EVOLUCIJA OVJEKA

Poloaj ovjeka u prirodi

Majmuni starog
Giboni
Orangutani
svijeta
(Cercopithecidae) (Hylobatidae) (Pongidae)

Hominidi, afriki ovjekoliki majmuni

(Hominidae)
Gorile
(Gorilini)

impanze
(Panini)

Ljudi
(Hominini)

~ 6 Ma
~ 8 Ma

~ 15.5 Ma

Posljednji zajedniki predak svih ovjekolikih

majmuna (Hominoidea), ~ 20 Ma
Posljednji zajedniki predak majmuna starog
svijeta i ovjekolikih majmuna, ~ 29 Ma

ovjek i njegovi preci

http://humanorigins.si.edu/evidence/human-family-tree

Najraniji hominini

Sahelanthropus tchadensis (ad),

Ardipithecus kadabba i Ar. ramidus
(Etiopija), Orrorin tugenensis
(Kenija)
8 4.4 Ma, u doba odvajanja
ljudskih predaka od predaka
dananjih impanzi
Razne rane adaptacije na
dvonoan hod: oblik zdjelice,
bedrene kosti, foramen magnum
na dnu lubanje (ne na potiljku)

Rod Australopithecus

Au. anamensis, Au. afarensis, Au. garhi, Au.

africanus, Au. bahrelghazali, Au. sediba
Sredinja (ad), istona (Etiopija, Kenija,
Tanzanija) i juna Afrika (Junoafrika rep.)
4 2 Ma
Razvijene prilagodbe na dvonoan hod, vei
mozak, vei kutnjaci, mogue prvo koritenje
orua za skidanje mesa s kostiju (2.6 Ma,
Gona Etiopija)

Promjena klime...

Oko 2.5 Ma dolazi do velikih klimatskih

promjena poetak ledenog doba (Pleistocen)
Afrika klima postaje hladnija i sua, ire se
savane i pustinje, ume se smanjuju
Migracije i pojava novih ivotinjskih vrsta
Postojee vrste hominina se moraju prilagoditi
novim uvjetima ili e izumrijeti

Rod Paranthropus

Tzv. robusni australopitecini: P. aethiopicus,

P. boisei, P. robustus (2.5 1.2 Ma, istona i
juna Afrika)
Kranijalna morfologija (zubi, eljusti, miina
hvatita) prilagoena tvrdoj prehrani
oraarke, sjemenke, gomolji
Vremenski se preklapaju s rodom Homo, no s
vremenom izumiru, vjerojatno zbog
specijalizirane prehrane i kompeticije s rodom
Homo

Rod Homo

Prvi pripadnik = Homo habilis (spretan ovjek)

Razvio se prije 2 1.6 Ma
H. rudolfensis prije 2.4 1.9 Ma, prema nekima pripada
istoj vrsti kao i H. habilis
Prva vrsta koja je sigurno
koristila kameno orue
(olduvajska kultura)

Homo ergaster i/ili H. erectus

Prema nekima dvije vrste H. ergaster (radini
ovjek) u Africi i Gruziji (1.8 1.2 Ma), H. erectus
(uspravni ovjek) u Aziji (1.6 Ma 30Ka)
Prva ljudska vrsta izvan Afrike
Visina i veliina mozga preklapa se s H. sapiensom
Aelejenska kultura

Tzv. arhaini H. sapiens:

Homo antecessor
Posljednji predak modernog ovjeka i Neandertalaca
Prije 800 ka, prvi hominin u Europi

Homo rhodesiensis
Prije 600 300 ka u Africi
Predak H. sapiensa

Homo heidelbergensis
Prije 600 300 ka u Europi
Predak Neandertalaca

Neandertalci, Homo neanderthalensis

250 30 ka u Europi i Aziji

Prilagoeni ivotu u hladnoj klimi
Musterijenska kultura, brojne alatke
Kontrola vatre
Mogunost govora

Krapina C

Neandertalci

Neki smatraju podvrstom H. sapiensa

(H. sapiens neanderthalensis)
genetiki 99.7% identini
Analize neandertalskog genoma
(izoliranog prvenstveno iz kostiju iz
pilje Vindije) pokazale da dananji
ljudi iz Evrope i Azije (ali ne iz Afrike)
posjeduju od 1 4% neandertalske
DNK
Do

krianja najvjerojatnije dolo na

podruju Levanta izmeu 100 50 ka

Vindija

Zablude o Neandertalcima

Primitivni polu-ljudi s toljagama, divljaci,

pogrbljenog hoda i sl.

Zapravo...

Homo florensiensis tzv. hobit

prije

18 ka
Otok Flores u Indoneziji
island dwarfism ili neto drugo?

Homo sapiens

Pojavljuje se prije oko 200 ka u Africi

Prije 90 kya u Izraelu
Prije 60 kya u Australiji
Prije 40 kya u Europi
Prije 14 kya u Americi

Postanak H. sapiensa
Dvije glavne teorije:
1. Multiregionalizam
2. Out of Africa

Multiregionalizam

H. sapiens se razvio diljem Starog

svijeta iz ranijih populacija koje potjeu
od H. erectusa
Podrazumijeva regionalnu specijalizaciju,
ali i konstantni protok gena izmedju svih
tih regija koji spreava odvajanja tih
dalekih populacija u nove vrste tijekom
zadnja 2 milijuna godina

Out of Africa

Popularnija teorija
H. sapiens se razvio u podsaharskoj
Africi oko 200 ka i od tamo emigrirao
prvo na Bliski Istok, zatim onda sve do
Australije, Europe i konano Amerike

irenje iz Afrike

I tako dolazimo do....