nov~anih iznosa ("Slu`beni list RBiH", br. 28/94 i 33/94), prema kojem se
uslovljava primjena ova dva propisa u odnosu na srednji kurs DEM koji utvr|uje i
objavljuje Narodna banka Bosne i Hercegovine.
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE - Slu`bene novine
Zakon o prekr{ajima kojima se povre|uju federalni propisi

- 9/96-288. Na temelju ~l. IX. 3. (1) i (2), Ustava Federacije Bosne i
Hercegovine potvr|en Zakon u Skup{tini FBiH - 14/97-241
ZAPADNOHERCEGOVA^KA @UPANIJA - Narodne novine ùpanije
Zakon o prekr{ajima
- 6/96-85
UNSKO SANSKI KANTON - Slu`beni glasnik kantona
Zakon o prekr{ajima
- 4/97-53
HERCEGBOSANSKA @UPANIJA - Narodne novine
Zakon o prekr{ajima
- 2/97-38
SARAJEVSKI KANTON - Slu`bene novine kantona
Zakon o prekr{ajima
- 3/97-38
@UPANIJA POSAVSKA - Narodne novine
Zakon o prekr{ajima
- 1/97-24
148
ODLUKA
O PRESTANKU VA@ENJA DIJELA ODREDBE ^LANA 6. STAV

2. ZAKONA SR BOSNE I HERCEGOVINE O STAMBENIM
ODNOSIMA
1. Ustavni sud Jugoslavije, odlukom U. br. 409/87 i 213/88 od 29. juna

1988. godine ("Slu`beni list SFRJ", broj 61/88), utvrdio je da odredba ~lana 6. stav
2. Zakona o stambenim odnosima ("Slu`beni list SRBiH", br. 14/84 i 12/87), u
dijelu kojim je utvr|eno da svojstvo ~lana porodi~nog doma}instva nosioca stanarskog prava imaju unu~ad bez roditelja, nije saglasna sa Ustavom SFRJ.
Skup{tina SR Bosne i Hercegovine, u smislu ~lana 384. stav 3. Ustava SFRJ,

zatraìla je od Ustavnog suda Jugoslavije produènje roka za usagla{avanje navedenog zakona sa Ustavom SFRJ do 31. jula 1989. godine.
2. Budu}i da Skup{tina SR Bosne i Hercegovine nije u produènom roku do
31. jula 1989. godine uskladila navedeni zakon sa Ustavom SFRJ, to je Ustavni
sud Jugoslavije, na sjednici, odrànoj 20. septembra 1989. godine, na osnovu
~lana 384. stav 4. Ustava SFRJ, donio
ODLUKU
Utvr|uje se da je 31. jula 1989. godine prestao da vaì dio odredbe ~lana 6.
stav 2. Zakona o stambenim odnosima ("Slu`beni list SRBiH", br. 14/84 i 12/87)
koji glasi: "bez roditelja".
Odluka }e se objaviti u "Slu`benom listu SFRJ" i u "Slu`benom listu SRBiH".7
"Slu`beni list SRBiH", broj 36/89 od 23. oktobra 1989. godine.
149
Ovu odluku Ustavni sud Jugoslavije donio je u sastavu predsjednik Ustavnog

suda Du{an [trbac i sudije Hrvoje Ba~i}, Boìdar Bulatovi}, Milovan Buzadì}, mr
Krste âlovski, dr Aleksandar Fira, dr Omer Ibrahimagi}, dr Branislav Ivanovi},
Dim~e Kozarov, dr Ivan Kristan, Veljko Markovi}, Radko Mo~ivnik i Milosav Stijovi}.
U br. 409/87 i 213/88
20. septembra 1989. godine
Beograd
Predsjednik
Ustavnog suda Jugoslavije
Du{an [trbac, s.r.
150
Ustavni sud Bosne i Hercegovine, na osnovu ~lana 387. stav 1. ta~ka 1, ~lana
395. stav 4. Ustava Republike Bosne i Hercegovine i ~lana 72. ta~ka 2. Poslovnika
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, na sjednici odrànoj 24. decembra 1992.
godine, donio je
O D L U K U8
Utvr|uje se da su odredbe ~lana 26. stav 3. alineja 8, ~lana 42. i ~lana 69. stav 1.
ta~ka 6. Zakona o stambenim odnosima ("Slu`beni list SRBiH", broj 14/84 pre~i{}eni tekst i 12/87) prestale da vaè.
Ova odluka objavit }e se u "Slu`benom listu RBiH".
Obrazloènje
Ustavni sud Bosne i Hercegovine, Odlukom broj U-174/90 od 3. 10. 1991. godine ("Slu`beni list SRBiH", broj 35/91) utvrdio je da navedene odredbe Zakona o
stambenim odnosima nisu u saglasnosti sa Ustavom.
Ovim odredbama propisano je da ugovor o kori{}enju stana treba, pored ostalog,
da sadrì i obavezu nosioca stanarskog prava da dozvoli predstavniku davaoca stana
na kori{}enje povremeni pregled stana (~lan 26. stav 3. alineja 8); da je nosilac
stanarskog prava duàn, u skladu sa propisima skup{tine op{tine, dozvoliti
ovla{}enom predstavniku stambenog organa, kao i davaocu stana na kori{}enje odnosno ovla{}enom predstavniku zajednice stanovanja povremeni pregled stana u vezi
sa primjenom odredaba ovog zakona, propisa skup{tine op{tine, dru{tvenih dogovora
i samoupravnih sporazuma, odnosno op{tih akata o stambenim odnosima (~lan 42.) i
da }e se nov~anom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 15.000,00 dinara kazniti za
prekr{aj pojedinac koji ne dozvoli ovla{}enom predstavniku stambenog organa, kao i
davaocu stana na kori{}enje, odnosno ovla{}enom predstavniku zajednice
stanovanja, povremeni pregled stana (~lan 69. stav 1. ta~ka 6.).
Odluka je 14. 11. 1991. godine dostavljena Skup{tini Republike Bosne i Hercegovine, od kada je, u smislu ~lana 395. stav 2. Ustava Republike Bosne i Hercegovine,
po~eo te}i rok od {est mjeseci za uskla|ivanje navedenih odredaba Zakona sa Ustavom. Po{to u ovom roku Skup{tina Republike Bosne i Hercegovine nije uskladila navedene odredbe sa Ustavom, Ustavni sud je, saglasnost ~lanu 395. stav 4. Ustava
Republike Bosne i Hercegovine, donio odluku kao u dispozitivu.
U broj 174/90
24. decembra 1992.
Sarajevo
Predsjednik
Ustavnog suda BiH,
prof. dr Ismet Dautba{i}, s. r.
"Slu`beni list RBiH", broj 2/93.
151
OBJA[NJENJE ODLUKE USTAVNOG SUDA
(35/91 i 2/93)
Odredbe Zakona o stambenim odnosima po kojima se ugovorom o kori{}enju
stana, reguli{e i obaveza nosioca stanarskog prava da je duàn dozvoliti
odre|enim predstavnicima (davaoca stana na kori{}enje, stambenog preduze}a i
stambene zajednice), povremeni pregled stana u vezi primjene Zakona o stambenim odnosima, prestale da vaè.
Rje{enjem Ustavnog suda BiH, od 23. 5. 1991. godine pokrenut je postupak
za ocjenjivanje ustavnosti odredaba ~lana 26. stav 3. alineja 8, ~lana 42. i ~lana
69. stav 1. ta~ka 6. Zakona o stambenim odnosima, kojim je utvr|eno: da ugovor o
kori{}enju stana treba, pored ostalog, da sadrì i obavezu nosioca stanarskog
prava da dozvoli predstavniku na kori{}enje povremeni pregled stana (~lan 26.
stav 3. alineja 8); da je nosilac stanarskog prava duàn, u skladu sa propisima
skup{tine op}ine, dozvoliti ovla{}enom predstavniku stambenog organa kao i davaocu stana na kori{}enje odnosno ovla{}enom predstavniku zajednice
stanovanja povremeni pregled stana u vezi sa primjenom odredaba ovog zakona,
propisa skup{tine op}ine, dru{tvenih dogovora i samoupravnih sporazuma, odnosno op{tih akata u stambenim odnosima (~lan 42) i da }e se nov~anom kaznom
u iznosu od 10.000,00 do 15.000,00 dinara kazniti za prekr{aj pojedinac koji ne
dozvoli ovla{}enom predstavniku zajednice stanovanja povremeni pregled stana
(~lan 69. stav 1. ta~ka 6).
Povodom rje{enja o pokretanju postupka izjasnili su se Zakonodavno-pravna
komisija Skup{tine SRBiH i Skup{tina op{tine Zenica, koja je donijela odluku o
stambenim odnosima kojom je precizirala odredbe Zakona o stambenim odnosima. U svojim izja{njenjima su istakli da osporene odredbe nisu u nesaglasnosti
sa Ustavom odnosno Zakonom o stambenim odnosima.
U ocjeni ustavnosti osporenih odredaba Ustavni sud je po{ao od ustavnih
odredaba iz domena zajam~enih li~nih prava i sloboda prema kojima je stan
nepovrjediv (~lan 194. stav 1), da niko bez rje{enja donesenog na osnovu zakona
ne smije u}i u stan ili druge prostorije, ni u njemu vr{iti pretresanje protiv volje njihovog dràoca (~lan 194. stav 2), da su svako protivpravno ulaènje u tu|i stan i
9
Ova odluka pod brojem 174/90 od 3. oktobra 1991. godine objavljena je u "Slu`benom listu
SRBiH", broj 35/91, od 15. novembra 1991. godine.
152
druge prostorije i njihovo pretresanje zabranjeni i ka`njivi (~lan 194. stav 6), da se
Ustavom zajam~ene slobode i prava ~ovjeka i gra|anina ne mogu oduzimati ni
ograni~iti (~lan 212. stav 1) i da se na~in pojedinih sloboda i prava moè propisati
samo zakonom, i to jedino ako je Ustavom predvi|eno i kad je neophodno za njihovo ostvarivanje (~lan 212. stav 3). Prema Amandmanu LXIX ta~ka 3. na Ustav,
~ovjekova privatnost je nepovrjediva.
Ustavni sud je ocijenio da, ne osporavaju}i potrebu, u skladu sa Zakonom,
ovla{}enim predstavnicima omogu}i povremeni pregled stanova u vezi sa primjenom propisa o stambenoj oblasti (~lan 263, stav 1. ta~ka 12. Ustava) nije u skladu
sa Ustavom da op{tina svojom odlukom samostalno propisuje ko i kada i pod kojim
uslovima moè ulaziti u tu|i stan radi vr{enja povremenih pregleda u smislu odredaba
~lana 42. Zakona o stambenim odnosima.
Polaze}i od ustavnih odredbi o nepovrjedivosti stana i da niko bez rje{enja
donesenog na osnovu zakona ne smije u}i u stan, s toga je Ustavni sud ocijenio da
su osporene odredbe Zakona o stambenim odnosima i osporene odredbe Odluke
Skup{tine op{tine Zenica, u nesaglasnosti sa Ustavom.
Napomena:
Prema Prijedlogu Zakona o preuzimanju Zakona o stambenim odnosima, koji je usvojila
Vlada Federacije BiH, u ~lanu 47. Zakona o stambenim odnosima vr{i se dopuna. Prema ovoj
dopuni otkaz ugovora o kori{}enju stana ne moè se dati kad nosilac stanarskog prava i ~lanovi njegovog porodi~nog doma}instva prestanu stan koristiti duè od {est mjeseci, i u periodu
od 30. aprila 1991. godine, pa do roka koji }e biti utvr|en posebnim zakonom. Odnosi se na
one kojima je ugovor raskinut sudskom odlukom i na one za koje je postupak u toku, a smatra
se da su lica koja imaju pravo da se vrate svojim domovima prema ~lanu 1 Aneksa 7. Op}eg
mirovnog sporazuma za mir u BiH i ta se lica smatraju izbjeglicama i raseljenim licima, ako su
stanove napustili poslije 30. aprila 1991, osim ako se dokaè da su stanove napustili iz razloga
koji su potpuno nevezani za sukob.
Ova odredba ukoliko se usvoji, ne}e imati utjecaja na primjenu ~lana 7. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, ali moè imati utjecaja na primjenu ~lana 28.
ovog zakona (zakupni odnos izme|u kupca i privremenog korisnika) i ~lana 46. stav 2. ovog
zakona (odnosi se na uspostavljanje novih stanarskih prava, ali uz primjenu svih odredaba
Zakona o stambenim odnosima.
153
KAZALO
ZA ZAKON O STAMBENIM ODNOSIMA

B
bezbjednosna mjera - nemogu}nost davanja otkaza ugovora o kori{}enju stana, 47/I

(5)
bitni elementi ugovora o kori{}enju stana, 26

bitnije promjene u stanu, 39/I
boravak u domu staraca, iznemoglih i penzionera - nemogu}nost davanja otkaza ugovora o kori{}enju stana, 47/I (3)
bra}a - kao ~lanovi porodi~nog doma}instva, 6/II

bra~ni drug nosioca stanarskog prava kao ~lan iste radne zajednice - nemogu}nost davanja otkaza, 49/V
bra~ni drugovi - nosioci stanarskog prava, 19/II i III

broj korisnika stana i njihov uzrast, pol, zanimanje i zdravstveno stanje - funkcionalnost
stana,16/II
broj prostorija - funkcionalnost stana, 16/II
~lan porodi~nog doma}instva, 6/II, 12/II, 21/II, 22/II, 47
D
davalac stana na kori{}enje, 5/I, 24, 32, 33, 34, 35, 72, 74, 77/II
davanje stanova na kori{}enje, 23-30
davanje stana razvedenom bra~nom drugu, 20/III
davanje inicijative za iseljenje iz stana, 18/II
drugi stan - koji se obezbje|uje uz prinudno iseljenje, 7/I i III
dru{tveni dogovor o na~inu racionalnog kori{}enja stanova u dru{tvenoj svojini, 16/I i II,
84
eksproprijacija i prestanak ugovora o kori{}enju stana, 52/I
fiktivna zamjena stanova, 32/VII, 33/I (6)

funkcionalnost stana, 16/II
gra|anin koji se uselio u stan u dru{tvenoj svojini, vidi nosilac stanarskog prava, 2/I, 12,
19/I, 23
gra|anin koji se do odre|enog roka uselio u stan u porodi~noj stambenoj zgradi ima tretman nosioca stanarskog prava, 2/II
gra|anin koji se useljava u stan u svojini gra|ana - prava i obaveze se reguli{u ugovorom
o zakupu, 2/IV
hitnost postupka u stambenim sporovima, 10/II

154
imena ugovornih strana - bitni element ugovora o kori{}enju stana, 26/II (1)
isto mjesto, 13, 14, 15
izdràvanje kazne - nemogu}nost davanja otkaza o kori{}enju stana, 47/I (4)
K
kadrovski stanovi, 24/IV
kaznene odredbe, 68, 69, 70
kori{}enje dru{tvenog stana i porodi~ne stambene zgrade u istom mjestu, 13
kori{}enje stana po osnovu radnog odnosa, 49
kori{}enje stana - postupanje pa`ljivo i ~uvanje stana od kvarova i o{te}enja 36/I
kori{}enje vi{e od jednog stana - obaveza iseljenja iz ostalih i kori{}enje jednog stana,
17, 18
korisnici prostorija, odnosno stanova koji se u smislu zakona ne smatraju stanom, 4/II
korisnik stana, 6/I, 21, 31/III, 36/III, 41,44, 45/IIII
kriteriji i mjerila za dodjelu stanova, 24/II, III i IV
kriteriji racionalnog kori{}enja stana, 16/II
lica koja je nosilac stanarskog prava duàn po zakonu da izdràva - ~lanovi porodi~nog
doma}instva, 6/II
lica koja su po zakonu du`na da izdràvaju nosioca stanarskog prava - ~lanovi

porodi~nog doma}instva, 6/II
lica koja sa nosiocem stanarskog prava ìve u ekonomskoj zajednici - ~lanovi porodi~nog
doma}instva, 6/II
lica koja su u stan uselila po osnovu ugovora o doìvotnom izdràvanju - ~lanovi

porodi~nog doma}instva, 6/II
lice - nezakonito useljeno u stan, 30/I i VI

lica te{ko bolesna - nemogu}nost smje{taja u nu`ni smje{taj, 8/IV
lije~enje - nemogu}nost davanja otkaza ugovora o kori{}enju stana, 48/I (2)
M
ma}eha - ~lan porodi~nog doma}instva, 6/I
majka - ~lan porodi~nog doma}instva, 6/II
maloljetni ~lanovi porodi~nog doma}instva, 13
mjesto i datum zaklju~enja ugovora - bitan element ugovora o kori{}enju stana, 26/II
(10)
nadle`nost stambenog organa, 13/III, 17, 18/I, 22/III, 25/II, 28, 30/II, 33/II i III,
35/IV, 38/IV, 40/III, 42, 51/II i III, 56, 73/III i IV, 75
nadle`nost organa i sudova za prelazne odredbe, 81, 82

nadle`ni sud, 10/I
nadle`nost suda za odre|ivanje ~lana porodi~nog doma}instva za nosioca stanarskog
prava, 22/II
nosilac stanarskog prava - pravo vr{enja radova i popravki u stanu na ra~un stanarine,
35/V i VI
naknada koju pla}a podstanar, 54/II

naseljeno mjesto - koje ~ini isto mjesto, 14, 15
nasljednik vlasnika stana od prije 1.1.1959. godine, 56/V
155
nazna~enje rje{enja o davanju stana - bitan element ugovora o kori{}enju stana, 26/II
(2)
nehigijenski uslovi stana i prestanak ugovora o kori{}enju stana, 52/I
neuseljeni stanovi - obaveza davanja na kori{}enje, 25
neuseljenje u stan - prestanak ugovora o kori{}enju stana, 29
nezakonito useljenje u stan u dru{tvenoj svojini - zajedni~ke prostorije u zgradi, 30
nosilac stanarskog prava, 2/I, 12, 19/I, 23
nosilac stanarskog prava - pravo u odnosu na useljenje u stan drugih lica i traènje iseljenja iz stana drugih lica, 31/I i II
nosilac stanarskog prava - drugi bra~ni drug, 19/II i III
nov~ana kazna, 68, 69, 70
nu`ni smje{taj, 7, 8, 9, 20/II, 30/IV, 31/IV, 34/II, 44/II, 48/IV, 49/III, 51/III
obaveze davanja na kori{}enje praznih stanova, 25

obaveze nosioca stanarskog prava, 36, 37, 38, 39, 40, 41, 42
obaveze davaoca stana u pogledu odràvanja stana, zgrade i zajedni~kih prostorija - bitan element ugovora o kori{}enju stana, 26/II (6)
obaveze nosioca stanarskog prava u pogledu odràvanja stana - bitan element ugovora
o kori{}enju stana, 26/II (7)
obaveze nosioca stanarskog prava da omogu}i povremeni pregled stana - bitan element
ugovora o kori{}enju stana, 26/II (8)

obezbje|enje odgovaraju}eg stana podstanarima, 74
o~uh - ~lan porodi~nog doma}instva, 6/II
odbijanje davanja saglasnosti za zamjenu stana, 33/I i II
odgovaraju}i stan, 7/II, 44/I (5) i II, 52/II
odràvanje stana od strane davaoca stana odnosno zajednice stanovanja, 35
odredbe o stanarini - bitni element ugovora o kori{}enju stana, 26/II (4)
odgovaraju}i akt ili drugi akt - punovaàn za useljenje u stan, 11/II
odredbe o kori{}enju zajedni~kih prostorija i ure|aja - bitan element ugovora o
kori{}enju stana, 26/II (5)
op{tinski organ uprave nadleàn za stambene poslove - vidi stambeni organ, 10/I
organizacije udruènog rada, dru{tveno-politi~ke zajednice, druge organizacije i zajednice - vidi davalac stana, 5
ostala prava nosioca stanarskog prava, 31, 32, 43, 54
otac - kao ~lan porodi~nog doma}instva, 6/III
otkaz ugovora o kori{}enju stana nosioca stanarskog prava, 43
otkaz ugovora o kori{}enju stana, 43, 44, 45, 46, 47, 48, 49, 50
otkaz ugovora o kori{}enju stana - davaoca stana zajednice stanovanja, 44
ovla{}enje skup{tine op{tine - utvr|ivanje istog mjesta, 15/II
ovla{}enje skup{tine op{tine da propi{e racionalno kori{}enje stana, 16/III
pastor~ad - kao ~lanovi porodi~nog doma}instva, 6/II

pismena saglasnost davalaca stana za zamjenu stana, 32/III
pla}anje stanarine i naknade za neuseljeni stan, 25/III
podstanar, 54
podstanar kome se otkaz moè dati samo pod uslovima predvi|enim za nosioca stanarskog prava, 80
podstanar u cijelom stanu, 48/II
pokretanje postupka za iseljenje nezakonito useljenih lica, 30
156
pomo}ne prostorije uz stan, 3

poni{tenje ugovora o zamjeni stana - rje{enje koje zamjenjuje ugovor - kod fiktivne zamjene, 34
porodi~no doma}instvo - vidi korisnik stana i ~lanovi porodi~nog doma}instva, 6/I, 21,
31/III, 36/III, 41, 44, 45/III
porodi~na stambena zgrada, 13

posebna prava i obaveze vlasnika stana na kojem nije ste~eno stanarsko pravo, 59, 60,
61, 62
posebna prava vlasnika stana na kojem je ste~eno stanarsko pravo, 55, 56, 57, 58
poslovne svrhe stana, 37
povi{ena stanarina, 38/II
povremeni pregled stana, 42
prava i obaveze gra|ana u kori{}enju stana u svojini gra|ana, 2/IV
poslovne prostorije - nemogu}nost odre|ivanja za nu`ni smje{taj, 8/III
porodica sa djecom do sedam godina starosti - nemogu}nost smje{taja u nu`ni
smje{taj, 8/IV
porodica sa djecom ometenom u psihi~kom i fizi~kom razvoju - nemogu}nost smje{taja
u nu`ni smje{taj, 8/IV
posebna prava i obaveze nosioca stanarskog prava - bitan element ugovora o kori{}enju
stana, 26/II (9)
povremeni pregled stana - str. 67 - 70
pravo korisnika na useljenje u stan odnosno dio stana, 55, 56, 73/IV
pravo svojine na stanu, 1
preseljenje razvedenog bra~nog druga u drugi stan ponu|en od davaoca stana na
kori{}enje, 20/III
prostorije u sustanarstvu - nemogu}nost odre|ivanja za nu`ni smje{taj, 8/III
prekr{aji, 68, 69, 70
preno{enje prava davanja stanova na kori{}enje, 5/II
prepravka stana u cilju pregra|ivanja - izdvajanja sustanarskih odnosa, 72
prestanak li~nog kori{}enja stana - razlog za davanje otkaza, 47
prestanak va`nosti ugovora o kori{}enju stana - usljed neuseljenja u stan, 29
prestanak ugovora o kori{}enju stana, 51, 52, 53
prestanak ugovora o kori{}enju stana radi ru{enja ili eksproprijacije ili ako ne odgovara
higijenskim uslovima ili postoji opasnost po ìvot stanara, 52/I
prestanak ugovora o kori{}enju stana zaklju~enog na odre|eno vrijeme, 51/I
prestanak stanarskog prava, 44, 45, 46, 47, 49
prethodna pismena opomena za davanje otkaza ugovora o kori{}enju stana, 45/I
primjena odredaba koje su stupile na snagu 1.11.1984. godine, 87
primopredaja stana po prestanku ugovora o kori{}enju stana, 40
primopredaja stana koji je u vlasni{tvu, 62
priprema i pokretanje postupka za zaklju~ivanje dru{tvenog dogovora o racionalnom
kori{}enju stana, 64
prinudno iseljenje, 7/I
privremeno kori{}enje stana, 27/II
privremena nezaposlenost kao razlog za nemogu}nost davanja otkaza ugovora o
kori{}enju stana, 46/I
privremeni rad u drugom mjestu ili inostranstvu - uslovi za davanje otkaza ugovora o
kori{}enju stana, 47/I, (6), 48
prostorije i stanovi koji se u smislu zakona ne smatraju stanovima, 4/I
prostorije za nu`ni smje{taj - vidi nu`ni smje{taj, 31/IV, 34/II, 44/II, 48/II, 49/III,
51/III
prostorije za smje{taj pojedinaca, 4/I (2)
prostorije za privremeni smje{taj, 4/I (1)
157
pro{irenje preostalih sustanara u ispra`njeni dio stana 73

pro{irenje vlasnika stana u ispra`njeni sustanarski dio stana, 73/IV
protekom roka ugovora o kori{}enju stana na odre|eno vrijeme - ostaje na snazi kao
ugovor zaklju~en na neodre|eno vrijeme, 27/III
prethodna pismena opomena - uslov za davanja otkaza, 45/I i II

postojanje opasnosti po ìvot stanara - prestanak ugovora o kori{}enju stana, 52/I
rje{enje o iseljenju nosioca stanarskog prava - kad se stekne porodi~na stambena

zgrada, 13/II
racionalno kori{}enje stanova u dru{tvenoj svojini, 16, 34

radni doprinos, osnov dodjele stana, 24/III
radni sta` u OOUR i ukupan radni sta` - ~ija duìna uti~e na mogu}nost davanja otkaza,
49/IV
radnik na samoupravnoj, javnoj ili drugoj funkciji i davanje otkaza, 49/VI
radovi za otklanjanje kvarova u stanu ili zgradi, 39/II
raskid ugovora o zakupu, 61
razvedeni bra~ni drugovi - stan koji je njihova zajedni~ka imovina, 66
razvedeni bra~ni drug - nije vlasnik stana i njegova prava, 63, 64, 65
razvod braka - sporazumno ili u vansudskom postupku utvr|uje ko ostaje u stanu nosilac
stanarskog prava, 20/I i II
rje{enje stambenog organa koje zamjenjuje ugovor o kori{}enju stana, 28
rje{enje stambenog organa - zamjenjuje pismenu saglasnost o zamjeni stana ili po protoku roka od 60 dana, 33/III i IV
roditelji bra~nih drugova ~lanovi porodi~nog doma}instva, 6/II
rok za dono{enje rje{enja o ispra`njenju stana - nezakonito useljenog lica, 30/II
rok za useljenje u dodijeljeni stan, 29
rok za podno{enje zahtjeva stambenom organu odnosno nadle`nom sudu za ispra`njenje stana - nezakonito useljenog lica, 30/II i VII
razlozi za odbijanje davanja saglasnosti za zamjenu stana, 33/I
razlozi za davanje otkaza ugovora o kori{}enju stana, 44/I
razvedeni bra~ni drug - obaveze useljenja u nu`ni smje{taj, 20/II
rje{enje stambenog organa - iseljenje iz odre|enih stanova, 18/I
saglasnost vlasnika stana za zamjenu stana, 32/IV

samoupravna interesna zajednica - vidi zajednica stanovanja, 5/III
samoupravni op{ti akti kojim se utvr|uju kriteriji i mjerila za dodjelu stana, 24
sestre - kao ~lanovi porodi~nog doma}instva, 6/II
skup{tina op{tine - propisivanje racionalnog kori{}enja stana, 16/III
slu`ba u JNA
slu`ba u JNA - nemogu}nost davanja otkaza ugovora o kori{}enju stana, 47/I (1)
smrt nosioca stanarskog prava - prava ~lanova porodi~nog doma}instva, 22/I
smrt nosioca stanarskog prava - prava davaoca stana na kori{}enje, 22/II i III
sno{enje {tete i tro{kova prouzrokovanih nezakonitim useljenjem, 30/IV
sporazumni raskid ugovora o kori{}enju stana, 53
sporazumno odre|ivanje ~lana porodi~nog doma}instva za nosioca stanarskog prava,
22/I
susjedne op{tine - ovla{}enje za progla{enje susjednih podru~ja za isto mjesto, 15/II
stan kojim se zadovoljavaju minimalne potrebe stanovanja, 52/II i III
stanarsko pravo, 2/I
158
stanarsko pravo - ne moè se ste}i na prostorijama za nu`ni smje{taj, 9

specijalizacija u inostranstvu i zadràvanje stanarskog prava, 48/I
sporazumni raskid ugovora o kori{}enju stana, 53
stambena situacija radnika - dodjela stana, 24/III
stambeni organ, 10/I
stan, 3/I
stan - dodjela samo jednom nosiocu stanarskog prava, 23
stan koji odgovara stvarnim potrebama, 56/II, IV
stan koji po veli~ini i opremi odgovara srazmjernom dijelu stana koji koristi stanar, 56/III
stan koji zadovoljava minimalne potrebe stanovanja, 52/II
stan koji odgovara potrebama sustanara, 75
stan (porodi~na ku}a) u svojini gra|ana, 2/II, 13
stanarina, 38/I i III, 76
stanarina povi{ena - vidi povi{ena stanarina, 38/II
stanarsko pravo, 2/I i II
stanarsko pravo - nemogu}nost sticanja na prostorijama za nu`ni smje{taj, 9
stanovi - izdavanje u zakup, 4/II (6 i 8)
stanovi vezani za vr{enje odre|ene funkcije, 4/I (4)
stanovi vezani za vr{enje slu`bene du`nosti, 4/I (3)
stanovi koji se daju stranim dràvljanima, 4/I (7)
sticanje stanarskog prava, 11/I, ~l. 11 do 22
sustanar, 71/II
sustanarski odnosi, 71, 72, 73, 74, 75, 76, 77, 78, 79
suvlasnici fizi~ki nedjeljivog stana, 67
suvlasnici porodi~ne stambene zgrade, odnosno stana, 57
{kolovanje u inostranstvu - zadràvanje stanarskog prava, 48/I
T
trajni prestanak kori{}enja nosioca stanarskog prava, 22/I
traènje iseljenja korisnika stana, 31/II
tro{kovi odràvanja stana koje snosi nosilac stanarskog prava, 38/I
tro{kovi popravke koje snosi nosilac stanarskog prava, 36/II
tro{kovi preseljenja, 7/IV, 56/VII
tro{kovi prinudnog ispra`njenja, 16/III, 30/IV, 51/IV
tro{kovi za kori{}enje stana i zajedni~kih prostorija i ure|aja u zgradi, 38/I
tu`ba za otkaz ugovora o kori{}enju stana, 50
tu`ba za poni{tenje ugovora o zamjeni stana, 34
trudnice - nemogu}nost smje{taja u nu`ni smje{taj, 8/IV
u~esnici u samoupravnom dogovaranju o na~inu racionalnog kori{}enja stana, 16/I

ugovor o doìvotnom izdràvanju - za sticanje svojstva ~lana porodi~nog doma}instva,
6/II
ugovor o kori{}enju stana, 26, 27/I
ugovor o kori{}enju stana zaklju~en na odre|eno vrijeme, 27/II i III
ugovor o sustanarskom odnosu, 71/IV
ugovor o zakupu, 2/IV, 59
159
ugovor o zamjeni stana, 32/V

ukupna povr{ina stana - funkcionalnost stana, 16/II
unu~ad bez roditelja - ~lanovi porodi~nog doma}instva, 6/II
useljenje u stan - uz pristanak nosioca stanarskog prava, 31/I
useljenje vlasnika u stan, 58
useljenje vlasnika od prije 1.1.1959. godine u dio stana iz kojeg je iselio sustanar, 73/VII
uslovi i na~in dodjele stanova radnicima koji vr{e zna~ajnije poslove - vidi kadrovski
stanovi, 24/IV
uslovi pod kojima sustanar moè svoj dio stana dati drugim licima, 78
usvojena djeca - ~lanovi porodi~nog doma}instva, 6/II
usvojilac - ~lan porodi~nog doma}instva, 6/II
ulica i broj zgrade u kojoj je stan, broj prostorija i povr{ina stana - bitan element ugovora
va`nost postoje}ih ugovora o kori{}enju stana i o podstanarskim odnosima, 83

veli~ina pojedinih prostorija - funkcionalnost stana, 16/II
vlasnik stana od prije 1.1.1959. godine, 56/II i III
Z
zabrana prodaje, kupovine, nezakonitog preno{enja i sticanja stanarskog prava, 11/III
zabrana istovremeno biti nosilac stanarskog prava na vi{e od jednog stana, 12
zahtjev davaoca stana na kori{}enje za iseljenje ~lanova porodi~nog doma}instva, 22/III
zajednica stanovanja, 5/III, 35, 42, 44
zakonito useljenje u stan, 11/II
zakupac stana, 61/II, 62
zakupodavac, 62
zakupnina, 60
zamjena stana, 32, 33, 34
zamjena stana fiktivna - vidi fiktivna zamjena stana, 32/VII, 33/I (6)
zamjena stambenih prostorija koje koristi sustanar, 77
zaostala stanarina i ostale naknade, 46/II
àlba protiv rje{enje o ispra`njenju nezakonito useljenog stana, 30/III

àlba protiv rje{enja kojim se utvr|uje drugi stan (odgovaraju}i odnosno stan koji
zadovoljava minimalne potrebe stanovanja), 52/IV
160

stanovi, 24/IV

Z
zakupodavac, 62
zakupnina, 60

160

stanovi, 24/IV

Z
zakupodavac, 62
zakupnina, 60

160

stanovi, 24/IV

Z
zakupodavac, 62
zakupnina, 60

160

stanovi, 24/IV

Z
zakupodavac, 62
zakupnina, 60

160

Zakon o Stambenim Odnosima

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zakon o Stambenim Odnosima

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Mehmedalija Huremovi}

MOJ VODI^ ZA OTKUP STANA

1. NA^IN STICANJA STANARSKOG PRAVA

MOJ VODI^ ZA OTKUP STANA

2. KOJA PRAVA SADR@I STANARSKO PRAVO

Vrste kori{}enja stanova:

3. KAKO PRESTAJE STANARSKO PRAVO

MOJ VODI^ ZA OTKUP STANA

Za slu~aj nepla}anja stanarina i naknada u vrijeme kada je nosilac stanarskog

slu`enje vojnog roka,

MOJ VODI^ ZA OTKUP STANA

lije~enje nosioca stanarskog prava,

ako se nosilac stanarskog prava nalazi na izdr`avanju kazne,

ako nosilac stanarskog prava ili ~lanovi porodi~nog doma}instva

borave u zemlji ili inostranstvu du`e od 6 mjeseci, ali najdu`e 5

istekom roka ako se radi o ugovoru na odre|eno vrijeme,

PRESTANAK STANARSKOG PRAVA PO ODREDBAMA

MOJ VODI^ ZA OTKUP STANA

MOJ VODI^ ZA OTKUP STANA

ODNOS VLASNIKA STANA I NOSIOCA

ZASNIVANJE STANARSKOG PRAVA NA STANOVIMA

Uredba je objavljena u "Slu`benom listu FNRJ", broj 52/53. iz 1953. godine.

MOJ VODI^ ZA OTKUP STANA

MOJ VODI^ ZA OTKUP STANA

Od osnovnog teksta, i kasnije, ostala je Glava koja je regulisala pitanja "Pravo

MOJ VODI^ ZA OTKUP STANA

MOJ VODI^ ZA OTKUP STANA

Sljede}i korak je ozakonjenje promjena vlasni~kih odnosa tj. stvaranje

MOJ VODI^ ZA OTKUP STANA