Tanker Familiarisation Course

TANKER
FAMILIARISATION
COURSE
Klaudio Juricic
1
SADRZAJ TECAJA:
1. Upoznavanje
1.1 Tecaj
1.2 Razvoj tankera
1.3 Vrste tereta
1.4 Tankerska terminologija
1.5 Pravila i propisi
2. Karakteristike tereta
2.1 Osnovna fizikalna svojstva
2.2 Osnove kemije, kemijski elementi i grupe
2.3 Fizikalne karakteristike ulja, kemikalija i plinova koji se prevoze u rasutom stanju
3. Toksicnost i druge opasnosti
3.1 Generalni koncept i efekti (djelovanje) otrovnosti
3.2 Opasnosti od pozara
3.3 Opasnosti za zdravlje
3.4 Opasnosti za okolinu
3.5 Opasnosti reakcije
3.6 Opasnosti korozije
4. Kontrola opasnosti
4.1 Cargo Safety Data Sheets
4.2 Nacini kontroliranja opasnosti na tankerima
5. Sigurnosna oprema i zastita osoblja
5.1 Uredaji za mjerenje plinova
5.2 Specijalizirani uredaji za gasenje pozara
5.3 SCBA i oprema za evakuaciju, i spasavaje iz tankova
5.4 Zastitna odjeca i oprema
5.5 Resuscitators
5.6 Sigurnosne mjere i predostroznosti
6. Sprecavanje polucije (izljevanja)
6.1 Uzroci zagadenja mora (zraka i vode)
6.2 Sprecavanje zagadenja mora
6.3 Postupci u skucaju izljeva, zagadenja
6.4 SOPEP
6.5 Ship/Shore odnos
7. Postupci u slucaju nuzde
7.1 Mjere u opasnosti
7.2 Organizaciona struktura
7.3 Alarmi
7.4 Postupci u opasnosti
7.5 Prva pomoc
8. Uredaji za teret
8.1 Generalno o opremi za rukovanje teretom na tankerima za prijevoz nafte
8.2 Generalno o opremi za rukovanje teretom na tankerima za prijevoz kemikalija
8.3 Generalno o opremi za rukovanje teretom na tankerima za prijevoz ukapljenih plinova
9. Rukovanje teretom
9.1 Generalno o sigurnom rukovanju teretom na tankerima
VREMENSKA TABLICA
Dan
1
Period 1 (1,5 hr)

1. Upoznavanje
1.1 Tecaj
1.2 Razvoj tankera
1.3 Vrste tereta
Period 2 (1.5 hr)

1.3 Vrste tereta (nastavak)
Period 3 (1.5 hr)

Period 4 (1.5 hr)

(nastavak)
2.2 Osnove kemije, kemijski elementi 2.2 Osnove kemije, kemijski elementi
i grupe (nastavak)
i grupe
2.3 Fizikalne karakteristike ulja,
kemikalija i plinova koji se prevoze u
rasutom stanju
Pauza
3.3 Opasnosti za zdravlje (nastavak)

2.3 Fizikalne karakteristike ulja,

kemikalija i plinova koji se prevoze u
rasutom stanju (nastavak)
3.1 Generalni koncept i efekti

(djelovanje) otrovnosti


(nastavak)
4.2 Nacini kontroliranja opasnosti na
tankerima

tankerima (nastavak)

tankerima (nastavak)
5. Sigurnosna oprema i zastita

osoblja

5.2 Specijalizirani uredaji za gasenje
pozara
5.3 SCBA i oprema za evakuaciju, i

spasavaje iz tankova
5.3 SCBA i oprema za evakuaciju, i

spasavaje iz tankova (nastavak)
5.5 Resuscitators
5.6 Sigurnosne mjere i
predostroznosti
5.6 Sigurnosne mjere i

predostroznosti (nastavak)
6. Sprecavanje polucije (izljevanja)
6.1 Uzroci zagadenja mora (zraka i
vode)

6.3 Postupci u skucaju izljeva,
zagadenja
6.3 Postupci u skucaju izljeva,

zagadenja (nastavak)
6.4 SOPEP

(nastavak)

7.3 Alarmi
7.4 Postupci u opasnosti (nastavak)

7.5 Prva pomoc
7.5 Prva pomoc (nastavak)
Provjera ili sumiranje (nastavak)
Provjera ili sumiranje
8.1 Generalno o opremi za rukovanje

8. Uredaji za teret
8.1 Generalno o opremi za rukovanje teretom na tankerima za prijevoz
nafte (nastavak)
teretom na tankerima za prijevoz
nafte
8.1 Generalno o opremi za rukovanje 8.2 Generalno o opremi za rukovanje

kemikalija (nastavak)
nafte (nastavak)
8.2 Generalno o opremi za rukovanje
kemikalija


ukapljenih plinova
10

ukapljenih plinova (nastavak)
8.3 Generalno o opremi za rukovanje 9. Rukovanje teretom

9.1 Generalno o sigurnom rukovanju
teretom na tankerima
11




(nastavak)
(nastavak)
(nastavak)
(nastavak)


Provjera ili sumiranje
Provjera ili sumiranje (nastavak)
(nastavak)
(nastavak)
12
1. Upoznavanje
1.1 Tecaj
1.1.1 - Naznaciti da se tecaj provodi u skladu sa zahtjevima International Convention on Standards of Training,
Certification and Watchkeeping for Seafarers (1978), koja je nadopunjena u danasnji oblik 1995 (STCW 1995), u
sklopu IMO-a
- Ona donosi potreban minimum osposobljavanja, znanja tj. kvalifikacija za Zapovjednika broda, Casnike i
Clanove posade tankera
- stjecanje potrebne kvalifikacije podijeljeno u dva dijela:
Level 1 je Tanker Familiarization Tecaj, ili moze i na nacin da se potreban Certifikat dobije na temelju
odredenog vremena provedenog na tankerima te da su obavljane duznosti koje pokriva Certifikat (to bi
trebalo biti odobreno od strane ovlastenog tijela drzave koja izdaje Certifikat, vecinom se ne radi)
Level 2 je specijaliziran program za Zapovijednike, Upravitelje stroja, Prve Casnike Palube, Prve
Casnike Stroja i sve druge osobe koje su direktno ukljucene u ukrcaj, iskrcaj, rukovanje tokom
putovanja, transfer tereta na tankerima za ulje (sirovu naftu), kemikalije ili za plin, ovisno na kojoj vrsti
broda su ukrcani
- Pokazati i objasniti dijagram: (iz IMO Tanker Familiarization, Model Course 1.01; Appendix 3; Str. 198)
- Ubaciti sliku: STCW 95 training scheme for personnel on tankers (IMo st.6)
- Izvuci iz Appendix 1, IMO Model Course 1.01 Tanker Familiarization (2000). Bilo bi dobro iskopirati i dati
polaznicima tecaja
- ovaj Tecaj pokriva zahtjeve za Level1 training koji zahtijeva STCW 1995, Reg. V/1(1.2)
1.1.2 - naznaciti da bi osoblje na tankerima trebalo imati iza sebe barem osnovni tecaj protupozarne zastite i
osposobljavanje koje trazi Reg. VI/1 konvencija STCW 1995.
1.2 Razvoj tankera (upotpuniti sa podacima iz Diplomskog rada)

1.2.1
Vazni stupnjevi razvoja tankera i tarnsporta nafte:
- prijevoz nafte (ulja) u bacvama konvencionalnim teretnim brodovima
- konstrukcija brodova za prevoz ulja u rasutom stanju
- Ubaciti sliku: Figure 1.4 (IMO, str. 104)
- koristenje longitudinalnih (uzduznih) i transverzalnih (poprecnih) pregrada za formiranje tankova
- smjestaj strojarnice po krmi broda
- postupno povecavanje brodova do VLCC (300.000 t DWT) i preko (ULCC, najveci je od 560.000 t DWT)
- Ubaciti sliku: Figure1.6 (IMO, str. 106)
- prevoz kemikalija i ukapljenih plinova u rasutom stanju
- problem zagadenja mora te explozije i pozari dovode do medunarodne kontrole
- nastanak SOLAS-a i MARPOL-a
- Konvencija MARPOL (1973/78) ima 6 priloga, danas i 7-i
Prilog 1 ureduje prijevoz nafte (ulja) u rasutom stanju
Prilog 2 ureduje prijevoz stetnih tvari u razlivenom stanju
Prilog 3 ureduje prijevoz stetnih tvari, ali pakiranih
Prilog 4 ureduje zagadivanje smecem
Prilog 5 ureduje zagadivanje fekalijama
Prilog 6 ureduje oneciscenje zraka
Prilog 7 pripremljen, ureduje balastne vode (izmjena balasta, doneseni organizmi unistavaju domace
vrste)
- Konvencija SOLAS stalno se izmjenjuje
Poglavlje 1 opce odredbe, na koga se odnosi, svjedodzbe
Poglavlje 2 konstrukcija brodova, dva dijela, (trup i oprema, te protupozarna zastita)
Poglavlje 3 sredstva za spasavanje. LSA code (life saving appliances)
Poglavlje 4 GMDSS
Poglavlje 5 sigurnost plovidbe, oprema zapovjednickog mosta, obveze Zapovijednika broda
Poglavlje 6 prijevoz tereta (carriage of goods) Timber code (drva), GC (grain code, zito), LSC
(lashing &
security code, pricvrscivanje tereta)
Poglavlje 7 opasni tereti. 4 vrste IMDG code (pakirani tereti, IBC (opasne kemikalije), IGC (opasni
plinovi),
MHB (materials hazardous in bulk)
Poglavlje 8 NB, nuklearni brodovi
Poglavlje 9 ISM code; rezolucija #749 obvezna
Poglavlje 10 HSC (high speed craft brodovi kojima je brzina veca od 3.7 *sedmi korijen od
Deplasmana); HSCC (high speed craft codex)
Poglavlje 11 PSC (port state control, Paris memorandum of understanding, mala primjedba, serious
deficiencies, detention; pregledava se 25% brodova koji dolaze u luku); FSC (flag state control)
Poglavlje 12 BC (bulk carrier code); BC codex
sagledavanje i upotreba osposobljavanja pomoraca na tankerima kako bi se smanjilo zagadenje mora i
povecala sigurnost
STCW konvencija i poglavlje V te konvencije
STCW (Standards of Training, Certification and Watchkeeping for Seafarers), 1978/1995 pociva na
nacelima: jedan osnovni certifikat (ovlastenje), za Nauticare u poglavlju II, za Strojare u poglavlju III.
Konvencija ima dva dijela: Code A je obvezni dio (8 poglavlja), te Code B koji sadrzi preporuke
implementacija International Safety Management koda (ISM)
ISM bitan operator broda, on je odgovorna osoba. Svjedodzba za brod je Safety Management
Certificate (SMC), dok je svjedodzba za brodara Document of Compliance (DOC).
ISM je prihvacen u Studenom, 1993 resolucijom IMO # A.741(18).
Ima 12 poglavlja, za nas je bitno 11 poglavlja:
Poglavlje 1 uvod
Poglavlje 2 - definicije
Poglavlje 3 - organizacija, kako je organiziran operator
Poglavlje 4 designated person, osoba koja ima pristup do vrha kompanije
Poglavlje 5 Master, kako kompanija stiti Zapovijednika
Poglavlje 6 Osoblje, nacin zaposljavanja, unapredivanja, ocijenjivanja, tecajevi koje kompanija placa
Poglavlje 7 Radni postupci, nacin upravljanja redovitim radnim postupcima
Poglavlje 8 Izvanredni dogadaji, postupci u slucaju izvanrednih dogadaja. Unutar kuce skupina ljudi koja
brine o izvanrednim dogadajima. Postoje agencije ili registri koji to rade za neke brodare
Poglavlje 9 Papiri, sistem dokumentacije, izmedu ostalog Safety Officer u kompaniji
Poglavlje 10 Odrzavanje ili maintenance
Poglavlje 11 Audit, periodi odrzavanja, nacin, itd
1.2.2
Vazni stupnjevi razvoja tankera za prijevoz kemikalija:
- transport kemikalija morem je zapoceo sa ubrzanim razvojem kemijske industrije u godinama nakon II
svjetskog rata
- u pocetku, kemikalije su transportirane u bocama ili bacvama na brodovima za prijevoz suhih tereta
(generalnog tereta). Vece kolicine su transportirane u rasutom stanju u tankovima dvodna ovih brodova.
- kako je rasla svjetska potraznja za kemikalijama, tako je postalo jasno da je potrebna nova vrsta broda koja ce
biti u stanju prevoziti tu vrstu tereta.
- prvi brodovi za prijevoz kemikalija su bile konverzije americkih tanker brodova radenih za vrijeme II Svjetskog
rata, tzv. T2 tankeri
- konverzija je uobicajeno sacinjavala:
- dodavanje poprecnih pregrada da bi dobili vise i manje tankove
- produzavanje linija cjevovoda
- instaliranje dodatnih pumpi tereta
- prva konverzija ovog tipa je napravljena 1948 na R.E. Wilson od 9073 GT
- pored ovih konvertiranih, relativno velikih tankera za prijevoz kemikalija, manji tankeri posebno dizajnirani i
konstruirani za prijevoz kiselina (npr. sumporne kiseline), su gradeni tokom ranih 1950 godina.
- Tankovi tereta su bili napravljeni od specijalnih alloy steel pojacanih za prijevoz tereta gustoce do 2.0 kg/ltr
- da bi mogli prevoziti kemikalije visoke cistoce i osjetljive na kontaminaciju, razvijene su razne tehnike premaza
za tankove od mild steel
- prvi pravi tanker specijalno izgraden za prevoz kemikalija u rasutom stanju je bio Norveski m/t Lind, izgraden
1960, to je bio prvi tanker sa stainless steel tankovima (nerdajuceg celika)
- moderni tanker za prijevoz kemikalija ima veliki broj tankova tereta i napravljen je za prijevoz razlicitog spektra
tereta
- sekcija tankova tereta na ovim modernim brodovima je normalno podijeljena na neke stainless steel tankove,
te na neke coated (premazane) mild steel tankove, od kojih svaki ima uronjene (deepwell) pumpe i zaseban
cjevovod
1.2.3
Vazni stupnjevi razvoja tankera za prijevoz ukapljenih plinova:
- transport plina je zapoceo u kasnim 1920 godinama
- najraniji brodovi su bili konstruirani tako da mogu prevoziti ukapljeni plin u posudama pod tlakom na
ambientalnoj temperaturi (okoline)
- prvi tereti su bili: Butan i Propan
- razvoj pothladivanja i metala pogodnih za niske temperature, omogucio je prevoz ukapljenih plinova na
temperaturama manjim od temperature okoline
- oko 1959 brodovi koji mogu prevoziti plin u djelomicno tlacenom stanju su usli u eksploataciju, te su ukapljeni
plinovi transportirani pod malim tlakom, sto je bilo moguce smanjivanjem temperature
- 1963 brodovi koji su mogli potpuno hladiti (refrigerate) LPG, LNG i neke od kemijskih plinova su usli u
uporabu. Oni su prevozili teret pod normalnim tlakom (atmosferskim pritiskom).
1.3 Vrste tereta

Oil cargo (teret ulja):
1.3.1 - oil (ulje) znaci nafta (petroleum) u bilo kojoj formi, ukljucujuci sirovu naftu (crude oil), gorivo ulje (fuel oil), uljni
ostatak (oil refuse) i produkti rafinacije ili prerade ali koji ne ukljucuju kemikalije
1.3.2 lista ulja ukljucuje substance:
Ubaciti sliku: Figure 1.14 (IMO, str. 111)
Izvuci iz Appendix 1, IMO Model Course 1.01 Tanker Familiarization (2000). Bilo bi dobro iskopirati i dati polaznicima
tecaja
1.3.3 sirovo ulje (crude petroleum) koji se ispumpava iz zemlje se sastoji od velikog broja razlicitih molekula
hydrocarbona, tj. ima puno razlicitih komponenti koje se kasnije raznim postupcima, destilacija i slicno, izdvajaju u
produkte
1.3.4 Hydrocarbons (ugljikovodici) je zajednicko ime za substance koje se sastoje samo od elemenata hydrogena i
carbona (ugljika)
1.3.5 vrsta ulja, tj. njezin sastav ovisi o porijeklu. Nije ista na svim dijelovima planeta.
1.3.6 ulje, petrolej koji ostaje nakon odstranjivanja produkata, kao sto je Metan, nazivamo sirovom naftom (crude
oil)
1.3.7 Vrste tankera za prijevoz sirove nafte i produkata su:
- tanker za prijevoz sirove nafte (oil tanker): jednostavna mogucnost separacije tereta, 3 do 4 pumpe tereta,
itd.
- produkt tanker: veca mogucnost separacije tereta od crude tankera, namijenjen prevozu razlicitih produkata,
itd
- Ubaciti sliku: Figure1.8 (IMO, str.107)
- bitumen tanker: specijalno graden za prevoz bitumena, grije teret na veliku temperaturu, prevozi teret velike
specificne tezine, itd
- ore/oil (OO): namijenjen prevozu rudace i ulja, u centralnim tankovima ili skladistima prevozi ulje i rudacu
(zbog velike specificne tezine ona je volumenski mala), u bocnim tankovima samo ulja
- Ubaciti sliku: Figure 1.10 (IMO, str.108)
- ore/bulk/oil (OBO): prevozi rudacu, ulje i suhe rasute terete, za razliku od ore/oil broda OBO nema bocne
tankove nego dvodna i visoke bocne, skladista sluze za prevoz sve tri vrste tereta, paznju posvetiti slobodnim
povrsinama kod tekucih tereta i zitarica, itd
- Ubaciti sliku: Figure 1.11 (IMo, str. 109)
Teret kemikalija (chemical cargo):

1.3.8 tanker za prijevoz kemikalija je primarno konstruiran za prijevoz opasnih kemikalija u rasutom stanju
- popis ovih kemikalija je u IMO Bulk Chemical Code (BCC)
polaznicima tecaja
- u dodatku kemikalijama popisanim u BCC, tankeri kemikalci mogu prevoziti siroki spektar raznih drugih tekuci
produkata koje se normalno ne smatraju kemikalijama, kao sto su: fruit juice, voda, melasa (molasses), ulje
zivotinjskog ili biljnog porijekla, cisti petrolejski produkti i razna ulja za podmazivanje
1.3.9 - Tanker za prijevoz kemikalija moze prevoziti opasne kemikalije i sve produkt terete, dok je produkt tanker
ogranicen na prevoz produkata i onih kemikalija koje u BCC nisu oznacene kao opasne
1.310 tereti koje kemikalac prevozi mogu biti podijeljeni u 4 grupe:
- petrochemikals (petrokemikalije)
- alkoholi i carbohydrati
- biljna i zivotinjska ulja, te masti
- neorganske kemikalije
1.3.11 Petrochemikals (petrokemikalije) su organski produkti koji su djelomicno ili potpuno nastali od sirove nafte,
prirodnog plina ili ugljena
1.3.12 Primjer petrochemichals su:
- otapala (solvents)
- aromatske tekucine
- poluprodukti i produkti (benzina, i slicno)
1.3.13 grupa alkohola i carbohydrata ukljucuje produkte koje mogu biti proizvedeni fermentacijom, kao npr:
- alkohol (liquor)
- vino
- melasa (molasses, sirovina secera)
1.3.14 Biljna i zivotinjska ulja, te masti su produkti koji se dobivaju iz biljnog sjemena i masti (zivotinjske i riblje)
1.3.15 Primjer biljnih i zivotinjskih ulja te masti:
- sojino ulje
- ulje od sjemenki pamuka
- laneno ulje
- ovcji ili govedi loj
- kitovo ulje
- sardina ulje
1.3.16 neorganske kemikalije su produkti koji nisu organskog porijekla
1.3.17 Primjer neorganskih kemikalija su:
- sumporna kiselina
- fosforna kiselina
- soda caustika
- nitritna kiselina
1.3.18 vecina tereta tankera za prijevoz kemikalija je iz grupe petrokemikalija
1.3.19 Kemikalci mogu prevoziti petroleum produkte koji se normalno prevoze u oil tankerima (produkt carrierima)
1.3.20 Kemikalci mogu biti uposleni (ploviti) u tzv. dedicated (namjenskim) ili parcel (rasparceliranim) putovanjima
1.3.21 dedicated servis obicno znaci da je tanker namijenjen prevozu odredene vrste kemikalije, prevozeci istu
vrstu tereta na svakom putovanju
1.3.22 parcel servis znaci da tanker prevozi relativno vise vrsta malih parcela kemikalija izmedu vise razlicitih luka
Teret ukapljenih plinova (liquefied gas cargo):

1.3.23 generalno govoreci, ukapljeni plin je tekuca forma neke substance koja bi na temperaturi i tlaku okoline bila
plin
1.3.24 Popis tereta koji se prevoze tankerima za prijevoz plina (gas tankers) je dan u IMO Gas Carrier Code (GCC)
polaznicima tecaja
1.3.25 Ovi tereti se mogu podijeliti u 4 grupe:
- LNG, ukapljeni prirodni plin (liquefied natural gas)
- LPG, ukapljeni petrolejski plin (liquefied petroleum gas)
- LEG, ukapljeni plin etylena (liquefied ethylene gas)
- kemijski plinovi i neke druge odredene substance
1.3.26 LNG, je ukapljeni prirodni plin iz kojega su odstranjene necistoce
1.3.27 glavni sastojak LNG-a je Metan
1.3.28 LPG, je zajednicko ime za za plinove petroleja, vecinom su to Propan i Butan
1.3.29 LPG, je proizvod dva izvora:
- iz procesa prerade sirove nafte u rafinerijama, ili by-produkt postrojenja za preradu kemikalija
- iz prirodnog plina ili sirove nafte koji se ispumpavaju vrlo blizu naftnog izvora (wells/platforms)
1.3.30 LEG, je proozvod destilacije cracking LPG-a
1.3.31 kemijski plinovi su grupa ukapljenih plinova dobivenih nekim kemijskim procesom
1.3.32 Primjer LEG su: klorin, amonijak, vinil klorid monomer (VCM)
1.3.33 neke odredene substance koje granice izmedu ukapljenih plinova i kemikalija se prevoze na gas tankerima
1.3.34 Primjer su: acetaldehyde, propylene oxide
1.3.35 dvije metode (nacini) ukapljivanja plinova su:
- ukapljivanje odstranjivanjem topline
- ukapljivanje tlacenjem
1.3.36 Ukapljivanje tereta plina na gas tankerima, koji nisu dizajnirani za potpuno tlacenje plina, se vrsi metodom
odstranjivanja topline, pothladivanjem
1.3.37 toplina koja se odstranjuje iz tereta, naziva se latentna toplina kondenzacije
1.3.38 Certificate of Fitness sadrzava popis tereta koji neki tanker moze prevoziti. Ono sto nije u CofF to ne smije
voziti. Vazi za sve tankere.

Izvuci iz Appendix 1, IMO Model Course 1.01 Tanker Familiarization (2000); Stranice br. 79 pa do 97.
To bi trebalo obraditi kroz predavanja, ali bi dobro iskopirati i dati polaznicima tecaja

8
1.5.1 Navesti najvaznije propise koji se odnose na tankere, a dijele se na:

- internacionalne propise i pravila (najvazniji su IMO-vi:SOLAS, MARPOL, BCC, GCC)
- nacionalne propise i pravila
- propise klasifikacijskih drustva
1.5.2 transport ulja, kemikalija u razlivenom stanju i ukapljenih plinova morem u rasutom stanju je pravno ureden na
internacionalnom nivou, s aspekta sigurnost i zagadenja, kroz Konvencije prihvacene od strane IMO-a (International
Maritime Organizacijom), tj. drzava clanica.
1.5.3 Zahtjevi koji se postavljaju kroz Konvencije, mogu biti zamijenjeni preporukama, specifikacijama ili kroz Codes
koji su prihvaceni od strane IMO-a
1.5.4 IMO konvencije koje pokrivaju podrucje transporta ulja, kemikalija i ukapljenih plinova u razlivenom stanju su:
- SOLAS (International Convention for the Safety of Life at Sea (1974, s kasnijim izmjenama)
- MARPOL (International Convention for the Prevention of Pollution from Ships, 1973, modificirana 1978, s
izmjenama)
- STCW (International Convention for Standards of Training, Certification and Watchkeeping, 1978, 1995, s
izmjenama)
1.5.5 Svi tankeri od 500GT i vise moraju zadovoljavati ISM (International Management Code for Safe Operation of
Ships and for Pollution Prevention)
1.5.6 Najvazniji pravilnici (Codes) koji pokrivaju transport kemikalija su:
- Bulk Chemical Code (BHC & IBC codes)
- Standards for Procedures and Arrangements (P&A standards)
1.5.7 Standardi, pravila koja pokrivaju konstrukciju, dizajn i druge sigurnosne mjere za brodove koji prevoze
ukapljene plinove u razlivenom stanju se nalaze u IMO-vom Gas Carrier Code (GCC)
1.5.8 trebalo bi navesti primjere nacionalnih propisa
1.5.9 dati primjere pravila Klasifikacijskih drustava
2.1.1 Slijedece su bazicna objasnjenja nekih pojmova:
2.2.2 objasniti ukratko strukturu atoma i molekula
- petrolej (nafta) se sastoji od nekoliko razlicitih molekula ugljikovodika (hydrocarbon), cije molekularne tezine (ili
molekularne mase rangiraju od lakih pa do teskih. Iako se struktura sastoji od atoma hydrogena (vodika)
spojenih sa atomima carbona (ugljika) zbog jednostavnosti cemo spomenuti atome ugljika na osnovnom nivou
kako bismo dobili sliku cijelog raspona molekula petroleja. Najlakse molekule (kao npr Propane, Butane,
Methane) su plinovite na atmosferskom tlaku i imaju samo mali broj atoma ugljika, koji su spojeni
odgfvarajucim brojem atoma vodika. (pokazati ove molekule, sliku)
- sto je vise atoma ugljika (s odgovarajucim brojem spojenih atoma vodika) spojeno tako da formiraju molekulu
petroleja, one postaju teze i imaju visu temperaturu tocke vrenja (boiling point) na atmosferskom tlaku.
- Petrolej koji se ispumpava iz izvora, nalazista (well bore) sadrzi cijelu paletu molekula, od laganih pa do teskih.
- Slijedeci dijagram pokazuje prosjecan broj atoma ugljika s njihovim spojenim atomima vodika koji formiraju
molekule petroleja:
Plinovito (do 6 atoma ugljika)
Tekucina (do 25 atoma ugljika)
Kruto (vise od 25 atoma ugljika) (po jednoj molekuli)
- najlakse molekule (Methane) se odvajaju na vrhu izvora zajedno sa mogucim krutim ostacima zemlje. Petrolej
koji ostaje zovemo sirova nafta (crude oil).
- Proces rafinacije sirove nafte ce proizvesti vise frakcija (fractions). Svaka frakcija ce sadrzavati neki
raspon molekula pteroleja, koje ce pri atmosferskom tlaku biti plinovite, tekuce ili krute.
- Neki produkti koji se najcesce koriste u svakodnevnom zivotu oko nas su:
Plinoviti na atomsferskom tlaku i temperaturi: metan (industrijski plin), propan (industrijski i kucni plin),
butan (vecinom kucni plin)
Tekucine na atomsferskom tlaku i temperaturi: motorni benzin, parafin, plinsko ulje, dizel gorivo, tesko
gorivo
Polu-kruto ili kruto na atomsferskom tlaku i temperaturi: razne masti (maziva)

Kruto na atomsferskom tlaku i temperaturi: bitumen, wax
2.2.3 tijelo koje je negativno nabijeno ima viska elektrona

2.2.4 pozitivno nabijeno tijelo ima manjak elektrona
2.2.5 tijela koja su jednako nabijena se odbijaju, dok ona koja su suprotno nabijena (+ i -) se privlace
2.2.6 objasniti indukciju, te kako indukcija neke elektrode moze biti napunjena
2.2.7 objasniti kako napunjena elektroda moze biti ispraznjena
2.2.8 kada se neki naboj prazni on stvara energiju koja moze izazvati iskru
2.2 Osnove kemije, kemijski elementi i grupe

2.2.1 Objasniti ukratko:
- kemijske simbole i strukture
- atomski broj i atomska tezina
- Periodni sustav elemenata i Tablice Periodnog sustava
- molekule hydrocarbona
- kemijske elemente kiselina i baze
- kemijske reakcije
- Ubaciti slike: Figure 2.3 & 2.4 (IMO, str. 116, 117)
2.2.2 - dati primjere kemijskih reakcija
- u lekciju ukomponirati objasnjenja data u IMO Part D, Instructor Manual, Str. No. 65, 66
2.2.3 - zato se koristi CODEs (BCC, GCC), ad se vidi koji tereti mogu medusobno dati reakciju
2.2.4 - objasniti znacenje kemijskih podataka za neke zajednicke terete, kao oni u ICS, ili nekim drugim Cargo Data
Sheets)
Struktura hydrocabona (ugljikovodika):
2.2.5 sirova nafta koja se ispumpava na izvoru (well head) se sastoji od velikog broja razlicitih molekula ugljikovodika
(hydrocarbons)
- molekule su nazvone terminima light (lake) i heavy (teske)ovisno o broju atoma ugljika koji formiraju
molekule
- veoma lagane molekule, kao npr. Metan, Butan i Propan imaju tendenciju da su plinovite pri normalnim
atmosferskim uvjetima (tlaku, temperaturi)
- veoma teske molekule, Asfalt, Bitumen imaju tendenciju da su krute pri normalnim atmosferskim uvjetima
(tlaku, temperaturi)
- srednje teske molekule, kao npr. petrol (motorni benzin) i diselsko ulje imaju tendenciju da su tekucine pri
normalnim atmosferskim uvjetima (tlaku, temperaturi)
- Ubaciti slike: Figure 2.5 & 2.6 (IMO, str. 117, 118)
- veoma lagane, plinovite molekule (npr. Metan) se ispumpavaju na vrhu busotine
- petrolej (ulje) koje ostane nakon sto su ispumpane produkti kao npr. Metan nazivamo sirova nafta (crude oil)
- sirova nafta je mjesavina hydrocabonakoji su kod normalnih atmosferskih uvjeta plinoviti, tekuci i kruti
- u procesu rafinacije sirove nafte koji nazivamo i destilacija, sirova nafta se razdvaja na vise frakcija
- svaka frakcija nafte ima odredene fizikalne karakteristike koje su joj specificne
2.3 Fizikalne karakteristike ulja, kemikalija i plinova koji se prevoze u rasutom stanju
2.3.1 - Slijedece su bazicna objasnjenja nekih pojmova:
- Flashpoint najniza temperatura na kojoj tekucina daje dovoljno para da formiraju zapaljivu mjesavinu plina
blizu povrsine tekucine.
- Volatility tendencija tekucine da isparava.
- Saturated vapour pressure tlak pri kojemu je para u ekvilibriju (izjednacen) sa svojom tekucinom na
specificnoj temperaturi.
10
Vapor pressure/temperature relationship dati strucno objasnjenje

Influence of pressure on melting and boiling point dati strucno objasnjenje
Flammability zapaljivost, svojstvo da se moze zapaliti i gorjeti
Upper flammable/explosive limit najveca koncentracija plinova hydrocarbona u zraku iznad koje je
nedovoljna koncentracija zraka da podrzi i odrzava gorenje
lower flammable/explosive limit najmanja koncentracija plinova hydrocarbona u zraku ispod koje je
nedovoljna koncentracija zraka da podrzi i odrzava gorenje
auto-ignition temperature najniza temperatura na koju neko kruto tijelo, tekucina ili plin moraju biti zagrijani
da bi doslo do samozapaljenja bez pomoci iskre, plamena ili nbekog drugog izvora zapaljenja
spontaneous combustion zapaljenje zapaljivog materijala nazivamo spontano ako sastavna svojstva
materijala izazovu kemijsku reakciju stvaranja topline, i zapaljenje bez izlaganja vanjskom izvoru plamena,
iskre ili topline
reactivity svojstvo neke tvari da pri kontaktu sa nekom drugom vrstom tvari izazove neku kemijsku reakciju
toxicity svojstvo otrovnosti
corrosivity svojstvo tvari da izazove koroziju normalnih konstrukcijskih materijala
Ubaciti slike: Figure 2.7 & 2.8 (IMO, str. 119, 120)
2.3.2 uzimaju se uzorci tereta, obicno prilikom ukrcaja i iskrcaja, te se radi kemijska i fizikalna analiza.
2.3.3 Dati osnovne karakteristike ulja, kemikalija i plinova koji se prevoze u rasutom stanju
- nacin dobivanja temperature tereta klasicnim termometrima za tekucine koji na dnu imaju malu posudicu i
uranjaju se u tekucinu, ili digitalnim termometrima koji mogu ili ne moraju biti dio Ullage/Interface detectora
(MMC ili UTI)
- nacin dobivanja specificne gustoce, tezine tereta najcesce daju terminali za odredenu temperaturu, obicno
15*C ili 60*F, te se vrsi korekcija iz tablica za neku izmjerenu temperaturu, ASTM 6A/6B i slicne ovisno o
teretu (ulja i produkti), dok se za kemikalije obicno daje korekcija za 1* (C ili F), za plin???
- odredivanje boje, dati strucno objasnjenje
- dati strucno objasnjenje za odredivanje flashpointa
- dati strucno objasnjenje za odredivanje kontaminacije nekim drugim teretom (hydrocarbons) laboratorij iz
uzoraka tereta
- dati strucno objasnjenje za odredivanje flashpointa laboratorij iz uzoraka tereta
- odredivanje kontaminacije vodom postoje paste koje mijenjaju boju (KolorKut), te UTI ili MMC, ili
centrifugiranjem u laboratoriju

3.1 Generalni koncept i efekti (djelovanje) otrovnosti
Toksicnost tereta, generalno
3.1.1 velika vecina tereta na tankerima imaju neke opasne, toksicne (otrovne) karakteristike
3.1.2 do otrovanja moze doci oralno, putem inhalacije ili putem dodira s kozom
3.1.3 otrovanje moze biti akutno ili kronicno
3.1.4 izlozenost uljima, kemikalijama ili plinovima moze imati akutne ili kronicne efekte na zdravlje neke osobe
3.1.5 akutni efekat je izlozenost kada je neka osoba jednom kratkotrajno izlozena relativno visokoj koncentraciji para
tereta
3.1.6 kronicni efekat je kada je neka osoba izlozena vise vremena (dugotrajno), nekoj relativno maloj koncentraciji
para tereta kroz vece vremensko razdoblje, pa se onda sva ta toksicnost akumulira u organizmu
3.1.7 para nekih tereta mogu imati istovremeno i akutni i kronicni efekt, dok neke druge mogu imati vise izrazen
jedan ili drugi efekat
3.1.8 sistematski otrovi dati neko strucno objasnjenje
- sistematski iritanti tekucine ili pare tereta koje stalno nadrazuju: kozu, oci, sluznicu
11
3.1.9 otrovnost (toxicnost) neke substance je tesko izmjeriti, te se stoga toxicnost bazira na studijama koje su
provodene na zivotinjama s kalkulacijama u odnosu prema ljudskom tijelu
3.1.10 TLV (treshold limit value) je najveca koncentracija plinova u zraku za koju se vjeruje da je dozvoljena da joj
osobe mogu biti izlozene 8 sati dnevno ili 40 sati tjedno tokom njihova radnog vijeka, a bez nekih narocitih posljedica
na njihovo zdravlje
- odour treshold najmanja koncentracija plina ili para, izrazena u parts per million (ppm, djelova milijuna),
volumena u zraku, koju vecina ljudi moze otkriti mirisom
- TLV i Odour Treshold su vrlo vazni da znamo koliko i da li uopce mozemo boraviti u odredenoj atmosferi
zasticeni ili nezasticeni (SCBA, odijela i slicno)
3.1.11 vazno je napomenuti da tereti mogu biti stetni i za okolinu.

3.2.1 Tri vazna elementa za pocetak gorenja su;
- kisik podrzava gorenje
- zapaljivi materijal (gorivo) nesto sto ce gorjeti (krute tvari, tekucine, plinovi, metali)
- izvor zapaljenja toplina. Moze se transferirati na jedan od slijedeca tri nacina: kondukcijom (direktan transfer
topline kroz materijal), konvencijom ( zagrijane tekucine ili plinovi se dizu prenoseci toplinu iz jedne zone u
drugu), radijacijom ( toplinska energija se prenosi radijacijom kroz prostor, grill)
3.2.2 kada su zapaljive pare pomjesane sa kisikom ( najcesce iz atomsfere), onda moze nastati eksplozivna smjesa
3.2.3 karakteristika petroleja (ulja) da moze generirati zapaljive pare je glavni faktor za nastajanje vatre
3.2.4 mogucnost nastajanja para ishlapljivanjem nazivamo volatility ili ishlapljivost
3.2.5 ishlapljivost raste sa temperaturom, te doseze svoju maximalnu vrijednostna tzv. boiling ili temperaturi vrenja
petroleja (ulja)
3.2.6 koncentracija para hydrocarbona (ugljikovodika) u zraku je uzeta za vrijednost definiranja flamable range tj.
zone zapaljivosti
3.2.7 razina flamable range mjesavine para petroleja (ugljikovodika) i zraka moze biti od 1% pa do 10% volumena.
3.2.8 opisati dijagram zapaljivosti:
- Ubaciti sliku: dijagram zapaljivosti, moze se naci u knjizi od protupozarne zastite u izdanju Pomorskog
Fakulteta, Rijeka
3.2.9 flashpoint (tocka zapaljivosti), nekog ulja daje najnizu temperaturu na kojoj ce to isto ulje dati dovoljno para
ugljikovodika da se formira zapaljiva smjesa sa zrakom blizu povrsine tog ulja. Tekucina ne gori, nego njezine pare
koje isparavaju.
3.2.10 samo pare zapaljivih materijala, pomijesane sa kisikom ce gorjeti (dati primjer)
3.2.11 eksplozivna mjesavina moze nastati kada se pare tereta kemikalija pomijesaju sa zrakom (dati primjer)
3.2.12 korozivne tekucine takoder mogu biti zapaljive, tj. davati zapaljive pare kada su u kontaktu sa nekim
odredenim materijalima (dati primjer)
3.2.13 smjesa (mjesavina) para i zraka ce biti zapaljiva i gorjeti ako je u flamable range tj. zoni zapaljivosti
3.2.14 ako je ta mjesavina u zoni zapaljivosti ili explozivnosti, onda ce do zapaljenja doci jedino ako dovedemo izvor
zapaljenja
3.2.15 izvori zapaljenja su:
- direktna toplina
12
mehanicke iskre
kemijska energija (energija reakcije)
elektricna energija
elektrostaticno praznjenje
3.2.16 staticki elektricitet nastaje kada dva razlicita materijala (kruta, tekuca ili plinovita) dodu u kontakt i onda dode
do razlicitog nabijanja (+ i -), na podrucju dodira
3.2.17 staticki elektricitet moze proizvesti iskru dovoljno jaku za zapaljenje neke zapaljive smjese
3.2.18 neki od izvora ili razloga koji proizvode elektrostaticki naboj su:
- protok tekucina kroz cijevi ili filtere
- talozenje krutih cestica ili tekucina koje se ne mogu mijesati kroz neku tekucinu
- izbacivanje cestica ili kapljica (rasprsivanje) kroz mlaznice (COW ili pranje tankova)
- uzburkavanje ili stvaranje valova te udaranje tekucine o krutu povrsinu (rebra, stijenke tankova)
- trenje te naglo odvajanje nekih sintetickih polimera (spustanje sounding stick-a vezanog na polypropylene
konopac u tank prilikom sondiranja, odmah nakon pranja tanka)
3.2.19 neke operacije na tankerima mogu generirati stvaranje elektrostatickog naboja
3.2.20 Primjeri: COW ili pranje tankova, spustanje sounding stick-a vezanog na polypropylene konopac u tank
prilikom sondiranja, odmah nakon pranja tanka, balastiranje, ukrcaj ili iskrcaj tereta, inertiranje, ventiliranje, itd
3.2.21 neke vrste tereta su tzv. akumulatori statickog elektriciteta, zbog svoje niske konduktivnosti (dati primjer)
3.2.22 Prije navedene tri osnovne uvjeta potrebna da bi doslo do zapaljenja (3.2.1) mogu se prikazati i tzv. trokutom
gorenja (fire triangle), pa onda kompletirani trokut (kada su sva tri uvjeta zadovoljena) predstavlja gorenje ili exploziju.
3.2.23 najjednostavniji nacin za prevenciju nastajanja pozara je sprecavanje formiranja trokuta zapaljivosti
3.2.24 uklanjanje bilo koje stranice trokuta ce ugasiti pozar
3.2.25 najcesce nije moguce ukloniti zapaljivi materijal kada su u pitanju tereti na tankerima (in bulk), zbog kolicine i
razlivanja
3.2.26 vrlo je vazno drzati izvor zapaljenja dugo od zone gdje su tereti (tankovi), jer su tu najvece mogucnosti da su
prisutne zapaljive pare
3.2.27 takoder je vazno da se sprijeci dovod zapaljivih para tamo gdje su prisutni izvori paljenja, kao npr: nastambe
posade, strojarnica, kuhinja, itd
3.2.28 inertiranje tankova tereta mjesavinom inertnog plina ce smanjiti prisutnost kisika ispod potrebnog minimuma
da se stvori zapaljiva smjesa (ispod 11%, inertira se po propisu ispod 8% O2 vol.)
3.2.29 gasenje pozara plina zatvaranjem, prekidanjem dovoda plina (curenja ili slicno) ce vjerojatno biti najefektivniji
nacin za kontrolu pozara plina
3.2.30 prekrivanje povrsine gorivog materijala nekim pokrivacem ili inertnim (negorivim) materijalom ce sprijeciti kisik
da dode u kontakt sa parama zapaljivog materijala, pa ce ugusiti vatru
3.2.31 voda, dovedena u dovoljnim kolicinama ce stvoriti efekt hladenja
3.2.32 usporedujuci sa uljima i drugim ugljikovodicima (hydrocarbons), neke tekuce kemikalije imaju neuobicajene
karakteristike s obzirom na nacin gasenja
3.2.32 - (dati primjere od 3.2.32)

Toksicni efekt (otrovnost) (dati primjer za svaki)
13
3.3.1 opasnosti za zdravlje su:

- preko dodira sa kozom sa tekucim pertolejem
- ako progutamo tekuci petrolej
- inhalacija, udisanje tekuceg petroleja
- inhalacija, udisanje para petroleja
- opasne su olovne komponente u teretu
3.3.2 opisati toksicni efekat na osobe preko kontakta s kozom, sa gutanjem tekucine petroleja, te sa inhalacijom para
petroleja
3.3.3 dodir kozom sa tekucinom petroleja uzrokuje iritaciju koze, te dermatitis zbog toga sto tekucina petroleja obrise
prirodnu masnocu (koza ima svoju masnocu)
3.3.4 ako progutamo tekucinu petroleja, onda ona prouzroci akutnu mucninu, moze i grceve
3.3.5 ako je tekucina petroleja inhalirana u pluca, onda postoji ozbiljna mogucnost davljenja zbog poremecaja
normalne kisik/ugljicni dioxid razmjene tokom disanja
3.3.6 tekucina koja je progutanja ce imati tendenciju hlapljenja, pa bi onda te pare mogle biti udahnute u pluca
3.3.7 inhalacija para petroleja ce dovesti do narkoze, glavni simptomi su glavobolja, iritacija ociju i pospanost, velika
koncentracija ce dovesti do paralize, gubitka osjecaja, te vjerojatno do smrti
3.3.8 pare nekih kemikalija su toksicne (otrovne) ako su inhalirane (udahnute)
3.3.9 neke kemikalije ili njihove pare su toksicne ako su absorbirane (upijene) kroz kozu
3.3.10 poslijedice (efekti) izlozenosti opasnim kemikalijama su dati (opisani) u ICS ili drugim Cargo Data Sheets
3.3.11 akcija (prva pomoc), ono sto treba poduzeti u slucaju nuzde, kada je doslo do neke izlozenosti, su dati u Data
Sheets, u formi: If this happensdo this (ako se ovo dogodinapravi ovo)
3.3.12 prilikom pruzanja prve pomoci, osoblje takoder treba biti svjesno i onoga: donts (nemoj) koje ukljucuje:
- nemoj pristupiti unesrecenom osim ako to nije sigurno
- nemoj napraviti vise nego sto je stvarno potrebno
- nemoj kasniti sa trazenjem dodatne pomoci i informiranjem Zapovijednika
- nemoj uci u ogranicen, zatvoren prostor (enclosed space), osim ako nisi uvjezban clan Rescue Team-a
(spasilacke grupe) i djelujes prema instrukcijama
3.3.13 sve osobe na brodu bi trebale biti familijarne, upoznate sa Health data (podacima o zdravlju, prvoj pomoci)
koji su opisani u Cargo Data Sheets za terete koji voze. To se uvijek treba izvjesiti na oglasne ploce, te upoznati
clanove posade broda i posjetioce s podacima.
3.3.14 pare nekih tereta u dovoljnim kolicinama ce izdvojiti, izbaciti kisik, te iako nisu otrovne (toksicne) mogu dovesti
do gusenja (zbog nedostatka kisika)
Nedostatak kisika:
3.3.15 kolicina kisika u zraku je 21% (20.9%)
3.3.16 sadrzaj kisika u nekom zatvorenom prostoru moze biti 21%, a moze biti i manji.
3.3.17 faktori, razlozi zbog kojih kolicina kisika u nekom zatvorenom prostoru moze biti manja mogu biti:
- inertna atmosfera (inertirani tank)
- kisik nadomjesten parama tereta
- izgaranje
- kemijska reakcija, neke kemikalije vezu kisik na sebe
- hrda, posebno cesto na starim brodovima u tankovima balasta
- susenje boje, premaza
3.3.18 ima slucajeva kada odredena jakost i smjer vjetra , plinovi koji se ventiliraju van iz nekog zatvorenog prostora
padaju nazad dolje, praveci atmosferu na otvorenoj palubi opasnom zbog:
- prisutnosti plinova u stetnoj koncentraciji
14
manjka kisika
To je posebno izrazeno na tankerima koji krcaju teret, ventiliraju inertnu atmosferu tanka van kroz mast riser,
npr. H2S (hydrogen sulphide, ima miris pokvarenih jaja)
3.3.19 ako na palubi postoji takva stetna atmosfera, svi nevazni radovi moraju prestati, te samo osobe koje su bitne
za rad trebaju ostati ali moraju imati zastitna sredstva, maske, SCBA, zastitna odijela, itd
3.3.20 simptom nedostatka kisika je gusenje (asphyxia)
3.3.21 svakako treba paziti da se ne treba potpuno oslanjati na simptome koji indiciraju izlozenost atmosferi s
nedostatkom kisika, jer moze biti i nesto drugo.
3.3.22 razlicite osobe imaju razlicitu otpornost prema izlozenosti atmosferi s nedostatkom kisika, ali ce svi podleci
atmosferi koja ima manje od 16% kisika volumenski.
3.3.23 ako je u atmosferi manje od 21% kisika vol., onda ta atmosfera moze biti jako opasna, osim ako je poznato
koji plin je nadomjestio kisik
Toksicnost, otrovnost inertnog plina:
3.3.24 glavna opasnost koja je asocirana sa inertnim plinom je ta sto inertni plin sadrzi vrlo mali postotak kisika, ali
takoder moze sadrzavati i razne toksicne plinove
3.3.25 Inertni plin ne mijenja toksicnost plinova ugljikovodika, tako da je problem toksicnosti isti na brodovima sa i
bez instalacije inertnog plina. Zbog tzv. dzepova plina ventilacija tankova kada se radi gas-free mora biti konstantna
sve dok se ne postigne gas-free cijelog tanka.
- sumporni dioxid, carbon monoxid su takoder prisutni u inertnom plinu
- pyrophoric iron sulphide postoje mogucnosti formiranja naslaga pyrophorica, koji se formiraju u inertiranim
atnkovima, kada se prevozi sirova nafta ima minimalan nivo H2S pravilno koristenje inertnog plina ce
anulirati mogucnost zapaljenja.

3.4.1 pollution, polucija, zagadenje ili izlijevanje je neugodnost ili steta prouzrocena ljudskim aktivnostima, a
nacinjena je: ljudima, zivotinjama, biljkama i nasoj okolini kao cijelini, nacinom sirenja ugljikovodika (hydrocarbons) i
kemijskih komponenti u zrak, vodu ili zemlju.
3.4.2 velika polucija, izlijevanje, zagadenje (major oil pollution) moze ugroziti druge industrije, kao npr. ribarstvo,
turizam i druge
3.4.3 tankeri za prijevoz sirove nafte, produkata i kemikalija su najvise odgovorni (najveci krivci) za zagadenje mora
3.4.4 tereti u tankerima mogu biti opasni, stetni za okolinu
3.4.5 vecina kemikalija koje se prevoze danas morem predstavljaju rizik zagadenja, izlijevanja
3.4.6 razumijevanje posljedica koje nastaju na morski okolis i ekosistem je jako uznapredovalo posljednjih godina, ali
posljedice koje pojedine vrste zagadenja imaju na totalni (ukupni) oceanski ekosistem su jos uvijek velika nepoznanica
i potrebna su dugotrajna istrazivanja za njihovo razumijevanje.
- efekti negog zagadenja, izlijeva nafte u more ce ovisisti o mnogim faktorima, ukljucujuci volumen ulja koje je
izliveno, njegovim fizikalnim, kemijskim i toksikoloskim karakteristikama, lokalnim uvjetima u vrijeme zagadenja
(temperatura, vjetar), dobu godine, lokacija zagadenja, topografiji dna, struja, geomorfologiji obale, itd
- Ekoloski efekti (posljedice) ovisno o prije navedenim faktorima ukljucuju fizicke i kemijske promjene
obitavalista, promjene u rastu, fiziologiji, i ponasanju individualnih organizama, te toksicnosti i uvecanoj stopi
mortaliteta u organizama i vrsta ili pak unistenju ili modificiranju neke vrste.
- Efekti koje ce neko zagadenje imati na ljudsku vrstu mogu biti slicni gore opisanim, uz dodatak da mogu
promjeniti ili unistiti plaze (turizam), marine, industrijske instalacije, ribarstvo, itd
3.4.7 za razliku od direktnog kontakta sa razlivenim uljem: gusenja i slicno, puno smrtnosti nastupa i od otrovnih
komponenti ulja koje su lako topljive u vodi, lake aromatske komponente. To su npr. alkyl-substitutes benzene i
naphtalenes. Prisutnost razlicitih komponenti ulja ovisi koliko ce se one zadrzati u eko-sistemu i kakve te koliko
15
dugotrajne posljedice ce izazvati. Ulja vece specificne tezine se teze rastvaraju, neke njihove komponente tonu na
dno, dok laksa ulja isparavaju brze i zadrzavaju se na povrsini.
3.4.8 pare tereta koje se izbacuju u atmosferu sadrzavaju lako hlapljive komponente tereta koje u sebi sadrzavaju i
toksicne elemente. U slucajevima kada ima vjetra one ce biti brzo rasprene u atnmosferi te nece predstavljati opasnost
za neposrednu okolinu, dok u slucajevima mirovanja (bonace) one padaju nazad na palubu broda (teze od zraka) te
predstavljaju opasnost za osobe koje se tu nalaze.
3.4.9 ako su opasne pare tereta izbacene u okolnu atmosferu, a vjetar je vrlo slab, moze doci do formiranja oblaka
para koje u sebi opet sadrzavaju sve one toksicne, ali i zapaljive komponente. Uz lagani vjetar taj oblak se lagano
pomice pa u slucaju da dospije nad povrsinu gdje ima izvora topline (iskre, brodski dimnjak) onda moze doci do
explozije. isto tako moze doci i do trovanja osoba koje se zateknu u podrucju prolaska oblaka. Postoji mogucnost i kisa
koje prolaze kroz oblake, absorbiraju neke komponente te padaju na tlo, itd

3.5.1 teret kemikalija moze reagirati na vise razlicitih nacina:
- sam sa sobom (samo-reakcija)
- sa zrakom
- sa vodom
- sa drugim teretom
- sa drugim materijalima
3.5.2 dati primjer svake od ovih reakcija
3.5.3 podaci o reaktivnosti (reactivity data) su dati u ICS (International Chamber of Shipping) ili drugim Cargo Data
Sheets
3.5.4 polymerizacija je formiranje vecih molekula, zbog samo-reakcije
3.5.5 temperatura je vazna za reaktivnost tereta i polymerizaciju. Obicno kod vece temperature nastaje brza reakcija
i polymerizacija.
3.5.6 prisutnost nekih odredenih necistoca u teretu moze sluziti kao katalizator u reaktivnosti tereta ili polymerizaciji
3.5.7 polymerizacija moze u odredenim uvjetima biti opasna

3.6.1 neki tereti mogu biti korozivni ljudskom tkivu, te brodskim uredajima, opremi ili strukturi
3.6.2 treba uvijek paziti da se koriste propisana zastitna sredstva
3.6.3 treba paziti da neodgovarajuci materijali ne dospiju u sustav tereta
3.6.4 efekat koncentracije i eveolucije hydrogena na koroziju (dati strucno objasnjenje)
Opasnosti od ukapljenog plina

3.6.1 ukapljeni plinovi se transportiraju (prevoze) na ili blizu njihovih tocki vrenja (boiling points)
3.6.2 tocke vrenja ovih tereta variraju od 162*C za Metan, pa do 0*C za Butan
3.6.3 niske temperature mogu uzrokovati tzv. cold burns (hladne opekline), koje mogu ostetiti kozu i tkivo kada su u
direktnom kontaktu sa hladnom tekucinom ili parama
3.6.4 ove niske temperature mogu uzrokovati prsnuca, raspukline ako hladan teret dode u iznenadan dodir sa
metalima
3.6.5 ukapljeni tereti isparavaju brzo zbog toga jer vriju (boiling)
16
3.6.6 pare tereta mogu biti zapaljive, toksicne ili oboje

3.6.7 pare tereta u dovoljnoj koncentraciji ce istisnuti kisik, te mogu prouzrociti gusenje (asphyxiation) bez obzira da li
su pare toksicne ili ne
3.6.8 explozivna mjesavina moze nastati kada je vecina para pomijesana sa zrakom
3.6.9 neke pare tereta ukapljenih plinova su toksicne putem inhalacije
3.6.10 neki toksicni plinovi koji se prevoze u gas carrierima (brodovima za prijevoz plina), mogu biti absorbirani u
tijelo i preko koze
3.6.11 neki plinovi su kausticni i mogu ostetiti ljudsko tkivo (rastopiti)
3.6.12 neki tereti na brodovima za prijevoz ukapljenih plinova su i reaktivni, te mogu reagirati na razlicite nacine
3.6.13 sve potrebne informacije u svezi tereta koji se prevoze na brodu moraju biti prikazane, dostupne u Cargo
Data Sheets
3.6.14 sve osobe na brodu bi morale koristiti Cargo Data Sheets, moraju im biti dostupne i trebale bi biti upoznate sa
njima, tj. karakteristikama tereta koji se prevoze
4.1.1 informacija o teretu(ima) kojima ce se rukovati (krcati, prevoziti, iskrcavati) je vrlo vazna za sigurnost broda i
posade
4.1.2 ove informacije su dostupne na ICS (International Chamber of Shipping) ili drugim Cargo Data Sheets, koje
takoder sadrzavaju sve potrebne informacije za sigurno rukovanje i prijevoz tereta. Negdje se ove informacije zovu i
Marine Safety Data Sheet (MSDS), negdje ih daju i Terminali. Moraju postojati i za razne razredivace,boje i slicno.
4.1.3 informacije o teretima na tankerima bi trebale biti na oglasnim plocama i moraju biti dostupne svima kojih se
tice ili ih zanima
4.1.4 teret ne bi smjeli ukrcavati ako nije dostupna dovoljna kolicina informacija potrebnih za njegovo sigurno
rukovanje i transport
4.1.5 Casnik odgovoran za teret (najcesce Prvi Casnik Palube), treba osigurati da su sve potrebne informacije o
teretu izvjesene na oglasnu(e) plocu(e) prije samih operacija teretom
4.1.6 svo osoblje (clanovi posade) koje je ukljuceno u rukovanje teretom, treba se dobro upoznati (familijarizirati) sa
teretima na nacin da prouce ICS ili druge Cargo Data Sheets
4.1.7 informacija o teretu je osnova u planiranju rukovanju teretom
4.1.8 neke od publikacija gdje se mogu naci ove informacije su IMO Dangerous Goods Code, i slicne
4.2 Nacini kontroliranja opasnosti na tankerima:

4.2.1 svim vrstama tereta moguce je sigurno rukovati jedino na nacin da im se posveti velika paznja tokom samih
operacija, te slijedeci instrukcije u svakom trenutku (standing orders)
4.2.2 neke od predostroznosti na koje treba obratiti paznju da bi izbjegli opasnost po zdravlje su:
- stroga kontrola ulaska u pumproom-e, prostore tereta i druge zatvorene prostore (koferdame, stoolove, itd)
treba izdati Pumproom ili Enclosed Space Entry Permit treba slijediti procedure koje su propisane prije ulaska
u zatvorene prostorije, a ukljucuju i ventilaciju tih prostora
- (Code of Safety Working Practice)
17
koristenje adekvatne zastitne odjece

ciscenja zastitne odjece nakon kontakta s teretom
konstantnim provjeravanjem atmosfere u radnim prostorima, u slucaju da se pojave razni plinovi tereta,
petroleja ili neki toksicni plinovi
4.2.3 postoje striktne procedure za ventilaciju i gasfreeing s ciljem minimaliziranja opasnosti od pozara, explozije ili
zdravlja
4.2.4 mehanicka ventilacija pumpruma (ventilator pogonjen na neki pogon), mora imati dovoljan kapacitet da
omoguci stalan protok zraka kroz prostoriju. Ventilatori moraju biti tzv. extracting type, tj. moraju izvlaciti zrak van.
4.2.5 konstrukcija sistema ventilacije tankova tereta, nacin na koji se ventiliraju, treba biti takva da smanjuje rizik
akumuliranja para tereta u tzv. Gas-safe zonama (nadgradu, itd). Npr. pare tereta se odvode sustavom cjevovoda do
ventilacionog tornja (mast riser) ili se izbacuju mlaznom van tanka putem P/V (pressure/vacuum) ventila, koji su
konstruirani tako da te pare izbacuju na visinu vecu od 7 metara iznad palube. Postoji i tzv. Vapour return line,
slucajevi kada se te pare vracaju nazad u rafineriju.
4.2.6 gas-freeing je nadomjestanje para tereta, inertnog plina ili nekog drugog plina sa zrakom iz okolne atmosfere
4.2.7 ventilacija koja se provodi sve dok atmosfera tanka nije vise opasna (too lean) naziva se i gas-freeing
4.2.8 prije nego clanovi posade ili druge osobe udu u tank, atmosfera tog tanka mora biti provjerena (ispitana) za
kolicinu kisika, sadrzaj hydrocarbona, te ovisno o vrsti tereta koje je prevozena i ostali plinovi ili otrovi (benzen, CO,
H2S)
4.2.9 tank tereta se smatra da je gas-free samo onda kada je sadrzaj kisika 21% volumenski i u atmosferi tanka
nema para tereta ili drugih toksicnih sastojaka inertnog plina koji se mogu izmjeriti u kolicinama koje su iznad TLV
(treshold limit value). Vazno je napomenuti da se atmosfera tanka uzorkuje na razlicitim visinama i razlicitim mjestima
tanka.
4.2.10 da bi se izbjegle opasnosti pozara, reaktivnosti ili korozije, poduzimaju se odredene predostroznosti, kao npr.:
- inertiranje
- provodenjem mjera protiv statickog elektriciteta (uzemljenej ili bonding)
- prekrivanja dna tanka vodom, naplavljivanje (kada ima sedimenata)
- prekrivanja nitrogenom
- segregacijom ili odvajanjem tereta
- segregacijom, odvajanjem cjevovoda
- koristenjem inhibitora koji sprecavaju polimerizaciju
- koristenjem substanci koje pospjesuju posusivanje
- paznjom na kompatibilnost materijala
- pogodnoscu materijala i premaza tankova za odredene terete
4.2.11 Inert Gas inerni plin, je plin ili mjesavina plinova, kao npr. Ispusni plin kotlova (flue gas), koji u sebi sadrzava
nedovoljnu kolicinu kisika da podrzi gorenje para hydrocarbona (ugljikovodika)
4.2.12 inertni plin se koristi u tankovima tereta da:
- zastiti teret od ploimerizacije, oxidacije i vlage
- da nadomjesti zrak, tj. sluzi kao preventivno sredstvo za zastitu od explozije
4.2.13 inertiranje se provodi na nacin da se pare tereta nadomjestaju inertnim plinom sve dok koncentracija para nije
ispod LEL (donjeg limita explozivnosti)
4.2.14 inertni plin koji se koristi na tankerima je ili Nitrogen ili inertni plin koji se proizvodi u brodskom postrojenju
inertnog plina
4.2.15 pravilna procedura inertiranja tanka(ova) se osigurava na nacin da se atmosfera tanka provjerava redovito
4.2.16 provjeravanje atmosfere tanka se vrsi mjerenjem postotka (%) sadrzaja kisika i para tereta kroz cjevcise za
uzorkovanje (sampling tubes)
4.2.17 atmosfera u inertiranom tanku ili zatvorenom prostoru koji je inertiran je sigurna sa stajalista opasnosti od
pozara, ali je opasna po zdravlje
18
4.2.18 da bi izbjegli opasnost od statickog elektriciteta treba:

- vazna protumjera je povezivanje (bonding) svih metalnih dijelova zajedno
- uzemljenje se efektivno vrsi na nacin da se svi metalni dijelovi vezu na konstrukciju broda (trup)
- brodski trup je prirodno uzemljen preko vode
4.2.19 primjer uzemljenja su: svi cijevovodi, UTI ili MMC trake, prenosne butterworth cijevi i uredaji za pranje
tankova, prenosne ili flexibilne cijevi za transfer tereta, brod/terminal
4.2.20 kada je atmosfera tanka odrzavana u inertnom stanju onda normalno nije potrebno poduzimati mjere
predostroznosti za sprecavanje opasnosti od elektrostatickog naboja
4.2.21 mjere koje se poduzimaju u slucajevima kada atmosfera tanka nije inertna:
- minimaln protok tereta, tzv. Safe flow ratesa
- kada se vrsi ullaging, sampling ili sounding (mjerenje ullagea, uzorkovanje tereta ili sondiranje tanka) onda
treba obavezno uzemljivati sonde, UTI/MMC, te treba paziti da se u tank ne unasaju plasticni materijali
(konopi, i sl.)
4.2.22 mjere koje se poduzimaju kada se rukuje uljima koja su akumulator statickog elektriciteta:
- inicijalna ili pocetna rata ukrcaja ili sikrcaja tereta mora biti minimalna
- u takva ulja se obicno dodavaju anti-staticni aditivi
4.2.23 padding ili prekrivanje je punjenje tanka povrh tereta ili pripadajuceg cjevovoda sa inertnim plinom, drugim
plinom ili parama, ili tekucinom, a svrha im je odvajanje, separacija tereta od zraka
4.2.24 tereti koji predstavljaju veliku opasnost pozara (major fire hazard) se cuvaju prekriveni tokom putovanja
4.2.25 svrha segregacije ili odvajanja tereta je da se pojedine vrste tereta ne smjestaju u tankove koji su jedan do
drugog kako u slucaju propustanja tankova ne bi doslo do kemijske ili neke druge reakcije, a koja bi izazvala stetne
posljedice. Tu se ne misli samo na kvalitetu tereta.
4.2.26 za utvrdivanje kompatibilnosti tereta, odnosno da se utvrdi da li se neke vrste tereta mogu ili ne mogu smjestiti
u susjedne tankove, koriste se tzv. Karte kompatibilnosti tereta (cargo compatibility chart)
4.2.27 segregacija i separacija tereta i prostora su osnove sigurnosti tankera, i to se postize slobodnim prostorima
(coferdamima, void spaces, i sl.)
4.2.28 segregirani balastni tankovi su tankovi koji su namjenjeni samo balastu
4.2.29 tankovi segregiranog balasta su opremljeni, imaju sustav cjevovoda i pumpi koji su nezavisni od sustava
tereta, kako bi se izbjegla kontaminacija teretima
4.2.30 objasniti na jednostavnom, kako se teret kroz manifolde usmjerava u tankove na tankeru za prijevoz
kemikalija koji ima posebne linje cjevovoda za svaki tank U POGLAVLJU 8/9
4.2.31 - objasniti na jednostavnom nacrtu, kako se teret kroz manifolde usmjerava u tankove na tankeru za prijevoz
kemikalija koji ima posebne linje cjevovoda i posebne uronjene (deepwell) pumpe za svaki tankza svaki tank U
PUGLAVLJU 8/9
4.2.32 Inhibitor je supstanca koja se ubacuje u teret kao prevencija za izbjegavanje biilo koje kemijske reakcije
4.2.33 inhibitori koji se dodaju tekucem teretu ne moraju uvijek preventivno djelovati i na pare tereta u prostoru tanka
izmedu vrha tekucine i vrha tanka (ullage space)
4.2.34 atmosfera u tankovima tereta, a u nekim slucajevima i u prostorima koji okruzuju te tankove, moze zahtijevati
posebnu paznju, te tzv. cargo conditioning moze zahtijevati inertiranje, padding (prekrivanje) ili uvjete susenja tog
nekog prostora
4.2.36 nacin na koji se vrsi provjeravanje i odrzavanje nekog prostora u inertiranom stanju vrsi se na taj nacin da se
na raznim mjestima i visisnama tog prostora odnosno tanka mjere uzorci atmosfere pomocu prenosnih uredaja kao sto
su: oxygen analyzer, tankscope i sl.
19
4.2.37 svi materijali koji se koriste za konstrukciju, izradu tankova i pripadajucih cijevovoda, ventila i pumpi, moraju
biti otporni na terete koji ce se prevoziti, te temperature kojima ce biti izlozeni. Na svakom brodu mora postojati knjiga,
lista tereta koje se mogu prevoziti u pojedinim tankovima, (prilog IOPP).
4.2.38 mild steel, meki celik je najcesce koristeni materijal za konstrukciju tankera za prijevoz kemikalija
4.2.39 mild steel je otporan na vecinu kemikalija, ali ga njegova podloznost hrdanju cini neprikladnim teretima
kemikalija
4.2.40 hrda otezava ciscenje tanka i moze ostetiti (pokvariti, kontaminirati) teret
4.2.41 da bi izbjegli kontaminaciju tereta, te da bi dobili glatku (smooth) povrsinu strukture tanka, mild steel tankovi
na tankerima za prijevoz kemikalija se uvijek iznutra premazuju zastitnom bojom koja je otporna grupi kemikalija
4.2.42 danas ne postoji premaz tanka koji je otporan na sve vrste kemikalija koje se prevoze na kemikal tankerima,
te je zbog toga uvijek potrebno slijediti listu prikladnih kemikalija (coating resistance list), to jest listu kemikalija na koje
je odredeni premaz otporan, kada treba ukrcati neki teret
4.2.43 vecina tankera kemikalaca ima podijeljene sekcije tankova tereta na grupe tankova sa premazom i grupe koje
su od nehrdajuceg celika (stainless steel)
4.2.44 stainless steel moze biti clad (nanos) ili solid
4.2.45 clad steel se sastoji od konstrukcije izradene od mild steel-a limova na koje je nanesen tanki lim debljine
otprilike 2mm
4.2.46 nehrdajuci celik (stainless steel) je otporan skoro na sve kemikalije
4.2.47 stainless steel nece biti stalno stainless ili otporan na hrdu ako se ne odrazva pravilno
4.2.48 upute proizvodaca stainless steel limova ili instrukcije brodovlasnika koje se odnose na odrzavanje
stainless steel tankova i cjevovoda moraju se u potpunosti slijediti od strane posade broda.
5. Sigurnosna oprema i zastita osoblja

5.1 Sigurnosni uredaji za mjerenje plinova
5.1.1 sigurnosni uredaji za mjerenje mogu biti personalni, prenosni ili fiksni odnosno stacionarni.
5.1.2 mjerenje plinova u tanku je jedini nacin dobivanja sigurne informacije o sastavu atmosfere u tanku
5.1.3 neke vrste uredaja koje se najcesce nalaze na tankerima su:
- Oxygen analyzers
- H2S (hydrogen sulphide) analyzers
- Tankscope
- Multi-gas detectors (oxygen, LEL(methane), H2S)
- Explozimetri (propane, methane)
- Drager tube, posebne za razne vrste: benzene, carbon monoxide, itd... (chemical absorption tubes)
- I neke druge vrste zavisno od vrste tankera i tereta koje prevozi
5.1.4 instrumenti (uredaji) za mjerenje atmosfere tanka su dostupni na svakom tankeru
5.1.5 demonstrirati upotrebu (trebalo bi imati ove uredaje, ili mozda prikazati neki video o njima):
- portable oxygen analyzera
- portable explosion meter-a
- toxic gas meter-a (Drager tubes)
5.1.6 svaki tanker za prijevoz plinova mora imati fiksnu instalaciju sustava za detekciju plina (fixed gas-detection
system). To se danas sve cesce nalazi i na tankerima za prijevoz kemikalija, te produkt i oil tankerima.
20
5.1.7 fiksno instalirani uredaji za otkrivanje (detekciju) plina daje automatski kontroliranu zastitu u slucaju
nedozvoljene koncentracije zapaljivih plinova, te je zbog toga od fundamentalne vaznosti za sigurnost tankera za
prijevoz plinova
5.2 Specijalizirani uredaji za gasenje pozara

5.2.1 da bi ispunili zahtjev STCW95 konvencije, svi pomorci su obavezni proci tecaj Osnove sigurnosti (basic safety).
Svi polaznici ovog tecaja trebaju imati prije zavrsen tecaj protupozarne zastite i gasenja pozara, pa ovdje ne treba
zalaziti u detalje.
5.2.2 svo osoblje na tankerima trebalo bi biti upoznato (familijarno) s mjerama sprecavanja pozara, (protupozarne
zastite) i gasenja pozara, koje ukljucuju:
- medij (sredstvo) koje se normalno koristi za gasenje i kontrolu pozara, kao npr:
voda u formi mlaza, prskanja ili magle (jet, spray, fog)
pjena (foam)
halon
carbon dioxide gas (plin ugljicnog dioxida)
para (steam)
suhi prah (dry-powder)
pijesak (sand)
- od vitalne je vaznosti upotrebiti pravilni medij za odredenu vrstu pozara, ukljucujuci razlicite klase pozara
- vazno je znati da voda koja se prska u sirokokutnoj formi, pomocu tzv. diffuser nozzle (kao kisobran), vrlo
efektivno stiti osobe od radijacijske topline (topline koja zraci)
- tri glavne metode ili nacina kontroliranja vatre su:
uklanjanje kisika (smoothering)
hladenje (cooling), uklanjanje izvora paljenja
uklanjanje gorive tvari
5.2.3 na svim tankerima za prijevoz plinova mora biti instalirana fiksna instalacija sustava prskanja vodom za
hladenje, prevenciju pozara i zastitu posade. Mora biti instalirana tako da pokriva odredene dijelove (zone) palube,
nadgradja i nastambi sto opet ovisi o svakom pojedinom tankeru (velicina, vrsta tereta, itd)
5.2.4 International Shore Connection (ubaciti sliku) mora biti na svakom brodu. Svrha joj je mogucnost pripajanja
sustava za gasenje pozara vodom broda-brodu, broda-terminalu u slucaju pozara, posto svi brododvi i svi terminali
nemaju sustave jednakih dimenzija i standarda. Postoji vise vrsta standarda (Stortz, UK, itd...)
5.2.5 posebno treba obratiti paznju na sredstvo koje se upotrebljava za gasenje prilikom gasenja razlicitih vrsta
pozara
5.2.6 elektricitet je izvor topline, a ne gorivo. Ako je elektricitet prisutan onda komplicira nacin na koji gasimo pozar.
Ako elektricni krug nije izoliran (iskljucen) onda elektricitet moze ponovno izazvati pozar nakon sto je pozar ugasen.
- Generalno govoreci suhi prah i CO2 mediji su jedini koje treba koristiti za gasenje elektricnih uredaja.
- Voda se moze koristiti jedino ako je elektricni uredaj izoliran iz strujnog kruga (nije pod naponom), jer se moze
dogoditi da voda posto je provodnik, provede el. Struju na osoblje koje gasi pozar (preko vodenog mlaza).
Voda takoder moze izazvati kratki spoj, zato je nikada ne treba koristiti blizu uredaja pod naponom.
- Ako je dostupan, halon, posto je neprovodljiv, moze se koristiti za gasenje pozara elektricnih uredaja.
5.2.7 generalno, pozari tekucina se najbolje gase ugusivanjem (prekrivanjem), npr. prekrivacem, poklopcem (ako su
u manjim posudama, lonci za przenje i slicno), prekrivanjem plinom iz fixnih instalacija (inert gas, nitrogen), ili pjenom.
Pjena je mjesavina pjene i vode, ona je prhka, laksa je od ulja pa ce plivati na njemu (zadrzava se na povrsini) i tako
kreirati pokrivac koji ce ugusiti vatru. Tekucine koje imaju nizak flash point' mogu se gasiti i suhim prahom ili CO2
aparatima.
5.2.8 pozari zapaljivih plinova pod pritiskom u cijevima ili tankovima su nadasve opasni. Takve pozare ne treba
nikada gasiti ako prije toga nije zatvoren (izoliran) izvor plina.
- Pozar plina pod tlakom treba gasiti jedino zatvaranjem ventila plina. Ako to nije moguce onda treba ostaviti plin
da gori, s tim da treba posudu (bocu) plina ili povrsine stijenke cijevi, tankova stalno hladiti prskanjem vodom, i
to stojeci iza zastitne barijere.
21
Tekuci izlijevi LPG mogu se ugasiti sa aparatima sa suhim prahom, ali nikada vododm.
5.2.9 Pravilne procedure, nacini gasenja i medij koji treba koristiti za gasenje kada su u pitanju opasni tereti su uvijek
dani u ICS ili drugim Cargo Data Sheets
5.2.10 prikazati, demonstrirati rukovanje Foam Monitorima, ili prikazati video.
5.3 SCBA i oprema za evakuaciju iz tankova

5.3.1 prostori na brodu u koje se normalno (svaki dan) ne ulazi, kao npr. dvodna, koferdami, tuneli sa cijevovodima i
slicno, moraju biti ventilirani da bi osigurali sigurnu atmosferu kada je ulazak u njih potreban
5.3.2 enclosed spaces (zatvoreni prostori), su tankovi tereta, tankovi goriva, tankovi vode, tankovi balasta, tankovi
zauljenih voda (slop tanks), prostorije pumpi (pump-rooms), koferdami, dvodna, ili drugi slicni zatvoreni prostori broda.
5.3.3 prije opisani prostori mogu biti opasni za ulazak iz tog razloga sto npr. tankovi tereta, goriva sadrze razne
tekucine i njihove pare koje su nama stetne, tankovi vode pogotovo ako su hrdavi (hrda apsorbira kisik) mogu imati
manjak kisika, isto tako i razna dvodna, koferdami. Prostori koji su susjedni tankovima tereta mogu imati propustanja
tereta, u pumprumima moze biti propustanja tereta, itd...
5.3.4 nijedna osoba ne smije uci u tank ili drugi enclosed space' bez dozvole odgovornog (responsible) casnika.
Danas je to vecinom Prvi Casnik Palube koji je tzv. Safety Officer.
5.3.5 samo tank ili neki drugi zatvoreni prostor koji su deklarirani da su gas-free mogu biti mjesta u koja se ulazi
bez SCBA (self contained breathing apparatus, aparatom s bocama sa komprimiranim zrakom) ili zastitne odjece
5.3.6 tank ili drugi zatvoreni prostor ne treba smatrati da su stalno gas-free osim ako se atmnosfera u njima stalno
ne provjerava i te provjere to pokazuju
5.3.7 mjere predostroznosti prije ulaska u zatvorene prostore su:
- atmosfera mora imati: 21% kisika vol., manje od 1% hydrocarbona, H2S manje od 10ppm, benzena manje od
10pp, i drugih stetnih substanci ovisno o teretu koji se prevozi ili se prevozio
- prenosni instrumenti za mjerenje atmosfere moraju biti ispravni i kalibrirani
- ventilacija mora biti stalna
- oprema za spasavanje spremna: dva SCBA seta, sa rezervnim cilindrima (bocama), Life-line i rescue-harness,
dodatne sigurne (intrisically safe) svjetiljke, resuscitator, nosila, clan posade s duznosti motritelja (watchman0,
sredstva komunikacije (motorola, ili drugo), ustanovljena procedura za alarmiranje u slucaju nuzde, ELSA
(emergency life support apparatus) spreman, barem jedna ososba mora imati Personal Gas Monitor
5.3.8 procedura koju treba slijediti prilikom ulaska u prostoriju sa pumpama tereta kada se teret ukrcava, iskrcava,
balastira ili peru tankovi su:
- ventilacija pumprooma mora zapoceti najmanje 15minuta prije ulaska, te mora biti u pogonu za svo vrijeme
ulazenja ili dok vise nije potrebna jer niko vise nece ulaziti u prostor
- treba izdati dozvolu ulaska u pumproom (Pumproom Entry Permit), vazi za svo vrijeme ulaska
- atmosfera mora biti testirana na hydrocarbone, kisik, te druge stetne tvari ovisno o teretu kojims se manipulira
- komunikacija uspostavljena i efektivna izmedu onih koji ulaze i onih koji vani paze na njih
- barem jedna osoba mora imati Personal Gas Monitor
Ulaz u pumproom mora biti prekinut, osobe izaci, dozvola ne vazi ako je: aktiviran bilge level alarm, Portable gas
Monitors detektira koncentraciju plina u atmosferi vecu od 1% LEL, ventilacija je zaustavljena, ako ima propustanja
tereta, ako postoje neki drugi uvjeti koji dovode osobe koje ulaze ili paze u nedoumicu
5.3.9 demonstrirati koristenje ili prikazati video:
- SCBA (self contained breathing apparatus)seta
- ELSA (emergency life support apparatus) seta
- Completnog seta safety equipmenta
- Nosila (stretcher) i opremue za evakuaciju iz tanka
5.3.10 svi prostori sa pumpama (pump-rooms) imaju stalno instaliranu opremu za izvlacenje povredene osobe
pomocu spasilackog konopca (rescue harness and life-line)
22

5.4.1 za zastitu osoblja koje je ukljuceno u operacije ukrcaja i iskrcaja tereta mora postojati odgovarajuca zastitna
odjeca, na brodu
5.4.2 za ulazak u prostoriju koja je ispunjena plinom, na brodu mora postojati kompletan set sigurnosne opreme
5.4.3 sva oprema za osobnu zastitu mora biti slozena u dobro oznacenim prostorijama (lockerima)
5.4.4 sve osobe koje su ukljucene u operacije rukovanja teretom moraju imati propisanu zastitnu odjecu
5.4.5 na tankerima za prijevoz kemikalija i plinova mora postojati respiratorna i ocna zastita za sve osobe na brodu
5.4.6 prikazati film ili demonstrirati koristenje razne zastitne odjece
5.4.7 - na tankerima za prijevoz kemikalija i plinova moraju biti tusevi za dekontaminaciju i mlaznise za ispiranje ociju
na odredenim lokacijama na palubi
5.4.8 nosila (stretchers) i pribori prve pomoci (first aid kit), mora biti na svakom brodu
5.5 Resuscitators
5.5.1 resuscitator ili medicinski kisik za ozivljavanje mora postojati na brodu kao dio opreme za spasavanje.
Medicinski kisik za ozivljavanje pruza se unesrecenim osobama kada su bile izlozene atmosferi bez ili sa
pomanjkanjem kisika, kada su bile izlozene plinovima, ne disu i slicno
5.5.2 - prikazati film ili demonstrirati koristenje resuscitatora.
5.6 Sigurnosne mjere i predostroznosti

Evaluiranje atmosfere tanka
5.6.1 atmosfera u tankovima tereta i drugim zatvorenim prostorima mora biti ispitana (evoluirana) u slijedecim
slucajevima, ali ne samo u nijma:
- prije ulaska osoba
- da se ustanovi da li je atmosfera bez plinova prije popravaka, ulaska u brodogradiliste ili dokovanja broda
- tokom inertiranja, gas-freeing ili operacija ispuhavanja (purging) tankova
- kao kontrola kvalitete prije ukrcaja ili iskrcaja tereta
5.6.2 ispitivanje atmosfere zatvorenog prostora je jedini nacin za dobiti tocnu informaciju o konpoziciji, sastavu
atmosfere tanka ili drugog zatvorenog prostora
5.6.3 informacije koje su vazne ispitivanje atmosfere tanka su:
- priroda sastavnih plinova
- zapaljivost
- toksicnost, nedostatak kisika
- reaktivnost
5.6.4 atmosfera u tankovima ili drugim zatvorenim prostorima mora se smatrati opasnom sve dok pravilna provjera
ne dokaze suprotno, tj. da je neopasna
5.6.5 vrlo je vazno da se atmosfera nekog tanka ispituje na vise razlicitih visina i mjesta u tanku. To je vazno zbog
toga sto su neke vrste plinova teze a neka lakse od zraka, pa se ili zadrzavaju pri dnu ili pri vrhu tanka, a mogu biti i
izmjesane na sredini tanka
5.6.6 prije ulaska u zatvorene prostore treba:
23
da je kisik 21%volumena
sadrzaj hydrocarbona (ugljikovodika) mora biti manje od 1% LFL (lower flamable limit)
prisustvo toiksicnih plinova mora biti manje od nhjihova TLV (treshold limit value)
5.6.7 nakon pranja tankova, ponekad je potrebno sici u tank te manualno (rucno) ukloniti ostatke tereta (sedimente,
residues). To je vrlo cest slucaj na tankerima koji prevoze sirovu naftu
5.6.8 kada se sediment, ostaci tereta diraju, uklanjaju onda ta radnja uzrokuje oslobadanje plinova hydrocarbona koji
su dotad bili zarobljeni u tim sedimentima
5.6.9 zbog toga je vrlo vazno da se taj tank konstantno ventilira, kako bi se izbjeglo akumuliranje plina, koji je usput
receno tezi od zraka i zadrzava se na dnu, pa predstavlja opasnost za osobe koje rade u okolini
5.6.10 pripadajuci, susjedni cjevovodi ili pregrade mogu predstavljati dodatni izvor plinova hydrocarbona, zbog raznih
zona sjene u kojima se skupljaju sedimenti tereta
5.6.11 dovod inertnog plina mora biti prekinut i ventili zatvoreni, izolirani
5.6.12 kada popravke u tankovima ili drugima zatvorenim prostorima izvode vanjske osobe, one koje nisu clanovi
posade broda (shore contractor), ili je ako je brod u zoni lucke uprave (neke zemlje, ne sve) onda je potrebno da Gas
Free Certificate (potvrda o oslobodjenju od plinova) bude izdana od strane ovlastenog kemijskog tehnicara (approved
shore chemist), prije nego ti poslovi pocinju. U pravilu ta potvrda se nikada ne izdaje na vremenski rok veci od 24sata,
krace da.
- Pokazati primjer
5.6.13 ako radovi ukljucuju tzv. hot works (varenje, rezanje, i slicno) onda je potrebna dodatna dozvola za hot
(topli) rad (Hot work certificate)
- Pokazati primjer
5.6.14 takvi certifikati, dozvole terbaju biti izdani ponovno za svaki dan dok se obavljaju radovi ili cak i cesce sto opet
ovisi o luckoj upravi i njenim propisima
Nadgrade, nastambe (accommodation)
5.6.15 nadgrade, nastambe (accommodation) je locirano, smjesteno izvan zone tankova tereta
5.6.16 nadgrada za nastambe su dizajnirana tako da minimaliziraju mogucnost ulaska para tereta u njih, te zbog
toga to ne bi trebalo mijenjati ni u kojem slucaju (dupla vrata, tzv. Airlock, recirkulacija klima uredaja, pozitivan nadtlak)
5.6.17 na nadgradu koje sluzi za nastambe posade nijedna vrata ili usisni otvori ventilacije ne smiju gledati prema
zoni tankova tereta
5.6.18 otvori i prozori nadgrada koji su okrenuti prema zoni tankova tereta moraju biti konstruirani tako da se ne
otvaraju.
5.6.19 sva vrata, prozori i otvori na nadgradu moraju biti zatvoreni tokom operacija teretom (ukrcaj, iskrcaj) pranje
tankova, ventiliranje, itd.
5.6.20 ventilacija na mehanicki pogon i klima uredaji su ti koji sluze za dovod zraka u prostore nadgrada
5.6.21 svi sustavi ventilacije moraju biti zaustavljeni ili stavljeni u stanje recirkulacije (zatvoreni ciklus) ako postoji i
najmanja mogucnost da pare tereta budu uvucene u nadgrade
5.6.22 usisi zraka za nadgrade i prostor strojarnice su smjesteni u skladu sa minimalno propisanim udaljenostima od
ispusne ventilacije prostora koji sadrzavaju ili mogu sadrzavati opasne plinove
5.6.23 pristup, ulaz u nadgrade ili prostor strojarnice su smjesteni u skladu sa minimalno propisanim udaljenostima
od prednje nosive pregrade (bulkhead) nadgrada prema prostoru tankova
5.6.24 da bi koncept safety barrier (sigurnosne pregrade) bio uspjesan, vrlo je vazno da sama posada broda slijedi
sigurnosnu proceduru
24
Mjere zastite, odnosno predostroznosti od pozara

5.6.25 mjere predostroznosti za zastitu od pozara su:
- zabrana pusenja, osim u za to dozvoljenim prostorima (posebna ventilacija, alarmi, itd)
- potpuna zabrana pusenja za vrijeme vrlo mirnog vremena (calm, bonaca)
- zabrana upotrebe otvorenog plamena u bilo kojoj formi (varenje, brusenje, itd)
- zabrana upaljaca i sibica koje nisu safety (sigurnosne)
- zabrana upaljaca i sibica van nadgrada
- zahtjev da se koriste samo sigurnosne sibice i to u strogo kontroliranim uvjetima
- upotreba elektricnih i drugih uredaja koji su safety approved
- dozvola koristenja kucanskih aparata u brodskoj kuhinji koji su safety approved
- zabrana koristenja licne opreme na baterije
- paznja i nadzor nad alatima i opremi koja se koristi
- sva elektricna oprema: svjetla, motori, prenosne svjetiljke, i drugi uredaji moraju biti safety approved
- zaustavljanje svih operacija teretom kada je u blizini elektricna oluja (grmljavina ili sijevanje)
- odrzavanje malog nadtlaka zraka u nadgradu broda (sprecava se ulaz plinova unutra)
- drzanje prozora i vrata nadgrada zatvorenim
- odrzavanju nadtlaka u sigurnim prostorijama (bez plinova tereta) a koje se nalaze u zoni tankova tereta (razna
skladista i dr.)
- kontroliranjem i osiguravanjem sigurnih uvjeta u slucaju da treba vrsiti hot work, udaranje cekicem, chipping
ili pjeskarenje
- odrzavanju uzemljenja (bonding) u flexibilnim i fixnim cjevovodima mehanicki i elektricki dobrim, pravilnim
- izbjegavanju izljeva zapaljivih tekucina, kao i izbjegavanju ispustanja para tereta
- uvijek treba paziti da su dvije strane trokuta gorenja normalno uklonjene na tankerima za prijevoz plinova na
palubi i u tankovima
- kisik i izvor paljenja moraju biti uklonjeni , eliminirani u tankovima tereta gdje je prisutan zapaljivi materijal u
formi para
- pare tereta i izvor paljenja moraju biti uklonjeni , eliminirani na palubi ili drugim opasnim zonama (misli se na
plin opasne zone), jer je tu velika prisutnost kisika
- elektricni uredaji moraju uvijek biti iskljuceni i uticnice izvucene iz utikaca kada nisu u upotrebi
- druge mjere predostroznosti koje ovise o svakom pojedinom brodu, teretu i dr.
5.6.26 opasnosti zapaljenja proizlaze iz:
- naslaga zauljenik krpi, stupe ili drugih zapaljivih materijala
- katodnoj zastiti u tankovima tereta koja je otkinuta i pada u tankovima tereta pa to moze proizvesti sikru
- koristenju aluminijskih boja na mjestima hrde, pa to izaziva veliku kemijsko/temperaturnu reakciju
- akumuliranju statickog elektriciteta i njegovog praznjenja zbog;
protoka ulja koje nije konduktor kroz metalni cijevovod koji je konduktor
statickoj koncentraciji (nabojima) na povrsinama bez ulja (jos nisu pokrivene uljem) tokom ukrcaja
tereta
pranju tankova tereta vodom
spustanju opreme za sondiranje ili uzorkovanje tanka
vodenim mlazovima koji poticu od visokokapacitetnih uredaja za pranje tankova
vrtlozenja balastne vode
5.6.27 vazna mjera za izbjegavanje odnosno prevenciju elektrostaticke opasnosti je u pravilnom uzemljenju
(bonding) svih metalnih objekata zajedno
- na brodovima, uzemljenje se efikasno vrsi spajanjem svih metalnih objekata na brodsku konstrukciju
- brodska konstrukcija, trup je prirodno uzemljen kroz morsku vodu
6. Sprecavanje polucije, izlijeva

6.1 Uzroci zagadenja morskog (vode i zraka) okolisa
6.1.1 zagadenje morskog okolisa moze nastati kao rezultat:
- nasukanja ili sudara brodova
- lightering operations tj. djelomicnog iskrcaja ili ukrcaja tereta koje se obicno vrsi na sidristima ili otvorenom
moru
- normalnih operacija, kao sto su pranje tankova, ispiranje cjevovoda
- debalastiranja
25
termalne (toplinske) ekspanzije (sirenja) tereta u tankovima ili cjevovodima (ako je teret krcan u hladnim
krajevima, a putuje se u toplije ili ako se grije)
6.1.2 zagadenje mora i okolisa u luci moze nastupiti kao rezultat:

- propustanja spojeva ili flexibilnih cijevi
- prelijevanja tankova (overflow)
- greske, defekta na uredajima ili opremi
- pogreski u poroceduri, npr. krivo namjesteni ventili usisa mora (otvoreni umjesto zatvoreni) ili slicno

6.2.1 IMO (International Maritime Organization ) je medunarodno nadzorno tijelo (organizacija u sklopu UN-a)
zaduzeno za provodenje nadzora, odnosno kontrole zagadenja morskog okolisa
6.2.2 Imo je u tu svrhu prihvatio International Convention for the Prevention of Pollution from Ships, popularno znanu
pod imenom MARPOL
6.2.3 Annex I (Prilog 1) MARPOL konvencije sadrzava propise za kontrolu, odnosno sprecavanje zagadenja uljima
6.2.4 Annex II (Prilog 2) MARPOL konvencije sadrzava propise za kontrolu, odnosno sprecavanje zagadenja
stetnim (otrovnim, noxious) tekucinama, kemikalijama koje se prevoze u rasutom (bulk) stanju ili ostacima pranja
tankova koji sadrze dijelove takvih tereta
6.2.5 da bi izbjegli, sprijecili opasnost po okolis treba paziti na slijedece:
Tankeri za prijevoz sirove nafte i produkata:
6.2.6 za tankere za prijevoz sirove nafte i produkata na moru:
- postoje propisi u kojima su sadrzani minimalni zahtjevi prema kojima je moguce iskrcavati ulje ili zauljene vode
u more, a to su: brod mora biti najmanje 50Nm od najblize obale, u voznji, mora biti van specijalnih
(zasticenih) zona, maksimalno dozvoljeno 30ltr na milju, ODME (oil discharge monitoring equipment) u radu,
itd. Svi su oni sadrzani u Annex I, Chapter 2, Reg. 9 MARPOL-a
- da bi tanker postupao u skladu sa ovim proipisima mora postupati po LOT (load on top) proceduri tokom
debalkastiranja, decantinga (ispustanja slobodne vode iz teretnih tankova koja je segregirana jer je laksa od
ulja) i operacija ciscenja tankova
- vecina tankera za prijevoz sirove nafte moraju:
napraviti COW (crude oil washimg) da bi minimalizirali ostatke tereta u tankovima, talog, sedimente
imati segregirani (odvojeni) balast
ili imati tzv. Dedicated ballast tanks (tankove tereta koji su namijenjeni balastu i treba ih svaki puta
prati COW-om, pa mijenjati ballast, prati, itd.)
6.2.7 za tankere za prijevoz sirove nafte i produkata u luci:
- pomicanje broda dok je na vezu mora biti ograniceno pomocu pravilno zategnutih vezova, i to treba stalno
paziti jer brod mijenja gaz i trim tokom operacija teretom. Paziti treba i zbog plime i oseke, brodova koji
prolaze, struja, itd...
- svi cjevovodi, spojevi i ventili moraju biti provjeravani sve dok se rukuje teretom
- svagdje gdje su osjetljivi spojevi koji sluze za pripajanje cijevi moraju postojati tzv. saveall ili drip-trays
tj. fixne posude postavljene ispod tih spojeva koje imaju cjevovod za posusivanje, dreniranje obicno u najblizi
tank, a velicina im ovisi o cijevima/spojevima kojima su namijenjene. Svrha im je da zadrze eventualni manji
izlijev tereta.
- treba striktno kontrolirati operaciju ukrcaja tereta kako bi izbjegli prelijevanje (overflow) tankova
- svi palubni otvori za ispustanje oborinskih voda ili mora prilikom valjanja broda (scuppers) moraju biti zatvoreni
kako bi se izbjeglo izlijevanje ulja u more ako se ono izlije na palubu broda
- svi ventili i mrtvi/prikljucni krajevi cjevovoda moraju biti provjereni i biti zatvoreni slijepim prirubnicama
(blind flanges) ako se nece koristiti. To treba provjeriti prije ukrcaja tereta
- ventili koji se nece koristiti moraju biti zatvoreni i osigurani u tom polozaju, ako je to moguce
- svi ventili na cjevovodu koji vodi prema ili od mora (Sea-chest ili Overboard), moraju biti dvostruki ili biti
odvojeni slijepim prirubnicama.
- Postoji Ship-Shore checklist u kojoj je sve to opisano. Pokazati primjer.
- U slucaju izlijeva ulja (tereta) treba odmah zaustaviti oeracije teretom i dati alarm za uzbunu te obavijestiti sve
koji su ukljuceni u transfer tereta, kao i Port authority, Obalnu strazu, Kompaniju, itd... Vec prema ERP
(emergency response plan-u)
26
normalno postoje i druge mjere koje ovise o teretu, brodu, itd
Tankeri za prijevoz kemikalija:

6.2.8 za tankere za prijevoz kemikalija za vrijeme boravka u luci i na moru:
- u svrhu iskrcaja zauljenih voda (slops) koje sadrze ostatke tereta u more, Annex II (Prilog 2) dijeli stetne
substance na tankerima kemikalcima u 4 kategorije
- ove 4 kategorije su: A, B, C i D. Tereti kategorije A predstavljaju najopasnije polutante, zagadivace, dok tereti
kategorije D predstavljaju najmanje opasne zagadivace
- sve operacije na brodu u koje je ukljucen teret, balast ili bunker (gorivo) moraju biti izvodene u skladu sa
vazecim propisima o sprecavanju zagadenja
- vrsenje operacija u skladu sa brodskim P & A (Procedures & Arrangements Manual), tj. Instrukciona knjiga o
rukovanju brodom, osigurava sigurno vrsenje operacija skladu sa vazecim propisima o sprecavanju zagadenja
- treba obratiti paznju da se izbjegne mogucnost izljeva tereta u more tokom operacija teretom, balastiranja ili
ciscenja tankova
- kontrola sprecavanja zagadenja tokom operacija ukljucuju paznju na:
nivoe u tankovima tereta, slopa ili balasta
flexibilne ili fixne (chicksan) prikljucke tereta izmedu broda ili kraja (drugog broda)
pumpe (sisaljke), ventile, brtve, prikljucke i otvore tankova
palubne otvore/brtve, i savealls
alarme i instrumente
na koordinaciju signala/komunikacije tokom operacija
- osoblje na duznosti mora biti prisutno non-stop tokom operacija i moraju stalno provjeravati mjere zastite za
izbjegavanje zagadenja
- normalno postoje i druge mjere koje ovise o teretu, brodu, itd
Tankeri za prijevoz plinova u ukapljenom stanju:
6.2.9 - za tankere za prijevoz plinova u ukapljenom stanju za vrijeme boravka u luci i na moru:
- sve operacije na brodu u koje je ukljucen teret, balast ili bunker (gorivo) moraju biti izvodene u skladu sa
vazecim propisima o sprecavanju zagadenja
- tokom transfera tereta, treba paziti da se izbjegne ispustanje tekucine ili para tereta
- pripreme za transfer tereta ukljucuju korektne procedure koje treba slijediti za prevenciju sprecavanja
zagadenja zraka ili vode
- te procedure ukljucuju:
inspekciju, provjeru flexibilnih i fixnih cijevi tereta, loading arms (chicksans), ventila i brtvi
inspeckciju, provjeru sustava tereta i instrumenata
provjeru prirubnih brtvi, ventila, spojeva i otvora tankova za slucaj propustanja (tightness)
- osoblje na duznosti mora biti prisutno non-stop tokom operacija i moraju stalno provjeravati prije navedeno
6.2.10 - normalno postoje i druge mjere koje ovise o teretu, brodu, itd
Zagadenje zraka
6.2.11 do zagadenja zraka moze doci: inertnim plinom, parama ugljikovodika (hydrocarbons), ili nekih drugih para
tereta koji pronalaze put u atmoferu zbog:
disanja ili ventiliranja nakrcanih tankova (zbog termalne expanzije ili valjanja broda)
purging (propuhavanja) ili gas-freeing (ventiliranja) tankova
krcanja ili balastiranja tankova (tekucina istiskuje pare)
6.2.12 pare ugljikovodika se skupljaju iznad povrsine ulja (nafte)
6.2.13 mjesavina para i zraka u tanku je nadomjestena (zamijenjena, istisnuta, displaced) tekucinom tokom ukrcaja,
balstiranja, gas-free ili operacija pranja tereta
6.2.14 plin ugljikovodika, plin kemikalija i inertni plin se smatraju zagadivacima zraka (air pollutants)
6.2.15 uobicajeno je da se ne poduzimaju nikakve mjere zastite ili sprecavanja zagadenja zraka na moru, osim onih
koje su nuzne za sigurnost:
dobra komunikacija
najbolja moguca suradnja izmedu broda i terminala
6.2.16 neke luke u svijetu imaju propise koji reguliraju ili ogranicavaju zagadivanje zraka s tankera
27
6.2.17 odredene mjere i metode je moguce primjeniti kako bi se smanjilo zagadenje zraka
6.2.18 emisija (ispustanje) VOC (volatile organic compounds, hlapljivih organskih komponenti) iz tankera na nekim
terminalima se regulira na taj nacin da se na posebni brodski manifold (prikljucak na cjevovod ventilacije tanka) spaja
cjevovod s terminala pa se VOC tokom ukrcaja tereta ne ispusta vise u atmosferu nego se vraca u rafineriju
6.2.19 Propisi koji reguliraju VOC dati su u MARPOL-u, Annex V, Regulation 15. Svi tankeri koji pripadaju pod ovaj
propis moraju imati instalirane uredaje za Voc i moraju ih koristiti, kao i terminali. Lista terminala koji imaju instaliran
Voc i odobren od strane drzave ili njenog ovlastenog tijela biti ce objavljena naknadno. Egsisitng brodovi mogu ici na
terminale koji imaju instaliran Voc, jos 3 godine nakon sluzbenog stupanja na snagu ovih propisa.
6.2.20 neki terminali imaju instalirani sustav kontrole ispustanja plinova (vapour control system)
6.2.21 primjer jednog takvog VOC recovery sustava je firme Venturie AS (Norveska) koji koristi postojece cjevovode
te koristi ono sto je vec instalirano na brodu. Ukratko princip rada je da se Voc plin usisava u VOC/oil kontaktor gdje se
ulje i plin mijesaju i stabiliziraju. Taj proces je konstantan i ne zahtijeva nikakvo hladenje u svrhu kondenziranja Voc-a.
Komponente sustava su uljna crpka (ciji pogonski motor je u strojarnici), cjevovod za cirkulaciju ulja, cjevovod VOC-a
koji je spojen na cjevovod inertnog plina, kompaktan (mali) VOC/oil kontaktor (mjesac), cjevovod za sekundarnu
absorbciju (upijanje), separator sa mehanicki reguliranim tlakom i elektronski sustav kontrole. Prikazati shemu/sliku iz
casopisa: MER, October, 2001
6.3 Postupci u slucaju izljeva, zagadenja

6.3.1 mjere koje treba poduzeti u slucaju izljeva, zagadenja (spillage) ukljucuju potrebe za:
- promptno, odmah obavjestenje sve relevantne informacije (ime broda, vrijeme, datum, pokazati prilog iz VELA
ERP), vlastima i organizacijama koje su za to zaduzene (ima u ERP: emergency response plan. Ovisno o
drzavi i luci gdje se to dogodilo) i to onda kada se primjeti zagadenje ili kada dode do zakazivanja nekog
uredaja te to predstavlja rizik zagadenja
- odmah treba obavijestiti organizaciju na kraju koja je zaduzena za ciscenje i sprecavanje zagadenja
- odmah staviti u pogon brodski ERP/SOPEP, tj. procedure koje se odnose na zagadenje (pokazati jedan takav
prilog)
6.4 SOPEP
6.4.1 prema MARPOL konvenciji vecina tankera moraju imati SOPEP (shipboard oil pollution emergency plan)
6.4.2 ukratko, generalni koncept plana je da pomogne posadi broda, tj. tu su opisani postupci koje treba slijediti u
slucaju iznenadnog zagadenja, iskrcaja ulja(pokazati jedan takav prilog)
6.4.3 SOPEP se sastoji od najmanje:
- postupaka koje treba slijediti kada se prijavljuje, reportira incident zagadenja uljem
- popis organizacija, uprava ili osoba koje treba kontaktirati u slucaju zagadenja uljem
- opis postupaka koje treba poduzeti posada broda da bi kontrolirali iskrcaj, zagadenje uljem
- postupke i mjesto kontaktiranja na brodu za koordinaciju akcije sa nacionalnim i lokalnim vlastima

6.5.1 za sigurno vrijeme boravka broda uz terminal potrebno je:
- postupati u skladu sa propisima o sigurnosti
- odrzavati stalno dobru komunikaciju (na brodu i izmedu broda i terminala)
- imati sto je moguce bolju kooperaciju izmedu broda i terminala
6.5.2 neke od mjera i postupaka koje treba poduzeti (poduzimati) osoblja na duznosti prije i tokom operacija
transfera tereta su:
- komunikacija:
provjera svih sredstava komunikacije na brodu: walkie-talkie (moraju biti intrisically safe type),
interfona (public address system), VHF radia, komunikacije sa terminalom
28
informacija o teretu:
postavljene MSDS (marine safety data sheets ili cargo data sheets)
poznate info o teretu: density, temperatura, kolicina, itd
ukrcajna ili iskrcajna rata
pocetna rata, rata za vrijeme zavrsavanja (topping-off) tankova, rata zavrsetka
tko zaustavlja teret (final stop)
tankovi, cjevovodi, sisaljke koji se koriste za pojedini teret
maksimalan pritisak
druge informacije koje mogu pomoci
informacije koje brod daje terminalu i terminal brodu:
(Ship-Shore check list primjer)
vez broda:
svi konopi, vezovi jednako nategnuti
paziti na promjene stanja broda zbog promjene gaza ili trima uslijed operacija teretom
paziti na promjene stanja broda zbog promjene gaza uslijed promjena vodostaja ili prolaska drugih
brodova
emergency towing-off wires (celik-cela za tegljenje u slucaju nuzde):
moraju biti postavljena na pramcu i na krmi, na vanjskoj strani broda, 1.5m od povrsine vode
gangways or accommodation ladders, pristupna skala za na brod:
mora biti uvijek pozicionirana tako da slucajno ne dira ogradu broda ili neke cijevi
treba paziti na promjene stanja broda uslijed operacija tereta i morskih mijena
fire-fighting equipment odnosno oprema za gasenje pozara:
prenosni aparati za gasenje pozara moraju biti oko manifolda
pozarne flexibilne cijevi i mlaznice prikljucene i spremne kod manifolda
pozarni cjevovod pod radnim tlakom
lighting, osvjetljenje
osvjetljenje, misli se na vanjsko, broda mora biti zadovoljavajuce
manifoldi moraju biti dobro osvijetljeni
pristup osobama na brod:
zabranjen pristup neautoriziranom osoblju
trebalo bi voditi evidenciju posjetilaca brodu
istaknuti natpis da je zabranjen prilaz/pristup na brod bez autorizacije
osobe koje puse, koje su pripite ili drogirane:
zabranjen pristup brodu drogiranim ili pripitim osobama, obavijestiti terminal
ako su clanovi posade mora im se oduzeti alkohol ili droga, postaviti pratnju
pusacima oduzeti upaljace
sign & notices, natpisi i oznake:
Smoking Permited postavoti na ulaze u prostorije gdje je dozvoljeno pusenje
treba postaviti na vidljiva (lako uocljiva mjesta) oznake o zabrani koristenja raznih mobitela van
nadgrada broda, zabrani pusenja, obavijest o zatvaranju vrata, itd...
na prilaznu skalu brodu postaviti natpis: No Naked Lights, No Smoking
craft alonside, odnosno razna druga plovila (barze, itd) uz brod dok je na terminalu:
u principu ovisi o terminalu i njihovim propisima
nema pristanka bez dozvole
ovisno o teretu i sl.
scuppers, odvod oborinskih voda s palube:
svi moraju biti zatvoreni, dobro brtviti
predostroznost za slucaj nevremena:
u slucaju grmljavine, sijevanja u blizini broda ili ako postoji vjerojatnost nastupa istih onda se operacije
transfera tereta prekidaju, isto tako cuscenje ili inertiranje, ventilacija tankova
ovisno o terminalu (fizickim postavkama), ali najcesce ako je brzina vjetra veca od 36kts onda se
operacije teretom prekidaju
prikljucivanje, odpustanje cjevovoda tereta, balasta, bunkera izmedu broda/terminala :
ovisno o charter party-ju vrsi posada broda ili osoblje terminala, pozeljna suradnja
sigurnosna oprema i zastitna odjeca:
mora biti postavljena na svima lako dostupnim mjestima na brodu
ovisno o teretu kojim se rukuje, moraju ju imati osoblje na duznosti
prenosni i fiksni instrumenti (aparati) za mjerenje raznih plinova moraju se koristiti sto opet ovisi o
teretu
doors and portholes, vrata i otvor:
29
svi vanjski otvori i vrata moraju biti zatvoreni

klima uredaj nadgrada mora biti u recirculatiom modu, nacinu rada
mjesta za pusenje:
najcesce su to dvije prostorije na brodu, koje imaju zasebnu ventilaciju i detektore pozara
6.5.3 Ship/Shore checklist treba biti kompletirana zajednicki od strane broda i terminala. Od strane broda to je
jedan ili vise Casnika, a od strane terminala je to najcesce Loading Master. To se radi zbog toga da se osigura
maksimalna sigurnost i broda i terminala. Najcesce se sve zajednicki ponovno zajednicki provjereva svakih 6 sati.

7.1.1 planiranje i priprema su vrlo vazni za uspjesan ishod u slucaju opasnosti. Neke od informacija koje bi terbale
uvijek biti dostupne, pripremljene (obicno su dio ERP-a, a i u posebnim za to namijenjenim fasciklima blizu gangwaya)
su:
- vrsta tereta i plan dispozicije
- lokacija, smjestaj drugih opasnih substanci
- generalni smjestajni plan broda
- informacija o trenutnom stabilitetu broda
- loakcija, plan protupozarne i spasilacke opreme i uredaja broda, te ujedno i kratke instrukcije o koristenju iste
7.1.2 u slucaju nuzde (emergency), vazni postupci koje treba poduzeti ukljucuju:
- davanje zvucnih i vizualnih signala koji ce upozoriti da postoji nuzda, opasnost:
zvona, sirena, zvizdaljka ili neko drugo zvucno sredstvo
bljeskanje svjetala
radio komunikacija
- obavjestavanjem komandnog mjesta o vrsti i lokaciji opasnosti
- zaustavljanjem bilo kojih operacja teretom, zatvaranjem ventila i tankova
- micanjem plovila koji je mozda u tom trenutku vezano uz bok broda
7.1.3 osoblje koje se zatekne u blizini mjesta opasnosti trebalo bi (u skladu s mogucnostima) da poduzme prikladne
mjere u svrhu kontrole incidenta dok odgovarajuci emergency team ne dode i preuzme kontrolu
7.1.4 svi clanovi posade broda moraju znati tocne lokacije i koristenje sve opreme za spasavanje i protupozarnu i
drugu zastitu, kao sto su:
- SCBA, aparati sa komprimiranim zrakom za disanje
- zastitna odjeca
- sigurnosna prenosna elektricna svjetla
- prenosni instrumenti za mjerenje kisika i drugih plinova
- kutije ili torbe prve pomoci
- oprema za spasavanje, evakuaciju iz tanka
- oprema za protupozarnu zastitu i instrukcije za koristenje
7.1.5 sva oprema i uredaji koji mogu biti potrebni u vrijeme bilo koje opasnosti mora biti stalno odrzavana u
ispravnom stanju i biti spremna za koristenje u svakom trenutku. Neki od vaznih dijelova te opreme su (svaki brod ima i
ponesto drukcije opreme sto ovisi o vrsti i tipu broda):
- oprema za protupozarnu zastitu (flexibilne cijevi, pumpe, ventili, hydranti, pjena, CO2, halon, itd.)
- SCBA, aparati sa komprimiranim zrakom za disanje
- zastitna odjeca
- alarmni sustav
- sustav komunikacije
- planovi broda i opreme (raspored prostorija, protupozarna oprema, oprema za spasavalje, plan ventilacije, itd.)
7.1.6 emergency towing hawsers (fire wires) ili teglji za slucaj nuzde moraju biti postavljena na pramcu i na krmi,
na vanjskoj strani broda, 1.5m od povrsine vode
30
7.1.7 plan koji ce opisati postupke u slucaju pozara ili eksplozije mora biti spreman i svi clanovi posade moraju biti
upoznati sa njime (ERP, emergency response plan)

7.2.1 planiranje i implementacija postupaka (procedure) u slucaju nuzde ili opasnosti zahtijeva dobru organizacionu
strukturu za slucaj opasnosti
7.2.1 osnovna strukturalna organizacija za slucaj nuzde trebala bi se sastojati od 4 elementa:
- komandni centar u slucaju nuzde, sa alternativnim centrom (mjestom) ako je normalni komandni centar van
upotrebe zbog bilo kojeg razloga
- emergency party, odnosno ekipe za slucaj nuzde, takoder sa alternativnim zbornim mjestom
- back-up emergency party, (support party ili pomocna ekipa za slucaj nuzde) , takoder sa alternativnim
zbornim mjestom
- ekipa strojara ili tehnicka ekipa
(Pokazati jednu takvu Muster List, najbolje od VELA-e)
7.2.3 Treba postaviti nekog starijeg casnika (senior officer, Zapovijednik, Prvi casnik Palube ili Stroja, Upravitelj
Stroja) koji ce biti glavnokomadujuci tokom nuzde. Njegov zamjenik bi trebao biti takoder neki od starijih casnika.
7.2.4; 7.2.5; 7.2.6; 7.2.7 (Pokazati i objasniti na primjeru jednu takvu Muster List, najbolje od VELA-e)
7.2.8 sve osobe na brodu moraju znati svoje zborno mjesto, mjesto i doznosti u brodskoj oranizaciji u slucaju kada je
nuzda
7.2.9 potrebno je stalno vrsiti sto je moguce realisticnije vjezbe za sve vrste opasnosti koje bi mogle nastati na brodu.
Ucestalost i vrsta vjezbi je data u SOLAS-u, Flag State i Kompanijinim propisima.
(Mozda bi dibro bilo pookazati VELA-in ili neki drugi safety Training Program)
7.3 Alarmi
7.3.1 pozarni ili alarm opce opasnosti se daju u slucaju:
- pozara
- sudara brodova
- nasukanja, udara
- kada netko padne u more (MoB, man overboard)
- kada pukne cjevovod
- izljev tereta ili vece zagadenje (vise od 5galona) ili ispust para tereta
- svaka druga opasna situacija koja zahtjeva postupke za slucaj nuzde
7.3.2 druge vrste alarma (ovisno o brodu, kompaniji) mogu biti date u slucaju:
- visoke koncentracije toksicnih ili zapaljivih para
- nenormalnih stanja u tankovima ili sustavima tereta (visoki tlak, itd...)
- nenormalnih uvjeta u pomocnim sustavima tereta (poremecaj rada sustava inertnog plina)
- greska u radu sustava tereta ili pomocnih sustava
- defekt u strojarnici
- aktiviranje ispusta CO2 u pumproom ili strojarnicu
- visoki postotak kisika u inertnom plinu
- visoka koncentracija ulja u vodama koje se iskrcavaju u more (u za to dozvoljenim podrucjima)
7.3.3 brodski raspored uzbune (muster list) specificira i daje nuzne upute, instrukcije o vrsti alarma
7.3.4 sve osobe na brodu moraju biti u stanju raspoznati razlicite vrste alarma. Danas su vecinom dvije vrste: opca
(pozar i sve druge vrste), te napustanje broda.
7.3.5 svi clanovi posade moraju dobro poznavati plan za slucaj nuzde i moraju postupati u skladu sa uputama ovisno
o vrsti alarma
7.3.6 bilo koja osoba koja vidi ili otkrije neku opasnost mora aktivirati alarm i proslijediti relevantnu informaciju o tome
(zapovjednom mjestu) sto je brze moguce
31

7.4.1 brodski plan uzbune (muster list) i instrukcije u slucaju nuzde koje on sadrzi, tocno specificiraju postupke
svakog clana posade i casnika u slucaju nuzde
7.4.2 sve osobe moraju biti upoznate sa instrukcijama, te postupati po njima u slucaju aktiviranja alarma
7.4.3 brodski plan sigurnosne opreme i opreme za protupozarnu zastitu (fire and safety plans) specificiraju detalje i
lokaciju sve opreme koja je namijenjena upotrebi za slucaj nuzde
7.4.4 sve osobe moraju znati gdje je ta oprema smjestena i nacin na koji se koristi
7.4.5 vrlo je vazno da je svo osoblje pravilno uvjezbano za slucaj nuzde
7.4.6 - sva oprema i uredaji koji mogu biti potrebni u vrijeme bilo koje opasnosti mora biti stalno odrzavana u
ispravnom stanju i biti spremna za koristenje u svakom trenutku.
7.4.7 osnovni postupci u nuzdi koji se poduzimaju za slucaj:
- pozara:
(pokazati primjer iz nekog ERP-a, moze od VELA-e)

- sudara:
- nasukanja:
- pucanja cijevi tereta, izljeva tereta
- unesrecene ososbe:
7.4.8 korektne, tocne procedure (postupke) koje treba provoditi kada su u pitanju nesrece u koje su ukljucene
opasne kemikalije dati su u ICS ili drugim Cargo Data Sheets (MSDS)
7.5 Tretman prve pomoci

7.5.1 prva pomoc kod ozljeda izazvanih kontaktom sa opasnim kemikalijama opisana je u ICS ili drugim Cargo Data
Sheets (MSDS)
7.5.2 sve osobe moraju biti upoznate s pruzanjem prve pomoci opisanoj u ICS ili drugim Cargo Data Sheets (MSDS)
za terete koji se prevoze
7.5.3 treba traziti medicinsku pomoc u slucaju nesrece
7.5.4 tusevi za slucaj nuzde moraju biti upotrebljeni odmah nakon kontakta tereta s ocima ili kozom
7.5.5 korektan tretman za vecinu tereta je ispiranje s vodom u trajanju od najmanje 15 minuta i skidanje odjece koja
je kontaktirala s teretom
7.5.6 osobu koja ima simptome izlozenosti parama vecine tereta treba
- maknuti unesrecenog na svjezi zrak
- dati umjetno disanje ako je prirodno disanje stalo ili je slabo, neregularno
7.5.7 u slucaju smrzotina onda treba tu osobu ili dijelove tijela koji su promrzli uroniti u vrlo mlaku kupku, nikako toplu
7.5.8 antidoti ili protuotrovi za neke terete koji se prevoze, nalaze se na brodu
7.5.9 svi clanovi posade moraju biti uvjezbani u tehnici ozivljavanja (masaza srca, umjetno disanje) i tehnikama prve
pomoci
32
8. Uredaji za teret
8.1 Generalno o opremi za rukovanje teretom na tankerima za prijevoz nafte
8.1.1 (prema mogucnosti, bilo bi pozeljno ovaj dio odraditi na brodu)
8.1.2 (nadopuna vjezbi na brodu)
Tankovi i oprema za prijevoz ulja (nafte) i rukovanje:
Smjestaj tankova:
8.1.3 Slika: Figure 1.7 (IMO, str. 107).
33
tankovi tereta:
vecina danasnjih tankera ima nadgrade i strojarnicu na krmi.
tankovi tereta su smjesteni na ostalom dijelu broda prema pramcu. Moze ih biti izmedu 10 pa sve do
40.
Najvise do 4 segregacije tereta, dva ili jedan ventil segregacije
Stariji brodovi nemaju dvodna, osim novih sa dvostrukom oplatom
Centralni tankovi tereta su u sredini, mogu biti u paru
Bocno su smjesteni tzv. wing tankovi
Bocni tankovi smjesteni blizu nadgrada broda, najmanji su tankovi tereta ali i slop tankovi (za
zauljene vode)
Novi brodovi sa dvostrukom oplatom bocne tankove koriste za balast
pump-rooms (pumpna stanica):
samo jedna, rijetko vise
smjestena je izmedu tankova tereta i strojarnice broda
pumpe tereta i balasta su smjestene u pumpnoj stanici
tankovi segregiranog, odvojenog balasta:
obicno su: proveni pik, krmeni pik, bocni tankovi su dva do tri para, naizmjenice sa tankovima tereta
brodovi sa dvostrukom oplatom bocne tankove i dvodno koriste za balast
koferdami:
prazni prostori oko dijelova strojarnice, pumpne stanice, kormila ili lancanika
vecinom su mali i ne koriste se za nista osim mozda prolaz el. Kablova i slicno
peak tanks, pikovi:
pramcani i krmeni pikovi, koriste se za balast
deep tanks (duboki tankovi, dvodna):
sluze za smjestaj goriva, obicno su jedino po krmi broda
Cjevovodi:
8.1.4
34
unutarnji cjevovodi u tankovima i pumpmnim stanicama:

cjevovod u tankovima tereta ide po dnu tanka
glavni cjevovod tereta sluzi za ukrcaj i iskrcaj tereta, velikog promjera (do 800mm dia.)
ovisno o broju pumpi (3 do 4) toliko ima i cjevovodnih linija koje iz pumpruma idu u tankove, ali svaka
grupa ne ide u sve tankove nego samo grupu koja se moze odvojiti sa dva ventila
u pumpnoj stanici je cjevovod koji sluzi za iskrcaj tereta
poseban cjevovod vodi iz pumpne stanice kroz tankove i na palubu ili recirkulaciju u slop tankove,
manjeg je promjera (300 do 450mm dia.) sluzi za posusivanje tankova (stripping)
za ukrcaj sluzi cjevovod koji vodi iz manifolda direktno u najblizi centralni tank (drop line), gdje se
spaja na cjevovod i razvod po tankovima
cjevovodi imaju tzv. "by-passe u tankovima, pumpnoj stanici i na palubi kako bi se mogle koristiti sve
linije kada se krca jedan teret ili oni gdje je dozvoljen pipeline mixture
cjevovod balasta prolazi kroz tankove tereta ili samo kroz bocne balastne tankove ako se prostiru
cijelom duzinom broda, ovisnoi o gradnji
cjevovodi balasta i tereta imaju tzv. sea chest ili kingstone prikljucke na usis mora, a sito tako i
iskrcaja u more (overboard)
vanjski cjevovodi na palubi:
osim servisnih cjevovoda hidraulike, grijanja tankova, pozara, pjene, inertnog plina, komprimiranog
zraka ima i cjevovode tereta, tzv. MARPOL line, goriva, moze iskrcaja zauljenih voda i balasta
cjevovodi tereta vode obicno do sredine broda gdje se odvajaju na lijevi i desni prikljucak (manifolde)
kojih ima 3 do 4 ovisno o brodu
cjevovodi tereta imaju zajednicki by-pass (crossover) tako da u slucaju potrebe mogu biti povezani
medusobno
by-pass, crossover:
sluze za medusobno odvajanje ili povezivanje raznih grupa cjevovoda tereta
cjevovod balasta i tereta mora biti fizicki odvojen
cjevovod moze imati dva ventila za odvajanje ili manji dio koji se po potrebi moze skinuti ili namontirati
(spool piece)
ring-main systems (sustav kruga cjevovoda):
u tankovima tereta i pumpnoj stanici zavrseci cjevovoda (u tanku), te prije usisa pumpi i nakon njig su
povezani by-pasima tako da po potrebi svaka pumpa moze koristiti bilo koji cjevovod za usis i iskrcaj
valves, ventili:
na malim brododvima ventili su ili kuglastog (ball) ili zapornog (gate) tipa
na velikim brodovima ventili su tzv. leptir tipa (butterfly) jer su tako najmanjih dimenzija
35
Slika 13.
36
Vrste pumpi:
8.1.5 - operacione karakteristike nekih vrsta pumpi:
reciprocating positive displacement pumps pumpe manjih kapaciteta, pogonjene na paru ili na
el.pogon, imaju pogon preko klipnih cilindara, teret usisavaju takoder preko klipnih cilindara (slicno kao
motori automibila) Slika: Figure 8.1 (IMO, str. 130)
rotary positive displacement screw and screw type pumps pogon je obicno mehanicki preko
rotacionih osovina koji vrte vijke u tijelu pumpe, manjih su kapaciteta Slika: Figure 8.2 (IMO, str. 130)
roto-dinamic (centrifugal) pumps malih dimenzija, velikog kapaciteta, pumpa u kucistu ima rotacione
impelere koji velikom brzinom vrtnje usisavaju teret i izbacuju ga van, mogu biti jedno ili vise
stupnjevaste, pogon vecinom preko parne turbine koja je smjestena u strojarnici broda, osovina vodi
na pumpu Slika: Figure 8.3, 8.4 (IMO, str. 131)
eductors ejektori, rade na principu venturijeve cijevi, tj. pogonska tekucina se dovodi u tijelo
ejektora pod velikim tlakom, na izlaznom dijelu ujektora je veci otvor pad zbog naglog ubrzanja
tekucine stvara podtlak u dodatnoj usisnoj strani ejektora kuda usisava teret
Karakteristike pumpi:
8.1.6 Slike: Figure 8.5, 8.6 (IMO, str. 132)
- slijedece vrste pumpi su pogodne za ispumpavanje medija kao npr:
reciprocating positive displacement pumps malih kapaciteta, postizu veliki tlak, neujednacen protok
tekucine koji ovisi o stroke odnosno hodu klipova, vrlo dobre za zavrsno posusivanje tanka ili
cjevovoda, povecanje kapaciteta jako povecava dimenzije i tezinu pumpe
rotary positive displacement screw and screw type pumps takoder manjih kapaciteta, vrlo dobre
za viskozne terete, nesto su manjih dimenzija od klipnih pumpi
roto-dinamic (centrifugal) pumps malih dimenzija u odnosu na kapacitet, vrlo dobre za velike tankere
(za bulk iskrcajne rate), postizu velike iskrcajne rate (do 8000cub.mtr/hr), osjetljive na pad nivoa
usisa u tanku, nisu dobre za posusivanje tanka jedino u kombinaciji sa AUS/Vacuum sustavom,
iskrcajni ventil pumpe mora biti zatvoren kada se pumpa starta i zaustavlja, treba paziti da je uvijek
puna tj. da ne ostane bez tekucine jer onda stvara vakum oko impelera, dolazi i do kavitacije.
37
eductors, ejectori malih dimenzija, vrlo jednostavni, odlicni za posusivanje tankova, lose je sto
moraju imati stalan protok pogonskog medija pa za zavrsno posusivanje cjevovoda treba koristiti neku
drugu pumpu, najcesce klipnu.
Draining & striping (cijedenje i posusivanje):

8.1.7 tankovi, cjevovodi i pumpe se uvijek na kraju iskcaja tereta moraju dobro ocijediti i posusiti kako bi se sto vise
tereta iskrcalo, a sto manje ostalo na brodu (komercijalni razlog), drugi je taj da ako je manje ostataka tereta to ce
eventualno ciscenje i priprema za drugu vrstu tereta biti laksi. Pumpe koje su pogodne za posusivanje tankova i
cjevovoda su:
- reciprocating positive displacement pumps klipne, stapne su dobre za zavrsno posusivanje tanka ili
cjevovoda (dobar vacuum), ali zbog malog kapaciteta nisu pogodne za posusivanje svih tankova (gubitak
vremena), koriste se na velikim tankerima
- rotary positive displacement screw and screw type pumps dobre za viskozne terete, naprave vacuum ali
nisu za tankere za sirovu naftu jer u njoj uvijek ima sedimenata koji trose vijke pumpe i onda ona gubi na
kapacitetu odnosno na vakumu
- roto-dinamic (centrifugal) pumps u kombinaciji sa ejektorima ili sa AUS/vacuum/Self priming sustavom
pokazale su se kao najzadovoljavajuce, iako su vrlo osjetljive na gubitak protoka tekucine jer ako dode do
usisa atmosfere tanka onda se stvara vakum oko osovine pa onda pumpa ne vuce, za to izbjegnuti mora
imati kao nadopunu vakum pumpu koja izvlaci zrak iz pumpe, pritvara iskrcajni ventil, stvara mali nadtlak pa
odrzava protok tekucine kroz pumpu. Nisu dobre za stvaranje vakuma. Treba paziti na kavitaciju jer ona
unistava impeler pumpe.
- ejektori vrlo dobri za posusivanje, stvaraju dobar usisni vakum, moraju imati pogonski medij
Mjerenje nivoa tekucine tanka:
8.1.8 nivo tekucine (level) u tankovima tereta (balasta ili goriva) determinira se na dva nacina:
sondiranjem mjerenjem visine tekucine od dna tanka pa do povrsine
ullage mjerenje slobodnog prostora u tanku izmedu povrsine tekucine i vrha tanka
- bilo koji od ova dva nacina koristi neke od slijedecih uredaja, nacina:
flexible steel or alloy tapes trake od metala ili plasticnih masa koje na dnu imaju visak, sluze vecinom
za sondiranje tankova (moze i za ullaging npr. tankova goriva)
float indicators (plovci)
38
Slika: Figure 8.7 (IMO, str. 133)
plovci koji plivaju na povrsini tekucine, automatski se namotavaju ili odmotavaju trake na kojima vise
(poznat tip je: Whessoe) ovisno o ukrcaju ili iskrcaju tekucine, imaju lokalno ocitavanje (na tanku) te
daljinsko u Cargo Control room-u. Sve manje se koriste na brodovima.
pneumatic gauges (pneumatski mjeraci)
Slike: Figure 8.8, 8.9 (IMO, str. 134) ili Level Datic od SF Control
39
rade na principu konstantnog protoka zraka, kalibrirano za tekucinu za koju se koristi, kako se tank
puni tako stvara veci otpor zraku u cjevcici, raste tlak, pokazuje puniji tank i obratno kada se iskrcava.
Manje se koriste za teret, cesce za ocitavanje gaza broda.
hydraulic gauges (hidraulicni mjeraci) rade na slicnom principu kao i pmeumatski mjeraci
electrical capacitance gauges
sonic gauges rade na principu ultrazvuka. Malo se koriste. (pronaci tocnu definiciju)
radar gauges (tank radari)
- najpoznatiji je onaj tvrtke SAAB TankRadar, vrlo je tocan i pouzdan. Radi na principu radarskog
signala koji se reflektira od povrsine tekucine, mogu imati dodatne sensore (funkcije) za mjerenje tlaka
i temperature tekucine
multi-function unit (vise funkcijski uredaj)
Sliku: Figure 8.11 (IMO, str. 135)
40
prenosni uredaji UTI (ullage/interface/temperature), najpoznatiji od tvrtki: MMC (UK) ili TankSystems
(Svicarska). To su trake koje na glavi imaju sensore koji reagiraju zvucnim signalom na dodir sa
tekucinom hidrocarbona, drugacijim zvukom kada dodu u dodir sa vodom, te imaju i sensor za
ocitavanje temperature medija u kojem se nalaze. Sluze za tzv. closed ullaging.
Grijanje tankova:
8.1.9 ovisno o teretu koji sevozi zahtjeva se da ima viskozitet u odredenom rasponu, tj. mora imati dovoljnu
temperaturu da bude tekuce, ali opet ne preveliku da neke lakse frakcije tereta ne bi isparavale pa bi onda teret gubio
na kvaliteti (vrijednosti). Zato treba tocno slijediti uputstva za kontroliranje temperature ulja koje se prevozi.
- za grijanje tereta koristi se jedan od slijedecih nacina:
vodena para koja cirkulira spiralama (coils) smjestenim na dnu ili bokovima tankova ili neka druga
vrsta (oblik) povrsine kroz koju cirkulira para i predaje toplinu nafti koja se prevozi (npr. grijac (heater)
kroz koji cirkulira teret)
Slike: Figure 8.12, 8.13 (IMO, str. 136, 137)
41
moneralno (termalno ) ulje koje cirkulira kroz spirale ili grijac (izmjenjivac topline, heater) a koristi se
vecinom za teske (heavy, jako viskozne) petrolejske terete
ako postoji propustanja (leakage) sustava ili u spiralama (heating coils) ili u izmjenjivacu topline onda moze
doci do zagadivanja sustava grijanja teretom ili zagadivanja tereta (kontaminacija) vodom ili uljem za grijanje
postoji opasnost kada se griju teski tereti (npr. bitumen) ako slucajno ima vode u njima
grijace spirale koje su napravljene od zeljeza su vrlo podlozne korozivnom djelovanju tereta sirove nafte
treba paziti da se tereti ne pregrijavaju jer se onda povecava isparavanje laksih (volatilnijih) komponenti tereta
(gubi na kvaliteti, vrijednosti)
8.2 Generalno o opremi za rukovanje teretom na tankerima za prijevoz kemikalija

Tankeri za kemikalije:
8.2.3 - dizajn odnosno generalna koncepcija tankera za prijevoz kemikalija je bazirana na dizjnu konvencionalnog
(klasicnog) tankera
- tanker namijenjen prijevozu kemikalija moze pripadati jednoj od slijedecih grupa:
chemical tanker (kemijski tanker)
parcel tanker (tanker za prijevoz manijh parcela)
product tanker (za prijevoz produkata)
kombinacija prije navedenih
- kemijski tanker je tanker koji je primarno konstruiran za transport opasnih kemikalija prema popisu
(identifikaciji) IMO Chemical Codes
- produkt tanker je tanker koji je primarno konstruiran za transport petrolejskih produkata, kao npr naphta,
condensate, gasoline, gasoil, white spirit, fuel oil, lubrikanti (maziva, ulja)
- tanker za prijevoz kemikalija moze prevoziti opasne kemikalije i sve terete produkata, dok produkt tanker
moze prevoziti produkte i kemikalije koje u IMO Chemical Codes nisu deklarirane kao opasne
- parcel tanker je tanker za prijevoz kemikalija, ali koji ima veliki broj individualnih (nezavisnih) tankova tereta, te
mu oni omogucuju da prevozi veliki broj malih parcela (vise vrsta) tereta tokom svakog putovanja
- produkt tanker ima manji broj i vece (volumenski) tankove od tankera za prijevoz kemikalija ili parcel tankera, a
takoder ima i manje sofisticirane materijale i premaze tankova
8.2.4 - Slika: Figure 8.14 (IMO, str. 138) sekcija tankova kemijskog tankera moze biti podijeljena u tankove tereta,
slop tankove, balastne tankove i koferdame
42
Generalni plan broda:

8.2.5 zona tankova tereta (cargo tank area) je dio broda koji koji sadrzi tankove tereta, slop tankove i pumpne
stanice, te ukljucuje koferdame, prazne prostore (void spaces) i palubne prostore koji su im susjedni ili prostori iznad
njih
- tankovi tereta i slopovi su odvojeni od ostalih dijelova broda
- odvajanje (segregation) je postignuto pomocu koferdama, void spaces, pumpnih stanica tereta, drugih
pumpnih stanica (npr. balasta ili goriva), praznih tankova ili tankova goriva
- zone opasne za plin (gas dangerous zones) i zone su prostori i zone (podrucja) u sklopu zone tereta koja
mogu sadrzavati pare tereta i nisu opremljena nekim odobrenim nacinom (approved arrangement) koji bi
osigurao da im je atmosfera stalno odrzavana sigurna, identificirano je na nacrtima kao prostor nesiguran od
plina
- prostor siguran od plina (gas safe space) je onaj prostor koji nije plin opasan prostor (zona), i identificirano je
na nacrtima kao prostor siguran od plina
- Cargo Control Room (kontrolna prostorija tereta) je uobicajeno smjestena iza zone tereta (po krmi)
- sustavi rukovanja teretom, sa nekim iznimkama, su kompletno odvojeni od prostorija nadgrada broda, prostora
strojarnice ili drugih plin-sigurnih zona
- u slucajevima kada su sustavi rukovanja teretom smjesteni van zona tereta, onda su poduzete konstrukcijske i
operacione mjere predostroznosti kako bi se izbjeglo da pare tereta dospiju u zone deklarirane kao sigurnima
od plina
- konstrukcija sustava ventilacije tankova tereta mora smanjiti rizik da pare tereta dospiju u zone sigurne od
plina (razni P/V, vapour return line)
- usisni otvori ventilacije nadgrada i strojarnice su smjesteni tako da zadovoljavaju minimalne zahtjeve za
udaljenoscu od ventilacijskih otvora (ispuha) zona opasnih plinova
- ulazi u nadgrade i strojarnicu su konstruirani/smjesteni tako da zadovoljavaju minimalne zahtjeve za
udaljenoscu od prednje nosive pregrade nadgrada broda (bulkhead)
- tankeri za prijevoz kemikalija mogu imati pumpne stanice tereta locirane (smjestene) na glavnoj palubi ili ispod
nje, a ponekad kombinaciju jednog i drugog
- u pumpnim stanicama tereta su smjestene pumpe tereta i njihovi pripadajuci teretni cijevovodi
- pumpne stanice moraju imati stalno instaliranu opremu za izvlacenje povredenih osoba iz njih, pomocu tzv.
rescue line ili spasilackog konopa
- mehanicka ventilacija pumpne stanice mora imati dovoljan kapacitet da osigura konstantan protok zraka kroz
nju
- prostori u koje se normalno ne ulazi (kofedami, dvodna , tuneli sa cjevovodima), moraju imati mogucnost
ventiliranja da se osigura sigurna okolina kada je to potrebno zbog ulaska
43
ulazi u prostore u zoni tereta moraju biti dovoljno veliki da omoguce osobi koja je opremljena SCBA (aparat sa
komprimiranim zrakom) i zastitnu odjecu da side ili se popne uz bilo koje stepenice (ladder) bez otpora
(zapinjanja), te da omoguci podizanje (izvlacenje) povredene osobe sa dna prostora
odvajanje (segregacija i separacija) tereta je od fundamentalne vaznosti na tankerima za priejvoz kemikalija
Mogucnost prezivljavanja i lokacija tankova

8.2.6 Bulk Chemical Code (BCC) dijeli tankere za prijevoz kemikalija u 3 vrste brodova: Tip 1, Tip 2 i Tip 3,
koji su odraz rangiranja opasnosti tereta koji se prevoze
- Tip 1 brod je tanker kemikalac namijenjen transportu produkata za koje se smatra da predstavljaju najvece
ukupne opasnosti, a Tip 2 i Tip 3 su za produkte koji su progresivno mane opasnosti
- Slika: Figure 8.15 (IMO, str. 139)
Objasniti slike:
Tip 1 konfiguracija (smjestaj) tanka tereta mora biti: po sirini B/5 tj. udaljen za 1/5 sirine broda od
vanjske oplate broda, dok je po visini za B/15 tj. udaljen za 1/15 sirine broda od vanjske oplate dna
broda
Tip 2 konfiguracija (smjestaj) tanka tereta mora biti: po sirini 760mm udaljen od vanjske oplate
broda, dok je po visini za B/15 tj. udaljen za 1/15 sirine broda od vanjske oplate dna broda
Tip 3 ne zahtijeva nikakvo udaljenje od vanjske oplate broda ni po sirini ni po visini
Tip 1 brod je namijenjen visoko opasnim teretima kao sto su : dodecylphenol i fosfor
najcesce prevozeni tereti kemikalija zahtijavaju Tip 2 ili Tip 3 brodove
pozadina za IMO-vo grupiranje brodova je njihova (brodska) sposobnost da prezive tj. izdrze ostecenja
prouzrokovana sudarom, nasukanjem ili kombinacijom i jednog i drugog s obzirom na lokaciju (smjestaj) tanka
tereta u relaciji sa ostecenjem. Pojednostavljeno, sto je tank tereta udaljeniji od vanjske olpate broda to je
manja mogucnost da ce biti ostecen iu slucaju nasukanja ili sudara broda.
Termin ukupna opasnost (overall hazard) ukljucuje i opasnost po sigurnost i opasnost zagadenja
Oprema i instrumenti tereta:

Tanovi, cjevovodi i fleksibilne cijevi
8.2.7 tankovi u zoni tereta se dijele na: tankove tereta, slop tankove i tankove balasta
44
8.2.8 - Slike: Figure 8.16, 8.17 (IMO, str. 140, 141) smjestaj tankova na tankeru kemikalcu
8.2.9 neki tankeri za prijevoz kemikalija imaju male dodatne tankove tereta koji su smjesteni na palubi
- slop tankovi su namijenjeni ili koristeni za prihvat ostataka tereta ili za skupljanje tekucine prilikom pranja
tankova
- tankovi tereta takoder mogu biti koristeni kao slop tankovi i obratno
- segregirani (odvojeni) tankovi balasta su oni tankovi koji su namijenjeni samo balastu
- segregirani tankovi balasta su opremljeni s nezavisnim sustavom pumpi/cjevovoda kako bi se izbjegla
kontaminacija balasta teretom ili obratno
- neki od tankova tereta se takoder mogu koristiti za balast
- neki od najcesce koristenih zajednickih cjevovoda tereta u tankovima tereta su (ovisno o brodu i teretu,
odnosno Tip-u:
iskrcajna (discharge) linija
cjevovod za ventilaciju teretnih tankova
drop line tj. cjevoivod za ukrcaj koji iz manifolda vodi direktno u tankove zaobilazeci pumpne stanice
- glavna namjena iskrcajne linije je vodenje tereta prema manifoldu pomocu pumpe tereta
- drop linija se koristi za ukrcaj tereta (zaobilazi pumpu)
- glavna namjena linije ventilacije tanka je vodenje para tereta ili inertnog plina iz tanka tereta do ventilacionog
tornja (mast riser ponegdje)
- Slike: Figure 8.19, 8.20 (IMO, str. 143, 144)
45
protok para tereta moze biti reguliran pomocu pressure/vacuum (P/V) ventila smjestenog na ventilacionoj liniji
ventilacioni ispusi (vent outlets) su napravljeni tako da onemoguce ulazak vode u tankove tereta, s tim da
istovremeno usmjeravaju pare tereta koje se (izbacuju van) vertikalno prema gore (jet)
ventilacioni ispusi moraju imati ili gustu mrezicu (mesh screen, flame arrester) ako se pare tereta ne izbacuju
kao mlaz (jet) ili su tako oblikovani da pare tereta ibacuju pod jakim mlazom visoko iznad palube broda (hi-jet)
46
postoji vise vrsta ventila koje se koriste na tankerima kemikalcima

tankeri kemikalci imaju i flexibilne (savitljive) cijevi za teret (flexible cargo hoses)
te flexible cargo hoses su moguci slabiji dio sustava za rukovanje teretom, te prema tome nestrucno rukovanje
flexible cargo hose-om moze povecati opasnost od pozara, opasnot po zdravlje ili zagadenja
8.2.10 - Slike: Figure 8.18, 8.23, 8.24 (IMO, str. 142, 146, 147) jednostavne scheme sustava iskrcaja tereta
47
8.2.11 - Slike: Figure 8.21, 8.22 (IMO, str. 145) scheme sustava ukrcaja tereta
48
8.2.12 - Slika: Figure 8.25 (IMO, str. 148) nacin rukovanja sa flexible cargo hose, vidi se sve dobro iz slike.
49
Konstrukcijski materijali i premazi:

8.2.13 ponavljanje iz sekcije 4.2.37 pa do 4.2.48, a to je:
svi materijali koji se koriste za konstrukciju, izradu tankova i pripadajucih cijevovoda, ventila i pumpi, moraju
biti otporni na terete koji ce se prevoziti, te temperature kojima ce biti izlozeni. Na svakom brodu mora postojati
knjiga, lista tereta koje se mogu prevoziti u pojedinim tankovima.
mild steel, meki celik je najcesce koristeni materijal za konstrukciju tankera za prijevoz kemikalija
mild steel je otporan na vecinu kemikalija, ali ga njegova podloznost hrdanju cini neprikladnim teretima
kemikalija
hrda otezava ciscenje tanka i moze ostetiti (pokvariti, kontaminirati) teret
da bi izbjegli kontaminaciju tereta, te da bi dobili glatku (smooth) povrsinu strukture tanka, mild steel tankovi
na tankerima za prijevoz kemikalija se uvijek iznutra premazuju zastitnom bojom koja je otporna grupi
kemikalija
danas ne postoji premaz tanka koji je otporan na sve vrste kemikalija koje se prevoze na kemikal tankerima, te
je zbog toga uvijek potrebno slijediti listu prikladnih kemikalija (coating resistance list), to jest listu kemikalija na
koje je odredeni premaz otporan, kada treba ukrcati neki teret.
Sliku: Figure 8.27 (IMO, str. 150)
50
vecina tankera kemikalaca ima podijeljene sekcije tankova tereta na grupe tankova sa premazom i grupe koje
su od nehrdajuceg celika (stainless steel)
stainless steel moze biti clad (nanos) ili solid
clad steel se sastoji od konstrukcije izradene od mild steel-a limova na koje je nanesen tanki lim debljine
otprilike 2mm
nehrdajuci celik (stainless steel) je otporan skoro na sve kemikalije
stainless steel nece biti stalno stainless ili otporan na hrdu ako se ne odrazva pravilno
upute proizvodaca stainless steel limova ili instrukcije brodovlasnika koje se odnose na odrzavanje
stainless steel tankova i cjevovoda moraju se u potpunosti slijediti od strane posade broda.
Pumpe (sisaljke i eductori (ejektori):

8.2.14 glavne pumpe tereta koje se nalaze na kemijskim tankerima su vecinom centrifugalnog tipa
- centrifugalne pumpe mogu biti uronjene (deepwell, najpoznatije su FRAMO)) koje se nalaze u tankovima
tereta ili se nalaze u pumpnoj stanici
Slike: Figure 8.28, 8.29, 8.30 (IMO, str. 151, 152, 153)
51
vijcane (screw) i klipne (piston) se takoder koriste kod nekih sustava iskrcaja tereta
Slike: Figure 8.2, 8.1 (IMO, str. 130)
52
sustavi za ispumpavanje tereta na kemijskim tankerima su konstruirani tako da minimaliziraju ostatke tereta
nakon iskrcaja
kao dodatak glavnim iskrcajnim pumpama, postoje i alternativni nacini iskrcaja tereta
ti alternativni nacini mogu biti npr. prenosne pumpe ili ejektori
8.2.15 - Slika: Figure 8.24 (IMO, str. 147) schema sustava iskrcaja tereta pomocu uronjene pumpe
Slika: Figure 8.23 (IMO, str. 146) schema sustava iskrcaja tereta pomocu pumpe smjestene u pumpnoj
stanici
53
Centrifugalnom pumpom treba pazljivo rukovati. Pumpa se starta i zaustavlja sa zatvorenim iskrcajnim
ventilom. Treba paziti da pumpa ne radi bez tekucine (na suho). Pumpa se pokrece na minimalnom broju
okretaja, a isto tako i zaustavlja.
Sustavi za grijanje tereta:

8.2.16 neke vrste tereta treba grijati brodskim sustavima za grijanje
- glavni razlozi za grijanje tereta su:
da se izbjegne stvrdnjavanje tereta
da se viskozitet zadrzi ispod odredenog nivoa tokom iskrcaja tereta
- mediji za grijanje mogu biti vodena para (steam), voda ili termalna ulja
- postoje instalirane mjere za prevenciju ulaska tereta u kotlove ili strojarnicu ako postoji propustanja na grijacim
serpentinama (spiralama, coils)
8.2.17 - Slike: Figure 8.12, 8.13 (IMO, str. 136, 137) jednostavna schema sustava grijanja tereta pomocu spirala
(heating coils) koje su ugradene u untrasnjost tanka
54
grijani medij (para, voda ili termalno ulje) cirkulira kroz spirale, predaje toplinu stijenkama spirala koje ju onda predaju
teretu u koje su spirale uronjene, zagrijani teret se dize, hladni pada dolje, zagrijava, itd..
- Slika: Figure 8.31 (IMO, str. 154) jednostavna schema sustava grijanja tereta pomocu izmjenjivaca topline
(heat exchangera) smjestenog van tanka
kroz spirale u izmjenjivacu topline cirkulira medij za zagrijavnje, voda ili termalno ulje), teret cirkulira kroz
izmjenjivac, preuzima toplinu od spirala u izmjenjivacu topline, vraca se nazad u tank, itd. Bitno je da pumpa
tereta stalno radi na malim okretajima i recirkulira teret.
Sustav pranja tankova i zadrzavanja vode pranja u slop tankovima:

8.2.18 mjesavina vode i ostataka tereta nakon pranja tanka zove se slops (zauljena voda)
- tankove koji sadrze ovakvu vrstu mjesavine nazivamo slop tanks
55
slop tankovi trebaju biti smjesteni unutar zone tankova, posto sadrzavaju ostatke tereta
slops mjesavina moze biti spremljena ili u slop tankove ili u tankove tereta
vazno je paziti na to da se slops od razlicitih vrsta tereta ne mijesaju ako nisu kompatibilni
8.2.19 - Slika: Figure 8.32, 8.33 (IMO, str. 155) jednostavna schema sustava za pranje tankova i zadrzavanje slopa
nakon pranja tanka, zauljena voda (slops) se pumpa u slop tank, gdje se moze zadrzati ili ako je to prikladno
ispumpati na kraj, maonu ili u more (ako to MARPOL dopusta)
Sustav inertnog plina:
8.2.20 inertni plin (inert gas) je plin ili mjesavina plinova koja sadrzi nedovoljnu kolicinu kisika da podrzi gorenje
ugljikovodika
8.2.21 inertni plin se koristi u tankovima tereta da:
zastiti teret od polimerizacije (pojava kada se molekule neke materije spajaju zajedno u vece sustave
molekula koje sadrze od dvije pa do nekoliko tisuca molekula, tada se nova materija naziva polimer.
Zbog toga neka ,materija moze promjeniti svoje agregatno stanje iz tekucine u zelatinastu masu ili
kruto tijelo. Prilikom polimerizacije moze doci do jakog zagrijavanja. Do polimerizacije moze doci
spontano, vanjskog zagrijavanja mase, ili ako je u masi neki katalizator ili necistoca. Polimerizacija
moze u nekim slucajevima biti vrlo opasna), zastiti teret od oksidacije ili vlage (humidity)
da zamijeni zrak i time sprijeci mogucnost eksplozije
- inertni plin koji je proizveden u generatoru inertnog plina koji kao sredstvo za izgaranje koristi ulje (gasoil) se
sastoji od:
priblizno 0.5% kisika
priblizno 84% nitrogena (dusika)
priblizno 15% carbon dioxide (ugljicnog dioksida)
priblizno 0.5% carbon monoxide (ugljicnog monoksida), raznih oksida nitrogena i sumpornog dioksida
- nitrogen:
na brod se dostavlja u komprimiranim bocama ili u formi tekucine (objasniti ukratko proces)
moze se proizvesti na brodu procesom destiliranja tekuceg zraka (objasniti ukratko proces)
moze se proizvesti na brodu izdvajanjem iz zraka (objasniti ukratko proces)
56
moze se proizvesti na brodu izgaranjem amonijaka (objasniti ukratko proces)

moze se proizvesti na brodu odstranjivanjem CO2 (ugljicnog dioksida) iz inertnog plina (objasniti
ukratko proces)
neki terminali opskrbljuju inertni plin ili nitrogen kroz ukrcajni cjevovod te propuhuju (purge) tankove tereta
njime prije ukrcaja produkta
8.2.22 - Slika: Figure 8.34 (IMO, str. 156) jednostavna schema sustava generatora inertnog plina
pumpa goriva pumpa gorivo u gorac gdje se mjesa sa komprimiranim zrakom iz kompresora, izgara te se hladi i
prociscava u scrubberu, odakle odlazi u cjevovod inertnog plina, oxygen analyzer mjeri postotak kisika, prolazi kroz
dryer (susac) i odlazi prema tankovima tereta
Instrumenti:
8.2.23 svi elektricni uredaji koji su instalirani ili koristeni u atmosferi gdje postoje ili mogu postojati zapaljivi plinovi
moraju biti certificirani za rad u takvim atmosferama (approved)
- svaki tank tereta mora imati isntaliran uredaj koji ce pokazivati nivo tekucine u njemu
- neki tereti zahtijevaju da tankovi tereta imaju uredaje za indikaciju temperature i unaprijed oznacen visoki nivo
tekucine tereta (hi-level alarm)
- nivo tekucine u tanku tereta moze biti odreden mjerenjem uredajima otvorenog, zatvorenog ili ogranicenog tipa
- Bulk Chemical Code odreduje ogranicenja uredaja za mjerenje nivoa tereta u odnosu na vrste tereta koji se
prevoze
- vrsta uredaja za mjerenje koja se moze koristiti ovisi o konstrukciji uredaja, te o kolicini para tereta kojima ce
njegov korisnik biti izlozen
- uredaji otvorenog tipa se koriste za mjerenje produkata male ili srednje (moderate) toksicnosti i cije pare imaju
otprilike iste granice zapaljivosti kao i pare petroleja
- uredaj ogranicenog tipa se koristi za mjerenje produkata koji su relativno toksicni i volatilni (lako isparavaju), ali
ciji kontakt s kozom nije otrovan
- uredaji zatvorenog tipa se koriste za najopasnije terete
8.2.24 - Slika: Figure 8.35 (IMO, str. 157) jedan otvoreni, ograniceni i zatvoreni uredaj za mjerenje nivoa tekucine u
tanku
57
8.3 Generalno o opremi za rukovanje teretom na tankerima za prijevoz ukapljenih plinova

Sustavi za drzanje tereta (tankovi):
Nezavisni (independent) tankovi
8.3.3 nezavisni tankovi su potpuno samonosivi, te nisu dio brodskog trupa i ne doprinose jacanju trupa
- postoje 3 razlicite vrste nezavisnih tankova za tankere plinase: Tipa: A, B, C
8.3.4 Slika: Figure 8.36 (IMO, str. 158) samonosivi prizmaticni tank Tip: A
- Namijenjeni MARVS (Maximum allovable relief valve setting) manje od 0.7 bara. Nezavisni tankovi Tip A su
prizmaticni i podlozeni, leze na izoliranim nosivim blokovima (insulation bearing blocks), te sa starne imaju
anti-roll blokove, a na vrhu blokove protiv plivanja (anti-flotation). Tankovi su normalno podijeljeni preko
sredine sa vodonepropusnom pregradom (liquid tight bulkhead), koja zajedno sa gornjim supljikavim dijelom
smanjuje efekat slobodnih povrsina tekucine, te je samim time povecan i stabilitet broda. Kada je ova vrsta
tankova dizajnirana za prijevoz LPG na 50*C, onda je tank konstruiran od sitnozrnastog nisko ugljicnog
magnezijskog zeljeza. Conch dizajn je razvijen za prijevoz LNG na 163*C. Materijal ovih tankova je ili 9%
niklovano zeljezo ili aluminij.
- Slika: Figure 8.37 (IMO, str. 159) samonosivi sfericni tank Tip: B
- Namijenjeni MARVS (Maximum allovable relief valve setting) manje od 0.7 bara. Tip B tankovi su normalno
sfericni i zavareni su za vertikalni cilindricni plast, koji im je jedina veza s brodskim trupom. Ovaj sustav je u
upotrebi za prijevoz LNG-a. Material za konstrukciju ovih tankova je ili ili 9% niklovano zeljezo ili aluminij.
- Sliku: Figure 8.38 (IMO, str. 160) samonosivi cylindricni tank Tip: C
- Namijenjeni MARVS (Maximum allovable relief valve setting) manje od 0.7 bara. Tip C tankovi su cilindricni
tlacni tankovi polozeni horizontalno na dvije ili vise kolijevke, temelja. Tank moze biti ugraden na, ispod ili
djelomicno ispod palube, te moze biti lociran i poprecno i uzduzno (longitudinally or transferzalno). Zbog sto
bolje iskoristivosti volumena trupa broda onda se na pramcani dio broda ugraduju kupolasti tankovi. Ova vrsta
tankova se koristi za LPG i LEG terete. Materijal koji se koristi za konstrukciju ovih tankova ako su namijenjeni
prevozu etilena je 5% niklovano zeljezo.
58
Tankovi membrane:
8.3.5 tankovi membrane nisu samonoseci (self-supporting) poput nezavisnih tankova , ali su podrzani (noseni) kroz
izolaciju brodskim trupom
8.3.6 - Slika: Figure 8.39 (IMO, str. 161) konstrukcija, dizajn tanka membrane
59
Namijenjeni MARVS (Maximum allovable relief valve setting) manje od 0.25 bara. Tankovi membrane nisu
saminoseci tankovi, oni se sastoje od tankog sloja membrane cija debljina nije veca od 1mm, te su pridrzani
(podlozeni, noseni) kroz izolaciju susjednom strukturom trupa broda. Membrana je napravljena tako da je
termalna i druga ekspanzija ili kontrakcija kompenzirana, tako da nema dodatnog naprezanja. Membrana
tankovi se grade za prijevoz LNG-a. Materijal za konstrukciju je Invar steel (36% nikal zeljezo ) ili 9% nikal
zeljezo.
Tankovi ploumembrane (semi-membrane):

8.3.7 tankovi polumembrane nisu samonosivi kada su nakrcani teretom, prazni jesu
8.3.8 -Slika: Figure 8.40 (IMO, str. 161) konstrukcija, dizajn tanka polu-membrane
- Namijenjeni MARVS (Maximum allovable relief valve setting) manje od 0.25 bara. Tankovi polu-membrane
nisu saminoseci tankovi, oni se sastoje od sloja koji je podlozen (pridrzan, nosen) kroz izolaciju susjednom
strukturom trupa broda. Zaobljeni dijelovi sloja su namijenjeni za prihvat termalne ekspanzije i kontrakcije, ili
drugih slicnih naprezanja. Polu-membranasti dizajn je namijenjen prijevozu LNG-a. Materijal za konstrukciju je
9% nikal zeljezo.
Integralni tankovi:
8.3.9 integralni tankovi formativno su dio strukture brodskog trupa, te su kao takvi podlozni istim opterecenjima,
naprezanjima koja djeluju na brodski trup
- normalno, ovaj tip tankova ne moze sadrzavati terete cija je temperatura ispod 10*C
8.3.10 - Slika: Figure 8.41 (IMO, str. 161) konstrukciju, dizajn integralnog tanka
- Namijenjeni MARVS (Maximum allovable relief valve setting) manje od 0.25 bara. Integralni tankovi su danas u
upotrebi samo djelomicno na nekim LPG brodovima koji su namijenjeni prijevozu Butana.
Tankovi sa izolacijom iznutra:
8.3.11 tankovi sa unutrasnjom izolacijom nisu samonoseci, umjesto toga imaju izolacione materijale koji doprinose
drzanju tereta, te su noseni strukturom susjednog unutrasnjeg trupa ili nezavisnog tanka
- unutrasnja povrsina izolacije tanka je izlozena teretu
60
61
Tanker za prijevoz ukapljenog plina

Vrste tankera plinasa
8.3.12 tankeri za prijevoz ukapljenih plinova mogu biti podijeljeni (grupirani) u 5 razlicitih kategorija ovisno o teretima
koje prevoze:
LPG (liquefied petroleum gas) brodovi
LEG (liquefied ethylene gas)
LNG (liquefied natural gas) brodovi
Chlorine brodovi
LEG/LPG/chemical brodovi
Sika: Figure 8.42 (IMO, str. 161) tipovi brodova i odnose izmedu njihovih karakteristika
62
tankeri za prijevoz ukapljenih plinova mogu biti podijeljeni u 3 razlicite kategorije ovisno o stanju u kojem
prevoze teret:
potpuno tlaceni brodovi/tankovi (fully pressurized ships)
polu-podtlaceni brodovi/tankovi (semi-pressurized)
potpuno hladeni brodovi/tankovi (fully refrigerated)
8.3.13 - Slike: Figure 8.36, 8.37, 8.43 (IMO, str. 158, 159, 163) tipove brodova
63
64
65
LPG brodovi namijenjeni prijevozu Liquefied Petroleum Gas-a

LEG brodovi namijenjeni prijevozu Liquefied Ethylene Gas
LNG brodovi namijenjeni prijevozu Liquefied Natural Gas-a
Chlorine brodovi Klorin je vrlo toksican (otrovan). Njegova toksicnost je postavila posebno slozene
zahtjeve za konstrukciju brodova koji ga prevoze. Ovi brodovi moraju biti potpuno tlacenog (fully
pressurized) tipa, te dizajniran maksimalan pritisak u tanku tereta mora biti veci nego sto je tlak para
na 45*C, a to je 13.5 bara. Tankovi tereta obicno imaju izolaciju i teret se pothladuje indirektnim
sustavom ukapljivanja. Iskrcaj klorina se vrsi tlacenjem tankova tereta.
LEG/LPG/Chemical brodovi Ovi brodovi mogu prevoziti i ukapljene plinove i kemikalije, te su
dizajnirani u skladu sa propisima iz IMO Chemical & Gas Carrier Codes. Brodovi su polu-tlaceni (semi
pressurized), te je najveci dozvoljeni tlak u tankovima tereta izmedu 3 i 4 bara. Tankovi tereta su
Nezavisni Tip C, a izgradeni su od nerdajuceg celika (stainless steel). U dodatku uobicajenog
postrojenja za ukapljivanje moze biti ugraden i indirektno postrojenje. Ovo omogucuje ovim brodovima
da pothladuju terete koji normalno ne smiju biti izlozeni visokim temperaturama, visokim tlakovima ili
reaktivnim agensima.
Raspored na prosjecnom tankeru za prijevoz plina:
66
8.3.14 zona tereta je odvojena od drugih djelova broda

- uredaji i oprema za rukovanje teretima su potpuno odvojeni od prostorija nadgrada, strojarnice i drugih
prostora slobodnih od plinova
- zone opasne za plin (gas dangerous zones) i zone su prostori i zone (podrucja) u sklopu zone tereta koja
mogu sadrzavati pare tereta i nisu opremljena nekim odobrenim nacinom (approved arrangement) koji bi
osigurao da im je atmosfera stalno odrzavana sigurna, identificirano je na nacrtima kao prostor nesiguran od
plina
- prostor siguran od plina (gas safe space) je onaj prostor koji nije plin opasan prostor (zona), i identificirano je
na nacrtima kao prostor siguran od plina
- usisni otvori ventilacije nadgrada i strojarnice su smjesteni tako da zadovoljavaju minimalne zahtjeve za
udaljenoscu od ventilacijskih otvora (ispuha) zona opasnih plinova
- ulazi u nadgrade i strojarnicu su konstruirani/smjesteni tako da zadovoljavaju minimalne zahtjeve za
udaljenoscu od prednjeg sklopa nadgrada broda (forward divison)
- pristup iz zone opasne za plin (gas dangerous zone) preko otvorene palube u prostoriju zone sigurne od
plinova mora biti napravljen kroz zracnu zamku (air lock), tj. kao jedno malo predvorje
- vrata prostora zracne zamke (air lock) moraju samozatvarajuca i ne smiju imati kuku ili neki drugi nacin da
se mogu zadrzati u otvorenom polozaju
audio (zvucni) i vizualni alarmni sustav mora dati upozorenje s obje strane prostorije koja je air lock kada se
bilo koja vrata pokrenu iz svog zatvorenog polozaja
prostorije koje su sigurne od plina a nalaze se unutar zone tereta moraju imati ventilaciju koja ce stalno
odrzavati mali pozitivan tlak prostorije
u slucaju gubitka, pada pozitivnog tlaka ovih prostora, svi elektricni uredaji koji nisu deklarirani kao gas safe
type moraju biti de-energizirani (iskljuceni, isprazniti energiju)
koristenje segregacije, separacije i air locks je od fundamentalne vaznosti za sigurnost na tankerima
plinasima
Mogucnost prezivljavanja i lokacija tankova

8.3.15 IMO Codes dijele tankere za prijevoz plinova na 4 kategorije i to Tip: 1G, 2G, 2PG, 3G koje su odraz
opasnosti tereta koje prevoze
- Tip 1G: brod je tanker plinas koji je namijenjen prijevozu produkata za koje se smatra da predstavljaju njavecu
ukupnu opasnost, dok su Tip 2G, 2PG, 3G namijenjeni prijevozu tereta koji predstavljau progresivno manje
opasnosti
- Tip 1G brodovi su namijenjeni za visoko opasne terete kao npr. Chlorine
- najcesci tereti (LNG, LPG i etilen) moraju biti prevozeni u Tip 2G ili Tip 2PG brodovima
- glavna razlika izmedu brodova Tip 2G i Tip 2PG je ta da Tip 2G ima MARVS (maximum allovable relief valve
setting) manje od 7 bara, dok Tip 2PG ima MARVS veci od 7 bara
- Tip 3G brodovi mogu prevoziti samo Nitrogen i pothladene plinove
67
Pozadina IMO-ve grupacije brodova u ove Tip-ove je sposobnost broda da prezivi ostecenje prouzroceno
sudarom ili nasukanjen i sposobnoscu tankova da zadrze teret i nakon takvih ostecenja
Oprema za teret i instrumenti:

8.3.16 - Sliku: Figure 8.45 (IMO, str. 165) schema sustava cjevovoda
8.3.17 konstrukcijski materijali u tankovima, cjevovodima i uredajima koji sadrze tekucinu tereta moraju biti otporni
prema tom istom teretu
- otpornost prema teretu je diktirana minimalnom radnom temperaturom i kompatibilnoscu prema teretu koji se
vozi
- svi spojevi i ulazi za osoblje u tankove moraju biti napravljeni kroz vrh tanka tereta (cargo tank dome)
- najcesce nalazimo ove permanentne (fiksne, stalne) instalacije u tanku tereta:
cijevi za uzorkovanje (sample tubes)
linija isparavanja (vapour line)
linija kondenzata (condensate line)
stripping line/puddle heat line
linija iskrcaja (discharge line)
linija tekucine (liquid line)
upper purge line/spray line
linija ventilacije (ventilation line)
- obicno imamo 3 cijevi uzorkovanja na razlicitim nivoima u tanku
- mjerenje (pracenje) atmosfere tanka i uzorkovanje tereta moze se vrsiti kroz sample tubes
- glavna namjena linije isparavanja (vapour line) je odvodenje para koje isparavaju (boil-off) na postrojenje za
ukapljivanje (reliquefacion palnt) ili na kraj (terminal) kroz liniju/prikljucak povrata para (vapour return)
- glavna namjena linije kondenzata je odvodenje ponovno ukapljenog tereta iz postrojenja za ukapljivanje nazad
u tank tereta
- linija posusivanja (stripping line) ima namjenu odvodnje tekuceg ostatka tereta iz usisnog zdenca pumpe
pomocu tlaka
- namjena puddle heat line je odvodenje zagrijanih para tereta iz kompresora tereta u usisni zdenac pumpe
radi isparavanja tekucih ostataka tereta
- glavna namjena iskrcajne linije (discharge line) je ovdodenje tekucine tereta iz tanka tereta na iskrcajni
prikljucak ili by-pass (crossover) pomocu pumpe tereta
- glavna namjena linije tekucine (liquid line) je vodenje tekucine tereta iz kraja/terminala kroz manifold na bypass i u tank tereta
- namjena upper purge line je vodenje razlicitih vrsta plinova u ili iz tanka tereta
- glavna namjena spray line je prskanje tekucine tereta u tank tereta tokom perioda hladenja (cool-down)
- glavna namjena linije ventilacije je odvodnja pare iz sigurnosnog ventila tanka tereta na ventilacioni ispuh
(outlet)
- tank tereta treba imati ventile za zatvaranje (shut-off) smjestene sto je moguce blize tanku za sve spojeve
tekucine i para, jedino su iznimke prekotlacni sigurnosni ventili (pressure relief valve) i uredaji za mjerenje
nivoa tekucine
- IMO je postavio pravila o tome gdje, koliko i koja vrsta ventila mora biti smjestena u sustavu cjevovoda tereta
68
IMO pravila zahtijevaju mogucnost daljinskog upravljanja sigurnosnim ventilima za zatvaranje u slucaju nuzde
u sustavu cjevovoda tereta
Pressure-relief & Vacuum-protection system (prekotlacni i podtlacni zastitni sustav):

8.3.18 - Slika: Figure 8.46 (IMO, str. 166) schema prekotlacnog sigurnosnog sustava cjevovoda
8.3.19 svi tankovi tereta moraju imati prekotlacni sigurnosni sustav (pressure-relief)
IMO je postavio propise za zastitu tankova tereta o podtlaka (vacuum)

sva oprema i cijevovodi koji mogu biti izolirani kada su puni tekucine moraju imat ugraden prekoltacni
sigurnosni ventil
prekotlacni i podtlacni sigurnosni sustav daje jednu automatski kontroliranu zastitu u slucaju previsokog ili
preniskog pritiska u sustavu za rukovanje teretom
69
Pumpe (sisaljke) i iskrcajni sustav:

8.3.20 iskrcajni sustav
8.3.21 glavne pumpe koje se ugraduju na tankere za prijevoz ukapljenih plinova su centrifugalnog tipa
- ove pumpe su ili uronjene (submerged) ili u dubokom zdencu (deepwell)
- Slike: Figure 8.30, 8.48, 8.49 (IMO, str. 152, 169)
70
na tankeru koji ima potpuno tlacene tankove (fully pressurized) pumpe tereta mogu biti ugradene i na palubu
kao dodatak glavnim pumpama za iskrcaj tereta postoji i alternativna mogucnost iskrcaja tereta
alternativni iskrcaj moze biti putem tlaka isparavanja, zamjenske pumpe ili ejektora
8.3.22 - Slika: Figure 8.4 (IMO, str. 131) princip rada i mjere opreza pri rukovanju centrifugalnom pumpom
roto-dinamic (centrifugal) pumps malih dimenzija, velikog kapaciteta, pumpa u kucistu ima rotacione
impelere koji velikom brzinom vrtnje usisavaju teret i izbacuju ga van, mogu biti jedno ili vise stupnjevaste,
pogon vecinom preko parne turbine koja je smjestena u strojarnici broda, osovina vodi na pumpu
centrifugalnom pumpom treba pazljivo rukovati. Pumpa se starta i zaustavlja sa zatvorenim iskrcajnim
ventilom. Treba paziti da pumpa ne radi bez tekucine (na suho). Pumpa se pokrece na minimalnom broju
okretaja, a isto tako i zaustavlja.
Slika: Figure 8.50 (IMO, str. 170 )
71
Postoji vise vrsta razlicitih tipova pumpi. Svaki tip ima drukcija svojstva te samim tim prednosti i mane. Dva
glavna faktora cine pumpanje tekuceg plina posebnim: njegova svojstva i zahtjevi za instalaciju pumpi.
Jedna zajednicka karakteristika tereta koji se voze na tankerima plinasima je njihova niska tocka vrenja
(boiling point). Vecina ovih tereta se vozi na njihovoj tocki vrenja.
Da bi razumjeli vaznost svojstva tereta na pumpanje, treba razmitriti termin suction lift:
Ako je cijev uronjena u hladnu vodu i zrak koji se nalazi unutar cijevi je izvucen, izbacen, onda nivo
vode u cijevi raste, dize se. Ova pojava je rezultat razlike tlaka izmedu unutrasnjosti cijevi i vanjskog
atmosferskog tlaka.
Kada je tlak unutar cijevi jednak tlaku vodenih para, onda ce voda poceti da vrije (boil). Tada je fizicki
nemoguce podignuti vodeni stupac jos vise. Taj nivo se jos zove i suction lift (usisno dizanje) i iznosi
otprilike 10 metara za slatku vodu (sg=1.0000)
Ako je voda zamijenjena potpuno ohladenim Propanom, i mi pocnemo usisavati (izbacivati) pare iz
cijevi, tekucina ce tada poceti s vrenjem, te tada zbog toga nije moguce smanjiti tlak u usisoj cijevi.
Tada nivo tekucine nece rasti, tj nece biti usisa.
Zbog ovog razloga, pumpa tereta na tankeru plinasu mora biti instalirana na nivou koji je ispod nivoa
povrsine tekucine u tanku tereta
IMO propisi zahtijevaju da svi spojevi u tank tereta moraju ici preko svoda (krova, plafona) tanka.
Zajedno sa prije recenim o usisu, jedina moguca alternativna solucija (zona) za instaliranje pumpe
tereta na tankerima za prijevoz pothladenih plinova je unutar i na dnu tanka tereta.
Vrlo je neprakticno instaliranje klipnih ili vijcanih pumpi u ovom polozaju, zbog konstrukcionih
karakteristika (komplikacija) ovih pumpi. Centrifugalne i ejektor pumpe su jednostavne konstrukcije,
imaju vrlo malo ili nemaju pokretnih dijelova, te su lake za odrzavanje. S ovog stajalista, alternative za
pumpanje tekucina su centrifugalne ili ejektor opumpe.
Ejektor pumpa je jednostavne konstrukcije i jeftina je za proizvesti. Ali ova pumpa ima neke
nedostatke, a ti su: ima malu efektivnost i pogonsko sredstvo mora biti kompatibilno s teretom. To
znaci da ejektor pumpa ne smije biti glavna pumpa tereta na tankerima plinasima, vec samo pomocna
pumpa.
Centrifugalna pumpa nema ovih nedostataka (kao ejektor pumpa) i danas je najbolja prakticna solucija
za ispumpavanje ukapljenog plina. Centrifugalne pumpe ugradene na brodovima za prijevoz
pothladenih ukapljenih plinova su ili uronjene (submerged) ili u zdencu (deepwell).
Na potpuno tlacenim tankerima plinasima, centrifugalne pumpe mogu biti postavljene na palubi. Ovo je
moguce zato sto visoki tlak unutar tanka tereta gura tekucinu tereta na usis pumpe. Tokom iskrcaja se
visoki tlak unutar tanka tereta odrzava pomocu kompresora.
Grijaci i isparivaci tereta:

8.3.23 prilikom iskrcaja pothladenih tereta u tankove na obali koji su pod tlakom, povremeno je potrebno zagrijavati
teret u grijacu tereta jer tankovi na obali i njihovi cjevovodi nisu konstruirani, tj. namijenjeni niskim temperaturama
- morska voda je najcesce sredstvo koje se koristi kao medij za zagrijavanje u grijacu tereta
- Slika: Figure 8.51 (IMO, str. 171 )
72
potrebno je ukljuciti u rad dodatnu pumpu pojacivac (booster pump) prilikom iskrcaja u tankove na kraju koji su
pod tlakom
isparivac se koristi za odrzavanje tlaka (pritiska) u tanku tereta tokom iskrcaja istog
morska voda i vodena para su najcesce u upotrebi kao medij za zagrijavanje u isparivacima (vaporizers)
Slika: Figure 8.52 (IMO, str. 172 )
Sustav za ponovno ukapljivanje (reliquefacion) i kontrola vrenja (boil-off):

8.3.24 toplina se uvijek transferira (pomice) iz toplijeg prema relativno hladnijem podrucju
- temperatura tereta ce se dizati sve dok je teret relativno hladniji u odnosu na okolinu
- prilikom rasta temperature u tanku tereta dolazi do rasta i pritiska u tanku tereta
- zbog prenosenja topline teretu, treba postojati nacin za kontrolu pritiska para u tanku tereta
- metode koje se koriste za kontrolu pritiska para tereta u tankovima tereta ukljucuju:
odvodenje para isparavanja tereta prema brodskom kotlovima, plinskim turbinama ili glavnom stroju
gdje se koriste kao gorivo
odvodenje para isparavanja tereta prema brodskom postrojenju za ponovno ukapljivanje, gdje se te
pare ponovno ukapljuju
hladenje tekuceg tereta u izmjenjivacu topline
hladenjem oplate tanka tereta, a samim time i tereta
8.3.25 - Sliku: Figure 8.53 (IMO, str. 173) princip rada sustava rukovanja parama za LNG boil-off
73
Slika: Figure 8.54 (IMO, str. 174) princip rada jednostupnjevastog sustava direktnog ciklusa ukapljivanja
Slika: Figure 8.55 (IMO, str. 175) princip rada kaskadnog sustava ciklusa ukapljivanja
74
Sliku: Figure 8.56 (IMO, str. 176) princip rada sustava indirektnog ciklusa ukaplivanja
Kompresori tereta:
8.3.26 - Slika: Figure 8.57 (IMO, str. 177) princip rada klipnog (reciprocating) kompresora
75
- Slika: Figure 8.58 (IMO, str. 178) princip rada vijcanog (screw) kompresora
8.3.27 klipni i vijcani kompresori koji se koriste na tankerima za prijevoz plina su najcesce tzv. oil free (bez ulja)
Sustav inertnog plina:

8.3.29 - inertni plin (inert gas) je plin ili mjesavina plinova koja sadrzi nedovoljnu kolicinu kisika da podrzi gorenje
ugljikovodika
8.3.30 inertni plin se koristi u tankovima tereta i prostorima oko njih da nadomjesti zrak, samim time kao prevencija
pozaru i eksploziji
- unertni plin koji se koristi na tankerima plinasima je najcesce proizveden u generatoru inertnog plina koji kao
gorivo koristi plinsko ulje (oil burning i.g. generator)
76
inertni plin koji je proizveden u generatoru inertnog plina koji kao sredstvo za izgaranje koristi ulje (gasoil) se
sastoji od:
priblizno 0.5% kisika
priblizno 84% nitrogena (dusika)
priblizno 15% carbon dioxide (ugljicnog dioksida)
priblizno 0.5% carbon monoxide (ugljicnog monoksida), raznih oksida nitrogena i sumpornog dioksida
8.3.31 - Slika: Figure 8.34 (IMO, str. 156) jednostavna schemu sustava generatora inertnog plina
pumpa goriva pumpa gorivo u gorac gdje se mjesa sa komprimiranim zrakom iz kompresora, izgara te se hladi i
prociscava u scrubberu, odakle odlazi u cjevovod inertnog plina, oxygen analyzer mjeri postotak kisika, prolazi kroz
dryer (susac) i odlazi prema tankovima tereta
Instrumenti:
8.3.32 svi elektricni uredaji koji su instalirani ili se upotrebljavaju u prostorima ili zonama koje mogu sadrzavati plin
moraju biti approved tj. napravljeni tako da su sigurni (ne iskre, itd..)
- svaki tank tereta ima instalirano neko sredstvo (ima nacin) za pokazivanje nivoa, temperature i pritiska tereta
- Sliku: Figure 8.59 (IMO, str. 179)
nivo tekucine u tankovima tereta je najcesce mjeren pomocu plivajucih mjeraca (float gauges)
svaki tank ima ugraden alarm visokog nivoa tekucine (upozorenje)
namjena alarma visokog nivoa je upozorenje kada je tekucina pri vrhu tanka, samim tim sprecavanje
prelijevanja tekucine iz tanka
77
svaki tanker za prijevoz plina ima ugraden fiksni sustav za otkrivanje (detekciju) plina
alarm fixnog sustava za detekciju plina se aktivira onda kada otkrije koncentraciju para koja je 30% od LEL
(lower explosive limit)
uzorkovanje i alaliziranje plina /atmosfere iz razlicitih dijelova broda se vrsi konstantno i sekvencijalno
fixni sustav za detekciju plina daje automatski kontroliranu zastitu za slucaj da koncentracija zapaljivih plinova
postane previsoka, samim time on je fundamentalan za sigurnost broda
8.3.33 - Sliku: Figure 8.60 (IMO, str. 180) opis float gauge (plivajuci mjerac) Whessoe.
Plovci koji plivaju na povrsini tekucine, automatski se namotavaju ili odmotavaju trake na kojima vise (poznat tip je:
Whessoe) ovisno o ukrcaju ili iskrcaju tekucine, imaju lokalno ocitavanje (na tanku) te daljinsko u Cargo Control
room-u.
- Slika: Figure 8.61 (IMO, str. 181) pojednostavljeni fiksni sustav za detekciju (otkrivanje) plina
9. Operacije teretom
78
9.1 Generalno o sigurnom rukovanju teretom na tankerima

9.1.1 (pozeljno odraditi na brodu)
9.1.2 (nadopuna vjezbe na brodu)
Za oil (prijevoz nafte) tankere:
Ukrcaj tereta:
9.1.3 potpuno postivanje svih propisa za sigurnost na tankerima za prijevoz nafte ja vazno za sacuvanje zivota,
broda i okolisa. U slucaju nepostivanja propisa o sigurnosti moze doci do incinenta koji moze sa sobom imati
katastrofalne posljedice.
9.1.4 rukovanje kontrolnim ventilima pojedinih tankova ili cjevovoda tokom ukrcaja tereta vrsi se prema planiranim
sekvencama punjenja tankova
- kolicina tereta u tankovima se provjerava, utvrduje mjerenjem ullage-a (slobodnog prostora izmedu vrha
nivoa tekucine i vrha tanka)
- ventiliranje tankova u atmosferu je kontrolirano prema potrebi (via mast risers ili P/V ventilima)
- svi dogadaji i postupci tokom ukrcaja tereta moraju biti zapisani u sluzbenu knjigu (Deck Log Book, ili Port Log
Book ili Cargo Log Book)
9.1.5 uzorkovanje tereta se obicno vrsi na pocetku ukrcaja (ustanovljava se produkt koji se krca) te opet na samom
kraju (ili malo prije zavrsetka ili po zavrsetku) ukrcaja. Uzorci se obicno vade sa dna tanka, a za to se koristi posudica
koja ima na dnu cep i metalnu traku za spustanje, ide preko UTI/MMC vapour lock-a.
Putovanje nakrcanog broda (loaded voyage):
9.1.6 brodovi koji nemaju sustav inertnog plina, jer to ne moraju imati prema propisima vrse kontrolu tlaka (pritiska)
para tereta obicno na poklopcu ulaza u tank (postoji ugraden manometar) ili u CCR ako imaju daljinsko ocitavanje, te
upisuju vrijednosti u za to predvidene tablice evidencije. To se obicno vrsi jednom u toku svake straze (4 sata).
Vazno je napomenuti da brodovi koji imaju sustav inertnog plina rade to isto i po potrebi nadopunjavaju atmosferu
tanka inertnim plinom kako bi uvijek imali najmanje minimalan pozitivan tlak u tanku (100mmWG ili vise).
9.1.7 previsok tlak u tankovima tereta se smanjuje ventiliranjem (ispustanjem) u atmosferu kada je to potrebno
- temperatura tereta u tanku kontrolira se putem ugradenih termometara koji imaju daljinsko ocitavanje ili putem
UTI/MMC ili se u tank ispustaju termometri (na dnu mala posudica, na lancicu) pa se onda ocitava
temperatura.
Iskrcaj tereta:
9.1.8 - potpuno postivanje svih propisa za sigurnost na tankerima za prijevoz nafte ja vazno za sacuvanje zivota, broda
i okolisa. U slucaju nepostivanja propisa o sigurnosti moze doci do incinenta koji moze sa sobom imati katastrofalne
posljedice (izlijev nafte u more, puknuce cjevovoda i eksplozija, itd...)
9.1.9 - rukovanje kontrolnim ventilima pojedinih tankova, pumpi ili cjevovoda tokom iskrcaja tereta vrsi se prema
planiranim sekvencama praznjenja tankova.
- tokom iskrcaja tereta tekucina u tankovima koji se prazne se nadomjesta smjesom inertnog plina, koji je tada u
pogonu
- balastiranje broda se vrsi u skladu sa planom, treba paziti na stabilitet i naprezanja konstrukcije
9.1.10 cijedenje cjevovoda i zavrsno posusivanje tankova vrsi se na kraju operacija iskrcaja tereta. Zbog ustede
vremena treba nastojati da se tankovi prazne i posusuju u sekvencama, tj. jedi su prazni dok su drugi poluprazni.
Posusivanje se vrsi ejektorima i klipnim ili vacum pumpama
Putovanje u balastu:
9.1.11 balastiranje broda (ukrcaj morske ili rijecne vode) potrebno je kako bi brod zadrzao potrebnu cvrstocu
konstrukcije, stabilitet i manevarske sposobnosti (trim, uronjenost propelera i kormila)
9.1.12 uvijek je odredeni broj tankova namijenjen balastu (ovisno o brodu)
- kolicina balasta koji ce se ukrcati ovisi o velicini i tipu broda, mogucim ogranicenjima gaza (vodenog ili
zracnog), kolicini goriva i drugih tezina na brodu, zahtjevima za trim, duzini putovanja ili vremenskim uvjetima,
itd
- neki tankeri (danas sve vise) imaju tankove koji su namijenjeni samo balastu, te su opsluzivani tome
namijenjenim cjevovodima i pumpama
- takvi tankovi se nazivaju segregated ballast tanks (permanent)
79
dodatni balast se moze ukrcati u tankove tereta u slucajevima kada segregirani balast nije dostatnog
kapaciteta
takav balast se krca u zauljene (dirty) tankove tereta
takav (dirty) balast je kontaminiran uljem (teretom)
9.1.13 prilikom dolaska u luku ukrcaja pozeljno je da brod ima samo segregirani ili cisti (clean balast iz tog razloga
sto ce se prilikom ukrcaja tereta taj balast iskrcati u more pa bi moglo doci do zagadenja u slucaju da nije cist. Ako
terminal ima mogucnost prihvata zauljenog (dirty) balasta onda to nije problem.
- kada se u tankove tereta ukrcava necisti (dirty) balast onda se on mijenja na otvorenom moru u za to
dozvoljenim podrucjima (MARPOL). Najprije se peru tankovi tereta (morem) u koje ce se ukrcavati cisti balast,
pa kada su oni zadovoljavajuce cisti onda se u njih krca cisti balast, dok se dirty balast iskrcava. Vazno je
napomenuti da za to vrijeme ODME (oil discharge monitoring equipment) mora raditi, biti postavljena vizualna
kontrola vode koja se iskrcava. Krajnja kolicina zauljenog balasta koja se zadrzava, ostaje u Slop tankovima,
te se u luci iskrcaja iskrcava na kraj ili se vrsi LOT (load on top) sa slijedecim teretom ako je kompatibilan
- slop tank se puni mjesavinom ulja i vode na upravo gore opisani nacin ili tokom pranja tankova kada se zuljena
mjesavina pranja upumpava u slop tankove
- nakon sto zauljena mjesavina vode/ulja odlezi barem 48 sati onda se laksa frakcija (ulje) odvaja i isplivava
na povrsinu dok teza (voda) ostaje na dnu. Ako je potrebno onda se ta mjesavina moze i grijati da bi se
olaksalo odvajanje (viskozni tereti). Cista voda koja ostaje na dnu se moze iskrcati u za to predvidenim
zonama (MARPOL) kako bi se smanjila kolicina u slop tanku i samim time dobilo vise prostora za teret ako je
LOT, ili platilo manje ako se slop iskrcava na kraj
- LOT (load on top) se vrsi ako su prijasnji i slijedeci tereti kompatibilni i ako je to dozvoljeno po Charter Party-u
- Vazno je napomenuti da prilikom izmjene dirty/clean balast mora se vrsiti ili inertiranje ili gas-free tankova
Ciscenje tankova:
9.1.14 razlozi za ciscenje tankova su razni, npr popravak, inspekcija, mijenjanje balasta, smanjivanje taloga
(sedimenata), itd
9.1.15 za ciscenje tankova koriste se za to namijenjeni uredaji za pranje tankova (tank cleaning machines,
najpoznatije su: Toftejorg, Butterworth, Gunclean)
- postoje prijenosni i fiksni (portable & fixed) uredaji za pranje (washing machines)
- tankovi mogu biti cisceni (oprani) vodom ili sirovom naftom (crude oil)
- tokom putovanja u balastu koristi se jedino voda, ponekad pomijesana sa kemikalijama koje olaksavaju
topljenje voska i slicno
- moze se koristiti hladna ili zagrijana voda
- sustav za pranje tankova kao dio ima izmjenjivac topline (water heater)
- pranje tankova bi po mogucnosti trebalo vrsiti kada je atmosfera u tanku sigurna, non-explosive
- to moze biti ili inertna ili prebogata ili presiromasna atmosfera
- ako je ugraden sustav inertnog plina (IGS) i radi onda pranje tankova treba vrsiti u inertnoj atmosferi
- ako sustav IGS nije ugraden ili zbog nekog razloga ne radi, onda pranje treba vrsiti u presiromasnoj atmosferi
(prije dobro izventilirati tank)
9.1.16 prebogata atmosfera je ona koja ima previse ugljikovodika pa ne gori i ne podrzava gorenje
- presiromasna atmosfera je ona koja ima premalo ugljikovodika pa ne gori i ne podrzava gorenje
- ventiliranje atmosfere tanka sve dok se ne dobije presiromasna atmosfera naziva se too lean atmosphere
- u tom slucaju gas-freeing (ventiliranje) treba vrsiti za svo vrijeme pranja tanka
- voda/ulje koje ostaje nakon pranja se upumpava u slop tank(ove)
9.1.17 uredaji za pranje tankova mogu biti sa jednom ili dve mlaznice, rijetko sa tri. Oni sa jednom mlaznicom mogu
se programirati: kut otklona po krugu od 360* ili vertikalni kut otklona od 150-0*. Programirani mogu biti pogonjeni na
fluid kojim se pere ili komprimirani zrak. Efektivnost pranja ovisi o programu i pritisku koji moze biti u rasponu od 5 do
12 bara.
- koristenje slop tanka u otvorenom ciklusu (open cycle mode) znaci da se iz usisa mora uzima cista voda,
njome se peru tankovi, upumpava se u slop od kuda se cista voda koja pada na dno tanka ispumpava nazad u
more, ODME mora raditi
- koristenje slop tanka u zatvorenom ciklusu (closed cycle mode) znaci da se voda kojom se peru tankovi
ispumpava iz jednog slop tanka, peru se tankovi, zauljena voda upumpava u drugi slop tanka odakle se
pomocu cjevovoda na razlicitom nivou prelijeva nazad u cisti slop tank dok zauljeni dio ostaje u dirty slop
tanku
- line flushing ili ispiranje cjevovoda vrsi se zbog istih razloga kao pranje tankova. Ispiranje se vrsi na taj nacin
da se voda recirkulira nazad u slop tank kroz cijevovod koji se pere
80
Pranje tankova sirovom naftom (COW-crude oil washing):

9.1.18 uredaji koji se koriste za pranje tankova sirovom naftom (COW) su oni isti fixno instalirani uredaji koji se
koriste i za pranje tankova vodom. Postoje oni sa dvije i jednom mlaznicom. Oni sa dvije mlaznice se ne mogu
programirati dok oni sa jednom mogu. Najbolji efekat pranja se postize uredajima sa jednom mlaznicom pri tlaku od
oko 10bara. Svrha COW-a je da se sav talog kojega ima u sirovoj nafti i koji se tokom putovanja skuplja (talozi) na dnu
tanka i horizontalnim povrsinama rebara razbije te ispumpa zajedno sa teretom van. COW na taj nacin povecava
kolicinu tereta koja je iskrcana, smanjuje ostatke u brodu, olaksava kasnije ciscenje tankova.
Koristenje inertnog plina:
9.1.19 inertni plin se u tankovima tereta koristi kao nadomjestak za zrak, odnosno kisik
- inertni plin koji se upumpava u tankove ne smije imati postotak kisika iznad 5% volumena
- prociscen i rashladen ispusni plin kotlova (boiler flue gas) se cesto koristi u ovu svrhu, a glavni sastojci su mu
nitrogen (dusik) i ugljicni dioxid
- alternativno se moze koristiti prociscen i filtriran plin koji se stvara izgaranjem ulja (nafte, dizela) u generatoru
inertnog plina
- razvod inertnog plina po brodu je do svih tankova tereta i slop tankova
- vrlo je vazno da su svi tankovi tereta i slop tankovi inertirani cijelo vrijeme
Purging & Gas-freeing (purgiranje i ventiliranje):
9.1.20 razlozi zbog kojih se tankovi ventiliraju, vrsi gas-freeing su razliciti, ovisno o brodu mogu biti radi ulaska u
tankove zbog popravka, inspekcije ili slicno
9.1.21 gas-freeing se uobicajeno vrsi mehanickim putem
- mehanickim putem znaci pomocu prenosnih ventilatora (na vodu, zrak, ulje kao pogon) ili fixnom instalacijom
(ventilatorima inertnog plina)
- IGS ventilatori se koriste u slucaju kada se koristi fixna instalacija
- gas-freeing je proces nadomjestanja para ugljikovodika ili inertnog plina sa zrakom
- pare ugljikovodika (tereta) ostaju u tanku i nakon iskrcaja tereta)
- pare ugljikovodika su pomijesane sa inertnim plinom na brodu koji ima i koristi inertni plin, ili su pomijesane sa
zrakom na brodu koji nema ili ne koristi inertni plin
- u inertiranom tanku tereta ne postoji eksplozivna atmosfera
- treba paziti da atmosfera tanka tereta ne dospije u zapaljivi raspon (flamable range) tokom gas-freeing
operacije
- cestice cade koje se nalaze u inertnom plinu predstavljaju dodatni opasnost kao izvor zapaljivosti u explozivnoj
atmosferi tanka
- kada se vrsi gas-freeing tanka tereta koji nije inertiran onda ce njegova atmosfera neko odredeno vrijeme
biti u rasponu zapaljivosti (prije je bila prebogata smjesa, nakon toga ce biti presiromasna)
- svi tankeri za prijevoz nafte trebaju imati uredaje za mjerenje sadrzaja kisika, ugljikovodika i toksicnih plinova
- uredaji (pokazivaci) pokazuju postotak donje granice zapaljivosti volumenski (LFL-lower flamable limit by
volume)
9.1.22 purging ili purgiranje, propuhavanje tanka tereta s inertnim plinom prije gas-freeing ce otkloniti
mogucnost da atmosfera tanka tereta dode u zapaljivi raspon. Purgiranje se vrsi sve dok sadrzaj ugljikovodika (HC) ne
padne ispod 2% volumena
Ciscenje tankova i gas-freeing zbog popravaka:
9.1.23 korektno slijedenje propisanih postupaka prilikom ciscenja tankova, purging-a ili gas-freeing-a je vrlo
vazno
- prije nego osoblje ude u bilo koji tank, atmosfera mora biti ispitana (mjerenje) na sadrzaj kisika, ugljikovodika,
te ovisno o teretu koji se vozi i na toksicnost
- sadrzaj kisika mora biti 21% volumena u zraku
- sadrzaj ugljikovodika mora biti manji od 1% LFL
- ponekad je nakon pranja tankova potrebno rucno (manual) odstranjivanje sedimenata (taloga) tereta iz tanka
(lopatama)
- vazno je stalno ventilirati tank jer se tokom odstranjivanja taloga (sedimenata) tereta, prilikom razmicanja
povrsine oslobadaju plinovi tereta kojih ima u sedimentima
- zbog toga se ne smije prekidati ventiliranje tanka
- susjedni pregradni zidovi ili cjevovodi mogu predstavljati dodatni izvor plina (zbog tzv. zona sjene od COW
uredaja)
- dovod inertnog plina u tank mora biti prekinut
- kada popravke tankova vrse ili ulaze u tank osobe koje nisu dio posade broda onda ovlasteni chemist
(kemicar) mora izdati potvrdu da je tank siguran za osobe tzv. gas free certificate
81
kada su u pitanju radovi koji su kvalificirani kao hot works onda i za to treba dodatni certifikat
takvi certifikati se izdaju za najvise 24sata ili manje ovisno o lokalnim propisima i moraju biti izdavani za svo
vrijeme trajanja radova
Za tankere za prijevoz kemikalija:

Informacija o teretu:
9.1.24 (je ponavljanje lekcija iz 4.1.1 do 4.1.8)
- informacija o teretu(ima) kojima ce se rukovati (krcati, prevoziti, iskrcavati) je vrlo vazna za sigurnost broda i posade
Slike: Figure 4.1a, 4.1b, 4.1c, 4.2a, 4.2b (IMO, str. 123, 124, 125, 126, 127)
82
83
ove informacije su dostupne na ICS (International Chamber of Shipping) ili drugim Cargo Data Sheets, koje takoder
sadrzavaju sve potrebne informacije za sigurno rukovanje i prijevoz tereta. Negdje se ove informacije zovu i Marine
Safety Data Sheet (MSDS), negdje ih daju i Terminali. Moraju postojati i za razne razredivace,boje i slicno.
informacije o teretima na tankerima bi trebale biti na oglasnim plocama i moraju biti dostupne svima kojih se tice ili ih
zanima
teret ne bi smjeli ukrcavati ako nije dostupna dovoljna kolicina informacija potrebnih za njegovo sigurno rukovanje i
transport
Casnik odgovoran za teret (najcesce Prvi Casnik Palube), treba osigurati da su sve potrebne informacije o teretu
izvjesene na oglasnu(e) plocu(e) prije samih operacija teretom
svo osoblje (clanovi posade) koje je ukljuceno u rukovanje teretom, treba se dobro upoznati (familijarizirati) sa
teretima na nacin da prouce ICS ili druge Cargo Data Sheets
informacija o teretu je osnova u planiranju rukovanju teretom
9.1.25 neke od publikacija gdje se mogu naci ove informacije su IMO Dangerous Goods Code, i slicne
Planiranje tereta:
9.1.26 operacije rukovanja teretom moraju uvijek biti planirane unaprijed
- glavna svrha planiranja operacija rukovanja teretom je sigurno i efektivno rukovanje operacijom
- operacije teretom na tankerima kemikalcima ponekad zahtijevaju simultano ukrcavanje, iskrcavanje i ciscenje
tankova
- planiranje ovih operacija se vrsi kooperacijom (suradnjom) izmedu broda i grupe s kraja zaduzene za to (shore
based team)
- preplaniranje tereta je bazirano na informacijama o teretu, luci i potpunom poznavanju broda i njegovih
sustava tereta
9.1.27 neke od vaznih informacija kojih se treba pridrzavati prilikom planiranja operacija tereta su:
- pravila i propisi
- seamanship tj. paznja dobrog pomorca
- sigurnost
84
rotacija luka za ukrcaj

balastiranje i debalastiranje
gaz i stabilitet
karakteristike tereta (zapaljivost, toksicnost, reaktivnost)
pogodnost premaza za doticni teret
rukovanje teretom tokom putovanja (grijanje i slicno)
rotacija luka za iskrcaj
nacin ciscenja tankova
zadrzavanje i iskrcaj zauljenih voda (slop retaining and disposal)
Ukrcaj tereta:
9.1.28 svo osoblje mora stalno postupati po vazecim instrukcijama (standing instrukcions) bez obzira da li je teret
kojim se rukuje opasan ili nije
- osoblje na duznosti (watchkeeping personnel) ili koje je ukljuceno u operaciju ukrcaja tereta mora nositi
odgovarajucu zastitnu odjecu, koja je propisana u ICS i drugim Cargo Data Sheets, kada se rukuje opasnim
teretima
- tereti se rasporeduju prema planu ukrcaja (stowage plan) koji je pripremljen prije pocetka ukrcajnih operacija
- prije ukrcaja, tankovi tereta se pregledavaju da li su cisti i da li zadovoljavaju uvjete za teret koji ce se ukrcati u
njih (voda, hrda, i slicno)
- prije ukrcaja tereta koji predstavljaju glavnu opasnost pozara, tankovi se propuhuju (purged) sa dusikom
(nitrogen) kako bi se nadomjestio zrak (kisik) tj. da bi atmosfera bila nezapaljiva
- takvi tereti se drze prekriveni dusikom (nitrogen padding) tokom putovanja
-
9.1.29 - Slika: Figure 8.23 (IMO, str. 146) jednostavna schema kako je teret usmjeravan od manifolda u
tank tereta na tankeru kemikalcu koji ima pumpnu stanicu
Slika: Figure 8.24 (IMO, str. 147) jednostavna schema kako je teret usmjeravan od manifolda u tank tereta
na tankeru kemikalcu koji ima odvojenu liniju svakog tanka tereta
85
Slika: Figure 8.20 (IMO, str. 144) jednostavna schemu kako se pare tereta odstranjuju iz tankova tokom
ukrcaja
closed circuit ili zatvoreni krug ukrcaja tereta je kada se teret ukrcava u tank tereta, atmosfera tanka se
nadomjesta tekucinom tereta, te se atmosfera tanka vraca u rafineriju preko cjevovoda koji je preko manifolda
spojen na terminal
9.1.30 tereti koji emitiraju (oslobadaju) pare koje predstavljaju veliku opsanost po zdravlje se krcaju u closed circuit'
nacinu, te stoga treba imati vapour return line
- da bi se provjerila kvaliteta tereta (cistoca i slicno) uzorci tereta se uzimaju iz cjevovodfa i iz tankova tokom
ukrcaja
- brodski trim, gaz ili nagib se odrzavaju u potrebnom stanju pomocu balasta
9.1.31 neke duznosti osoblja koje vrsi ukrcaj, tj. koje je na duznosti za vrijeme ukrcaja su:
- svo vrijeme rad u skladu sa internacionalnim i lokalinim propisima o sigurnosti
86
rad prema planu ukrcaja tereta

pracenje ukrcaja, nivoa u tankovima, tankova koji se pune i onih koji se ne pune ili su puni
paznja na vez, skalu, prikljucke, cjevovode
pracenje debalastiranja
i druge duznosti ovisno o teretu, brodu, luci, itd...
Iskrcaj tereta:
9.1.32 svo osoblje mora slijediti instrukcije za iskrcaj tereta za svo vrijeme tokom iskrcaja tereta (standing
instructions), bez obzira da li je ili nije teret opasan
- osoblje na duznosti ili one koje je ukljuceno u operaciju iskrcaja tereta treba nositi odgovarajucu odjecu, prema
preporukama iz ICS ili drugim Cargo Data Sheets (MSDS), kada rukuje opasnim teretima
- tereti se iskrcavaju prema planiranim sekvencama iskrcaja tankova
- prije iskrcaja uzimaju se uzorci tereta iz tankova i cjevovoda tereta te se analiziraju da se vidi da li je produkt
mozda kontaminiran na brodu tokom putovanja
9.1.33 - Slika: Figure 8.23 (IMO, str. 146) jednostavna schema kako je teret usmjeravan od tanka tereta prema
manifoldu na tankeru kemikalcu koji ima pumpnu stanicu
Slika: Figure 8.24 (IMO, str. 147) jednostavna schema kako je teret usmjeravan od tanka tereta prema
manifoldu na tankeru kemikalcu koji ima odvojenu liniju svakog tanka tereta
Slika: Figure 8.20 (IMO, str. 144) jednostavna schema funkcioniranja sustava za ventilaciju tanka tokom
iskrcaja tereta
87
9.1.34 u tankovima koji sadrze teret koji predstavlja veliku opasnost pozara (zapaljiv), inertni plin ili dusik (nitrogen)
se koriste za odrzavanje pozitivnog pritiska tanka tereta tokom iskrcaja kako bi se izbjeglo da zrak ude u tank
- brodski trim, nagib i stabilitet se odrzavaju u potrebnim granicama pomocu balasta koji se prema potrebi
(planu) ukrcava ili iskrcava
9.1.35 - neke duznosti osoblja koje vrsi iskrcaj, tj. koje je na duznosti za vrijeme iskrcaja su:
- svo vrijeme rad u skladu sa internacionalnim i lokalinim propisima o sigurnosti
- rad prema planu iskrcaja tereta
- pracenje rada pumpi tereta, tlakova, temperatura, okretaja
- pracenje ukrcaja, nivoa u tankovima, tankova koji se pune i onih koji se ne pune ili su puni
- paznja na vez, skalu, prikljucke, cjevovode
- pracenje balastiranja
- i druge duznosti ovisno o teretu, brodu, luci, itd...
Ciscenje tankova i gas-freeing (ventiliranje):
9.1.36 neki od razloga za ciscenje tankova mogu biti:
- pravila i propisi
- prevencija kontaminacije tereta koji ce biti ukrcan
- prevencija kontaminiranja balasta
- odrzavanje tankova tereta i uredaja
9.1.37 za pranje se koriste uredaji za pranje tankova (tankcleaning machines)
- uredaji za pranje tankova mogu biti fiksnog ili prenosnog tipa
- oprema za pranje tankova mora biti propisano uzemljena kako bi se izbjeglo akumuliranje statickog
elektriciteta
- osoblje koje sudjeluje u operacije ciscenja tankova moze biti izlozeno parama tereta, pa prema potrebi trebaju
imati propisanu osobnu zastitnu opremu
- razne vrste tereta zahtijevaju razne nacine ciscenja tankova
- ciscenje (pranje) moze biti hladnom ili toplom morskom ili slatkom vodom ili cak i samo ventilacijom
- prije ili nakon nekih vrsta tereta voda se ne smije koristiti kao sredstvo za pranje tankova
- ponekad se dodaju razne vrste deterdzenta u vodu kojom se peru tankovi
- u nekim slucajevima koriste se i razne vrste solvenata (otapala)
88
9.1.38 - uredaji za pranje tankova mogu biti sa jednom ili dve mlaznice, rijetko sa tri. Oni sa jednom mlaznicom mogu
se programirati: kut otklona po krugu od 360* ili vertikalni kut otklona od 150-0*. Programirani mogu biti pogonjeni na
fluid kojim se pere ili komprimirani zrak. Efektivnost pranja ovisi o programu i pritisku koji moze biti u rasponu od 5 do
12 bara.
- uzemljenje (bonding) flexibilnih cijevi koje se koriste za pranje tankova treba provjeriti prije svake upotrebe.
Provjerava se el. instrumentom kojeg ima brodski elektricar
- prenosni uredaji za pranje tankova koji se spajaju na flexibilne cijevi moraju se spojiti na postojeci fixni
cjevovod za pranje prije nego se spuste u tank. Isto tako moraju se najprije izvuci iz tanka pa tek onda odpojiti.
To se radi zbog toga kako bi uvijek bili uzemljeni.
9.1.39 ciscenje tankova se moze podijeliti na vise faza, npr:
predpranje (pre-wash)
glavno pranje (main wash)
ispiranje slatkom vodom (fresh water rinse)
gas-freeing' (ventiliranje)
susenje (drying)
inspekcija i testiranje
9.1.40 - Slika: Figure 9.1 (IMO, str. 182) procedura ciklusa pranja od usisa mora, pa do upumpavanja vode od
pranja iz tanka koji se prao u slop tank
9.1.41 svrha gas-freeing-a je zamjena para tereta, inertnog plina ili nekih drugih plinova smjesom zraka
- gas-freeing (ventiliranje) se moze vrsiti fixno instaliranim ili prijenosnim ventilatorima koji su pogonjeni na:
komprimirani zrak, vodu, paru ili hidraulicno ulje
- Slike: Figure 9.2, 9.3 (IMO, str. 183)
89
tokom gas-freeing-a je potrebno redovito provjeravati atmosferu tanka uredajima koji su tome namijenjeni
atmosfera tanka se provjerava mjerenjem postotka kisika, ppm (parts per million) para tereta ili drugih
toksicnih sastojaka inertnog plina
tank tereta se smatra gas-free (izventiliran, siguran) kada je postotak kisika 21% volumena u zraku i kada su
su vrijednosti para tereta ili toksicnih komponenti inertnog plina ispod TLV (treshold limit value)
Slop i njegov iskrcaj:

9.1.42 slop je zauljena (prljava) mjesavina: pranja tankova, ili vode i taloga tereta, iz santina pumpne stanice,
kaljuza strojarnice ili samih slop tankova
9.1.43 moderni tankeri za prijevoz kemikalija imaju tankove kojis u namijenjeni zauljenim vodama (slop-u)
- slop se takoder moze upumpati i u prazan tank tereta
- generalno, iskrcaj slopa u more je zabranjen, osim ako nisu zadovoljeni odredeni uvjeti koje propisuje
MARPOL
- slop koji potjece od odredenih stetnih kemikalija mora biti iskrcan u za to predvidene obalne instalacije
- sve operacije koje ukljucuju bilo kakvo rukovanje slop-om moraju biti upisane u Knjigu o uljima (Oil Record
Book)
9.1.44 medunarodni propisi koji reguliraju iskrcaj slop-a i slops containing noxious liquids tj. slop-a koji sadrzi
stetne tekucine (kemikalije) nalaze se u MARPOL-u i BCC
Za tankere za prijevoz ukapljenih plinova:

Kontrola unutrasnjosti (atmosfere) tanka (tank enviromental control) i okolisa
9.1.45 - Kontrola unutrasnjosti (atmosfere) tanka (tank enviromental control) i okolisa se vrsi putem cjevovoda koji su
postavljeni za tu namjenu. To se radi zbog toga da bi se atmosfera tanka kontrolirala da se izbjegne nesreca ili
kontaminacija tereta, te kontrola temperature da se izbjegne termicki stres konstrukcionih materijala.
9.1.46 kada tanker za prijevoz plina mijenja teret, onda treba slijediti, normalno, slijedece postupke za kontrolu
unutrasnjosti tanka (enviromental control):
90
zagrijavanje (warming up)

inertiranje
gas-freeing (ventiliranje) / aerating (prozracivanje)
purging (propuhavanje)
podhladivanje (cooling down)
9.1.47 cijevice za uzorkovanje, senzori (osjetnici) pritiska i temperature su ugradeni u tankove tereta kako bi se
moglo pratiti korektno izvrsavanje postupka (procedure)
Zagrijavanje (warming up)
9.1.48 zagrijavanje tankova tereta je vazno iz slijedecih razloga:
isparavanje ostatka tekucine tereta u usisima/zdencima pumpi tereta, nakon iskrcaja ili posusivanja
(stripping)
zagrijavanje oplate (ljuske) tanka prije inertiranja, ventiliranja i prozracivanja kako bi se izbjegla
kondenzacija i formiranje leda
- zagrijavanje se vrsi usisavanjem hladnih para tereta s vrha tankova u kompresore, gdje se pare zagrijavaju
kompresijom, te se vracaju nazad u uronjenu pumpu ili dno tankova
- tokom procesa zagrijavanja treba stalno motriti temperaturu i ocitavati kolicinu pritiska u tankovima
Inertiranje
(neki od dijelova o inertiranju su ponavljanje od prije)
9.1.49 primarna namjena inertiranja je prevencija stvaranja zapaljive smjese zraka i para tereta u tankovima i
cjevovodima
- inertiranje se vrsi zamjenom para tereta sa inertnim plinom sve dok koncentracija para tereta ne padne ispod
donje granice LEL (lower explosive limit)
- inertni plin koji se koristi na tankerima plinasima je ili nitrogen (dusik) ili smjesa inertnog plina proizvedenog u
brodskom postrojenju za proizvodnju inertnog plina
- pravilno inertiranje je osigurano stalnim provjeravanjem atmosfere tanka
- provjeravanje atmosfere se vrsi mjerenjem sadrzaja kisika i para tereta kroz cijevi za uzorkovanje
- atmosfera u inertiranom tanku ili praznom prostoru (void space) je sigurna s stajalista opasnosti od pozara, ali
je opasna po zdravlje (nema kisika, itd)
91
Ventiliranje (gas-freeing) / prozracivanje (aerating)

9.1.50 svrha ventiliranja (gas-freeing) ili prozracivanja (aerating) je zamjena ostataka inertnog plina i para tereta
smjesom zraka
- ventiliranje se vrsi ubacivanjem zraka u inertirani tank i cjevovode
- korektnost postupka ventiliranja se provjerava stalnim provjeravanjem atmosfere tanka
- atmosfera se provjerava mjerenjem sadrzaja (%) kisika i vrijednosti ppm (parts per mnillion) para od tereta ili
inertnog plina
- atmosfera u tanku ili praznom prostoru je gas-free (sigurna od plina) jedino kada je sadrzaj kisika 21%
volumena i kada se ne moze izmjeriti vrijednost para tereta ili inertnog plina iznad njihovih TLV (treshold limit
values)
Purging (propuhavanje)
9.1.51 svrha propuhavanja (purging-a) je priprema tankova i cjevovoda za prihvat tereta
- purging se vrsi da bi smanjili sadrzaj kisika i vlagu u tanku, pomocu ubacivanja dusika (nitrogena) ili inertnog
plina iz brodskog postrojenja za proizvodnju inertnog plina
- u nekim slucajevima, purging se vrsi i parama tereta koji ce se krcati, nakon sto se prije toga obavi purging'
s nitrogenom ili inertnim plinom
- treba vrsiti stalno provjeravanje atmosfere tanka tokom ovih operacija
- atmosfera se provjerava ocitavanjem vrijednosti sadrzaja kisika i temperature rosista (dew point temperature)
92
Pothladivanje (cooling down)

9.1.52 razlog hladenja tankova i cjevovoda prije ukrcaja tereta je izbjegavanje (prevencija) velikih termalnih
naprezanja (thermal stress)
- pothladivanje (cool down) se vrsi polaganim upumpavanjem tekucine tereta u tank kroz cjevovod za hladenje
(cooling down line) ili kroz liniju/sustav za rasprskavanje (spray line)
- tekucina tereta ce imati tendenciju isparavanja kada se upumpava u topliji tank, tako da ce na sebe primati
toplinu atmosfere i oplate (ljuske) tanka
- pravilno postupak pothladivanja tanka se provjerava mjerenjem (ocitavanjem) temperature, koje je moguce
preko osjetnika (temperature sensors) koji su instalirani u tanku i ljuski tanka
- pothladivanje je zavrseno (kompletirano) kada je temperatura atmosfere i ljuske tanka prihvatljivo niska u
odnosu na temperaturu tereta koji ce se krcati
93
Ponavljanje i provjera gradiva/lekcija

- KRAJ -
94

Tanker Familiarisation Course

Uploaded by

Document Information

Original Description:

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Tanker Familiarisation Course

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

TANKER

Period 1 (1,5 hr)

Period 2 (1.5 hr)

Period 3 (1.5 hr)

Period 4 (1.5 hr)

3.3 Opasnosti za zdravlje (nastavak)

2.3 Fizikalne karakteristike ulja,

3.1 Generalni koncept i efekti

3. Toksicnost i druge opasnosti

4.1 Cargo Safety Data Sheets

4.2 Nacini kontroliranja opasnosti na

4.2 Nacini kontroliranja opasnosti na

5. Sigurnosna oprema i zastita

5.1 Uredaji za mjerenje plinova

5.3 SCBA i oprema za evakuaciju, i

5.3 SCBA i oprema za evakuaciju, i

5.6 Sigurnosne mjere i

6.2 Sprecavanje zagadenja mora

6.3 Postupci u skucaju izljeva,

6.5 Ship/Shore odnos

6.5 Ship/Shore odnos

7.2 Organizaciona struktura

7.4 Postupci u opasnosti (nastavak)

7.5 Prva pomoc (nastavak)

Provjera ili sumiranje (nastavak)

Provjera ili sumiranje

8.1 Generalno o opremi za rukovanje

8.1 Generalno o opremi za rukovanje 8.2 Generalno o opremi za rukovanje

8.2 Generalno o opremi za rukovanje 8.2 Generalno o opremi za rukovanje

8.2 Generalno o opremi za rukovanje 8.3 Generalno o opremi za rukovanje

8.3 Generalno o opremi za rukovanje 8.3 Generalno o opremi za rukovanje

8.3 Generalno o opremi za rukovanje 9. Rukovanje teretom

9.1 Generalno o sigurnom rukovanju

9.1 Generalno o sigurnom rukovanju

9.1 Generalno o sigurnom rukovanju

9.1 Generalno o sigurnom rukovanju

9.1 Generalno o sigurnom rukovanju

9.1 Generalno o sigurnom rukovanju

Provjera ili sumiranje

Provjera ili sumiranje (nastavak)

1.2 Razvoj tankera (upotpuniti sa podacima iz Diplomskog rada)

1.3 Vrste tereta

Teret kemikalija (chemical cargo):

Teret ukapljenih plinova (liquefied gas cargo):

1.4 Tankerska terminologija

1.5 Pravila i propisi

1.5.1 Navesti najvaznije propise koji se odnose na tankere, a dijele se na:

Polu-kruto ili kruto na atomsferskom tlaku i temperaturi: razne masti (maziva)

2.2.3 tijelo koje je negativno nabijeno ima viska elektrona

2.2 Osnove kemije, kemijski elementi i grupe

Vapor pressure/temperature relationship dati strucno objasnjenje

3. Toksicnost i druge opasnosti

3.2 Opasnosti od pozara

3.3 Opasnosti za zdravlje

3.3.1 opasnosti za zdravlje su:

3.4 Opasnosti za okolinu

3.5 Opasnosti reakcije

3.6 Opasnosti korozije

Opasnosti od ukapljenog plina

3.6.6 pare tereta mogu biti zapaljive, toksicne ili oboje

4.2 Nacini kontroliranja opasnosti na tankerima:

koristenje adekvatne zastitne odjece

4.2.18 da bi izbjegli opasnost od statickog elektriciteta treba: