UPUTA UENIKU NA PUTU STICANJA ZNANJA

Ui, u ime Gospodara tvoga koji stvara,

stvara ovjeka od ugruka!
Ui, plemenit je Gospodar tvoj,
koji pouava peru,
koji ovjeka pouava onome to ne zna.
(al-'Alaq, 1-5)
Reci: "Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne
znaju?
Samo oni koji pameti imaju pouku primaju!"
(az-Zumer, 9)
I Sutina znanja
Allahov Poslanik, sall-Allahu 'alejhi we selleme, je rekao: "Traiti znanje
dunost je svakog muslimana i muslimanke." Znaj, Allah ti se smilovao, da je
najbolje svrsishodno znanje i rad na njegovom ouvanju. Od muslimana se
zahtijeva da traga za onim znanjem koje od njega data situacija zahtijeva ('ilmu-lhal).
II Cilj odgoja i obrazovanja
1. Ispravnost nijjeta
2. Treba eljeti:
-

Allahovo zadovoljstvo
ahiret
otklanjanje neznanja od sebe i drugih
oivljavanje vjere
opstanak islama (a on je zagarantovan znanjem)

3. Treba imati:
- zahvalnost na blagodati uma
- zahvalnost na tjelesnom zdravlju
4. Ne treba i ne smije imati za namjeru:
- poasti i priznanja ljudi
- pribavljanje dobara samo ovog svijeta
- naklonost vladara i drugih
Od ovoga se izuzima samo ako se ast i ugled trai sa ciljem da se moe vie
raditi na dobru i boriti se protiv zla, te sprovoditi istinu i pomaganje vjere, a ne
radi udovoljavanja niskim linim prohtjevima. Naravno, i ovo izuzimanje je

dozvoljeno u granicama - onoliko koliko je dovoljno da se uspostavi norma borbe

za dobro i spreavanje zla i nedostojnih dijela.
5. Uenik treba biti skroman (skromnost je stanje izmeu ponosa i poniznosti)
6. Uenik treba biti edan (moralan)
III Izbor znanosti, uitelja, kolege i odlunost u nauci
1. Izaberi iz svake znanosti ono najbolje, ono to ti je potrebno za stvari vjere u
datom halu, kao i ono to iziskuje vrijeme.
2. Izbjegavaj prazne diskusije!
3. Pronai uena, pobona i starijeg uitelja, koji je uz to strpljiv i milosrdan.
4. Savjetovanje u traenju znanja (gdje traiti, kod koga traiti, izbor znanosti)
Ne propada ovjek koji se savjetuje. Kompletan je ovjek onaj koji ima svoje
ispravno miljenje i savjetuje se sa drugima. Polovian je ovjek onaj koji ima
svoje ispravno miljenje, ali se ne konsultuje, odnosno, to ini bez vlastitog stava.
Onaj koji nema ni svog miljenja, a niti se savjetuje, je niko i nita. Savjetuj se u
ivotu sa onima koji se boje Uzvienog Allaha.
5. Ne uri pri izboru uitelja i dobro razmisli pri izboru; savjetuj se, budi strpljiv i
ustrajan.
6. Budi hrabar i ustrajan. Hrabrost je strpljivost u trenutku tekoe, a ne poslije
toga.
7. Ne prelazi na drugu naunu disciplinu dok prethodnu dobro ne savlada.
8. Nije pohvaljeno da naputa, mijenja i seli se iz jednog mjesta u drugo bez
potrebe, jer se tada stvari zbrkaju, preokupira um, izgubi vrijeme, a i zamjeri se
uitelju.
9. Suzdravaj se od raznih strasti i prohtjeva.
10. Za druga uzmi radna, pobona i zdrave prirode ovjeka, a uvaj se ljentine,
besposliara, brbljivca, pokvarenjaka i smutljivca.
11. Znanje e postii samo sa est stvari:
- otroumnou,
- udnjom,
- izdrljivou,
- dostatnou (onoliko koliko je potrebno za ivot),
- uputom uitelja,
- sa dosta vremena.
IV Cijenjenje nauke i onih koji se njome bave
1. Nai e znanje:
- cijenjenjem znanja i onih koji znaju,
- potivanjem i uvaavanjem uitelja (potivanje je bolje od poslunosti).

2. Ko hoe da mu dijete bude od onih koji znaju, treba paziti na uene i pobone
strance. Treba ih astiti, gostiti, potivati i neim nagraditi.
3. U potovanje i cijenjenje uitelja spada to da uenik:
- ne ide ispred uitelja,
- ne sjeda na njegovo mjesto,
- ne poinje govoriti bez njegove dozvole,
- ne govori previe u njegovu prisustvu, osim sa dozvolom,
- ne pita ga u momentu umora,
- cijeni njegovo vrijeme,
- ne kuca na vrata, nego strpljivo eka dok uitelj ne izae.
4. Podravaj uitelja u svemu, osim u neposlunosti prema Uzvienom
Allahu. Nema poslunosti stvorenju, ako je ono neposluno Stvoritelju.
5. U potovanje uitelja spada i cijenjenje njegove djece i prijatelja.
6. Ako uvrijedi svog uitelja bie lien beriketa znanja.
7. Uz potovanje uitelja ide i potovanje prema knjizi:
- ne uzimaj knjigu a da nisi potpuno ist,
- nije lijepo na knjigu stavljati neto drugo (niti manje vrijednu knjigu na vie
vrijednu),
- u duno potovanje prema knjizi spada i to da se ni noga ne prui prema njoj.
8. U duno potovanje prema knjizi spada i usavravanje pisanja. (Izmeu ostalog,
ne treba pisati zbijeno i sitno da bi se ostavilo prostora za komentar, osim u
nudi.)
9. U uvaavanje nauke spada i cijenjenje:
- onog od koga se neto ui,
- kolege u struci.
10. Laskanje je pokueno u islamu, osim u traenju nauke: uenik moe polaskati
uitelju ili kolegama sa ciljem da se okoristi njihovim znanjem.
11. Uenik treba sa potovanjem i respektom da prima znanje i mudrost,
pa makar i vie puta uo isto o nekom pitanju. Onaj iji respekt nekog
naunog problema i hiljaditog puta ne bude jednak respektu prvog puta, ne spada
u znanstvenike.
12. Uenik ne treba da sam izabire struku, nego da to prepusti uitelju.
13. Nepotrebno je da uenik za vrijeme nastave sjedi blizu uitelja, nego je lijepo
da izmeu njih, iz potovanja, bude udaljenost od jednog luka.
14. Uenik se treba uvati loeg morala, pogotovo oholosti.
Dobro je da se potrai i neka knjiga u kojoj se govori o lijepom vladanju.
V Ozbiljan rad, napor i interesovanje
1. Onome ko trai znanje nuni su:
- ozbiljnost,

- upornost,
- permanentan rad.
2. Za nauku je potreban trud trojice:
- uenika,
- uitelja,
- uenikovog oca (ako je iv).
3. Potrebno je da uenik bdije i noima. Ko sebe navikne na bdijenje nou,
obveseli srce danju.
Onaj ko eli znanje mora biti ustrajan u uenju i ponavljanju, na poetku i na kraju
noi.
4. Ne treba pretjerivati i optereivati se. Psiha ovjeka moe oslabiti i dovesti do
prekida sa radom.
5. Onaj ko eli znanje treba imati i dosta ambicija u nauci. ovjek leti na krilima
svojih ambicija.
6. Treba se imati uporan rad i velika odlunost. Bez toga, samo sa ambicijama,
ima se samo polovian uspjeh.
7. Ljenost je velika nesrea i bolijest, pa je se priuvaj.
8. Protiv ljenosti moe pomoi:
- suh hljeb,
- groice (na gladan stomak, ne pretjerano),
- upotreba miswaqa, odnosno pranje zuba (to pomae jo i pamenju i rjeitosti),
- izbjegavanje prekomjernog uzimanja hrane.
9. Nain da se smanji prekomjerno uzimanje hrane jeste u razmiljanju o:
- koristi uzimanja manje jela,
- dobrom zdravlju,
- skromnosti,
- nesebinosti,
kao i u uzimanju manje, ali ukusnije i kalorinije hrane.
Pretrpan stomak odnosi otroumnost. Pristup jelu sa veim apetitom je dozvoljen
jedino sa dobrom namjerom (da se bude jak pri postu, namazu, teim
poslovima...)
VI Poetak uenja, intenzitet i raspored
1. Zapoinjanje srijedom
2. Gradivo za poetnika treba da bude toliko, da ga on moe lahko savladati, uz
dvostruko ponavljanje (to se odnosi na obim). Gradivo se moe poveavati svaki
dan. Ako se blago i postepeno izlae, mogue je i due lekcije savladati uz
dvostruko ponavljanje.
3. Ukoliko se neko gradivo u poetku odui, treba ga ponoviti i vie puta
(10), jer e se uenik tako navii na ponavljanje i utvrivanje preenog gradiva.

4. Lekciju treba poeti sa onim to je najblie uenikovom shvatanju i treba

izabrati kratko i jednostavno tivo, lahko shvatljivo, upotrebljivo i daleko od
dosade.
5. Vrlo je korisno da uenik nakon to savlada i ponovi gradivo, to i pismeno
rezimira.
6. Nije dobro da uenik biljei ono to ne razumije (to umanjuje otroumnost i
odnosi inteligenciju, a gubi se i na vremenu).
7. Uenik treba nastojati da shvati gradivo koje uitelj izlae kroz razmiljanje i
pronicljivost. Ovome pomae i ee ponavljanje uz razmiljanje.
8. Nije dobro da se uenik ulijeni i da se ne trudi da shvati i razumije, ve treba
biti uporan u radu.
9. Treba se stalno obraati Uzvienom Allahu molbom i poslunou.
10. Onaj ko trai znanje, treba da ulazi u razgovor, pa i u diskusiju, s tim da nastoji
biti pravian. Ovo e initi polahko i promiljeno, uvajui se da ne pada u srdbu,
ili izazove gnjev ili nered, jer je cilj da se doe do istinitog i tanog (a ne prisila i
bacanje sagovornika na koljena). Ovo se jedino postie osjeanjem pravednosti,
mirno i razumno, a ne prepirkom i ljutnjom. Ukoliko sagovornik nema za cilj istinu,
onda je sa njim dozvoljena izvjesna taktinost i varka. Pazi se diskusije sa
ovjekom koji je tvrdoglav i nezdrave prirode. Korist diskusije i razmjene miljenja
je vea od koristi obinog ponavljanja, jer u njima ba ima ponavljanja (sahat
diskusije je bolji od mjeseca ponavljanja, ako se vodi sa diskutantom istih
namjera).
11. Onaj ko trai znanje treba stalno da razmilja, ak i o nekim sitnicama u nauci,
i da se privikne na to. Detalji se jedino i mogu dokuiti promiljanjem.
12. Treba promisliti prije nego se neto kae. Govor treba pravilno usmjeriti, tako
da pogodi cilj. Onaj ko vodi raspravu, svoje rijei treba da bazira na dubokom
razmiljanju. Znaj, Allah bio milostiv prema tebi, da je vrhunac pameti govor koji
je promiljen i argumentovan. U govoru ne smije zaboraviti pet stvari:
- povod razgovora,
- njegovo vrijeme,
- njegovo mjesto,
- nain na koji se vodi,
- njegovu duinu.
13. Da bi neto nauio, uenik treba da koristi svako mjesto, vrijeme i osobu
(Mudrost je izgubljena stvar mumina, gdje god je nae uzme je.). Ne ustruavaj
se da se u nauci okoristi od bilo koga, niti krtari u njoj. Treba se imati
radoznalosti i srce puno razuma.
14. Ako neko ko trai znanje, istovremeno mora i privreivati da bi zaradom
izdravao porodicu i druge, neka radi i ui, a ne da ljenstvuje i da napusti dalje
obrazovanje.
15. Zahvali Milostivom Allahu kad god neto uspije i shvati u nauci. Zahvala
mora biti i jezikom i svojim biem, i moralno i materijalno. Budi svjestan(sna) i
vrst(a) u uvjerenju da znanje i uspjeh dolaze samo od Njega. Zabludjeli trae
istinu i uputu od 'aqla.

16. Ko je bogat nek ne krtari, i nek se Svevinjem utjee od krtosti.

17. Na ueniku je da sam sebi nabavlja i kupuje knjige, i da radi na njihovu
umnoavanju, pomaui tako nauku i prosvjetu.
18. Onaj ko trai znanje treba biti visoka ponosa i da ne hlepi za imetkom drugih.
Neki su prvo nauili zanat, pa se onda bavili naukom.
19. Uenik ne treba da krtari, nego da troi na sebe, a i drugima da pomae.
20. Ne smije se zbog straha od nekog ili neeg grijeiti prema Allahu. Prava molba
Allahu Delle-anuhu je od onoga, koji se ne grijei prema Njemu ni zbog koga,
pazi na erijatske propise, ne kri ih i boji se samo Njega.
21. Uenik treba da sam sebi odrijedi taan obim za ponavljanje gradiva. Ono to
pomae ueniku da bolje upamti i naui gradivo je da:
- jueranje gradivo ponovi - 5 puta
- prekjueranje - 4 puta
- lekciju prije ove - 3 puta
- prije nje - 2 puta
- a prije ove - jednom
22. Ne treba ponavljati u sebi, a niti preglasno. Sredina je u svemu najbolja. Uz to i
uenje i obnavljanje moraju biti intenzivni i poletni.
23. Ne bi smjelo kod uenika doi do kolebanja, jer ono moe biti fatalno.
24. Onaj ko eli postati struan u nekoj oblasti trebao bi bar jedno djelo znati na
pamet i ponavljati ga, to bi mu mnogo olakalo da pamti ono to uje iz te
oblasti.
VII At-tawaqqul (aktivan oslonac na Allaha Delle-delaluhu)
1. Onaj ko trai znanje treba imati vrst oslonac na Uzvienog Allaha i da se ne
optereuje brigom o opskrbi.
2. Zaposli svoj nefs radom na dobru da on ne bi tebe zaokupio svojim prohtjevima.
3. Ne pridaj vanosti stvarima ovog svijeta, jer briga i tuga ne koriste niti
spreavaju nesreu, a tete srcu, umu i tijelu. Smanjuj u granicama mogunosti
ovosvjetske veze.
4. Budi spreman da na putu sticanja znanja podnese napor i tekoe. Ko se strpi
uoit e prednosti slasti znanja nad ostalim ovosvjetskim uivanjima.
5. Uenik se ne bi trebao, za vrijeme sticanja znanja, optereivati neim drugim
do naukom.
6. Nauka zahtijeva neprekidan rad.
VIII Vrijeme sticanja znanja
1. Vrijeme uenja je od kolijevke pa do groba.
2. Najbolja starosna dob je poetak mladosti.
3. Najpogodnije vrijeme uenja u toku dana je:
- zora,

- vrijeme izmeu akama i jacije.

4. Uenik treba da koristi racionalno svoje vrijeme. Kad mu dosadi uenje jedne
znanosti neka pree na drugu.
5. San dolazi od toplote, te ga radi toga treba otklanjati vodom.
IX Samilost i savjet
1. Uen ovjek treba da bude milostiv i sklon pruanju savjeta, a ne zavidan.
Zavidnost mu teti, a ne koristi.
2. Da ne bi gubio dragocjeno vrijeme, nije lijepo da se uenik prepire i sukobljava
sa bilo kim. Nastoj se pozabaviti svojim poslovima, a ne satiranjem protivnika.
3. Pazi se neprijateljstva prema drugom, jer e te ono osramotiti, i odnijet ti
dragocjeno vrijeme.
4. Budi spreman na podnoenje, naroito onoga to dolazi od neuraunljivih osoba
(Podnesi jednu neugodnost od glupaka, da bi izbjegao drugih deset).
X Iskoritavanje mogunosti
1. Onaj ko trai znanje treba da koristi svaki tren za sticanje nauke. Jedan od
naina je da uvijek uz sebe ima pribor za pisanje i da ono to uje korisno
pribiljei.
2. Svaki dan naui neto napamet iz nauke i mudrosti, jer e vremenom to malo
postati mnogo.
3. Niko ne bi smio gubiti vrijeme i sate uzalud, a naroito ne uenik. Treba koristiti
i noi i slobodno vrijeme.
4. Uenik treba da koristi prisustvo starijih osoba. (Beriket je sa vaim starijim.)
5. Ako neto pone, ustraj u tome.
6. Neizbjeno je da e onaj ko trai znanje, na tom putu doivljavati tekoe i
ponienja.
7. Uenik treba uvijek imati uza se i svoju potrebnu literaturu, da bi je u svakom
momentu mogao koristiti.
XI Pobonost
1. to uenik bude poboniji, to e mu znanje biti korisnije, uenje lake,
a koristi raznovrsnije.
2. Dobro je da uenik izbjegava uzimanje hrane u ariji.
3. Izbjegavaj ogovaranje i sijela na kojima se mnogo pria, jer onaj ko puno govori
potkrada ti ivot i troi ti vrijeme. Izbjegavaj besposliare, pokvarenjake i
grjenike.
4. Nastoj da bude u drutvu dobrih ljudi, jer druenje sa njima pomae
stabilnosti, a ne prevrtljivosti karaktera.
5. Za vrijeme uenja okreni se prema kibli.
6. Prihvati to vie sunneta Muhammeda, sall-Allahu 'alejhi we sellem.
7. Koristi se hajr dovom dobrih ljudi i uvaj se kletve mazluma.

8. Uenik ne treba da se ogluuje o lijep odgoj i sunnet.

9. Namaz obavljaj skrueno, a i nafilu klanjaj.
XII Dobro pamenje i zaborav
1. Faktori koji pospjeuju dobro pamenje su:
- uporan rad,
- ustrajnost,
- umjerena ishrana,
- none nafile,
- uenje Qur'ana sa razumijevanjem.
2. Kae se da nita tako ne razvija pamenje kao uenje Qur'ana gledajui.
3. Lijepo je da uenik pri uzmanju knjige proui sljedee: U ime Allaha. Neka je sva
slava i hvala Allahu. Allah je najvei. Nema moi i snage osim u Allaha, Velikog,
Monog, Silnog.
4. Kada uenik neto napie, lijepo je da kae: Vjerujem u Allaha, Jednog, Jedinog,
Istinitog. On je bez druga, odbacujem sva druga boanstva osim Njega.
5. Potrebno je esto donositi salavate na Resulullaha, sall-Allahu 'alejhi we sellem.
6. Naputanje grijeha.
7. Dobrom pamenju pomae i sljedee:
- upotreba miswaqa, tj. pranje zuba,
- pijenje meda,
- tamjan sa eerom,
- uzimanje 21 groice na tate.
8. Sve to umanjuje balgam i tekuine, uveava pamenje, a sve to ih poveava
uzrokuje zaboravljanje.
9. U uzronike brzog zaboravljanja spadaju:
- neposlunost Uzvienom Bogu,
- mnogi grijesi,
- tuga i seta,
- prezaposlenost,
- mnoge veze sa svijetom.
Ovosvjetske brige pomrauju srce, a onosvjetske unose nur u njega, to se
najbolje osjeti u namazu. Skrueno obavljanje namaza i rad na sticanju znanja
odbijaju brigu i tugu.
XIII ta pospjeuje rizq, a ta ga umanjuje?
1. Sudbinu odbija samo dova, a opskrba biva ovjeku uskraena radi grijeha koje
poini.
2. Uzroci siromatva naroito mogu biti:

- laganje,
- spavanje u zoru,
- pretjerano spavanje (ono je uzrok svakom siromatvu, pa i siromatvu znanja).
3. Ono to donosi siromatvo moglo bi biti i:
- krtost,
- rasipnitvo,
- ljenost,
- gaflet i sporost pri izvravanju poslova,
Ovome se moe jo dodati i:
- naputanje dove za dobro roditelja,
- dozivanje roditelja samo njihovim imenom,
- spavanje i mokrenje bez odjee (go),
- uzimanje hrane dunub,
- neist,
- nipoditavanje hrane koja padne sa stola,
- hod ispred starijih
- izigravanje sa namazom,
- ubrzavanje izlaska iz damije poslije sabah-namaza,
- rani odalazak u ariju i spor povratak,
- proklinjanje djeteta,
- ostavljanje neopranog posua, itd.
4. Moli za opskrbu sadakom.
5. Lijepo pisanje je jedan od kljueva rizqa.
6. Veselo lice i lijepa rije pospjeuju nafaku.
7. Metenje ispred svoje kue i pranje posua pomae bogaenju.
8. Skrueno obavljanje namaza, s potovanjem, pravilno, uz nastojanje da se svi
wadibi i sunneti namaza dosljedno izvre, je jedan od uzroka bolje opskrbe.
9. Za opskrbu pomae i:
- duha-namaz
- uenje sura al-Waqi'a (naroito nou), al-Mulk, Muzemmil, al-Layl, a-arh,
- dolazak u damiju prije ezana,
- ustrajnost u istoi,
- klanjanje vitra i sabahskog sunneta kui
10. Poslije vitr-namaza ne treba priati o ovosvjetskim stvarima, sjedeti sa
enama, osim iz nude. I inae nije lijepo govoriti o stvarima koje su beskorisne.
11. Zikr:

- od raanja zore do vremena namaza izgovoriti sto puta:

SubhanAllahe-l-azim. SubhanAllah we bihamdihi we stagfirullah we etubu ilejh.
- ujutru i uvee izgovoriti sto puta: La ilahe illAllahe-l-mulku-l-haqqu-l-mubin.
- poslije sabah i akam-namaza 33 puta izgovoriti: El-hamdulillah. SubhanAllah
we la ilahe illAllahu wallahu ekber.
- poslije sabah-namaza 70 puta izgovoriti: Estagfirullahe te'ala.
- vie se puta uz salawate moe prouiti sljedee: La hawle we la quwwete illa
billahi-l-alijju-l-azim.
- petkom je lijepo uiti: Allahumme
12. Abdestu i namazu uenik e pristupiti sa dunim potovanjem.
13. Pri odlasku na hadd, uenik e nastojati da obavi i 'umru.
14. Potrebno je paziti na svoje zdravlje. To e se uspjeno initi ako se upozna
neto iz medicine. Za to e dobro doi djelo Vjerovjesnikova medicina od Ebu-lAbasa al-Mustagfirija.

(iz knjige Burhanuddina az-Zarundija

Uputa ueniku na putu sticanja znanja)