UPUTE ZA IZRADU ZAVRNOG RADA

1. STRUKTURA ZAVRNOG RADA

Zavrni rad treba sadravati:
1.1. Naslovnica zavrnog rada ureena prema predloku navedenom na kraju Uputa.
1.2.1 Kopija obrasca Z1S/Z1P - Obrazac za ocjenu zavrnog rada na
strunom/preddiplomskom studiju.
1.2.2 Iza Obrasca Z1S/Z1P treba staviti Izjavu o originalnosti zavrnog rada.
1.2.3 Izjavu o suglasnosti za pohranu i javnu objavu potrebno je predati zajedno sa
zavrnim radom u Studentsku slubu ali je nije potrebno uvezivati u sam rad.
1.3. Sadraj zavrnog rada s naslovima poglavlja i potpoglavlja, pri emu su poetne
stranice poglavlja i potpoglavlja upisane uz desni rub stranice. Po potrebi, u sadraju
se mogu naznaiti i pojedini odjeljci u potpoglavljima.
1.4. Uvod (PRVO POGLAVLJE)
Poglavlje "1. Uvod" predstavlja uvod u zavrni rad. Ovdje je potrebno opisati problem
koji se u zavrnom radu rjeava (detaljnije obrazloiti zadatak zavrnog rada),
istaknuti vane teme obuhvaene zadatkom zavrnog rada, te dati pregled rezultata u
rjeavanju ovog problema opisanih u citiranoj literaturi. Na kraju uvodnog poglavlja
potrebno je naznaiti strukturu zavrnog rada i dati kratki opis pojedinih poglavlja.
1.4.1 Zadatak zavrnog rada (potrebno samo kod preddiplomskog studija)
Potpoglavlje "1.1. Zadatak zavrnog rada" je zasebno potpoglavlje unutar uvoda. U
njemu je potrebno na temelju uvoda saeto navesti (u najvie tri reenice) zadatak
zavrnog rada.
1.5. Glavni dio rada
Glavni dio rada preporua se podijeliti u vie poglavlja (najvie etiri) i potpoglavlja,
tako da se zasebno mogu opisati: vane teorijske podloge, analiza sustava (uz npr.
matematiki i simulacijski model sustava), izvod rjeenja problema (npr. algoritma
upravljanja), sklopovlje za realizaciju rjeenja problema (npr. upravljanja, nadzora i
zatite), postignuti rezultati, i slino.
Pri navoenju formula, shema, slika i podataka preuzetih iz literature neophodno je
citirati koritenu literaturu. Pri opisu rjeenja problema potrebno je u potpunosti
opisati izvod formula s meu rezultatima, a ne samo navesti konane rezultate. Slike
koje prikazuju rezultate simulacije i eksperimenta neophodno je komentirati. Opis rada
sklopovlja treba biti cjelovit i detaljan.
Pri izradi odgovarajuih raunalnih programa (npr. program za simulaciju, program za
upravljanje i sl.), dijagrame toka treba opisati detaljno i povezati ih s ispisom
programa (koji se najee stavlja u privitak zavrnom radu). Glavni dio rada najee
se podijeli u 3 poglavlja: poglavlje uvoda u materiju koja se obrauje u radu s
pripadnom teorijskom podlogom (2. poglavlje), sredinje poglavlje gdje se iznosi
rjeenje zadatka zavrnog rada (3. poglavlje), te rezimirajue poglavlje gdje se
prikazuju postignuti rezultati, daje opis rezultata te odgovarajua rasprava (4.
poglavlje).
1.6. Zakljuak (ZADNJE POGLAVLJE)
Ovo je rezimirajue poglavlje u kojem se daje osvrt na ciljeve postavljene u zadatku
zavrnog rada i postignute rezultate. Preporua se, drei se sadraja zavrnog rada,
opisati najznaajnije ostvarene rezultate (po poglavljima, bez navoenja broja i
naslova poglavlja). Pri tome je dobro navesti pogodnosti, ogranienja i podruja
mogue primjene dobivenih rezultata.

1.7.
1.8.
1.9.
1.10.

1.11.

1.12.

1.13.

Dobro je predloiti mogunosti i postupke rjeavanja uoenih problema, za ono to je

u radu ostalo nerijeeno ili za predloeno rjeenje ako nije dalo zadovoljavajue
rezultate, ime se daju smjernice za daljnji rad na ovom podruju.
Literatura - popis upotrijebljene literature.
Popis i opis upotrijebljenih oznaka (u sluaju koritenja veeg broja oznaka).
Popis i opis upotrijebljenih kratica (u sluaju koritenja veeg broja kratica).
Saetak s kljunim rijeima na hrvatskom jeziku. Naslov i saetak s kljunim
rijeima na engleskom jeziku.
Opisati glavni problem, naznaiti smjernice kako je rjeavan te naznaiti postignute
rezultate zavrnog rada. Saetke dati na 10 do 15 redaka (do pola stranice).
ivotopis
Uz biografske podatke navesti i sudjelovanje na natjecanjima te osvojene nagrade.
ivotopis student treba vlastoruno potpisati.
Prilozi
U prilog zavrnom radu poeljno je staviti materijale koji nisu neophodni za temeljito
praenje materije u zavrnom radu i rjeenja zadatka zavrnog rada. Najee su to
ispisi programa, tehnike specifikacije pojedinih podsustava, detaljne sheme sklopova
i ureaja, fotografije realiziranog sustava i slino.
Elektronika verzija zavrnog rada na CD-u ili DVD-u
Elektronika verzija zavrnog rada na CD-u ili DVD-u mora biti u doc-formatu i pdfformatu. Elektronika verzija mora sadravati sve dijelove navedene pod tokama 1.1
do 1.12. Obrazac Z1S/Z1P i Izjava originalnosti moraju pritom biti u potpunosti
popunjeni (v. toku 1.2.), ali radi jednostavnijeg ureivanja, datoteke u elektroniku
verziju rada smiju biti uvrtene nepotpisane, kao i ivotopis (v. toku 1.11.).
Uz elektroniku verziju zavrnog rada na CD ili DVD treba, u sluaju potrebe, dodati i
priloge (simulacijske datoteke, datoteke izraenog programa i sl.).

Napomena: Preporua se tekst zavrnog rada sreivati po poglavljima te tijekom izrade

jedan po jedan dio davati voditelju na uvid. Zavrni rad u cjelini poeljno je
dati na uvid voditelju najmanje tjedan dana prije planiranog termina uveza i
predaje rada.

2. OBRADA TEKSTA
2.1.
2.2.
2.3.
2.4.

Format rada je A4 (210 x 297 mm).

Stranice treba numerirati uz desnu marginu (prvo poglavlje zapoinje sa str. 1.).
Sadraj rada navesti iza obrasca za prijavu teme i imenovanje mentora zavrnog rada.
Rad mora sadravati:
- uvod,
- glavni dio (do najvie 4 poglavlja),
- zakljuak,
- popis upotrijebljene literature (iza literature dolaze ostali popisi, ako ih ima),
- saetak (na hrvatskom i engleskom jeziku),
- ivotopis, te
- prilozi (ako ih ima).
Tekst napisati nekim od programa za obradu teksta na raunalu (preporua se MS
Word) uz prored od 1,5. Pri obradi teksta potrebno je koristiti font Times Roman 12 pt
(ili 10opi). Ukoliko font Times Roman nije raspoloiv, mogue je upotrijebiti font

2.5.

2.6.

2.7.
2.8.

2.9.

najsliniji traenom fontu, iste veliine. Margine teksta trebaju biti: lijeva 25 mm,
desna 20 mm, gornja i donja 25 mm.
U itavom radu potrebno je upotrebljavati iste oznake za iste veliine, a njihovo
objanjenje dati nakon prve pojave u formuli, a po potrebi i u popisu na kraju rada iza
literature (kada se koristi velik broj oznaka).
Poglavlja, potpoglavlja, odjeljke (toke), slike, tablice i formule treba numerirati.
Nova poglavlja treba zapoeti na novoj stranici. Nain numeriranja je sljedei:
- Naslovi poglavlja se piu velikim slovima (14 pt, bold, razmak 12 do 16 pt) i
numeriraju arapskim rednim brojevima (s tokom), poevi brojem 1 za uvod, a
posljednjim brojem zakljuak.
- Potpoglavlja se piu malim slovima (14 pt, bold, razmak 8 do 12 pt) i numeriraju
tako da prvi broj sadri broj poglavlja, drugi broj potpoglavlja. Npr. prvo potpoglavlje
u drugom poglavlju imat e oznaku 2.1.. Broj nivoa (odjeljaka, toaka) potpoglavlja
nije ogranien, ali je uobiajeno da ih ne bude vie od tri. Naslovi odjeljaka se piu
malim slovima (12 pt, bold, razmaci 6 do 9 pt).
- Slike i tablice se numeriraju, takoer, s dva broja, od kojih prvi broj sadri broj
poglavlja, a drugi broj slike (odnosno tablice) unutar poglavlja. Npr. trea slika u
etvrtom poglavlju imati e oznaku Sl. 4.3., odnosno Tab. 4.3., kada je rije o tablici.
Iza numerike oznake slike (tablice) slijedi njen opis (kao i vrijednosti parametara uz
koje je slika snimljena). U opisu slike, do najvie 2 retka, mogu se koristiti kosa slova
(italic), uz prored 1. Iza naslova slike staviti jedan prazan red. Oznaka slike (Sl.) i broj
slike mogu biti masno pisani (bold). Numerika oznaka i opis slike piu se neposredno
ispod slike, a numerika oznaka i opis tablice iznad tablice (na kraju je uobiajeno
staviti toku).
- Formule se numeriraju takoer s dva broja, od kojih je prvi broj poglavlja a drugi
broj formule unutar poglavlja. Oznaka se stavlja u visini formule uz desni rub stranice,
zatvorena je u okrugle zagrade, a brojevi su odvojeni crticom. Npr. prva formula u
drugom poglavlju imala bi oznaku (2-1).
Obavezna je uporaba jedinica meunarodnog sustava SI i onih koje su u Hrvatskoj
zakonite (Zakon o mjernim jedinicama, NN br. 58 iz 1993., str. 1469).
Slike i tablice treba ukomponirati u tekst najblie mjestu gdje se na njih poziva
(ukoliko nisu vee od A4 formata). Slike ue od irine stranice mogu se pozicionirati
na sredini stranice ili desno na stranici, dok se one veliine A4 ili vee mogu dati u
prilogu. Slike i tablice vee od A4 potrebno je sloiti na format A4. Prilog se uvezuje
na kraju rada ili se slae u posebni dep na koricama rada. U prilogu se osim slika i
tablica daju dijagrami tokova programa i ispisi programa. Priloge treba oznaiti
slovom P i brojem poglavlja te brojem priloga u poglavlju, kao npr. P.2.1.
Literaturu treba svrstati redom kojim se pojavljuje u radu i napisati na sljedei nain:
- Primjer za lanak iz asopisa:
[1]
Inicijali imena, prezime autora, naslov rada, naziv asopisa, broj asopisa
(br./No.), broj sveska (sv./Vol.), str. (pp.) od do, mjesec i godina izdanja.
- Primjer za referat objavljen u zborniku konferencije:
[2]
Inicijali imena, prezime autora, naslov referata, naziv konferencije, sv. (broj
sveska), str. (stranice) od do, mjesto, godina izdanja.
- Primjer za knjigu:
[3]
Inicijali imena, prezime autora, naslov knjige, izdava, mjesto, godina izdanja.

2.10. Na slike se u tekstu poziva na sljedei nain: prema slici 2.3. (ukoliko se poziva na
sliku 2.3.), a kada se eli u zagradi naznaiti slika na koju se tekst odnosi tada:
...(Sl.2.3.)... Na jednadbu (3-4) pozivalo bi se: prema jednadbi (3-4). Na literaturu

broj 2 poziva se: prema [2]. Ukoliko se poziva na vie referenci literature, mogue je
vie oznaka odvojenih zarezom staviti u zajednike uglate zagrade. Pri pozivanju na
knjigu korisno je uz broj literature u zagradi oznaiti i broj stranice knjige na kojoj se
nalazi podatak, formula ili slika, kao npr. [4, str.132], to znai da je informacija uzeta
iz knjige pod rednim brojem etiri u popisu literature, sa stranice 132.

3. DOPUNSKE UPUTE
itljivost i slovni simboli
1.

2.

3.

Slovni simboli na slikama, u tablicama i u tekstu moraju biti istovjetni (i veliinom).

Slike i tablice moraju biti istolike, tj. sve crtane i pisane jednakim nainom,
istovjetnim normiranim grafikim simbolima i oznaene rednim brojem.
U hrvatskom tekstu ne smiju se pojavljivati engleske ili neke druge strane rijei.
Izuzeci su sluajevi kad za navedeni pojam nema hrvatske rijei, pa se tada moe
napisati (strunjacima prepoznatljiv) strani naziv, ali tada obavezno kosim pismom
(kurziv, italic). Strana rije se pie kosim pismom i u sluaju kada se uz pojam u
zagradi navodi i naziv na stranom jeziku, kao npr. (engl. device).
U formulama (jednako kad su one u tekstu ili kad se piu u posebne retke) treba paziti
na uporabu velikih i mali h slova, te uspravnih i kosih slova. Ope je pravilo da se za
obiljeavanje fizikalnih veliina rabe meusobno prihvaene oznake (npr. l za duljinu,
m za masu, t za vrijeme, T za termodinamiku temperaturu, U za napon, I za jakost
elektrine struje, R za otpor, P za snagu itd.). Uz veliinske jednadbe za iskazivanje
fizikalnih pojava i zakonitosti koje vladaju meu pojedinim veliinama, doputena je
uporaba i tzv. brojanih i jedininih relacija. Slijedi primjer ispravno napisane
dvoredne veliinske jednadbe, s obaveznim opisom uporabljenih oznaka odmah
potom:
a n
a
(4-13)
y y0 ax y0 xi y0 ( x1 x2 x3 ... xn )
N i 1
N
gdje je: y vertikalni pomak podizaa, linearno ovisan o srednjoj vrijednosti
horizontalnog poloaja x, odreen postavljenim parametrom regulacijskog kruga a = 5
m/cm, dobiven iz n = 10 ponovljenih namjetanja xi (i = 1, 2, 3, ..., n).
Mogue je i svaku od veliina u izrazu opisati jednu ispod druge, kao na primjer:
y y0 ax y0

a n
a
xi y0 ( x1 x2 x3 ... xn )

N i 1
N

(4-13)

gdje je:

4.

5.

- y vertikalni pomak podizaa,

- x horizontalni poloaj,
- a parametar, ...
Fizikalne i druge veliine piu se kosim slovima. Brojke, konstante i mjerne jedinice
piu se uspravno, a takoer, u naelu, i svi eksponenti i indeksi. Iznimka su indeksi
(gornji i donji) koji predstavljaju neku veliinu (npr. brojila pri sumiranju po
veliinama ili indeksima oznaenim s i, j, ...); tada se piu kosim slovima.
Vektori i matrice oznaavaju se uspravnim, masnim slovom, pri emu se za vektor
koristi malo slovo, a za matricu veliko slovo.

6.

Matematiki simboli, funkcije i operatori (+, =, , , suma , , lim, diferencijal d ili

, element , log, baza prirodnog logaritma e, ln, div, grad, , sin, tan, i drugi) piu
se uspravno.

Pravopis i jednoznanost ispisa

Kako bi se otklonile dvojbenosti u itanju teksta, valja se drati sljedeih pravila pisanja:
a)

b)

c)

U veliinskim jednadbama propisano je pisanje produkta brojane vrijednosti i

pripadajue jedinice (oboje uspravno) s 0,7 do 1 standardnog razmaka (npr. U = 9 V,
m = 2,4 kg, R/R = 0,02 %, = 22,3 C). Ne preporua se razdvajanje tog produkta na
kraju retka (tj. moemo rei da je na kraju retka ispis 9 V nerastavljiv!). Dekadski se
mnoitelji (prefiksi) uz jedinicu piu sastavljeno (kg = kilogram, m = mikrometar,
MW = megavat, dag = dekagram, i slino), dok se za pisanje produkta dviju jedinica
propisuje znak mnoenja s poluizdignutom tokom ili tzv. vrsti jedinini razmak
(umjesto znaka mnoenja; oboje je na kraju retka nerastavljivo!). Doputen je i znak
mnoenja "x". Ispravno je pisati: W/(Km2) = vat po kelvinu i etvornom metru, ili
kg m/s2 = kilogrammetar po sekundi na kvadrat, ali takoer i Vxs = voltsekunda, no
tada bi trebalo rabiti male razmake (oko 0,2 standardnoga), to je u pravilu
nepraktino.
Uoite da je u tekstu bolje napisati: tlak se mjeri u milibarima, a ne u mbar, kamatna
stopa iskazana je u postotcima, a ne u %, i slino. Nadnevak se prema meunarodnim
propisima pie: 2004.01.25. ... (u nastavku mogu slijediti sat, minuta, sekunda), a
prema hrvatskome pravopisu: 25. sijenja 2004. ili 25.1.2004. (bez suvinih nula).
Formule, osobito one u tekstu, dobro je pisati jednoredno, gdje se umjesto razlomake
crte rabi kosa crta "/". Pritom valja oprezno postupati da izraz ne postane dvo-ilivieznaan, tj. da u jednadbi prestane vaiti znak jednakosti (npr. nije doputena
upotreba "kratkog" raunalnog znaka za korjenovanje, ne smiju se izostaviti neke
vane zagrade, decimalna toka nije europski propisani znak, i sl.). Slijedi primjer
ispravnog i neispravnog pisanja matematikih relacija:

ISPRAVNO
1
a
3b

a 1/ 3b
a ( 3b )1
a 1/(3b)1 / 2
a (3b)1 / 2

NEISPRAVNO
a = 3b-1
a = (3b)-1 *
a = 1/31/2b1/2
a = 3b-1/2
a = 3-1b-1

* uvjetno bi se moglo rei da je ovo dobro, jer e se raunom vjerojatno dobiti ispravan
rezultat.

25 mm

SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

ELEKTROTEHNIKI FAKULTET
(Times New Roman, 14 pt, bold, centrirano)

Sveuilini studij / Struni studij

(Times New Roman, 14 pt, bold, centrirano)

NASLOV ZAVRNOG RADA

(Times New Roman, 18 pt, bold, centrirano)

Zavrni rad
(Times New Roman, 14 pt, bold, centrirano)
25mm

20mm

Ime i prezime
(Times New Roman, 16 pt, bold, centrirano)

Osijek, godina.
(Times New Roman, 14 pt, bold, centrirano)
25 mm
Sl. 3.1. Predloak za naslovnicu zavrnog rada