nn77 12

NARODNE NOVINE
SRIJEDA, 11. SRPNJA 2012.
BROJ 77 STRANICA 9
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
PRAVILNIK
O METODOLOGIJI ZA PRAENJE, MJERENJE
I VERIFIKACIJU UTEDA ENERGIJE U
NEPOSREDNOJ POTRONJI
I. OPE ODREDBE
Predmet
lanak 1.
Ovim se Pravilnikom propisuje metodologija za praenje, mjerenje i verifikaciju uteda energije u neposrednoj potronji ostvarenih energetskim uslugama i mjerama poboljanja energetske uinkovitosti, u skladu s Direktivom 2006/32/EZ o energetskoj uinkovitosti i energetskim uslugama.
Svrha
lanak 2.
Svrha ovoga Pravilnika je uspostava sustava za praenje i ocjenjivanje uspjenosti provedbe politike energetske uinkovitosti i
ostvarivanja ciljeva utvrenih u Strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske, Nacionalnom programu energetske uinkovitosti
i Nacionalnom akcijskom planu energetske uinkovitosti.
Sustav za praenje i ocjenjivanje

lanak 3.
Sustav za praenje i ocjenjivanje uspjenosti provedbe politike energetske uinkovitosti i ostvarivanja ciljeva uteda energije u
neposrednoj potronji temelji se na metodologiji za izraun uteda
energije u neposrednoj potronji i izvjeivanju o utedama ostvarenim:
1) na nacionalnoj razini i razini pojedinih sektora neposredne
potronje energije,
2) provedbom mjera poboljanja energetske uinkovitosti utvrenih u Nacionalnom akcijskom planu energetske uinkovitosti,
3) namjenskim koritenjem sredstava Fonda za zatitu okolia i
energetsku uinkovitost za financiranje provedbe mjera poboljanja
energetske uinkovitosti,
4) od strane obveznika gospodarenja energijom definiranih
Zakonom.
Definicije pojmova
lanak 4.
Pojmovi koji se koriste u ovome Pravilniku imaju znaenja
utvrena Zakonom, Pravilnikom o metodologiji za izraun i odreivanje okvirnog cilja uteda energije u neposrednoj potronji, Pravilnikom o energetskoj bilanci i supsidijarnim propisima. U ovome
se Pravilniku koriste i drugi pojmovi koji imaju sljedea znaenja:
1. Direktiva 2006/32/EZ o energetskoj uinkovitosti i energetskim
uslugama je Direktiva 2006/32/EZ Europskog parlamenta i Vijea od
5. travnja 2006. o energetskoj uinkovitosti i energetskim uslugama
te o ukidanju Direktive Vijea 93/76/EEZ (Slubeni list Europske
unije L 114, 27. 4. 2006., str. 64-85),
2. Fond je Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost koji

je kao pravna osoba s javnim ovlastima, osnovan posebnim zakonom,
3. Meunarodni protokol za mjerenje i verifikaciju uteda energije (eng. International Performance Measurement and Verification
Protocol IPMVP) je skup dokumenata kojima se utvruju principi
i metodologije za mjerenje i verifikaciju uteda energije ostvarenih
primjenom mjera poboljanja energetske uinkovitosti, koji je dostupan na internetskim stranicama Ministarstva,
4. metode odozgo-prema-dolje su metode za izraun uteda
energije na nacionalnoj razini i na razini sektora neposredne potronje energije (kuanstva, usluge, promet, industrija), a temelje se
na pokazateljima energetske uinkovitosti,
5. metode odozdo-prema-gore su metode za izraun uteda
energije na razini provedbe pojedine mjere poboljanja energetske
uinkovitosti, a temelje se na matematikim formulama i referentnim vrijednostima koje se definiraju za pojedinu mjeru poboljanja
energetske uinkovitosti,
6. ministar je elnik sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog
za energetiku,
7. ministarstvo je sredinje tijelo dravne uprave nadleno za
energetiku,
8. praenje energetskih uteda je postupak utvrivanja smanjenja potronje energije u odnosu na referentne uvjete koji su rezultat
energetske usluge ili mjere poboljanja energetske uinkovitosti u
odreenom razdoblju. Praenje se provodi primjenom raunskih
metoda iz ovoga Pravilnika ili se za izraun koriste podatci dobiveni
mjerenjem fizikalnih veliina na nain definiran u planu praenja,
mjerenja i verifikacije za pojedini projekt poboljanja energetske
uinkovitosti,
9. nacionalno izvjee o energetskoj uinkovitosti je sastavni dio
godinjega energetskog pregleda Energija u Hrvatskoj, a sadri
prikaz pokazatelja energetske uinkovitosti na razini sektora neposredne potronje energije i podatak o ukupno ostvarenim utedama
energije na nacionalnoj razini i na razini sektora neposredne potronje u protekloj godini ocijenjenih metodom odozgo-prema-dolje,
10. pokazatelj energetske uinkovitosti je omjer energije utroene za neku aktivnost izraene u mjernoj jedinici za energiju i mjerljivog rezultata te aktivnosti ili mjerljivog imbenika koji na tu potronju utjee izraene u odgovarajuoj mjernoj ili novanoj jedinici,
11. referentna godina je godina u odnosu na koju se promatra napredak energetske uinkovitosti na nacionalnoj, sektorskoj ili
na razini pojedinog potroaa ili grupe potroaa koje su rezultat
primjene energetskih usluga ili mjera poboljanja energetske uinkovitosti,
12. referentna potronja energije je potronja energije pri referentnim uvjetima prije provedbe mjere za poboljanje energetske
uinkovitosti, koja se koristi kao osnova za usporedbu u odreivanju
buduih uteda energije,
13. referentni uvjeti predstavljaju vrijednosti neovisnih varijabli
koje utjeu na potronju energije u graevini u referentnoj godini
prije provedbe mjere poboljanja energetske uinkovitosti, u odnosu
na koje se provodi normalizacija uteda energije,
14. normalizacija je postupak prilagoavanja izraunatog iznosa ostvarenih uteda energije referentnim uvjetima,
STRANICA 10 BROJ 77
NARODNE NOVINE
15. specifina (jedinina) potronja energije je pokazatelj energetske uinkovitosti koji se izraunava kao omjer energije utroene
za neku aktivnost izraene u mjernoj jedinici za energiju (toe, Joule
ili kWh) i mjerljivog rezultata te aktivnosti izraene u fizikoj jedinici (npr. tone elika) ili imbenika koji na tu potronju utjee (npr.
po kuanstvu, po automobilu i sl.),
16. verifikacija uteda energije je postupak kojim se potvruju
utede energije ostvarene energetskom uslugom ili mjerom poboljanja energetske uinkovitosti,
17. Zakon je Zakon o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji (Narodne novine, broj 152/08 i 55/12),
18. ivotni vijek mjere poboljanja energetske uinkovitosti je
oekivano vrijeme u kojem e provedena mjera stvarati utede energije i u kojem se ostvarene utede pribrajaju nacionalnom okvirnom
cilju uteda energije.
Praenje, mjerenje i verifikacija uteda

lanak 5.
Za ocjenu ostvarenja nacionalnog okvirnog cilja uteda energije
u neposrednoj potronji i odreivanje uinaka pojedinanih mjera
poboljanja energetske uinkovitosti u jednoj godini koristi se raunski model koji obuhvaa kombinaciju metoda odozgo-prema-dolje i metoda odozdo-prema-gore koje su utvrene ovim Pravilnikom.
II. METODOLOGIJA ZA PRAENJE I OCJENU

UTEDA ENERGIJE NA NACIONALNOJ RAZINI
Nacionalno izvjee
lanak 6.
(1) Ministarstvo vodi sustav praenja i ocjene uteda energije
te izrauje i objavljuje godinje nacionalno izvjee o energetskoj
uinkovitosti.
(2) Nacionalno izvjee o energetskoj uinkovitosti je sastavni
dio nacionalnog izvjea o stanju u energetskom sektoru koje Ministarstvo objavljuje u godinjem energetskom pregledu Energija u
Hrvatskoj, u skladu s Pravilnikom o energetskoj bilanci.
(3) Izvjee iz stavka 2. ovoga lanka mora sadravati prikaz
vrijednosti pokazatelja energetske uinkovitosti utemeljen na metodi odozgo-prema-dolje utvrenoj ovim Pravilnikom i ukupni iznos
uteda energije u neposrednoj potronji na nacionalnoj razini i na
razini pojedinih sektora neposredne potronje energije izraunat
uporabom tih pokazatelja
(4) Podaci iz stavka 3. ovog lanka sastavni su dio izvjea o
provedbi Nacionalnog akcijskog plana iz lanka 7. Zakona, kojega
je Vlada duna usvojiti do kraja travnja tekue godine za prolu godinu. Izraun pokazatelja energetske uinkovitosti iz stavka 3. ovog
lanka za prolu godinu dan u ovom izvjeu, a s obzirom na dostupnost statistikih podataka, moe biti temeljen na procijenjenim
vrijednostima ulaznih parametara.
Pokazatelji energetske uinkovitosti

lanak 7.
(1) Pokazatelji energetske uinkovitosti odreuju se za svaki
sektor neposredne potronje, u skladu s dostupnim podacima potrebnim za njihov izraun.
(2) Ukupno ostvarene utede energije za svaki sektor izraunavaju se kao umnoak razlike vrijednosti pokazatelja energetske
uinkovitosti u referentnoj godini i u razmatranoj godini i rezultata
aktivnosti ostvarenih u tom sektoru u razmatranoj godini.
(3) Referentna godina u odnosu na koju se promatra napredak
energetske uinkovitosti na sektorskoj i nacionalnoj razini je 2007.
(4) Ukupno ostvarene utede na nacionalnoj razini u razmatranoj godini izraunavaju se kao zbroj ukupno ostvarenih uteda
energije u svim sektorima neposredne potronje u toj godini.
(5) Izraun pokazatelja energetske uinkovitosti provodi se u
skladu s naelima iz metodologije za izraun uteda energije u neposrednoj potronji metodom odozgo-prema-dolje.
(6) Metodologija za izraun uteda energije u neposrednoj
potronji metodom odozgo-prema-dolje iz stavka 5. ovoga lanka
sadrana je u Prilogu I ovog Pravilnika.
III. METODOLOGIJA ZA PRAENJE I OCJENU

UTEDA ENERGIJE PRIMJENOM MJERA
POBOLJANJA ENERGETSKE UINKOVITOSTI
Izraun jedininih i ukupnih uteda energije
lanak 8.
(1) Za praenje i ocjenu uteda energije ostvarenih primjenom
mjera poboljanja energetske uinkovitosti kod obveznika gospodarenjem energijom koristit e se metode odozdo-prema-gore temeljene na matematikim formulama za izraun jedininih uteda
energije.
(2) Jedinine utede energije izraunavaju se kao razlika jedinine potronje energije prije i poslije primjene mjere poboljanja
energetske uinkovitosti, uz provedenu normalizaciju s obzirom na
utjecajni imbenik.
(3) Matematike formule za izraun jedininih uteda energije iz stavka 1. ovog lanka definiraju se u metodologiji za izraun
uteda energije u neposrednoj potronji metodom odozdo-premagore za tipine mjere poboljanja energetske uinkovitosti koje se
primjenjuju u graevinama.
(4) Metodologija za izraun uteda energije u neposrednoj
potronji metodom odozdo-prema-gore iz stavka 3. ovoga lanka
sadrana je u Prilogu II ovog Pravilnika.
(5) Kad obveznik gospodarenjem energijom ima izraen plan
praenja, mjerenja i verifikacija uteda energije ili provodi mjere
poboljanja energetske uinkovitosti putem energetskih usluga, ne
mora koristiti matematike formule za izraun jedininih uteda
energije iz Metodologije iz stavka 3. ovog lanka.
(6) Potronja prije primjene mjere energetske uinkovitosti
odreuje se za svaku pojedinu mjeru poboljanja energetske uinkovitosti na temelju dostupnih podataka za graevinu u kojoj se
mjere provode ili na temelju karakteristika ureaja i opreme koja
se zamjenjuje ili ugrauje. U sluaju nedostatka takvih podataka
koriste se referentne vrijednosti propisane u Metodologiji iz stavka
3. ovog lanka.
(7) Ukupno ostvarene godinje utede za svaku mjeru izraunavaju se kao umnoak jedininih uteda energije i veliine po kojoj
se jedinine utede izraunavaju.
NARODNE NOVINE
BROJ 77 STRANICA 11
(8) Ukupno ostvarene godinje utede energije iz stavka 7. ovog

lanka vrijede onoliko godina koliki je prosjeni ivotni vijek mjere,
utvren u Metodologiji iz stavka 3. ovog lanka za svaku pojedinu
mjeru.
(9) Metodologija iz stavka 3. ovog lanka, kada je to mogue i primjereno, primjenjuje se i za ocjenu ukupnih uteda energije ostvarenih provedbom pojedinih mjera poboljanja energetske
uinkovitosti definiranih u Nacionalnom akcijskom planu energetske uinkovitosti. Pri tome se utede ostvarene od strane obveznika
gospodarenja energijom pridjeljuju odgovarajuoj mjeri iz Nacionalnog akcijskog plana.
(10) Podaci iz stavka 9. ovog lanka sastavni su dio izvjea
o provedbi Nacionalnog akcijskog plana iz lanka 7. Zakona, kojega je Vlada duna usvojiti do kraja travnja tekue godine za prolu
godinu.
Obveze obveznika gospodarenja energijom

lanak 9.
(1) Obveznici gospodarenja energijom duni su jednom godinje dostavljati podatke o provedenim mjerama poboljanja energetske uinkovitosti Ministarstvu.
(2) Sastavni dio informacija iz stavka 1. ovoga lanka moraju
biti najmanje sljedei podaci za svaku pojedinu provedenu mjeru
poboljanja energetske uinkovitosti:
a. naziv mjere,
b. kratki opis mjere,
c. vrijeme provedbe mjere (datum poetka i kraja provedbe),
d. iznos ukupno ostvarene godinje utede energije,
e. iznos ukupno ostvarenog godinjeg smanjenja emisija ugljinog dioksida (CO2),
f. metoda izrauna uteda energije,
g. ukupno uloena novana sredstva za provedbu mjere i
h. izvori novanih sredstava.
(3) Godinje utede energije iz stavka 2. ovoga lanka moraju
biti izraunate u skladu s Metodologijom iz lanka 8. stavka 3. ovog
Pravilnika.
(4) Ministarstvo moe uspostaviti informacijski sustav koji e
omoguiti korisnicima sredstava Fonda, koji su obveznici gospodarenja energijom temeljem Zakona o Fondu za zatitu okolia i
energetsku uinkovitost (Narodne novine br. 107/03), dostavljanje
podataka iz stavka 1. ovog lanka i izraun ostvarenih uteda energije putem interneta.
(5) Kada obveznik gospodarenjem energijom provodi mjeru
poboljanja energetske uinkovitosti za koju nije u Metodologiji iz
lanka 8. stavka 3. ovog Pravilnika propisana matematika formula
za izraun jedininih i ukupnih uteda energije, obveznik gospodarenja energijom mora imati plan praenja, mjerenja i verifikacija
uteda energije usklaen s Meunarodnim protokolom za mjerenje
i verifikaciju uteda energije (IPMVP) iz kojeg je vidljiv nain izrauna uteda energije.
(6) Plan praenja, mjerenja i verifikacije uteda energije, mora
sadravati najmanje sljedee:
a. naziv mjere,
b. procijenjene utede energije koje se planiraju postii mjerom,
c. granice mjerenja,
d. opis referentnih uvjeta (potronja energije, neovisne varijable

koje utjeu na potronju, oprema, operativna praksa),
e. razdoblje primjene plana praenja, mjerenja i verifikacije,
f. metodologiju utvrivanja uteda energije (matematika formulacija odnosa potronje energije i neovisnih varijabli koje na nju
utjeu koja predstavlja osnovu za odreivanje jedininih i ukupnih
uteda energije),
g. mjerenje i mjernu opremu, ako je predvieno (karakteristike
mjernog ureaja, protokol vrenja oitanja, proceduru upravljanja
mjernim ureajem i rutinski kalibracijski protokol),
h. osobu odgovornu za oitanje mjerenja i praenje drugih podataka,
i. format izvjea o ostvarenim utedama.
IV. METODOLOGIJA ZA PRAENJE I OCJENU

UTEDA ENERGIJE OSTVARENIH ENERGETSKIM
USLUGAMA
lanak 10.
(1) Obveznici gospodarenja energijom koji provode mjeru poboljanja energetske uinkovitosti putem energetskih usluga moraju
imati plan praenja, mjerenja i verifikacije uteda energije usklaen
s Meunarodnim protokolom za mjerenje i verifikaciju uteda energije (IPMVP).
(2) Plan praenja, mjerenja i verifikacije uteda energije sastavni je dio ugovora o energetskom uinku, a sadri najmanje podatke
iz lanka 9. stavka 5. ovog Pravilnika.
V. VERIFIKACIJA UTEDA ENERGIJE

lanak 11.
(1) Ministarstvo moe zatraiti verifikaciju ostvarenih uteda
energije iskazanih kod obveznika gospodarenja energijom.
(2) Fond moe zatraiti verifikaciju ostvarenih uteda energije
iskazanih kod korisnika sredstava Fonda.
(3) Verifikaciju iskazanih ostvarenih uteda energije obavlja
ovlatena osoba za energetski pregled graevina upisana u Registar ovlatenih osoba za obavljanje energetskih pregleda graevina
i energetsko certificiranje zgrada kojega vodi ministarstvo nadleno
za graditeljstvo.
VI. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lanak 12.
Sastavni dio ovoga Pravilnika su Prilog I i Prilog II.
lanak 13.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u
Narodnim novinama.
Klasa: 011-01/12-01/106
Urbroj: 526-04-02/1-12-4
Zagreb, 20. lipnja 2012.
Prvi potpredsjednik Vlade i
ministar
Radimir ai, v. r.
NARODNE NOVINE
STRANICA 12 BROJ 77
PRILOG I
METODOLOGIJA ZA OCJENU UTEDA ENERGIJE

U NEPOSREDNOJ POTRONJI PRIMJENOM
METODA ODOZGO-PREMA-DOLJE
POPIS KRATICA, JEDINICA, PREFIKSA I INDEKSA
EU
TD
UNP
Kratice
Europska komisija
Direktiva 2006/32/EC o energetskoj uinkovitosti i energetskim uslugama
Europska unija
odozgo-prema-dolje (eng. top-down)
ukapljeni naftni plin
goe
toe
m2
l
J
brtkm
tkm
pkm
Wh
Jedinice
gram ekvivalentne nafte
tona ekvivalentne nafte
kvadratni metar
litra
dul
bruto tonski kilometar
tonski kilometar
putniki kilometar
vatsat
k
M
G
Prefiksi
tisua (103)
milijun (106)
milijarda (109)
2007
t
Indeksi
vrijednost u 2007. godini
vrijednost u godini t
EK
ESD
1. Uvod
Ovaj dokument sadri metodologiju za izraun uteda energije pomou skupa pokazatelja energetske uinkovitosti u sektorima
neposredne potronje energije. Temelji se na preporukama Europske komisije (EK) danim u dokumentu Recommendations on Measurement and Verification Methods in the Framework of Directive
2006/32/EC on Energy End-Use Efficiency and Energy Services [1].
Metode prikazane u ovom dokumentu predstavljaju matematike
formule za izraun odozgo-prema-dolje (eng. top-down TD) pokazatelja energetske uinkovitosti.
Ukupne utede energije za pojedini sektor, podsektor ili specifinu namjenu izraunavaju se kao razlike vrijednosti odgovarajueg
pokazatelja u referentnoj godini i godini izvjeivanja pomnoenoj s
vrijednou pokazatelja aktivnosti ili drugog utjecajnog imbenika
na potronju energije u godini izvjeivanja.
Ovakav nain izrauna, odnosno ocjena uteda energije primjenom TD metoda, u potpunosti je u skladu sa zahtjevima Direktive
2006/32/EC o energetskoj uinkovitosti i energetskim uslugama
(ESD).
Postoje tri vrste TD pokazatelja energetske uinkovitosti:
Preferirani (P) pokazatelji preporua se, ukoliko postoje

dostupni podaci bilo iz nacionalnih statistika bilo iz rezultata modeliranja, koritenje ovih pokazatelja za izvjeivanje o ostvarenim
utedama,
Alternativni (A) pokazatelji koritenje ovih pokazatelja
moe biti zamjena za neki P pokazatelj,
Minimalni (M) pokazatelji ove je pokazatelje mogue izraunati pomou podataka koji su uobiajeno dostupni iz Eurostatovih
odnosno nacionalnih statistika.
Pokazatelji se izraunavaju za etiri glavna sektora neposredne
potronje energije:
kuanstva,
usluge,
promet,
industrija.
U hrvatskim se energetskim statistikama sektori neposredne
potronje energije dijele na promet, industriju i opu potronju, koja
se potom dijeli na kuanstva, usluge, poljoprivredu i graditeljstvo.
Poljoprivreda i graditeljstvo imaju mali udio u ukupnoj potronji
energije, pa pokazatelji za ove podsektore nisu posebno razvijeni.
Ipak, za ocjenu energetske uinkovitosti u njima mogu se koristiti
pokazatelji za industriju (graditeljstvo prema ISIC klasifikaciji djelatnosti i pripada sektoru industrije).
Pokazatelji energetske uinkovitosti raunaju se u odnosu
na poetnu, referentnu godinu, koja je za Hrvatsku 2007., jer je
to godina koja je prethodila primjeni 1. Nacionalnog akcijskog plana
energetske uinkovitosti za razdoblje 2008. 2010. Pokazatelji se
raunaju prema dostupnim podacima iz nacionalnih (energetskih)
statistika i rezultata modeliranja, a iskazuju se u mjernoj jedinici danoj uz svaki pokazatelj. U konanici se svaki pokazatelj kao
i ukupne utede energije iskazuju u PJ (pokazatelji se iskazuje u
PJ po jedinici aktivnosti) radi ocjene ostvarivanja nacionalnog cilja
koji za 2016. godinu iznosi 19,77 PJ uteda energije u neposrednoj
potronji.
2. Pokazatelji energetske uinkovitosti za KUANSTVA

Pokazatelji energetske uinkovitosti za kuanstva prikazuju varijacije u neposrednoj potronji energije kuanstava u stanovima za
pojedine namjene: zagrijavanje i hlaenje prostora, priprema potrone tople vode (PTV), velike kuanske ureaje i rasvjetu. Potronja
energije se dijeli na potronju elektrine energije i na potronju svih
ostalih oblika energije.
Ukupne utede energije u sektoru izraunavaju se zbrajanjem
ostvarenih uteda po pojedinim namjenama. Pri tome se u obzir ne
uzimaju negativne utede koje se dogaaju u sluaju kada je pokazatelj u godini izvjeivanja vei od pokazatelja u referentnoj godini.
Ukupne utede mogu se izraunati na tri naina:
koritenjem pokazatelja P1 do P5;
koritenjem pokazatelja M1 i M2 ili
koritenjem kombinacije P i M pokazatelja (M1 i P4, P5).
Pokazatelji su sljedei:
P1: Potronja energije za grijanje po jedinici povrine s klimatskom korekcijom,
P2: Potronja energije za hlaenje po jedinici povrine s klimatskom korekcijom,
P3: Potronja energija za grijanje vode po stanovniku,
NARODNE NOVINE
BROJ 77 STRANICA 13
P4: Specifina godinja potronja elektrine energije kuanskih ureaja,

P5: Potronja elektrine energije za rasvjetu po stanu,
M1: Potronja energije (osim elektrine i suneve energije) po
stanu s klimatskom korekcijom,
M2: Potronja elektrine energije po stanu.
2.1. Potronja energije za grijanje po jedinici povrine s

klimatskom korekcijom (P1)
Pokazatelj P1 je omjer potronje energije za grijanje prostora
korigirane s obzirom na klimatske uvjete i ukupne povrine stalno
nastanjenih stanova. Izraava se u jedinici toe/m2.
Za izraun pokazatelja P1 potrebni su sljedei podaci:
broj stalno nastanjenih stanova,
prosjena povrina stana (m2),
potronja energije za grijanje korigirana prema klimatskim
uvjetima (toe).
Za izraun potronje energije za grijanje prostora korigirane
prema klimatskim uvjetima potrebni su sljedei podaci:
stvarna potronja energije za zagrijavanje prostora (toe),
stvarni broj stupanj-dana grijanja,
prosjeni broj stupanj-dana grijanja.
Postoje razliiti statistiki podaci o broju stanova. Uobiajeno
su iz nacionalnih statistikih izvjea dostupni podaci o ukupnom
broju stanova i ukupnom broju stalno nastanjenih stanova1. Za analizu uinkovitosti potronje energije, relevantan je potonji podatak.
Prosjena povrina stana (m2) uobiajeno je dostupna iz popisa
stanovnitva i nacionalnih statistika.
Pokazatelj P1 rauna se matematikom formulom:
EH
SH
MDD25heating
*
F
ADD heating
a utede energije:
H SH
> ( E2007
F2007
SH
MDD25heating
EH
MDD25heating
)( t *
) @* Ft
heating
Ft
ADD2007
ADDtheating
Potronja energije za grijanje odnosi se na cijeli sektor kuanstava2. Uobiajeno nije ukljuena u nacionalne statistike niti je
takav podatak dostupan iz statistika Eurostata. Procjenjuje se od
specijaliziranih organizacija (nacionalnih energetskih agencija ili
instituta) na temelju istraivanja i modeliranja.
Stvarni broj stupanj-dana grijanja je pokazatelj teine zimskih
uvjeta i time potreba za grijanjem. Izraunava se kao zbroj razlike izmeu referentne unutranje temperature (uobiajeno 18 C) i
prosjene dnevne temperature za svaki dan u sezoni grijanja (npr.
od listopada do travnja)3. Broj stupanj-dana grijanja u EU zemljama
kree se od 700-800 za Cipar i Maltu do 4 000 5 000 u nordijskim
i baltikim zemljama; prosjek za EU-27 iznosi oko 2 800 stupanjdana, a za Hrvatsku se koristi podatak 2 294. Mjerenja dnevnih
vanjskih temperatura dolaze iz raznih meteorolokih postaja diljem
zemlje; ti se podaci uprosjeuju kako bi se dobila nacionalna vrijednost stupanj-dana grijanja4. Eurostat izraunava ove vrijednosti za
sve EU zemlje, ali je na njihovim internetskim stranicama dostupan
podatak jedino o aritmetikoj prosjenoj vrijednosti.
Srednja vrijednost stupanj-dana grijanja predstavlja broj stupanj-dana grijanja za normalnu zimu, a temelji se na dugogodinjem
prosjeku stvarnih stupanj-dana grijanja. Eurostat koristi 25-godinji prosjek (1980-2004), a u nekim dravama se koristi 30-godinji
prosjek5.
Varijacija ovog pokazatelja tijekom vremena odraava utjecaj
regulative iz podruja zgradarstva, ulaganja u obnovu postojeeg fonda stambenih zgrada i poboljane uinkovitosti novih
sustava grijanja. Ona takoer ukljuuje i uinak promjene u ponaanju (npr. temperatura grijanja, trajanje sezone grijanja), to
moe odgovarati stvarnoj utedi energije (ako postoji smanjenje
temperature), ali i negativnim utedama energije zbog poveane
udobnosti6.
2.2. Potronja energije za hlaenje po jedinici povrine s

klimatskom korekcijom (P2)
Pokazatelj P2 je omjer potronje energije za hlaenje prostora
korigirane s obzirom na klimatske uvjete i ukupne povrine stalno
nastanjenih stanova. Izraava se u jedinici toe/m2.
broj stalno nastanjenih stanova,
prosjena povrina stana (m2),
pri emu su:

2
SH
H
E 2007
, EtH
SH
= potronja energije za grijanje prostora u 2007.

godini i u godini t
F2007 , Ft = ukupna povrina u m2 stalno nastanjenih stanova u
2007. godini i u godini t

(izraunava se kao umnoak broja stalno nastanjenih stambenih jedinica i prosjene veliine stambene jedinice)
MDD 25heating
= srednja vrijednost stupanj-dana grijanja u pro-
teklih 25 godina
heating
ADD 2007
, ADDtheating
= stvarna vrijednost stupanj-dana grijanja u 2007. godini i u godini t

1
Razlika izmeu ova dva podatka jest broj vikendica/apartmana i praznih

stanova.
Potronja energije sekundarnih prebivalita (vikendica, apartmana) uobiajeno je mala i ukljuena u podatak o ukupnoj potronji energije stalno
nastanjenih kuanstava. No, ukoliko udio potronje energije u sekundarnim
prebivalitima postane znaajan, treba ga odvojiti iz ukupne potronje energije kuanstava.
3
Ukoliko je prosjena dnevna temperatura zimskog dana 5C, broj stupanjdana grijanja tog dana je 13 (18-5).
4
Ovaj nacionalni prosjek moe se izraunati kao aritmetika sredina ili kao
ponderirani prosjek po populaciji. Trebao bi se koristiti drugi pristup jer
bolje predstavlja potrebe za grijanjem u zemlji.
5
Neke su zemlje skratile referentno razdoblje i prosjek raunaju od 1990.
godine kako bi u obzir uzele injenicu da su od tada zime toplije. Neke,
pak, zemlje dodatno mijenjaju i razdoblje izrauna (pokretno razdoblje), to
znai da broj stupanj dana nije fiksan.
6
U junim europskim zemljama poveava se udio centralnog grijanja (bilo
uslijed daljinskih centraliziranih toplinskih sustava, bilo zbog plinofikacije),
ime se toplinska udobnost u kuanstvima poveava te se omoguava zagrijavanje vie prostorija. Zamjena sobnog centralnim grijanjem dovodi do poveanja potronje energije za grijanje upravo zbog efekta poveanja grijane
povrine. U tom se sluaju moe koristiti potronja energije za grijanje po
m2 ekvivalentne stambene jedinice s centralnim grijanjem.
NARODNE NOVINE
STRANICA 14 BROJ 77
potronja energije za grijanje korigirana prema klimatskim

uvjetima (toe).
Za izraun potronje energije za hlaenje prostora korigirane
prema klimatskim uvjetima potrebni su sljedei podaci:
stvarna potronja energije za hlaenje prostora (toe),
stvarni broj stupanj-dana hlaenja,
prosjeni broj stupanj-dana hlaenja.

regulative u podruju zgradarstva, poboljane uinkovitosti novih
ureaja za hlaenje prostora, ali takoer ukljuuje utjecaj poveane penetracije ureaja za hlaenje u kuanstva (postotak stanova
ili povrine koja se hladi), koji mogu neutralizirati/prikriti prave
tehnike utede8.
godini i u godini t
2.4. Potronja energije za grijanje vode po stanovniku (P3)

Pokazatelj P3 je omjer potronje energije za pripremu PTV u
kuanstvima i ukupnog broja stanovnika. Izraava se u jedinici toe/
stanovnik.
potronja energije za pripremu (ktoe),
ukupan broj stanovnika (u 1 000).
Potronja energije za pripremu PTV u kuanstvu nije uobiajen
podatak u energetskim statistikama i uobiajeno se dobiva temeljem
detaljnijih procjena. Potronja energije za pripremu PTV ukljuuje
potronju naftnih derivata, prirodnog plina, ugljena i lignita, elektrine energije, topline iz centraliziranih toplinskih sustava, biomase
i suneve energije. Kako ESD potronju suneve energije za pripremu PTV smatra utedom energije, potronju suneve energije za
ovu namjenu treba izuzeti iz ulazne vrijednosti potronje energije
za izraun pokazatelja P39.
F2007 , Ft
E HWH
2.3.
E H SC
F
cooling
MDD25
ADD cooling
a utede energije:
H SC
cooling
H SC
> ( E 2007 * MDD25cooling ) ( Et

F2007
ADD2007
Ft
cooling
MDD25
) @* Ft
ADDtcooling
pri emu su:

SH
H
E 2007
, EtH
SH
= potronja energije za hlaenje prostora u 2007.
= ukupna povrina u m2 stalno nastanjenih stanova u 2007. godini i u godini t (izraunava se kao umnoak broja
stalno nastanjenih stambenih jedinica i prosjene veliine stambene
jedinice)
MDD
a utede energije:
cooling
25
= srednja vrijednost stupanj-dana hlaenja u

proteklih 25 godina
Izraunavanje stupanj-dana hlaenja uobiajeno je u Sjedinjenim Amerikim Dravama (SAD), gdje se kao referentna vrijednost unutranje temperature uzima 20 C.
* Pt
pri emu su:
cooling
ADD 2007
, ADDtcooling
= stvarna vrijednost stupanj-dana

hlaenja u 2007. godini i u godini t.
Potronja energije za hlaenje prostora predstavlja elektrinu
energiju u kuanstvu utroenu u tu svrhu ponajprije za rad split klimatizacijskih ureaja. Ovaj se podatak procjenjuje temeljem istraivanja o postojanju i koritenju ureaja za hlaenje prostora u kuanstvima (npr. split klimatizacijskih ureaja) i modeliranja, uzimajui
u obzir intenzitet koritenja (broj radnih sati ureaja) i prosjenu
nazivnu snagu ureaja. Ovakve procjene uobiajeno rade specijalizirane organizacije (nacionalne energetske agencije ili instituti).
Stvarna vrijednost stupanj-dana hlaenja pokazatelj je ljetnih
temperatura, i time potreba za hlaenjem prostora. Izraunava se
kao zbroj razlike izmeu prosjene dnevne temperature za svaki dan
u sezoni hlaenja (npr. od svibnja do rujna) i referentne unutranje
temperature (uobiajeno 20 C). Trenutno ne postoji harmonizirana
metoda za izraun stupanj-dana hlaenja u EU niti Eurostat prikazuje ovaj podatak u svojim statistikama7. Srednja vrijednost stupanjdana hlaenja predstavlja broj stupanj-dana hlaenja za normalno
ljeto, a temelji se na dugogodinjem prosjeku stvarnih stupanj-dana
hlaenja (npr. u razdoblju od 25 godina).
H WH
E 2007
E HWH
t
P2007
Pt
H WH
E 2007
, E tHWH
= potronja energije za pripremu PTV u kuanstvu u 2007. godini i u godini t

(bez potronje suneve energije)
P2007 , Pt
= broj stanovnika u 2007. godini i u godini t
2.5. Specifina godinja potronja elektrine energije

kuanskih ureaja (P4)
Pokazatelj P4 jest godinja jedinina potronja elektrine energije za postojei fond (stock) pojedinog kuanskog ureaja. Izraava
se u jedinici kWh/god.
Jedan od naina kojim bi se bolje pokazale stvarne utede energije bio bi da

se potronja energije za hlaenje podijeli s brojem ili povrinom stambenih
jedinica koje doista imaju ureaje za klimatizaciju prostora.
9
Ovakav se pristup razlikuje od pristupa Eurostata, koji u ukupnu potronju
energije u kuanstvima ubraja i potronju suneve energije. No, Direktiva
2006/32/EC kao prihvatljivu mjeru poboljanja energetske uinkovitosti navodi proizvodnju energije iz obnovljivih izvora energije (OIE), pri emu se
koliina kupljene energije smanjuje (npr. sunevi toplinski sustavi, sustavi
pripreme PTV, grijanja i hlaenja potpomognuti sunevom energijom)
(Prilog III Direktive).
NARODNE NOVINE
BROJ 77 STRANICA 15

jedinina potronja postojeeg fonda kuanskog ureaja10
(kWh/god),
broj kuanskih ureaja u tisuama.
Jedinina potronja elektrine energije izraunava se kao omjer
ukupne godinje potronje elektrine energije svake pojedine vrste
kuanskog ureaja i broja tih ureaja. Ovaj podatak uobiajeno nije
dostupan iz nacionalnih energetskih statistika, no moe se dobiti temeljem procjena koje su specifine za svaku pojedinu vrstu ureaja.
Broj kuanskih ureaja (po vrstama), ukoliko je dostupan,
moe se preuzeti iz nacionalnih statistika, ili se moe procijeniti na
dva naina:
modeliranjem temeljenim na podacima o godinjoj prodaji ureaja i prosjenom ivotnom vijeku ureaja, ili
iz (godinjih) ispitivanja koja se provode u kuanstvima o vlasnitvu ureaja (% kuanstava koji posjeduje jedan ili vie ureaja).
Varijacija ovog pokazatelja tijekom vremena odraava poboljanje energetske uinkovitosti, ali utede energije koje se ovim pokazateljem izraunaju ipak mogu biti neutralizirane/prikrivene zbog
utjecaja promjene ponaanja korisnika kuanskih ureaja (npr. kupovina veih ureaja, intenzivnije koritenje ureaja).
Pokazatelj P2 jest UEC, a utede energije raunaju se matematikom formulom:
x
UEC 2007
UEC tx * Stock tx
pri emu su:

x
UEC 2007
, UEC tx
= jedinina potronja elektrine energije kuanskog ureaja x u 2007. godini i u godini t (temeljena na prosjeku
za postojei stock ureaja)
Stock tx
= broj pojedinog kuanskog ureaja u godini t
2.6. Potronja elektrine energije za rasvjetu po kuanstvu

(P5)
Pokazatelj P5 je omjer potronje elektrine energije za rasvjetu
u kuanstvima i ukupnog broja stalno nastanjenih stanova. Izraava
se u jedinici kWh/stan.
potronja elektrine energije za rasvjetu (ktoe > kWh11);
broj stalno nastanjenih stanova.
Potronja elektrine energije za rasvjetu u kuanstvu nije
uobiajen podatak u energetskim statistikama. U nekim zemljama
ovaj je podatak dostupan kao procjena, temeljena na broju rasvjetnih mjesta, odnosno prosjenoj nazivnoj snazi i prosjenom
broju sati rada rasvjete godinje.
difuzije uinkovitih arulja, ali i poveanja broja rasvjetnih mjesta i promjene u broju sati rada rasvjete. Poveanje broja rasvjetnih mjesta i/ili broja sati rada rasvjete moe neutralizirati/prikriti
utede energije, to moe dovesti do podcjenjivanja ostvarenih
uteda ili nemogunosti mjerenja bilo kakvih uteda energije12.
10
Razmatra se est grupa kuanskih ureaja, koji predstavljaju najvea troila u kuanstvu: hladnjaci, zamrzivai, perilice rublja, perilice posua, TV,
suilice rublja.
11
1 toe = 11.630 kWh
12
Jedan od naina kojim bi se bolje pokazale stvarne utede energije bio bi da
se potronja elektrine energije za rasvjetu podijeli brojem rasvjetnih mjesta.

H Li
E2007
D2007
a utede energije:
H Li
E 2007
E H Li
t
D2007
Dt
* D t
pri emu su:

H Li
, EtH Li
E2007
= potronja elektrine energije u kuanstvu za rasvjetu u 2007. i u godini t
D2007 , D t
= broj stalno nastanjenih stanova u 2007. godini
i godini t
2.7. Potronja energije (osim elektrine i suneve energije) po

kuanstvu s klimatskom korekcijom (M1)
Pokazatelj M1 je omjer potronje energije (izuzev elektrine i
suneve) korigirane s obzirom na klimatske uvjete u kuanstvima
i ukupnog broja stalno nastanjenih stanova. Izraava se u jedinici
toe/stan.
Za izraun pokazatelja M1 potrebni su sljedei podaci:
potronja energije (izuzev elektrine i suneve) korigirana s
obzirom na klimatske uvjete (ktoe),
broj stalno nastanjenih stanova u tisuama.
Za izraun potronje energije (izuzev elektrine i suneve) potrebni su sljedei podaci:
ukupna neposredna potronja energije u kuanstvima (ktoe),
potronja elektrine energije u kuanstvima (ktoe),
potronja suneve energije u kuanstvima (ktoe).
Objanjenje postupka korigiranja s obzirom na klimatske uvjete dano je uz pokazatelj P1. Iz ove je potronje potrebno izuzeti
sunevu energiju jer ESD uporabu suneve energije za zagrijavanje
prostora ili PTV smatra izvorom uteda energije13.
Pokazatelj M1 rauna se matematikom formulom:
E H NON EL
D
MDD25heating
ADD heating
a utede energije:
H NON EL
> ( E 2007
D2007
MDD25heating
E H NON EL MDD25heating
)( t
*
) @* D t
heating
Dt
ADD2007
ADDtheating
pri emu su:

H NON EL
, EtH NON EL
E2007
= potronja energije (izuzev elektrine i

suneve) u kuanstvima u 2007. godini i godini t
MDD25heating
= srednja vrijednost stupanj-dana grijanja u proteklih 25 godina
13
Ovakav se pristup razlikuje od pristupa Eurostata, koji u ukupnu potronju
energije u kuanstvima ubraja i potronju suneve energije.
NARODNE NOVINE
STRANICA 16 BROJ 77
heating
, ADDtheating
ADD2007
= stvarna vrijednost stupanj-dana grijanja u 2007. godini i godini t
D2007 , D t
= broj stalno nastanjenih stanova u 2007. go-
dini i godini t.
2.8. Potronja elektrine energije po kuanstvu (M2)

Pokazatelj M2 je omjer potronje elektrine energije u kuanstvima i ukupnog broja stalno nastanjenih stanova. Izraava se u
jedinici toe/stan.,
potronja elektrine energije u kuanstvima (ktoe > kWh),
broj stalno nastanjenih stanova u tisuama.
Potronja elektrine energije uobiajeno raste zbog difuzije sve
veeg broja ureaja, bez obzira to su ti ureaji sve uinkovitiji.
Osim ako nije dolo do zasienja u difuziji pojedine vrste ureaja,
dokazivanje uteda energije pomou ovog pokazatelja moe biti vrlo
teko.
E H EL
D
a utede energije:
H EL
E 2007
E H EL
t
D2007
Dt
* D t
pri emu su:

H EL
, EtH EL = potronja elektrine energije u kuanstvima
E2007
u 2007. godini i godini t
D2007 , D t
= broj stalno nastanjenih stanova u 2007. godini
i godini t.
2.9. Izraun ukupnih uteda energije za kuanstva

Ukupne utede energije za kuanstva mogu se izraunati na
tri naina, ovisno o raspoloivosti prethodno navedenih pokazatelja:
kao zbroj uteda energije izraunatih koritenjem pokazatelja
P1 do P5;
M1 i M2;
M1 i pokazatelja P4 i P5 (pri emu treba osigurati da nema dvostrukog obraunavanja uteda).
Prvi pristup (a) je najtoniji jer daje rezultate koji su najblii
tehnikim utedama energije. Pristupi (b) i (c) e podcijeniti utede,
jer ukljuuju utjecaje koji nisu vezani uz energetsku uinkovitost,
posebice utjecaj rastueg broja ureaja koji se koriste u kuanstvima.
Za praenje i ocjenu napretka energetske uinkovitosti na
nacionalnoj razini u kuanstvima u Hrvatskoj izraunavaju se
svi navedeni pokazatelji, a ukupne utede se izraunavaju koritenjem pristupa (a), tj. koritenjem pokazatelja P1 do P5. Rezultati se prikazuju u PJ.
3. Pokazatelji energetske uinkovitosti za USLUGE

Pokazatelji energetske uinkovitosti za sektor usluga pokrivaju
potronju elektrine i ostalih oblika energije na razini itavog sektora ili u podsektorima. Takoer je mogue, kao za kuanstva, izraunavati pokazatelje energetske uinkovitosti i utede energije po
namjenama, no podaci potrebni za takav izraun uobiajeno nisu
dostupni.
ostvarenih uteda po pojedinim podsektorima. Pri tome se u obzir
ne uzimaju negativne utede koje se dogaaju u sluaju kada je pokazatelj u godini izvjeivanja vei od pokazatelja u referentnoj godini.
koritenjem pokazatelja P6 i P7;
koritenjem pokazatelja M3 i M4 ili
koritenjem kombinacije P i M pokazatelja (M3 i P7, ili M4
i P6).
P6: Potronja energije (osim elektrine) s klimatskom korekcijom po pokazatelju aktivnosti u podsektoru;
P7: Potronja elektrine energije po pokazatelju aktivnosti u
podsektoru;
M3: Potronja energije (osim elektrine) u sektoru usluga s
klimatskom korekcijom po ekvivalentnom zaposleniku/ povrini;
M4: Potronja elektrine energije u sektoru usluga po ekvivalentnom zaposleniku/povrini.
Na razini podsektora moe se kao pokazatelj aktivnosti koristiti
povrina u m2 ili fiziki pokazatelj aktivnosti (primjerice broj bolesnika, broj gostiju i sl.) koji nedvojbeno utjee na potronju energije
u sektoru.
Za izraun pokazatelja P6 i P7, definicija podsektora treba pratiti NACE klasifikaciju:
maloprodaja i veleprodaja (odjeljak G),
uredske zgrade: odjeljci H (prijevoz i skladitenje), J (informacije i komunikacije), K (financije i osiguranje), L (nekretnine),
M (strune, znanstvene i tehnike aktivnosti), i N (administracija
i ostale usluge),
hoteli i restorani (odjeljak I),
javna uprava i obrana (odjeljak O),
obrazovanje (odjeljak P),
zdravstvene i aktivnosti socijalnog rada (odjeljak Q),
umjetnost, zabava i rekreacija (odjeljak R).
3.1. Potronja energije (osim elektrine) s klimatskom
korekcijom po pokazatelju aktivnosti u podsektoru (P6)
Pokazatelj P6 je omjer potronje energije (osim elektrine) korigirane s obzirom na klimatske uvjete u pojedinom podsektoru i
pokazatelja aktivnosti u tom podsektoru. Izraava se u jedinici toe/
pokazatelj aktivnosti.
potronja energije (izuzev elektrine) u podsektoru korigirana
s obzirom na klimatske uvjete (za objanjenje postupka korekcije
pogledati objanjenje dano uz pokazatelj P1) (ktoe),
pokazatelj aktivnosti u podsektoru: povrina (m2) ili fiziki
pokazatelj aktivnosti karakteristian za podsektor.
Stvarna potronja energije (izuzev elektrine) odgovara stvarnoj potronji ostalih oblika energije i energenata: fosilnih goriva,
NARODNE NOVINE
BROJ 77 STRANICA 17
biomase, geotermalne energije i topline iz centraliziranih toplinskih

sustava. Suneva se energija treba izuzeti iz prorauna jer se njezina
uporaba prema ESD smatra izvorom uteda energije. Dok je ovaj
podatak lako dostupan na razini itavog sektora usluga iz nacionalnih energetskih statistika, na razini podsektora uobiajeno nije, to
oteava ili ak onemoguava izraun ovog pokazatelja.
Izbor fizikog pokazatelja aktivnosti mora biti razvidno doveden u vezu s potronjom energije u podsektoru. To moe biti npr.
toe/broj kreveta ili toe/m2 za bolnice, toe/broj noenja ili toe/m2 za
hotele, toe/uenik ili toe/m2 za obrazovne ustanove i sl.
Varijacije ovog pokazatelja tijekom vremena mogu biti posljedica stvarnih uteda energije, povezanih s obnovom zgrada,
promjenom kotlova i instalacijom sunevih toplinskih sustava, ali
i prelaska s koritenja goriva na koritenje elektrine energije za
toplinske namjene.
X
E S NON EL
IA S
MDD25heating
*
ADD heating
a utede energije:
X
S NON
EL
>( E 2007S
IA2007
X
MDD25heating
EtS NON EL MDD25heating
)

(
*
) @* IA St
heating
heating
SX
ADD2007
ADDt
IAt
pri emu su:

X
S NON EL
S
E2007
, Et NON EL = potronja energije (izuzev elektrine) u
podsektoru x u 2007. godini i godini t
X
S
IA2007
, IA St
= pokazatelj aktivnosti u podsektoru x u
2007. godini i godini t

MDD25heating
E S EL
IA S
a utede energije:
X
S EL
E 2007
SX
2007
EtS EL
SX
t
IA
* IA St
pri emu su:

X
S EL
S
E2007
, Et EL
= potronja elektrine energije u podsektoru X

X
S
IA2007
, IA St
= pokazatelj aktivnosti u podsektoru X u
2007. godini i godini t
3.3. Potronja energije (osim elektrine) u sektoru usluga

s klimatskom korekcijom po ekvivalentnom zaposleniku/
povrini (M3)
Pokazatelj M3 je omjer potronje energije (osim elektrine)
korigirane s obzirom na klimatske uvjete u cijelom sektoru usluga
i broja ekvivalentnih zaposlenika14 u sektoru. Alternativno, umjesto broja ekvivalentnih zaposlenika u sektoru, moe se koristiti
ukupna korisna povrina (m2). Izraava se u jedinici toe/zaposlenik
ili toe/m2.
potronja energije (izuzev elektrine) u sektoru korigirana s
obzirom na klimatske uvjete (za objanjenje postupka korekcije pogledati objanjenje dano uz pokazatelj P1) (ktoe);
Broj ekvivalentnih zaposlenika u sektoru usluga (podatak dostupan iz Eurostat ili nacionalnih statistika) u tisuama ili korisna
povrina zgrada (m2) u sektoru usluga.
= srednja vrijednost stupanj-dana grijanja u pro-
3.2. Potronja elektrine energije u podsektorima po

pokazatelju aktivnosti u podsektoru (P7)
Pokazatelj P7 je omjer potronje elektrine energije u pojedinom podsektoru i pokazatelja aktivnosti u tom podsektoru. Izraava
se u jedinici kWh/pokazatelj aktivnosti.
potronja elektrine energije u podsektoru (ktoe -> kWh),
pokazatelj aktivnosti u podsektoru (kako je objanjeno za
pokazatelj P6).
Varijacija ovog pokazatelja tijekom vremena moe biti posljedica stvarnih uteda energije, povezanih s ugradnjom uinkovitijih rashladnih ureaja ili rasvjete. No, jedinina potronja
moe se i poveati zbog prelaska s koritenja goriva na koritenje
elektrine energije za toplinske namjene kao i zbog vee difuzije
novih ureaja (pogotovo ICT).
IA
teklih 25 godina
heating
, ADDtheating = stvarna vrijednost stupanj-dana
ADD2007
grijanja u 2007. godini i godini t
S NON EL
em
S fte
MDD25heating
ADD heating
a utede energije:
S NON EL
> ( E2007S
fte
em2007
fte
MDD25heating
E NON EL MDD25heating
) ( t S fte *
) @* emSt
heating
heating
ADD2007
ADD
emt
t
pri emu su:

S NON EL
, EtS NON EL
E 2007
= potronja energije (izuzev elektrine) u

sektoru usluga u 2007. godini i godini t
fte
S
em2007
, emtS
fte
= ukupan broj zaposlenika u sektoru usluga

(u ekvivalentu stalno zaposlenih) u 2007. godini i u godini t (alternativno se koristi podatak o korisnoj povrini u sektoru usluga)
14
Broj ekvivalentnih zaposlenika se izraunava na temelju ukupnog broja
zaposlenika u sektoru usluga svedenog na situaciju u kojoj bi svi zaposlenici bili stalno zaposleni. Broj tako izraunatih ekvivalentnih zaposlenika je
manji nego stvarni broj zaposlenika u uslunom sektoru.
NARODNE NOVINE
STRANICA 18 BROJ 77
MDD25
= srednja vrijednost stupanj-dana grijanja u prote-
klih 25 godina
heating
, ADDtheating
ADD2007
= stvarna vrijednost stupanj-dana

grijanja u 2007. godini i godini t
3.4. Potronja elektrine energije u sektoru usluga po

ekvivalentnom zaposleniku/ povrini (M4)
Pokazatelj M4 je omjer potronje elektrine energije u cijelom
sektoru usluga i broja ekvivalentnih zaposlenika u sektoru. Alternativno, umjesto broja ekvivalentnih zaposlenika u sektoru, moe se
koristiti ukupna korisna povrina (m2). Izraava se u jedinici kWh/
zaposlenik ili kWh/m2.
potronja elektrine energije u sektoru usluga (ktoe > kWh);
broj ekvivalentnih zaposlenika u sektoru usluga (podatak dostupan iz Eurostat ili nacionalnih statistika) u tisuama ili korisna
povrina zgrada (m2) u sektoru usluga.
Varijacija ovog pokazatelja tijekom vremena moe biti posljedica stvarnih uteda energije, povezanih s ugradnjom uinkovitiji
rashladnih ureaja ili rasvjete. No, jedinina potronja moe se i
poveati zbog prelaska s koritenja goriva na koritenje elektrine
energije za toplinske namjene kao i vee difuzije novih ureaja (pogotovo ICT).
E S EL
em S
fte
a utede energije:
S EL
E 2007
em
S fte
2007
E tE EL
em
S fte
t
* em St
fte
pri emu su:

S EL
, EtE EL
E2007
= potronja elektrine energije u sektoru usluga

fte
S
em2007
, emtS
fte
= ukupan broj zaposlenika u sektoru usluga

(u ekvivalentu stalno zaposlenih) u 2007. godini i u godini t (alternativno se koristi podatak o korisnoj povrini u sektoru usluga)
3.5. Izraun ukupnih uteda za sektor usluga

Ukupne utede energije u cjelokupnom sektoru usluga izraunavaju se zbrajanjem uteda elektrine energije i ostalih oblika
energije. Zbrajanje se radi po podsektorima (pokazatelji P6 i P7)
ili na razini cijelog sektora (pokazatelji M3 i M4). Kombinacija M
i P pokazatelja (M3 i P7 ili M4 i P6) je mogua sve dok nema
dvostrukog obraunavanja uteda.
Za praenje i ocjenu napretka energetske uinkovitosti i
prikaz ukupnih uteda energije na nacionalnoj razini u sektoru
usluga u Hrvatskoj izraunavaju se M pokazatelji (M3 i M4), temeljeni na potronji energije po jedinici korisne povrine zgrada
uslunog sektora. Rezultati se prikazuju u PJ.
4. Pokazatelji energetske uinkovitosti za PROMET

Pokazatelji energetske uinkovitosti za sektor prometa pokrivaju potronju energije u putnikom i teretnom cestovnom, eljeznikom i prometu unutranjim vodnim putovima.
Pokazatelji energetske uinkovitosti za sektor prometa pokrivaju potronju benzina i dizela zajedno. Mogue je i razdvojiti potronje ovih dvaju goriva te pokazatelje raunati zasebno za svaki od
njih, kako bi se u obzir uzeo uinak zamjene goriva.
Takoer je potrebno u obzir uzeti i potronju goriva u tranzitu
ili potronju goriva koja je rezultat turistikih aktivnosti primjenom
nacionalne metode korekcije ukupne potronje energije u prometu.
ostvarenih uteda po pojedinim tipovima vozila i po pojedinim oblicima prijevoza. Pri tome se u obzir ne uzimaju negativne utede koje
se dogaaju u sluaju kada je pokazatelj u godini izvjeivanja vei
od pokazatelja u referentnoj godini.
koritenjem pokazatelja P8 (ili A1), P9 (ili A2), P10, P11, P12
i P13 u kombinaciji s M7;
koritenjem pokazatelja P8 (ili A1), P9 (ili A2), P12 i P13 u
kombinaciji s M6 i M7, ili
koritenjem pokazatelja M5 do M7 u kombinaciji s P12 i P13.
P8: Potronja energije osobnih automobila po putnikom km
(GJ/pkm),
A1 for P8: Specifina potronja energije osobnih automobila
(l/100 km),
P9: Potronja energije kamiona i dostavnih vozila po tonskom
km (GJ/tkm),
A2 for P9: Potronja energije kamiona i dostavnih vozila po
vozilu (GK/vozilo),
P10: Potronja energije u eljeznikom prijevozu putnika po
putnikom km (GJ/pkm),
P11: Potronja energija u eljeznikom prometu robe po bruto
tonskom km (GJ/tkbr)
P12: Udio javnog prometa u putnikom prometu (%),
P13: Udio eljeznikog i rijenog prometa u ukupnom robnom prometu (%),
M5: Potronja energije cestovnih vozila po ekvivalentnom
vozilu (GJ/ekv vozilo),
M6: Potronja energije u eljeznikom prometu po bruto tonskom km (GJ/tkbr),
M7: Potronja energije u rijenom prometu po tonskom km
(GJ/tkm).
Utede energije za cestovni promet mogu se raunati na dva
naina, ovisno o dostupnosti podataka:
kao zbroj uteda energije izraunatih koritenjem preferiranih
pokazatelja P8 (ili A1 za P8) za automobile i P9 (ili A2 za P9) za
kamione i dostavna vozila; ili
kao razlika vrijednosti minimalnog pokazatelja M5.
Utede energije za eljezniki promet mogu se raunati na dva
naina, ovisno o dostupnosti podataka:
kao zbroj uteda energije izraunatih koritenjem preferiranih
pokazatelja P10 za putniki i P11 za teretni eljezniki promet;
kao razlika vrijednosti minimalnog pokazatelja M6.
NARODNE NOVINE
BROJ 77 STRANICA 19
Utede energije za promet unutranjim vodnim putovima mogu

se izraunati koritenjem minimalnog pokazatelja M7.
Utede energije koje su rezultat promjene naina prijevoza (tzv.
modal shift) jednake su zbroju uteda izraunatih pokazateljima P12
i P13.
Koritenje preferiranih pokazatelja energetske uinkovitosti
daje tonije rezultate, koji su blii stvarnim tehnikim utedama
energije. Minimalni pokazatelji vjerojatno podcjenjuju utede jer
ukljuuju i uinak imbenika koji nisu vezani za energetsku uinkovitost.
4.1. Potronja energije osobnih automobila po putnikom km

(P8)
Pokazatelj P8 je omjer ukupne godinje potronje goriva osobnih automobila i njihovog prometa izraenog u putnikim km. Izraava se u jedinici goe/pkm.
potronja energije osobnih automobila (ktoe),
automobilski putniki promet (Gpkm).
Potronja energije osobnih automobila nije standardni podatak
iz energetskih statistika. Taj se podatak odreuje temeljem slubenih
statistika o prodaji motornih goriva (benzin, dizel), broju vozila i
iz rezultata istraivanja o koritenju vozila u km godinje, kao i iz
podataka o specifinoj potronji goriva (l/100 km) kroz jednostavno
modeliranje. Openito, procjena se ne radi samo za automobile, ve
je dio ope raspodjele potronje motornih goriva po vrstama cestovnih vozila (automobili, kamioni, dostavna vozila, autobusi, motocikli). U nekim zemljama radi se razlika izmeu potronje domaih
automobila i ukupne potronje, koja ukljuuje i strana vozila.
Za izraun potronje energije osobnih automobila koriste se
sljedei ulazni podaci:
potronja UNP u automobilima (ktoe),
potronja benzina u automobilima (ktoe),
potronja dizela u automobilima (ktoe).
Ukupan promet osobnim automobilima (Gpkm) podatak je koji
je dostupan iz opih dravnih statistika kao i iz Eurostata. Uobiajeno se temelji na podacima o prijeenim km po vozilu i prosjenom
broju osoba po vozilu.
Varijacija ovog pokazatelja tijekom vremena odraava razne
vrste uteda energije: tehnike utede, utede vezane uz promjene
ponaanja u vonji, utede vezane uz reduciranu mobilnost automobila kao i utede vezane uz povean broj osoba po vozilu.
E CA
T CA
a utede energije:
CA
E2007
EtCA

CA
T2007
Tt CA
* TtCA
pri emu su:

E CA
2007 , E t
CA
= potronja energije osobnih automobila (motorna goriva) u 2007. godini i godini t
CA
T2007
, Tt CA
= ukupan promet osobnih automobila (putniki

km) u 2007. godini i godini t
4.2. Specifina potronja energije osobnih automobila

(A1 za P8)
Pokazatelj A1 predstavlja specifinu potronju automobila. Izraava se u l/100 km.
Za izraun pokazatelja A1 potrebni su sljedei podaci:
potronja energije osobnih automobila (za odreivanje ovog
podatka pogledati pokazatelj P8) (ktoe);
broj automobila;
prosjena udaljenost prijeena automobilom (km/auto god.);
pretvorbeni faktor iz litre u toe za motorna goriva (benzin,
dizel, biogoriva, UNP).
Broj automobila odgovara broju automobila koji su registrirani
u dravi na razmatrani datum i koji imaju dozvolu za prometovanje
javnim prometnicama15.
Prosjena udaljenost godinje prijeena osobnim automobilom
podatak je koji se uobiajeno dobiva iz istraivanja/anketiranja u kuanstvima ili u prometnom sektoru. Treba se temeljiti na godinjim
podacima, a ne na ekstrapolacijama jer moe znaajno varirati iz
godine u godinu ovisno o gospodarskoj situaciji i cijenama goriva.
Pretvorbeni faktor iz litre u toe za benzin i dizel u obzir uzima
prosjenu gustou goriva (0.75 za motorni benzin i 0.85 za dizel16) i
njihovu ogrjevnu mo (1.051 toe/t za motorni benzin i 1.017 toe/t za
dizel)17. Prema tome, koeficijenti su: 0.788 koe/l za motorni benzin
i 0.88 koe/l za dizel)18. Ovi se koeficijenti moraju korigirati tako da
odraavaju i stvarnu uporabu biogoriva u prometu19.
Varijacija ovog pokazatelja tijekom vremena odraava kako
tehnoloke napretke tako i promjene ponaanja vozaa. Razlika
izmeu uteda izraunatih pokazateljem P8 i A1 predstavlja uinak
promjena u okupiranosti vozila i promjene u strukturi goriva (zbog
injenice da benzin i dizel imaju razliite energetske vrijednosti po
litri)20.
15
Slubeni podaci esto se odnose na sva registrirana vozila (npr. ukljuujui

vozila koja vie nisu u uporabi) jer kumuliraju sve nove registracije bez izbacivanja onih vozila koja jesu registrirana ali se vie ne koriste.
16
Raspon je 0.70-0.78 za motorni benzin i 0.82-0.90 za dizel.
17
2009. godine uvedene su nove vrijednosti harmonizirane izmeu Eurostat
i IEA: 1.051 toe/t za motorni benzin (44000 kJ/kg) i 1.017 toe/t za dizel
(42600 kJ/kg).
18
to redom odgovara 33000 kJ/l i 36210 kJ/l.
19
Postoje dva naina mjerenja potronje benzina u energetskim statistikama,
ovisno o izvorima podataka: iz podataka o potronji naftnih derivata (iz
energetske bilance) ili iz podataka o potronji naftnih derivata i biogoriva
(iz podataka naftnih tvrtki). Ukoliko su biogoriva ukljuena u podatke o
potronji goriva, potrebno je koristiti korekcijski faktor kojim e se u obzir
uzeti prosjena gustoa i energetska vrijednost mjeavine benzin/biogorivo.
Ukoliko nisu ukljuena u ukupnu potronju goriva, tada se jednadba treba
nadopuniti potronjom biogoriva. Prosjene vrijednosti preporuene od EK
su: 0.78 koe/l za bioetanol i 0.51 koe/ l za dizel.
20
Primjerice, poveana uporaba dizela rezultira poveanim energetskim sadrajem jedne litre goriva, to vodi do niih uteda izraunatih pomou
pokazatelja u goe/pkm u usporedbi s utedama izraunatim pomou pokazatelja u l/100 km.
NARODNE NOVINE
STRANICA 20 BROJ 77
CAspec
Pokazatelj A2 je E
, a utede energije raunaju se matematikom formulom:
>E
CAspec
2007
EtCAspec *
Ditav.km.CA
CA
* St * K t
100
pri emu je:
Kt
E
=
CA gasoline
t
conversion
* Fgasoline
EtCA
diesel
conversion
* Fdiesel
CA
t
Pretvorbeni faktori su:

conversion
Fgasoline
conversion
diesel
= 0.80
= 0.88
pri emu su:

CAspec
, EtCAspec
E2007
= specifina potronja goriva u automobilima u l/100 km u 2007. godini i u godini t

Ditav.km.CA
bilu u godini t
CA
St
= prosjena godinja udaljenost u km po automo= ukupan broj automobila u godini t
Kt
= prosjeni ponderirani koeficijent za benzin i dizel
u godini t.
gasoline
EtCA
= potronja benzina u automobilima u l/100 km
u godini t21
4.3. Potronja energije kamiona i dostavnih vozila po

tonskom km (P9)
Pokazatelj P9 je omjer potronje energije kamiona i dostavnih
vozila i cestovnog prometa roba izraenog u tonskim km. Izraava
se u jedinici goe/tkm.
potronja energije kamiona i dostavnih vozila (ktoe),
cestovni promet roba u tonskim km (Gtkm).
Potronja energije kamiona i dostavnih vozila temelji se na
podacima o prodaji motornih goriva po tipu cestovnog vozila (pogledati objanjenje dano uz pokazatelj P8). Cestovni promet roba u
tonskim km je uobiajen podatak u nacionalnim statistikama kao i
u Eurostatu. esto se radi razlika izmeu domaeg i meunarodnog
prometa kao i izmeu domaih i stranih vozila. Za izraun uteda
energije, promet roba se treba odnositi na promet u zemlji bez obzira radi li se o domaim ili stranim vozilima.
Varijacija ovog pokazatelja tijekom vremena odraava uinak
sveukupnog napretka u uinkovitosti cestovnog prometa roba: ovo
moe biti posljedica tehnikog napretka (npr. smanjenje specifine
potronje vozila u l/100 km), poboljanog upravljanja flotom vozila,
koje rezultira poveanom optereenou vozila, i konano prijelaza
na vee kamione, kojima se poveava specifina potronja po vozilu,
ali se zbog vee koliine tereta smanjuje potronja po tonskom km.
Utede energije povezane s kamionima treba paljivo interpretirati, jer je mogue da je poveana uporaba dizela vezana uz
strane kamione (tranzit), a da to nije uzeto u obzir u nacionalnim
energetskim statistikama vezanim uz potronju energije u prometu.
E TLV
T TLV
a utede energije:
CA diesel
t
E
= potronja dizela u automobilima u l/100 km u
godini t.
Postoje dvije metode izrauna pokazatelja A1 (ECA). Prva metoda podrazumijeva uporabu sljedeih ulaznih podataka:
broj automobila (benzinski, dizel i UNP),
prosjena godinja kilometraa po automobilu (km/auto god.),
potronja energije automobila (u litrama l) (ECA).
CAspec
E CA /( S CA Ditav.km.CA 100) . Za prePri tome je E
tvorbu podataka o potronji energije iskazanih u toe u litre koriste
se sljedee donje ogrjevne moi i pretvorbeni faktori: 46,89 MJ/kg
i 0,53 kg/l za UNP, 44,59 MJ/kg i 0,77 kg/l za benzin te 42,71 MJ/
kg i 0,85 kg/l za dizel.
Drugi nain izrauna podrazumijeva uporabu podataka o specifinoj potronji benzinskih, dizelskih i UNP automobila u l/100 km
i broja automobila (benzinskih, dizel i UNP) u tisuama:
E CAspec
( E CAgasoline S CAgasoline E CAdiesel S CAdiesel E CAsUNP S CAUNP ) / S CA
Ukoliko su ulazni podaci ispravni, rezultati za pokazatelja A2

dobiveni na oba opisana naina moraju biti isti.
21
Pogledati gornju napomenu vezanu uz biogoriva.
TLV
E 2007
EtTLV

TLV
T2007
TtTLV
* TtTLV
pri emu su:

TLV
, E tTLV
E 2007
= potronja energije kamiona i dostavnih vozila

TLV
, Tt TLV
T2007
= ukupan promet kamiona i dostavnih vozila u

tonskim km u 2007. godini i godini t
4.4. Potronja energije kamiona i dostavnih vozila po vozilu

(A2 za P9)
Pokazatelj A2 je omjer godinje potronje energije (goriva) kamiona i dostavnih vozila i broja kamiona i dostavnih vozila. Izraava
se u jedinici toe/vozilo.
Za izraun pokazatelja A2 potrebni su sljedei podaci:
potronja motornih goriva u kamionima i dostavnim vozilima
(ktoe),
broj kamiona i dostavnih vozila (u tisuama).
Varijacija ovog pokazatelja tijekom vremena odraava u prvom
redu tehnike utede (smanjenje specifine potronje vozila u l/100
km) i uinak smanjenja prosjene veliine vozila.
NARODNE NOVINE
BROJ 77 STRANICA 21
Razlika u utedama izraunatim pomou pokazatelja P9 i A2

rezultat je boljeg upravljanja flotom vozila (poveano optereenje vozila, tj. koliina tereta i smanjenje broja ruta bez tereta) i promjene
prosjene veliine vozila. Koritenjem A2 prijelaz na manja vozila
prikazivat e se kao uteda, to koritenjem P9 ne mora nuno biti
sluaj. S druge strane, poveanje optereenja vozila pokazat e se
kao uteda koritenjem pokazatelja P9, no to ne mora biti sluaj i
pri koritenju pokazatelja A2.
Pokazatelj A2 rauna se matematikom formulom:

tehnike utede energije tako i utjecaj poveanja prosjenog faktora
optereenja vlakova. Razvoj super-brzih vlakova moe neutralizirati/
prikriti ove utede, jer velike brzine poveavaju specifinu potronju
vlakova. S druge strane, ovakvi vlakovi privlae i dio putnika iz zranog prijevoza, a time uzrokuju utede u ovom segmentu prometa
koje se razmatranim pokazateljem ne mogu uzeti u obzir.
Pokazatelj P10 rauna se matematikom formulom
E RPa
E TLV
T RPa
S TLV
a utede energije:
a utede energije:
TLV
E 2007
EtTLV

TLV
S 2007
S tTLV
* S
RPa
E 2007
EtRPa

RPa
T2007
Tt RPa
* TtRPa
pri emu su:
pri emu su:
RPa
, E tRPa
E 2007
TLV
, E tTLV
E 2007
= potronja energije kamiona i dostavnih vozila

u 2007. godini i u godini t
TLV
, S tTLV
S 2007
TLV
t
= potronja energije u putnikom eljeznikom prometu u 2007. godini i godini t

RPa
, Tt RPa
T2007
= broj kamiona i dostavnih vozila u 2007.go-
= ukupni putniki eljezniki promet u putnikim km u 2007. godini i godini t.
4.5. Potronja energije u eljeznikom prijevozu putnika po

putnikom km (P10)
Pokazatelj P10 je omjer potronje energije putnikih vlakova i
putnikog eljeznikog prometa mjerenog u putnikim km. Izraava
se u jedinici goe/pkm.
potronja energije putnikih vlakova (ktoe),
putniki eljezniki promet (Gpkm).
Slubene energetske statistike uobiajeno prikazuju ukupnu
potronju energije u eljeznikom prometu, bez diferencijacije na
putniki i teretni eljezniki promet. Ukoliko ne postoje podaci
o potronji energije u putnikom eljeznikom prometu, moe se
napraviti aproksimacija koja se svodi na iskazivanje eljeznikog
putnikog i teretnog prometa u istoj jedinici bruto tonskim km
(brtkm). Ovaj podatak reflektira ukupnu teinu koja se transportira,
ukljuujui teinu lokomotiva i vagona. Pri tome se koristi koeficijent koji izraava prosjenu bruto teinu po putniku i po toni roba22.
Podatak o ukupnoj potronji energije eljeznikog prometa dostupan iz nacionalnih energetskih statistika i Eurostata te se, prema
tome, alocira na putniki promet i promet roba prema udjelu ovih
prometa u ukupnim bruto tonskim km23.
Podatak o eljeznikom putnikom prometu u putnikim km
standardni je podatak iz nacionalnih statistika kao i iz Eurostata.
4.6. Potronja energije u eljeznikom prometu robe po bruto

tonskom km (P11)
Pokazatelj P11 izraunava se kao omjer potronje energije teretnih vlakova i eljeznikog prometa roba mjerenog u tonskim km.
Izraava se u jedinici goe/tkm.
potronja energije eljeznikog prometa roba (ktoe),
teretni eljezniki promet (Gtkm).
Definicija i izraun potronje energije eljeznikog teretnog
prometa je slina kao i za putniki promet (pogledati pokazatelj
P10). Podatak o eljeznikom teretnom prometu u tonskim km je
standardni podatak dostupan iz nacionalnih statistika kao i iz Eurostata.
tehnike utede tako i poveanje prosjenog faktora optereenja
vlakova.
dini i godini t
E RFr
T RFR
a utede energije:
22
Mogu se koristiti sljedee vrijednosti: 1.7 tkbr po putnikom km i 2.5 tkbr

po tonskom km.
23
Potronja elektrine energije u sustavima podzemnih eljeznica (metro) i
u tramvajima moe biti ukljuena u ukupnu potronju energije eljeznikog
prometa. Stoga izraun bruto tonskih km treba biti konzistentan s obuhvatom potronje energije koji se navodi u statistikama. Idealno bi bilo da postoje podaci koji odvajaju potronju energije tramvaja i metroa od potronje
vlakova.
RFr
E 2007
EtRFr

RFR
T2007
Tt RFr
* TtRFr
pri emu su:

RFr
, E tRFr
E 2007
= potronja energije u eljeznikom teretnom

prometu u 2007. godini i godini t
NARODNE NOVINE
STRANICA 22 BROJ 77
RFr
, Tt RFr
T2007
= ukupni teretni eljezniki promet u 2007. go-
4.7. Udio javnog prometa u putnikom prometu (P12)

Jedinina potronja energije u javnom putnikom prometu
izraava se u goe/pkm i izraunava kao omjer potronje energije
u svim oblicima javnog putnikog prijevoza i prometa izraenog u
putnikim km. Udio javnog prometa u putnikom prometu izraava
se u postotcima, a predstavlja omjer putnikog javnog prometa i
ukupnog putnikog prometa.
Potronja energije u javnom putnikom prijevozu nije podatak
dostupan iz energetske bilance izraene prema pravilima Eurostata.
Ovaj se podatak izraunava na temelju potronje motornih goriva
prema tipu vozila (pogledati pokazatelj P8) i potronje energije u
putnikom eljeznikom prometu (pogledati pokazatelj P10).
ukupan putniki promet (Mpkm),
putniki javni promet (Mpkm),
jedinina potronja automobila (toe/pkm) pokazatelj P8,
jedinina potronja energije javnog prometa (toe/pkm).
Ukupan putniki promet ukljuuje sljedee oblike prijevoza:
automobile, motocikle, autobuse, metro, tramvaje i vlakove, sve
mjereno u putnikim km. Putniki javni promet ukljuuje: autobuse, metro, tramvaje i vlakove, sve mjereno u putnikim km. Prema
tome, putniki javni promet predstavlja ukupan putniki promet
umanjen za promet osobnim vozilima (automobili i motocikli). Jedinina potronja automobila u goe/pkm odgovara pokazatelju P8,
a jedinina potronja energije javnog prometa je de facto jedinina
potronja energije putnikog autobusnog prometa, metroa, tramvaja
i vlakova (esto sadrano pod eljeznicom) i prometa unutranjim
plovnim putovima. Dodatni podaci koji su potrebni za izraun jedinine potronje javnog prometa, a nisu objanjeni kod izrauna
prethodnih pokazatelja (P8 i P10) su:
putniki promet autobusima (Mpkm),
potronja dizela u autobusima (ktoe),
potronja dizela u prometu unutranjim plovnim putovima
(ktoe).
Varijacija ovog pokazatelja tijekom vremena odraava promjenu udjela javnog prometa u ukupnom putnikom prometu. Smanjivanje udjela javnog prijevoza rezultira nultim utedama zbog
promjene naina prijevoza.
PT
UE
= putniki javni promet u putnikim km
CA
t
= jedinina potronja energije automobila u
godini t (goe/pkm)
UE tPT
= jedinina potronja energije u javnom prometu u godini t (goe/pkm).
4.8. Udio eljeznikog prometa i prometa unutranjim

rijenim putovima u ukupnom robnom prometu (P13)
Jedinina potronja energije eljeznikog i rijenog prometa
izraava se u goe/tkm, a izraunava kao omjer potronje energije
i ukupnog prometa (u tonskim km) ostvarenog ovim oblicima prometa. Udio eljeznikog i prometa unutranjim plovnim putovima
u teretnom prometu izraava se u postotcima, a predstavlja omjer
ovih oblika prometa i ukupnog prometa roba.
Podatak o potronji energije eljeznikog i rijenog prometa je
dostupan iz nacionalnih energetskih statistika i Eurostata.
ukupan promet roba (Mtkm);
eljezniki promet roba (Mtkm);
promet roba unutranjim plovnim putovima (Mtkm);
jedinina potronja energije cestovnog prometa roba (goe/
tkm) pokazatelj P9;
jedinina potronja energije eljeznikog i prometa roba unutranjim plovnim putovima (goe/tkm).
Ukupan promet roba ukljuuje sljedee oblike prijevoza: kamione i dostavna vozila, vlakove i unutranje plovne putove, sve mjereno u tonskim km. Promet roba eljeznicom i unutranjim plovnim
putovima standardan je podatak dostupan iz nacionalnih statistika i
Eurostata. Jedinina potronja energije cestovnog prometa roba (kamioni i dostavna vozila) u goe/tkm odgovara pokazatelju P9.
Varijacija ovog pokazatelja tijekom vremena odraava utede
zbog poveanog udjela eljeznikog i rijenog prometa u ukupnom
prometu roba. to se tie putnikog prometa, u veini zemalja prisutan je trend smanjenja udjela ovih vrsta prometa, to rezultira
nultim utedama energije zbog promjene naina prijevoza.
RW
Tt Pa
Fr
TRW
T Fr
a uteda energije:
PTt PT2007
* Tt Pa * (UEtCA UEtPT )
Fr
Fr
RWt RW2007 * Tt Fr * (UERV
UERW
)
t
t
pri emu su:
pri emu su:
godini t
Pa
Tpublic
Pa
T public
a utede energije:
PT2007 , PTt ,
= ukupni putniki promet u godini t u put-
nikim km
dini i godini t.
Tt Pa
RWt , RW2007
= udio javnog prometa u 2007. godini i u
= udio eljeznikog prometa roba i prometa

roba unutranjim plovnim putovima u 2007. godini i godini t u
ukupnom prometu roba
NARODNE NOVINE
BROJ 77 STRANICA 23
Fr
TRW
= eljezniki i promet roba unutranjim plov-
nim putovima
Tt Fr
= ukupni promet roba (cestovni, eljezniki i

unutranjim plovnim putovima) u godini t
Fr
UE RV
t
= jedinina potronja energije cestovnog prometa roba (kamioni i dostavna vozila) u godini t
Fr
UE RW
t
= jedinina potronja energije eljeznikog i

rijenog prometa roba u godini t
4.9. Potronja energije cestovnih vozila po ekvivalentnom

vozilu (M5)
Pokazatelj M5 zamjenjuje pokazatelje P8 i P9, ukoliko oni ne
mogu biti izraunati zbog nedostatka podataka o potronji energije
u cestovnom prometu po tipu vozila.
Pokazatelj M5 povezuje ukupnu potronju energije u cestovnom
prometu s fiktivnim brojem svih cestovnih vozila izraenih u broju
ekvivalentnih automobila. Izraava se u jedinici toe/ekv.auto.
ukupna potronja energije cestovnog prometa (ktoe);
broj cestovnih vozila po tipu (autobusi, motocikli, kamioni,
dostavna vozila i automobili) u tisuama;
koeficijent koji odraava razliku u prosjenoj godinjoj potronji energije izmeu svakog pojedinog tipa vozila i automobila (jer se
sve svodi na ekvivalentni automobil).
Ukupna potronja energije cestovnog prometa podatak je dostupan iz nacionalnih energetskih statistika odnosno Eurostata.
Ukoliko postoje podaci ili procjene udjela stranih vozila u ukupnom
cestovnom prometu, ovaj se podatak i povezana potronja energije
mogu izuzeti iz ukupne potronje energije cestovnog prometa koja
je dostupna iz nacionalne energetske bilance.
Podatak o broju cestovnih vozila po tipu vozila (automobili,
kamioni, dostavna vozila, autobusi i motocikli) dostupan je iz nacionalnih statistika i Eurostata.
Pretvorba broja ostalih tipova vozila u ekvivalentne automobile
radi se pomou odgovarajuih koeficijenata kako bi se u obzir uzele
njihove meusobne razlike u potronji energije (goriva). Ukoliko,
primjerice, autobus troi prosjeno 15 toe/god., a automobil 1 toe/
god., jedan je autobus jednak 15 ekvivalentnih automobila. Ovi se
koeficijenti mogu odrediti iz istraivanja (ili procjena) o prijeenoj
udaljenosti i specifinoj potronji (l/100 km) za odabrane godine.
Mogue je koristiti sljedee vrijednosti:
1 kamion i dostavno vozilo = 4 ekvivalentna automobila,
1 autobus = 15 ekvivalentnih automobila, i
1 motocikl = 0.15 ekvivalentna automobila.
Varijacija ovog pokazatelja tijekom vremena odraava razliite
vrste uteda: tehnike (poveana energetska uinkovitost vozila),
utede vezane uz promjenu ponaanja (zajedniko koritenje automobila, tzv. car pooling) i smanjenje udaljenosti prijeene vozilima.
E RV
S RV
a utede energije:
CAeq
RV
E 2007
CAeq
RV
2007
E tRV

S
RV CAeq
t
* S RV
t
CAeq
pri emu su:

RV
, E tRV
E2007
= potronja energije cestovnih vozila (automobili, kamioni i dostavna vozila, motocikli, autobusi) u 2007. godini
i u godini t
CAeq
RV
S 2007
, S tRV
CAeq
= broj cestovnih vozila u ekvivalentnim automobilima u 2007. godini i u godini t
4.10. Potronja energije u eljeznikom prometu po bruto

tonskom km (M6)
Pokazatelj M6 izraunava se kao omjer potronje energije u eljeznikom prometu i u ukupnom prometu roba izraenom u bruto
tonskim km24. Izraava se u jedinici goe/brtkm.
potronja energije u eljeznikom prometu (ktoe);
ukupni eljezniki promet (Gbrtkm).
Podatak o potronji energije u eljeznikom prometu dostupan
je iz nacionalne energetske bilance. Podaci o eljeznikom putnikom prometu u putnikim km i eljeznikom prometu roba u
tonskim km uobiajeno su odstupni iz nacionalnih statistika i Eurostata, a iz njih se izraunava ukupan eljezniki promet. Ukupan
eljezniki promet izraunava se pretvorbom putnikog prometa i
prometa roba u istu mjernu jedinicu bruto tonski km (brtkm)
koja odraava ukupnu teinu tereta koji se mora prevoziti ukljuujui teinu lokomotive i vagona. U ovu se svrhu koristi koeficijent koji
izraava ukupnu (bruto) prosjenu teinu po putniku i po toni robe25
i te se vrijednosti standardno koriste u svim zemljama.
Varijacija ovog pokazatelja tijekom vremena odraava ukupne
utede koje su rezultat poboljane uinkovitosti vlakova i poveanog
faktora njihovog optereenja.
ER
TR
a utede energije:
R
E 2007
ER
Rt
R
T2007
Tt
* TtR
pri emu su:

R
, E tR
E2007
= potronja energije eljeznikog prometa u

24
Bruto tonski km je uobiajena mjerna jedinica za ukupni promet roba i

putnika u tonskim km, ukljuujui i teinu lokomotive i vagona. Koristi se
za agregiranje podataka o putnikom prometu i prometu roba. Potronja
energije se uobiajeno alocira izmeu putnikog prometa i prometa roba
prema njihovom udjelu u ukupnom prometu izraenom u tkbr.
25
Koriste se sljedee vrijednosti: 1.7 tkbr po putnikom km za putnike i 2.5
tkbr po tonskom km za robe.
NARODNE NOVINE
STRANICA 24 BROJ 77
R
, Tt R
T2007
= ukupni eljezniki promet u bruto tonskim

km u 2007. godini i u godini t
4.11. Potronja energije u prometu unutranjim plovnim

putovima po tonskom km (M7)
Pokazatelj M7 izraunava se kao omjer potronje energije prometa unutranjim plovnim putovima i tog prometa izraenog u tonskim km. Izraava se u jedinici kgoe/tkm.
potronja energije prometa unutranjim plovnim putovima
(ktoe);
promet roba unutranjim plovnim putovima (Mtkm).
Podatak o potronji energije ove vrste prometa dostupan je iz
nacionalne energetske bilance odnosno Eurostata. Podatak o prometu roba u tonskim km je takoer dostupan iz nacionalnih statistika
i Eurostata.
Ukoliko je putniki promet unutranjim plovnim putovima
znaajan (to u Hrvatskoj nije), putniki se promet moe pretvoriti
u tonske km na nain opisan uz pokazatelj M6.
Varijacija ovog pokazatelja tijekom vremena odraava poboljanu energetsku uinkovitost brodova kao i poveanje faktora optereenja.
EW
TW
a utede energije:
W
E 2007
EtW

W
T2007
TtW
* TtW
pri emu su:

W
, E tW
E2007
= potronja rijenog prometa u 2007. godini i
u godini t
W
, TtW
T2007
= ukupan rijeni promet u 2007. godini i u go-
dini t.
4.12. Izraun ukupnih uteda energije za promet

Ukupne utede energije postignute u sektoru prometa izraunavaju se kao zbroj uteda ostvarenih po pojedinom tipu prometa i
uteda zbog promjene naina prometa (D).
Utede energije po tipu prometa su zbroj uteda ostvarenih u:
cestovnom prometu,
eljeznikom prometu i
rijenom prometu (unutranji plovni putovi).
Ukupne utede energije, prema tome, jednake su zbroju
A+B+C+D.
Utede energije za cestovni promet (A) mogu se raunati na dva
naina u ovisnosti o raspoloivosti podataka:
kao zbroj uteda energije za automobile te kamione i dostavna
vozila izraunatih koritenjem pokazatelja P8 (ili A1) i P9 (ili A2);
kao uteda energije izraunata koritenjem pokazatelja M5.
Utede energije za eljezniki promet (B) mogu se raunati na

dva naina u ovisnosti o raspoloivosti podataka:
kao zbroj uteda energije za putniki eljezniki promet i eljezniki promet roba izraunatih koritenjem pokazatelja P10 i P11;
kao uteda energije izraunata koritenjem pokazatelja M6.
Utede energije za promet unutranjim plovnim putovima (C)
izraunava se koritenjem pokazatelja M7.
Prvi je pristup (a) + (c) najtoniji jer daje rezultate najblie tehnikim utedama energije. Pristup (b) + (d) e podcijeniti utede, jer
e ukljuivati i uinke koji nisu vezani uz energetsku uinkovitost26.
Utede energije koje su rezultat promjene naina prijevoza jednake su zbroju uteda izraunatih koritenjem pokazatelja P12 i P13.
nacionalnoj razini u prometu u Hrvatskoj izraunavaju se svi navedeni pokazatelji, a ukupne utede se izraunavaju koritenjem
pristupa (a)+(c)+(C)+(D), tj. koritenjem pokazatelja P8 do P13
i M7. Rezultati se prikazuju u PJ.
5. Pokazatelji energetske uinkovitosti za INDUSTRIJU

Pokazatelji energetske uinkovitosti za industriju temelje se na
potronji energije u svim industrijskim granama koje su u obuhvatu
ESD. Poljoprivreda moe biti ukljuena kao jedan podsektor.
Kako ESD ne ukljuuje potronju energije u onim postrojenjima ije aktivnosti pripadaju listi danoj u Prilogu I Direktive 2003/87/
EC kojom se uspostavlja shema trgovanja pravima na emisiju staklenikih plinova, potrebno je iz izrauna pokazatelja izuzeti ovu
potronju. Izuzimanje se radi pomou korekcijskog faktora K koji
predstavlja udio u ukupnoj potronji energije u industrijskoj grani za
kojega su odgovorna postrojenja iz obuhvata Direktive 2003/87/EC.
ostvarenih uteda po pojedinim industrijskim granama. Pri tome se
u obzir ne uzimaju negativne utede koje se dogaaju u sluaju kada
je pokazatelj u godini izvjeivanja vei od pokazatelja u referentnoj
godini.
Ukupne utede mogu se izraunati koritenjem pokazatelja P
ili M.
P14: potronje energije u industrijskoj grani po jedinici proizvodnje (indeksu proizvodnje)
M8: potronje energije u industrijskoj grani po dodanoj vrijednosti.
Za izraun pokazatelja potrebni su podaci o potronji energije i
indikatorima aktivnosti (indeks proizvodnje ili dodana vrijednost) u
svakoj industrijskoj grani. Popis industrijskih grana dan je u Prilogu,
a temelji se na ISIC klasifikaciji27.
Ukoliko vrijednosti ulaznih parametara po industrijskim granama nisu dostupni, pokazatelje je mogue raunati na razini cijelog
sektora. No, takav izraun nije u potpunosti toan i treba ga izbjegavati, jer ukupna potronja energije u industriji prema metodologiji
EK ukljuuje potronju energije u ISIC kategorijama C (rudarstvo),
D (proizvodnja) i F (graditeljstvo), dok izvori podataka za dodanu
vrijednost ukljuuju kategorije C, D i F ali i kategoriju E (opskrba
elektrinom energijom, plinom i vodom). Takoer, vrijednosti indeksa proizvodnje ukljuuju samo kategorije C, D i E i (bez kategori26
Mogue su sve kombinacije: a+b, a+c, b+c, b+d

ISIC klasifikacija (eng. International Standard Industrial Classification of
All Economic Activities)
27
NARODNE NOVINE
BROJ 77 STRANICA 25
je F). Zbog te injenice, jedini toan izraun pokazatelja energetske uinkovitosti u industriji je njihova vrijednosti po granama.
Izraun pokazatelja na razini cijelog sektora moe posluiti samo
kao aproksimacija.
Ukupna
potronja
energije
Dodana
vrijednost
Indeks proizvodnje
C (rudarstvo)
D (proizvodnja)
E (elektrina energija, plin & voda,)
F (graditeljstvo)
x
x
Izvori podataka za dodanu vrijednost i indeks proizvodnje su baza podataka

statistikog odjela UNECE28, koja sadri podatke iz nacionalnih i meunarodnih izvora (CIS, EUROSTAT, IMF, OECD).
4.13. Potronja energije u industrijskoj grani po jedinici

proizvodnje (P14)
Pokazatelj P14 je omjer neposredne potronje energije i indeksa
proizvodnje u razmatranoj industrijskoj grani. Izraava se u jedinici
toe/indeks.
neposredna potronja energije industrijske grane (toe);
indeks proizvodnje industrijske grane (vrijednost indeksa/100);
udio u potronji energije industrijske grane koji je u obuhvatu
ESD.
Podatak o neposrednoj potronji energije po industrijskim granama dostupan je iz Eurostata za 13 grana koje odgovaraju NACE
klasifikaciji (u Prilogu je dana ISIC klasifikacija):
rudarstvo (NACE 13-14),
prehrambena i duhanska industrija (NACE 15-16),
tekstilna industrija (NACE 17-19),
drvna industrija (NACE 20),
industrija papira (NACE 21-22),
kemijska industrija (NACE 24),
industrija nemetalnih minerala (NACE 26), od toga cementna
industrija (NACE 26.51),
industrija eljeza i elika (27.1),
industrija obojenih metala (27.2),
proizvodnja strojeva i metala (NACE 28-32), od toga proizvodi od metala (NACE 28),
oprema za prijevoz (NACE 34-35),
ostala industrija (NACE 25+33+36+37), od toga guma i plastika (NACE 25),
graditeljstvo (NACE 45).
Industrijski indeks proizvodnje je najee koriteni pokazatelj
industrijske aktivnosti (proizvodnje) po granama29; uobiajeno se
vee na neku poetnu godinu (npr. indeks je 100 za 2000. godinu).
Ovaj je podatak dostupan iz Eurostata kao i nacionalnih statistika.
28
http://w3.unece.org/pxweb/database/STAT/20-ME/2-MENA/?lang=1
Indeksi proizvodnje raunaju se vrlo precizno (4 5 znamenaka) temeljem
podataka o fizikoj proizvodnji u razliitim jedinicama (npr. litre proizvedenog mlijeka, tone mesa i sl.). Da bi se izraunao indeks za granu (dvije
znamenke u NACE klasifikaciji), detaljni indeksi se agregiraju kao ponderirani prosjek na temelju udjela svake podgrane u dodanoj vrijednosti cijele
grane u baznoj godini (2000.).
29
Udio potronje energije u industrijskim granama koje su u

obuhvatu ESD odgovara dijelu industrijske potronje koji nije
pokriven (odnosno nee biti pokriven) shemom trgovanja emisijama. Ovaj udio se uzima iz prvog Nacionalnog akcijskog plana
i dri se konstantnim za razdoblje 2008.-2016. ukoliko ne postoje
precizniji godinji podaci. Ukoliko su godinji podaci dostupni,
taj bi udio trebao biti auriran svake godine.
Uteda energije izraunata pomou ovog pokazatelja pokazuje tehnike utede energije, ali za pojedine grane moe
ukljuiti i utjecaj promjena u proizvodnom miksu (poglavito je
ovo izraeno u kemijskoj industriji u kojoj se dogaa prelazak
proizvodnje s tekih kemikalija na lake, poput kozmetikih ili
farmaceutskih proizvoda).
Suproizvodnja toplinske i elektrine energije (kogeneracija) jedna je od glavnih mjera poboljanja energetske uinkovitosti u industriji. Zbog naina na koji meunarodne organizacije prate statistike
o neposrednoj potronji energije, poveana uporaba kogeneracije
rezultirat e utedama goriva na razini pojedine industrijske grane;
rezultirajue utede su stoga ve ukljuene u utede izraunate temeljem razlike specifine potronje energije u pojedinoj grani. Doprinos kogeneracijskih postrojenja mogao bi se izraunati iz varijacija u
trinoj penetraciji kogeneracije, primjerice koritenjem difuzijskih
pokazatelja, ali se ne smiju dodavati izraunatim utedama po granama koritenjem pokazatelja P14.
EI
IPI I
a utede energije:
I
E 2007
EtI

X
X
IPI I
IPI tI
2007
IX
* IPI tI X * K 2007
pri emu su:

X
I
E2007
, EtI
= potronja energije industrijske grane x u

X
I
K 2007
= udio u potronji energije industrijske grane x koji

je u obuhvatu ESD u 2007. godini
X
I
IPI 2007
, IPI tI = indeks industrijske proizvodnje grane x u
4.14. Potronja energije u industrijskoj grani po dodanoj

vrijednosti (M8)
Pokazatelj M8 je omjer neposredne potronje energije i dodane
vrijednosti u razmatranoj industrijskoj grani. Iz neposredne potronje energije se iskljuuje potronja onih postrojenja koja e ui u
shemu trgovanja pravima na emisije staklenikih plinova (objanjenje je dano uz pokazatelj P14).
neposredna potronja energije industrijske grane (pogledati
objanjenje dano uz pokazatelj P14);
NARODNE NOVINE
STRANICA 26 BROJ 77
dodana vrijednost (realna) u industrijskoj grani (primjenom

teaja);
udio u potronji energije industrijske grane koji je u obuhvatu
ESD (pogledati objanjenje faktora K dano uz pokazatelj P14)
Realna dodana vrijednost po industrijskim granama uobiajen
je pokazatelj kojim se mjeri industrijska aktivnost (proizvodnja) u
novanoj vrijednosti (euro). Podatak je dostupan iz Eurostata ili nacionalnih statistika.
Uteda energije izraunata pomou ovog pokazatelja pokazuje tehnike utede energije, ali takoer i utjecaj netehnikih
faktora koji nisu vezani uz mjere energetske uinkovitosti (npr.
promjena profita, miksa proizvoda ili kvalitete). Zbog toga se
preporua koritenje pokazatelja P14.
E Ix
VA Ix
a utede energije:
Ix
E2007
E Ix
Ix
Ix t Ix VAtIx K 2007
VA
VA
t
2007
iznos ostvarenih uteda energije po sektoru. Za svaki se sektor

izraunavaju dvije vrijednosti ukupnih uteda energije:
Ukupne sektorske utede 1: izraunate koritenjem minimalnih pokazatelja (M)
Ukupne sektorske utede 2: izraunate koritenjem preferiranih pokazatelja (P).
Ukupne utede u neposrednoj potronji na nacionalnoj razini
predstavljaju zbroj sektorski uteda (temeljem P pokazatelja, osim
u sektoru usluga gdje se koriste M pokazatelji) iskazan apsolutnom
iznosu (PJ) i ako udio u ukupnom nacionalnom cilju (19,77 PJ u
2016. godini).
Preporueni konani prikaz pokazatelja i uteda po sektorima i
ukupno na nacionalnoj razini dan je sljedeim tablicama.
Tablica 1. Prikaz uteda energije po sektorima
Oznaka
pokazatelja
M
...
P
P
...
pri emu su:

X
I
E2007
, EtI
I
K 2007
= udio u potronji energije industrijske grane x

koji je u obuhvatu ESD u 2007. godini
VA
2008 2009 2010 ....
= potronja energije industrijske grane x u

IX
2007
Utede energije
Jedinica
SEKTOR
Naziv pokazatelja
...
Ukupne utede 1 s M
pokazateljima
Naziv pokazatelja
...
...
Ukupne utede 2 s P
pokazateljima
IX
t
, VA
= dodana vrijednost (realna) industrijske grane x u 2007. godini i u godini t
4.15. Izraun ukupnih uteda za sektor industrije

Ukupne utede energije u cjelokupnom sektoru industrije
izraunavaju se zbrajanjem uteda ostvarenih po pojedinim granama. Pri tome se za izraun uteda po granama koristi ili pokazatelj P14 ili pokazatelj M8. Alternativno se ovi pokazatelji mogu
izraunati i na razini cijelog industrijskog sektora, ali samo kao
aproksimacija stvarnih uteda.
nacionalnoj razini u sektoru industrije u Hrvatskoj izraunavaju se P i M pokazatelji (P14 i M8). Ukupno ostvarene utede
energije u sektoru izraunavaju se koritenjem pokazatelja P14.
Rezultati se iskazuju u PJ.
6. Izraun ukupnih uteda energije u neposrednoj

potronji
Za izraun pokazatelja energetske uinkovitosti po sektorima kao i za izraun ukupnih uteda energije potrebno je koristiti
odgovarajui alat (MS Excel) kojega e biti mogue nadopunjavati svake godine novim podacima i tako kontinuirano izraunavati pokazatelje i utede na godinjoj razini. Svaki pokazatelj
izraunava se u posebnom radnom listu, na posljednjem radnom
listu izraunavaju se ostvarene godinje utede energije izraunate pomou svakom pojedinog pokazatelja te u konanici ukupan
Tablica 2. Prikaz pokazatelja energetske uinkovitosti po sektorima

Oznaka
pokazatelja
M
...
P
P
...
Pokazatelji energetske Jedinica

uinkovitosti
SEKTOR
Naziv pokazatelja
...
Naziv pokazatelja
...
...
2008
2009 2010 ...
Tablica 3. Prikaz ukupno ostvarenih uteda energije na nacionalnoj razini

2010
PJ
2011
...
Kuanstva
Usluge
Industrija
Promet
Ukupno
Udio u nacionalnom cilju (19,77 PJ) za 2016. [%]
7. ISIC
ISIC Rev.3.1
(International Standard Industrial Classification of All Economic Activities, Rev.3.1)
A Poljoprivreda, lovstvo i umarstvo
B Ribarstvo
C Rudarstvo
D Proizvodnja
E Opskrba elektrinom energijom, plinom i vodom
F Graditeljstvo
NARODNE NOVINE
BROJ 77 STRANICA 27
G Veleprodaja i maloprodaja; popravak motornih vozila, motocikla i osobnih i kunih proizvoda

H Hoteli i restorani
I Promet, skladitenje i komunikacije
J Financijsko posrednitvo
K Nekretnine, iznajmljivanje i poslovne aktivnosti
L Javna uprava i obrana, obvezna socijalna sigurnost
M Obrazovanje
N Zdravstvo i socijalni rad
O Ostale drutvene, socijalne i osobne uslune aktivnosti
P Aktivnosti privatnih kuanstava kao poslodavaca i nerazvrstane proizvodne aktivnosti privatnih kuanstava
Q Ekstrateritorijalne organizacije i tijela
ISIC Rev.3.1
(International Standard Industrial Classification of All Economic Activities, Rev.3.1)
A Poljoprivreda, lovstvo i umarstvo
01 Poljoprivreda, lovstvo i povezane uslune aktivnosti
02 umarstvo, sjea drveta i povezane uslune aktivnosti
B Ribarstvo
05 Ribarstvo, akvakultura i sporedne uslune aktivnosti vezane
uz ribarstvo
C Rudarstvo i vaenje
10 Vaenje ugljena i lignita; vaenje treseta
11 Vaenje sirove nafte i prirodnog plina; sporedne uslune
aktivnosti vezane uz vaenje nafte i prirodnog plina, iskljuujui
mjerenja
12 Vaenje urana i torija
13 Vaenje metalnih ruda
14 Ostale rudarske djelatnosti
D Proizvodnja
15 Proizvodnja prehrambenih proizvoda i pia
16 Proizvodnja duhanskih proizvoda
17 Proizvodnja tekstila
18 Proizvodnja odjee; dorada i bojenje krzna
19 tavljenje i obrada koe; proizvodnja kovega, torbica, sedlarskih, remenarskih proizvoda i obue
20 Proizvodnja drva i proizvoda od drva i pluta, osim namjetaja;
proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala
21 Proizvodnja papira i proizvoda od papira
22 Izdavatvo, tiskanje i umnoavanje snimljenih zapisa
23 Proizvodnja koksa, rafiniranih naftnih proizvoda i nuklearnog
goriva
24 Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda

25 Proizvodnja gumenih i plastinih proizvoda
26 Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda
27 Proizvodnja osnovnih metala
28 Proizvodnja metalnih proizvoda, osim strojeva i ureaja
29 Proizvodnja strojeva i ureaja, d.n.
30 Proizvodnja uredske i raunalne opreme
31 Proizvodnja elektrinih strojeva i ureaja, d.n.
32 Proizvodnja radijske, televizijske i komunikacijske opreme i
ureaja
33 Proizvodnja medicinskih, preciznih i optikih instrumenata
i satova
34 Proizvodnja motornih vozila, prikolica i polu-prikolica
35 Proizvodnja ostale opreme za promet
36 Proizvodnja namjetaja; ostala proizvodnja n.d.
37 Recikliranje
E Opskrba elektrinom energijom, plinom i vodom
40 Opskrba elektrinom energijom, plinom, parom i toplom
vodom
41 Prikupljanje, proiavanje i distribucija vode
F Graditeljstvo
45 Graditeljstvo
G Veleprodaja i maloprodaja; popravak motornih vozila, motocikla i osobnih i kunih proizvoda
8. Reference
[1] Recommendations on Measurement and Verification methods in the framework of Directive 2006/32/EC on energy end-use
efficiency and energy services, European Commission, Directorate
General for Energy, Directorate C New and renewable sources
of energy, Energy efficiency & Innovation, C.4 Energy Efficiency,
2010
[2] Calculation of energy savings with energy efficiency indicators for the ESD, Enerdata, sijeanj 2011.
PRILOG II
METODOLOGIJA ZA OCJENU UTEDA ENERGIJE

U NEPOSREDNOJ POTRONJI PRIMJENOM
METODA ODOZDO-PREMA-GORE
Popis tablica
Tablica 1 Preporuena formula za izraun jedininih uteda energije ostvarenih poveanjem toplinske zatite i zamjenom opreme za
grijanje u kuanstvima i zgradama uslunog sektora
STRANICA 28 BROJ 77
NARODNE NOVINE
Tablica 2 Preporuene referentne vrijednosti za uinkovitost komponenti sustava grijanja prema preporukama EMEEES projekta
Tablica 3 Preporuene referentne vrijednosti za specifine toplinske potrebe prema zahtjevima propisa vaeih u odreenom razdoblju (za stambeni i nestambeni sektor)
Tablica 4 Specifini faktori emisije CO2 po jedinici goriva i jedinici
korisne topline
Tablica 5 Preporuena formula i referentne vrijednosti za izraun
uteda energije ostvarenih poveanjem toplinske zatite i zamjenom
opreme za grijanje u kuanstvima i zgradama uslunog sektora
Tablica 6 Proraun prosjenih jedininih uteda za kuanstva za
zgrade graene do 2006. g.
Tablica 7 Proraun jedininih uteda za usluge zgrade graene
do 2006. g.
Tablica 8 Preporuena formula za izraun jedininih uteda energije ostvarenih toplinskom izolacijom konstrukcija vanjske ovojnice
zgrade
Tablica 9 Preporuena formula za izraun uteda energije ostvarenih toplinskom izolacijom pojedinih konstrukcija vanjske ovojnice zgrade u stambenim i nestambenim (uslunim) zgradama zid,
prozor, krov
Tablica 10 Maksimalno dozvoljeni koeficijenti prolaska topline
prema novim Tehnikim propisima iz 2005. i 2008. godine
Tablica 11 Karakteristini koeficijenti prolaska topline konstrukcija vanjske ovojnice (prosjeni i prema periodima izgradnje)
Tablica 12 Preporuena formula i referentne vrijednosti za izraun uteda energije ostvarenih toplinskom izolacijom pojedinih
konstrukcija vanjske ovojnice zgrade u stambenim i nestambenim
(uslunim) zgradama zid, prozor, krov
Tablica 13 Proraun jedininih uteda po povrini pojedine konstrukcije vanjske ovojnice za stambeni sektor
Tablica 14 Proraun jedininih uteda po povrini pojedine konstrukcije vanjske ovojnice za sektor usluga
Tablica 18 Preporuena formula za izraun jedininih uteda energije ostvarenih poveanjem minimalnih zahtjeva u pogledu uteda
energije u novoj graevinskoj regulativi
Tablica 19 Preporuena formula za izraun uteda energije iz projekata novih zgrada
uteda energije iz projekata novih zgrada primjenom nove graevinske regulative
Tablica 18 Proraun prosjenih jedininih uteda za kuanstva za
zgrade graene do 2006. g.
Tablica 19 Proraun jedininih uteda za nestambene zgrade graene do 2006. g.
Tablica 20 Preporuena formula za izraun jedininih godinjih
uteda energije ostvarenih zamjenom opreme za grijanje u kuanstvima i zgradama uslunog sektora
uteda energije ostvarenih zamjenom ili instalacijom novih sustava
za pripremu potrone tople vode u kuanstvima i zgradama uslunog sektora
Tablica 22 Zahtjevi za stupnjeve djelovanja novih toplovodnih kotlova na tekue i plinovito gorivo prema Pravilniku o zahtjevima za
stupnjeve djelovanja novih toplovodnih kotlova na tekue i plinovito

gorivo (NN 135/05)
Tablica 23 Preporuene referentne vrijednosti stupnjeva djelovanja
sustava grijanja u kuanstvima i zgradama uslunog sektora prema
preporukama EMEEES projekta
Tablica 24 Normativi potronje korisne energije za pripremu potrone tople vode u zgradama uslunog sektora
Tablica 25 Preporuene referentne vrijednosti specifine godinje
korisne energije za grijanje (SHD) za kuanstva i zgrade uslunog
sektora
Tablica 26 Preporuene referentne vrijednosti specifine godinje
korisne energije za pripremu potrone tople vode (SWD) za kuanstva i zgrade uslunog sektora
uteda energije ugradnjom uinkovitog sustava grijanja i sustava za
pripremu potrone tople vode kod kuanstva i zgrada uslunog sektora nova instalacija
uteda energije uslijed zamjene opreme postojeeg sustava grijanja i
sustava za pripremu potrone tople vode u kuanstvima i zgradama
uslunog sektora s uinkovitom opremom
Tablica 33 Preporuena formula i referentne vrijednosti za izraun uteda energije uslijed ranije zamjene opreme postojeeg sustava grijanja i sustava za pripremu potrone tople vode prije isteka
ivotnog vijeka opreme u kuanstvima i zgradama uslunog sektora
s uinkovitom opremom
uteda energije ostvarenih instalacijom solarnih toplinskih sustava
za pripremu potrone tople vode u kuanstvima i zgradama uslunog sektora
Tablica 31 Preporuene referentne vrijednosti za USAVE za dvije
osnovne izvedbe solarnih kolektora
uteda energije ugradnjom solarnih toplinskih sustava za pripremu
potrone tople vode
Tablica 33 Formula preporuena prema EMEEES projektu za
izraun jedininih godinjih uteda energije ostvarenih ugradnjom
dizalice topline za pripremu potrone tople vode u kuanstvima i
zgradama uslunog sektora
Tablica 34 Vrijednosti sezonskog faktora uinkovitosti SPF za tri
osnovne izvedbe dizalice topline dobivene istraivanjem od strane
Fraunhofer ISE u Njemakoj
Tablica 35 Preporuene referentne vrijednosti sezonskog faktora
uinkovitosti SPF za tri osnovne izvedbe dizalice topline za Hrvatsku
uteda energije ugradnjom dizalica topline kod kuanstva i zgrada
uslunog sektora nova instalacija
uteda energije uslijed zamjene opreme postojeeg sustava grijanja i
sustava za pripremu potrone tople vode u kuanstvima i zgradama
uslunog sektora s dizalicom topline
Tablica 44 Preporuena formula i referentne vrijednosti za izraun uteda energije uslijed ranije zamjene opreme postojeeg sustava grijanja i sustava za pripremu potrone tople vode prije isteka
ivotnog vijeka opreme u kuanstvima i zgradama uslunog sektora
s dizalicom topline
NARODNE NOVINE
BROJ 77 STRANICA 29

uteda energije ostvarenih instalacijom ili zamjenom split klima-ureaja (< 12 kW) u kuanstvima i zgradama uslunog sektora
Tablica 40 Energetski razredi split i multi-split klima-ureaja zrakom hlaenih s obzirom na reim rada (hlaenje/grijanje)
Tablica 41 Energetski razredi split i multi-split klima-ureaja vodom hlaenih s obzirom na reim rada (hlaenje/grijanje)
uteda energije ugradnjom visokouinkovitog klima-ureaja nova
instalacija
uteda energije zamjenom postojeeg klima-ureaja s visokouinkovitim klima ureajem
Tablica 44 Referentne vrijednosti faktora hlaenja split i multisplit klima-ureaja zrakom hlaenih
Tablica 45 Referentne vrijednosti faktora hlaenja split i multisplit klima-ureaja zrakom hlaenih
Tablica 46 Preporuena formula za izraun jedininih uteda energije ostvarenih zamjenom ili instalacijom novog kuanskog ureaja
Tablica 47 Godinja potronja energije postojeih ureaja prema
ODYSSEE bazi podataka
Tablica 48 Jedinine utede energije za pojedine ureaje prema
preporukama EK
izraunu za Hrvatsku
Tablica 50 Karakteristike novih ureaja koji se trebaju promovirati
poticajnim shemama
Tablica 51 Karakteristike neuinkovitih ureaja na tritu (market average)
Tablica 52 Preporuena formula i referentne vrijednosti za izraun uteda energije iz projekata zamjene ili instalacije uinkovitijih
kuanskih ureaja
Tablica 54 Preporuene vrijednosti jedininih uteda za uredsku
opremu
kuanskih ureaja
Tablica 56 Preporuena formula za izraun jedininih uteda energije ostvarenih zamjenom ili instalacijom novih rasvjetnih tijela u
kuanstvima
Tablica 57 Prosjene snage arulja sa arnom niti i CFL arulja .
rasvjetnih tijela u kuanstvima
Tablica 59 Preporuena formula za izraun jedininih uteda energije ostvarenih zamjenom ili instalacijom novih rasvjetnih sustava u
Tablica 60 Vrijednosti redukcijskog faktora r u ovisnosti o primijenjenoj strategiji upravljanja rasvjetom
rasvjetnih sustava u graevinama uslunog i industrijskog sektora

uteda energije iz projekata EnU u sustavima javne rasvjete ....... 75
Tablica 63 Pretvorbeni faktori ....................................................... 78
Tablica 64 Podaci za odabrane elektrine i hibridne automobile
Tablica 65 Prosjena godinja kilometraa po vrstama vozila za
2008. i 2009. godinu
Tablica 66 Emisijski faktori CO2 za pojedine vrste goriva
uteda energije iz projekata zamjene ili kupnje vozila
Tablica 68 Preporuena formula i referentne vrijednosti za programe i projekte eko-vonje
Tablica 69 Preporuene referentne vrijednosti za faktore E i ER10
uteda energije iz projekata poticanja eko-vonje
Tablica 71 Preporuena formula za izraun jedininih uteda energije ostvarenih energetskim pregledima prema EMEEES projektu
uteda energije iz energetskih pregleda
Popis kratica i indeksa

BU
odozdo-prema-gore (eng. bottom-up)
CEN
Europski odbor za standardizaciju (eng. European Committee for Standardization)
CFL
fluokompaktne arulje
DSM
upravljanje potronjom energije (eng. demand side management)
EK
Europska komisija
EMEEES projekt Evaluation and Monitoring for the EU Directive
on Energy End-Use Efficiency and Energy Services
EnU
energetska uinkovitost
EU
Europska unija
FES
uteda energije u neposrednoj potronji
Fond
Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost
MINGO Ministarstvo gospodarstva
NAPEnU Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti
NN
Narodne novine
OIE
obnovljivi izvori energije
TD
odozgo-prema-dolje (eng. top-down)
UFES
jedinina uteda energije u neposrednoj potronji
UNP
ukapljeni naftni plin
novo
(novo)
new
staro
(post)
old
poetno (post)
init
1. Uvod
U ovom dokumentu utvrena je metodologija za ocjenu uinaka
projekata energetske uinkovitosti (EnU) u smislu smanjenja potronje energije. Valja istaknuti da se kod uspostave metodologije vodilo
najboljim primjerima iz Europske unije (EU) i preporukama Europ-
STRANICA 30 BROJ 77
NARODNE NOVINE
ske komisije (EK) navedenim u dokumentu Recommendations on

Measurement and Verification Methods in the Framework of Directive
2006/32/EC on Energy End-Use Efficiency and Energy Services.
Metodologija odozdo-prema-gore (BU) sastoji se od matematikih formula za izraun jedininih uteda energije (UFES) koje se
izraavaju po jedinici relevantnoj za razmatranu mjeru energetske
uinkovitosti. Ukupne utede energije u neposrednoj potronji (FES)
izraunavaju se mnoenjem vrijednosti UFES s vrijednosti relevantnog utjecajnog imbenika u razmatranom razdoblju i zbrajanjem
svih pojedinanih rezultata (projekata) koji su ostvareni u sklopu
neke mjere. Izraun UFES temelji se na razlici u specifinoj potronji energije prije i poslije provedbe mjere poboljanja energetske
uinkovitosti. Ukoliko vrijednost potronje energije prije ne moe
biti odreena za konkretni projekt koriste se referentne vrijednosti.
Prilikom utvrivanja doprinosa uteda od provedenih mjera energetske uinkovitosti u ostvarivanju nacionalnog okvirnog cilja uteda energije, potrebno je u obzir uzeti ivotni vijek mjere koji predstavlja broj godina u kojima je su izraunate godinje utede energije
jo uvijek vaee i mogu se uraunati u nacionalni cilj.
Metodologija dana u ovom dokumentu odnosi se na najee koritene mjere energetske uinkovitosti u zgradama, javnoj rasvjeti i
prometu, a takoer obuhvaa i energetske preglede. Mjere obuhvaene ovom metodologijom su sljedee:
1) mjere integralne obnove postojeih stambenih i uslunih zgrada,
2) obnova toplinske izolacije pojedinih dijelova ovojnice zgrade
3) uvoenje nove graevinske regulative za nove stambene i uslune zgrade,
4) zamjena opreme za grijanje i pripremu potrone tople vode u
postojeim stambenim i uslunim zgradama,
5) instalacija ili zamjena split klimatizacijskog sustava nazivne
snage manje od 12 kW u novim i postojeim stambenim i
uslunim zgradama,
6) instalacija sunevog toplinskog sustava za zagrijavanje prostora
i/ili potrone vode u novim i postojeim stambenim i uslunim
zgradama,
7) instalacija dizalice topline u novim i postojeim stambenim i
uslunim zgradama,
8) zamjena ili nabava novih kuanskih ureaja u novim i postojeim stambenim zgradama,
9) zamjena ili nova instalacija rasvjete u novim i postojeim stambenim zgradama,
10) zamjena i poboljanje sustava rasvjete ili njegovih komponenti
ili nova instalacija rasvjete u novim i postojeim uslunim zgradama,
11) zamjena javne rasvjete,
12) zamjena ili instalacija nove uredske opreme u postojeim i novim uslunim zgradama,
13) zamjena postojeih i kupovina novih, uinkovitijih vozila,
14) poticanje eko-vonje,
15) energetski pregledi.
Preporua se na temelju ovdje dane metodologije razviti web alat
kojim e se omoguiti obveznicima gospodarenja energijom u Hrvatskoj (cjelokupni javni sektor, korisnici sredstava Fonda za zatitu
okolia i energetsku uinkovitost te veliki potroai s godinjom
potronjom energije > 10.000 MWh) da sami unose minimalne podatke o svojim projektima, te da se rezultirajue utede automatski
izraunavaju. Ovako e se omoguiti i olakati izvjetavanje o ostvarenim uincima, kao i o izvravanju zakonskih obveza. Takoer je
potrebno dalje unaprjeivati metodologiju i razvijati nacionalne BU

metoda za ostale mjere EnU.
2. Obnova postojeih stambenih i uslunih zgrada

2.1. EU preporuke
Europska komisija (EK) u svojim preporukama navodi formulu za
ocjenu godinje utede energije koja je rezultat obnove postojeih
stambenih i nestambenih (uslunih) zgrada1. Pri obnovi dakako
mora doi do poboljanja energetske uinkovitosti. Formulu se preporua koristiti za sloene projekte u kojima istodobno dolazi do
poboljanja ovojnice zgrade i sustava grijanja, kao i drugih energetskih sustava u zgradi.
Jedinina uteda energije u neposrednoj potronji (UFES) izraava
se u kWh/m2/god, a izraunava se kao razlika omjera specifinih
toplinskih potreba graevina (SHD u kWh/m2) i uinkovitosti sustava grijanja () prije i poslije provedbe mjere EnU (init; new).
Situacija prije zadana je parametrima svake zgrade ili se mogu koristiti referentne vrijednosti u ovisnosti o razdoblju izgradnje zgrade
i zahtjevima tadanje regulative. Vrijednost SHD se treba korigirati
prema stupanj danu grijanja. Ukoliko je omjer SHD/ poznat (npr.
temeljem mjerenja), moe se koristiti ova vrijednost bez posebnog
navoenja zasebnih vrijednosti za SHD i .
Ukupne godinje utede finalne energije (FES) za neku zgradu izraavaju se u kWh/god mnoenjem UFES povrinom zgrade (m2)2. Formula za izraun UFES preporuena od EK prikazana je u Tablici 1.
Tablica 1 Preporuena formula za izraun jedininih uteda
energije ostvarenih poveanjem toplinske zatite i zamjenom
UFES
UFES
Definicije
SHDinit
Kinit
[kWh/m2/god]
SHDnew
K new
Referentne
vrijednosti
init =
uinkovitost starog sustava Prosjena
grijanja prije mjere EnU
uinkovitost
sustava grijanja
new=
prije i nakon
uinkovitost novog sustava mjere
EnU
grijanja nakon mjere EnU
(Tablica 3)
Preporuene
vrijednosti
ivotni vijek
20 godina za
kuanstva
25 godina za
usluge
SHDinit = specifine toplinske Prosjene

potrebe
graevine
prije toplinske
mjere EnU [kWh/m2/god]
potrebe zgrade
u
razdoblju
SHDnew
=
specifine njezine
toplinske potrebe graevine izgradnje
nakon
mjere
EnU (Tablica 4)
[kWh/m2/god]
2.2. Odreivanje formule za izraun uteda energije i

referentnih vrijednosti
Predloena formula je jednostavna i lako primjenjiva. Idealna uporaba ove formule bila bi u sluaju kada bi za svaki pojedini projekt
postojali podaci za sve ulazne parametre. No, situacija u praksi je
daleko od idealne i uobiajeno se jedino s relativnom sigurnou
moe doi do podatka o prosjenoj grijanoj korisnoj povrini (koja
se veinom razlikuje od stvarne korisne povrine) te o uinkovitosti postojeeg i novog sustava grijanja. Zbog toga je nuno odrediti
referentne vrijednosti koje se mogu koristiti u sluaju nedostatka
1
European Commission: Recommendations on measurement and verification methods in the framework of Directive 2006/32/EC on energy end-use
efficiency and energy services
2
Potrebno je opredijeliti se za vrstu povrine koja e se koristiti u izraunu
ukupna povrina, ukupna korisna povrina, ukupna grijanja povrina ili dr.
NARODNE NOVINE
BROJ 77 STRANICA 31
podataka specifinih za pojedini projekt. Potronja energije za grijanje, kao i energetske utede u pravilu se iskazuju po m2 grijane
korisne povrine zgrade.
Preporuke za referentne vrijednosti uinkovitosti sustava grijanja
u zgradama prije i poslije provedbe zamjene dane su u EMEEES
projektu3 te se one mogu primijeniti i u Hrvatskoj. Valja istaknuti
da je Hrvatska u svoje zakonodavstvo preuzela tehnike zahtjeve za
uinkovitost kotlova u skladu sa Eko-dizajn direktivom, te se stanje
na tritu moe smatrati istovjetnim stanju na tritu u EU. Zbog
toga je opravdano preuzeti preporuene vrijednosti iz EMEEES projekta, koje su dane u Tablici 2. Ukupna uinkovitost sustava dobije
se mnoenjem uinkovitosti svake pojedine komponente.
Tablica 2 Preporuene referentne vrijednosti za uinkovitost
komponenti sustava grijanja prema preporukama EMEEES projekta
Podsustavi sustava
grijanja
Podsustav
proizvodnje
topline
(kotao)kotao
Podsustav
razvoda
(distribucije) topline
dis
Podsustav
emisije
topline u prostor em
K Kkotao uKdis uKem
Stupanj djelovanja
podsustava prije
provedbe mjere
EnU
Stock baseline
Stupanj djelovanja
podsustava (opreme)
na tritu
(neuinkovito
rjeenje)
Market inefficient
baseline
Minimalni stupanj
djelovanja
podsustava nakon
provedbe mjere EnU
(uinkovito rjeenje)
0,82
0,89
0,94[1]
0,93
0,97
0,78
0,83
0,595
0,93
0,848
Referentne vrijednosti za specifine toplinske potrebe (SHD) mogu

se odrediti na nacionalnoj razini prema zahtjevima propisa iz razliitih razdoblja gradnje te su dane u Tablici 3.
Tablica 3 Preporuene referentne vrijednosti za specifine toplinske potrebe prema zahtjevima propisa vaeih u odreenom
razdoblju (za stambeni i nestambeni sektor)
2
SHD [kWh/m ] korisna energija za grijanje prostora

180
250
200
150
<95 kWh/m2, prosjeno 85 kWh/m2 stambene zgrade
< 30.40 kWh/m3 prosjeno 25 kWh/m3 (107,5 kWh/m2)
nestambene zgrade
od 2006 do danas
206 (prosjek za staru gradnju prema udjelu u pojedinom
Prosjek do 2006.g.
periodu izgradnje)
Ukupni prosjek za RH (stvarna
180 stambeni sektor (stambene zgrade)
potronja 2006.g.)
190 sektor usluga (nestambene zgrade)
Razdoblje izgradnje
do 1940
1940-1970
1970-1987
1987-2006
Referentna vrijednost specifine potrebne toplinske energije za grijanje za stambeni sektor graen do 2006. g. je 206 kWh/m2, a vrijednost je dobivena iz specifine potrebne toplinske energije za grijanje
i zastupljenosti broja zgrada prema razdoblju izgradnje u ukupnom
stambenom fondu. Referentna vrijednost uzeta u kalkulaciju je ona
iz energetske bilance Hrvatske od 180 kWh/m2, prema stvarnoj energetskoj potronji ukupnog sektora zgrada u 2006. godini. Referentna vrijednost specifine potrebne toplinske energije za grijanje za
nove zgrade je manja od maksimalno dozvoljene vrijednosti prema
Tehnikom propisu. U ovoj analizi je uzeta prosjena vrijednost od
85 kWh/m2/god ocijenjena prema srednjem faktoru oblika zgrada.
Referentna vrijednost specifine potrebne toplinske energije za grijanje za nestambeni sektor graen do 2006.g. je 206 kWh/m2, a vrijednost je dobivena iz specifine potrebne toplinske energije za grijanje
i zastupljenosti broja zgrada prema razdoblju izgradnje u ukupnom
3
Izvor: EMEEES projekt Metoda 4 Kuanski kondenzacijski bojleri: http://

www.evaluate-energy-savings.eu/emeees/downloads/EMEEES_WP42_Method_4_resboilers_080609.pdf
nestambenom fondu. Referentna vrijednost uzeta u kalkulaciju je

ona iz energetske bilance Hrvatske od 190 kWh/m2, prema stvarnoj
energetskoj potronji ukupnog sektora zgrada u 2006. godini. Referentna vrijednost specifine potrebne toplinske energije za nove
zgrade je manja od maksimalno dozvoljene vrijednosti prema Tehnikom propisu. U ovoj analizi je uzeta vrijednost od 107,5 kWh/m2/
god ocijenjena prema srednjem faktoru oblika zgrada i prosjenoj
visini etae nestambenih zgrada od 4,30 m.
Grijana povrina stambenih zgrada procijenjena je u 2010. godini
na prosjeno 66,25 % od ukupne korisne povrine, a grijana povrina nestambenih zgrada 43,9 % od ukupne korisne povrine, prema
energetskoj bilanci Hrvatske. Vano je naglasiti da je kod ocjene
uteda energije konkretnih projekata imperativ poznavanje stvarne
grijane povrine zgrade u kojoj se provodi mjera EnU.
U svakom sluaju treba naglasiti da kod ocjene energetskih uteda
pojedine zgrade treba nastojati doi do tonih podataka uvidom u
projektnu dokumentaciju i realizirano stanje, a preporuenim prosjenim vrijednostima se sluiti samo u nedostatku svih potrebnih
podataka. Ovisno o namjeni zgrade i nainu koritenja, stvarna potronja energije moe znaajno odstupati od referentnih vrijednosti.
Obvezni ulazni podaci:
Minimum koji se mora zahtijevati od obveznika gospodarenja
energijom jest podatak o ukupnoj grijanoj povrini objekta, iako
se i za taj ulazni parametar mogu koristiti referentne vrijednosti.
No, ovaj podatak je uobiajeno lako dostupan, a znaajno moe
doprinijeti tonosti ocjena. Poeljno je znati uinkovitost postojeeg i novog sustava grijanja (prema podacima proizvoaa ili
projekta) kao i podatak o SHD (koji uvoenjem obveze energetskog certificiranja zgrada postaje dostupan). Najtoniji rezultati
dobivaju se provedbom detaljnog energetskog pregleda prije i
nakon rekonstrukcije i primjene mjera energetske uinkovitosti.
Veliina koja je jo potrebna za izraun ukupno ostvarenih uteda
energije i odreivanje njihovog vremenskog trajanja jest ivotni vijek
mjere. U tu svrhu koristit e se preporuke EK. S obzirom da se radi
o sloenim mjerama, koje podrazumijevaju promjene u sustavima
grijanja te u ovojnici zgrade, razumno je pretpostaviti kao ivotni
vijek 20-25 godina.
Rezultat ovakvih projekata jest uteda goriva ili energije potrebne
za zadovoljavanje SHD. Uteda goriva donosi i smanjenje emisija
CO2, a koliko je to smanjenje ovisi o vrsti goriva/energije koritene u
sustavu grijanja. Pri ovakvim mjerama EnU moe doi i do zamjene
goriva, pa na to takoer treba obratiti pozornost. Emisijski faktori
za pojedine vrste goriva dani su u Tablica 4. Pri tome treba raunati
s vrijednostima po energetskoj jedinici goriva. Ukoliko podaci nisu
poznati uzet e se emisijski faktor za prirodni plin kako bi ocjena
bila konzervativna. Takoer, moemo uzeti i prosjenu CO2 emisiju
prema udjelu energenata u ukupnoj proizvodnji toplinske energije
u RH, koja iznosi 0,279 kg/kWh.
Mjerene vrijednosti
esto se u praksi nalazi sluaj kada je ostvarene utede mogue
odrediti temeljem mjerenja potronje energije prije i poslije. U
tom se sluaju mjerena potronja energije moe podijeliti s povrinom zgrade prije i poslije (mogue je da je kod rekonstrukcije
dolo do promjene korisne povrine zgrade pa taj efekt takoer treba
uzeti u obzir) ime se dobivaju vrijednosti za omjere SHD/ bez
poznavanja njihovih tonih vrijednosti. Pri tome treba voditi rauna
o tome da se FES izrauna mnoenjem s relevantnom povrinom
zgrade nakon rekonstrukcije.
NARODNE NOVINE
STRANICA 32 BROJ 77
Tablica 4 Specifini faktori emisije CO2 po jedinici goriva i jedinici korisne topline4
Gorivo
Ekstra lako loivo ulje*

Loivo ulje
Ukapljeni naftni plin
Kameni ugljen
Mrki ugljen
Lignit
Prirodni plin
Elektrina energija
Toplinska energija
po naturalnoj
jedinici goriva
[kgCO2/kg (ili m3)]
3,13
3,08
2,93
2,31
1,79
1,16
1,90
/
/
Faktor emisije CO2

po energetskoj
po jedinici
jedinici goriva
korisne topline
[kgCO2/kWh]
[kgCO2/kWh]
0,264
0,318
0,276
0,332
0,225
0,264
0,334
0,439
0,339
0,446
0,357
0,470
0,201
0,236
0,376
0,383
0,300
* ekstra lako i lako loivo ulje su grupirani i prikazani kao ekstra lako
loivo ulje, a srednje i teko loivo ulje kao loivo ulje
2.3. Preporuena metoda za Hrvatsku

Preporuena formula za izraun uteda koje rezultiraju iz projekata
poveanja toplinske zatite i zamjene opreme u sustavima grijanja
stambenih i uslunih zgrada, kao i referentne vrijednosti koje se
trebaju koristiti u nedostatku podataka za pojedini projekt dani su
u Tablici 5.
uteda energije ostvarenih poveanjem toplinske zatite i zamjenom
UFES [kWh/jedinica/god]
UFES
SHDinit
Kinit
SHDnew
Knew
Uinkovitost sustava grijanja prije provedbe mjere

EnU
Uinkovitost sustava grijanja nakon provedbe
mjere EnU
Specifine godinje toplinske potrebe za grijanje
zgrade prije provedbe mjere EnU
Specifine godinje toplinske potrebe zgrade
nakon provedbe mjere EnU
init
new
SHDinit [kWh/m2]
SHDnew [kWh/m2]
FES [kWh/god]
FES
UFES u A
i
i 1
Ai [m2]
Korisna (grijana) povrina stambenog sektora
Referentne init
vrijednosti new
SHDinit
0,595 (Tablica 2)
0,848 (Tablica 2)
180 za stambeni sektor, 190 za nestambeni
sektor (Tablica 3)
85 za stambeni sektor, 107 za nestambeni sektor
(Tablica 3),
Preporueno koristiti stvarne podatke o grijanoj
povrini zgrade
Grijana povrina stambenih zgrada procijenjena
je u 2010. godini na prosjeno 66,25 % od
ukupne korisne povrine, a grijana povrina
nestambenih zgrada 43,9 % od ukupne korisne
povrine
20 godina za kuanstva; 25 godina za usluge
ECO2 = FES x e / 1000 [t]
e emisijski faktor [tCO2/MWh]
FES ukupna uteda energije [MWh]
e prema Tablica 4
SHDnew
A
ivotni vijek:
Smanjenje emisija CO2 [t/god]
U sluaju nepostojanja podataka specifinih za pojedinu zgradu,

mogu se koristiti i vrijednosti jedininih uteda energije koje su prikazane u Tablici 6. Prikazane utede su prosjene jedinine utede
proraunate za provedbu sloenih integralnih rekonstrukcija postojeeg fonda zgrada graenih do 2006. g.
Tablica 6 Proraun prosjenih jedininih uteda za kuanstva
za zgrade graene do 2006.
SHDinit
UFES
K init
SHDnew
K new
FES
UFES u A
i
i 1
Napomena: u proraun treba uzeti stvarne vrijednosti ako je mogue, te emisije CO2 raunati prema faktorima u Tablica 4.
Tablica 7 Proraun jedininih uteda za usluge zgrade graene
do 2006. g.
SHDpost
UFES
Kpost
SHDnovi
190/0,595 107,5/0,848
192,60 kWh/m2/god
Knovi
UFES u A
FES
192,60 kWh/m2 x m2 grijane korisne

povrine zgrade
i 1
192,60 kWh/m2 x m2 x 0,279 kg/kWh/god
Napomena: u proraun treba uzeti stvarne vrijednosti ako je mogue, te emisije CO2 raunati prema faktorima u Tablici 4.
3. Mjere obnove toplinske izolacije primijenjene na

pojedine komponente zgrade
3.1. EU preporuke
ocjenu godinje utede energije koja je rezultat obnove elemenata
ovojnice zgrada, bez zamjene opreme za grijanje5.
Jedinina uteda energije u neposrednoj potronji (UFES) izraava se u kWh/m2/god, a izraunava se temeljem razlike U-vrijednosti graevnih komponenti prije i poslije primjene mjere
energetske uinkovitosti. Situacija prije zadana je parametrima
svake zgrade ili se mogu koristiti referentne vrijednosti u ovisnosti o razdoblju izgradnje zgrade i zahtjevima tadanje regulative.
U-vrijednost se trebaju korigirati prema stupanj danu grijanja,
te ako je mogue prema uinkovitosti i intermitenciji sustava
grijanja.
Ukupne godinje utede finalne energije (FES) za neku zgradu
izraavaju se u kWh/god mnoenjem UFES povrinom ovojnice
zgrade koje je bila obnovljena (m2)6. Formula za izraun UFES
preporuena od EK prikazana je u Tablici 8.
energije ostvarenih toplinskom izolacijom konstrukcija vanjske
ovojnice zgrade
UFES
U init U new u HDD u 24h u a u 1 u c

UFES
[kWh/m2/god]
1000
Definicije
Referentne
vrijednosti
Preporuene
vrijednosti
ivotni vijek
20 godina za
kuanstva
Uinit
Koeficijent
prolaska
topline
za
karakteristini element
prije rekonstrukcije
Unew
Koeficijent
prolaska
topline
nakon
rekonstrukcije
HDD - Stupanj dan
grijanja
a korekcijski faktor
ovisan o klimatskoj
zoni u kojoj se zgrada
nalazi
b=
Sezonska uinkovitost
sustava grijanja
c=f
Koeficijent
prekida
grijanja
Koeficijenti
prolaska
topline prije i
poslije
25 godina za
rekonstrukcije usluge
Stupanj dan
grijanja
Povrina
konstrukcije
vanjske
ovojnice
180/0,595 85/0,848
202,30 kWh/m2/god
povrine zgrade
202,30 kWh/m2 x m2 x 0,279
kg/kWh/god
Izvor: Pravilnik o energetskim pregledima graevina (NN 05/11)
5
6
NARODNE NOVINE
BROJ 77 STRANICA 33

Preporuena se formula primjenjuje za zidove, prozore i stropove
(krovove).
Tablica 10 Maksimalno dozvoljeni koeficijenti prolaska topline

prema novim Tehnikim propisima iz 2005. i 2008. godine
Konstrukcija
Tehniki propis o
racionalnoj upotrebi
energije i toplinskoj
zatiti u zgradama (NN
110/08 i 38/09)
Tehniki propis o utedi

energije i toplinskoj
zatiti u zgradama (NN
79/05, 155/05 i 74/06)
Umax[W/m2K]
Umax[W/m2K]
Tablica 9 Preporuena formula za izraun uteda energije

ostvarenih toplinskom izolacijom pojedinih konstrukcija vanjske ovojnice zgrade u stambenim i nestambenim (uslunim)
zgradama zid, prozor, krov
UFESzid [kWh/m2/god]
Upost _ zid Unovi _ zid u HDD u 24h u a u 1 u c

b
UFESzid
UFESprozor [kWh/m2/god]
1000
Upost _ prozor Unovi _ prozor u HDD u 24h u a u 1 u c

b
UFESprozor
UFESkrov [kWh/m2/god]
Upost [W/m K]
Unovi [W/m2K]
HDD
a
b=
c=f
1000
Upost _ krov Unovi _ krov u HDD u 24h u a u 1 u c

b
UFESkrov
1000
Koeficijent prolaska topline za karakteristini stari
element
Koeficijent prolaska topline prema Tehnikom
propisu (2007)
Stupanj dan grijanja
Korekcijski faktor ovisan o klimatskoj zoni u kojoj
se zgrada nalazi Sezonska uinkovitost sustava
grijanja
Koeficijent prekida grijanja
FES [kWh/god]
FES
UFES u A
i
i 1
Ai = Az+Ap+Ak [m ]
Povrina vanjske ovojnice zgrade

Minimum koji se mora zahtijevati od obveznika gospodarenja energijom jest podatak o povrini rekonstruirane konstrukcije vanjske
ovojnice i koeficijent prolaska topline prije i poslije rekonstrukcije,
iako se za taj ulazni parametar mogu koristiti referentne vrijednosti. Ovaj podatak je uobiajeno lako dostupan a znaajno moe
doprinijeti tonosti ocjena. Poeljno je znati uinkovitost sustava
grijanja kao i toni podatak o HDD, odnosno stvarnoj klimatskoj
zoni u kojoj se zgrada nalazi.
Za procjenu uteda koristi se razlika vrijednosti koeficijenta prolaska
topline U za prosjene elemente konstrukcija do 2006. g. i koeficijenata vaeih u 2011. g. Trenutno vaei koeficijenti su umanjeni i
uzete su uobiajene vrijednosti iz novih projekata toplinske zatite
zgrada.
Za zgrade grijane na temperaturu viu od 18 C propisani su maksimalno dozvoljeni koeficijenti prolaska topline za pojedine konstrukcije vanjske ovojnice (Umax) i maksimalno dozvoljena ukupna korisna
toplinska energija za grijanje (QH,nd), to je prethodno detaljno opisano. Propisane vrijednosti koeficijenta prolaska topline obavezne
su za stambene i nestambene zgrade, kao i za zgrade nakon veih
rekonstrukcija i zgrade male povrine (<50 m2) te su prikazane u
Tablica 10.
e.mj.min>3C
e.mj.min3C e.mj.min>3C e.mj.min3C
Vanjski zid
0,60
0,45
1,00
0,80
Ravni i kosi krov iznad grijanog

prostora, strop prema tavanu,
strop iznad vanjskog zraka, strop
iznad garae
0,40
0,30
0,80
0,70
Zidovi i stropovi prema negrijanim

prostorijama i negrijanom stubitu
temperature vie od 0C
0,65
0,50
0,65
0,50
Zidovi prema tlu
0,50
0,50
0,80
0,80
Stjenka kutije za roletu
0,80
0,80
Prozori, balkonska vrata, krovni

prozori, prozirni elementi proelja
1,80
1,80
1,80
1,80
Vanjska vrata, vrata prema

negrijanom stubitu, s
neprozirnim vratnim krilom
2,90
2,90
2,90
2,90
Stropovi izmeu stanova, stropovi

izmeu grijanih radnih prostorija
razliitih korisnika
1,40
1,40
Vano je naglasiti da je uz ogranienje koeficijenata prolaska topline

za konstrukcije vanjske ovojnice, ovim propisima uvedeno i ogranienje maksimalne specifine potronje toplinske energije za grijanje
QH,nd, te da zadovoljavanjem ovog uvjeta koeficijenti U moraju biti u
veini sluajeva i znaajno manji od maksimalno doputenih.
Prosjeni koeficijenti prolaska topline za zgrade graene do 2006. g.
su izraunati na temelju vrijednosti koeficijenata karakteristinih
konstrukcija po razdobljima gradnje (prosjek za sve tipine konstrukcije) i zastupljenosti stambenih i nestambenih zgrada tog razdoblja u ukupnom fondu zgrada. Koeficijent prolaska topline ovisi o
sastavu konstrukcije, debljini sloja materijala u graevnom dijelu i
projektnoj vrijednosti toplinske provodljivosti materijala. Koeficijent
prolaska topline U je koliina topline koju graevni element gubi u 1
sekundi po m2 povrine kod razlike temperature od 1K, izraeno u
W/m2K. Za tonije rezultate uvijek je bolje izraunati koeficijent U
nego uzimati referentne vrijednosti, jer one mogu i znaajno odstupati od stvarne situacije, ovisno o materijalu konstrukcije.
Karakteristine konstrukcije za zgradu graenu do 1940. g.:
zidovi su masivni zidovi debljine oko 50 cm od opeke i kamena
bez toplinske izolacije, strop prema negrijanom tavanu je od drvenih
greda s ispunom od rastresitog materijala, a prozori su od drvenih
okvira, dvostruki s jednostrukim ostakljenjem.
Karakteristine konstrukcije za zgradu graenu od 1940. g. do 1970. g.:
zid je od opeke (do 30 cm) ili betona (do 20 cm) bez toplinske
izolacije, strop prema negrijanom tavanu ili krov je armiranog betona ili strop od opeke s tankom betonskom ploom s minimalnom
debljinom toplinske izolacije (drvena vuna ili polistiren do 2 cm), a
prozori su drveni ili metalni (elik, rjee aluminij) bez prekinutog
toplinskog mosta) s dvostrukim ostakljenjem (prostor izmeu stakala ispunjen zrakom).
Karakteristine konstrukcije za zgradu graenu od 1970. g. do 1987. g.:
zid je od opeke (do 30 cm) ili betona (do 20 cm) bez ili s tanjim
slojem toplinske izolacije, strop prema negrijanom tavanu ili krov je
armiranog betona ili strop od opeke s tankom betonskom ploom s
minimalnom debljinom toplinske izolacije (drvena vuna ili polistiren do 2 cm), a prozori su drveni ili metalni (elik, rjee aluminij)
bez prekinutog toplinskog mosta s dvostrukim ostakljenjem (prostor
izmeu stakala ispunjen zrakom), pojava izo stakla.
NARODNE NOVINE
STRANICA 34 BROJ 77
Karakteristine konstrukcije za zgradu graenu od 1987.g. do

2006.g.:
zid je sendvi konstrukcija od opeke ili betona s minimalnom
debljinom toplinske izolacije (3 do 8 cm), strop prema negrijanom
tavanu ili krov je od armiranog betona ili strop od opeke s tankom
betonskom ploom s minimalnom debljinom toplinske izolacije (5
do 10 cm), a prozori su drveni, plastini ili metalni (elik ili aluminij) ee s prekinutim toplinskim mostom s dvostrukim izolacijskim ostakljenjem.
Prosjeni koeficijenti su izraunati na temelju koeficijenata karakteristinih konstrukcija za promatrano razdoblje i udjela broja zgrada
izgraenih u tom periodu.
Tablica 11 Karakteristini koeficijenti prolaska topline konstrukcija vanjske ovojnice (prosjeni i prema periodima izgradnje)
karakteristini
koeficijenti U W/mK
zid
prozor
strop
zastupljenost zgrada u
ukupnom fondu
prosjeni koeficijent U
W/mK
zid
prozor
strop
1940-1970
2,23
4,4
2,93
1970-1987
1,08
3,08
1,96
1987-2006
0,595
2,23
0,86
0,16
0,31
0,40
0,12

b
1000
195,20 kWh/m2

UFESkrov
146,40 kWh/m2
1000
n
UFES u A
FES
Ukupne utede FES [kWh/god]

Ukupno smanjenje CO2 [t/god]
i 1
FES x 0,279
kg/kWh/god
Tablica 14 Proraun jedininih uteda po povrini pojedine

konstrukcije vanjske ovojnice za sektor usluga
UFESprozor [kWh/m2/god]
Upost _ prozor Unovi _ prozoru HDD u 24h u a u 1 u c

b
1000
Upost _ krov Unovi _ krovu HDD u 24h u a u 1 u c

b
UFES krov
1000
Koeficijent prolaska topline za karakteristini stari
element
Koeficijent prolaska topline prema Tehnikom
propisu (2007)
Stupanj dan grijanja
Povrina elementa kojem su poboljanja
toplinska svojstva
Sezonska efikasnost sustava grijanja
Koeficijent prekida grijanja
FES [kWh/god]
FES
UFES

UFESprozor
98,99 kWh/m2
1000
90,74 kWh/m2
1000
FES
1000
UFES prozor
57,75 kWh/m2
1000
Ukupne utede FES [kWh/god]

Ukupno smanjenje CO2 [t/god]

UFES zid
UFESzid
1,46
3,60
2,02
UFESzid [kWh/m2/god]
u Ai
i 1
Ai = Az+Ap+Ak [m ]
Povrina vanjske ovojnice zgrade
Referentne Upost_zid
vrijednosti Unovi_zid
Upost_prozor
Unovi_prozor
Upost_krov
Unovi_krov
HDD
a
b=
c=f
ivotni vijek:
1,4
0,45
3,6
1,4 stambeni sektor, 1,8 usluge
2,0
0,35
2200
1
0,595 (Tablica 2)
1 za kuanstva, 0,62 za usluge
20 godina za kuanstva
25 godina za usluge
ECO2 = FES x e / 1000 [t]
e prema Tablica 4
84,30 kWh/m2
1000
Tablica 12 Preporuena formula i referentne vrijednosti za

izraun uteda energije ostvarenih toplinskom izolacijom pojedinih konstrukcija vanjske ovojnice zgrade u stambenim i
nestambenim(uslunim) zgradama zid, prozor, krov
UFESprozor
UFESkrov
Pregled preporuenih formula i referentnih vrijednosti dan je u Tablica 12.
Upost [W/m2K]
Unovi [W/m2K]
HDD
a
b=
c=f

UFESzid

do 1940
1,63
4,4
1,31
UFESkrov [kWh/m2/god]
Tablica 13 Proraun jedininih uteda po povrini pojedine

konstrukcije vanjske ovojnice za stambeni sektor
Temeljem referentnih vrijednosti izraunate su referentne jedinine

utede i prikazane u Tablica 13 i Tablici 14.
UFES u A
i
i 1
FES x 0,279
kg/kWh/god
Vano je naglasiti da su ovdje uzete prosjene referentne vrijednosti

koje mogu znaajno odstupati od stvarnih vrijednosti. Tako npr. za
armirano betonske konstrukcije u kontinentalnom podruju jedinine vrijednosti uteda kod izolacije vanjskog zida mogu iznositi
i 360 kWh/m2, uz U=3,2 W/m2K, a HDD 3200. Isto tako, zidovi od
opeke u primorskoj Hrvatskoj, uz ulazni podatak U=1,2 W/m2K, a
HDD 1200 mogu ostvariti jedinine utede od svega 36 kWh/m2.
Velike razlike u utedama mogu se pojaviti i kod zamjene prozora, s
obzirom da koeficijenti prolaska topline za prozore mogu varirati od
preko 5, za jednostruka ostakljenja do 0,8 kod prozora s trostrukim
ostakljenjem. Slino je i kod sektora usluga.
4. Uvoenje graevinske regulative za nove stambene

i uslune zgrade i promoviranje zgrada s energetskim
svojstvima boljim od zahtijevanih
4.1 EU preporuke
ocjenu godinje utede energije koja je rezultat donoenja stroe
regulativa vezane uz zahtjeve za toplinskom energijom zgrada te
mjera kojima se promovira izgradnja zgrada koje imaju energetska svojstva bolja od zahtijevanih regulativom7.
Jedinina uteda energije u neposrednoj potronji (UFES) izraava se u kWh/m2/god, a izraunava se kao razlika omjera specifinih toplinskih potreba graevina (SHD u kWh/m2) i uinkovitosti sustava grijanja () prije i poslije donoenja nove
regulative. Za nove zgrade koje imaju energetska svojstva bolja
od onih zahtijevanih regulativom, situaciju prije predstavljaju
zahtjevi postojee regulative, a situaciju poslije stvarna svojstva
zgrade. Podatke o SHD treba korigirati s obzirom na klimatske uvjete koritenjem stupanj dana grijanja.
7
NARODNE NOVINE
BROJ 77 STRANICA 35
Ukupne godinje utede energije (FES) za neku zgradu izraavaju

se u kWh/god mnoenjem UFES povrinom ovojnice zgrade koje
je bila obnovljena (m2)8. Formula za izraun UFES preporuena
od EK prikazana je u Tablici 8.
energije ostvarenih poveanjem minimalnih zahtjeva u pogledu
uteda energije u novoj graevinskoj regulativi
UFES
UFES
SHDold
Kold
SHDnew
Knew
[kWh/m2/god]
Definicije
Referentne
vrijednosti
old
uinkovitost sustava grijanja
prijanjeg standarda gradnje
new
Uinkovitost sustava grijanja
novog standarda gradnje
SHDold
specifine godinje toplinske
potrebe zgrade prijanjeg
standarda
gradnje
[kWh/m2/god]
SHDnew
specifine godinje toplinske
potrebe novog standarda
gradnje [kWh/m2/god]
Prosjene
toplinske
potrebe zgrade
u
razdoblju
njezine
izgradnje
u
periodu 1987.2006.
Prosjene
toplinske
potrebe zgrade
prema
novoj
graevinskoj
regulativi
iza
2006.
4.3 Preporuena metoda za Hrvatsku

Preporuena metoda EK preuzima se kao nacionalna metoda.
izraun uteda energije iz projekata novih zgrada primjenom
nove graevinske regulative
Preporuene
vrijednosti
ivotni vijek
OLD
NEW
SHDOLD [kWh/m2]
SHDNEW [kWh/m2]
OLD
NEW
SHDOLD [kWh/m2]
SHDNEW [kWh/m2]
UFES
SHDold
Kold
FES [kWh/god]
FES
FES [kWh/god]
FES
UFES u A
i
Korisna (grijana) povrina zgrade
Standard gradnje u RH je u razdoblju od 1987. do 2006. godine bio

odreen hrvatskom normom HRN U.J5.600 koja je indirektno maksimalnim koeficijentima prolaska topline vanjske ovojnice rezultirala
prosjenom godinjom potrebnom toplinskom energijom za grijanje
od 150 kWh/m2a. Novi tehniki propis u obaveznoj primjeni od 2006.
godine uvodi ogranienje maksimalne dozvoljene specifine potronje toplinske energije za grijanje od 51,31 do 95,01 kWh/m2 godinje za stambene zgrade, odnosno 16,42 do 30,40 kWh/m3 godinje
za nestambene zgrade, u ovisnosti o faktoru oblika zgrade. Prosjena
specifina potronja toplinske energije za grijanje primijenjena u ovoj
metodi izrauna uteda za nove zgrade iznosi 85 kWh/m2a za nove
stambene zgrade i 107,5 kWh/m2a za nove nestambene zgrade.
Minimum koji se mora biti poznat je povrina zgrada izgraena
po novoj regulativi. Ukoliko se radi o mjeri poticanja zgrada
energetskih svojstava boljih od regulativom zahtijevanih, obveznici gospodarenja energijom duni su dostaviti podatak za
SHD i nove zgrade.
UFES
u Ai
Ai [m2]
Korisna (grijana) povrina zgrade
Referentne OLD
vrijednosti NEW
SHDOLD
SHDNEW
A
0,75-0,80 za period izgradnje 1987.-2006.

0,848 za period izgradnje 2006.-2010.
150 prema Tablica 3 za period izgradnje 1987.-2006.
85 za stambeni sektor, 107 za nestambeni sektor
Podaci iz statistike o novim zgradama izgraenim u
periodu 2006.-2010.
ECO2 = FES x e / 1000 [t]
e prema Tablica 4
Tablica 18 Proraun prosjenih jedininih uteda za kuanstva

za zgrade graene do 2006. g.
SHDold
UFES
K old
SHDnew
UFES u A
i
150/0,80 85/0,848
87,26 kWh/m2/god
K new
FES
i 1

povrine zgrade
87,26 kWh/m2 x m2 x 0,279
kg/kWh/god
Tablica 19 Proraun jedininih uteda za nestambene zgrade
graene do 2006. g.

SHDpost
UFES
Kpost
SHDnovi
Knovi
FES
UFES u A
i
i 1
150/080 107,5/0,848
60,73 kWh/m2/god
povrine zgrade
60,73 kWh/m2 x m2 x 0,279 kg/kWh/god
5. Nova instalacija ili zamjena sustava grijanja i sustava

za pripremu potrone tople vode u kuanstvima i
5.1 EU preporuke
EK u svojim preporukama9 navodi posebno formulu za ocjenu jedinine godinje utede energije koja je rezultat zamjene postojee
opreme za grijanje i posebno formulu za ocjenu jedinine godinje utede energije koja je rezultat zamjene postojee opreme za
9
K new
i 1
Ai [m2]
SHDnew
U sljedeim tablicama prikazane su jedinine utede energije koje

se mogu pripisati razvoju regulative.
Knew
i 1
SHDnew
Uinkovitost sustava grijanja prijanjeg standarda

gradnje
Uinkovitost sustava grijanja novog standarda
gradnje
novog standarda gradnje
K old
Uinkovitost sustava grijanja prijanjeg standarda

gradnje
Uinkovitost sustava grijanja novog standarda gradnje
Specifine godinje toplinske potrebe zgrade novog
standarda gradnje
ivotni vijek:

Metoda je jednostavna i primjenjiva za Hrvatsku te se preuzima kao
nacionalna BU metoda.
Tablica 16 Preporuena formula za izraun uteda energije iz
projekata novih zgrada
SHDold
UFES
STRANICA 36 BROJ 77
NARODNE NOVINE
pripremu potrone tople vode u kuanstvima i zgradama uslunog sektora.

U sluaju nove instalacije ili zamjene postojeeg sustava grijanja jedinina godinja uteda energije u neposrednoj potronji (UFES)
izraava se u kWh/(jedinicagod), a izraunava se kao umnoak
razlike uinkovitosti sustava grijanja prije i poslije provedbe
mjere EnU, specifinih toplinskih potreba graevina (kWh/m2)
i grijane povrine (m2).
Ukupne godinje utede energije (FES) izraavaju se u kWh/god
zbrajanjem svih UFES iz svakog pojedinog projekta. Tablica 20
navodi formulu preporuenu od strane Europske komisije za
izraun jedininih godinjih uteda energije ostvarenih zamjenom ili instalacijom novih sustava grijanja.
Tablica 20 Preporuena formula za izraun jedininih godinjih uteda energije ostvarenih zamjenom opreme za grijanje u
kuanstvima i zgradama uslunog sektora
UFES
UFES
Definicije
1
1
K K
new
init
SHD A
[kWh/(jedinicagod)]
init=
sezonski
stupanj
djelovanja starog sustava
grijanja prije mjere EnU
new = sezonski stupanj
djelovanja novog sustava
grijanja nakon mjere EnU
SHD = specifine toplinske
potrebe
graevine
[kWh/(m2god)]
A = prosjena povrina
grijana sustavom grijanja
Preporuene
vrijednosti
ivotni vijek
(Tablica III.)1
Prosjeni
Kotlovi
za
stupnjevi
grijanje
u
djelovanja
stambenim
opreme
za zgradama:
postojee
20 godina
zgrade
1995
(1991)
Kotlovi
za
za
rane grijanje
u
aktivnosti, 2007 zgradama
za zamjene
uslunog
sektora > 30
Za
nove kW:
instalacije:
25 godina
prosjeni
stupnjevi
djelovanja
opreme
na
tritu
1995 (1991) za
rane aktivnosti,
2007 za nove
mjere.
Tablica 21 Preporuena formula za izraun jedininih godinjih uteda energije ostvarenih zamjenom ili instalacijom novih
sustava za pripremu potrone tople vode u kuanstvima i zgradama uslunog sektora
UFES
1
1
SWD ,

K init K new
[kWh/(jedinicagod]
SWD
X
C hot_water_ daily 365 d n persons/bu ilding X
t hot_water
1000
t cold_water c water c f
[kWh/(jedinicagod)]
Referentne
vrijednosti
Kod sustava za pripremu potrone tople vode jedinina godinja

uteda energije u neposrednoj potronji (UFES) izraava se u
kWh/(jedinicagod), a izraunava se kao umnoak razlike uinkovitosti sustava pripreme potrone tople vode prije i poslije
provedbe mjere EnU i specifinih toplinskih potreba za zagrijavanje potrone tople vode (kWh/(jedinicagod)). Ukupne godinje
utede energije (FES) izraavaju se u kWh/god zbrajanjem svih
UFES iz svakog pojedinog projekta.
Tablica 21 navodi formulu preporuenu od strane Europske
komisije (EK) za izraun jedininih godinjih uteda energije
ostvarenih zamjenom ili instalacijom novih sustava za pripremu
potrone tople vode.
Definicije
UFES
init,
new
=
uinkovitost
starog i novog
sustava PTV prije
mjere EnU
SWD = specifine
potrebna energija
za pripremu PTV
[kWh/(jedgod)]
365 d = 365 dana
Chot_water_daily
=
prosjena dnevna
potronja
tople
vode po osobi [l]
npersons/building
=
prosjean
broj
osoba u zgradi
koji se opskrbljuje
toplom vodom
thot_water
=
temperatura tople
vode
(obino
60C)
tcold_water
=
temperatura
hladne
vode
(obino 15C)
cwater = specifini
toplinski kapacitet
vode
=
1
kcal/(kgC)
cf = pretvorbeni
faktor
0,001163
kWh/kcal uz 1 litra
vode = 1 kg vode
Referentne Preporuene
vrijednosti vrijednosti
ivotni vijek
(Tablica III.)1
Prosjena
uinkovitost
opreme za
postojee
zgrade
1995
(1991)
za
rane
aktivnosti,
2007
za
zamjene
Za
nove
instalacije:
prosjena
uinkovitost
opreme na
tritu
1995
(1991) za
rane
aktivnosti,
2007
za
nove mjere.
Kotlovi
za
grijanje
u
stambenim
zgradama:
20 godina
Kotlovi
za
grijanje
u
zgradama
uslunog
sektora > 30
kW:
25 godina
5.2 Odreivanje formule za izraun uteda energije i

Formule predloene od strane Europske komisije (Tablica 20, Tablica
21) su jednostavne i lako primjenjive. Idealna uporaba ovih formula
bila bi u sluaju kada bi za svaki pojedini projekt postojali podaci
za sva ulazne parametre. No, situacija u praksi je daleko od idealne
i uobiajeno se jedino s relativnom sigurnou moe doi do podatka o ukupnoj povrini objekta i eventualno o prosjenoj grijanoj
povrini (koja moe biti razliita od stvarne korisne povrine) te o
stupnjevima djelovanja novog sustava grijanja i pripreme potrone
tople vode. Zbog toga je nuno odrediti referentne vrijednosti koje
se mogu koristiti u sluaju nedostatka podataka specifinih za pojedini projekt.
Nadalje, sustavi za pripremu potrone tople vode najee su integrirani u sustav grijanja prostora zgrade, pogotovo kada se radi o
centralnim sustavima grijanja (na plinovito gorivo ili EL loivo ulje)
ili etanim sustavima grijanja na plinovito gorivo. Iznimka je svakako velik broj elektrinih bojlera koji se koriste u ovu svrhu. No,
ovu je mjeru teko gledati izolirano od sustava grijanja i veinom
je ona njezin sastavni dio. Ova se tvrdnja potvruje i injenicom da
se u austrijskom sustavu ocjene uteda energije BU metodama10, 11
upravo koristi ovakav pristup. Stoga se takav pristup preporua i
za Hrvatsku.
Openito, sustav grijanja se sastoji od podsustava proizvodnje topline (izvor toplinske energije), podsustava razvoda (distribucije)
10
Izvor: http://www.monitoringstelle.at/Boilers.503.0.html
Methoden zur richtlinienkonformen Bewertung der Zielerreichung gem
Energieeffizienz- und Energiedienstlestungsrichtlinie 2006/32/EG Bottom
Up Methoden, Austrian Energy Agency, Wien, August 2010.
11
NARODNE NOVINE
BROJ 77 STRANICA 37
toplinske energije i podsustava emisije (predaje) topline u prostor

(ogrjevna tijela). Toplinska energija proizvedena u podsustavu proizvodnje toplinske energije razvodi se preko podsustava razvoda toplinske energije do krajnjeg podsustava sustava grijanja, ogrjevnih
tijela. Svaki od navedenih podsustava sustava grijanja sadri toplinske gubitke ukljuujui i gubitke uslijed regulacije, koji se moraju
uzeti u obzir prilikom izrauna godinje konane toplinske energije
za grijanje. Godinja konana toplinska energija predstavlja potrebnu korisnu toplinsku energiju uveanu za toplinske gubitke ukljuujui i gubitke uslijed regulacije. Potrebno je odrediti referentne
vrijednosti kojima bi se obuhvatili spomenuti gubici svih podsustava
sustava grijanja.
Najee koriteni izvori toplinske energije u Hrvatskoj su kotlovi.
Prema temperaturnom reimu vode u kotlu postoje tri osnovne vrste
toplovodnih kotlova: standardni, niskotemperaturni i kondenzacijski
kotlovi. Pravilnik o zahtjevima za stupnjeve djelovanja novih toplovodnih kotlova na tekue i plinovito gorivo (NN 135/05) propisuje
zahtjeve za stupnjeve djelovanja novih toplovodnih kotlova na tekue i plinovito gorivo u podruju nazivnog uina kotlova od 4 do
400 kW kod nazivnog uina Pn i kod djelominog uina (0,3Pn)
(Tablica 22). Pravilnik ne propisuje stupnjeve djelovanja kotlova na
kruta goriva. Kod kotlova novije tehnologije, niskotemperaturnih i
kondenzacijskih, stupanj djelovanja je vei kod manjih optereenja,
dok se kod standardnih kotlova stupanj djelovanja smanjuje s optereenjem kotla.
Tablica 22 Zahtjevi za stupnjeve djelovanja novih toplovodnih
kotlova na tekue i plinovito gorivo prema Pravilniku o zahtjevima za stupnjeve djelovanja novih toplovodnih kotlova na tekue
i plinovito gorivo (NN 135/05)12
ma13 te se one mogu primijeniti i u Hrvatskoj. S obzirom na to da je

Hrvatska u svoje zakonodavstvo preuzela tehnike zahtjeve za stupnjeve djelovanja novih kotlova u skladu sa Eko-dizajn direktivom,
te se stanje na tritu moe smatrati istovjetnim stanju na tritu
u EU. Zbog toga je opravdano preuzeti preporuene vrijednosti iz
EMEEES projekta.
Openito, ukupni stupanj djelovanja sustava grijanja dobije se mnoenjem stupnja djelovanja svakog pojedinog podsustava sustava grijanja na sljedei nain:
K init
K boiler K dis K em ,
Standardni kotao
Niskotemperaturni
kotao
Kondenzacijski
kotao na tekue
gorivo
Plinski
kondenzacijski
Podruje
Stupanj djelovanja kod
nazivnog
nazivnog uina Pn
uina,
Prosjena
Stupanj
[kW]
temperatura
djelovanja,
vode u
[%]
kotlu, [C]
Stupanj djelovanja kod

djelominog uina 0,3Pn
Prosjena
Stupanj
temperatura
djelovanja,
vode u
[%]
kotlu, [C]
4 400
70
t 84 + 2log Pn
4 400
70
t
87,5
1,5log Pn
4 400
70
t 91 + 1log Pn
> 50
izvodnje toplinske energije) ukljuujui regulaciju

Kdis stupanj djelovanja razvoda (stupanj djelovanja podsustava
razvoda toplinske energije) ukljuujui regulaciju
Kem
stupanj djelovanja ogrjevnog tijela (stupanj djelovanja podsustava emisije toplinske energije) ukljuujui regulaciju
Tablica 23 Preporuene referentne vrijednosti stupnjeva djelovanja sustava grijanja u kuanstvima i zgradama uslunog sektora prema preporukama EMEEES projekta14
Podsustavi sustava
grijanja
Stupanj djelovanja
podsustava prije
provedbe mjere
EnU
Stock baseline
Stupanj djelovanja K
podsustava (opreme)
na tritu
(neuinkovito
rjeenje)
Market inefficient
baseline
Minimalni stupanj
djelovanja
podsustava nakon
provedbe mjere EnU
(uinkovito rjeenje)
0,82
0,89
0,9414
0,93
0,97
Podsustav
proizvodnje topline
(kotao) Kboiler
Podsustav razvoda
(distribucije) topline
40
3012
Podsustav
emisije
topline u prostor Kem
t
87,5
1,5log Pn
t 97 + 1log Pn
Proizvoai kotlova u Hrvatskoj moraju proizvoditi kotlove odreenog stupnja djelovanja s obzirom na tip kotla i nazivni uin kotla
sukladno spomenutom Pravilniku o zahtjevima za stupnjeve djelovanja novih toplovodnih kotlova na tekue i plinovito gorivo (NN
135/05), koji se u Hrvatskoj primjenjuje od 31. oujka 2006. godine.
Kondenzacijski kotlovi su danas na tritu kotlovi s najveim moguim stupnjem djelovanja od svih kotlova pod uvjetom da rade
u niem temperaturnom reimu kod kojeg dolazi do kondenzacije
vodene pare i iskoritavanja topline kondenzacije vodene pare za
dodatno zagrijavanje kotlovske vode. Iz navedenog razloga se podrazumijeva i uzima kao standard, da se postojei stari kotlovi zamjenjuju s kondenzacijskim kotlovima, koji maksimalno iskoritavaju
uloeno gorivo.
Preporuke za referentne vrijednosti sezonskih vrijednosti stupnjeva
djelovanja sustava grijanja u kuanstvima i zgradama uslunog sektora prije i poslije provedbe zamjene dane su u EMEEES projekti12
temepratura povratne vode u kotao
0,78
K old
t 80 + 3log Pn
K boiler K dis K em
Kboiler stupanj djelovanja kotla (stupanj djelovanja podsustava pro-
Kdis
Tip kotla
K new
K boiler K dis K em
K old 0,595
0,83
K average
0,93
K new
K boiler K dis K em
K boiler K dis K em
K new 0,848
Glede odreivanja specifine potrebne energije za pripremu potrone tople vode SWD, u Prilogu 6. (Metodologija energetskog certificiranja stambenih zgrada) i Prilogu 7. (Metodologija energetskog
certificiranja nestambenih zgrada) Pravilnika o energetskom certificiranju zgrada (NN 36/10) dana je metoda izrauna godinje potrebne
toplinske energije za zagrijavanje potrone tople vode SWD.
Za stambene zgrade (kuanstva) se, prema Prilogu 6. Pravilnika o
energetskom certificiranju zgrada (NN 36/10) preporua uzeti sljedee pojednostavljene vrijednosti godinje potrebne toplinske energije
za zagrijavanje potrone tople vode:
12,5 kWh/(m god.)
1. Stambene zgrade s do 3 stambene jedinice o SWD
A
2
16,0 kWh/(m god.)

2. Stambene zgrade s vie od 3 stambene jedinice o SWD
A
AK je plotina korisne povrine zgrade (ukupna plotina neto podne
povrine grijanog dijela zgrade).
2
13
STAMBENE ZGRADE EMEEES bottom-up case application 4: Residential condensing boilers in space heating: http://www.evaluate-energy-savings.
eu/emeees/downloads/EMEEES_WP42_Method_4_resboilers_080609.pdf
ZGRADE USLUNOG SEKTORA EMEEES bottom-up case application 8:
Non residential space heating improvement in case of heating distribution
by a water loop (tertiary sector): http://www.evaluate-energy-savings.eu/
emeees/downloads/EMEEES_WP42_8_non_residential_heating_Final.pdf
14
Minimalni sezonski stupanj djelovanja kondenzacijskih kotlova sveden na
donju ogrjevnu vrijednost goriva
STRANICA 38 BROJ 77
NARODNE NOVINE
Vrijednost potrebne korisne energije za zagrijavanje potrone tople

vode ovisi samo o neto podnoj povrini grijanog dijela stambene
zgrade.
U zgradama uslunog sektora, do podatka za SWD se moe doi na
nain preporuen od strane Europske komisije samo ukoliko su na
raspolaganju podaci o potronji tople vode u razmatranoj zgradi.
Openito, usluni sektor se moe podijeliti po specifinim skupinama na: zdravstvo, kolstvo, upravne djelatnosti, ugostiteljstvo i
turizam i ostale uslune djelatnosti. Potronja potrone tople vode
u nekoj zgradi uslunog sektora ovisi prije svega o djelatnosti koja
se u njoj obavlja.
U sklopu rada pod nazivom Analiza potronje energije u uslunim djelatnostima na otocima Primorsko-goranske upanije autora Anice Trp, Kristiana Lenia i Bernardna Frankovia15, temeljem
provedene ankete od strane Energetskog instituta Hrvoje Poar, za
usluni sektor su prikazane strukture potronje korisne energije i
dani su normativi potronje energije za grijanje, hlaenje, kuhanje,
pripremu potrone tople vode i netoplinske namjene. Analizirani su
sektori zdravstva, kolstva, uprave, ugostiteljstva i turizma, trgovine
i ostalih usluga na otocima Primorsko-goranske upanije (Krk, Cres,
Loinj, Rab, Unije, Ilovik i Susak). Potronja korisne energije za pripremu potrone tople vode svedena je po jedinici ukupne povrine
objekta (Tablica 24).
Tablica 24 Normativi potronje korisne energije za pripremu
potrone tople vode u zgradama uslunog sektora16
Podsustavi sustava grijanja
Zdravstvo
kolstvo
Upravne ustanove
Ostale ustanove16
Ugostiteljstvo i turizam
Trgovina
Ostale usluge
Normativi potronje korisne energije za pripremu potrone

tople vode, [kWh/m2 ukupne povrine objekta]
Centralno grijana
Grijanje potrone tople vode
potrona topla voda
pojedinanim ureajima
0,527
2,472
0,472
0,666
0,500
0,388
0,500
0,333
3,500

1,222

0,305

Kao to je ve istaknuto, potronja tople vode ovisi prije svega o

djelatnosti koja se obavlja u pojedinoj zgradi uslunog sektora. U
literaturi se dnevna potronja vode u zgradama uslunog sektora
navodi u ovisnosti o broju zaposlenika, broju kreveta u hotelu, broju
uenika itd.. Prilikom izrauna uteda ostvarenih provedbom neke
mjere energetske uinkovitosti, jedini podatak koji je dostupan za
dotinu zgradu je njezina povrina. Zbog toga bi bilo izuzetno praktino svesti potronju korisne energije za pripremu potrone tople
vode po m2 grijane povrine objekta kao to se to radi i kod sustava
grijanja.
Za sektor usluga najvea potronja korisne energije za pripremu potrone tople vode je oekivano najvea u turizmu i ugostiteljstvu te
iznosi oko 3,5 kWh/m2 ukupne povrine objekta.

Za sve ostale zgrade uslunog sektora potronja je mala i iznosi 0,5 kWh/m2 ukupne
povrine objekta.
Referentne vrijednosti specifine godinje korisne energije za grijanje (SHD) odreene su na nacionalnoj razini za kuanstva i zgrade
uslunog sektora (Tablica 25).
15
Anica Trp, Kristian Leni, Bernard Frankovi: Analiza potronje energije

u uslunim djelatnostima na otocima Primorsko-goranske upanije, Energy
and the Environment (2004) 191-202, http://bib.irb.hr/datoteka/166386.
EE2004_Trp_Lenic_Frankovic.pdf
16
Ustanove kulture i sporta te drutveni domovi
Tablica 25 Preporuene referentne vrijednosti specifine godinje korisne energije za grijanje (SHD) za kuanstva i zgrade
uslunog sektora
Specifina korisna energija za grijanje SHD,
[kWh/(m2god)]
Postojee stanje
Novo stanje
Tip objekta
KUANSTVA
ZGRADE)
ZGRADE
SEKTORA
(STAMBENE
USLUNOG
180
85
190
107,5
Tablica 26 navodi preporuene referentne vrijednosti specifine godinje korisne energije za pripremu potrone tople vode (SWD) za
kuanstva i zgrade uslunog sektora.
Tablica 26 Preporuene referentne vrijednosti specifine godinje korisne energije za pripremu potrone tople vode (SWD) za
kuanstva i zgrade uslunog sektora
Specifina korisna energija za pripremu potrone
tople vode SWD, [kWh/(m2god)]
Tip objekta
KUANSTVA
(STAMBENE
ZGRADE)
- s do tri stambene jedinice
- s vie od tri stambene jedinice
ZGRADE USLUNOG SEKTORA
- turizam i ugostiteljstvo
- ostale zgrade uslunog sektora
12,5
16,0
3,5
0,5

Minimum koji se mora zahtijevati od obveznika gospodarenja
energijom jest podatak o grijanoj povrini objekta.
Dobro bi bilo prikupiti osnovne podatke o postojeem kotlu (tip,
godina proizvodnje, stupanj djelovanja) i novom (tip, godina proizvodnje/ugradnje, stupanj djelovanja).
U kuanstvima i zgradama uslunog sektora mogue je definirati
mjere za poveanje energetske uinkovitosti sustava grijanja i sustava za pripremu potrone tople vode za sljedea tri sluaja:
1. nova instalacija sustava grijanja i sustava za pripremu potrone tople vode (nove graevine, ugradnja opreme koja je uinkovitija
u odnosu na trenutnu opremu na tritu prosjene uinkovitosti)
2. zamjena postojeeg sustava grijanja i sustava za pripremu
potrone tople vode (zamjena opreme po isteku ivotnog vijeka s
uinkovitijom opremom)
3. ranija zamjena postojeeg sustava grijanja i sustava za pripremu potrone tople vode (prisilna zamjena opreme prije isteka
ivotnog
vijeka s uinkovitijom opremom)
K
Nova instalacija sustava grijanja i sustava za pripremu potrone tople
vode
U sluaju nove instalacije sustava grijanja i sustava za pripremu potrone tople vode kod novih graevina postignute utede se mogu
odrediti na osnovu usporedbe uinkovitog sustava grijanja sa prosjenim sustavom grijanja na tritu (Market inefficient baseline).
Tablica 27 daje preporuenu formulu i referentne vrijednosti za izraun uteda kod kuanstva i zgrada uslunog sektora koje rezultiraju
ugradnjom uinkovite opreme sustava grijanja i sustava za pripremu
potrone tople vode umjesto ugradnje opreme prosjene uinkovitosti na tritu (Market inefficient baseline).
NARODNE NOVINE
BROJ 77 STRANICA 39

izraun uteda energije ugradnjom uinkovitog sustava grijanja
i sustava za pripremu potrone tople vode kod kuanstva i zgrada
uslunog sektora nova instalacija
1
1

SHD SWD A
K average K new
UFES [kWh/(jedinicagod)]
UFES
Kaverage
Ukupni sezonski stupanj djelovanja sustava grijanja prosjene

uinkovitosti na tritu
Ukupni sezonski stupanj djelovanja sustava grijanja nakon
provedbe mjere EnU
Specifine godinje toplinske potrebe zgrade (projektirana
vrijednost, vrijednost iz energetskog certifikata)
Specifine godinje potrebe energije za pripremu potrone tople
vode
Prosjena grijana povrina zgrade
FES [kWh/god]
FES
new
SHD [kWh/(m2god)]
SWD [kWh/(m2god)]
A [m2]
UFES
i 1
Kaverage
Tablica 23 o K average
K boiler K dis K em
Kboiler = 0,89, Kem = 0,83

Tablica 23 o K new K boiler K dis K em
Kboiler = 0,94, Kdis = 0,97, Kem = 0,93
Tablica 25
new
Referentne
vrijednosti SHD
SWD
A
ivotni vijek:
Smanjenje
[t/god]
emisija
CO2
Tablica 26
Stvarni ulazni podatak
20 godina za stambene zgrade
25 godina za zgrade uslunog sektora
ECO2 = FES x e / 1000 [t]
e emisijski faktor [t CO2/MWh], FES ukupna uteda energije
[MWh]
e prema Tablica 4
Zamjena postojeeg sustava grijanja i sustava za pripremu potrone

tople vode (po isteku ivotnog vijeka opreme)
Uteda energije se postie zamjenom opreme postojeeg sustava
grijanja i sustava za pripremu potrone tople vode s uinkovitom
opremom. U sluaju izrauna svih energetskih uteda koriste se referentne vrijednosti za Stock baseline koje se odnose na postojee
stanje, a u sluaju izrauna dodatnih uteda energije koriste se referentne vrijednosti za Market baseline.
Tablica 28 navodi preporuenu formulu za izraun uteda u Hrvatskoj koje rezultiraju zamjenom opreme sustava grijanja i sustava za
pripremu potrone tople vode u kuanstvima i zgradama uslunog
sektora po isteku ivotnog vijeka opreme, kao i referentne vrijednosti koje se trebaju koristiti u nedostatku podataka za pojedini projekt. Jedinina godinja uteda je povezana sa zamjenom postojeih
kotlova s kondenzacijskim kotlovima, koji imaju najvei stupanj djelovanja od svih kotlova te maksimalno iskoritavaju uloeno gorivo.
izraun uteda energije uslijed zamjene opreme postojeeg sustava grijanja i sustava za pripremu potrone tople vode u kuanstvima i zgradama uslunog sektora s uinkovitom opremom
Ranija zamjena postojeeg sustava grijanja i sustava za pripremu potrone tople vode (prije isteka ivotnog vijeka opreme)
Uteda energije se postie zamjenom opreme postojeeg sustava grijanja i sustava za pripremu potrone tople vode prije isteka ivotnog
vijeka opreme s uinkovitom opremom. Do isteka ivotnog vijeka
postojee opreme za izraun energetskih uteda se koriste referentne vrijednosti za Stock baseline, a nakon isteka ivotnog vijeka
za izraun energetskih uteda se koriste referentne vrijednosti za
Market baseline.
Tablica 29 navodi preporuenu formulu za izraun uteda koje rezultiraju ranijom zamjenom opreme sustava grijanja i sustava za pripremu potrone tople vode u kuanstvima i zgradama uslunog sektora
prije isteka ivotnog vijeka opreme, kao i referentne vrijednosti koje
se trebaju koristiti u nedostatku podataka za pojedini projekt. Jedinina godinja uteda je povezana sa zamjenom postojeih kotlova s
kondenzacijskim kotlovima, koji imaju najvei stupanj djelovanja od
svih kotlova te maksimalno iskoritavaju uloeno gorivo.
izraun uteda energije uslijed ranije zamjene opreme postojeeg sustava grijanja i sustava za pripremu potrone tople vode
prije isteka ivotnog vijeka opreme u kuanstvima i zgradama
uslunog sektora s uinkovitom opremom
SVE ENERGETSKE UTEDE o Stock baseline
UFES
DODATNE ENERGETSKE UTEDE o Stock baseline i

Market baseline
UFES
UFES
UFES
Kold
Kaverage
1
1

SHD SWD A
K average K new
Ukupni sezonski stupanj djelovanja sustava grijanja prije

provedbe mjere EnU
provedbe mjere EnU
vode
new
SHD [kWh/(m2god)]
SWD [kWh/(m2god)]
A [m2]
FES
FES [kWh/god]
UFES
i 1
Kold
Tablica 23 o K old K boiler K dis K em

Kboiler = 0,82, Kdis = 0,93, Kem = 0,78
Tablica 23 o K average K boiler K dis K em
Kaverage
Kboiler = 0,89, Kem = 0,83
Referentne new
vrijednosti

Kboiler = 0,94, Kdis = 0,97, Kem = 0,93
Tablica 25
SHD
SWD
A
ivotni vijek:
Smanjenje
[t/god]
emisija
CO2
Tablica 26
ECO2 = FES x e / 1000 [t]
e emisijski faktor [t CO2/MWh], FES ukupna uteda energije
[MWh]
e prema Tablica 4
1
1
K K
new
old
SHD SWD A o Stock baseline do
1
1

K average K new
SHD SWD A o Market baseline
nakon isteka ivotnog vijeka

provedbe mjere EnU
provedbe mjere EnU
vode
Kold
Kaverage
new
SHD [kWh/(m2god)]
SWD [kWh/(m2god)]
A [m2]
FES
FES [kWh/god]
UFES
i 1
Kold
Tablica 23 o K old K boiler K dis K em

Kboiler = 0,82, Kdis = 0,93, Kem = 0,78
Kaverage
1
1

K
SHD SWD A
old K new
DODATNE ENERGETSKE UTEDE o Market baseline
UFES
isteka ivotnog vijeka
1
1

K
SHD SWD A
old K new
Kboiler = 0,89, Kem = 0,83
Referentne new
vrijednosti

Kboiler = 0,94, Kdis = 0,97, Kem = 0,93
Tablica 25
SHD
SWD
A
ivotni vijek:
Smanjenje
[t/god]
emisija
CO2
Tablica 26
ECO2 = FES x e / 1000 [t]
e emisijski faktor [t CO2/MWh]
e prema Tablica 4
Utede se mogu izraunati na osnovi kompletne zamjene opreme

postojeeg sustava grijanja i sustava za pripremu potrone tople
vode s uinkovitijom opremom ili na osnovu zamjene opreme pojedinog postojeeg podsustava sustava grijanja i sustava za pripremu
potrone tople vode s uinkovitijom opremom (npr. samo zamjena
izvora toplinske energije, ili zamjena ogrjevnih tijela). Openito se
preporua integralni pristup sustavu grijanja i sustavu za pripremu
potrone tople vode da bi se poboljala ukupna energetska uinkovitost spomenutih sustava, pri emu se promatraju svi podsustavi
sustava grijanja, a ne samo pojedini podsustavi sustava grijanja.
NARODNE NOVINE
STRANICA 40 BROJ 77
Nadalje, ukoliko se djeluje na uinkovitost samo jednog podsustava

sustava grijanja u formulu za izraun ukupnog stupnja djelovanja
sustava grijanja uzima se samo jedan stupanj djelovanja za uinkovitije rjeenje, a za ostale stupnjeve djelovanja uzimaju se vrijednosti
za postojee stanje. Meutim, u nekim sluajevima se zamjenom
pojedinog podsustava sustava grijanja djeluje u nekoj mjeri i na stupanj djelovanja preostalih podsustava sustava grijanja, iako se oni
nisu mijenjali. Najbolji primjer je zamjena starog standardnog kotla
s kondenzacijskim kotlom, kod kojeg se temperatura vode u kotlu
mijenja klizno te koji radi u niem temperaturnom reimu (mogue je sniavanje temperaturnog reima ukoliko se provede toplinska
izolacija vanjske ovojnice, a ogrjevna tijela se ne mijenjaju). Sniavanjem temperaturnog reima u sustavu grijanja uslijed zamjene
izvora toplinske energije dolazi i do poveanja stupanj djelovanja
podsustava razvoda i podsustava emisije topline u prostor (manja
temperatura vode manji toplinski gubici).
6. Solarni toplinski sustavi za pripremu potrone tople

vode u kuanstvima i zgradama uslunog sektora
6.1 EU preporuke
EK u svojim preporukama17 navodi formulu za ocjenu jedinine
godinje utede energije koja je rezultat instalacije solarnih toplinskih sustava za pripremu potrone tople vode u postojeim
ili novim kuanstvima i zgradama uslunog sektora.
Jedinina godinja uteda energije u neposrednoj potronji (UFES)
izraava se u kWh/(m2god), a izraunava se dijeljenjem prosjene utede energije po m2 solarnog kolektora s prosjenom
uinkovitosti sustava za pripremu potrone tople vode u godini
instalacije solarnog toplinskog sustava.
Ukupne godinje utede energije (FES) izraavaju se u kWh/god
i dobivaju se mnoenjem jedininih godinjih uteda energije
(UFES) s ukupno instaliranom povrinom solarnih kolektora u
m2. Tablica 30 navodi formulu preporuenu od strane Europske
komisije za izraun jedininih godinjih uteda energije ostvarenih instalacijom solarnih toplinskih sustava za pripremu potrone tople vode u kuanstvima i zgradama uslunog sektora.
Tablica 30 Preporuena formula za izraun jedininih godinjih uteda energije ostvarenih instalacijom solarnih toplinskih
sustava za pripremu potrone tople vode u kuanstvima i zgradama uslunog sektor
Definicije
UFES
UFES
USAVE
K stock_average_heating_system
[kWh/(m2god)]
ivotni vijek
(Tablica III.)1
USAVE = prosjene /
godinje
utede
energije
po
m2
solarnog
kolektora
odnosno prosjena
godinja proizvodnja
toplinske energije po
m2
solarnog
kolektora
[kWh/(m2god)]
20 godina
stock_average_heating_system
= sezonski stupanj
djelovanja
postojeeg sustava
za pripremu potrone
tople vode u godini u
kojoj
je
solarni
kolektor instaliran
17

Predloena formula je jednostavna i lako primjenjiva. Osnovni ulazni parametar je vezan uz prosjenu godinju proizvodnju toplinske
energije po m2 USAVE instaliranog solarnog kolektora. Tablica 31
navodi referentne vrijednosti za USAVE, koje se preporuaju koristiti
u Hrvatskoj, za dvije osnovne izvedbe solarnih kolektora, ploaste i
vakuumske (cijevne) kolektore.
Tablica 31 Preporuene referentne vrijednosti za USAVE za
dvije osnovne izvedbe solarnih kolektor
PRIMORSKA
HRVATSKA
KONTINENTALNA
HRVATSKA
Prosjena godinja proizvodnja toplinske energije

po m2 povrine solarnog kolektora USAVE,
[kWh/(m2god)]
Ploasti kolektori
Kolektori s vakuumskim
cijevima
700
840
550
660
Prilikom izrauna prosjene godinje proizvodnje toplinske energije

po m2 povrine solarnog kolektora USAVE, preuzete su iz Prirunika
za energetsko koritenje Sunevog zraenja Sunevo zraenje na podruju Republike Hrvatske18 srednje dnevne ozraenosti prema jugu
nagnute plohe (pod nekim godinjim optimalnim kutom) za dva
grada u Hrvatskoj, Karlovac kao predstavnik kontinentalne Hrvatske
i ibenik kao predstavnik Primorske Hrvatske. Ukupna prosjena
godinja ozraenost za Karlovac iznosi 1.353,77 kWh/(m2god), a
za ibenik 1.733,27 kWh/(m2god). Za ploasti solarni kolektor je
pretpostavljena prosjena godinja uinkovitost pretvorbe Suneve
energije u toplinsku energiju od 45 %. Takoer su na godinjoj razini
pretpostavljeni ostali gubici od 10 % u konanoj energiji. Prosjena
godinja proizvodnja toplinske energije po m2 povrine kolektora s
vakuumskim cijevima dobivena je poveanjem vrijednosti izraunatih za ploaste kolektore za 20%.
Drugi ulazni parametar u formuli za izraun jedinine godinje
utede energije UFES, preporuenoj od strane Europske komisije,
je uinkovitost prosjenog postojeeg sustava za zagrijavanje vode
u godini u kojoj je solarni kolektor instaliran. Iako bi se prema
objanjenju formule dalo zakljuiti da je pri izraunu potrebno koristiti podatke o starom sustavu, loginije je koristiti podatke o
referentnoj uinkovitosti novog, energetski uinkovitog kotla. Na taj
nain gledamo uinak odabira sunevog sustava kao alternative za
poboljanje energetske uinkovitosti.
Obvezni ulazni podaci instalirana povrina solarnih kolektora, izvedba solarnih kolektora, godina ugradnje solarnih kolektora, mjesto u Hrvatskoj u kojem su kolektori ugraeni:
Podaci koje obveznici gospodarenja energijom moraju osigurati
jesu izvedba solarnog kolektora (ploasti ili vakuumski), ukupna instalirana povrina solarnih kolektora i godina ugradnje
solarnih kolektora.
Potrebno je poznavati i mjesto u Hrvatskoj u kojoj su solarni
kolektori instalirani da se odredi da li se radi o Kontinentalnoj
ili Primorskoj Hrvatskoj na osnovu stupanj dana grijanja.
Za USAVE i se uvijek koriste referentne vrijednosti.
18
Zdeslav Mati: SUNEVO ZRAENJE NA PODRUJU REPUBLIKE HRVATSKE Prirunik za energetsko koritenje Sunevog zraenja, Energetski
institute Hrvoje Poar, Zagreb, oujak 2007.
NARODNE NOVINE
BROJ 77 STRANICA 41

Tablica 32 daje preporuenu formulu za izraun uteda uslijed
ugradnje solarnih kolektora za pripremu potrone tople vode, kao i
referentne vrijednosti koje se trebaju koristiti u nedostatku podataka
za pojedini projekt.
Za izraun uteda vano je s kojim izvorom toplinske energije se
dogrijava potrona topla voda u razdobljima kada Suneva energija
nije dostatna za pokrivanje potreba za pripremom potrone tople
vode. To mogu biti plinski kotlovi razliitih vrsta, uljni kotlovi, kotlovi na biomasu ili npr. kompresijske dizalice topline s razliitim
stupnjevima djelovanja. Preporua se uzeti prosjeni sezonski stupanj djelovanja od 80%.
izraun uteda energije ugradnjom solarnih toplinskih sustava
za pripremu potrone tople vode
UFES
USAVE [kWh/(m2god)]
Prosjena godinja proizvodnja toplinske energije po m2 povrine

solarnog kolektora
Sezonski stupanj djelovanja postojeeg sustava za pripremu
potrone tople vode
Smanjenje
[t/god]
emisija
UFES A
i 1
USAVE
Referentne
KAVG
vrijednosti
A
ivotni vijek:
CO2
A ukupno instalirana povrina solarnih kolektora

Tablica 31
0,80
Ulazni podatak od strane korisnika
20 godina
ECO2 = FES x e / 1000 [t]
e prema Tablica 4 (energent koji se zamjenjuje sunevom
energijom)
7. Dizalice topline
7.1 EU preporuke
Europska komisija (EK) u svojim preporukama19 ne navodi formulu za ocjenu godinje utede energije koja je rezultat ugradnje
dizalice topline kao izvora toplinske/rashladne energije.
No, dizalice topline su tehnologija koja se sve vie upotrebljava, pa je
za oekivati da e velik broj ovakvih projekta biti predmetom financijskih potpora u Hrvatskoj. Nadalje, zbog sve veih potreba za hlaenjem u ljetnim mjesecima prikladno je odabrati jedan ureaj, kao
to je to dizalica topline, koji odreenu zgradu u zimskom razdoblju
opskrbljuje toplinskom energijom, a u ljetnom razdoblju rashladnom energijom. U zimskom razdoblju se toplina preko isparivaa
uzima iz okoline (zrak, tlo, voda), pa se jedan dio dobavljene toplinske energije sustavu grijanja smatra obnovljivim izvorom energije.
U ljetnom se razdoblju, prilikom proizvodnje rashladne energije pomou dizalice topline, dio otpadne topline, koja se uobiajeno preko
kondenzatora odvodi u okoli, moe iskoristiti za pripremu potrone
tople vode. Stoga je potrebno razviti metodologiju za izraun uteda
energije koje su rezultat zamjene postojeeg sustava grijanja i pripreme potrone tople vode dizalicom topline ili novom instalacijom
dizalice topline.
Metoda za ocjenu energetskih uteda razvijena je u EMEEES projektu20. Preporuke dane u tom projektu e se koristiti za uspostavu nacionalne metode za odreivanje uteda energije iz projekata dizalica
topline. Metoda se temelji na pretpostavci da se dizalicom topline
19
Definicije
K AVG
FES
FES [kWh/god]
Tablica 33 Formula preporuena prema EMEEES projektu za

izraun jedininih godinjih uteda energije ostvarenih ugradnjom dizalice topline za pripremu potrone tople vode u kuanstvima i zgradama uslunog sektora
UFES
USAVE
UFES [kWh/(m2god)]
KAVG
osigurava energija za pripremu PTV i to djelomino ili u cijelosti. S

druge strane, austrijska metoda21 za ovu tipsku mjeru pretpostavlja
da e se dizalicom topline u potpunosti osigurati toplinske potrebe
graevine za grijanje prostora i za pripremu potrone tople vode.
Posljednja je pretpostavka prisutnija u praksi u Hrvatskoj pa e se
primijeniti takva modifikaciju u odnosu na originalnu formulu iz
EMEEES projekta. Tablica 33 navodi formulu, razvijenu u EMEEES
projektu20, za izraun jedininih godinjih uteda energije ostvarenih ugradnjom dizalice topline za pripremu potrone tople
vode u kuanstvima i zgradama uslunog sektora. Predloena
formula napisana je i oznakama prilagoenim ovom dokumentu.
20
EMEEES bottom-up case application 7: Domestic Hot Water - Heat
Pumps: http://www.evaluate-energy-savings.eu/emeees/downloads/
EMEEES_WP42_7_Heat_Pumps_Final.pdf
Izvorni oblik formule:

'E U(HP)
D 'E SC 'EBM 'EFF
n v T1 T0 U F
init=
sezonski
stupanj djelovanja
starog
sustava
grijanja + PTV
prije mjere EnU
(kotao na fosilna
energija goriva)
K FF
'EU(HP)
K HP
= godinja toplinska
osigurana preko dizalice topline
D = godinja potrebna toplinska energija za
pripremu PTV
n = broj korisnika u zgradi
v = godinja prosjena potronja tople vode
po korisniku, [m3/(korisnikgod)]
T1, T0 = temperatura tople i hladne vode
U = gustoa vode (U = 995,64 kg/m3 kod
temperature 30 C)
F = specifini toplinski kapacitet vode (F =
4190 J/(kgK))
'ESC = godinja toplinska energija osigurana
preko solarnih kolektora (ako su instalirani)
'EBM = godinja toplinska energija osigurana
preko kotla na biomasu (ako je instaliran)
'EFF = godinja toplinska energija osigurana
preko kotla na fosilna goriva (ako je
instaliran) za pokrivanje potreba za toplinom
u sluajevima kada obnovljivi izvori energije
nisu dostatni
FF = sezonski stupanj djelovanja kotla na
fosilna goriva
HP = sezonski stupanj djelovanja dizalice
topline
HP = sezonski
stupanj djelovanja
dizalice
topline
nakon mjere EnU
(sezonski
faktor
uinkovitosti
ili
godinji toplinski
mnoitelj dizalice
topline SPF)
ivotni vijek
(Tablica III.)1
/
Dizalice
topline zrakzrak:
10 godina
Dizalice
topline zrakvoda:
15 godina
Dizalice
topline
tlovoda:
25 godina
SWD = specifine
potrebna energija
za pripremu PTV
[kWh/(jedgod)]
'Eother = energija
iz drugih sustava
u zgradi (solarni
kolektori, kotlovi
na
biomasu,
kotlovi na fosilna
goriva)
[kWh/(jedgod)]
Formula napisana oznakama prilagoenim

ovom dokumentu:
UFES
1
1
K K SWD 'E other

HP
init
[kWh/(jedinicagod)]

Predloena formula je jednostavna i lako primjenjiva. Ipak, u praksi
podaci o udjelu drugih sustava u zadovoljavanju toplinskih potreba
zgrade (Eother) nisu dostupni, barem za projekte koji su se sufinancirali u prethodnom razdoblju od strane Fonda. Zbog toga e se u
ocjeni taj dio zanemarivati i razmatrati situacija kao da dizalica topline
podmiruje sve toplinske potrebe (grijanje i PTV). No, za budue programe usmjerene na dizalice topline ovi se podaci trebaju osigurati.
Dizalice topline su, prema Europskoj direktivi 2010/31/EU o energetskim svojstvima zgrada EPBD22, visoko uinkoviti alternativni
sustavi opskrbom energijom, koji toplinu preuzetu iz okoline (zrak,
21
Izvor: http://www.monitoringstelle.at/Heat-Pumps.504.0.html
Methoden zur richtlinienkonformen Bewertung der Zielerreichung gem
Energieeffizienz- und Energiedienstlestungsrichtlinie 2006/32/EG Bottom
Up Methoden, Austrian Energy Agency, Wien, August 2010.
22
Directive 2010/31/EU of the European Parliament and of the Council of 19
May 2010 on the energy performance of buildings (recast)
NARODNE NOVINE
STRANICA 42 BROJ 77
tlo, voda) na niem temperaturnom nivou, pomou kompresora pogonjenog elektrinom energijom (kod kompresijskih dizalica topline), diu na vii temperaturni nivo odnosno predaju sustavu grijanja
odnosno sustavu za pripremu potrone tople vode. Iz razloga to se
toplina uzima iz okoline Europska direktiva 2009/28/EC o promociji
uporabe energije iz obnovljivih izvora energije RES23 svrstava dizalice topline u obnovljive izvore energije prema sezonskom faktoru
uinkovitosti SPF (eng. Seasonal Performance Factor) koji se jo naziva
godinji toplinski mnoitelj, a predstavlja omjer stvarno proizvedene
toplinske energije dizalice topline tijekom godine i ukupne godinje
elektrine energije utroene za pogon dizalice topline (kompresori,
pumpe, ventilatori, sustav odleivanja isparivaa ). Dio toplinske
energije koji se dobiva od dizalica topline i koji se prema spomenutoj
direktivi smatra obnovljivim rauna se prema sljedeoj formuli:
E RES
Qusable 1
SPF
Qusable je korisna toplina predana od strane dizalice topline na kondenzatoru sustavu grijanja i sustavu za pripremu potrone tople
vode. Sezonski faktor uinkovitosti SPF se moe izraunati prema
BIN metodi sukladno normi HRN EN 15316-4-2 (Sustavi za proizvodnju topline, sustavi dizalica topline). Spomenuti izraun sezonskog faktora uinkovitosti SPF je dosta sloen i iziskuje poznavanje
veeg broja ulaznih podataka, te je nuno potrebno odrediti referentne vrijednosti za SPF koje se mogu koristiti u sluaju nedostatka
podataka. Tablica 34 daje vrijednosti sezonskog faktora uinkovitosti
SPF za tri osnovne izvedbe dizalica topline, dobivene istraivanjem
od strane Fraunhofer ISE u Njemakoj.
Tablica 34 Vrijednosti sezonskog faktora uinkovitosti SPF za
tri osnovne izvedbe dizalice topline dobivene istraivanjem od
strane Fraunhofer ISE u Njemakoj24252627
Izvedba dizalice topline
Dizalica
VODA
Dizalica
VODA
Dizalica
VODA
topline
ZRAK-
topline
VODA-
topline
TLO-
Sezonski faktor uinkovitosti ili godinji toplinski mnoitelj

SPF
Izvor A24
Izvor B25
Izvor C26
Izvor D27
2,9
2,99
2,89
3,0

3,8
3,39

3,71
3,88
3,5
3,7

Tablica 35 navodi vrijednosti sezonskog faktora uinkovitosti
SPF za tri osnovne izvedbe dizalice topline koje se preporua ko23
DIRECTIVE 2009/28/EC OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF
THE COUNCIL of 23 April 2009 on the promotion of the use of energy
from renewable sources and amending and subsequently repealing Directives 2001/77/EC and 2003/30/EC
24
Rezultati ispitivanja provedenih od strane Fraunhofer ISE Njemaka (EGEC
Geothermal heat pumps ground source heat pumps, 2009.) (http://egec.
info/wp-content/uploads/2011/01/EGEC-Brochure-GSHP-2009.pdf )
25
Marek MIARA, Performance/optimization of state-of the art residential heat pump, Fraunhofer Institute for Solar Energy Systems ISE, 9th Heat
Pump Conference, Zrich 2008. (http://www.annex32.net/pdf/presentations/
Annex32_workshop_HPC2008_Miara.pdf )
26
Marek Miara, Danny Gnther, Thomas Kramer, Thore Oltersdorf, Jeannette Wapler: Wrmepumpen Effizienz Messtechnische Untersuchung von
Wrmepumpenanlagen zur Analyse und Bewertung der Effizienz im realen
Betrieb, Fraunhofer ISE, Mai 2011 (http://wp-effizienz.ise.fraunhofer.de/
download/wp_effizienz_endbericht_langfassung.pdf )
27
Methodology for statistical determination of the share of renewable energy
for heat pumps in buildings, in view of annex VII of Directive 2009/28/
EC (http://circa.europa.eu/Public/irc/dsis/chpwg/library?l=/renewable_statistics_1/proposal_industrypdf/_EN_1.0_&a=d) navedene vrijednosti su
rezultat istraivanja Fraunhofer Instituta za instalirane dizalice topline u
Njemakoj 2008. godine
'
'
ristiti u Hrvatskoj za izraun jedininih godinjih uteda energije

ostvarenih ugradnjom odreene izvedbe dizalice topline.
Tablica 35 Preporuene referentne vrijednosti sezonskog faktora uinkovitosti SPF za tri osnovne izvedbe dizalice topline za
Hrvatsku
Izvedba dizalice topline
Dizalica topline ZRAK-VODA
Dizalica topline VODA-VODA
Dizalica topline TLO-VODA
Sezonski faktor uinkovitosti ili godinji toplinski

mnoitelj SPF za Hrvatsku
3,0
3,5
3,8
VANA NAPOMENA: U nedostatku podataka uzete su vrijednosti sezonskog faktora uinkovitosti SPF dobivene istraivanjem tri osnovna
tipa dizalice topline provedenim od Fraunhofer ISE u Njemakoj. Za
Hrvatsku je vano napraviti svoja istraivanja. Dok se istraivanja
ne provedu, preporua se koritenje referentnih vrijednosti SPF navedenih u Tablici 35
Prilikom izrauna smanjenja emisija CO2 treba voditi rauna o zamjeni goriva. Tako, ako se postojei sustav na EL loivo ulje zamjenjuje dizalicom topline, potrebno je smanjenje emisija izraunati
temeljem razlike emisijskih faktora za EL loivo ulje i elektrinu
energiju. U sluaju ugradnje dizalice topline u novu graevinu, predlae se izraun emisija temeljiti na prirodnom plinu kao alternativi.
'
'
Obvezni ulazni podaci izvedba
dizalice topline i sezonski
faktor uinkovitosti SPF:
Podatke koje obveznici gospodarenja energijom moraju osigurati jesu izvedba dizalice topline (zrak-voda, voda-voda, tlovoda) i ukoliko je poznat sezonski faktor uinkovitosti SPF.
Ukoliko se ne dostavi SPF, na osnovu izvedbe dizalice topline
bira se odreena referentna vrijednost sezonskog faktora uinkovitosti SPF za Hrvatsku.
Za SHD i SWD se mogu koristiti referentne vrijednosti u sektoru kuanstva i sektoru usluga. Obveznici moraju dostaviti
podatak o prosjenoj grijanoj povrini zgrade A.
Korisnik, ukoliko poznaje, mora dostaviti i iznos energije koja
se osigurava iz drugih izvora u zgradi other (npr. solarni kolektori, kotlovi na biomasu, kotlovi na fosilna goriva). Ukoliko
iznos nije poznat uvrtava se other = 0.

U sluaju zamjene
postojeeg sustava grijanja i pripreme potrone tople vode s dizalicom topline potrebno je uzeti podatak o godini ugradnje starog postojeeg sustava, te godina
ugradnje dizalice topline.

U kuanstvima i zgradama uslunog sektora mogue je definirati mjere za poveanje energetske uinkovitosti sustava
grijanja i sustava za pripremu potrone tople vode za sljedea
tri sluaja:
1. nova instalacija dizalice topline za grijanje i pripremu potrone tople vode (nove graevine)
2. zamjena postojeeg sustava grijanja i sustava za pripremu potrone tople vode s dizalicom topline (zamjena opreme po isteku
ivotnog vijeka s dizalicom topline)
3. ranija zamjena postojeeg sustava grijanja i sustava za pripremu potrone tople vode s dizalicom topline (prisilna zamjena
opreme prije isteka ivotnog vijeka s dizalicom toplinom)
Nova instalacija dizalice topline za grijanje i pripremu potrone tople
vode
NARODNE NOVINE
BROJ 77 STRANICA 43
Kod novih graevina u sluaju ugradnje dizalice topline postignute

utede se mogu odrediti na osnovu usporedbe uinkovitosti sustava
grijanja i pripreme potrone tople vode pomou dizalice topline sa
prosjenim sustavom grijanja na tritu (Market inefficient baseline).
Tablica 36 daje preporuenu formulu i referentne vrijednosti za izraun uteda kod kuanstva i zgrada uslunog sektora koje rezultiraju
ugradnjom dizalice topline umjesto ugradnje opreme za grijanje
prosjene uinkovitosti na tritu (Market inefficient baseline).

izraun uteda energije uslijed zamjene opreme postojeeg sustava grijanja i sustava za pripremu potrone tople vode u kuanstvima i zgradama uslunog sektora s dizalicom topline

UFES
DODATNE ENERGETSKE UTEDE o Market baseline

UFES
Kold
Kaverage
A [m2]
FES [kWh/god]
Kaverage

Sezonski faktor uinkovitosti ili godinji toplinski mnoitelj dizalice
topline
vode
Energija iz drugih sustava u zgradi (npr. solarni kolektori, kotlovi
na biomasu, kotlovi na fosilna goriva)
SPF
SHD [kWh/(m2god)]
SWD [kWh/(m2god)]
'Eother [kWh/(m2god)]
A [m2]
Kold
FES
UFES
Kboiler = 0,89, Kem = 0,83

Referentne
vrijednosti
Tablica 35 ili stvarna vrijednost ukoliko je poznata

Tablica 25
SHD
SWD
Tablica 26
Stvarna vrijednost ukoliko je poznata, ako nije poznata uzima se
'Eother = 0 kWh/(m2god)
Dizalice topline zrak-zrak: 10 godina
Dizalice topline zrak-voda: 15 godina
Dizalice topline tlo-voda: 25 godina
'Eother
Tablica 23 o K average
K boiler K dis K em
Kboiler = 0,89, Kem = 0,83

SPF
ivotni vijek:
ECO2
Referentne
vrijednosti
SHD
SWD
'Eother
A
ivotni vijek:
E CO2
i 1
Smanjenje
[t/god]
emisija
ep_plin
average
ep_plin
K
i 1

Tablica 25
Tablica 26
SPF
i 1
Kaverage
UFES
Tablica 23 o K old Kboiler K dis K em

Kboiler = 0,82, Kdis = 0,93, Kem = 0,78
Kaverage
FES [kWh/god]
FES
i 1
1
1

SHD SWD 'E other A
K average SPF
UFES
1
1

SHD SWD 'E other A
K average SPF

provedbe mjere EnU
topline
vode
SPF
SHD [kWh/(m2god)]
SWD [kWh/(m2god)]

izraun uteda energije ugradnjom dizalica topline kod kuanstva i zgrada uslunog sektora nova instalacija
1
1
K SPF SHD SWD 'E other A
old
Smanjenje
[t/god]
emisija
CO2
E CO2
ep_plin
K
i 1
old
average
eel_energija SHD SWD 'E other A
SPF
1000
i
1000
SPF
i
ECO2 = smanjenje emisije CO2 [t]

ep_plin emisijski faktor alternativnog energenta PRIRODNI
PLIN [t CO2/MWh]
eel_energija emisijski faktor za elektrinu energiju [t CO2/MWh]
e prema Tablica 4
1000
SPF
i
CO2 ECO2 = smanjenje emisije CO2 [t]

PLIN [t CO2/MWh]
e prema Tablica 4
Zamjena postojeeg sustava grijanja i sustava za pripremu potrone

tople vode s dizalicom topline (po isteku ivotnog vijeka opreme)
Uteda energije se postie zamjenom opreme postojeeg sustava grijanja i sustava za pripremu potrone tople vode s dizalicom topline. U sluaju izrauna svih energetskih uteda koriste se referentne
vrijednosti za Stock baseline koje se odnose na postojee stanje,
a u sluaju izrauna dodatnih uteda energije koriste se referentne
vrijednosti za Market baseline.
Tablica 37 navodi preporuenu formulu za izraun uteda u Hrvatskoj koje rezultiraju zamjenom sustava grijanja i sustava za pripremu
potrone tople vode u kuanstvima i zgradama uslunog sektora po
isteku ivotnog vijeka opreme s dizalicom topline, kao i referentne
vrijednosti koje se trebaju koristiti u nedostatku podataka za pojedini projekt.
Ranija zamjena postojeeg sustava grijanja i sustava za pripremu

potrone tople vode s dizalicom topline (prije isteka ivotnog vijeka
opreme)
Uteda energije se postie zamjenom opreme postojeeg sustava
grijanja i sustava za pripremu potrone tople vode prije isteka ivotnog vijeka opreme s dizalicom topline. Do isteka ivotnog vijeka
postojee opreme za izraun energetskih uteda se koriste referentne vrijednosti za Stock baseline, a nakon isteka ivotnog vijeka
za izraun energetskih uteda se koriste referentne vrijednosti za
Market baseline.
Tablica 38 navodi preporuenu formulu za izraun uteda koje rezultiraju ranijom zamjenom opreme sustava grijanja i sustava za
pripremu potrone tople vode u stambenim zgradama i zgradama
uslunog sektora prije isteka ivotnog vijeka opreme s dizalicom
topline, kao i referentne vrijednosti koje se trebaju koristiti u nedostatku podataka za pojedini projekt.
NARODNE NOVINE
STRANICA 44 BROJ 77

izraun uteda energije uslijed ranije zamjene opreme postojeeg sustava grijanja i sustava za pripremu potrone tople vode
prije isteka ivotnog vijeka opreme u kuanstvima i zgradama
uslunog sektora s dizalicom topline
1
1
SHD SWD 'E other A
UFES

K old SPF
DODATNE ENERGETSKE UTEDE o Stock baseline i

Market baseline
1
1
UFES

SHD SWD 'E other A
K old SPF
Stock
Tablica 39 daje formulu za izraun jedinine godinje utede UFES prilikom instalacije ili zamjene split klima ureaja
(< 12kW) u kuanstvima i zgradama uslunog sektora, preporuenu od strane EK.
Tablica 39 Preporuena formula za izraun jedininih godinjih uteda energije ostvarenih instalacijom ili zamjenom split
klima ureaja (< 12 kW) u kuanstvima i zgradama uslunog
sektora29
UFES
Definicije
baseline do isteka ivotnog vijeka
1
1
UFES

SHD SWD 'E other A
K average SPF
Market
baseline nakon isteka ivotnog vijeka

provedbe mjere EnU
topline
vode
Kold
Kaverage
SPF
SHD [kWh/(m2god)]
SWD [kWh/(m2god)]
A [m2]
UFES
[kWh/(jedinicagod]
nh
FES
FES [kWh/god]
UFES
i 1
Kold
Tablica 23 o Kold Kboiler Kdis Kem

Kboiler = 0,82, Kdis = 0,93, Kem = 0,78
Kaverage
Kboiler = 0,89, Kem = 0,83

Referentne SPF
vrijednosti SHD
SWD

Tablica 25
Tablica 26
'Eother
A
ivotni vijek:
E CO2
ep_plin

i 1
n
E CO2
Smanjenje
[t/god]
emisija
CO2
K old
ep_plin
K
i 1
average
eel_energij a SHD SWD 'E other A
1000
SPF
i

n sh fu
Pfn nh
EER = faktor
hlaenja29
EERaverage=
sezonski
faktor
hlaenja
referentnog
ureaja
EERbest_perf_on_marke
=
sezonski
t
faktor
hlaenja
visokouinkovitog
zamjenskog
ureaja
Pfn
=
nazivni
rashladni
uin
ureaja [kW]
nh = godinji broj
sati rada kod
nazivnog
rashladnog uina
[h]
nsh = godinji broj
sati rada ureaja
[h]
fu
=
faktor
djelominog
optereenja
(preporuena
vrijednost: 58%)
eel_energij a SHD SWD 'E other A
SPF
1000
i
ECO2 = smanjenje emisije CO2 [t]

PLIN [t CO2/MWh]
e prema Tablica 4
8. Nova instalacija ili zamjena split klima ureaja (< 12

kW) u kuanstvima i zgradama uslunog sektora
8.1 EU preporuke
EK u svojim preporukama28 navodi formulu za ocjenu jedinine godinje utede energije koja je rezultat instalacije ili zamjene split
klima ureaja u kuanstvima i zgradama uslunog sektora.
Jedinina godinja uteda energije u neposrednoj potronji (UFES)
izraava se u kWh/(jedinicagod), a izraunava se na osnovu
poboljanja faktora hlaenja (eng. Energy Efficiency Ratio-EER),
nazivnog rashladnog uina (kW) i godinjeg broja sati rada split
klima ureaja kod nazivnog uina (h). Ukupne godinje utede
energije (FES) izraene u kWh/god, dobivaju se zbrajanjem svih
jedininih godinjih uteda ostvarenih zamjenom ili instalacijom
split klima ureaja.
28
1
1

EERaverage
EERbest_perf_ on_market
Preporu
ene
vrijednos
ti
ivotni
vijek
Prosjen Split
a
klima
uinkovit ureaji u
ost
kuanstvi
opreme
ma
i
za
zgradama
postoje uslunog
e zgrade sektora:
1995
10 godina
(1991)
za rane
aktivnost
i, 2007
za
zamjene
Za nove
instalacij
e:
prosjen
a
uinkovit
ost
opreme
na
tritu
1995
(1991)
za rane
aktivnost
i, 2007
za nove
mjere.
Referen
tne
vrijedno
sti

Prema Direktivi o energetskom oznaavanju klima ureaja 2002/31/
EZ od 22. oujka 2002. godine kojom se provodi Direktiva Vijea
92/75/EEZ30, split i multi-split klima ureaji se razvrstavaju u energetske razrede prema reimu rada (hlaenje, hlaenje/grijanje) i nainu hlaenja (hlaenje zrakom, hlaenje vodom). Ako se split odnosno multi-split klima ureaj koristi u reimu hlaenja, energetski
razred se odreuje na osnovu njegovog faktora hlaenja EER, dok
se u sluaju grijanja energetski razred odreuje na osnovu faktora
grijanja COP (eng. Coefficient of Performance) (Tablica 40 split i
multi-split klima ureaji zrakom hlaeni.
Tablica 41 split i multi-split klima ureaji vodom hlaeni). Navedena direktiva se odnosi na split i multi-split klima ureaje, rashladnog uina do 12 kW, koji su pogonjeni elektrinom energijom.
29
30
COMMISSION DIRECTIVE 2002/31/EC of 22 March 2002 implementing
Council Directive 92/75/EEC with regard to energy labelling of household
air-conditioners
NARODNE NOVINE
BROJ 77 STRANICA 45
Tablica 40 Energetski razredi split i multi-split klima ureaja

zrakom hlaenih s obzirom na reim rada (hlaenje/grijanje)
Energetski
razred
A
B
C
D
E
F
G
SPLIT I MULTI-SPLIT KLIMA UREAJI

zrakom hlaeni
HLAENJE
GRIJANJE
EER > 3,20
COP > 3,60
3,00 < EER d
3,40 < COP d 3,60
3,20
2,80 < EER d
3,20 < COP d 3,40
3,00
2,60 < EER d
2,80 < COP d 3,20
2,80
2,40 < EER d
2,60 < COP d 2,80
2,60
2,20 < EER d
2,40 < COP d 2,60
2,40
EER d 2,20
COP d 2,40
Tablica 41 Energetski razredi split i multi-split klima ureaja

vodom hlaenih s obzirom na reim rada (hlaenje/grijanje)
Energetski
razred
A
B
C
D
E
F
G
SPLIT I MULTI-SPLIT KLIMA UREAJI

vodom hlaeni
HLAENJE
GRIJANJE
EER > 3,60
COP > 4,00
3,30 < EER d
3,70 < COP d 4,00
3,60
3,10 < EER d
3,40 < COP d 3,70
3,30
2,80 < EER d
3,10 < COP d 3,40
3,10
2,50 < EER d
2,80 < COP d 3,10
2,80
2,20 < EER d
2,50 < COP d 2,80
2,50
EER d 2,20
COP d 2,50
U sluaju najee koritenih zrakom hlaenih split/multi-split klima ureaja donja granina vrijednost faktora hlaenja za klima
ureaje energetskog razreda A iznosi 3,2 (Tablica 40). Danas se na
tritu mogu nai visokouinkoviti split/multi-split klima ureaji s
faktorom hlaenja veim od 4 (npr. proizvoai TOSHIBA, MITSUBISCHI, FUJITSU, AIRWELL). Isto tako na tritu ima mnotvo
klima ureaja niskog energetskog razreda. Svrha energetskog oznaavanja je da se kupcima daju jasni i objektivni podaci o utedi energije i da ih se potakne da odaberu proizvode koji manje tete okoliu.

Podatak koji obveznici gospodarenja energijom moraju osigurati je nazivni rashladni uin ureaja Pfn i faktor hlaenja novog
split/multi-split klima ureaja kao i postojeeg (kod zamjene).
Ukoliko se traeni podaci o faktoru hlaenja ne navedu, koriste
se referentne vrijednosti.
Interesantni podatak je i radna tvar koja se koristi u lijevokretnom rashladnom krugu.

S obzirom na gore opisanu obvezujuu kategorizaciju split i multisplit klima ureaja prema smjernicama direktive 2002/31/EZ mogue je u sluaju koritenja split i multi-split klima ureaja nazivnog
rashladnog uina manjeg od 12 kW definirati mjere za poveanje
energetske uinkovitosti kod kuanstva i zgrada uslunog sektora
za slijedea dva sluaja:
1. nova instalacija split/multi-split klima ureaja
2. zamjena postojeeg split/multi-split klima ureaja
Nova instalacija split/multi-split klima ureaja
U sluaju nove instalacije split/multi-split klima ureaja energetskog
razreda A postignute utede se mogu odrediti na osnovu usporedbe
klima ureaja energetskog razreda A s klima ureajem prosjenog
energetskog razreda C.
Tablica 42 daje preporuenu formulu i referentne vrijednosti za
izraun uteda kod kuanstva i zgrada uslunog koje rezultiraju
ugradnjom visokouinkovitog klima ureaja energetskog razreda A
umjesto ugradnje klima ureaja prosjenog energetskog razreda C.

izraun uteda energije ugradnjom visokouinkovitog klima
ureaja nova instalacija
1
1

EERaverage
EERnew
Pfn nh
UFES
EERaverage []
EERnew []
Pfn [kW]
nh [h]
faktor hlaenja klima ureaja prosjenog energetskog

razreda C
faktor hlaenja klima ureaja najveeg energetskog
razreda A
nazivni rashladni uin ureaja
godinji broj sati rada kod nazivnog rashladnog uina
FES [kWh/god]
FES
UFES
i 1
EERaverage
Referentne EERnew
vrijednosti
nh
ivotni vijek:
Tablica 44 o EERaverage =2,90

Stvarna vrijednost ili referentna vrijednost Tablica 44 o
EERnew = 3,75
10 godina
ECO2 = FES x e / 1000 [t]
e prema Tablica 4
Zamjena postojeeg split/multi-split klima ureaja

Uteda energije se postie zamjenom postojeeg klima ureaja s
visokouinkovitim klima ureajem. Pri tome je pretpostavljeno da
su postojei klima ureaji energetskog razreda E (prosjeni faktor
hlaenja EERexisting = 2,50).
Nadalje u Hrvatskoj ima dosta instaliranih klima ureaja s klorofluorougljikovodicima (HCFC) kao radnom tvari u rashladnom krugu
(npr. R22 CHF2Cl). Prema Montrealskom protokolu klorofluorougljikovodici spadaju u tvari koje oteuju ozonski sloj. Potronja
klorofluorougljikovodika kao radne u Hrvatskoj je prema Uredbi o
tvarima koje oteuju ozonski sloj (NN 120/05) doputena do 31.
prosinca 2015. godine.
NARODNE NOVINE
STRANICA 46 BROJ 77

izraun uteda energije zamjenom postojeeg klima ureaja s
visokouinkovitim klima ureajem
1
1

EER existing EERnew
Pfn n h
UFES
EERexisting []
EERnew []
Pfn [kW]
nh [h]
faktor hlaenja postojeeg klima ureaja prosjenog

energetskog razreda E
faktor hlaenja klima ureaja najveeg energetskog
razreda A
nazivni rashladni uin ureaja
godinji broj sati rada kod nazivnog rashladnog uina
FES [kWh/god]
FES
UFES
i 1

EERexisting =2,50
EERnew =3,75
EERexisting
Referentne
EERnew
vrijednosti
nh
ivotni vijek:
10 godina
ECO2 = FES x e / 1000 [t]
e prema Tablica 4
Tablica 44 navodi referentne vrijednosti faktora hlaenja, potrebne

za izraun jedininih godinjih uteda energije.
Tablica 44 Referentne vrijednosti faktora hlaenja split i multisplit klima ureaja zrakom hlaenih3132
za svoj rad trebaju energiju novim ureajima, energetski uinkovitijim. Formula se takoer moe koristiti i za ocjenu uteda koje su
rezultat potpuno nove instalacije energetski najuinkovitijih kuanskih ureaja.
Jedinina uteda energije u neposrednoj potronji (UFES) izraava se u kWh/ureaj/god, a izraunava se kao razlika godinje
potronje energije postojeih ureaja u referentnoj godini (stock
average) i potronje energije novih prodanih ili instaliranih ureaja. U sluaju nove ugradnje ureaja, umjesto stock average
vrijednosti koristi se market average vrijednost, tj. prosjena
potronja ureaja na tritu u referentnoj godini.
Ukupne godinje utede finalne energije (FES) izraavaju se u
kWh/god, a dobivaju se mnoenjem UFES brojem ureaja prodanih ili instaliranih u sklopu mjere poboljanja energetske uinkovitosti. Formula za izraun UFES preporuena od EK prikazana
je u Tablici 46.
energije ostvarenih zamjenom ili instalacijom novog kuanskog
ureaja
UFES
UFES
Definicije
AEC refyear _ stockaverage
AEC refmarket _ promotedenergyclass
[kWh/ureaj/god]
EERnew
EERaverage
EERexisting
Energetski razred klima

ureaja
A
C
E
EER, []
3,75
2,9031
2,5032
Tablica 45 navodi godinji broj sati rada klima ureaja kod nazivnog
rashladnog uina za tri klimatska podruja u Hrvatskoj. Vrijednosti
za kuanstva dobivene su na osnovu ankete provedene od strane
Energetskog instituta Hrvoje Poar pod nazivom Anketa o potronji energije u kuanstvima u Splitsko-dalmatinskoj upaniji (2008.).
Broj sati rada klima ureaja kod zgrada uslunog sektora dobiven je
mnoenjem broja sati rada klima ureaja kod nazivnog rashladnog
uina za kuanstva s faktorom 2,17.
Tablica 45 Referentne vrijednosti faktora hlaenja split i multisplit klima ureaja zrakom hlaenih
DALMACIJA
I
PRIMORJE
LIKA
I
GORSKI
KOTAR
KONTINENTALNA
HRVATSKA
Godinji broj sati rada klima ureaja kod nazivnog

rashladnog uina nh, [h]
Stambena zgrada
Zgrade uslunog sektora
310
670
150
325
230
500

Iako je formula vrlo jednostavna i trebala bi biti lako primjenjiva, u
praksi se kao veliki problem pokazuje dostupnost podataka o koliinama prodanih i zamijenjenih ureaja iz kojih bi se mogle izraunati ukupne utede koje su rezultat opih mjera poput energetskog
oznaavanja kuanskih ureaja.
Godinje potronje energije postojeih ureaja dani su u ODYSSEE
bazi podataka te prikazani u Tablici 47. Zbog nedostatka podataka,
potronje ureaja u bazi se nisu mijenjale od 2000. godine. U tablici su prikazani i podaci o zastupljenosti ureaja u kuanstvima, tj.
podaci o postotku kuanstava u Hrvatskoj koja posjeduju navedeni
ureaj.
Tablica 47 Godinja potronja energije postojeih ureaja prema ODYSSEE bazi podataka
Vrsta ureaja
9. Zamjena ili novi kuanski ureaji u stambenim

zgradama
9.4 EU preporuke
EK u svojim preporukama navodi formulu za ocjenu godinje utede
energije koja je rezultat zamjene postojeih kuanskih ureaja koji
31
Prosjena vrijednost faktora hlaenja energetskog razreda C za split i multi-split ureaje zrakom hlaene
Prosjena vrijednost faktora hlaenja energetskog razreda E za split i multi-split ureaje zrakom hlaene
32
ivotni vijek
AEC =
Za
15 godina za
Godinja
zamjene:
rashladne
potronja
Prosjena
ureaje
energije
potronja
(hladnjake,
ureaja
postojeih
ledenice i
[kWh/ur/god] ureaja kombinacije)
stock avg. 12
godina
Napomena:
perilice
Drave
Za
nove (posua,
lanice
instalacije:
rublja,
definiraju
Prosjena
bubnjaste
uinkovite
potronja
suilice)
ureaje
na ureaja na
tritu
tritu
market
avg.
Hladnjak
Ledenica
(i
ledenica)
Perilica rublja
Perilica posua
Godinja potronja energije Zastupljenost

[kWh/god]
kuanstvima [%]
366
98
67
hladnjak- 700
395
500
92
20
Valja istaknuti da e se analizirati samo navedene grupe ureaja

jer one predstavljaju najvei udio u potronji kuanstva. Vrijednosti
navedene u gornjoj tablici mogu se smatrati vrijednostima stock
average, iako se modeliranjem dolazi do neto niih podataka zbog
napretka tehnologije i penetracije uinkovitijih ureaja na trite.
EK u svojim preporukama takoer daje i referentne vrijednosti jedininih uteda energije za pojedine grupe ureaja koje su dane u
NARODNE NOVINE
BROJ 77 STRANICA 47
Tablici 48. Drave lanice mogu koristi navedene vrijednosti za izraun ukupnih uteda energije.
preporukama EK
Vrsta ureaja
Godinja potronja energije [kWh/god]
Hladnjak
Ledenica
Hladnjak-ledenica
Perilica rublja
Perilica posua
67
71
69
13
44
Shema oznaavanja kuanskih ureaja u Hrvatskoj uvedena je kasnije nego u ostalim dravama lanicama. Prema istraivanju trita
koje je provedeno 2004. godine, poetno stanje na tritu bilo je
sljedee:
o hladnjaci: A+ 0,3%, A 26,6, B 57,7%, ostali 15,4%
o ledenice: A 2,8%, B 12,1, C 21,6%, ostali 63,5%
o perilice rublja: A17,6%, B 26,7%, ostali 55,7%
o perilice posua: A 2,8%, B 12,1, C 21,6 %, ostali 63,5%
Ovakvo polazno stanje nalae ponovni izraun jedininih uteda
koje e se jednostavno moi koristiti ubudue za ocjenu uinka
sheme oznaavanja i poticajnih mjera. Izraun je temeljen na projekciji specifine godinje potronje svih ureaja (bez penetracije novih ureaja na trite) i specifine godinje potronje novih
ureaja (stanje s postupnom zamjenom postojeih ureaja). Pri
tome je pretpostavljeno da se godinje zamjenjuje 7% ureaja te
je uzeta u obzir struktura ureaja prema njihovoj starosti: do 5
godina 38%, od 5 do 10 godina 38% i 24% stariji od 10 godina.
Situacija je znatno drukija od navedenog jedino za perilice rublja,
koje su jo relativno rijetke u hrvatskim kuanstvima te veinom
nisu starije od 10 godina. Za svaku godinu do 2016. izraunate su
utede energije te je izraunat prosjek, koji je i preporuena vrijednost jedininih uteda energije. Rezultati izrauna (modeliranja)
dani su Tablici 49. Rezultati su oekivano razliiti od preporuka
EK za rashladne kuanske ureaje dobivene su vee vrijednosti,
upravo zbog starosti postojeeg fonda ureaja i loijeg poetnog
stanja na tritu nego u EU zemljama.
Tablica 50 Karakteristike novih ureaja koji se trebaju promovirati poticajnim shemam

Vrsta ureaja
Energetski razred
Godinja potronja energije

[kWh/god]
Hladnjak
Ledenica
Hladnjak-ledenica
Perilica rublja
Perilica posua
A+++ (A++)
A+++ (A++)
A+++ (A++)
A+++ (A++)
A+++ (A++)
155
220
200
210
250
Prilikom kupnje potpuno novog ureaja (bez zamjene starog), taj

ureaj mora biti najboljih karakteristika na tritu (Tablica 50). Za
potrebe izrade ove metodologije napravljen je uvid u stanje na tritu te je utvreno da je dana u hrvatskim trgovinama vrlo teko
pronai navedene ureaje razreda energetske uinkovitosti manjeg
od B. Stoga se kao referentne vrijednosti za market average uzimaju godinje potronje energije za ureaje razreda A.
Tablica 51 Karakteristike neuinkovitih ureaja na tritu
(market average)
Vrsta ureaja
Energetski razred
Godinja potronja energije

[kWh/god]
Hladnjak
Ledenica
Hladnjak-ledenica
Perilica rublja
Perilica posua
A
A
A
A
A
240
350
320
270
280

zamjene ili instalacije uinkovitijih kuanskih ureaja, kao i referentne vrijednosti koje se trebaju koristiti u nedostatku podataka
za pojedini projekt dani su u Tablici 52. Pri tome razlikujemo dva
sluaja: kupnja novog ureaja i zamjena postojeeg ureaja.
izraun uteda energije iz projekata zamjene ili instalacije uinkovitijih kuanskih ureaja34
UFES [kWh/ureaj/god]

izraunu za Hrvatsku
Vrsta ureaja
Godinja potronja energije [kWh/god]
Hladnjak
Ledenica
Hladnjak-ledenica
Perilica rublja
Perilica posua
75
85
80
10
45
Gore navedene jedinine vrijednosti mogu se koristiti za ocjenu opih mjera kao to je oznaavanje energetske uinkovitosti ureaja.
Prilikom definiranja posebnih poticajnih programa novi ureaju
moraju zadovoljavati najvii razred energetske uinkovitosti, tj. barem razred A++. Godinje potronje energije za nove ureaje koji
se trebaju promovirati buduim poticajnim shemama dani su u Tablica 50 temeljem podataka o najboljim dostupnim ureajima na
europskom tritu.33
33
Izvor: http://www.topten.pt
AECOLD [kWh/god]
AECNEW [kWh/god]
N broj kupljenih/zamijenjenih ureaja
FES [kWh/god]
Godinja potronja energije starog ureaja

Godinja potronja energije novog ureaja
/
Referentne AECOLD [kWh/ureaj/god]

vrijednosti
AECNEW [kWh/ureaj/god]
Zamjena postojeih ureaja: Tablica 47

Kupovina novog ureaja: Tablica 51
Tablica 50
Tablica 49 (koristi se samo u sluaju nedostatka
specifinih podataka i za ope mjere)
Rashladni ureaji: 15 godina
Perilice: 12 godina
ECO2 = FES x e / 1000 [t]
e = 0,376 t/MWh34
ivotni vijek:
10. Zamjena ili nova uredska oprema u zgradama

uslunog sektora
10.7 EU preporuke
EK u svojim preporukama navodi formulu za ocjenu godinje
utede energije koja je rezultat zamjene postojee uredske opreme
novom, energetski uinkovitijom ili je rezultat nabavke potpuno
nove, energetski uinkovitije opreme.
Jedinina uteda energije u neposrednoj potronji (UFES) izraava se u kWh/ureaj/god, a treba se izraunavati za svaki tip
uredske opreme posebno (raunala, zasloni, pisai i dr.). UFES
34
NARODNE NOVINE
STRANICA 48 BROJ 77
se izraunava kao razlika godinje potronje energije postojeih

ureaja u referentnoj godini (stock average) i potronje energije novih prodanih ili instaliranih ureaja. Pri tome preporuke
razlikuju tri sluaja: utede u radu ureaja, utede u tzv. standby stanju ureaja, te utede koje rezultiraju iz promjene naina
rada postojeih ureaja a temelje se na razlici broja sati u reimu
rada prije i poslije uvoenja mjere (npr. softwareske kontrole). U
sluaju nove ugradnje ureaja, umjesto stock average vrijednosti koristi se market average vrijednost, tj. prosjena potronja
ureaja na tritu u referentnoj godini.
Ukupne godinje utede finalne energije (FES) izraavaju se u
kWh/god, a dobivaju se mnoenjem ukupnog UFES (zbroj uteda
ostvarenih na sva tri prethodno opisana naina) brojem ureaja
prodanih ili instaliranih u sklopu mjere poboljanja energetske
uinkovitosti. Formula za izraun UFES preporuena od EK prikazana je u Tablici 53.
UFES
Definicij
e
Referentn
e
vrijednost
i
PA =
Elektrin
a snaga
Stand-by:
ureaja u
UFES ( PS refyear _ stockavera ge PS refmarket _ bestmarket ) u hstdby / 1000
radu
Upravljanje (bez zamjene):
PS=
UFES (( PA u hactive PS u h stdby ) new ( PA u h sactive PS u h stdby )old ) / 10 Elektrin
a snaga
ureaja u
[kWh/ureaj/god]
stand-by
Za
zamjene:
Prosjena
snaga
postojeih
ureaja
stock
avg.
Rad:
UFES
( PArefyear _ stockavera ge PArefmarket _ bestmarket ) u hactive / 1000
hactive
broj sati
u radu
hstdby
broj sati
u standby
Preporuen
e
vrijednosti
ivotni
vijek
3 godine
Za
nove
instalacije:
Prosjena
snaga
ureaja na
tritu
market
avg.

Dane formule su jednostavne i lako primjenjive. No, problem je dakako odrediti referentne vrijednosti posebice za postojee ureaje
(stock average). No, s obzirom na preporueni i realni ivotni vijek
uredske opreme, uestalost njihove zamjene je velika i uinkovitost
postojeeg fonda ureaja se kontinuirano i brzo mijenja. Stoga je
najbolje odrediti jedinine utede za pojedine grupe ureaja te temeljem tih pretpostavljenih vrijednosti i broja ureaja raunati ukupno
ostvarene utede.
U tu svrhu koritene su preporuke EMEES projekta, a potronja
energije postojeih i uinkovitih ureaja dane su u Tablici 54. Ovisno o vrsti zamjene, iz tih se podataka raunaju jedinine utede
(npr. mogue je da e se stolno raunalo s CRT zaslonom zamijeniti
prijenosnim raunalom). Dane vrijednosti predstavljaju ukupnu potronju ureaja, u radu, stand-by i off nainu rada.
Tablica 54 Preporuene vrijednosti jedininih uteda za uredsku opremu
Vrsta ureaja
Stolno
raunalo
Prijenosno
raunalo
CRT zaslon
LCD zaslon
Potronja energije prosjenog

ureaja [kWh/ureaj/god]
299,9
Potronja energije uinkovitog

ureaja [kWh/ureaj/god]
62,1
87,3
20,5
207,2
93,1
136,5
46,4
S obzirom da su raunala dominantna uredska oprema, procjena je

dana samo za njih. Treba istaknuti da su vrijednosti u EMEES projektu dane na osnovu studija iz 2007. godine. Jasno je da je od tada
napredovala i raunalna tehnologija, ali isto tako je dolo i do obnove
fonda uredske opreme. Stoga se ovi podaci, tj. utede energije koje se
izraunavaju na temelju njih mogu smatrati vaeima i danas (jer se
utede raunaju na osnovi razlika potronje). Za ostale uredske ureaje, poglavito pisae i fotokopirne ureaje, takoer bi trebalo napraviti
ocjene. Navedeno e se i ostvariti u sklopu mjere P.3 Zelena javna
nabava iz NAPEnU, kada e se napraviti detaljne analize i definirati
kriteriji za nabavku energetski uinkovite uredske opreme.

zamjene ili instalacije uinkovitije uredske opreme, kao i referentne
vrijednosti koje se trebaju koristiti u nedostatku podataka za pojedini projekt dani su u Tablica 55. Pri tome razlikujemo dva sluaja:
kupnja novog ureaja i zamjena postojeeg ureaja. Ipak, kada ej to
mogue, a posebice prilikom zamjene ureaja, potrebno je koristiti
formule prema preporukama EK jer se njima tonije ocjenjuje stanje
prije i poslije zamjene.
izraun uteda energije iz projekata zamjene ili instalacije uinkovitijih kuanskih ureaja35
AECOLD [kWh/god]
AECNEW [kWh/god]
N broj kupljenih/zamijenjenih ureaja
FES [kWh/god]
Referentne AECOLD [kWh/ureaj/god]
vrijednosti AECNEW [kWh/ureaj/god]
ivotni vijek:

Godinja potronja energije starog ureaja
Godinja potronja energije novog ureaja
/

Tablica 54
Tablica 54
Rashladni ureaji: 15 godina; Perilice: 12 godina
ECO2 = FES x e / 1000 [t]
e emisijski faktor [tCO2/MWh]; FES ukupna
uteda energije [MWh]; e = 0,376 t/MWh35
11. Zamjena ili instalacija novih rasvjetnih tijela u

kuanstvima
11.1 EU preporuke
EK u svojim preporukama navodi formulu za ocjenu godinje utede energije koja je rezultat zamjene rasvjetnih tijela (arulja) novim uinkovitijima ili koja je rezultat ugradnje novih uinkovitih
rasvjetnih tijela36.
Jedinina uteda energije u neposrednoj potronji (UFES) izraava se u kWh/jedinica/god, a izraunava se temeljem razlike
nazivne elektrine snage rasvjetnih tijela u referentnoj godini
(snaga prije provedbe mjere energetske uinkovitosti) i nazivne
elektrine snage novih rasvjetnih tijela (snaga nakon provedbe
mjere energetske uinkovitosti). Ukupne godinje utede energije
(FES) izraavaju se u kWh/god mnoenjem UFES brojem instaliranih novih rasvjetnih tijela. Formula za izraun UFES preporuena od EK prikazana je u Tablica 56.
35

36
NARODNE NOVINE
BROJ 77 STRANICA 49

energije ostvarenih zamjenom ili instalacijom novih rasvjetnih
tijela u kuanstvima
UFES
Definicije
PSTOCK_AVERAGE =
Prosjena snaga
arulja
u
kuanstvima [W]
[kWh/jedinica/god]
Referent
ne
vrijedno
sti
Prosjek
za
postojea
kuanstv
a
1995
PBEST_MARKET_PROM (1991)
= Snaga Za rane
OTED
promovirane
aktivnosti
arulje[W]
, 2007 za
zamjene.
nh = Prosjean
broj sati rada Za nove
rasvjete
instalacije
:
Frep
prosjena
Korekcijski faktor snaga
koji uzima u obzir arulja na
da
se
sve tritu
postojee arulje 1995
nee
odmah (1991) za
zamijeniti
rane
aktivnosti
, 2007 za
nove
mjere.
Preporue
ne
vrijednosti
(Tablica
I.2 & III.)1
UFES = 47
kWh/jedinic
a
nh = 1.000
h/god
ivotni
vijek: 6.000
sati
Tablica 57 Prosjene snage arulja sa arnom niti i CFL arulja

Snaga arulje sa arnom Snaga ekvivalentne Razlika [W]
niti [W]
CFL [W]
25
40
60
75
100
120
150
5
7
10-11
14-15
18-21
22-24
30
20
33
49-50
59-60
79-88
98-96
120
UFES
[kWh/jedinica]
temeljeno na 800
sati/god
16
26,4
40
48
70,4
76,8
96
Posljedino, tri su mogue uporabe gore navedene formule, a temelje

se na:
a. referentnoj vrijednosti za UFES, koja odraava najee provedene
zamjene arulja sa arnom niti CFL aruljama;
b. referentnom odnosu (omjeru) nazivnih snaga starih i novih
sustava, u sluaju kada su vrijednosti za nove poznate s visokim
stupnjem sigurnosti (npr. kada elektroprivredna tvrtka koja provodi
program tono zna broj i snagu novih uinkovitih arulja koje dijeli
svojim kupcima);
c. stvarnim vrijednostima iz pojedinanog projekta, ukoliko su poznate.
Prema tome, osnovna se formula moe napisati na sljedei nain
(znaenje pojmova objanjeno je u Tablica 56):

(2.1)

Predloena formula je vrlo jednostavna i lako primjenjiva, a omoguava:
izraun uteda koje proizlaze iz zamjene rasvjetnih tijela u pojedinom kuanstvu:
o prosjena nazivna snaga starih i novih arulja je u ovom
sluaju poznat podatak (vrijednosti iz pojedinanog projekta) i
unosi se u formulu kao ulazni podatak (npr. vrlo je uobiajeno
da se arulje sa arnom niti od 60 W zamjenjuju CFL aruljama
od 11 W, odnosno arulje od 100 W CFL aruljama od 21 W, itd.)
izraunavanje uinaka ciljanih programa za zamjenu rasvjetnih
tijela u kuanstvima (npr. DSM programa koje provode elektroprivredne tvrtke, a kojima se kupcima nude besplatne CLF arulje; aktivnosti u sklopu sustava bijelih certifikata ili sl.)
o zbog velikog broja kuanstava potencijalno obuhvaenih ovom
vrstom mjera (programa) energetske uinkovitosti, esto nije mogue tono znati snagu starih arulja (moe se dogoditi da se
stare arulje od 40 W zamijene CFL aruljama koje imaju ekvivalentan svjetlosni tok kao arulja sa arnom niti od 60W, ime
e se poveati rasvijetljenost prostora; dakako mogua je i obratna
situacija), pa je stoga poeljno uvesti opravdane pretpostavke, tj.
utvrditi referentne vrijednosti. Snaga novih arulja koje se promoviraju programom poznat je (ili bi barem trebao biti poznat)
podatak. Prema tome, moe se pretpostaviti da je prosjena snaga
starih arulja oko 5 puta vea (vidi Tablica 57).
Prema dostupnim podacima proizvoaa rasvjetnih tijela prisutnih
na hrvatskom tritu, u Tablici 57 prikazane su tipine snage arulja sa arnom niti i njima CFL arulja s ekvivalentnim svjetlosnim
tokom.
S obzirom da je udio 60 W-nih arulja sa arnom niti u prosjenom hrvatskom kuanstvu najvei, razumno je pretpostaviti da
je razlika u potronji starih i novih arulja jednaka 50 W. Uz
ovu vrijednost i pretpostavku od 800 radnih sati sustava rasvjete u
kuanstvu, lako se izrauna UFES = 40 kWh / god. Ova je vrijednost
preporuena kao referentna za Hrvatsku. Ukupna uteda energije
(FES) izraunava se mnoenjem referentnog UFES brojem zamijenjenih ili novoinstaliranih CFL arulja.
Referentna vrijednost za UFES preporuena od EK (Tablica 56)
poiva na pretpostavci od 1.000 radnih sati godinje. To je za
hrvatske uvjete (juna pozicija s veim brojem sati u kojima nema
potrebe za rasvjetom negoli je to prosjek u EU) precijenjena vrijednost, te je prikladnije raunati s 800 sati, to znai da je rasvjeta upaljena u prosjeku 2,2 sata dnevno.
Tablica 57 pokazuje da je omjer izmeu prosjene snage starih
i novih arulja jednak 5, stoga se ta vrijednost moe koristiti
u izraunima za sluaj b).
U preporuenoj formuli takoer se nalazi i korekcijski faktor Frep,
koji uzima u obzir vjerojatnost da se nee sve uinkovitije arulje odmah instalirati tj. da one nee odmah zamijeniti postojee
arulje. Vrlo je malo vjerojatno da e izvoai ovakvih programa
biti u mogunosti utvrditi ovaj faktor sa zadovoljavajuim stupnjem sigurnosti. Stoga e referentna vrijednost ovog faktora biti
1 za Hrvatsku.
I na kraju, EK preporuuje da je ivotni vijek ove mjere 6,000 h.
Ista je vrijednost preporuena i od CEN-a pa e se ona primjenjivati i za Hrvatsku, iako prema podacima proizvoaa CFL arulje
imaju ak i dvostruko vei ivotni vijek. Meutim, ipak je bolje
koristiti niu vrijednost s obzirom na injenicu da ivotni vijek
ovisi o nainu koritenja (visoka ili niska frekvencija paljenja-gaenja svjetla) i kvaliteti elektrine energije.
NARODNE NOVINE
STRANICA 50 BROJ 77
Obvezni ulazni podaci broj zamijenjenih/novih arulja:

Jedini podatak kojega obveznici gospodarenja energijom moraju osigurati jest broj zamijenjenih odnosno novih arulja.
Koritenjem referente vrijednosti za UFES mogue je utvrditi
ukupne utede energije.
Ipak, preporua se da se od korisnika uvijek trai barem snaga
novih uinkovitijih arulja koje se promoviraju programom, a
poeljno i snaga starih arulja koje se programom zamjenjuju.
godini. Ukupne godinje utede energije (kWh/god] izraunavaju

se mnoenjem godinje jedinine utede energije i broja ugraenih uinkovitih komponenti sustava rasvjete.
Formula c omoguava ocjenu utede energije po jedinici
povrine(izraava se u kWh/jedinica/ god), a definira se kao razlika
izmeu gustoa snage (W/m2) prije i poslije zamjene, pomnoena s
brojem sati rada godinje. Ukupne godinje utede energije (kWh/
god) izraunavaju se mnoenjem godinje jedinine utede energije i ukupne povrine (m2) na kojoj je dolo do poboljanja sustava
rasvjete, a zatim zbrajanjem uteda ostvarenih u svakoj pojedinoj
zgradi.

zamjene ili instalacije uinkovitijih rasvjetnih tijela u kuanstvima,
kao i referentne vrijednosti koje se trebaju koristiti u nedostatku
podataka za pojedini projekt dani su u Tablici 58.

energije ostvarenih zamjenom ili instalacijom novih rasvjetnih
sustava u zgradama uslunog sektora

izraun uteda energije iz projekata zamjene ili instalacije uinkovitijih rasvjetnih tijela u kuanstvima37
Formula uz poznate projektne podatke
Referentna formula
Referentna formula uz poznat PNEW
(Frep =1)
nh broj radnih sati godinje

FES [kWh/god]
Referentne UFES [kWh/jedinica/god]
vrijednosti R
(prosjean
omjer
elektrine snage arulje sa
arnom niti i ekvivalentne
CFL arulje)
ivotni vijek:
N broj arulja
40
5
6.000 sati (7,5 godina)

ECO2 = FES x e / 1000 [t]
e = 0,376 t/MWh37
12. Zamjena, poboljanje ili instalacija novih rasvjetnih

sustava i njegovih komponenti u zgradama uslunog (i
industrijskog) sektora
12.1. EU preporuke
EK u svojim preporukama navodi formule za ocjenu godinje utede
energije koja je rezultat zamjene rasvjetnih tijela i ostalih komponenti sustava rasvjete novim uinkovitijima, ugradnje nove opreme
(npr. senzora prisutnosti) ili poboljanja u postojeim rasvjetnim
sustavima u zgradama uslunog sektora38.
Formula a moe se koristiti za irok raspon moguih mjera poboljanja EnU sustava rasvjete te uzima u obzir smanjenje instalirane
snage arulje ali i prigunice. Ukupne godinje utede energije
[kWh/godina] izraunavaju se zbrajanjem godinjih jedininih
uteda energije ostvarenih u pojedinim dijelovima zgrade, zgradama ili grupama zgrada u kojima se provodila mjera poboljanja EnU sustava rasvjete.
Formula b omoguava ocjenu uteda energije temeljem smanjenja instalirane snage komponenti sustava rasvjete kao to su arulje (u kW/jedinica/god) i broja radnih sati sustava rasvjete u
37

38
Definicij
e
Formula a
Indeksi:
l- arulja
bprigunic
a
st
standard
na
ef
uinkovit
a
N broj
jedinica
P
snaga
[W]
H broj
radnih
sati
FC
kontrolni
faktor,
ovisan o
primijenj
enoj
strategiji
upravljan
ja
rasvjeto
m; bez
dimenzij
e i s
vrijednos
tima
izmeu 0
i1
FD=kore
kcijski
faktor
zbog
uvoenja
uinkoviti
h
prigunic
a
(A1
klase),
bez
dimenzij
e i s
vrijednos
tima
(Frep =1)
Nazivna snaga arulje sa arnom niti prije

provedbe mjere EnU
Nazivna snaga CFL arulje(ili druge vrste
energetski uinkovitije arulje, npr. LED) nakon
provedbe mjere EnU
Referentna vrijednost: 800 sati
POLD [W]
PNEW [W]
UFES
[kWh/ god]
Hef = Hst x (1-FC)
Refere
ntne
vrijedn
osti
Preporu
ene
vrijednost
i (Tablica
I.2 & III.)1
Prosje
na
uinko
vitost
sustav
a
rasvjet
e
u
postoje
im
zgrada
ma
1995
(1991)
za rane
aktivno
sti,
2007
za
nove
mjere
Za
nove
instala
cije
prosje
na
uinko
vitost
sustav
a
rasvjet
e
na
tritu
za rane
aktivno
sti,
2007
za
nove
mjere
Klasine
arulje s
CFL:
UFES
=
118
kWh/jedini
ca/god
T8 s T5:
UFES
=
22,5
kWh/jedini
ca/god
Prigunic
e:
UFES
=
15
kWh/jedini
ca/god
Senzori
prisutnos
ti:
UFES
=
40
kWh/jedini
ca/god
Uredske
zgrade:
nh = 2.500
sati
komercija
lne
zgrade:
nh = 4.000
sati
Bolnice:
nh = 5.000
sati
ivotni
vijek
15 godina
NARODNE NOVINE
BROJ 77 STRANICA 51
Formula b
[kWh/jedinica/god]
Formula c
[kWh/m2/god]
izmeu 0
i1
Pini
=
postoje
a
instaliran
a snaga
prije
mjere
[W]
=
Pnew
nova
instaliran
a snaga
nakon
mjere
[W]
nh_ini=
broj
radnih
sati prije
provedbe
mjere
nh_new=
broj
radnih
sati
nakon
provedbe
mjere
Prosje
na
snaga
u
postoje
im
zgrada
ma
1995
(1991)
za rane
aktivno
sti,
2007
za
nove
mjere
Za
nove
instala
cije ref.
vrijedn
ost je
prosje
na
snaga
ureaja
na
tritu
u
1995
(1991)
za rane
aktivno
sti, u
2007
za
nove
mjere
pini
= Prosje
postoje na
a
gusto
gustoa
a
snage
snage
prije
u
mjere
postoje
[W]
im
pnew
= zgrada
nova
ma
gustoa
1995
snage
(1991)
nakon
za rane
mjere
aktivno
[W]
sti,
nh_ini=
2007
broj
za
radnih
sati prije
provedbe
mjere
nh_new=
broj
radnih
sati
nakon
provedbe
mjere
nove
mjere
Za
nove
instala
cije ref.
vrijedn
ost je
prosje
na
gusto
a
snage
ureaja
na
tritu
u
1995
(1991)
za rane
aktivno
sti,
2007
za
nove
mjere
12.2 Odreivanje formule za izraun uteda energije i referentnih

vrijednosti
EK preporuuje primjenu gore navedenih jednadbi u sektoru usluga. Meutim, projekti poboljanja energetske uinkovitosti sustava rasvjete takoer su vrlo esti u sektoru industrije. Stoga e se u Hrvatskoj razvijena metoda koristiti za oba
sektora, tj. u graevinama uslunog i industrijskog sektora.
Formula a. je najsloenija, ali u svojoj sutini je ona jednaka

formuli b., jer obje poivaju na sljedeim ulaznim parametrima:
1. elektrinoj snazi sustava rasvjete prije i poslije provedbe mjere
EnU, to ukljuuje snagu arulje, snagu prigunice ili zbroj tih dvaju
vrijednosti
a. U praksi je mogue napraviti sljedee:
i. zamijeniti i / ili instalirati novi sustav rasvjete u ovom sluaju
uvijek je potrebno u izraun ukljuiti snagu prigunica kako za stare
tako i za nova rasvjetna tijela;
ii. zamijeniti elektromagnetske elektronikim prigunicama bez mijenjanja arulja;
2. broju radnih sati prije i poslije provedbe mjere EnU:
a. broj radnih sati sustava rasvjete moe se razlikovati prije i posije
primjene mjere EnU zbog primjene nove strategije upravljanja rasvjetom.
BU metodologija bi se trebala razvijati na keep it simple naelu.
Formula a. je s tog aspekta vrlo komplicirana za primjenu, zbog korekcijskih faktora koje neiskusne i netehnike osobe koje e najee
biti zaduene za izvjeivanje (npr. slubenici u lokalnim samoupravama) teko mogu odrediti. S druge strane, formula b. se moe
dodatno pojednostaviti uvoenjem referentnih korekcijskih faktora
koji e se koristiti za procjenu broja radnih sati u situaciji nakon
uvoenja nove strategije upravljanja rasvjetom.
Dakle, pojednostavljena formula za izraun UFES, koji kombinira
gore prikazane formule a. i b. moe biti kao to slijedi:

(12.1.)
Uobiajeno vrijedi da je nhNEW= nhOLD osim ako se kroz mjeru EnU ne

uvede i nova strategija upravljanja rasvjetom. Uinak nove strategije
upravljanja moe se u obzir uzeti redukcijskim faktorom r koji ovisi
o primijenjenoj strategiji upravljanja rasvjetom, pa se formula (12.1)
primjenom jednakosti nhNEW= nhOLD x r transformira u:

(12.2)
gdje je nh sada referentni broj radnih sati sustava rasvjete.

Preporuene vrijednosti redukcijskih faktora dane su u Tablici 60.
Ukoliko postoji vie naina upravljanja rasvjetom, pojedini se redukcijski faktori meusobno mnoe da bi se dobio sveukupni redukcijski faktor za sustav.
Tablica 60 Vrijednosti redukcijskog faktora r u ovisnosti o primijenjenoj strategiji upravljanja rasvjetom39
Redukcijski
faktor r
0,9
0,9
0,8
0,8
Kontrolna strategija
Djelomino gaenjepaljenje (zoniranje
prostora)
Vremensko upravljanje
Senzori prisutnosti
Prilagodba intenzitetu
dnevne svjetlosti
39
Izvor: EMEEES projekt Metoda 9 Sustavi rasvjete: http://www.evaluateenergy-savings.eu/emeees/downloads/EMEEES_Method_9_Lighting_final.
pdf
STRANICA 52 BROJ 77
NARODNE NOVINE
Mora se istaknuti da snaga u gornjim formulama podrazumijeva

zbroj snage arulje i snage prigunice.
Formula c. temelji se na gustoi snage [W/m2] u sustavu rasvjete
prije i poslije primjene mjere EnU. U praksi bi ove podatke bilo
puno tee dobiti (iz izrauna ili mjerenja) te je ovaj podatak manje
razumljiv osobama koje nisu strunjaci u ovom podruju negoli je
to podatak o broju zamijenjenih rasvjetnih tijela. Stoga se koritenje
formule c. ne preporua za Hrvatsku.
Nekoliko je tipinih primjena formule (12.2):
a. zamjena arulja sa arnom niti CFL aruljama;
b. zamjena T8 fluorescentnih arulja T5 fluorescentnim aruljama;
c. zamjena elektromagnetskih prigunica elektronikim na postojeim T8 fluorescentnim aruljama ili zamjena postojeih T8 arulja
novim T8 aruljama s elektronikim prigunicama;
d. zamjena 400 W ivine arulje 250 W metal halogenom aruljom
(ukljuujui prigunicu);
e. zamjena 250 W ivine arulje 150 W metal halogenom aruljom
(ukljuujui prigunicu);
Primjene pod d. i e. su tipine za industrijske graevine.
Za ove tipine primjene odredit e se referentne vrijednosti za UFES.
U tu svrhu, prvo e se odrediti prosjean broj radnih sati sustava
rasvjete. Za Hrvatsku se preporua da to bude 1.600 sati godinje.
Vrijednost je puno manja nego to se moe nai u literaturi, to ini
procjenu konzervativnom. Meutim, iskustvo steeno kroz energetske preglede pokazuje da je to dobra procjena za uredske zgrade
i obrazovne ustanove, koje su najee mjesta gdje se takve mjere
provode (valja imati na umu da je javni sektor u Hrvatskoj zakonski
obvezan gospodariti energijom, pa je za oekivati da e se veina
mjera ovog tipa provoditi upravo u ovoj vrsti graevina). Daljnji
napredak u tonosti ocjene energetskih uteda moe se postii razlikovanjem prosjenog broja radnih sati za tipine graevine (npr.
poslovne zgrade, obrazovne institucije, bolnice, hotele i restorane,
industrijske graevine). Dakako, najpoeljnije je koritenje stvarne
vrijednosti za svaki pojedini objekt.
U nastavku je dan izraun UFES za gore navedenih 5 tipinih mjera
poboljanja energetske uinkovitosti u sustavima rasvjete.
a. Izraun UFES je istovjetan onom u poglavlju 2, samo to je broj
radnih sati sustava rasvjete udvostruen. Prema tome zamjena arulja sa arnom niti CFL aruljama u uslunom i industrijskom sektoru rezultirat e jedininim godinjim utedama UFES = 80 kWh/
jedinica/god.
b. 18, 36 i 58 W-ne T8 fluorescentne cijevi predstavljaju najee
koritene izvore svjetlosti u uslunom sektoru. T5 cijevi mogu biti
napajanje jedino elektronikim prigunicama i zato se promoviraju
kao energetski uinkovitije rjeenje. Meutim, utede energije su
usporedive sa utedama ostvarenim zamjenom starih T8 cijevi s
elektromagnetskim prigunicama novim T8 cijevima s elektronikim prigunicama. Istina jest da T5 cijevi obino imaju 2-3% veu
uinkovitost nego uinkovite T8 cijevi. Meutim, T8 i T5 cijevi
nemaju isti svjetlosni tok (lm) i nisu lako zamjenjive. Broj starih i
novih rasvjetna tijela ne mora, i obino nije isti. EMEEES projekt
preporuuje da se ne uspostavljaju referentne vrijednosti ve da se
formula koristi s podatcima specifinima za projekt. S druge strane, EK preporuuje koritenje referentne vrijednosti u iznosu 22,5
kWh/jedinica / god. Za Hrvatsku se preporua koritenje podataka
specifinih za projekt.
c. Mjera koja se vrlo esto provodi u uslunom sektoru (i u industrijskim graevina) je zamjena prigunica za fluorescentnu rasvjetu
(ili zamjena starih fluorescentne cijevi (T8) s istovjetnima ali koje
koriste elektronike umjesto elektromagnetskih prigunica). Razlika
u snazi elektromagnetske i elektronike prigunice je oko 10 W, pa
su rezultirajue jedinine utede za ovu mjeru 16 kWh/jedinica /god.
Ovo je vrlo pojednostavljen pristup jer se neke injenice ne uzimaju
u obzir, npr. elektronike prigunice smanjenju gubitke u mrei ime
se utede poveavaju, elektronike prigunice se koriste na principu
jedna prigunica za dvije cijevi (rjee etiri), dok se jedna elektromagnetska prigunica moe u nekim sluajevima koristiti za dvije
(pa i tri i etiri) cijevi. EK preporuuje zadanu vrijednost 15 kWh/
jedinica/god. Meutim, Hrvatska e raunati s ovom malo veom
vrijednosti izraunatom na opisani nain.
d. ivine arulje su vrlo uobiajene u industrijskim graevinama.
Ne samo da one troe vie energije od alternativa dostupnih na
tritu, ve su i zbog sadraja ive vrlo ekoloki neprihvatljive
kada je u pitanju njihovo odlaganje. Stoga je jedna od vrlo uobiajenih industrijskih mjera EnU zamjena ivinih arulja metal
halogenim aruljama. Obje vrste arulja rade na istom principu
ovo su visokotlane arulje koje rade na principu izboja u plinu
te je za njihov rad potreban starter i prigunica. Zbog toga, kod
ovih projekata je uvijek u obzir potrebno uzeti snagu startera i
prigunice, ali i njihov utjecaj na gubitke u mrei. Dakle, pretpostavlja se da se zbog potrebe za starterom i prigunicom nazivna
snaga ivine arulje poveava za 15%, a metal halogene arulje za
10% (u sluaju elektronike prigunice za metal halogenu arulju
gubici su uobiajeno 6%, dok su i u sluaju ugradnje novije generacije elektromagnetskih prigunica gubici manji i tipino iznose
10-12%), a da su gubitci u transformatoru i mrei 4% (nazivna
snaga arulja se zato poveava za 19% kod izrauna UFES). Temeljem ovih pretpostavki i referentnog broja radnih sati (1.600
radnih sati godinje), jedinine utede koje su rezultat zamjene
400 W ivinih arulja 250 W metal halogenim aruljama iznosi
oko 305 kWh/ jedinica/god.
e. Na isti nain kao pod d), referentna vrijednost za UFES koje su
rezultat zamjene 250 W ivine arulje 150 W metal halogenom aruljom je priblino 202 kWh/jedinica/god
U svim sluajevima, ivotni vijek mjere EnU je 15 godina, kako je
preporueno od strane EK i CEN.
Obvezni ulazni podaci broj i vrsta zamijenjenih/novih arulja:

Podatke koje obveznici gospodarenja energijom moraju osigurati jesu broj zamijenjenih odnosno novih arulja te vrsta
stare i nove arulje (fluorescentna cijev, ivina arulja i dr.).
Ipak, preporua se da se od korisnika uvijek trai snaga starih
i novih arulja.
12.3 Preporuke za Hrvatsku

zamjene ili instalacije uinkovitijih rasvjetnih sustava u graevinama uslunog i industrijskog sektora, kao i referentne vrijednosti koje
se trebaju koristiti u nedostatku podataka za pojedini projekt dani
su u Tablici 61.
NARODNE NOVINE
BROJ 77 STRANICA 53

izraun uteda energije iz projekata zamjene ili instalacije uinkovitijih rasvjetnih sustava u graevinama uslunog i industrijskog sektora40
Formula uz poznate projektne
podatke
Referentna formula
Instalirana snaga arulje i prigunice prije primjene mjere
EnU
Instalirana snaga arulje i prigunice nakon primjene mjere
EnU
nh = 1.600 sati
Prosjeno godinje vrijeme rada sustava rasvjete za
specifini projekt prije primjene mjere EnU
specifini projekt nakon primjene mjere EnU
0,9
Djelomino gaenje-paljenje (zoniranje prostora)
0,9
Vremensko upravljanje
0,8
Senzori prisutnosti
0,8
Prilagodba intenzitetu dnevne svjetlosti
POLD [W]
PNEW [W]
nh referentni broj radnih sati
nhOLD
nhNEW = nhOLD x r
Broj arulja (prigunica) prije primjene mjere EnU

Broj arulja (prigunica) nakon primjene mjere EnU
80
(22,5)*
*preporua se koritenje vrijednosti specifinih za projekt
Referentne
vrijednosti
[kWh/jedinica/god]
za
UFES
FES [kWh/god]
podatke
Referentna formula
N broj arulja (prigunica)
NOLD
NNEW
Zamjena
arulje
sa
arnom niti CFL aruljom
Zamjena T8 fluorescentne
cijevi fluorescentnom cijevi
T5
Zamjena
elektromagnetske
prigunice elektronikom
(zamjena T8 cijevi novom
T8 cijevi koja koristi
elektroniku prigunicu)
Zamjena 400 W ivine
arulje 250 W metal
halogenom aruljom
Zamjena 250 W ivine
arulje 150 W metal
halogenom aruljom
ivotni vijek:
16
305
202
Za CFL: 6.000 sati

Za sustave rasvjete s prigunicama: 15 godina
ECO2 = FES x e / 1000 [t]
e = 0,376 t/MWh40
13. Zamjena ili instalacija novog sustava javne rasvjete

13.1 EU preporuke
EK nije posebno odredila preporuenu formulu za izraun uteda
energije iz projekata EnU u sustavima javne rasvjete. No, u tu se
svrhu moe koristiti formula a (poglavlje 12.).
Z a ocjenu uteda iz mjera EnU u sustavima javne rasvjete primijenit e se pojednostavljena preporuena formula, koja je detaljno
opisana u prethodnom poglavlju.
Primjena strategija upravljanja rasvjetom vrlo je uobiajena u sustavima javne rasvjete, pa e referentna formula za izraun UFES biti:
1000
(13.1)
gdje je nh referentni broj radnih sati sustava rasvjete godinje.

Valja istaknuti da se snaga u formuli (13.1) u sluaju javne rasvjete mora raunati na nain da se zbroje snage arulja, prigunice te da se uzmu u obzir gubici u mrei. U postojeim sustavi40
ma javne rasvjete gubici prigunice iznose oko 21% snage arulje, a

gubici u mrei su 4% snage arulje, to znai da u izraunu snagu
postojee arulje treba biti poveana za 25%. Snagu nove arulje
treba poveati za oko 19% (kao u prethodnom poglavlju).
Broj radnih sati sustava javne rasvjete moe se utvrditi s velikom
sigurnosti i referentna vrijednost za Hrvatsku iznosi 4.100 sati. Vrijeme ivota ove mjere EnU je 15 godina kako je preporueno od
strane EU (CEN predlae 13 godina).
U hrvatskim sustavima javne rasvjete najee su koritene ivine arulje. One se obino zamjenjuju visokotlanim natrijevim
aruljama ili metal halogenim aruljama koje pruaju isti svjetlosni tok i istu kvalitetu rasvijetljenosti. Princip prorauna isti je
kao u poglavlju 3, a rezultati u obliku preporuenih referentnih
vrijednosti prikazani su u:
Tablica 32.
Obvezni ulazni podaci broj i vrsta zamijenjenih/novih arulja:
Podatke koje obveznici gospodarenja energijom moraju osigurati jesu broj zamijenjenih odnosno novih arulja te vrsta
stare i nove arulje (fluorescentna cijev, ivina arulja i dr.).
Ipak, preporua se da se od korisnika uvijek trai snaga starih
i novih arulja.
S obzirom da u sustavima rasvjete postoje mjerni ureaji za potronju energije, korisnike/obveznike gospodarenja energijom
koji su proveli ovakve projekte trebalo bi obvezati da dostave
mjerene vrijednosti potronje elektrine energije prije i poslije
provedbe mjere EnU, ime bi se dobila najtonija ocjena uteda,
bez ulaganja velikih napora u prikupljanje podataka.

EnU u sustavima javne rasvjete, kao i referentne vrijednosti koje se
trebaju koristiti u nedostatku podataka za pojedini projekt dani su
Tablici 62.
izraun uteda energije iz projekata EnU u sustavima javne rasvjete41
podatke
Referentna formula
POLD [W]
PNEW [W]
nh referentni broj radnih sati

nhOLD
nhNEW = nhOLD x r
r41
FES [kWh/god]
podatke
Instalirana snaga arulje i prigunice nakon primjene mjere

EnU
nh = 4.100 sati
specifini projekt prije primjene mjere EnU
specifini projekt nakon primjene mjere EnU
1
Bez kontrolne strategije
0,72 50% smanjenje snage od 23 do 6 sati
0,65 100% smanjenje snage od 1 do 5 sati
Referentna formula
N broj arulja (prigunica)
41
Instalirana snaga arulje i prigunice prije primjene mjere

EnU
Izvor: http://www.monitoringstelle.at/Lighting.507.0.html
NARODNE NOVINE
STRANICA 54 BROJ 77
NOLD
NNEW
Referentne vrijednosti
za
UFES
[kWh/jedinica/god
Zamjena 400 W ivine

arulje 250 W metal
halogenom aruljom ili
250 W visokotlanom
natrijevom aruljom
Zamjena 250 W ivine
arulje 150 W metal
halogenom aruljom ili
150 W visokotlanom
natrijevom aruljom
ivotni vijek:
Broj arulja (prigunica) prije primjene mjere EnU

Broj arulja (prigunica) nakon primjene mjere EnU
830

(1)
FCOLD - potronja goriva starog vozila [l/100km]
550
fc_OLD - faktor pretvorbe l/100km u kWh/100km za stara vozila

fc_NEW - faktor pretvorbe l/100km u kWh/100km za nova vozila
d
15 godina
ECO2 = FES x e / 1000 [t]
e = 0,376 t/MWh42
14.1 EU preporuke
Preporuke EK43 fokusirane su samo na tipske mjere iz sektora zgradarstva, pa u slubenim preporukama za izraun uteda primjenom
metodologije bottom-up nema rijei o mjerama iz sektora transporta. No, mjere poboljanje energetske uinkovitosti (EnU) kao to su
zamjena postojeih vozila vozilima s manjom potronjom goriva ili
stimuliranje nabavke elektrinih i hibridnih vozila vrlo su uobiajene u EU zemljama, prvenstveno kroz pruanje financijskih poticaja. Takve su mjere prisutne i u Hrvatskoj, pa se postoji potreba za
definiranjem metodologije za ocjenu rezultirajuih uteda energije.
Dodatno, u dokumentu EK-e s najee postavljanim pitanjima vezanim uz ocjenu uteda energije za potrebe izrade 2. nacionalnog
akcijskog plana EnU, kojega je izradio JRC Institute for Energy, preporuena je upravo uporaba bottom-up metoda za ocjenu ovakvih
projekata. .
U sluaju zamjene vozila novim uinkovitijim vozilom, preporua se izraun uteda temeljen na razlici potronje goriva starih i
novih vozila (u l/100 km), pomnoenoj s prosjenom godinjom
kilometraom i brojem automobila koji se zamijenio. U sluaju
kupovine elektrinih vozila, potrebno je imati podataka o potronji energije elektrinih vozila (kWh/100 km), a utede se raunaju prema opisanoj metodologiji: izraunava se razlika izmeu
jedinine potronje vozila s unutarnjim izgaranjem (za koje je
potrebno pretvoriti l/100 km u kWh/100 km) i elektrinog vozila
te se mnoi s prosjenom godinjom kilometraom i broj zamijenjenih (ili novo kupljenih) automobila.
Gore preporueni pristup za izraun uteda energije koje proizlaze
iz tipine mjere poboljanja EnU u sektoru prometa je vrlo jednostavan, razumljiv i lako primjenjiv, te e se stoga primijeniti i u
Hrvatskoj.
Razlikovat e se dva tipina sluaja:
a. zamjena starih benzinskih ili diesel vozila novim, uinkovitijim
benzinskim ili diesel vozilima (mogue je u obzir uzeti i vozila koja
koriste druge energente, kao npr. UNP ili KPP)
b. kupnja novih elektrinih ili hibridnih vozila
Jedinina uteda energije e se izraunati primjenom sljedee jednadbe:
43
FCNEW - potronja goriva novog vozila [l/100km]
14. Zamjena postojeih i kupovina novih, uinkovitijih

vozila42
42
gdje su
- prosjena kilometraa za odreenu vrstu vozila [km]
Obvezni ulazni podaci zamjena staro-novo:

Obveznici gospodarenja energijom moraju prijaviti podatke o
prosjenoj potronji starog i novog vozila.
Pretvorbeni faktori dani su u Tablica 63.
Tablica 63 Pretvorbeni faktori4445
Vrsta goriva
Potronja goriva
l/100 km ili m3/100 km
benzin
diesel
UNP
KPP
1
1
1
1
MJ/100 km
napomenu44)
34,4235
36,0899
25,9771
34,43
(vidjeti kWh/100 km45

9,5622
10,0251
7,2159
9,5640
U sluaju kupnje novih elektrinih ili hibridnih vozila (sluaj b.)

mora biti poznat podatak o potronji energije u kWh/100km za
novo vozilo, koja je jednaka umnoku FCNEWxfc_NEW u gornjoj jednadbi. Podaci o potronji energije za nekoliko tipova elektrinih i
hibridnih vozila dani su u Tablici 64.
Tablica 64 Podaci za odabrane elektrine i hibridne automobile46
Model
Toyota Prius
REVAi
QUICC!
TESLA Roadster
Nissan LEAF
Mitsubishi i MiEV
Think
Smart Fortwo EV
Citroen C- Zero
Neposredna energija
(Tank-to-Wheel)
kWh/100km
44
11
14
13
15
10
16
12
13
Primarna
energija
(Well-to-Wheel)
kWh/100km
55
30
39
34
41
27
43
33
35
CO2
emisije
(Well-to-Wheel)
gCO2/km
122
50
63
56
67
45
71
53
58
Kako bi se izraunale utede energije, potrebno je poznavati potronju ekvivalentnog vozila s motorom s unutranjim sagorijevanjem. Razumno je pretpostaviti da ekvivalentni automobil
(prema snazi motora) s benzinskim motorom troi prosjeno 7
litara/100km (gradska vonja je dominantna), to je ekvivalent
oko 67 kWh/100 km. Ova vrijednost se moe koristiti kao referentna vrijednost za umnoak FCOLD x fc_OLD u jednadbi (1).
Ukoliko se radi o vozilu koje nije automobil, npr. motocikl ili vozilo
posebne namjene (turistika i posebna vozila za nacionalne parkove), referentna je pretpostavka da bi ekvivalentno benzinsko vozilo
troilo tri puta vie energije.
Obvezni ulazni podaci kupnja elektrinog ili hibridnog vozila:
Obveznici gospodarenja energijom moraju prijaviti podatak o
prosjenoj potronji novog vozila.
I posljednji unos podataka potrebnih za izraun utede energije
je prosjena godinja kilometraa vozila. Ovaj podatak za Hrvatsku lako se moe dobiti iz baze Odyssee baze podataka, a prikazan
je u Tablici 65. Tablica 65 za razliite vrste vozila. Valja istaknuti
44
Konverzijski faktori su preuzeti iz godinjeg energtskog izvjea Energija

u Hrvatskoj. Ti su faktori koriteni u izradi nacionalne energtske bilance.
Za naftne derivate (benzin, diesel i UNP) osnovna mjerna jedinica je kg, pa
su podatci o gustoi takoer uzeti u obzir.
45
1 MJ = 0,27778 MWh
46
Izvor: http://www.e-mobilnost.hr/zasto_e-mobilnost/potrosnja.html
NARODNE NOVINE
BROJ 77 STRANICA 55
da metodologija i alat (Excel tablica za izraun) dozvoljava i unos

stvarne kilometrae za pojedina vozila, no ta kilometraa treba biti
korigirana na nain da se uzme u obzir samo ona prevaljena unutar
Hrvatske (u prijevozu roba, na meunarodni prijevoz otpada oko
45% prema podacima Dravnog zavoda za statistiku).
Tablica 65 Prosjena godinja kilometraa po vrstama vozila
za 2008. i 2009. godinu47
Vrsta vozila
Prosjena godinja kilometraa u Prosjena godinja kilometraa u

2008. [km/god]
2009. [km/god]
11.802
11.816
automobil
38.000
32.000
kamion
15.630
lako dostavno 18.200
vozilo
54.700
54.700
autobus
U rezultatima EU projekta EMEEES48, projekta iji su rezultati posluili kao podloga za izradu preporuka EK, preporuena referentna vrijednost za godinju kilometrau 12.000 km za automobile i
18.300 km za komercijalna vozila. Bez obzira na ovo, preporua se
koristiti nacionalne vrijednosti.
Obvezni ulazni podaci godinja kilometraa:
Obveznici gospodarenja energijom mogu kao ulazni podatak
unijeti prosjeno prijeenu godinju udaljenost na teritoriju
Hrvatske. Ukoliko s tim podatkom ne raspolau, koristi se referentna vrijednost ili vrijednost izraunata temeljem dostupnih
podataka i strunih pretpostavki.
Valja uoiti da e se ostvarene ukupne utede uzimati u obzir tijekom odreenog vremena. U smislu zadovoljavanja zahtjeva Direktive
2006/32/EC i nacionalnog akcijskog plana, vano je odrediti do kada
e vaiti ostvarene utede, tj. hoe li njihov uinak biti osjetan sve
do 2016. godine, za koju je utvren nacionalni okvirni cilj za utede
energije. Za automobile, prema preporukama EMEEES projekta, ovo
vrijeme, koje se naziva ivotni vijek mjere energetske uinkovitosti,
odgovara 100.000 prijeenih km, a to bi bilo ekvivalentno 8 godina.
Stoga e se ova vrijednost koristiti kao referentna za sva vozila.
I na kraju, s obzirom da je energetska uinkovitost ujedno i mjera
zatite okolia i to posebice mjera suzbijanja klimatskih promjena,
potrebno je ocijeniti i uinak u smislu smanjenja emisija CO2. Utede
emisija izraunavaju se temeljem ostvarene utede potronje goriva
i emisijskog faktora za pojedinu vrstu goriva, koji su prikazani u
Tablica 66.
Tablica 66 Emisijski faktori CO2 za pojedine vrste goriva4950
Vrsta goriva
Jedinica
benzin
diesel
UNP
KPP
elektrina
energija
l
l
l
kg
kWh50
Emisija
CO2
[kg/jedinica]
2,322
2,672
2,718
1,492
0,376
po
jedinici

zamjene ili kupnje energetski uinkovitijih vozila, kao i referentne
47
Izvor: ODYSSEE baza podataka

Izvor EMEEES projekt Metoda 14 Energetski uinkovita vozila: http://
www.evaluate-energy-savings.eu/emeees/downloads/EMEEES_WP42_Method_14_Vehicle_EE_080226.pdf
49
Izvor: http://archive.defra.gov.uk/environment/business/reporting/index.
htm
50
48
vrijednosti koje se trebaju koristiti u nedostatku podataka za pojedini projekt dani su u Tablici 67.
izraun uteda energije iz projekata zamjene ili kupnje vozila
Jedinine
utede
energije
(jedinica=vozilo)
Zamjena starog
benzinskog ili
diesel
vozila
(UNP i KPP
takoer)
Kupnja novog
elektrinog
ili
hibridnog vozila
d [km]
FCOLD [l/100km]
FCNEW [l/100km]
Prosjena potronja goriva starog vozila

Prosjena potronja goriva novog vozila
FCOLD x fc_OLD 76 kWh/100 km (referentna vrijednost za ekvivalentni

automobil s benzinskim motorom)
[kWh/100km]
Za ostala vozila vrijedi FCOLD x fc_OLD = 3 x FCNEW x fc_NEW
FCNEW x fc_NEW
[kWh/100km]
Obvezni ulazni podataka
Referentne vrijednosti prema Tablica 65
Ukupne utede energije

FES [kWh/god]
N
ivotni vijek [god]
Smanjenje emisija CO2 [kg/god]
Tablica 65 Preporua se unoenje vrijednosti specifinih

za projekt

Broj zamijenjenih/kupljenih vozila
8 godina
EMred = (EMold EMnew) x d
EMold emisije CO2 prije provedbe mjere (umnoak
emisijskog faktora iz Tablica 66 i FCOLD)
EMnew emisije CO2 nakon provedbe mjere (umnoak
emisijskog faktora iz Tablica 66 i FCNEW)
15. Poticanje eko-vonje

15.1. EU preporuke
Preporuke EK fokusirane su samo na tipske mjere iz sektora zgradarstva, pa u slubenim preporukama za izraun uteda primjenom
metodologije bottom-up nema rijei o mjerama iz sektora transporta. No, mjere poboljanje energetske uinkovitosti (EnU) koje ulaze
u kategoriju poticanje eko-vonje vrlo su uobiajene u EU zemljama.
Prema EMEEES projektu51, eko-vonja podrazumijeva razne aktivnosti usmjere na promjenu ponaanja kojima se potie odgovornije
ponaanje vezano uz potronju goriva u putnikom prometu i u
prometu roba.
U cilju popularizacije eko vonje, kao jedne od najjeftinijih mjera
za provedbu politike energetske uinkovitosti u prometu, u sklopu
programa Inteligentna energija u Europi IEE pokrenut je projekt
ECOWILL52 Masovna implementacija standarda eko vonje u
program izobrazbe kandidata za vozae i provedba kampanje meu
licenciranim vozaima (engl.: Ecodriving Widespread Implementation for Learners and Licensed Drivers). Projekt je nastavak
na prijanje europske projekte poput TREATISE, FLEAT te na posljetku ECODRIVEN projekta. Cilj projekta je smanjenje emisija staklenikih i drugih tetnih plinova, kao doprinos ispunjenju obveza
nacionalnih i EU vlada prema Kyoto protokolu, kroz masovnu implementaciju standardizirane kole eko vonje u program izobrazbe
kandidata za vozae, kao i provedba kratkih tzv. snack treninga
za ve licencirane vozae. Projektom e se razviti standardizirana
aplikacija eko-vonje koja e se implementirati u komercijalni sadraj svih autokola na podruju Europe u trenerskom, ali i ispitnom djelu. Projektni konzorcij predvoen Austrijskom Energetskom
Agencijom jest poduprijet strunim implementacijskim odborom u
razvoju implementacije aktivnosti kampanje i materijala, koji sainjavaju predstavnici sljedeih utjecajnih tvrtki: Ford of Europe, FIA,
CIECA, ACAE, German Road Safety Council DVR, , itd. Projektom se oekuje direktno provoenje edukacije o eko-vonji barem
51
Izvor: EMEEES projekt, Metoda 16 Eko-vonja, http://www.evaluateenergy-savings.eu/emeees/downloads/EMEEES_WP42_16_Ecodriving_Final.pdf
52
Izvor: www.ecodrive.org
NARODNE NOVINE
STRANICA 56 BROJ 77
za 1.000.000 vozaa s vozakom dozvolom te najmanje 750.000

kandidata, dok e oko 2.000.000 postojeih i buduih vozaa biti
indirektno upoznato s elementima eko-vonje kroz promidbenu
kampanju projekta. Implementacijom ECOWILL projekta oekuje
se ukupno smanjenje emisija CO2 u iznosu od 8 Mton do 2015. godinu, kroz usvojenu anticipiranu i ekoloki optimiranu vonju buduih polaznika kole i postojeih vozaa. U Republici Hrvatskoj se za
vrijeme trajanja projekta oekuje provedba edukacije za minimalno
100 instruktora vonje, minimalno 850 kandidata za vozae, minimalno 150 ve licenciranih vozaa (kampanja eko vonje), najmanje
10 treninga eko vonje te ukupno izbjegavanje 1 kton CO2 emisija u
prometu do 2015. godine. Na osnovi ECOWILL projekta uspostavit
e se Nacionalna kampanja eko vonje putem koje e se na osnovi
godinjih treninga provoditi edukacija licenciranih vozaa o tehnici
eko vonje.
Aktivnosti za poticanje eko-vonje su primjerice:
razvoj infrastrukture instruktora/ispitivaa certificiranih za provedbu treninga eko-vonje
posebna obuka vozaa (ukljuujui i primjerice obuku na simulatorima vonje)
integracija i usklaivanje minimalnog europskog standarda ekovonje u postupak izobrazbe vozaa kandidata
inicijacija nacionalna kampanje eko-vonje
provedba kraih treninga eko-vonje za vozae osobni i teretnih
vozila te autobusa
poticanje ugradnje ureaja za kontrolu potronje goriva u vozila
poticanje ugradnje ureaja za uinkovitije koritenje otpadne topline iz rashladne tekuine motora, za vrijeme kada je motor ugaen
(konkretan primjer primjene su taksi vozila u zimskim mjesecima
za vrijeme dok nisu u pogonu).
dobrovoljni sporazumi s prijevoznikim tvrtkama
Za ovakve mjere EMEEES projekt preporua formulu za izraun jedininih uteda energije i referentne vrijednosti dane u Tablici 68.
programe i projekte eko-vonje
Jedinine utede energije -UFES

[kWh/jedinica/god]
jedinica broj sudionika u programu
Definicije
E djelotvornost (% Ovisi o vrsti aktivnosti
vozaa
koji
su (vidjeti Tablica 69)
promijenili
svoje
navike kao rezultat
provedene aktivnosti
eko-vonje)
ER
stopa
uinkovitosti (uinak
na utedu energije u
%)
EC
prosjena
potronja
energije
sudionika u aktivnosti
u kWh
Za faktore E i ER treba odrediti referentne vrijednosti koje predstavljaju minimalni iznos utede energije koje se mogu oekivati
kao rezultat mjera. Te vrijednosti preporuuje EMEEES projekt,
a navedene su u Tablici 69.
Tablica 69 Preporuene referentne vrijednosti za faktore E i
ER10
Vrsta aktivnosti
Djelotvornost
E [%]
Treninzi za vozae
Integracija u program
za dobivanje vozake
dozvole
Trening
na
simulatorima vonje
Ugradnja ureaja za
nadzor
potronje
goriva
26
26
Stopa
uinkovitosti
[%]
7,5
7,5
10
7,5
67,5
3,8
Kako bi se izraunala ukupna uteda energije, potrebno je znati

broj sudionika u aktivnostima. Za ugradnju ureaja za nadzor
potronje goriva treba poznavati broj ugraenih ureaja.
U Hrvatskoj su posebno zanimljivi projekti ugradnje ureaja za
nadzor potronje goriva u vozilima. Kod ocjene takvih projekata
preporua se izraun uteda temeljiti na podacima o potronji goriva
prije i poslije ugradnje te na prosjenoj godinjoj kilometrai prijeenoj u Hrvatskoj na nain opisan u prethodnom poglavlju.
Glede ivotnog vijeka ovakvih aktivnosti, uobiajeno se koristi podatak da uinci treninga opadaju na godinjoj razini 10%10. Glede ugradnje ureaja za nadzor potronje goriva, pretpostavljeno vrijeme ivota
ove aktivnosti bit e isto kao i u prethodnoj mjeri, a to je 8 godina.
Utede emisija CO2 raunaju se na nain opisan u prethodnom poglavlju (Tablica 66).

poticanja eko-vonje, kao i referentne vrijednosti koje se trebaju koristiti u nedostatku podataka za pojedini projekt dani su Tablici 70.
izraun uteda energije iz projekata poticanja eko-vonje53
Jedinine
utede
(jedinica=voza/vozilo)
energije
EC [kWh]

Iako je gore dana formula vrlo jednostavna, odreivanje faktora E
i ER moe biti problematino. Odreivanje EC je jednostavno jer
mora biti poznata potronja goriva za vozilo/vozaa obuhvaenog
aktivnostima eko-vonje u l/100 km kao i prosjena godinja kilometraa (Tablica 65), tj. vrijedi:
EC se dakle odreuje za svakog sudionika (vozaa) temeljem vozila kojega vozi. Meutim, ova vrijednost moe se odrediti i iz nacionalne statistike dijeljenjem ukupne potronje energije u sektoru prometa s brojem vozaa ili se mogu uzeti podatci iz ODYSSEE
baze podataka o jedininoj potronji odreene kategorije vozila.
FC [l/100km]
Prosjena godinja potronja energije po sudioniku u

programu eko-vonje po vozau ili vozilu
Referentne vrijednosti za EC53
Automobili
Laka
dostavna Autobusi
i
vozila (< 3,5 t)
kamioni (> 3,5 t)
8.723 kWh
46.520 kWh
120.720 kWh
Prosjena potronja vozila ukljuenog u program
fc
Konverzijski faktor prema Tablica 63
d [km]
Referentna vrijednost prema Tablica 65

li vrijednost specifina za svakog sudionika

Broj ukljuenih vozila/vozaa
Za trening aktivnosti 10% manje svake godine
Za ureaje za nadzor potronje goriva 8 godina
FES [kWh/god]
N
ivotni vijek:
Smanjenje emisija CO2 [kg/god]
53
Izvor: ODYSSEE data base
EMred = (EMold EMnew) x d

emisijskog faktora iz Tablica 66 i FCOLD)
emisijskog faktora iz Tablica 66 i FCNEW)
NARODNE NOVINE
BROJ 77 STRANICA 57
16. Energetski pregledi

16.1. EU preporuke
EK u svojim preporukama ne navodi metode za procjenu energetskih uteda koje su rezultat provedbe energetskih pregleda. Meutim, Direktiva 2006/32/EC o energetskoj uinkovitosti i energetskim
uslugama (ESD) istie energetske preglede kao vaan element u postizanju utede energije i definira energetske preglede kao sustavan
postupak za stjecanje odgovarajueg znanja o postojeoj potronji
energije zgrade ili skupine zgrada, tehnolokog procesa i/ili industrijskog postrojenja, privatnih ili javnih usluga te za utvrivanje i
odreivanje isplativosti mogunosti za utede energije te izvjetavanje o nalazima. Ista se definicija preuzima i u Zakonu o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji (NN 152/08).
Dodatno, u svom lanku 12. ESD propisuje da drave lanice moraju
uspostaviti sheme energetskih pregleda.
injenica je da energetski pregledi sami ne ostvaruju utede energije.
Takoer je injenica da svaki energetski pregled mora biti prilagoen i uzeti u obzir karakteristike graevine u kojoj se pregled odvija,
te je svaki energetski pregled specifian. Meutim, svaki energetski
pregled u konanici rezultira ocjenom potencijala za utede energije
i sama ta informacija moe biti vaan i snaan pokreta aktivnosti
poboljanja EnU. Taj pokretaki efekt energetskih pregleda e biti
uzet u obzir prilikom ocjene uteda energije. Pri tome treba napomenuti da se u ocjenu uzimaju samo energetski pregledi koji su na
neki nain stimulirani od strane drave, kao to je u Hrvatskoj sluaj
s energetskim pregledima sufinanciranim od strane Fonda.
Metoda za ocjenu energetskih uteda razvijena je u EMEEES projektu54. Preporuke dane u tom projektu e se koristiti za uspostavu nacionalne metode za odreivanje uteda energije iz shema energetskih
pregleda. Razrada dana u EMEEES projekt je vrlo opsena i nee se
ponavljati u ovom dokumentu. No, treba rei da EMEEES projekt
nudi tri opcije za ocjenu uinaka energetskih pregleda, a odabir ovisi
o raspoloivosti podataka temeljem kojih se utede mogu ocijeniti.
Prvi pristup podrazumijeva ocjenu na temelju podataka o poetnoj potronji energije u razmatranoj graevini, drugi pristup utede
ocjenjuje temeljem utvrenih potencijala za utede energije iskazanih u zavrnom izvjeu energetskog pregleda, a trei pristup je najkompleksniji i zahtjeva detaljne i kontinuirane povratne informacije
o tome koje su mjere doista provedene, a koje se planiraju provesti.
Najpraktiniji pristup za Hrvatsku bio bi ocijeniti utede energije
temeljem utvrenih potencijala iskazanih u izvjeu energetskog
pregleda. U EMEEES izvjeu, ovo je proraun razine 2, opcija b.
Osnovne pretpostavke u ovom pristupu su kako slijedi:
1. potencijal za utede energije je poznat iz izvjea energetskog
pregleda
2. stupanj provedbe mjera EnU predloenih u izvjeu energetskog
pregleda nije poznat (nema praenja putem izvjeivanja, anketiranja ili intervjuiranja subjekata kod kojih je energetski pregled
proveden)
U nekim sluajevima ak niti ovi uvjeti nisu zadovoljeni, tj. ponekad nadlena institucija (npr. Fond) ne raspolae ni zavrnim izvjeem energetskog pregleda. Tada se mora koristiti proraun razine 1
predloen u EMEEES projektu, koji utede procjenjuje kao postotak
ukupne potronje elektrine i ostalih oblika energije.
Formule za izraun uteda energije razine 1 i razine 2.b iz EMEEES

projekta prikazane su u Tablici 71.
Tablica 71 Preporuena formula za izraun jedininih uteda energije ostvarenih energetskim pregledima prema EMEEES
projektu
UFES
Razina 1:
[kWh/pregled/god]
Razina 2.b:
[kWh/pregled/god]
Definicije
DVh+f referentna
vrijednost za udio u
ukupnoj
godinjoj
potronji
toplinske
energije i goriva koji
je
uteen
kao
posljedica
energetskog pregleda
DVe
referentna
vrijednost za udio u
ukupnoj
godinjoj
potronji
elektrine
energije
koji
je
uteen
kao
posljedica
ACh+f
ukupna
godinja
potronja
toplinske energije i
goriva (kWh/god)
podatak poznat iz
prijavnog obrasca
ACe
ukupna
godinja
potronja
elektrine
energije
(kWh/god) podatak
poznat iz prijavnog
obrasca
Za
zgrade
javnog
sektora:
DVh+f = 3 %
DVe = 2 %
Za
zgrade
komercijalnog uslunog
sektora:
DVh+f = 4 %
DVe = 1,5 %
Za industriju:
DVh+f = 2 %
DVe = 1 %
DVh+f referentna
vrijednost za udio
ukupnih
moguih
uteda
toplinske
energije i goriva koji
se doista i ostvario
referentna
DVe
vrijednost za udio
ukupnih
moguih
uteda
elektrine
energije koji se doista
i ostvario
ukupan
TSPh+f
potencijal
uteda
energije za toplinsku
energiju
i
goriva
(kWh/god) podatak
poznat iz izvjea
ukupan
TSPe
potencijal
uteda
elektrine
energije
(kWh/god) podatak
poznat iz izvjea
Za zgrade uslunog
sektora:
(javne
i
komercijalne)
DVh+f = 25 %
DVe = 25 %
Za industriju:
DVh+f = 15 %
DVe = 20 %

Gore navedene formule su vrlo jednostavne i primjenjive za Hrvatsku. Meutim, referentne vrijednosti treba ipak ispraviti. Naime,
razina doista ostvarenih uteda energije nakon provedenog energetskog pregleda ovisna je o kvaliteti samog pregleda. Poticanje provedbe energetskih pregleda u Hrvatskoj je putem Fonda zapoelo jo
2004. godine. Meutim, u to vrijeme nije bilo sustava za ovlaivanje
osoba za provedbu energetskih pregleda, to je dovelo do situacije
da provedeni energetski pregledi znaajno variraju s obzirom na
njihovu kvalitetu. Takoer se u Fondu nije uspostavio sustav praenja ostvarenja, odnosno nije poznato koje predloene mjere su se
doista i provele. ak u nekim sluajevima nisu dostupna ni izvjea
o energetskim pregledima s procjenom potencijala za utede energije. Stoga je potrebno referentne vrijednosti preporuene u EMEEES
projektu smanjiti, jer su one temeljene na iskustvima iz dugogodinje provedbe vrlo jasno ureenih dobrovoljnih sporazuma (Finska,
Danska). Na temelju austrijskog pristupa55, za izraun razine 2.b
54
Izvor: EMEEES projekt Metoda 18 Energetski pregledi: http://www.evaluate-energy-savings.eu/emeees/en/evaluation_tools/bottom-up.php
55
Izvor: http://www.monitoringstelle.at/Bottom-Up.500.0.html
NARODNE NOVINE
STRANICA 58 BROJ 77
uvest e se jedinstveni faktor od 5% te e se koristiti pojednostavljena formula kao to slijedi:
(16.1)
gdje su
DV referentna vrijednost za udio u ukupnim potencijalima za
utedu energije koji se doista i ostvario (0,05)
TSP ukupni potencijal za utede energije prema izvjeu energetskog pregleda [kWh/god]
Glede razine 1, u izraunu e se koristiti preporuene EU vrijednosti. No treba istaknuti da je preferirana metoda upravo ova razine
2.b s korigiranom referentnom vrijednosti za DV.
Sustav za praenje postignua energetskih pregleda u Hrvatskoj potrebno je znaajno unaprijediti. Za sve budue sheme energetskih
pregleda (koji e se provoditi od 2011. godine pa nadalje), trebalo bi
zahtijevati izvjea o doista provedenim mjerama EnU i postignutim
utedama u petogodinjem razdoblju nakon provedbe energetskog
pregleda (to je ujedno i dinamika kojom zakonski obveznici trebaju
provoditi energetske preglede).
I na kraju, potrebno je utvrditi vijek trajanja ovako procijenjenih
uteda energije kako bi se na ispravan nain uvrstile u ostvarivanje
nacionalnog cilja 2010. i 2016. godine. U EMEEES projektu preporua se vrijednost od 6 godina za usluni sektor i 8 godina za industriju. Detaljniji podatci o stvarnoj provedbi predloenih mjera EnU
bi omoguili preciznije odreivanje ivotnog vijeka ove mjere. Za
Hrvatsku e se primjenjivati jedinstveno razdoblje od 5 godina. Ovo
je razdoblje odabrano u skladu sa Pravilnikom o energetskim pregledima graevina (NN 05/11) prema kojemu su obveznici provoenja
energetskih pregleda duni izvriti ovu obvezu svakih 5 godina.
Posljedica uteda energije je i smanjenje emisija CO2 pa i njih treba
prikazati kao jedan od rezultata projekata EnU. Emisijski faktori po
gorivima te za elektrinu energiju i toplinsku energiju iz centraliziranih toplinskih sustava dani su u Pravilniku o energetskim pregledima graevina (NN 05/11) te ih treba koristiti za ocjenu ovih
uinaka. U sluaju kada nije poznata struktura energenata, emisijski
faktor se uzima kao za prirodni plin ime se osigurava konzervativnost procjene.
S obzirom da je pri ocjenu uteda energije BU metodama potrebno
izbjei dvostruko obraunavanje uteda energije, to se postiglo na
nain da se iz analize iskljuuju oni subjekti koji su nakon provedenog energetskog pregleda zatraili i dobili potporu od Fonda za
provedbu svih mjera EnU predvienih energetskim pregledom. U
pravilu, ovo je bio samo sluaj za energetske preglede sustava javne
rasvjete, pa su oni izuzeti iz ocjene.
Obvezni ulazni podaci izvjee energetskog pregleda:
Obveznici gospodarenja energijom moraju dostaviti izvjee o
energetskom pregledu u skladu s vaeom regulativom. U njemu
trebaju biti iskazani potencijali uteda svih oblika energije zasebno te ukupni potencijal. Fond takoer treba zahtijevati izvjea
od korisnika kojima e se utvrditi kolike su se utede energije
ostvarile nakon provedbe energetskog pregleda, npr. kroz godinje izvjetaje u razdoblju od 5 godina nakon provedbe pregleda.

Preporuena formula za izraun uteda koje rezultiraju iz energetskih pregleda, kao i referentne vrijednosti koje se trebaju koristiti u
nedostatku podataka za pojedini projekt dani su u Tablica 72. Kao
to je ve istaknuto, preporuena je formula razine 2.b iz EMEEES

projekta, no u nedostatku podataka primjenjuje se formula razine 1
s referentnim vrijednostima prikazanim u Tablica 72.
izraun uteda energije iz energetskih pregleda
UFES [kWh/pregled/god]
Referentna formula
TSP [kWh/god]
DV
Ukupan potencijal za utede energije u objektu prema

izvjeu energetskog pregleda
Referentna vrijednost za udio doista ostvarenih uteda u
ukupno procijenjenom potencijalu
DV = 0,05
FES [kWh/god]
N
ivotni vijek:
Smanjenje emisija CO2 [t/god]56
Broj energetskih pregleda

5 godina
ECO2 = FES x e / 1000 [t]
e = 0,376 t/MWh za elektrinu energiju
e= 0,300 t/MWh za toplinsku energiju
e za ostala goriva prema Prilogu 9, tablica 2 Pravilnika
o energetskim pregledima graevina (NN 05/11)
17. Izraun ukupnih uteda energije u neposrednoj

potronji56
BU metodologija slui za izraun uteda energije koje su rezultat
provedbe pojedine mjere energetske uinkovitosti. Ukupne utede
energije ostvarene provedbom mjera dobivaju se zbrajanjem uteda
svake pojedine mjere. Pri tome je potrebno izbjei dvostruko obraunavanje mjera tj. utede se moraju pribrojiti samo jednom. Ovo
je posebice vano s obzirom na kategorije obveznika gospodarenja
energijom prema Zakonu o uinkovitom gospodarenju energijom u
neposrednoj potronji (Narodne novine br. 152/08) a to su: javni
sektor, veliki potroai i korisnici sredstava Fonda. Naime, javni sektor i veliki potroa mogu istodobno biti i korisnici sredstava Fonda
i u tom sluaju utede se ne smiju obraunavati dvostruko.
Takoer, u Izvjeu o provedbi Nacionalnog akcijskog plana potrebno je mjere prijavljene od strane obveznika gospodarenja energijom
povezati s mjerama definiranim u Planu i tim mjerama pridijeliti
utede izraunate primjenom BU metodologije dane u ovom dokumentu.
Ukupne godinje utede vrijede onoliko godina koliki je navedeni ivotni vijek mjere. Podatak o ivotnom vijeku mjere naveden
je u tablinom prikazu svake metode. Podatak o ivotnom vijeku
mjere izuzetno je vaan zbog uvaavanja doprinosa pojedine mjere
u ostvarivanju nacionalnog okvirnog cilja uteda energije, o emu
rauna moraju voditi tijela nadleno za praenje i verifikaciju uteda energije (MINGO na nacionalnoj razini u skladu s lankom 15.
ZUKE, a Fond u svom djelokrugu u skladu s lankom 16. ZUKE).
Primjerice, ukoliko je energetski pregled izvren 2010. godine, godinje utede koje se izraunaju primjenom BU metode za energetske
preglede vrijedit e do 2015. godine, ali 2016. vie se nee ubrajati u
ostvarenje nacionalnog cilja. Iz ovog razloga obveznici gospodarenja
energijom duni su u svojim izvjetajima navesti poetak primjene
mjere, a to je datum kada je provedba mjere zapoela, tj. kada je ona
tehniki u potpunosti izvedena i poela je generirati utede energije.
Preporuene vrijednosti ivotnog vijeka mjera energetske uinkovitosti od strane EK dane su u Prilogu. Ove je vrijednosti potrebno
koristiti za one mjere za koje ne postoji propisana BU metoda dana
u prethodnim poglavljima ovog dokumenta.
56
NARODNE NOVINE
BROJ 77 STRANICA 59
PRILOG 1.
30.
31.
ivotni vijek pojedinih mjera poboljanja energetske

uinkovitosti prema preporukama EK
Br.
Mjera poboljanja energetske uinkovitosti
ivotni vijek mjere

(godine)
Kuanstva tehnike mjere i programi

1.a Toplinska izolacija zgrade: izolacija zidova
30
1.b Toplinska izolacija zgrade: izolacija tavana/krova
25
2.
Eliminiranje propuha materijalom koji popunjava upljine oko vrata i prozora te smanjuje zrakopropusnost
5
zgrade
3.
Prozori s dobrim toplinskim karakteristikama
30
4.
Zamjena postojeeg spremnika tople vode novim
15
5.
Izolacija cijevi za dovod tople vode
20
6.
Instalacija izolacijskog materijala izmeu radijatora i
18
zida s ciljem reflektiranja topline u prostoriju
7.
Mali bojleri snage do 30 kW
20
8.
Veliki bojleri iznad 30 kW
25
9.
Kontrola grijanja: vremensko upravljanje, termostati i
10
termostatski ventili
10 Povrat otpadne topline
17
11. tedne armature za toplu vodu s ogranienjem protoka
15
12.a Dizalice topline: zrak-zrak
10
12.b Dizalice topline: zrak-voda
15
12.c Dizalice topline: zemlja
25
13. Energetski uinkovit sobni rashladni ureaj
15
14. Novi ili revitalizirani sustav daljinskog grijanja
30
15. Sunevi toplinski kolektori za pripremu tople potrone
20
vode
16. Energetski uinkoviti kuanski hladnjaci, ledenice i
15
kombinacije
17. Energetski uinkovite perilice posua, perilice rublja,
12
suilice rublja i perilice-suilice rublja
18.a Elektroniki ureaji (npr. DVD, raunalo)
3
18.b Televizori
5
19. Energetski uinkovite tedne arulje (kompaktne fluo6.000 sati
rescentne arulje) za uporabu u kuanstvima
20. Fluorescentna rasvjeta s elektronikim prigunicama
15
21. Energetski uinkovita arhitektura (optimizacija toplinskih svojstava graevnih materijala, orijentacija gra25
evine prema prirodnom svjetlu i izvorima topline,
uporaba prirodne ventilacije)
22. Mikro kogeneracija
15
23. Fotonaponski sunevi paneli
23
Kuanstva organizacijske mjere i programi
24. Hidrauliko balansiranje u sustavu za grijanje tako
10
da je topla voda u sustavu rasporeena optimalno po
prostorijama
Kuanstva mjere i programi za promjenu ponaanja
25. Utede elektrine energije (npr. iskljuivanje rasvjete
u prostorijama koje se vie ne koriste, iskljuivanje
2
elektronikih ureaja)
26. Utede toplinske energije (npr. Smanjivanje ili isklju2
ivanje grijanja u prostorijama koje se vie ne koriste
27. Pametno mjerenje koje prua informacije o potronji
2
energije
Usluge (komercijalne i javne) tehnike mjere i programi
28. Prozori s dobrim toplinskim karakteristikama
30
29. Toplinska izolacija zgrade: izolacija zidova, izolacija
25
tavana/krova
Povrat otpadne topline

20
Energetski uinkovita arhitektura (optimizacija toplinskih svojstava graevnih materijala, orijentacija gra25
evine prema prirodnom svjetlu I izvorima topline,
uporaba prirodne ventilacije)
32.a Dizalice topline: zrak-zrak
10
32.b Dizalice topline: zrak-voda
15
32.c Dizalice topline: zemlja
25
33. Energetski uinkoviti rashladni ureaji u sustavu kli17
matizacije
34. Energetski uinkoviti sustavi ventilacije (mehaniki
kontrolirani sustavi koji izvlae iskoriteni zrak i do15
bavljaju prethodno zagrijani zrak
35. Komercijalno hlaenje
8
36. Energetski uinkovita uredska oprema (stolna i prije3
nosna raunala, pisai, fotokopirni ureaji, fax ureaji)
37.a Kogeneracija ispod 5 MW
15
37.b Kogeneracija iznad 5 MW
20
38. Senzori pokreta kojim se iskljuuje rasvjeta kada nema
10
nikoga u prostoriji
39. Energetski uinkovita rasvjeta u novom ili renovira12
nom uredu
40. Energetski uinkovita rasvjeta na javnim povrinama
15
(npr. cestovna rasvjeta)
41. Individualni ili zajedniki bojleri nazivne snage vee
25
od 30 kW
Usluge (komercijalne i javne) organizacijske mjere i programi
42. Sustav gospodarenja energijom (npr. praenje potro5
nje energije, ISO, EMAS)
Promet tehnike mjere i programi
43. Energetski uinkovita vozila koja troe malo primarne 100.000
energije za prevaljenu udaljenost
km
44. Automobili: gume s niskim otporom
50.000 km
45. Kamioni: gume s niskim otporom
100.000
km
46. Aerodinamini dodatci na kamionima za smanjenje
50.000 km
otpora strujanja zraka
47. Ureaji za automatsko praenje pritiska u gumama za
50.000 km
kamione
Promet organizacijske mjere i programi
48. Prelazak na koritenje oblika prijevoza koji je energetski uinkovitiji (npr. prijelaz s automobila na bicikl, s
5
kamiona na eljeznicu)
Promet mjere i programi za promjenu ponaanja
49. Ekonometar: ureaj koji daje povratnu informaciju o
potronji goriva za automobile i kamione s ciljem po2
boljanja uinkovitosti naina vonje
50. Optimalni pritisak u gumama
2
51. Eko-vonja
2
Industrija tehnike mjere i programi
52. Kogeneracija
15
53. Povrat otpadne topline
15
54. Uinkoviti sustavi komprimiranog zraka: uporaba
uinkovitih kompresora ili uinkovita uporaba kom15
presora
55. Energetski uinkoviti elektromotori i upravljanje br12
zinom
56. Energetski uinkoviti sustavi pumpi u industrijskim
15
procesima
57. Energetski uinkoviti sustavi ventilacije u industrij15
skim sustavima
Industrija organizacijske mjere i programi
58. Sustav gospodarenja energijom (npr. praenje potro5
nje energije, ISO, EMAS)

nn77 12

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

nn77 12

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

NARODNE NOVINE

SRIJEDA, 11. SRPNJA 2012.

SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

Sustav za praenje i ocjenjivanje

2. Fond je Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost koji

SRIJEDA, 11. SRPNJA 2012.

SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

Praenje, mjerenje i verifikacija uteda

II. METODOLOGIJA ZA PRAENJE I OCJENU

Pokazatelji energetske uinkovitosti

III. METODOLOGIJA ZA PRAENJE I OCJENU

SRIJEDA, 11. SRPNJA 2012.

SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

(8) Ukupno ostvarene godinje utede energije iz stavka 7. ovog

Obveze obveznika gospodarenja energijom

d. opis referentnih uvjeta (potronja energije, neovisne varijable

IV. METODOLOGIJA ZA PRAENJE I OCJENU

V. VERIFIKACIJA UTEDA ENERGIJE

VI. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

SRIJEDA, 11. SRPNJA 2012.

SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

METODOLOGIJA ZA OCJENU UTEDA ENERGIJE

Preferirani (P) pokazatelji preporua se, ukoliko postoje

2. Pokazatelji energetske uinkovitosti za KUANSTVA

SRIJEDA, 11. SRPNJA 2012.

SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

P4: Specifina godinja potronja elektrine energije kuanskih ureaja,

2.1. Potronja energije za grijanje po jedinici povrine s

2.2. Potronja energije za hlaenje po jedinici povrine s

pri emu su:

= potronja energije za grijanje prostora u 2007.

2007. godini i u godini t

= srednja vrijednost stupanj-dana grijanja u pro-

= stvarna vrijednost stupanj-dana grijanja u 2007. godini i u godini t

Razlika izmeu ova dva podatka jest broj vikendica/apartmana i praznih

SRIJEDA, 11. SRPNJA 2012.

SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

potronja energije za grijanje korigirana prema klimatskim

Varijacija ovog pokazatelja tijekom vremena odraava utjecaj

2.4. Potronja energije za grijanje vode po stanovniku (P3)

> ( E 2007 * MDD25cooling )  ( Et

pri emu su:

= potronja energije za hlaenje prostora u 2007.

= srednja vrijednost stupanj-dana hlaenja u

pri emu su:

= stvarna vrijednost stupanj-dana

= potronja energije za pripremu PTV u kuanstvu u 2007. godini i u godini t

= broj stanovnika u 2007. godini i u godini t

2.5. Specifina godinja potronja elektrine energije

Jedan od naina kojim bi se bolje pokazale stvarne utede energije bio bi da

SRIJEDA, 11. SRPNJA 2012.

SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

Za izraun pokazatelja P4 potrebni su sljedei podaci:

pri emu su:

= broj pojedinog kuanskog ureaja u godini t

2.6. Potronja elektrine energije za rasvjetu po kuanstvu

Pokazatelj P5 rauna se matematikom formulom:

pri emu su:

= potronja elektrine energije u kuanstvu za rasvjetu u 2007. i u godini t

= broj stalno nastanjenih stanova u 2007. godini

2.7. Potronja energije (osim elektrine i suneve energije) po

pri emu su:

= potronja energije (izuzev elektrine i

> ( E 2007 * MDD25cooling ) ( Et

( E CAgasoline S CAgasoline E CAdiesel S CAdiesel E CAsUNP S CAUNP ) / S CA