UNIVERZITET U ZENICI

Filozofski fakultet
Odsjek za turski jezik i knjievnost

Kultura govora

Emina Smaji

Sinonimi u djelima Dervia Suia

Seminarski rad

Mentor
doc.dr. Edina Solak

Zenica, decembar, 2015

Sadra

Y
1.

UVOD...................................................................................................... 3

2.

O PISCU...................................................................................................4

3.

SINONIMI................................................................................................. 8

4.

VRSTE SINONIMA.....................................................................................9

5.

PRIMJERI SINONIMA U DJELIMA DERVIA SUIA.....................................10

6.

SEMANTIKA RIJEI..................................................................................13

7.

ZAKLJUAK............................................................................................ 14

8.

LITERATURA........................................................................................... 15

1. Uvod

U ovom radu emo se upoznati sa sinonimima. Zadatak ovog rada je znati definisati i
prepoznati sinonime, razlikovati sinonimske istoznanice i bliskoznanice. Pojavu sinonimije
emo najlake objansniti u pomo primjera iz slijedeih djela Dervia Suia: Pobune,
Veliki vezir, Uhode. Sinonimi govore o bogatstvu bosanskog jezika i o velikim
mogunostima koje on prua da u govoru i tekstu postignemo tanost i preciznost, ali i
slikovitost i izraajnost.

2. O PISCU
Dervi Sui, roen 03.06.1925.g. u Vlasenici, je pripovjeda i romansijer u ijem se
pripovjedakom opisu mogu primijetiti najbitniji momenti u razviu nae poslijeratne proze.
Uiteljsku kolu zavrio je u Tuzli. Bio je sudionik narodnooslobodilakog rata, a poslije rata
je radio u redakciji Osloboenja, gdje se i javljaju prve knjievne ambicije. Nakon rata u
njegovoj prozi dominira ratna tematika, a ratni dnevnici i memoarska knjievnost najea su
forma literarnog ispoljavanja iji je osnovni kriterij bio istinitost, tj. podudaranje sadraja u
dnevniku sa sadrajima iz neposredne stvarnosti.
I Dervi Sui se u knjievnosti javio upravo ratnim dnevnikom S proleterima 1950. god.
Nakon ratnog dnevnika 1954. objavljuje roman jednostavne strukture i nevelikog dometa pod
nazivom Mome iz Vrgorca u kojem Sui nastavlja tradiciju seoske pripovijetke i romana,
ali sa aktuelnom tematikom (kolektivizacija na selu, selo u vrtlogu novih drutvenih odnosa).
Deskriptivan pripovijedaki postupak, vrsta fabulativna osnovica zasnovana na hronolokoj
kompozicionoj shemi, potisnuta individualnost linosti i odsustvo dubljih psiholokih zahvata
u katakterizaciji linosti, a naglaen pogled na kolektivna zbivanja i gibanja, bitne su stilske
karakteristike kojim su ostvarena ova Suieva djela. Meutim, ve tad se u pojedinim
odjeljcima oituje talent pravog pripovijedaa, to e kasnije Sui potvrditi romanima Ja,
Danilo, (1960.) i Danilo u stavu mirno (1961). Teferi (1963.), zbirkom pripovijedaka
Pobune(1966.), dramom Veliki vezir, te napokon romanom Uhode(1971.) i popularnom
tv serijom Tale (1979.). Sui u ovim djelima pronalazi nove oblike proznog izraza, ali i
dalje zadraava neke dobre strane tradicionalnog pripovijedanja.
Dva su tematska arita Suievog stvaralatva: protekli rat i prolost njegove zemlje Bosne. I
u jednom i u drugom sluaju u sreditu je ovjek u traganju za svojim snovima, borei se sa
svime, pa i sa svojim zabludama. U prvoj objavljenoj pripovijeci Jabuani i Mome iz
Vrgorca, Sui je sav u pokuaju osvajanja savremene teme, s motivima i graom iz
poratnog razdoblja, ali je preplavljen injenicama. Pisca privlae tuno, zabitno selo preko
kojega tek to je preao ratni valjak, kasabice i palanke prepune bijede, blata i primitivizma.
Roman Teferi nairoko je ispriana pria o okupacijskim dogodovtinama u kasabi, pri
emu je pisac najee ostao na razini anegdote, dok je u Pobunama, pripovijetkama o
poturenoj porodici Pilavija, ipak mjestimino nadilazio elementarno pripovijedanje.
4

U romanu Ja, Danilo Danilo Lisii svoju ispovijest poinje onda kada se ve naao u
,,podnoju svoje kadrovske spirale,, pa je i njegov monolog, s jedne strane satiriki intoniran,
u razraunu sa birokratskom sredinom, ali je s druge strane natopljen gorkom samoironijom,
inae vrlo estom osobinom Suievih likova:
Ja sam obian smrtnik koji je sa biografskog minareta tresnuo na kaldrmu. Ostao sam,
obnemogao, star i umoran, personalno razrijeen, meterijalno
Vojnik je u meni dobijao bitke, seljak-batine.
Nesrea je u tome to oba imaju zajednika, jedna lea.
U uniformi sam. Na jednom rukavu jedna vrpca sa tri zvjezdice. Kapetan. Bivi. akire me
uljkaju u preponama jer gaa nemam. Ispod pazuha ne smijem da se poeem. Raspae se
koulja meu prstima. Znoj grize gole prste u tvrdim i vrelim izmama.
Romanom o Danilu Lisiiu Sui je zaokruio jedan zanimljiv prozni ciklus u kojem, bez
patetine idealizacije i sa nagalaenom satirikom notom, izraava svu sloenost nae
poslijeratne zbilje, preobraaje to ga je u ljudima bosanske kasabe i sela izazvalo novo doba,
ali istovremeno sve one naslage neizmjenjivog to bitno odreuje mentalitet bosanskoga
naroda. Zato moemo rei da je on poslije Hasana Kikia najbolji slikar bosanske provincije.
Nakon romana Ja, Danilo i Danilo u stavu mirno Sui je nekako istovremeno kada i
Mea Selimovi inspirativne izvore potraio u prolosti Bosne, otkrivajui u legendi, predanju
i rijetkom historijskom zapisu i svjedoanstvu o povijesnoj sudbini ove zemlje, korijene
duhovnosti i naravi njenih ljudi. Tako novu tematsko-idejnu cjelinu Suievih proza ine
zbirka pripovijetki Pobune(1966.), te romani: Uhode(1971.), Hoda strah(1973.) i
Nevakat. Sui naoj prolosti prilazi tako da kroz maglu prohujalog vremena otkriva sve
ono to nas ini ovakvima kakvi jesmo, sve ono u emu se pouzdano prepoznajemo, ponosno
ili postieno- svejedno.
Zbirka Pobune sadri pet pripovijetki i namee se izuzetnom kompozicionom vrstinom i
tematsko-idejnom konzistentnou. Dramatska linija fabuliranja u svakoj novoj pripovijetki
ima svoju punu i zasebnu dovrenost, ali u svakoj novoj pripovijetki ona iznie iz prethodne,
tvorei tako neraskidiv i vrsto povezan niz, te se prava vrijednost i znaenje otkriva tek u
njihovoj sveukupnosti.
5

Pobuna i otpor stalna su iskrita koja se razgorijevaju u Suievim junacina koji svoje duboko
neiskorijenjivo osjeanje bosanske pripadnosti nose i kao radost i kao ukletost . Zemlja za
koju su se stalno otimale tue vojske, u kojoj su odvajkada jedni bajraci omrkavali, a drugi
osvitali, Bosna je na razmeu svjetova stalno ucrtavana u sredite ratnih mapa i planova, a kao
takvu su je stalno pomatrale oi plaenih uhoda. Ovakvo vienje Bosne i njenih ljudi Sui je
dao u romanu Uhode.
Roman obuhvata veliki vremenski sklop, od prvih Kotromania, pa do dananjice, a preko
pobune Husein-beg Gradaevia prati sudbinu nezvanih gostiju Bosne, uhoda, otkrivajui
njihovu misao o zemlji, ali i miljenje domaina o nezvanim gostima. Zajednike take nema,
pa Sui pripovijedaki vibrira traei razliite postupke kako bi radnju uinio ivotnom i
umjetniki uvjerljivijom. Zbog toga nalazimo razne stilske postupke: realistinu strukturu,
eliptini govor i jezik dokumenata. Zanimljivo je da Dervi Sui koristi iste simbolje kojima
imenuje nacionalno-historijsku dramu Bonjaka kao i Ivo Andri. To je metafora rijeke koja
dijeli i razdvaja obale i svjetove, a prisutna je u gotovo svakoj pripovijetki Pobune.
Mutna voda tekla je kroz njega, cijepala ga na dvije ive obale mesa koje se uzalud trae i
dozivaju. ( Plaenik)
Mutnu vodu sam prebrodio, pa se verem uz klizavu obalu. ( Preko mutne vode)
Kao da me je neko presjekao po srijedi, pa nekako izmeu mene i mene tee iroka mutna
voda.(Seljaka jadikovka)
Meutim, za razliku od Ive Andria ija se pripovijedna fraza temelji na izrazito epskoj
osnovi i tradiciji bosanskih govora, u Suievoj reenici preovladava lirizam i subjektivnost
poetsko-metaforikog izraaja.
Posebo vana crta Suievog pripovijedanja je osjeaj za komino i to onaj blagi, precizni
bosanski humor koji razotkriva, ali pomae, ne vrijean niti vulgarizira, izrastajui iz same
sredine, iz narodnog duha, iz stoljetnog vienja svijeta uz shvaanje da se tek smijehom i
najtee stanje prevladava.
Suiev nain kazivanja je neposredan, razumljiv, prisan materiji o kojoj govori, sposoban da
se satirinom aokom obori na sve predrasude koje mogu da se ispolje, naroito u formiranju
linosti na tzv. relaciji selo-grad.
6

3. SINONIMI
Rijei su osnovne znaenjske jedinice. Izuavanjem njihovog znaenja bavi se leksika
semantika. Ona moe izuavati znaenje pojedinih rijei (mikrosemantika) ili znaenjske

odnose meu njima (makrosemantika). Znaenjski odnosi meu rijeima mogu biti razliiti.
Izuavaju se kao leksiko-semantike pojave:
-sinonimija
-antonimija
-homonimija
-hiponimija

SINONIM (gr. sinonimos-istog imena), rijei istog ili slinog znaenja iji je fonetski sklop
razliit (npr. sram i stid; odmah i sad; osobina i odlika). Gomilanje sinonima, sinonimija,
esto se koristi u pjesnikom jeziku i retorici da bi se time ostvario naroit efekat pojaavanja
znaenja, tj. doivljenog ili predoenog.
SINONIMAN-slian, srodan po znaenju, slinog znaenja
SINONIMIJA- slinost znaenja, srodnost znaenja, slino znaenje.
Znaenjski ili semantiki odnos izmeu rijei razliitog izraza, a istog ili bliskog sadraja
naziva se sinonimija. Rijei u takvom odnosu, nazivaju se sinonimi.
Sinonimija je, u irem smislu, pojava vezana za jedinice razliitih jezikih nivoa. Obuhvaa i
gramatiku, sistemsku sinonimiju (npr. podudaranje znaenja dvaju oblika rijei, npr: S tom
milju je zaspala. S tom misli je zaspala. ; S ljubavlju se sjeam... S ljubavi se sjeam...) i
kontekstnu(odnos istih ili bliskih znaenja dvije ili vie znaenjskih jedinica razliitog izraza,
pri emu je jedna osnovna).

4. VRSTE SINONIMA

Ako su izrazi rijei razliiti, a sadraji isti, onda se radi o potpunim ili pravim sinonimima.
Takvi su sinonimi meusobno zamjenjivi u svim kontekstima.
Pravim sinonimima u naem jeziku mogu se smatrati slijedei termini:
jezik-kod; samoglasnik-vokal; sistem-sustav; elija-stanica; nivo-razina; rima-srok...
Sadraji pravih sinonima se podudaraju, pa su meusobno zamjenjivi u svim kontekstima.
Ipak pravih ili potpunih sinonima, u principu u svakom jeziku je malo. Najee su to termini,
od kojih je jedan parnjak obino rije stranog porijekla (npr.samoglasnik-vokal).
Djeliminim sinonimima nazivamo one sinonime iji su sadraji bliski pa se djelimino
podudaraju. Zbog toga se ovakvi sinonimi ne mogu meusobno zamjenjivati u svim
kontekstima (npr. uenik-ak; knjievnost-literatura; momak-mladi; generacija-naratajpokoljenje).
Sinonimi koje govornici naeg jezika prepoznaju manje-vie bez konteksta, nazivaju se
opejezikim (ili izvankontekstualnim) sinonimima.
Individualnim (ili kontekstulanim) sinonimima nazivamo one sinonime koji to postaju samo
u odreenom kontekstu jer autor razliite rijei sadrajno izjednaava samo u datom
kontekstu (stvor-ivotinjica-sipa-cvijet).

5. Primjeri sinonima u djelima Dervia Suia

...hajde, Pilavijo, krilo sokolovo, hajde ne drijemaj, junae, hajde gazijo, poleti, ruko
devletova, pouri kurvo, ovo je vojna, a ne krma, a ne han u Sarajevu, pohitaj mrcino, zar se
tako carski gro zarauje. (str. 42, Sui D., Pobune)

...nisu mogli zaustaviti njegov uspon ni zaskoiti njegove namjere, ni omesti njegove
poduhvate. (str. 54, Sui D., Pobune)

Ali tiina potraja taman toliko da se priberem, da se opet otmem, otkinem od vezira, da
isplivam iz sna nitice koja slui drugoj brojci za potvrdu veliine. (str. 62, Sui D., Pobune)

Ali u selu me nazvae hrsuzom i odmetnikom i udarie mi dvadeset to po turu, to po

tabanima. (str. 97, Sui D., Pobune)

I, de, tako ti dina i imana, pojai, efendijo, ti pojai, a ja u da povedem, bie imamu Kulau
ast da tako uenu tursku svetinju prenese do Sarajeva. (str. 110, Sui D., Pobune)

Kad sam tako nakupio naroda dovoljno i za doek vezira kamo li Hasana Kaimije, okrenem,
obrnem irokim rukavima... (str. 112, Sui D., Pobune)

...a onda, kad se oni raziu, ja udarim u pla, pa ridam, cvilim, alost u srcu se ugasi i mogla
bih vala i da se nasmijem, ali ja plaem, plaem. (str. 117, Sui D., Pobune)
...dovoljna su opomena da se ak i jedan roeni plemi kao to je Sarajlija savije i sklupa u
guku sumnje... (str. 126, Sui D., Pobune)

Razglobih ga, razabrah, pa opet sastavih. (str. 128, Sui D., Pobune)

10

...da zajedno s esnaflijama zagalame pred mojom meemom, da od mene itu oprost, od
poreza i daa... (str. 138, Sui D., Pobune)

Ispravljam se, vrsnem, postajem sebi vei i znaajniji, topi se tromi seljak, a ustaje na moje
noge, mojom kimom se uspravlja nekakav vjetrogonja, skitnica i leventa. (str. 154, Sui D.,
Pobune)

Tokom vremena, iskoriujui pogodne prilike, ti odmetnici, mjesni razbojnici... (str. 179,
Sui D., Pobune)

Ja straama dodadoh jo sedam snanih momaka sa sjekirama, i svog sina, pa se vrnuh i

uletjeh u vrevu, u gomile koje su urlale sokacima. (str. 201, Sui D., Pobune)

A ovo je samo uvod u stranu opomenu svima vama doljacima , skorojeviima, koje je ovo
carstvo nauilo hodati, pa onda sve ostalo, vama-fukari govedarskoj... (str. 93, Sui D.,
Veliki vezir)

Upuuje se Omer, sin Alijin, a uenik slavnog neimara Sinana, da sa ibenskim mimar-baom
Antonijem, sinom Franovim, obie, pregleda, utvrdi tete i izradi predraun opravki uprije
na Drini kod Viegrada... (str. 98, Sui D., Veliki vezir)

Jer, ovjek koji pokae ovaj kraljevski znak, ne smije biti pitan, ni ispitivan ni za ime, kamo li
za neto drugo. (str. 11, Sui D., Uhode)

Momak dvorskog vidara, hitra potrkua i ulizica... (str. 16, Sui D., Uhode)

11

U asu kad su vojvodu oblijepljenih i umotanih nogu prenijeli u postelju, Dabiiv se drumom
uz rijeku primicao prijestonici. (str. 16, Sui D., Uhode)

Dugo potrajae utnja i tiina. (str. 34, Sui D., Uhode)

Ali ne otkrie niim da su ga danas ve vidjeli, procijenili, proitali, i da je ovaj pozdrav

potvrdio njihove sumnje da se radi o ovjeku koji je ili za neto kriv pred sobom, pase bratimi
sa svakim, ili je neotesan seljak koji se sluajno obogatio, a takva bogaenja rijetko su kad
ista. (str. 54, Sui D., Uhode)

Vjeta starica uzalud joj se primicala da ispipa i ispita - ta joj je, ta joj nedostaje, ta bi
eljela pa da dojavi Zulfikaru. (str. 67, Sui D., Uhode)

Ljudi se pokoravaju ili prilagoavaju navikama drugih dok ne nau sebi mjesto i ne steknu
vlastite navike imjere svoje linosti, ime se tite od nepredvienog i mire sa uhodanim.
(str. 78, Sui D., Uhode)

6. Semantika rijei

12

Semantika je lingvistika disciplina koja se bavi prouavanjem znaenja rijei i reenica.

Prema predmetu prouavanja, ona se dijeli na fonoloku, leksikoloku, morfoloku i
sintaksiku semantiku. Semantostilistika prouava stilistike funkcije i vrijednosti leksike
semantike, tj. znaenja leksikih izraajnih sredstava, a predmet sintaksike semantike ostaje
sintaksiko-stilistiki. Postoji opta i posebna semantika. Opta semantika prouava znakove i
postaje grana opte teorije o znakovima. Ona prouava odnos znaka i oznaene stvari. Znak se
smatra u lingvistici jedinstvom oznake i oznaenog (oznaitelj i oznaeno).
Sinonimi
Sinonimi su rijei koje prouava semantika, ali koje imaju veliki znaaj za semantostilistiku.
To su rijei koje imaju zajedniko ili slino znaenje. Sinonimi mogu biti raznovrsni:
gramatiki, sintaksiki i stilistiki. Stilistiki sinonimi su sinonimi koji se razlikuju po
nijansama znaenja, po stilistikim funkcijama i vrijednostima. Sinonimi nisu znaenjski
precizni. Sinonimi se kombinuju tako da budu to je mogue vie razliiti. Sinonimija je
slina figurama kao to su antonomaza, perifraza i dr.

7. ZAKLJUAK
13

Cilj ovog rada bio je kao prvo poticanje za leksiko blago bosanskog jezika, kao i razvijanje
elje za bogaenjem linog rjenika. Moemo zakljuiti da je u ova tri djela Dervia Suia,
na osnovu kojih je raen seminarski rad, prepun turcizama, koji zauzimaju procentualno
najvei dio djela i jedan vei dio tih knjiga se sastoji od sinonima. Najznaajnija je
neophodnost sastavljanja sveobuhvatnog rjenika diferenciranih sinonima, u kojem bi bila
sagledana pojedinana komunikativna vrijednost svih znaenjski uporedivih rijei. S. Ilman
kae da se iz kombinacije sinonima mogu izvui razliiti zakljuci.

8. LITERATURA
14

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.

Sui, D.,Pobune, Svjetlost Sarajevo, knjiga XVI

Sui, D., Veliki vezir
Sui, D., Uhode, Biblioteka Savremenici, Svjetlost Sarajevo, Sarajevo 1971.
Muzaferija, G., Bonjaka knjievnost u knjievnoj kritici, V knjiga
Popovi T., Renik knjievnih termina, Logost Art, Beograd, 2007
Vujaklija M., Leksikon stranih rei i izraza, Prosveta, Beograd
Hadiefendi-Pari R., Na jezik, Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2003.
orac M., Metaforski lingvostilemi, Privredno-finansijski zavod, Beograd, 1982

15