YU ISSN 0350-141 8

A NA LI
GAZ I HUSREV-BEGOVE BIBLIOTEKE

K njiga IX-X

Smajcvo, 1983 .

Abdurahman

REDAKCIONI ODBOR:
Dr Jusuf Ra m i i Mahmud

Huki,

Tra lj i

GLA\'Nr l ODGOVORNI URED IK:

Abdurahman Buk i

Tehniki

Mahmud

urednik
T ra lji

Naslovna strana: Ismet Ri zvi

Kaligrafska dekoracija na nas lovnoj strani kopija j e natpi sa
Osman Sehdine bi blioteke u Sarajevu (sada na zidu
Gazi Husrev-begove biblioteke

lZDAVAC : Gazi Husrev-begova biblioteka, Sarajevo, Obala Parike kom un e 8

Ovaj

asop is

Republike

tampan je uz finansijsku pomo

zajednice za nau ni raci S RBiH .

-------

Stampa: ZO DES - Sarajevo

Za stam pariju: Graf. ini. Sul ejman Fejza gi

U organizaciji Starjeinstva Islamske zajednice za Bosm1 i Hercegovinu, Hrvatsku i Sloveniju te Gazi Husrevbegove biblioteke u Sarajevu, a u povodu 450-godinjice Gazi Husrevbegova vakufa i njegovih
ins titucija, odran je 22. i 23. novembra 1982. gocli11e Simpozijum, na
kome je podneseno 26 referata oci st rane 24 autora. Simpozijum ie
imao dva dijela: Institucija vakufa i njegova uloga u vjerskom i kulturnom ivotu muslimana i Institucije Gazi Husrevbegova vakufa.
Sastanak je otvorio preds jednik Savjeta Gazi Husrevbegove biblioteke prof. dr Ahmed Tuz.li, pozdravio prisutne i istakao znaaj ovog
s kupa. Zatim je predlo io predsjednitvo S impozijwna (prof. dr Hamdija Ceme rli, prof. clr Ahmed Tuzli, prof. dr Darko Tanaskovi, prof.
Abdurahman Huki i prof. Demal Salihspa hi) i dao rije prof. dr
Jusufu Ramiu, direktoru Gazi Husrevbegove biblioteke, koji je ispred
ustanove pozdravio prisut11e i ukazao na znaaj ovog skupa.
Mat erijali, izlagani na Simpozijumu, donose se u ovom dvobroju
Anala onim redom, kako su izlagani. Prof. Mehmed Mujezinovi, koji
je bio p1ijavio referat Pokloni Gazi Husrevbegovu vakufu, u 111euvre
m enu je umro (14 . V 1981.). On je bio i lan redakcije Ana/a, kao i
njihov tehniki urednik. Otuda u ovom dvobroju ima i o njemu lanak.

Dr Jusuf

Rami

Uvaeni gosti,
Dragi drugovi i d rugarice,
Dragi p r ij a telj i!

nauni

radnici,

ini mi osobitu ast da vas u ime kolektiva Gazi Husrevbegove

b ib lioteke, domaina dananjeg Simpozijuma i u svoje ime, srdano
pozdravim i zaelim plodan rad i ugodan boravak u naoj sreclini.
Dozvolite mi da ovom prilikom kaem nekoliko rijei o Gazi
Husrev-begovoj b iblioteci, njenom razvoju i perspektivama, kao i razlogu odravanja ovog Simpozijuma.

Gazi Husrev-begova biblioteka je vrlo znaajna riznica orijentalnog b laga u naoj zemlji. Osnova na je 1537. godine. Od svog osnivanja
pa do J863. godine bila je smjetena u prostorijama medrese, kada je
premj etena u posebne prostorije prizidane uz zapadni dio Begove
damije. Ove prostorije su vrlo brzo postale pretijes ne pa je Biblioteka 1935. godine prenesena u zgradu gdje se i danas nalazi. Naalost,
ni ovaj smjeta j ne daje odgovarajue uslove za rad i razvoj ovako
znaaj ne us tanove pa se ozbiljno razmilja o podizanju nove, savremene zgrade za smjetaj bib lioteke.
Gazi Hus rev-begova biblioteka danas posjeduje oko 50.000 knjiga, asopi sa i dokumenata na orijentaln im i nekim evropskim jezicima.
Od s pomenu tog broja 7.500 knjiga su rukopisni kodeksi u kojima je
sadrano oko 15.000 dje la iz raznih oblasti nauke i lijepe knjievnosti
na arapskom, tu rskom i perzijskom jeziku. Po broju i naunoj vrijednos ti rukopis nih djela ova Biblioteka zauzima etvrto ili peto mjes to
u Evropi, a z n aaj na je i u svije tu.
Fondom Bi blioteke godi nje se koristi oko 2.500 posjetilaca iji
je broj u s ta lnom porastu . Biblioteka ima oko 250 stalnih lanova. Kor is nic i fon dova Gazi Hu rev-begove biblioteke su nauni radnici IZ
Orijen talnog ins tituta, Filozofskog faku lte ta, Instituta za his toriju SR
BiH , Narod na i Univerzite tska biblioteka u Sarajevu, Akademija znanos ti i umj etnosti SR BiH u ara j evu i mnogi drugi nauni radnici
iz zem lje i inos t ra nstva.
Da nas u Bi bl io teci radi 12 radn ika od toga e tiri stalna i dva
honorarna bibl io tekara sa visokom st runom spremom .
U o kviru izdava ke djelatnosti Biblioteka je pokrenula i voj
godi njak >>Ana li Gazi Husrev-begove biblioteke u kojima se obraduju
5

materij ali ,-ezani za nau prolost. Do sada je tampano osam knjiga

u pet s,ezaka.
Biblioteka je poela sa izdavanjem Kataloga orijentalnih rukopisa koje posjeduje. Prva knjiga Kataloga arap skih , turskih i perzijs kih rukopisa izala je iz tampe 1963. godine, dok je druga knjiga
obja\'ljena 1982. godine. Pn-a knjiga obuhvaa Kur'an, tefsir, hadis,
akaid, ilmul kelam, a druga i slamsko pravo sa svim njegovim organcima. Trea i etvrta knjiga Kataloga, na kojima se radi, obuhvatae
yaz i ah lak, odnosno te awuf i okultizan1. Pored toga radi se i na
projektu MU\ekitove kronike. Do sada j e ovo djelo prevedno, a predstoji formiranje redakcijskog k olegija i dalji rad na projektu.
Sa ovih nekoliko podataka pokuali smo da vam pruz1mo raLglednicu dananje Gazi Husrev-begove bi blioteke o kojoj ete svakako
\ie uti na samom Simpozij umu.
Gazi Husre,-begova biblioteka j e matrala da, koris tei jubilarnu
19 2. godinu u kojoj Gazi Husr ev-begov vakuf proslavlja svoju 450-tu
godinjicu osnivanja, organizira Simpozijum na temu: Znaaj i uloga
Yakufa u na'inl krajevima. Naime, retrospe kti vno gledano n a tu ulogu
kroz prizmu drutvenih pro mjena nasta lih u poslje dnjih pola vijeka,
posebno imaj ui u vidu vak--ufs ke humanitarne ~ Jwlturne institucije,
i Yodeci rauna o najnovij im naunim i sociolo kim saznanj ima i zajednitm, oigledno je da se u vakufu m ogu sagledati n eke dimenzij e koje
do sada nisu bile poznate. A to je upravo i krajnji cilj ovog Simpozijuma.
Jo jednom sc zahvaljujem u ime kolektiva Gazi Husrev-begove
biblioteke i u svoje ime i elim uspjean i p lodo nosan rad.
ivjeli!

Institucija vakufa u naim krajevima

Ibrahim

Dananovi

VAKUF U SVJETLU ISLAMSKIH PROPISA

Gotovo sva kur'anska ajeta pravne naravi objavljena su u Medini. Ova kvi h ajeta ima relativno malo, jer se, prije svega, elio uvrstiti
moral, monoteizam , eshatologija i istinitost vje ro vjes nike misije Muhammeda a. s. Od oko 200 kur'anskih ajeta koja se iskljuivo odnose
na pravna pitanja ima jo oko 300 ajeta koja se mogu koristiti u
uspostavljanju i tum aenj u islamskog pravnog poretka.1) U ovu \TStu
ajeta spada i 92. ajet s ure El-Bekare: Neete postii dobroinstvo sve
dok ne udijeliLe dio od onoga to vam je najdrae; a bilo to vi udijelili, Allah e s igurno za to znati.
Ovaj ajet Vjerovjesnik je prokomentari ao rijeima: Poslije
ovj ekove, nj egovi tragovi na ovom svijetu nestaju osim u tri
sluaja: ako ostavi trajno dobro (saclaku), znanje koj im e se drugi
kotisti ti i odgojeno dije te koje e se za njega moliti.2)

smrti

Inspirisan ovom izjavo m, Omer bin HaLtab je doao Vjerovjesniku i rekao mu da je njegovo imanje u Hajberu najkorisnije i njemu
najdrae i zatraio savjet kako da ga u ini trajnom adakom. Poslanik
mu j e rekao da e najbolje uiniti ako ga izuzme iz svog po jeda i
odredi da se ubudu e nee moi ni prodaLi, ni naslijed iti, niti pokloniti. Kada je sasluao savjet Poslani kov, Omer bin Hattab odreduje
da se prihodi njegova imanja u Hajberu imaju kod titi za potrebe:
s iromaha, njegove rodbine, otkup robova, za ratnike, putnike i goste,
a nema grijeha i da se upravnik (mutevclija) koristi za svoju hhranu
n a umjere n na in kao i da nahrani svoga prijatelja.3)
l) M uhamed J i.is uf, T.rillu-1-[ikhi-l-isl(wri, EI-Kahirc, Ed-daru-1-ma'tifc.
bez god . izd ., s tr. 6-7; Fe thi Us man, El-fikm-1-k.llfllli el-islami bt!jrre usilliE l-Kal-ure, Mektebctu Vchbe, bez god. izd. str. ()5
i dalje, Ebi.i Zehre, Ebu H auife, El-Kahire, DiinJ-1-fikr c'l- 'a rcbi, 197~. st1.
147., Mehmed H andi, Kodifikacija eriatskog pNll'll kod ra:11ill pranrilr
kola, Zag reb, Tisa k hrvatske dravne tiskare, 19-14. str. 37.
2) Muhamed
as imddin EI-Eibru1i, Mu /rtcsrrr rrlrilr Jlluslim, Kritu.' kt>
izdanje, Damask -Bejrut, El-moktebetu-1-islamijjc. 1397-1977, tr. ~Cl-l
3) Vidjeti: Sahih Buhari, Sahi.h Muslim i druge h mlbJ..a djL'I.t u Pvt>
lavljima o vakufu.
-~eri'ati ve trrr.silli-1-fikll i,

Primjer Omer bin H attaba lijedili u go to vo svi as habi -

subOl-

ci Poslani km i, tako da ima is toriara koji tvrde da gotovo nije bilo

ni jednog poznatijeg a haba a da bar n eto nije uvakufio. Uvakuvlja\ ':l1i su \ C ono ' to je moglo poslui ti k ao ope dobro bez obzira radilo
e o pokretnim ili nepokretnim dob rima. liu trati\ an je primjer H alid
bin \'elid:1 koji je u\akufio voju ra tnu opremu ukljuuj ui i konje.)
Dugotrajne rasp rm e meu prnvnim teore tiari ma o to me da li se
mogu pokretna dobra u\'aku fljavati, prekinuo j e I mami Jus uf5) jcdnosta\nim iznoenjem injenica kako e u vakuf ljavalo u vrijem e Poslanika.
Nepo n~dno po~lijc Vjerovjesn ikove s mrti nije bilo spor enja oko
naina za nivanja vakufa, jer su jca nja na uvakurljenj a u Poslan ikovo
Joba b1la Hl o S\ jeza i amo e n a 1a vilo sa prethodnom pra ksom. Sin.:njem blnm~J..l11 granica i pitanje s tvarnog vlas nitva osvojenih podrucja') kao i prelazak na i lam drugih naroda koj i su sobom nosili
odreena h' at:lllja i obiaje, nametalo je potrebu da islamski pravn i
teon:tk.Jri (mudztehidi) popune odree ne pravne praznine koj ih n ije
bilo malo.
:\a temelju pn 1h m akufljcnja koja su izvrena u doba Poslanika,
kao i primJenom analogije u pogledu sa injavanja testa me nta i pro pisa
u yezi s njim, prami teoretiari u u drugom i treem stolj eu po
Hid.ri razradili principe po kojima ce se \'r. iti uvak ufljenje i poto' at; odrcdbt.. 'akifa (dobro l\ ora) u pogled u naina i svrhe raspolaganja
prihodima njegO\ e zadubine.

Propisi o vakufu
CYakui!jaYati podjednako mogu i mukarci 1 zene. Nakon objavljhanja ajeta kojim se ena uklju uje u zakonite nasljednike,7) ona
pocmJe UYcreno raspolagati s ,ojom imovinom . 1 e elei da zaostanu
za s\ojom bracom i mueYima u injenju dobrih djela mnoge muslimanke su io~ za iiYota MuJ1ammeda a. s. uvakufljavale svoja dobra.
t.: i toriji i!>lama ostalo je zabiljeeno mnogo znaajn ih vakufa iji u
os n h ai bik upra\o ene.8)
Da bi Yakuf bio ispravan, dobrotvor (vakif) mora, prije svega,
biti poslomo sposoban i da uvakufljenje ni svojevoljno i bez iijeg
pritiska 1 nago,ora.
-J Halid bin \'elid je jedan od najpoznatijih suboraca Poslanikovih i
\ui!;k<J\ua kojl nikada nije izgubio ni jednu bith..u. Umro u Siriji 641. god.
(21. p. HJ O njego\'Om ,akufu vidi: Scjjid Sabik, fi klws-Sw111ell, Bejrut,

Wiru-1-fikr 139- 1977, t. III, str. 381.

1
! Imam Jusuf je najpoznatiji utenik Ebu Hanifc, osn i vaa irake
pra\ ne sktJk. Za ''rijeme abasidske dinastije zauzimao je poloaj vrhovnog
o;udije 1 pu preporuci halife Harun Er-Reida (umro 808/193), napisao je
pomat11 djdo El-Haradi u kome je detaljno objasnio finan sij sku poslovanje
~;am!.ke dri..a,e kao i ekonomski i po litiki s tatus nemus limana i lwnvertita.
I..: mr, 798. 182. u Bagdadu.
bJ Drugi halifa, Omer bin Hattab (umro 644/23), nakon kons ul tovanja
sa. naJistaknutijim ashabima, odredio je da osvojena zem lja u I raku ostaje
t.. J.usjcd_u <mih koji je obrauju uz obavezu plaanja diizje poreza, to
se l'.<l~l11Je . a_!1a1ogijom, primjenjivalo i na sva druga osvojena podruja.
') En-\ha, 7, ll , 12. ajet.
l) Tab, je, npr., Zubejda, ena petog abasidskog ha lilc Harun Er-Reida '''Jm .,,, ... rum ugradila vodo\'Od za Meku koji je i danas u upotreui.

lO

Poslovna sposobnost , po hanefijskoj pravnoj koli, s tie sc iz15-te i 25-te gocline.9) Ma lolje tnici ne mogu uvakufljavati, niti na
b ilo koji nain otuctivati svoju imovinu pa makar to bilo i dozvolom
samog s tara telja.
Prezaduena lica ne mogu zasnivati vakuf jer to nije u interesu
kako n jihovih nasljednika tako ni povjerilaca.
Osniva nje vakufa moe se vriti samo pred svjedocima i pri punoj svijesti, tako da duevno oboljele osobe koje n isu svjesne svojih
pos tupa ka n e mogu postati vakifima.
Dobrotvor mora biti pravim vlasnikom imovine koj u eli uvakufiti. erijatsko pravo poznaje princip podijeljene svojine pa jedno lice,
n a primjer, moe biti vlasnikom zemlje, a dmgo graevine koja se
n a njoj nalazi. Vlasnik zemlje moe izvriti uvakufljenje za potrebe
jednog vaku fa , kao i to vlasnik graevine moe odrediti ela se prihodi
od njegovih graevina troe za potrebe drugog vakufa.10)
Usvojen je princip da svako dobro koje se eli uvakufiti mora
bi ti s teeno na islamom dozvoljen nain i to se gotovo u svim vakufna ma ma (zadubinskim poveljama) izriito naglaava da je dotina imovina s teena na dozvoljen (h alal) nain. I movina steen a kockom, prevarom, kraom i drugim zabranjenim r ad njama ne moe sc uvakufiti,
k ao ni ono to muslimani ne smij u konzumira ti, svinjsko meso i alkohol npr.
Sva ki dobrotvor moe ela od red i i muteveliju (upravitelja vakufa), a ako to n e u ini, onda to pravo prelazi na erijatski sud, odnosno
nadlene organe I slan1ske zajednice.
meu

Samom izjavom dobrotvor a ela svoje odreeno imanje uvakufljava u vjersko-prosvjetne ili neke druge humanitarne vrhe, ono prestaje b iti njegovim vlasnitvom i prelazi u nadlenos t \'akufa kao pra\nog lica. U erijatskom pravu ovjek je subjekt pra\a i kao takm
nosilac p rava i obaveza. Ne isk ljuuj e se, meutim, mogucno t da i
neke drutvene tvorevine, poput vakufa, b udu subjekti pra\'a. 11 ) Do\'Oijno je pod jetiti na injenicu ela posao koj i mute\elija klopi u ime
vakufa ne obavezuje n jega lino nego zadubinu.
Ia ko mute\elija ima velika ovlatenja u up rm ljanju \akufom,
on je p od kontrolom erijat kog s uda ili nekog drugog o\'latenog organa is la mske vlasti, odnosno i Jamske zajednice, pa u lul'aju nemarnog odnosa pre ma vaku fskoj imovini, nedolinog pona anja i prone\'jcrc moe biti smije njen.
Navrenom petnaestom godinom 2ivota maloljelnik po pradlu sticc'
zrelost (bulug) kada _moe_ zakljuhati neke poslon~ k?ji s~ ti~u
njegove linos t i kao npr. za_klJu~enJe bra~a. Pravne ko!~- mct1ut~m. m'lll:ll<l
jedinstven stav po ovom pitanJu. Tursk1 zakon (temel.r~n pr~teLno na sl.lvovima hanefijske pravne ~oJc) od 16. _zuJ-k'adc _I:?So. godin~ pr~Jiidiu k
sticanje poslovne sposobnosti sa navremh 20 godma za ob:~ pol:~.
.
lO) _S. Kemura, } a l'lle nn~slimansk_e gradeti11e tt Sm~tit:t'll, Pus~bn i oti>:l,k
IZ Glasmka zem. muz. u B1H, Sara.tevo, 1908, str. 1.)-16. :?4. _,o, 41. 4.
Mehmed Begovi, V akufi tt Jugosl aPiji, Beogr:~cl, rpsJ..a :tkadcmija n;lllk.t
i umetnosti, 1963., str. 23.
") M. M01aucl, E tud es dtt droit nut su/ma11, Algcr, 193 1, ~Ir Q_::>Q
9)

fiziku

ll

.\ nalogno testamentu i vakuf c'c e m atrati p unovanim a ko k

upu en i ncmuslimanu (h ri 'a n i nu ili J evreju) kao pojeclinc u Y)
ta, islam kih uenjn ka ela se ovak va vtsta vakufa smatra d o:t.
YOljenom proi tie iz an1e prirode kur'ansk og uenj a 13) kao i iz linog
sta,a Muhammeda a. s. prem a hri a nima i J evrej ima. Ovo se n a jbolje moe ,-idjeti iz sadraja povelja koje je Vje rovj esnik uputio J e\Tejima Medine 62:?. '23 (1. god. p. H.), monasima m a nas tira Sv. Ka tarina na Sinaju 62' / 2.f (2. god. p . H .) i h ria nima Nedran a (jun.1
pro\"incija Arabije) 630/ 631 (8. god. p. H.).l~)
~e moe se m akufiti imO\'ina onim licima koja su bogata i
yakif koji bi odredio d n se pril1odi n jegova vaku fa k oris te samo za
potrebe trgO\aca, na primjer , jer bi t ime postavio u vj et koji je suprotan duhu .F\:ur"ann, koji izriito zabranjuje da bogats tvo kru i >>iz ruku
u ruke bO!zataa , a ' ihY) Po oYakvoj odredbi dobrotvora n ee se postupati i n;_dleni organi a mi e od rediti sv1he u k oje e se troiti
prihodi dotinog vakufa.
Prodaja vakufa
L Yakuf kom pra\-u \Tlo znaajno mjes to zauzima pi tan j e p rodaje i zamjene Yakufskih dobara. Eb u Hanife je bio j e dini od osniYaa pramih kola koji j e dozvolio prodaju vak u fa. Ima mi Jus uf i s tie
da Ebu Hanife nije znao za uvakuflj enje Omer bi n H at taba i Pos la nikO\-u odredbu da e ,akuf ne moe ni prodati, ni poklo ni ti, niti nas lijediti . l
Tokom uemena, meutim, deavalo se da jedan va kul izgubi
pnobimu namjenu i iz raznih razloga pone s labiti i pos tepeno nesta-

jati. Posta\Jjalo

e pitanje: da li se propadanje i ne tajanje jednog

Yakufa moe sprijeiti njegovom prodajom i za d obijen i novac kup i Li

drugi koji e biti trajniji i unosniji?!
GotoYo SYi islamski pravnici s luili su se pom ocn1m izvoro m
erijat!>kog prava maslehatu-1-a mme i u popu nj ava nju odreenih
pramih praznina, u veoj ili manjoj mjeri , bili su rukovo eni nae l o m
jamog interesa. Princip javnog interesa naao je svoj u p rimje nu i u
pitanju prodaje i zamjene vakufa. Sasvim je izvjesn o d a nije u inieresu kako korisnika tako i vaku fa kao zakladne usta nove d a e dozvoli
odumiranje bilo kog vakufa. Ako bi se s pri j eil o zamje nji va n je vakufa
koji s.u pod bremenom historij skih kretanj a i dm tvenih pro mje n a
izgubili S\Oju pnobitnu namjenu i kao takvi b ili u razi n es ta ja nj a i
propadanja - to bi znailo negiranje javnog inte resa i vre m e n s ko
Sa~ija, zena Muhameda a.
Je\T~jl:l ~oJi nije bio preao

12
)

s. iako muslimanka, u vak ufi la je svo me

na islam. (Scjjid Sabik, op. c it, s tr. 383).
J VIdjeli npr. 64. ajet sure Al 'Imran.
'>._Hri__anima Ne~rana i monasima manastira Sv. Ka tari na, povelje
su upl!CIYaiJ 1 prv~ hahfe strogo se prid riavajui odredaba sa dran ih u
P<JSlamkonm Poveljama. Povelje citira i komentarie I mami Jusul u svom
d el u E~-Hara.fi~ ~oje_ je nastalo krajem drugog i poetkom treeg stol jea
?'j.. H1dzn. (!\eob_JaVljen prevod ovog djela nalazi se u Repub l ikom Star~;~mstvu If'- La 1SR. BiH, Hrvatsku i Slovenij u), Povlastice ma nastira Sv.
t..atar>na msu prestaJale ni za vrijeme turski h sultana to sc vidi iz de klaraci a wltana Selima I i Sule jmana II .
'
"J EI-Har, 7. ajet.

16J Imam bin Hader, Subulus-selam, Bejrut, Da ru ihjau t-Luras cl-'arcbi,

1379/1960, t Ill, str. 88.

bratu

12

ogra ni ava nje

vaku fa to je suprotno osnovnim

naelima

islamske le-

gis lacije.

ovo pitanje, Ahmed bin H anbel'7) je doao do zakela se kue i nepokretna dobra koja su isloena propadanju
mogu prodati i dobijena sreds tva uloiti u is te takve nekretnine u
onim mjes tima gdje e prihodi biti vei i tra jnij i. U ovom smislu fetve
s u donos ili i mnoge sudije irom islamskog svijeta, meu kojima se
posebno i s tie egipatski sudija Ebu 'Ub ejd bin Harbevejb.18)
U mnogim erija ts ko-pravnim djelima navodi se primjer drugog
ha li fe Omer bin Hattaba koji je, u vaavajui princip javnog interesa,
naredio da sc jedna damija 19) u Ku fi pre nese na novu lokaciju. ~~
U s vajajui a na logiju (kij as) dolazi se do zakljuka ela nadleni organi
koji brinu o vakufima mogu rjeavati ova pitanja na nain kako 1~
to inio Omer bin H attab.
Ova p ravila se lahko mogu primijeniti na hajri (srf) vakuf, tj.
ta kvu vrstu vakufa gdje se vaku.fnamom predvia da cjelokupan prihod ima ela se tro i u vj ersko-prosvjetne i humanitarne S\The. Ako sc.
meutim, rad i o porodinim (evladijjet) vakufima, onda je st,ar ncstu
s loenija, iako i u ovom s luaj u \'lasnik svojine ostaje vakuf kao pra,.
no lice.
Razm atrajui

ljuka

Porodini

vakuf

Porodini

vakufi su takve uste zadubina u kojima pravo s\ojine

na imovinu pripada zakladnoj us tano\ i, a pra\'O plodouivanja u Ct Jelos ti ili djelimino vaki[ zadrava za sebe (dok je iv) i za svoje dtrektne potomke. Kada neslane direktnih potomaka onda e prihodi u cijelos ti troe u humanitarne svrhe.
Ova vrs ta vakufa datira jo od Poslanikova vremena, jer zaduzbina Omer bin H attaba bila je jedna vrsta i porodinog \'akufa.
I ako parodini vakufi imaju izvjesnih s linosti a fideokomi arnim s upstitucijama to, ipak, nisu identine ustanove i meu njima pos toje vrlo b i t ne razlike. Ovo se ogleda, prije wega. u injenici '>lO
parodinom vakufu pripada kar a kter zakladne u tano,e, a ne 1 ftdeokomisima. Pravi vlasnik zadub ine je vakuf kao pravno lice, a potomLi
s u sa mo plodouivaoci, dok s u kod fi deikomi a pravi i jedini da nici
imovine potomc i ostavitelja. Doda li se ovome i injenica da dobrOl\Or
nakon to izvr i uvakufljenjc ne moe opozvati voju izja\'lt datu pred
svj edocima, a pogotovu a ko j e izvrena i regi tracija (tc dil) , z,\ razliku od fideikom isa gdje je os tavitelj lobodan da 'r' i izmjene sn: d :l
svoje smrti - bie nam j asno koliko je pogrd no parodine ,aJ...uk
pois tovj e iva ti sa fide ikomisima.21 )
17) Ahmed bin Hanbcl (um ro u Bagdadu 855/ 2-tl.), je osni\'a Z<l'>l' bnc
pravne kole .koja je kasnije dobila. njegovo imc . . l ma u~njaka koji t1 rdl'
da j e on, prije svega, bio muha~l cl.t .a ne. pra1 .n1 tcorcttar. O ll~lgo10lll
s tav u u pogledu zamjene va J...ufa vldJClt u djelu f71khus-sunnch, tr. 3~o.
18) Sejjid Sabik, op. cil. s tr. 386.
19) Sve damije, bc.z obzira podizali il1 pojedinci ilt clr.lma
matr.1ju
sc vakufima.
:>O) Sejjid Sabik, op. cil. ..s.tr. 38~.
21) Vidi : Abdullah SkaiJIC, Senatsko IIIIS/Jt!dllo prato,
arajen', D1. :11
na tampa rija, 1941, s tr. 45-46.

U islamskom pravu se pravi otra razlika u r aspolaganju imovin om u doba zdra vlja i smrtne bolesti.
.
1\a osnovu Vjerovjesnikove odredbe za s l uaj sm rtne b oles_t1
raspolaganj e im ovinom je ogranieno na jednu treinu. 22). Sve to_ .1e
iznad 0\o a iznosa oYi i o volji lica koja su pozva na d a pnme naslje cls n o. Test~en tom se ne mogu mijenjati (der ogirati) kur 'anske odredbe o Yisini na lj dnih dij elova zakonitih n aslj ednika, niti svojevolj~~
i kljuiYa ti iz n asljedsna one koji su pr izn a ti _erijatom kao za~omtl
nasljednici. Pokloni u smrtnoj bolesti se s m a tra Ju testame nto m J m ogu se uiniti anlO u Yisini 1/ 3. Isto pra vilo vrijedi i za prizn avanje
i oprotaj dugO\a.
Te tator moe mijen jati, p a i opozvati testa ment, sve do svoje
.mrti, jer e testament sainj aYa u kori t o n ih lica koj a nis u p ozvana
da prime nasljed tm.23)
I slam ko pravo ne usvaja sistem pre d stavljan ja ,24 , pa ta ko unu:::i.
ne moru nas li jediti ako ostavi lac im a sinova, ni ti p ostoji u stano va
uraun~Yanja ~ nasljedni dio, p oklo n a n pr., koje je obda re ni d o b io
od osta\itelja u doba njegO\a zdravlja.
Qyo je nuno zna ti kako b i se bolje sh vatila r azlika izmeu institucije ,-akufa i testamen ta, posebno po rod inog vakufa, gdje se, kako
e iz samo2: nazha Yidi, radi o zadubini ij i m prihodima se koris te
sYi direktni-poromci ,akifoyi.
1\eposredno nakon smrti Muhammeda a. s . po rodi nih vaku fa
nije bilo mnogo, n iti je bilo drugih mo tiva za osnivanje ove vrste
zadubina osim d a se uini dobro djelo , a da se isto\Temeno ob ezbijedi
porodica i sauva in10vina od p ropadanj a .
Tokom vremena, meu tim, ovih vaku fa ima sve vie, a mo tivi
su ulo razliiti.
Islamsko n asljedno pravo u vr t ava i ensk e poto mke u zakonite
nasljednike to je bilo suprotno obiaj ima ne sa m o n e kih arap s kih
plemena nego i neki h nearapskih n arod a . Pr i hYataju i islam , jed a n
!manji) dio komertita elio je zadrat i neke svoj e do islamske obiaje
meu kojima i obiaj da pravo n aslj edstva imaj u samo muki potomci. Om elju m ogli su o stvariti samo ako se zaob ic1u propisi isla m 22

)_ JY1uhamed Zekerija El-Berc!Isi, El-ahvalu-ahsijje, E l-Kahjre, Dem'

lJetud-dirasatu-1-islamijje, bez god. izd. s tr. 265. i dalje. Na naem jeziku
najbolju i najopirnij u studiju o testamen tu napisao je dr Alija Silajdi,
!Teswment u erijatskom pravu). Sarajevo, Dravn a tiskara , 1941.)
23
) Su:rnitske pravne kole izreku Poslanika La vasijjctc li varisin
smatraju YJerodostOJnom i shodno tome zab ranjuju testam ent nasljednic i
rna. _lJ;i;aJ?belijs~a pravna kola dozvoljava favorizovanjc samo ma loumnog
}.1. flZlck1 hen~_1kep1ranog_ djeteta.) D'aferije (najbrojnija i naj uticajnij a
S!ltska grupaCIJa), meutrm, dozvoljavaju testament
naslj edn icima pod
UvJetom da ne prelazi 1/3. I nteresantno je da Iraki Zakoni k o lin om
statusu (l. J 108 -1112) prih vata rjeenje D'aferijskc prav ne koJe, a ne
rJe~enje sunnjtskih pravnih kola.
. . . "") Pravo p~ed~tavljanja poznaj u jedino iit i koj i amidiem - strice-..!c.~m, IsklJUUJU lZ nasljedstva a midu strica, ka ko bi opravdalci svoje
~Jl!tlcke pvglede J?.!!. hil~[et_ koji je, po nj ima, nasljedan. Zagovarati n asljed!li
h!lafet, a ne usvoJILI _pnncJp predstavljanja znailo bi priznat i hilafe t Abbasa - am1dze Poslamkova, a ne Alije bin Ebi Ta liba - a midia Posla niko;a, ~trJ je nespojivo sa njihovim uenj em o hila fetu .

14

skog nasljednog p rava i to samo p ute m porodinih vaku[a, jer sc

odredb a vakifa sma trala kao slovo Zakonodavca.2',.)
Kasnij e, u p eriodu vladavine turskih sultana, nije bio rijedak
sluaj da se neposluni namjesnici smjenjuju , a nj ihova imovina konfiskuje. Da bi osujetili mogunost konfiskacije svoje imovine, znatan
clio namjesnika je osnivao parodi ne vakufe, tako da ni jedan sultan
nije s mio p osegnuti za vakufskom imovinom.
Svaki parodini vakuf koji je nastajao uz odredbu vakifa da se
prihodima koriste samo muki potomci proturjei kur'anskom reuu
naslje ivanja i izigrava sam Kur'an.
Izreka Muhammeda a . s. LA DARERE VE LA DIRAR - s matra se jednim od osnovnih pravila u erijatskom pravu, jer se ne smije
na nositi t e ta, niti na tetu odgo varati tetom. Bez sumnje, uskrai
van j e prava en skim potomcima da se koriste porodinim vakufom
svoga ostavi telj a, apsolutno je u suprotnost i sa ovim hadisom i duho m
sa m og erija ta, jer se t ime nanosi teta enskim potomcima.
I , konano, prvim vakufom Omer b in Hattaba, enski potomci
nisu b ili iskljueni, j er to, posve sigurno, Vjerovjesnik ne bi dozvolio,
a sam Omer b in H attab koji je uio islam od samog Poslanika nije
ni pokuao t a ko n eto uiniti.
Zbog toga smatramo da je Scjjid Sabik u pr avu k ada kae J a
je u ovakvoj vrsti vakufa (kojim je uskraeno pravo enskim potomcima) sadran j edan uvjet koji je suprotan porukama Kur'ana i kao
takvog treba ga odbiti.26) Na ove anomalije u praksi mnogih islams kih
naroda, pa i u praksi erijatskih sudova kod nas, naj bolje je ukazao
Me hmed Begovi u svom djelu >>VAKUF! U J UGOSLAVIJI.
Iskljuivanj e enske djece iz porodinih vakufa za luuje obimniju studiju i kritiniji odnos prema s tavovima neke uleme koja JC
tolerisala praksu erijatskih s udova, a koja je bila upro tna islamskom
poimanju pravde i pravinosti. Ovo tim prije to u bili izrii ti u pridravanju nekih propisa koji su objektivno koili razvoj ,akufa, ne
uvaavaju i princip javnog interesa Is lamske zajednice.
Raspolaganje vakufima u naim uvjetima
Poznato je da se danas o vakufima brinu odbor i IZ, odno no
Starjeinstva IZ. Kao i u dalekoj prolo ti, tako i u nO\ije doba bilo
je nesavjesnih pojedin aca koji su manipulira li svoj im pravom upra\ ite lja vakufa, olako otuivali velika in1anja i na taj na in nanosili tetu
cijeloj instituciji vakufa, a samim tim i I slams koj zajedn ici u cjelini.
Svojim aktima o r aspolaganju vaku[skim dobrima, b lam k:\
zaj edn ica je danas manipuliranje vakufskim inmnj ima ,ela na minim um i mi ljenja smo da s u ta akta potpuno u kladu sa o nomim
erijatskim propis ima. Obzirom da j e ve ina propisa o ,a ku fima na tab
putem idtihada - s lobodn og rasuivanja pravnika i da u se gotO\o
isklj uivo vodili naelom opeg interesa, mislimo da to i to pogotom
moe in i Li I s la ms ka zajednica. U interesu je Islam ke zajednice da
prihode nekog vakufa troi za unapreenj e d r ugog \'aku b pogoton.J
kada se radi o d amij ama u clijasporama. Od lui\ anje o tome mogu
25) SARTUL VAKIFl KE-NASi-SARI'I.
26)

Sejjid Sabik, o p. cit. str. 387.

l~

nsiti samo z\a nini organi I Z koji s u, po l o m pita nj u, pt-cuzeli ulogu

udo,a.
PI"idt-a,anjem nekih kru tih pravi la koja s u ne kada nji pravntc t
donosih za s,oje nijeme i u lo\'e ivota i rada voj e zajednice, sigurno
nije moglo do,e ti do prad lnog po tavlj anja i u napte enja o ve neiz
mjerno kol"isne in titucije. Zagovaranje nepo kre tnosti vakufskih dobra i >-lijepo pridravanje dobrotvor ovih uvjeta, koj i s u ponekada b ili
cak i protin1i duhu arnog erijata, ne samo da nije ima lo opravdanja,
nego ::.e time -,jesno i permanen tno na no ila teta vakufu i ukup n im
interesima I lam ke zajednice.
~l'ri jatskih

THE VAKUF ACCORDING TO ISLAMIC REGULATIONS

Inspired by the Kuran and S unne t, the ash abes-fello w [igh ters of
the prophet tarted to e tab li h charitable foundation s for the bendit of religiou , educational and humanitary insti tut io ns. Their
example ' a.!> followed by the next generation of Mos lem , and the
n;, ti tu tion of 'ak uf gi,e today an imrneasurable contributio n to the
normal cur rent of religiou life. In the hi tory of I lam vakuf were
rounded b\ both men and women .
.\Jan, r erulations about ,akuf were establi heel th rough id tihad - tree oplnion of I Jamie Law theore t ical given to fi ll gap in
th~ Ja,, which not infrequently followed one of the pri ncip les of
Islamic Jurisprudence ma lehatu-1-'amme - public benefi t.
Therefore acording to the o pinion of the author of this pa per
n 1 necessar: to take into account the possib ility o f a n exch a nge o f
'akufs, tha t is the selling of vakufs which in the cou rse of time had
Ju~t their pre,iou
purpose, and w hich d id not give the expected incomes. The pr oceeds of the sale would be u cd for t he purchase o i
;m mO\ able propert) ''i th greater and more durable incomes. Besides
clean (sr[) Yakuf there were also family (ehli)vakufs, w h ich were
often the subject of court procedures. I n the first decades of I s la m
thest: Yakufs were no t so frequent , and in the memory the man ner of
e tablLhing of \'akufs b) ashabs was fresh, so tha t there were obstacles
neither in thL manner of their establishment nor in the ir exploi tation .
In the course of time, there occured irrcgulari t ies a nd l ap~e~
trom tht: established manner of establishing vakufs, a for in La nce
laYoring of male descendants and the preventing female's c h ildren from
~~ing 'akub This d tsposal of family ,akufs is oppo ite to the Ku rani ~
prescripuons on inheritance (a testator can not by hi!> own will exclude
le,;al inheritors), as \\eli as in the Hadi!> of Muhamed a. s.: La de rere
\ e la dhar - It is forbidden to do harm or for harm to re turn
harm.
Toda) it is impossible to establish family vakufs in Yugoslavia .
because aco rding tu the Law of Inheritance the testator can appoin t
hl'i inheritors but not the inheritors or his in heritors.
Alter the aboUtion of the Shcriat Courts in 1946, res po ns ibi lity
frJr the management and care of vakufs was transferred to t he Is la m ic
C.r;mmunit) . The regula tions of the !!>Jamie Community concerning this
matter ha\c been brought into comple ted accordance with the b asic
principles of t hL Sheriat.

16

Muhamed A.

Muji

NEKE VAKUF-NAME IZ BOSNE I HERCEGOVINE

(15. - 17. stoljee)

forma, jezik i stil -

Vakufi su naj ee zasnivani u pism enoj formi za koju se upotrebljavao t ermin vakufnama (per. knjiga o uvakufljenju), odnosno u
ampskom teks tu vaqfiyya, to predstavlja jednu od neobinih formi u
arapskom jeziku,!) koja se susree u ovoj vrsti isprava, pisanih u sferi
t ursko-osmanske kulture starij eg perioda, a za to se, inae, u arapskom jeziku u pot reblj ava termin hugga vaqfiyya (dokaz o uvakuf
ljenju).
U 16. i 17. st. koja obiljeavaj u nastanak i nagli razvoj nekoliko
bosansko-hercegovakih gradskih naselja u kojima su vakufi odigrali
k rupnu ulogu, stekli su se, postupno, potrebni uslovi za stvaranje odreene prosvje tno-kulturne klime u ti m urbanim s redinama. Tu su otvarane m edrese u kojima s u .i zrastali pojedinci koji su sticali orijentalnoislamsku naobrazbu, od kojih je nemali broj dao vrijedan doprinos
na polju prosvj e te, k ulture i nauk e toga vremena. Otud se u pamenutom razd oblju sreemo sa jednom po ebnom aktivnocu pojedinaca iL
t oga k ruga, od kojih jedni, zahvalju uj i svome obrazovanju, sainja
vaj u tek stove vakufnama, a drugi i h kaligrafski ispisuju vanrednom
pe dantnou i sa .izraen im sm islom za lije po.
Vakufname kao sveane povelje lega tora predstavljaju svojevrstan in. Dobiva se utisak da j e m om enat legalizacije vakufname prc::d
nadlenim kadijom, u pravilu, u prisutnosti duhovne elite i istaknutih
preds tavnika lokaln e vlasti i gra dske 1p rjvrede,l) predstavljao najveci
l) Dobiva se utisak da s tari Arapi n isu upotrebljavali gornji oblik.
waqfiyya. Po dlogu za Lo na lazimo u inj enici da tog oblika nema u nekim
s tar-im, poznatim ar apskim rjeni cim a kao to je Lisan ai'Arab od I ba
Man~n1ra.

2) Na lnaj u svake vakuf-name kao i svake isprave koja se strank::lma

izdavala o d s trane kadije, u vezi sa rjeavanjem nekog predmeta na La.htj-:\
s tra n ak a nalazimo bil jeku ulwd-ul-lwl, to bi znailo svjedoci i:ma tj. cl:l
s u Jica ija s u imena tu na vedena bila pl'is ulna na sudu dok se rjes,nac>
predm e t kojem se izdaje ta isprava.

17

dogaaj u U\'Otu pojedinaca, o kojem su snivali i za ij i su ceremonijal uiti po ebn pripreme, jer je to in takve p ri rode koj i e donijeti -la\'U i 0\"jekovje iii ime dotinom vakifu u ovozema ljskom ivot u
i donijeti mu veliku nagradu u onozem no m ivotu . Takvj pods tica.ii
blagot,orno su djelO\ali na psilm lj udi meu k ojjm a dolazi, takorei,
do natjecanja ko ce o-nO\ati vei vakuf i ti me dati vei obol r azvoju
SYoje redine.
Xaalo t, od d e stotina vakufnama koje u nastale u vremen_kom razdoblju od polodce 15. do kraja J 7. toljea, auva lo e sa mo
nekoliko de etina.') Meu njima zanimlj ivu kolekcij u ine vaku fname
na tale u Mo taru. One pred tavljaju originale, acmJ ene veinom, u
'idu knjige,
t\'rdim povezom. Da se ova 'kolekcija s a uva la nij e bio
pre udan amo ljud ki faktor, nego, i tovrem eno, i s ticaj h is torij sk ih
okolno ti. 1\aime, poznato je da Mostar u svoj oj p ro tosti nije doivJja,ao neke ,ee nepogode kao to su poari i poplave, niti j e bivao
izloi en ratnim uni ' tenjima kao to je to bio lu aj a Saraj evom ,
Banjalukom i nekim drugim bo an ko-hercegovaki m grads kim na el jima. 0\a kolekcija \'aku fnama , naj vei m voj im dijelom, uva se u
trezoru Gazi-Hu re\begove biblioteke u arajevu.~)
Pnobitno bio je obiaj i prak a da e vakufname sas tavljaju n a
ar apskom jeziku kao i pra\'e koje imaj u, prije vega, karak ter erij atko-pramog a kta. Taha prak a potrajala je go tovo puni h stotin u i
pede et godina. Ali, k tomu Yalja dodati ela u i kroz to razdob lj e, tu
' tamo pojedine vakufname sa tavlj ane na tur ko m jeziku.
Izvjes tan broj krupnijih vakifa toga razdoblj a i pored te ope
prib,acene prak e daju da e njihove vaku f-name sa ine na turs kom
j eziku. Tu u pnom redu mislimo na Mu taj-bega Sokolovia, Sinan-bega
Bolj ania i Ferhad-pa u Sokolovia .
e bi e moglo tvrdi ti da su gornj i
Yakifi tako postupili sh vaaj u i na log ultana Sulejmana Zakonodavca
od l. februara 15-3. (16. safer 960.) o prevoenju na turs ki jezik s ultanskih vakufnama koje su deponO\ane u Hazinei amire u I stanbulu,;)
kao implici tnu gene ralnu naredbu da se ubudue vaku fname irom Carsna treba da ainja,aju iskljuivo na turskom jeziku kako bi se, valjda, na taj natm i u ovoj \TSti isp rava dalo odgovarajue mjesto turskom jeztku, kojt je bio zvanini jezik tur ke administracije.6) Da ~u

11

lJ Zejni! fatt, Popis 1'Ukufnama i::. B osne i H ercegovi11e koje se 11alaze

Ga:.i H!lsret-begutoj biblio zeci u Sarajent, Anali Gazi Hu~rev-begove b ib-

lutc:~;e,

Knj. \'-VI, 1978. str. 245-302.

"J !<!dino va ku[na ma Ahmed-age L a ki ia uva se kod jednog od vak:to. ih P'Jtomaka .
'J Prof. l. Hakkj Uzun<;:ar~ili, (:a11darli Zade Ali ?aija vakfiyesi, Ti.irk
T::!rih Kurumu, Bd leten \ ' Ankara, 1941. s . 550.
6J Cvidom u teht gornjt:: naredbe sultana Sulejmana Zakonodavca,
i..uJu l:zun<;a rl)ili do nosi u istom radu, u fusnoti 5, moe se doi do j eclinog
l.akljuka, a to Je, da je svrha te naredbe ograniena ~amo na prevo enje
'>Ultan~kih \aku !nama, sainjenih do tada i to ber vec/Ji icma / = u izvodi m a
a 7.a p<Jtrebc n:Lane za same te vakufe, tj. za i sto praktin e svrhe, jer,
vjero\atntj .J\'U .manja a rapskog jezika izvjesnih pojedinaca, iji je posao
birJ vezan za i/\ rsen jc odredaba tih va kufna ma, nije bio na razin i na kojoj
e trebalrJ da b ude. Ako je tako, a nae je miljenje d a j es t, ispada u d an
].:tJ mL-ntar Hasan a Kale!.ija na tu naredbu. On dos lovice kae: e rna sumnJe da JC uva naredba sultana Sulejmana odraz snage i vel i ine turske
tmp.:njc 1 pr<.!d~ta \ !ja pc..kuaj da ~e turski jezik stavi, ako ne u prhrilego-

18

Le vakufname iPisane n a turskom jeziku objanjavamo jedino voljom

svakog od vak.ifa,7) s bim da je Lo moglo ma nje-vie biti ovisno i od
odreenih mome nata koji su bili van njih samih. Jed an o d tih razloga
mogao bi, naprimjer, b iLi ne posto janje lica sa odgovarajuom naobrazbom koje bi moglo sainiti va kufnamu kakvu eli vakif, na arapskom
j eziku. S obzirom n a vrijem e n asta nka tih vakufnama, mi ljenja smo
da su takv.i sluaj evi iskljueru .
Sto se tie kasrujeg perioda, tj. 18. i 19. stoljea, kategoriki bi
se mog lo u s tvrditi, na osnovu uvida u postojei fond sauvanih vakufn a m a nastalih na podruj u Bosne i H ercegovine, da su gotovo i ski juivo n apisan e na tu rskom jeziku .s)
Sa d ip lomatikog aspekta vakufna ma se sastoji od tri glavna
dijela:
a) exposilio u kojem se nakon s lavljenja Allaha i vjerovjesnika
Muhameda , njegova r oda i drugova, prelazi na izvjesne meditacije ija
je osnovna poenta prolaznost ovog svijeta, a vjenost zagrobnog i\ota,
i dolazi se do saznanja o potrebi zasnivanja vakufa kao opekorisn0~
i n a koji ima t rajnu vrijednost, pri em u se citiraju odgovarajui tektovi Kur'ana i Hadisa (Kodeks tradicije);
b) dis posicio u kojem se izlau odredbe legatora, ime se konkretno prelazi na i n zavjetanja pojedinih objekata odnosno nO\'CJ
koji e se oploavati davanjem na kredit, uz interes koji je u ohir:.t
cl'ijatsko,pravnih normi;
va n, a ono bar u ravnopravan poloaj sa araps kim. Poevi od ovog perioda,
mi im amo uglavnom vakfiyye pisane na tur kom jeziku koje u, u ~l\ ari
ista kopija arapskih, uz bezbroj ne samo termina i izraza, nego u ta\ th
reenica j delova napisanih na arapskom odnosno, preuzetih iz arapsldh
\akufnama. Hasan Kalei, l ed11a arapska 1'aktt{11a111a i~ Ohnda i~ J.J<lf ~
Prilozi za orijentalnu filologiju XXIII, str. 19 Sarajevo, 196.5.
ije O\'Cije na odmet ukazati da je Dervi-paa Bajezidag i, kau Jedan
od krupmh l i nos ti Turske im peri je i jedan od istaknutih literata tur ke
di\anske poezije svoje dvije vakufname, po na em miljenju on li~:nu. saLinio na arapskom, a ne na turskom jeziku, na kojem je kao ~tu Je po.matu,
wa s\oja literarna djela napisao.
1) U daljnjem kontekstu S\'Ojih op ervacija H. Ka les i u 'ai 'a jeLikom ,akufnama tvrdi "da je sastavljanje istih u mnogumc zan ilo od ,amog kadije, to sc ne bi moglo prihvatiti iz o\'ih razloga: al KldlJa J<' pv
wojoj duL.nosti duan da pregleda tek t vakufname i ul\-rdi da li je btt
u !>kladu sa erijatsko-pravnim normama, b) da po tome iZ\ri.i kgalizaciju
vakufname. stavljaj u i voju klauzulu o tome uz otisak S\'llga muhura ubkno u gornjem lijc\om uglu vakufname, e) da je on manje \ie p::>znJ\.tu
i Lllrski i arapski i mogao pregledati i ut\ reli ti da li je ta i tekst u s.Jgla'no ti !>a erijatsko-pravnim norma ma, a da je pitanje sasta\ljanja tcbt.l
povje1avano licu koje je za tu bilo kvalificirano, to u kraJnjem sluc':Jiu ne
bi i sk ljuiva lo mogunost da je ponekad astavlja, mol.d:J, moglu biti .
lice !<oje je obavljalo kadijsku funkciju, ali, naravno, da i;,to lice u tun
s luaju ne bi moglo vi'iti lega lizaciju teksta vakufnamc.
SJ Kroz svoj rad na pl'ikupljanju \'akufnama iz Bo IlL' i Hlrc<gu\ ine
(X V-X V I r \'i jek) u cilju njihove obrade i publlko\'anja ud -<t rane OnJcnta lnog instituta u Sarajevu doao am do U\ jerenj1 da. ,e_ bez i_kakn ogr.IJL
moe tvrditi da su u XVII stoljeu ,akulname 1 kiJUCt\u ptsane 11.1 Ill
skom jeziku. To bi sc moglo tvrditi i za ost.1lc \akulnamc ku.k .~ u k.hn 1'
nastale u periodu turske vlas ti, neobaziruci sc d.1 ll 'L' medu n n nu n'
nai jedna ili dvije \'akufnamc na arap-.kom jet1ku

e) it'gali::,tcija amog etna u\akufljcnja od str::~nc nad lenog kaJile k,)ji cj elokupan tek t \akufname uno i u voj s idil i dono i prL'sudu o ,aJj::~no ti i iz\T"h o ti uvakufljcnja, u z prethodnu proceduru
predaje u\akufljenih dobara licu koje ce njima upravljati (m u tevelija),
Ja bi _n to b ilo popraceno km'an kim citatom kojim se eli ukazati
na . ankciju za s,ako ono lice koje bi pokualo \ T iti izmjene odredaba
sadranih u \'::tkufnami .) Puni datum po i lam kom kalendaru je astaYni dio legalizacije. 10)
l\1eu
au\'anim vakufnamama izvjes ta n broj njih privlae na
s be panju ne sam o kao i torijske i sprave zanimljive za izuavanje
pro' Jo ti dot inog m je ta ili kraja i doprinosa toga vakifa sred ini u
kojoj j e hio, nego i sa isto jezikog aspekta. Tu u prvom redu treb a
ukazati n::t !!Ore nmedenu kupinu vakufnama nastalil1 u Mostaru i to
po.ebice onih koje su na tale u vremen ko m razdoblju od nekih etr
de et !!:o dma (1 5:+--I -9'). sainje n i h u ta kvo m finom, korektnom arap,kom i eziku, neu iljenim agom, a iznad vega koncizno, bez ikakva
balas t~ . u \Tijeme kad je arap ki jezik na vome matinom podruju
wc odamo bio u ao u fazu \'Oj e dekadentno ti. Po ebno pada u oi
d., ~u u tom tilu n apisani, p odj ednako, kako uvodni dijelovi tih vakufnama. koji e, inae,
obzir om n a njil10\'U primdu pi u biranim
rijeima i pumpeznim s tilom, ta ko i vi o tali dijelo vi u koj ima bi to
oilo re~ko po n ei s obziro m na materiju koja je pred me t uvakufljenja ,
a z::t koju je inae potreban obian , svakodnevn i vokabu lar i na in
izraza,an ja. 0\e Yakufnarne ne p oznaj u mono toniju i u ho pa rno izraa\anje , ne.go Yoj im jednosra mim i nan im formu lac ija m a pojedimh
recenica zadrta,aju panj u itaoca.
Za ilustraciju jezika i s tila o\'ih vakufnama dono imo s amo neke
dJjdo\e JZ d\ ije ' a kufname dolje naved e ne:
C\'Odni dio Karaoz-begove vakufname iz 1570. godine, pored
ostalog. u p re,odu glasi :
Ova punovaljana erijatska isprava, koje se treba pridravati,
a ija sadrina i smisao ukazuju da se (ovjek) prisjea kao neke vrs te
upozoren ja, koje je poznato svakome ko ima iole razuma i objektivnosti, a sastoji se u tome - da je ovozemni nitavni svijet samo put
a O\um

mje~tu

potrebno je ukaLa ti da pored gore navedena tri

Jr",an~ka d!J.:la Yakufname, meu sa u va nim va kuCnama ma na lazimo i dvije

~kufn2m~ koie sadrze iz\'jesne tekstoYe koji bi po svojoj prirod i uebaiJ
da predsta\ ljaJu 'amos taine pra\ ne dokumen te, kojima i na e ka u ta kvi ma
n e m estrJ u 'akufnamama. :\aime, rij e je o vakufna mi Sinan-b.::ga Boljamea i1 1.582. godine i Yakufnami Ibrahim-age S a l'i a, iz prve polovine XV J l
ohea

Pna (Jd v 1h \akufnama sadri.-i oporuku (vasijet-na ma) kojo m se up., rn'J na\ odi ~to e S\e vakifov sin poduzeti kao izv1ilac n jegove posljede \olje, nakon nlegO\e smrti, os ta v lja j ui mu veliku svotu novca i os tali
etaK 1.a n:al1zaciju te oporuke.
U drugoj Yak ufnami je inko1-porirana temlikna ma sulta na kojom ~ -.:
rah m-a~1 Sar;u da1u u privatno vlasnitvo izvjesne c razi-miri je da b i
) tar \C po 'aLci m pravnim regula ma mogao uvakufili.
Treba uk a~.at' da erijatsko-pravni postupak pri izdavanju kadi jh pra\a 1hud/et). izm eu os talog, pred vi a sc u svakoj takvoj pri lici
ta \l anje pun0g datuma na takvu ispravu, pa se dos l jedno Lome Lo ti ni i
la(.J \akuln .. ma.

20

za smrt i stjecite nevolja; da je putovanje na kojem se nee niko

due zadrati, a niti e na njemu iko postii svaku (svoju) elju; da
su ovozemne slasti tetne, a njihova koliina i kakvoa nestalni; da su
privlane shane ovozemnog svijeta prolazne, a promjene u njemu sva
kodnevne; da za imetkom ne tei niko do nesvjesna ovjeka , a za poloajem niko osim neznalice; da e srea tog svijeta uskoro prestati,
a slava uskoro zai; da je sret an i na pravom putu (jedino) onaj koji
uini (neto) danas za svoje sutra prije nego stvar izmakne iz njegove
tuke i da je razborit ovjek samo onaj koji uoi da on nema nita od
ovozemnog ivota, jer to ovjek pojede to uniti, to obue to poha
ba, a to da u dobrotvorne svThe to ga ovjekovjei.t 1 )
Slij edee

1593.

skreu

meditacije u vaku[-nami Dervi-pae

na sebe posebnu panju:

B ajezidagia

iz

Kada je spomenuti opunomoitelj - neka trajno bude u panji ljudi njegova dobrota - spoznao svojom pronicljivou da je ovaj
svijet kua prolaznosti i iskuenja, a ne kua postojanosti i mira; rnjesto muka i tekoa; mjesto kunji i nedaa; mjesto gdje se dolazi i
odakle se ide dalje; mjesto kroz koje su putuje i prolazi; svijet iji
oblak pra ti sjena koja nestaje, a ovjek koji u njemu boravi gost je
p r ivremeni; prostranstva njegova krcata su pr oblemima; nepomuena
srea u njemu izmijeana je sa surovou; svadbeni pir u njemu je iva
muka; kratkovidno je ii za koi'iu ; dobro u njemu je neto beznaaj
n o; ivot lt njemu kratka vijeka; njegova slast pomijeana je sa gori
nom, a k orist je izmijeana sa tetnou; neprijateljstvo postalo obiaj;
finoa lt njemu naziv je za silu; postavljenje i svrgavanje blizanci su
u njemu; radosti u njemu su zla; ushie nost u njemu je propast; slasti
njegove su obmana, a onaj ko ih trai obmanut je; njegova velikodu
nost je obina obmana, a onaj ko je eli, obmanut je; on poinje sa
monumentalnim zdanjima i zamcima, a zavrava tamnim (hladnim)
rakama i grobovima; orkani odn ose svjeinu njegovih vinograda, a bujice dogaaja zamuuju vode njegovih izvora; kakvo god dobro djelo
uini, ipak se pokaje; leo se primakne zmiji, ona e ga pecnuti, zalo
daleko bilo to nezdravo stanje u ovozemnom ivotu! On je monoton.
Pa i p01ec1 toga, (ovaj svijet) je tlo koje daje mogunost da se ovjek
priblii Allahu uzvienom p reko velikiJ1 dobrih dijela, u smislu rijei
Vjerovjesnika - neka ga Allah blagoslovi: Ovaj svijet je njiva za
drugi svijet zato ne odgaaj dobra djela za sutra, jer moe se dogoditi da te sutra ne bude.11)
Sto se tie drugih vakufnama nas tali11 u periodu od poJO\ice 15.
do kraja 16. s toljea, potrebno je ukazati da su te vakufname po vome
j eziku i form i zna tno o kudnije od prethodni11 vakufnama. P:1. ipak
ini nam se da s u tri najstarije vakufname s podruja Bo ne Zthllnu
s kromnije od ostalih . Rije j e o vakufnami I a-bega I hako\'ic:t 1:Z
ll)

Muha med A.

Muji, Jez ike

M ostara (dmga pol ovina XVI

i sadr;.insk.: osobenosti l'akufuauta l,

P.-ilozi z;l orijentalnu filologiju \ \ \

stoljea),

1975, s tr. 208-209, Sarajevo, 1976.

12) Jbide111, s u. 208.
21

l'

146~.,13) Yakufnami Aja -bega

der-paia iz 1518. godine. 15)

iz 1477.14) i vakufnami Mustaj-bega Sken-

0Ye Yakufname u sainjene, istina, u korektnom arapskom je:;:iku. ali S:I jednostamim kazivanjem, bez ikakvih jezikih ukrasa pa 1
meditir:mja. Dobiva e utis:.1k da prvi vakifi, osnivai velikih vakufa
na tlu Bosne i Hercegodne, uope nisu p ridava li panj u formi svojih
yak-ufnama koje predstavljaju pisana svj edoa n s tva njihove ve l i in e i
nemen:.~ u kojem su ivjeli. Moda razlog za to tre ba traiti u ozbiljnos ti situacije u kojoj u e nalazili, u stalnim vojnim p okretim a, pr.1cenim S\'in1 poja,anla koje u neminovne za takve prilike, a u koj ima
su e ogranimali i zadovoljavali onim to je najneophodnije.
\'akufnarna 1\Iuslihuclina Cekrekije iz 1526. godine, koja je j edrna arajey ka ,akufnama iz tog razdoblja sauvana u o riginalu, privlai po etmu panju po to me to je vakif, kako se vidi, bio zana tlija,
\jerO\amo. meu pnima toga razdoblja koji s u osnovali svoj vakuf.
0\'aj ,akif je imao \Temena i elje d a e pobrine i posveti da njegova
,ak-ufnarna bude protkana iZ\"jesnim m ed itiranjima, ka rakteristinim
za prirodu Yakufnama. Treba ukazati da je to prva pojava uope meu
"au,anin1 ,-akufnamama a t la Bosne i Hercegovi ne. Evo kako izgleda
10 mediriranje u ,-akufnami Muslihudina ekrek ij e:
Pokazalo se sas\im iz,jesno da je ovaj bijedni svijet samo kua
propasti, da je pun zala, a nije mjesto s talnosti i veselja. Iznemoglom
od ei on ne daje nita drugo do sjaj fatamorgane i vatrom patnji
rastapa modinu kostiju onoga ko se d ao u potragu za njim, i prainom ih puni. Stoga je onaj ko od ovog svijeta oekuj e vjernost isti
kao onaj koji se vodi nadom od fatamorgane. Odgojenom ovjeku ne
dolih.-uje da u njemu gradi dvore i k"Ue, niti, pak, r azumom, koji zna
kalno je njegovo stanje, da misli d a se na ovom svijetu moe spokojan
biti.
Ne, ovaj svijet je samo prolazan, za njega nema posto janosti.
Ovaj svijet je poput kue koju pauk isplete. B lago onome ko ga se
kloni i trai nagradu na onome svijetu svojom ispravnou i time to
svoj trud ulae u poboljanje onozemaljskog ivota, poveavajui svoju
poputninu . .l'l:ema sumnje da razborit i srean ovjek koji zdravim miljenjem stie do visokog poloaja shvata da je lijep zavretak (ivota)
bogatstvo koje ne nestaje i imanje koje ne moe biti oduzelo, a sve
ostalo moe biti pokr adeno i uniteno.16)
Od Yakufnama iz XVII stoljeu na sebe p anj u privl a i vaku fnama Koski Mehmed-pae, iz Mos t ara iz 1612. godine.
Ova \akufnama, po naem milj enju, pred s tavlja jedins tven primJerak, na tlu Bosne i Hercegovine. Ona j e sainj ena na turskom jeziku,
n, Hazim Sabanovi, D1 ije najswrije vakufname u B osni, Pri lozi za
onjemal:Ju filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinum ll 1951, str. 7-29, Sarajevo, 1952.
l'! lbidem, str. 29-38.
Sa?anu_vi, _Najstarije vakuf name u Bos11i,

L! Haz_i!ll

ta. nu fll,JiogJJU

Prilozi za orijenJstOnJu Jugoslovenskih naroda pod turskom vladavjnom

JII-IV;l952-53 str. 403-413.

P :ud Mr Ai!;e ulizarevi-Simi, uzet iz pripremljenog rukopisa
1..a ~lampu po odobren ju autora.

22

protkanim per zijskim j ezikim izrazima, sen tencijama i s tihovima poznatih islamskih , posebno perzijskih klas ika koji su p roeti tesavufskim
uenj em. Sas tavljaev j eziki izraz je kitnjast, a li jasan i briljantan.
Svaka misao je jaka i nosi odreenu pouku. Ovo je dokaz naoj jednoj
ranijoj tvrdnji da j e kulturni kr ug Mostara s kraja XVI sto ljea, koji
je oko sebe okupljao izvj estan broj visokoobrazovanih ljudi u sferi
o rij entalne isla mske kulture, doista predstavljao znaajan bosanskohercegovaki punkt duhovne elite, meu kojom je bilo vanrednih poznavalaca perzijs ke, islam ske klasike.
Za ilus tracij u toga
te vaku f-name :

naina

izlaganj a donosimo

slijedei

tekst iz

Riznica ove ruevine pune varki sa zmijom je u zagrljaju, a

nerascvjeta ni pupoljak te ruevine rame uz r ame (je) sa bodljama,
jabuka njena, terorom vremena gurana, kotrlja se u prah i krv, a grozd
groa njena, pod nasiljem vjekova u kapljice krvi se pretvar a. Tron
Solomona (Sulejmana) u vjetar ode, a dvorovi carski nestali su kao
mjehurii na vodi. Zlatom protkane odore carske (hil'at) krpa po krpa
su zamke , a biseri skupocjeni zrno po zrno su suze iz oiju siroadi.
Beskrajna uivanja su slasti onih koji spavaju i sanjaju, vanjska ljepota j e san i m atarija, iskieni car ski atori i odijela su na razliite
n aine zastori od istine. Sigurno se zna da, u ovom mjestu prolaza
punom pouk a, i na ovom putu punom opasnosti, nema prilike za stalni
opstanak, a n ada u mogunost pouzdanog i vjenog ops tanka ista je
matarija.
S tih: "Vjernost od ivota, ispunjenje elja od ovog svije ta, i korist od
imetka
pogodan trenutak i priliku od prolaska dana, mjeseci i godina
Sve ja to smatram tlapnjom i sanarenjem. Sudba \'eli: Kako je
pogreno sanj arenje i kako je nemogua tlapnja! Blagodati i bogat tva
ovog nis kog svijeta su prolazne, a onaj koji u njemu ivi je prolaznik.
U n apjevu mu tuga, a u zbilji mu otrov, bogatstvo mu je izraz napor;.~,
a predvorje mu j e k ao prolazni b ljesak, u poetku elja za nj im zagrijanost, a na kraju njegovog nagraivanja j e vatra. Prema tome za
onoga koj i je iznad kule spoznaje, koji je o svemu obavijci=.lcn i koji
zna s krivena znaenja, nije tajna da karavani odlinika koji po zemlji
hodaju i koji se pojavljuju u ljudskoj odori dok ne prijcdu di tancu
od n as tanka do nes tanka treba da prou kroz razli1te erape egzi tC1
cij e. Pr ili ke za ostavljanje djela za sobom u vidljivom \ ijctu su prvlazn e.
S tih: >>Mjeseci ma i godinama sam kao polo loptica na poljani natlme ta nja
palicom s ud bine bacan iz prilike u priliku .
Me u t im, samo e o naj uzjahati Rahn sree koji kao ' \jd1ljL1
sak upi svj e tlo r azuma u glavu - i samo e s tak\im konjanikom srce.\
i m ilos t na poredo j ah a ti, i takav e mo 'i ispravno da rczonujc i t.I'lltl
da ras uuj e pravil11im nainom m i ljenja i razbori tim nainom gkd a nja. Imaju i u vidu s misao s tiJ1a:

Ke sazn:~ sc za to se rodih i prij e gdje b ija h a los no j e i bo lno

da o ebi ni ' ta ne znam . 1 ~)
l 1 gornj em izlaganju poku ali s mo u ka za ti na vaku fnam e kao vrstu
i-pt-a\a j njihov jezik, - po ebnim osvrto m na o ne dij elove vakufna ma
za koje smo sma tra li da avrem enom itaocu m ogu preds tavlja ti za nimlji,e tek to\'e koji u bili od mz naina mi lj enj a j rezonovanj a koje
je bilo dominantno u XV. XVI i XVII s toljeu u ovim naim pros torima.

SOME VAKUFNAMAS FROM BOSNA AND HERCEGOVINA

( 15-17 th century)
Form, language and style

The author points out. tha t a mo ng several hunclreds of vakufnLima written on the territory of Bosn a and Her cegovina in the period
from the X V to the XVII cen tury, o nly a tenth are preser ved. H e
points out tbe Yery intere ting collection of vakufnamas from Mos tar.
The e e,eral ,akufnama represe nt origi na l written a ha rd co ver ed
book. The greatest part of thi collection is kept in Gazi Husrefbeg's
library ill araje,o.
The author poi nt o ut tha t it wa a habit. a nd p rac t.ice to write
the Yakufnama in Arab ic an d that. s uch prac t.ice las ted a lm os t ISO
Years. But in t his period there were also the va ku fn a mas \\Titt.e n in
Turkish. The ,akufnam a from the XVII century a nd after were a~
a rule written in Turkish .
From the diplomatic aspect the va kufna m a cons is ts o f three
pans: expo ition, disposit.ion and legisla tio n .
The author points out that a nu m ber of ,a kufna m as a re in teresting not only as historical sources for s tudy of the pas t of the
~ociety in which the ,akuf in question was establis hed, but a lso fro m
the lingui~tic point of Yi e" . He points to a collec tion of vakufnamas
written in Mostar (1 554- 1593) in very beautiful correct Arabic , unforced ,.sag'q, and abo\'e all concisely, w ithou t any b alast and at a time
when the Arabic of its o rigina ted te rritory h ad b een for ve ry lo ng
in a phase of decadence.
The author illu&trates the meditatio n o f so me vaki fs a bo u t the
ephemerality of this world and the e te rnity of life after dea th w it h
~e, era! text5, wishing to &how to the prese n t clay reade r the med itations which were dominant in these regions.

Prevud Dr

Betra

pu, P'J 'JdrJbrenju autora.

24

Dzake, uzet iz pripreml jenog rukopisa za t a m -

Zejnil

Faji

ORIGI NALI I PREPISI VAKUFNAMA SACUVANIH DO DANAS

Gazi Husrevbegova biblioteka u Sarajevu, pored rukopisa i tampa nih knjiga na o rijenta ln im jezicima, knjiga na naem i ostalim evropskim jezicima, asopisa i novina, posjeduje i svoj skromni Arhiv koji
b roji oko 4.000 raznih dokumenata, veinom na turskom jeziku. Ovof"\
broju treba doda ti 90 s idila sarajevskih kadija i oko 1.100 vaku[nama
i d rugih d okum ena ta u vezi sa raznim vakufirna, to sve skupa izno,i
p reko 5.000 doku menata. U ovom kratkom saoptenju osvrnuemo se
samo na vakufname.
Jeziko

i terminoloke znaenje vakufname

Rije vakufnarna dolazi od arapske rijei vakf,

tanje, uzapivanje i perzijske rij e i name, to znai

to znaci zavjepismo, isprava,

knjiga.
Vaku[name su zvanine isprave-zavjetajn ice raznih dobara koja
se na tano odreen nain darivaju od s trane vlasnika u odreene
dobrotvorne ili opekorisne svrhe.
Vakuf je zasnovan na propisima erijatskog prava, a temelji e
na Ku r'anu i H adisu (islamskoj tradiciji).
Svrha i ciljevi, radi kojih su ljudi uvaku[[javali svoja dobra, bili
su mnogobrojni i razliiti, od i sto vjerskih, do ope javnih i ocijalnih. Tako su vakufi osnivani za podizanje i odravanje damija, m~
drc a i mekteba, za podizanje i odrza\ anje biblioteka, banja, e a m:~ ,
svra tita i kuhinja, za putnike, siroma ne ljude i siroma ne uenike,
za izgradnju i odravanje mostova, putova itd. itd.
Budui da vakuf ima kao cilj trajnost i stalno t dobrot,ornog
djela, a kako ima javni i dru tveni znaaj , to mu je bila potrebna zakonska i pravna pod loga i forma. Zato je uvakufljavanje vreno po
tano odreenoj proceduri i o tome sc izdavaJe posebne ispra,e. Ta
i prava imala je odreenu fo r mu i saclrzinu i nju je legalizirao i pot\ rd ivao, nakon p rovedenog pos tupka, ' erijat ki sud-kadija. Za taj akt
esto se kae i vakfijja. Pi ane su obi no na jednom li tu papira, raz
l i iLe ve li ine, ili na vi "e li tova u obliku knjige.
Uloga vak ufa i zn aaj va kufnama
Jedan m a li b roj obino s tariji11 i znaajnijih vakufnama. koJe .se
odnose na nae lj ude i k rajeve, prevedene su na na ' jezik i objadJclll'
u raznim gla iii ma. Na osnovu Lih vaku fnama mogue je zakljuha[l
o u lozi va kufa i znaaj u vakufnama za njihovo dalje proumanje. Ono.
pruaju dragocjen e podatke za prouavanje vie pitanja iz mn...lg th
grana nau ke, a na roito za proua vanje materija lne kulture u Bo'm t
Hercegovini u vrijeme Os manlija. Tako vakufnamc.: sadre podatk~ o
'?5

nastank-u i razvoju gradoYa i u dobroj mjeri i podatke za ekonom sku

i k-ulturnu istoriju uope. Indirektno govore o zan a ts tvu i trgovakoj
djelatno ti. Zatim o uij ednos ti nmca, razliitim porezima, zakupu poslm"Dog p rostora, r aznim lubama u okviru vakufa i odnosu vaku[a
p rem a zyaninoj upravnoj vlasti i ekonomskom s istemu. U njima n ailazimo na dosta podataka iz kojih se moe saznati kako su ivjeli obi
ni ljudi, zanatlije, trgovci, p a i seljaci, o emu se inae nalazi rela tivno
malo podataka .
Vak-ufnan1e su ugla\mom pisane u sveanom s tilu sa dos ta lij ep im sadrajem. R ukopis je obi no umjetnika kaligrafija.
U proteklom periodu u Bosni i Her cegovini osnovano j e oko
d\ij e hiljade, to yei11 to m anjih, vakufa . Naalost, vakufname s u
yeinom ostajale u samim m je tima ili kod samih dobrotvora, pa s u
tako u naj \i'e sluaj e\a i izgubljene.
I to tako, u pro' los ti nailazimo na obnavljanje vakufa, to se
\"idi iz pojedinil1 vakufnan1a, u kojima vakif zavj etava parcel u zem ljita, ducan ili novac za djelatnost n ekog ranijeg vakufa.
?\ekretnine vakufa su nacionalizirane p os lije Drugog svj e ts kog
rata. osim neznatnog br oj a zgrad a koje s u os tavljene I slamskoj vj erskoj zajednici za njenu djelatnost. Meutim, va kuf j e i danas u odreenoj mjeri ha ustano\a, a ogleda se u tom e to vjernici preuzimanjem damija i nekih drugih naj nunijih vj er skih objek a ta , imaju uloge Yakifa, a zasnivaju e i novi vakufi, iako s kromni , obi no zavjet:tnjem parcele zeml ji ta za gradnju damije i d avanjem izvjesne koliine noYca za razne dobrotvorne ustanove.
Vakufname Gazi Husrevbegove biblioteke
Koncem XIX stoljea, tj. poetkom 1884. godine, zapoelo se s
menjem popisa Yakufa i p repisa vakufnam a , koj e s u sada r a sporeene u tri \"elike zbirke (sidila). U ovim zbi rkam a regi ttovano j e 1.094
Yakufname i drugi do kumenti (bera ti, budeti, vasije lname, ugovor i,
zapisnici i drugi). U ovaj b roj uklj uene su i one vakufname koje ~e
nalaze u sudskim sidilima, ali nis u ovdje prepi ane, n ego s u s amo
registro\"ane sa podacima gdj e se one nalaze. Ovom broj u (1094) treba
dodati nekoliko vakufn am a koje se nalaze u Arhivu ove biblio teke sa
ostalim dokumentima, tako da ukupan broj Yakufnama p relazi cifru
1.100. \'akufname koje se nalaze u I i II zbirci (s idilu) vei nom s u
na turskom, a mali broj ih j e na araps ko m jeziku. One pa k vakuf"Dame
koje se nalaze u III zbir ci veinom s u na naem jeziku i novij eg s u
datuma, tj. datiraju ak sve do 1945. godine.
Osim ove t r i zbirke vakufnama postoje originali i prep is i kao
posebni dokumenti, koj i se, opet, posebno uvaj u, iako se njih ovi prepisi nalaze u ove tri zb irke. B roj ovakvil1 vakufnama je 422 (556), to
je neto manje od polo\'ine originala. Nadalje j e vano is taknuti da u
Arhivi bive Vakufske direkcije, sada vlasn i tvo S tarjeinstva islamske
zajednice u SR Bosni i H er cegovini, Hrvatskoj i Sloveniji, ima s igurno
i originala i prepisa nekih vakufnama koje nisu izd vojene i prenesene
u CAU Biblioteku zajedno sa navedene tri zb irke. I kao posljednji izvor
u kome se nae pokoja vakufnama u prepisu s u nai rukopis i, ali,
naalost, ova materij a jo nije ispitana i pro uena, pa o nj ima sada i
ne mozemrJ dati nikakvih podataka.

26

Sav ovaj ogromni i vaan historijski materijal jo nije praktino

kataloki obraen. Obrada vakufnama je dunost i potreba koja eka
svoje r jeenje. U toj obradi, pored najvanijih podataka o zavjetau
i njegovom vakufu, trebalo b i da ti b ar skraene izvatke iz njibova sadraja. To bi bio poseban katalog vakufnama. U tom pravcu znaajan
korak ve j e uinj en. Vakufname iz Bosne i Hercegovine koje se na
laze u ovoj Biblioteci popisane su po abecedi gradova i vakiEa i objavl jene u A n a l i m a Gazi Husrev-begove bib lioteke, knjiga V-VI, s tr.
245-302. To je uinjeno da bi se omoguilo njihovo dalje prouavanje.
Znaaja n korak i vaan doprinos u tom pogledu moe se svakako smatrati i poduhvat Orijentalnog instituta u Sarajevu, da u svojoj obradi
izda to vei broj vakufnama. Tu je, uglavnom, rije o obradi zbirke
vakufnama iz ove Biblioteke. Koliko je nama poznato, p rva knjiga
koja obuhvaa vakuf-name iz XV i XVI stoljea, ve je pripremljena
za tampu i da se preduzimaju pripreme za obradu vakufnama iz XVII
i XVIII stolj ea.
Na kraj u da istaknemo naj sta rije vakufname koje se nalaze u
ovoj Biblio teci, a to su:
l. AJAS-PAM, SIN ABDULAHOV, iz 882/ 1477. - Sarajevo.
2. GAZI I SABEG, SIN ISHAKOV, iz 868/1463. - Sarajevo.
3. SOFI MEHMED-PAA, iz 962/ 1554. - Banja Luka.
4. SOKOLOVI FERHAD-PAA, iz 995/ 1587. - Banja Luka.
S. GAZI SINAN-BEG, iz 990/1582. - Cajnie.
6. LUTFI HODA, iz 987/ 1579.- Foa.
7. HODAVERDI, S I N ALIJIN i brat mu LUTFI HODA. iz 987/
1579. - Konjic.
8. BAJEZIDAGIC DERVI-PASA iz 1001 / 1593. -Mostar.
9. CEJVAN-BEG, SIN ABDURAHMANOV, iz 961/ 1554. - Mostar.
10. KARAOZ HAD i MEHMED-BEG, iz 977/ 1569. - Mos tar.
ll. VUiJAKOVIC NESUH-AGA, iz 972/ 1565. - Mo tar.
12. KIZLAR-AGA MUSTAFA , iz 991/ 1583 . i 1003/ 1595. - Mrkonji
Grad.
13. HUSEJ N-BEG, SIN ILIJAS-BEGA, iz 965/ 1557. - Rogatica.
14. CEKREKCI MUSLIHUDIN HAD i MUSTAFA, Sir lSHAKOV.
iz 965/ 1557. - Sarajevo.
15. CEMAL-BEG, iz 948/ 1541.- Saraj el'o.
16. GAZI HUSREV-BEG, iz 938/ 1531. i 9~~/ 1 537. - Sarajevo.
17. NEBRDILO HAD i ALI, SI1 MUSAOV, iz 973/ 1565. arajevo.
18. SKENDERPAiC MUSTAJBEG, iz 923/ 15 17. arajevo.
19. TURALI-BEG, iz 979/ 1572. - Tuzla.
20. KARA MUSTAFA-PASA, iz 963/1555. - Viegrad - Rudo.
Sve vakufname, i originali i one u prepisu, koje :.e nalaze u o1o j
B iblio teci ve in om se odnose n a gradnju damija, medresa, mckteb;1
tek ija, ima reta, mostova, puteva i drugo. Ali, posebno treba istat, tu
j e za ovu Biblioteku n a roito vano, da ima l'akufnama koje sc udnosc
i na uva kufljavanjc knjiga . Naime, na mnogim naim rukopi ima po,.
toje kla uzule vakifa o uvakufljenju mnogih knjiga (rukopba). ajpc.unaliji zavje ta i knjiga su : Gazi Husrev-bcg, Abdulbaki-ckndt Dnnozade, Abd ulah Kanta mirija, Hasan-efendi Boji, Ahmed A tm ,\I urcl L'
li, Mehmed-efendi Svrzo, Memi aga Ka umagi, Mus tafabcg Di cneric,

27

alih-cfcndija Hromi i mnogi drugi. Zn aaj niji vakifi novijeg vre mena
su: :\Iuhamed Emeri .Kadi, Sa lem-efendija Mu fti, H amdija Kree'Ijako,-i, Hadi hafiz Mul1amed-efendija Rianovi, T aib-cfendij a Sarace\-ic, dr Munib Muidovi, k adija A11med-efendija Selimovi, H a di Mehmt>d-efendija Handi i u n ajn ovije vrijem e Ibrai1i111 Ajd inovi iz S arajeYa, koji je ncdamo poklonio 281 svezak knjiga na n aem jeziku iz
r aznih disciplina (islamistika, istorija, filozofija, bele tris tika i dr.).
Meutim , mi smo nedavno pronali jednu vakufnam u (s idil br.
33, tr. 210-211.), koja se izri ito odnosi na u va kufljen jc k njiga. Valdf
je Hadi Abdulkadit, s in Hadi Hu ejn-efendije, Muzaferija, bivi sta110\llik ejh Feru11o\e mahale u Sarajevu. I z vakuf11a me se raz umij e
da on uYakufijuje 7-t veska rukopisa za profesore i uenike Simzacle
Iumiica) Hadi AbduJkerimove m edrese u Saraj evu, da s u k njige
popi ane i predane mute,eliji Mehmed-efendij i, smje tene u itaonicu
medrese i sta\Ijene na upotrebu. Dokw11enal je datiran ll. d umadel
allira 1107 15. januar a 1793. godine. Na kraju doktm1en ta izvren j e
popis djela uz potpis tadanjeg kadije Osman Mantiki al-Agribozi. Prestankom rada O\'C medrese, knjige su pren esen e u eh di-e fendinu bi blioteku u Sarajevu, a ukidanjem ove bibl io teke p rispjele su u Gazi
Husre,begom biblioteku. Na ovim rukopisim a pos toji klauzula vaki fa
1 njegoy pear o u\akufljenju kn jiga, ko ja je datirana n eto ranije od
same Yakufnarne, tj . poetkom evvala 1206. (konce m maja 1792. godine) . .:\a osno\'u inventarske knjige rukop isa ove Biblio teke, us ta n ovili smo da su raniji bibliotekari oznai l i 29 r uko pisa koje je uvak u fio
spomenuti Muzaferija, ali se posigurno m oe tvrditi da se i ostali rukopi i nalaze u ovoj Biblioteci, jer gl edaj u i n aslove dje la, mi takvi h

rukopisa imamo i po nekoliko primjeraka. Kada bi se p regledali rukopisi iz Sehdi-efendine biblioteke, vjerovatno bi se ustanovilo da s u svi
rukopisi oYog Yakifa i sada u ovoj Biblioteci.
Iz o,og kra tkog izlaganja vid i se da Gazi Husrevbegova biblioteka Hi izuzetno korisnu i humanu za dau, u vaju i ku l turnu ba tinu
kao SYetinju i nastojei da ona bude dostupna naj iroj javnosti. Mnog i
znaajni rukopisi i dokumenti ovdj e se u vaju vie st o t ina godina. J
~arno zah,aljujui postojanju ove Biblioteke i nje nim darovaocima,
sacU\alo se neprocjenjiYo kulturno-istorijsko blago za generacij e koj e
dolaze. ~adati se da e se i dalje nastavit i ova koris na dj ela tnos t Bi blioteke
ORIGL ALS AND TRANSCRIPTS OF VAKUFNAMAS
PRESERVED UNTIL PRESENT DAY
This work discusses originals a nd transcripts of vak ufnamas i n
Gazi H userefbeg's library. At the beginning the re is a short l inguis tic
and terminological explanation of vakufnama, and afte r it the r ole
of the \'akuf and the significance of valcufna mas a nd the va kufnamas
in this library are discussed. It is pointed out tha t the library, po'> sesses in three \'Olumes mor e than 1.100 vakuf nam as in transcri pt a nd
that it has 556 originals and transcripts as special docume nts . Finally
20 vakufnamas from the XV and XV I centuries arc quoted, ment ion
Js made o[ vakif oi books, and especially Abdulkadir son o[ Huseinefendy Muzaferija, wh CJ gave books lo the former umu i a m edresa
m Sarajevo.
2B

l
l
l

J Q-H'>.A J
\'

!......

Bilje ka n a jednom od uvakufljcnih ruko pisa

Muza fe ri je.

H<~dZi Abdulk<~dir ef.

Hivzija

Hasandedi

HERCEGOVAKI VAKUFI I VAKIFI

Na~on. pada Bos?~ 1463. godine, tursko-osmanske trupe su po-

ele prodtratL na podrucje Hercegovine kojom je tada upravljao Herceg

Stjepan Vuki-Kosaa po kome je ova pokrajina i dobila svoje ime. u

julu 1465. godine turs ka vojska je pod komandom bosanskog sandakbega I sa-bega Ishakovria i njegovih vojvoda Ismaila i Ahmeda zauzela
nekoliko mjes ta u Hercegovini. U drugoj polovini 1466. godine u njihove je ruke pao stari prijestoni grad Blagaj, a ubrzo iza toga i Mostar.
Od osvoj enog dijela Hercegovine Turci s u poetkom 1470. godine formirali poseban Hercegovaki sandak koji j e do 1580. godine bio u
sas tavu Rumelijskog, a oci tada pa do 1833. godine u sastavu Bosans kog paaluka. Padom Herceg-Novog 1482. godine cijela Hercegovina _ic
bi la konano osvojena i s tavljena pod tursku upravu.
Hercegovak i sandak je u dva navrata bio samostalan paaluk,
odnosno vilajet ili ajale t, prvi put od 1833. do 1866, i drugi put od
decembra 1875. do 2. februara 1877. godine. U sastavu ovog sandaka
ranije su se nalazila i mjesta: Foa, Gorade, Caj nie, 1 iki, Podgorica, P!jevlja i Prijepolje koja danas pripadaju Bosni odnosno Crnoj
Gori.
Turci su u nae krajeve donijeli ne samo novo drutveno ur~
nego i novu vjeru islam. Zato je u svim mjestima koje su oni
osvojili odmah poela izgradnja raznih islamskih spomenika: damija,
mekteba, medresa, biblioteka, imareta, musafirhana i drugih. Podizanje ovih objekata uslovilo je osnivanje va kufa iz ijib su se prihod::t
n avedene us ta nove izdravale. Za tursko-osmanske vladavine i kasnije
u H ercegovini je osnovano mnogo raznih vakufa iji se ukupan broj
nika ko ne moe utvrd iti jer s u vakufname a i dokumenti koji adre
podatke o njima veim dijelom uniteni i nestali.
He rcegovake vakufe obradili smo po administrativno-teritorijalnim jedinicama - opinama - na koje je HcrcegO\ina danas podij~
ljena. Njihovi osnivai po tj eu iz svih klasa ondanjeg drutva, pol:t.:\
oci sitnih zanatlija i trgovaca pa do visokih drm nih funkcionera. Q,dit'
tre ba jo istaknuti ela su svi hercegova ki vakufi, osim dijela sakralnih spomenika, uzwpirani, ck propl'isani, nacionruizovani ili dayno
s rueni.
enje

:?9

MOSTARSKI VAKUF! I VAKIFI

iVIo tar je centar Hercegovine i mje to u kome je osnovano naje tano . Blagaj je
pao u njihove ruke 1466. pa je i Mos tat-, igurno, zauzet naredne ili
najka nije 1-t68. godine, a o voj ile u ga e te bosan kog sandakbega
I a-bega I hakodca. o,dje je do konca prolog stoljea s agraeno, to
e pouzrano zna, 37 damija, 3 tekije, 23 m ekteba, 10 m edresa, nekoliko
biblioteka i ,i e humanitarno- ocijalnih u tano,a za ije su izdravanje
osnivai zm-jerali ,elike ,akufe. Tajprije emo obraditi vak ufe velikih
,akifa koji u O\'dje podigli zadui:bine traj ne vrijednosti i koji se s m ~l
traju utemeljiteljima Mostara. Zatim emo kronolokim redom n abrojati i obraditi o tale \'akufe iji s u osni\'a i znvjetali novac i odredili
da se kamara od njega tro"i u razne vjer ke i humanitarno- ocijalne
suhe i da im se ui za du "u.
n e \-akufu. Kad su Turci zauzeli Mo tar ne zna

1. Val..-uf Hadi Mehmed-bega Ka1aoza

Hadi Mehmed-beg Karaoz je najvei legato1 Mos tara i c ijele
Hercego\"ine. Roen u Potocima u Bijelom polju, 12 km sjeverno od
!Ilo tara. C Mostaru je poznat pod imenom Karaoz-beg, a taj nadimak
je, kako kazuje predaja, dobio zbog \'Oj e naoi to ti ( karooz=ernook) .
Iz njegove vakufname saznaj mo da je imao t ri sina: Muh ameda, Jusufa i uJejmana, a iz natpi a na d amiji razumije e d a je bio brat
nekog vezira. On je zaista bio brat ,-elikog vezira Ru tem-pae i hcrcegO\ackog namje nika Sinan-pae koji je upra\'ljao Hercegovinom od
augusta 1-47. do juna 1549. godine. Karaoz-b eg je um ro u Mos ta ru
oko 1564. godine, gdje je, sigurno, i sahranjen u groblju k r aj svoje
damije.
Karaoz-beg je 1557. godine sagradio u Mostaru damiju p od
kupolom i uz nju mekteb, medresu, biblioteku, imaret i musafirhanu.
Pored 0\ih zadubina on je podigao mesdid u Potocima, dva m ek teba:
u Konjicu i Potocima, etiri mosta: u Konjicu, na Buni i dva na Li tic i,
i po jedan han u Mostaru, Konjicu, Cievu (opina Konjic) i Potocima.
Iz sredstava O\'og vakufa sagraen je kasnije jedan hamam u Blagaj u,
mali kameni mosric kod damije u Potocima i esma i adrvan pred
dlamijom u !11osraru.

Za izdravanje navedenih ustanova zavje~tao je 42 trgovaka duana u mostarskoj ariji, 16 t abhana b lizu imareta u koj ima posluju
koari (tabaci), est mlinica i d\'ije stupe za valjanje s ukna u selu
Knepolje u nahiji Blato, osam mlinica i dvije stupe na izvoru Bune,
neto zemlje u Mostaru i Knepolju i 300.000 osmanlijs kih dirhem a u
goto\'Om. Godine 1889. O\'aj ,akuf je imao u svom e posj edu 27 1/ 2
duana, 10 magaza, jednu pekaru i pet grobalja.
2. Vakuf Koski Mehmed-pain
Kosk.i Mehmed-paa, sin Mu!.tafin bio je roznamedija velikog
Yezira Lala Mehmed-pae Sokolov i a (1604 - 1606) i 1605. go dine po~t:au timar-deherdar. Umro je 1611. godine pa je izgrad nju njegovih
zadu.lbina dovrio brat mu Mahmud. Vakif je u Mostaru sagradio dami u pud kupolom i uz nju hanikah medrcsu . On je 1608. godine sa30

gradio i j edan kar avan-saraj u Mostaru. Iz sredstava ovog vakufa S-3graen je 1781. godine adrvan pred damijom.
Za izdrava nje ovih zadubina zavje tao je ve lika nepokretna
imanja u Mostaru, Suhom Dolu i Vrapi ima i 200.000 aki u go tovom .
Godine 1889. ovaj vakuf je imao u svome posjedu 26 duana, dva vrta
i groblje uz damiju.
3. Vakuf Nesuh-age Vujakovia
Nesuh-aga je roen u Lj ubukom gdje je 1559. godine bio d izdar
ljubuke tvrave . Njegovi potomci s u sc do danas odrali u Mos taru
p od istim prezimenom . Clanovi ove porodice vrili su od 1706. do 1835.
godine dunost kapeta na mostarske kapetanije .
Va kif je pr ije 1564. godine sagradio u Mos taru damiju pod kupolom i mekteb uz nj u . Dalje je sagrad io damij u i mekteb na gradu
u Ljubukom i odredio da se iz sreds tava njegovog vakufa opraYljaju
m os tovi na Radobolj i i Trebiatu kad god se za to ukae potreba. Za
izdrava nje spom enutih zadubina zavjetao je 28 duana u blizini
damij e, vie mlinica na Radobolj i i Studencima (opina Ljubuki)
123.000 ctir hema u gotovom. God ine 1889. ovaj vakuf je imao u svome
posjedu pet duana i gr oblje spra m damije.
4. Vakuf

ejvan ehajin

ejvan ehaj a,
ljeu

s in Abdurahmanov ivio je u Mostaru u 16. sto-

i bio je oprosteni rob hercegovakog na mje nika Sinan-pae. Za

ivota je no~ io visoka dravna zvanja i bio sekretar bosanskog \ilaJela

i povj erenik za popis posjeda u Hercegovini. Umro je u Mo taru 1569.
godine i sahranjen u groblj u kod svoje damije.
Vakif je 1552. godine sagra dio u Mo Laru damiju 1 uz nju mekteb , m edresu i bibliote ku. Dalje j e podigao ma li kameni mo t na Radobolj i, pozn a t pod imenom Kriva up rij a, i odredio da e kaldrmi u
glavnije mosta rske ulice. Os im ovih zadubina on je jo' sagradio po
jednu damij u u Blagaju i Gabe li, zatim po j ednu atrnju ll Citlu~m
i Re icam a, te odredio da se iz sred tava njegovog \'akufa popravlja
mos t na Bunici. Iz sredstava ovog vakufa podignut je kasnije hamam
ll Prij e koj ar ij i i adnran i muvekitha na pred damijom. Va kif je
jo odredio ela se odrava vrelo Halebinovac, neda leko od tarog most:.t
i ela se sva ke godine na Kurban-baj ram zako lje po de et dobrih 0\'nO\':.l
i meso pod ije li s irotinji.
Za izdra vanje navedenih zadubina zavj etao je preko sto dua na i vie pe ka ra ll m os tarskoj ar iji , 22 dua na u Gabdi, ne mlinica n a r ijeci J a e nici i Studencima, te 150.000 cl irhema u gotO\'Om.
Godine 1889. ovaj vaku f je imao u s vo me po jed u 15 duana , th Ill'
kue i zem lju na Mos tars kom b la tu. Ovaj lega tor je najvie doprinio
pri vrednom uzdiza nju Mos tara u prvim dece ni ja ma n jegovo~ raZI'itk,l
S. Vakuf Dervi-pae Bajezidagia
Mos la rs ka maJ1ala Pod hum da la je ovjeka koj i se u tursko dob.l
is la kao ne sa mo kao d ravnik i voj s kovoda nego i kao \ rs tan pjc,nrk
i lega tor. To j e Dervi, s in Baj ezidov, koj i je d\ .1 pu ta bro bcglerb,g
na Bos ni (1592. i 160 1.). On j e o boga l io k la~ i nu tursku knj1iC\ nost
31

'

_l

l'

Yclikim brojem lijepih i sadrajnih pj esru~1a. Poginuo je 1603. godine

na \1aigaretinom otoku pod Budimom.
Deni.'-paa je 1592. godine sagtadio u mal1ali Podhumu d amiju
s kamenom mun:::tmm i uz nju mektcb, medresu i biblioteku . Za izdr:l:aYanjc pomenutih zadubina za,-je"tao je 9 duana u Mos taru, mlinicu sa pet 'itloYa na Buni i 130.000 dirhema u go tovom. Godine 1889.
O\ ai , akuf je im o u
vom e posjedu j ednu kuu, e tiri duana .i d va
gmblja.
6. Va1:uf Sevri hadi Hasanov
\'akif je roen u .Mostaru i po tj ee iz porodice Volia. On j e
prije lo.?O. godine sagrad io u Donjoj mahali, neposredno uz desnu obalu
.:\eretw damiju s kamenom munarom. Za njeno izdravru1je zavjetao
1e kucu u .\lo taru, kuu, bau i tri vinograda u Ratanima kod Mvstara i 100.000 aki u goto\'o m. Godine 1889. ovaj vakuf je imao u svome posjedu de,et nji,;a i ,inograda u Ratanima, osam livada u R odou i sedam grobalja.
7. Vakuf hadi Ibrahim-age aria
Porodica arica dala je vie vaki.fa me u kojima je najvei hadi
Ibrahim-aga, sin Kasi m-agin. ivio je u Mostaru gdje je i umro 1641.
godine 1 sahranjen u dvori tu pred svojom damijom.
On je 1623. godine sagradio na Luci damiju s kamenom munarom i uz nju mekteb. Odredio je da se iz sredstava njegovog vakufa
upra' ljaju mosto\'i na Ugrovai, Graboviku, Pri valj u (opin a Lit ica),

osam mostO\'a na nekoj rijeci kod Vrgorca, dva vi"e Konjica, jedan
n" Radubuli1 kod Der\1::.-paine di.amije u Mo taru, jedan na r ijeci
Jezerce u Gorancima, esmu u Dobrodolu i dvije a trnje u Bogodolu
na putu za Rakitno. Dalje je odredio da se troi dnevno jedna aka
za opraYku ekrka u kafani kod tabhane pomou kojeg beari (neenje koj1 rade u mostar koj tabhani) izvlae vodu iz eretve. On je jo
maku!io lokalitet Z\an Ha dijska sofa gdje je do prolaska eljeznice
kroz ~1ootar 188-f. godine prireivan i s praaj hodoas nika na had u
Meku 1 docek hadija na povratku otuda.
Za Jzdrza\'anje damije, mekteba i opravke navedenih objekata
legator je ostado 21.000 aki , zatim 80 motika (motika = SOO okota)
\inograda, kulu, ahar, ambar, zemlju i 25 kua sa sijenicama u Ljubotiima, o;;.o 50 motika vinograda u OgraenikL1 i bau u Ah-hodinoj
mahali u Mostaru. On je bio \'eoma bogat ovjek i u posjedu je drao
dobar dio Luke to je za ivota zavje tao za groblje uz damiju. U
Don im \1amiima postoji jedan velik kompleks ume koji nazivaj u
Saria Dubrava. S\'i navedeni posjedi, izuzev dami je i dijela g roblja
uz nju, uzurpirani su 1 otuen i od ovog vakufa 1878. god ine.
8. Vakuf hadi Ahmed-age

Lakiia

Porodica Lakiia dala je etvoricu vakifa od kojih je najve(:i

h::.dzi Ahmed-beg, sin Huseinov. On j e 1650. godine sagradio u Riini
.:1 Lah~inoj mahali, damiju i uz nju mekLeb. Za izdravanje svojih
;u,du:lbina za\je1.tao je 40 duana u mostarskoj ariji, mlinicu s elva

32

vitla n a Radobolji i 200.000 aki u gotovom. Godine 1889. ovaj vaku(

je imao u svome pos jedu 21 du an, magazu i dva groblja.
9. Vakuf Roznamedi Ibrahim efendijin
Roznamedi Ibrahim ef. je rodom iz Nevesinja. Bio je roznamedija sultana Murata IV (1623 -1640) i slovio je kao vrlo obrazovana i
ugledna linost na d voru ovog sultana. Umro j e 1637. godine. Posebna
je zasluga Ibrahim ef. to je proirio vodovod u Mostaru i time omoguio snabdijevanje jednog dijela grada pitkom vodom.
On j e prije 1620. godine sagradio u dananjoj Brae Fejia ulici,
nedaleko od lijeve obale Neretve, damiju koja se ubraja meu znaaj nij e spome nike u Mos taru. Uz nju j e jo sagradio medresu, a oko
1800. godine podignut je iz sredstava ovog vaku fa adrvan u dvoritu
medrese. Ne zna sc ta je vakif ostavio za izdravanje ovih zadubina
j er se nij e s au va la zakladnica niti kakav dokumenat koji i zriito o
Lome govori.
10. Vakuf ose Jahja hodin
Ovaj vakif je prije 1620. godine sagradio jednu damiju na Canm. On je uz nju os tavio velik kompleks zemljita poznat pod im<!nom Musala n a kome su muslimani zajedniki klanjali petkom u podne
i o bajramima. Mihrab i rninber na Musali srueni su oko 1890. godine.
Po lo se nije sauval a zakladnica to se ne zna ta je vakif ostavio za
izdravanj e svojih zadubina.
t l. Vakuf hadi Kurtov ili Taba ice damije
Ovaj vaki( je prije 1600. godine sagradio jednu damiju u Prijekoj ariji, stotinja k metara zapadno od Starog mosta. Poznata je
pod imenom Tabaice damije, jer se nalazi u neposrednoj blizini tabhane i sluila je preteno pripadnicima ovog esnafa. Nije se sau\a!a
zakladnica, pa se ne zna ta je vakif zavjetao za njeno izdravanje.

12. Vakuf hadi Memije Cernice

U m ahali Cernici pos toji sam o jedna damija koju je prije 1600.
godine sagrad io h adi Memija Cernica. On je porijeklom iz Cernice
kod hercegovakog grada Kljua i bio je po zanimanju tabak. Mal1ala
Cernica dobila j e svoj n aziv po ovom va kufu. Ne zna e ta je \'akif
zavje tao za izdravanje damije i m ek teba uz nju jer se nije auvala
va ku fnama. Godine 1889. ovaj va kuf imao je u vome po jedu chije
ku e, pet vonjaka, duan i pet grobalja.
13. Vakuf hatla Ali-bega

Bakamovia (Lafe)

Ovaj vaki[ j e prije 1631. godine sagradio jednu damiju na R:1 u Zahumu. I z sredstava ovog vakufa podignuta je ka nije jedn:~
javna esma kod damije. Nije se sauvala zakladnica pa e ne zna
ta j e va ldf zavj e tao za izdravanje svojih zadubina.
Vakuf ove dam ije imao je u svome posjedu lijcdee: d\ijL'
ku e, od koj ih j e ona koja se nalazi u dvoritu damije slulila jedno
vrijeme za mekteb, duan , magazu, dva vonjaka i dva groblja (harema) : j edan uz da m iju i d rugi desno od nje, preko puta ceste koji
kru

33

j e bio poznat pod imenom veliki harem . Ovaj h arem je 1949. godine
ek hw11iran i na nj em u je podignuta kolska zgrada.
14. Vakuf Baba Beira Bakamovia
Ta krajnjoj zap adnoj periferiji Mos ta ra na lazi se j edna dam ija
koju je prij e 158-. godine sagradio ovaj vakif. Ne zna se ta j e on
zayjetao za njeno izd rava nje, jer s e nije zakladnica sauval a. Vakuf
O\'e damije imao je u svom e posjedu: kuu s dvori tem i vonj a kom,
tri harema, d\'a gradili ta , j ednu njivu i ne to zemlje u Biogr adcima
kod Mo tarskog blata. Ovih 14 damija n alaze e uzgor i vein a th
slui vojoj n i.
15. \'akuf Sinan-p ain
da miju u ~!\os tar~ ~g radi? j e herceg~vaki sandakbeg
inan- ". (1-17-l - 147 ), n bt la Je locir a na na Mejdanu neda leko od
lije\'e obale 1\erct\ e. Kasnij e j u je p repravio i uz nju mw1aru s agra dio
drugi hcrccgO\aki andakbcg Sinan-paa Borov ini (1504 - 150 7)
godine. Xc zna e sta u ova d\ojica vakifa os tavili za n jeno izdra~anje jer ~e nisu sauYa l e zakladnice. Ova je damij a sruena 19-19.
godine.
~;;.~

16. \ 'akuf hadi Ba lije, sina Muham edova

0\aj \'akif je prije 1612. godin e sagradio j ednu damij u u B rankO\cu i uz nju mekteb. Iz zakladnice sazn ajem o ela je on jo podigao
slijedecL zadubine u Hercegovini: cl\'a mos ta na Ne re tvi, j edan u Konjicu i drugi u Gla,atient, karavan-s araj n a Borcima vie Konjica i
atrnju na Ruji tu u Zijemljima. Iz
recls tava ovog vaku fa sagraena

je u piTOi polmini prolog

toljea

jedna med resa pram damij e.

Za izdraYanje naYedenih zadu bina legator j e zavjetao devet

ducana u Mostaru i 300.000 aki u gotovom . Ovom vakufu je neka d
pripadao ita\ onaj ,eliki pros tor koji se p ro tee od dam ije do iznad
praYoslamog groblj a vie s tare pravoslavn e crkve. Godine 1889. ovaj
Yakuf je dr.i:ao u posjedu: dvije kue, tri d uana, vonjak i grob lje.
Damija je sruena 1950. godine.
17. Vakuf H afiz H od in
0\aj ,akif je prije 1631. godine sagr a dio j ednu damiju u BrankO\cu. Iz sredsta\'a ovog vaku fa podignu t j e k asnije aclrvan p re d
njom. ~ije se sauval a zakladnica p a se n e zna ta je vaki[ zavj e tao
za njeno izdravanje. Godine 1889. ovaj vaku f je imao u svome p osjedu
tri duana i groblje. Sruena je 1932. godine i m u nara joj j e prenesena
u Capljinu i postavljena uz tamonju damij u .

18. Vakuf Husein hodin

0 \aj vakif je podigao prij e 1620. godine da mij u n a Ca r ini i
atrnju u njenom dYori tu. Poto se nije sa uva la zakladnica to se
Pe zna se ta je on zavjetao za nj ih ovo izdravanje. Damij a je s ru<:na 1947. godine.
19. Vakuf Fatime kadune ari
O .a lcgatorka je sagradi la prije 1620. god ine na Carin i jedn u
damJu s etvrtastom kamenom munarom . P ri a se da j e ona j o

34

podigla u Mostaru s ahat-kulu l jedan mekteb . Ne zna se ta j e zavje tala za izdravanje svoj ih zadubina jer se nije sauvala za kladnica.
Damija je sruena 1947. godine a sahat-kula se nalazi uzgor i sat na
njoj od 1981. godine otkucava vrijeme po a lafranka vr emenu.
20. Vakuf Memi hodin

Ovaj vaklf je sagradio prije 1620. godine jednu damij u na Canm. I z s reds tava ovog vakufa sagraena j e kasnije jedna javna esma
pred njom. O vakifu i njegovom vaku fu ne znamo nita jer se nije
sauval a za kladnica. Godine 1889. ovaj vakuf je drao u posjedu jednu
kuu , t r i duana i groblje . Damija je sruena 1951. godine.
21. Vakuf Mehmed

ehajin

Ovaj vakif j e sagradio prije 1593. godi ne jednu damiju na Cannl. I z sredstava ovog vakufa sagraena je kasnije jedna javna es ma
p red njom. Nl o ovom vakifu ne znamo nita jer se nije sauvala zakla dnica. Godine 1889. ovaj vakuf je drao u posj edu vrt, duan, livadu
na Mostarskom blatu . Sruena je 195 1. godine.
22. Vakuf Tere hadi Jahjaov (Maslin)

Ovaj vakif je sagradio prije 1620. godine jednu damiju na vrhu

Carine. I z sredstava ovog vakufa sagraena je kasnije jedna javna e ma pred nj om. N ije se sauva l a zakladnica pa se ne zna ta je vaki[
ostavio za njeno izdravanje. Godine 1889. ovaj vakuf j e imao u svom<!
posjedu dva panjaka, njivu i dva velika groblja na Carini. Izgorjela
je 1954. a munara joj je 1962. god ine prenesena u Potoke kod fvlo rara
i podignuta uz tamonji Karaoz-begov m esdid.
23. Vakuf Ahmed efendije K o tle

Ova j vaki[ je sagradio prije 1760. god ine jednu damiju u naj
junijem dijelu mahale Luka. Po to se nije samala zakladnica lO -e
ne zna ta je lega tor zavjetao za njeno izdravanje. Godine 1889.
vakuf ove damije imao je u posjedu jednu kuu i tri vrta. Damija
je sruena 1942. a munara joj je 1959. god ine prene ena u Reicc
(opina Caplj ina) i podign uta uz tamonji mesdid.
24. Vakuf Nezir-agin

Ovaj vaki [ je ivio u drugoj polovini 16. toljea i bio je let

mostarskog lega lora 1 esuh-ag..: Vujakovi a, On j..: oko 1565. godine
sagradio jednu dam ij u na Spi lama (emovcu) nedaleko od
tarog
mosta. Nije e sauva la zakladnica pa e ne zna ta _je on os tm io za
njeno izdravanj e. Sruena je 1950. godine.
25. Vakuf Ali-hodin
Ovaj va kif j e agrad io p rije 1631. godine na Ralje\ ini, nepo~red
no uz lijevu o ba lu jednog kraka Radobolje, jednu damiju. Z.1palto .Jll
je Stoj an Jan kovi 1687. pa j u je obnovio Dervi-paa (D..:dagal C..:ng1'
1686. godine. Mu na ra joj je 1934. godi ne prene. cnn u Jnblanicu i tlllda na uz ta monj i mesdid.

26. Sultan Selimov mesdid

Za dade sultana elima I (15 12 - 1520) pod ign ut je u Mostaru ,
neposredno uz tari most i lijevu obalu Neretve, jedan mesdicl na
ime pomenutog ultana. Mesdid je sagraen na mjestu gdj e su udareni prd temelji Mostaru i sluio je prvenstveno kao b ogomolja voj n icima koji su straarili u kulama oko Starog m os ta.
01aj me did nije imao nikakvog vah-ufa nego se izdravao iz
sredsta1a koje je dobijao od drave. Za plaanje njegovih s lubeni ka
odreen o je bilo da
e ubire dese tina od e liri ela u mos tars kom
okru2l!: de etina od Dobra pripadala je imamu, desetina od H rasna
muez-inu, de. eu na od Pologa ferau i desetin a od V ihovia kajimu. Za
11ijeme tur ke up rm e drava je opravljala ovaj m esd id a to je kasnije inila i au tro-ugar ka uprava i dal'ala j e imamu po 270 fori nti
place godinje. Zat1oren je 1932. god ine i dana s lui za prodavnicu.

Zi. \'ah-uf hadi Huseina Kotle

01aJ Jegator je sagradio prije 16)>1. god ine jedan me clid na
Luci koji se u nekim izvorima naziva Selva d amija. Nije se sau
lala zakJadmca pa e ne zna ta je va:kif ostavio za njegovo izdra.
1anje. Iznad d uana tare kaU1ane nalazi.la se kafa na koja j e bi la vlasm~ tm OYog 1akufa. Kad je Mujaga Komadina sru io kalhanu 1892.
:;odine, !:.platio je oYom l'akufu 5.000 kruna na ime od te te. Treba is ta i
da je om jedini me did u Mos taru ija se mun arica do danas sau
Yala Zanoren je 1931. godine i slui za skladite.

28. \'a:kuf Jahja hodin ili Jahja Esfelov

0Yaj Jegator je podigao prije 1620. godine j edan mesdid u Donjoj mahali nedaleko od des ne obale eretve. Po" to se nije au val<l
z:tkladnica w se ne zna &ta je on zal'je tao za njegovo izd rava nje.
Zat oren je 19~2. godine i danas slui za radionicu .
29. \'a:kuf Zirai Ahmer-agin (Arinovia)
01a1 legator je sagradio prije 1651 . godine jedan me d id na
pucetku DonJe mahale, nedaleko od desne obale e re tve. Ne zna sc:
'>ta e un ostaYio za izdravanje mesdzida jer se nije sau va l a zakladnica ZatYoren je 1940. godine i da nas slui za skladi te.
30. Vakuf hadi Saliha Temima
01aj Jegator je sagradio pr ije 1678. godine jeda n m esd id u
Iliima na krajnjoj zapadnoj perifer iji Mos tara i uza nj a trnju i
mu~luk. Iz zakladnice saznajem o da je za izdravanj e ovih zadubina
za\jetao 140 000 akti i d1a ducana u mostars koj ar iji. Povremeno
~luZ. s1ojoj S\ rsi.

31. Vakuf Ali-pae Rizvanbegovia

Hercego,acki 1ezir Ali-paa Ri zvanbegovi -Stoevi (1833 - J85 1)
pvdJgau je 18-1 i. godine jedan mesdid na krajnjoj junoj peri feri j i
mahale Luka 1 uza DJ tekiju i biblioteku. Za izdra vanj e ovih zadubina z.a'j_e~tao Je ~~ kue u Mos taru, d vije mlin ice na Li tic i i vinograd
na Luci kod tekiJC Ove us tano ve s u pres ta le s luiti svojoj s vrsi 1921.
a ~ruse ne su 5 januara l 981. godine

36

32. Vakuf hadi Ahmed-age ~a IK~ber-agin)

Ovaj legator je sa-grad1o prije 1631. godine jedan rnesdid na
Luci neposredno uz lijevu obalu Neretve i upravo na cesti koja vodi
na mos t Mujage Komadine. Imao je uza se kamenu munaricu koja je
bila a rhite ktonski ljepa od ostalih mos tarskih munarica. Nije se sa
u va l a zaklad nica ovog mesdida pa se ne zna ta je vakif ostavio za
njegovo izdravanje. Zatvoren j e 1913. a sruen 1916. godine.

33. Vakuf uri Ahmedov

Ovaj vaki[ bio je prvi poznati urij a (krznar) u Mostaru. On
je u drugoj polovini 16. s tolj ea sagradio jedan mesdid u Bjeluinama i atrnj u uza nj. Poto se nije sauvala zakladnica to se ne zn:~
t a je legator ostavio za njegovo izdravanje. Zatvoren je 1900, a sruen 1951. godine.
34. Vakuf Bajezid hodin
Bajezid hoda je prije 1612. godine sagradio u BrankO\cu jedan
mesdzid s munaricom i a trnju uza nj. e zna se ~ ta je vakif ostavio
za izdravanje mesdida jer se nije sauvala zakladnica. Sruen je 1960.
godine.
35. Vakuf hadi Velijin
Ovaj lega tor je sagradio u prvoj polovini 17. stoljea jedan me~
did s munaricom u Mazoljicama i mcdresu i atrnj u uza nj. Poto
~e nije sau vala zakladnica to se ne zna ta je on za,jetao za izdrza.
va nje svojih zadubina. Ovi objekti su srueni 1950. godine.

--

36. Vakuf hadi Ibrahima evre

Ovaj vakif, koji je po zanimanju bio trgovac, sagradio je 1686.
godine jed an mesdid u Oruluku na dnu Donje mahale. Za njego\'o
izd ravanje zavjetao j e 16 duana i bau iza njiJ1 kod r ijeke Radobolje. Zatvoren je 1942, a sruen 1969. godine.
37. Vakuf hadi Dervi ef. Zagria
J ednu tekiju u Mostaru o novao je hadli Dervi ef. agric, pje:.
nik, koji je um ro 16-W. godine. Ne zna se ta je vakif zmjetao za
njeno izdra vanje kao ni to gdje ~e na latila i kada je prestaia raditi
:,ruena.
38. Vakuf hadi Ahmed-age Pitia
H ad i AJ1med-aga Pili, s in Hasanov, podigao je prije 1718. go
d ine m ekteb na Musali kod ose Jahja hocline d.lamije. Odredio JC
da e iz p rihoda njegovog vakufa plaa muallmu o am aki dne' no.
Ne zna sc tano gdje je bio lociran i kada je ~rucn.

39. Vakuf Mahmud ef. lia

Mahmud ef. i i, sin Ahmcdov podigao je 1848. godine md.tL'b
u blizi ni KaraOLbegO\c damije i odredio dn t' munlimu plat.l pLl
SO g roa godinje. Za izddavanje mekteba za,jetao je kucu. duc.m i
bacu u Karadoz-begovoj maJulli. rucn jt 1938. godine.

37

40. Vakuf Bosnali Ahmed-age, sina Alijina

Darusse::~de

Ahmed-aga sagradio je prije 1654. godine medresu

u illo taru za koju se ne zna gdje je bila Jocit-ana i kada j e prestala
raditi i ruena. Za medre u je zavjetao 1653. godine vie primjera ka
razni11 ,jerskih knjiga i odredio da sc izdr::~v::~ iz sredst ava njegovog
Ynk-ufa.
41. Vak-uf Sejha Ismaila Opijaa
Mostarski muderis ejh I mail cf. Opija podigao j e 1668. godine
hanikalt-medresu u Pocllmmu kod Dervi-paine d a mije . Ne zna ::.e
ta je Yakif zavjetao za njeno izdravanje jer e n ije sauvala zakladnica. Te zna se kada j e zatvorena i sruen a.
Xa\edeni ntkufi su u prolos ti odigrali veoma znaajnu ulogu
i kroz OYL institu ije u se rjea\aJi svi problemi jednog mjesta: privredni. kulturno-pro \'jetni . humano-socijalni, vjers ki i drugi. Vakufi su
mnogo pomagali unapreenju trgovine i zana tst \'a, jer su S \'i vaki fi
ostaYiiali iZ\ iesne sume nO\ca i odtei\'ali da e o n, uz odreene kamate. daje ~ zajam trgO\cima i zanatlijama posobnim platiama i
koji u mJeStu stanuju. Zato ih je potrebno tem elj ito prouiti i iscrpno
obraditi.

0\'dje donosimo spisak mostarskih vakufa koji nisu spomenuti

u ranijim poglaYljima i za koje, u veini sluajeva, ne znamo kada su
i u koju S\Thu osno,ani. Vak"Ufi su nasta ja li is kljuivo privatnom inicijati\'Om i svi su bili privatne institucije . Donosimo ih kronolokim
redom:
l. Vakuf emsi ehajin
Iz Cej\'an ehajine zakladnice saznajemo da je ovaj lega tor podigao polo,inom 16. stoljeca s,oje zadub ine u Sem si ehajinoj maha li
u Mostaru. Ko je bio ovaj emsi ehaja ne zna se pouzdano. Po t o me
to se OYa mahala polo,inom 16. s toljea zvala njegovim imenom, d a
se zakljuiti da je on u njoj sagradio neku zadubinu i odredio d a se
ona izdr.l.aYa iz sredstaYa njegO\og vaku[a.
2. Vakuf Murat-age, sina Abdurahmanova

se

Lega tor je 157 L godine zavjetao l 1.000 a ki

hatme za du~u i due njegove ene i djece.

od redio da mu

ue

3. Vakuf Balije, halvedije

(slas tiara)

0 \aj vakuf je osnovan oko 1600. godine. Legalor je zavje tao

izvjesnu sumu novca i odredio da se kama ta troi u bogo tovne svrh e.
4. Vakuf hadi Ahmeda, sina Ferhatova
Legator je 1620. godine zavje tao 251.000 aki i od red io da s~
prihod trosi u siJjedee: da se daju po dvije ake imamima d amij a:
Husein hodine, Jahja hodine, Fatime kadune, Memi hodine, Tere
JahjarJ\'C 1 Mehmed kethodine, i da im sc svake godine daje jo p o
80 akt Dalje da se svake godine podijeli 12.000 aki s iromasima m ahala u kuJuna se nalaze spomenute damije.

38

5. Vakuf Osmana, lmjundije (zlatara)

Glavnica ovog vakufa iznosila je 1631. godine 20.000

aki.

6. Vakuf Muhameda, terzibae

Godine 1631. izvrena je obnova poslovanja ovog vakufa.
7. Vakuf Mesiha, sina Kasimova iz Neziragine mahale
Kamata ovo g vakufa iznosila je 1632. gocline 4.000 aki.

8. Vakuf Mahmuda ulimana, sina Sofina iz Memi hodine

m ahale
Legator j e 1632. godine zavjet ao 30.000 aki i odredio da mu
se ui za duu.
9. Vakuf D jemile, keri Abdulahove iz Fatime kadun mahale
Legatorka je zavjetala 1632. godine 4.000 aki i odredila da joj
se ui za duu .

10. Vakuf Sulejm ana, sa:raa (sedla ra)

Neki Mehm ed bio je 1632. godine mu tevelija ovog vakufa.
l l. Vakuf Rahimin
Mehmed, sin Kmtov, tabak iz Mostara, uzeo je 1632. godine
4.000 aki n a kredit od ovog vakufa i za laj iznos zaloio \'akufu S\'Oj
a la t.

12. Vakuf Humin

Omer, izmeclij a i pukari Osman i Memi ja iz Ccrnice, . pom i
nju se 1633. godine kao dunici ovog vakufa.
13. Vakuf Mehmeda Hoafa
Ah m ed, mut apija iz Karaozbegove mahale, uzeo je 1633. godine:
600 aki na kredit od ovog vakufa i za navedeni iznos zaloio vakufu
svoju kuu.

14. Vakuf Rahime, keri Abdu rahmanove

Legatorka je 1633. godin e zavj elala 2.500 groa i odredila da e
kam ata od ove s ume daje kao pla ta onome ko e se starati da preko
cijelog elana b ude uvijek vode u b urilu kod Karaozbegove dam ije.
15. VaJm f majstor a Ferha ta, terzibae
Neki J us u f b io j e 1641. godine m ulevelija ovog va ku fa.
16. Vakuf Aie, kerke h a di Ahmedove
Legalo rka j e 1646. godin e zavjctala 7.000 a kl:i, cha duan a .1
Prij ekoj ariji i bau u J asenici. Odredila j e da se iz prihoda njenog
Hlkufa kup uju svake godine svijee i drva i dijele uC.::nicima kuji st ln u ju u sobam a Karaoz-begove medrese.
17. Vak uf Merjeme, kerke hadi Mus tafine
Legatorka je 1650. godine zavje tala ~ 7 .300 aki i udredib da
ima m i muezi n Karaeloz-begove damije dijele kamatu po pola 1 <b
joj u e za d u u.

39

18. \ "akt!f hadi Mustafe, sina hadi Tul"ltanova

Leg:uor je oko 1650. godine zavjetao devet dua na u mostarskoj
car'iji i 200.000 akci u gotO\om. Odrcdio j e da se imamu i muezinu
Fatime kndun d.:unijc daje po jedna aka dnevno i ela mu oni ue
hatme za duiiu. Dalje je odredio da e vake godi11e kupuju svijee zr.
spomenutu damiju i opmdja ,-odcvod i esme na Carini.

19. Vak-uf kadije Ahmed ef. Koskije

Lega!Or je prije 1650. godine sagra dio jednu es mu kod Koski
\lehmed-paine damije i odredio da e ona opravlja iz s redstava njegmog \akufa.

20. Vakuf majstora (dulger) Ba lije

Glam1ca oYog , a kura iznosila j e 1652. godine J0.400

aki .

keri Mesih ehajine

Fatima. ena MehmcdO\a iz Zirai Ahmcd-agine mahale bi la je
16'3 godine duna omm ,akufu 17.000 aki.

21. Vakuf Fatime,

22. \"ak-uf gospoe (hatun) umrlog Huseina

o ,om , akufu bio je 1653. god ine duan Fejzi e lebija Kuju nd i
tZen!erzade). imam u Blatu (Biogradci), 2.000 aki i zakupninu od vakuhke mlinice na Radobolji koja je izno ila 250 a k i .
23. \"ak-uf zaima Ibrahima, sina Karaozova
~~ki Ha. an bio je 1653. godine duan ovom \'akufu 500

aki.

24. \"akuf Merjeme, kerke Mahmudove

Legdtorka je 1669. godine zavje tala ku u u hadi Ba linoj m ahah i odredila da u njoj s tanuje mu joj Mahm ud, a kad on umre ela
-e k uL .. proda i nO\ ac podijeli s irotinji.

1a1

25. Vakuf Saliha \'

'\eki Ju uf bio je 1670. godine duan ovom vakufu 40.000
tZT'v~ isplatio Hasanu, mute\eliji s pomenutog vakufa.

a ki

26. \'akuf AbduJdelalov

Od o\'Og Yakula uzeo je 1670. godine um r li ul im a n , s in AhmedO\, u zajam iz\ je~nu sumu novca i zaloio ku u i vinog rad od 14 mou ka loz~: u tni..edm, opina Metkovi.
27. \'akuf Husamudinov
Odlukom mostar!.kog kadije od 22. abana 1080. ( 1670) godine
t. :eno je, na tc mt:! ju izja\ a svjedoka, da je De r vi, s in Hasana v
11 Dreznice, platio 3.700 aki duga Ahmedu Karamurtcziu, bivem
rnute,e!J i Hu~amudino\'a vak ufa u Mostaru, pa je odbijena tuba
~adanJeg mutcvelije Ahmeda Ha life, s ina I brahimova.
28. Yakuf Rejhanin
Lmrli Mehmed, s in Osmanov iz Mostara, o~tao je duan ovom
akufu 9 ~0 1 aL1. Odlukom mostarskog kadije od 2. cva la 1080. (1670)
gvdml. prodana Je jedna ba tina u Biogradcima koja je bi la vlasni t vo
umr:,Jga, pa je dug naplaen
40

29. Sirotinjski vakuf

Umrla Masuma, ki Hasanova, ostala je 1670. godine duna ovmn
vakufu 1.000 aki.
30. Vakuf Memije, sina Hasanova iz Husein hodine mahale
Poslije vakifove s mrti, 1670. godine, i raspodjele ostavine medu
nasljednicima, predano j e Mus tafi, mutevelij i Memijina vakufa 33.432
a k c.

31. Vakuf hadi Saliha dundije (vojnika) iz Nezir-agine mahale

Legator j e 1677. godine zavjetao 14 duana u Nezir-aginoj maha li i odred io da sc prihod i od njih troe u slij edee: da se imamu i
muezinu hadi Kurtove (Tabaice) damije daje dnevno po jedna aka,
da se opravljaj u srueni s tubovi na Mo ri.nama, da se opravlja ka1drmd
koja vodi od vakifovih duana do Radobolje i da se daje godinje 760
ak i imamu Roznamedijine damije.
32. Vakuf Omerov
Ovaj se vakuf spominje u Mostaru 1684. godine ali o njemu nema nikakvih podataka.
33. Vakuf hadi Beira , tabaka (koara)
Lcgator je 1694. godine zavjetao kuu u Husein hodinoj m.\
hali, vinograd u Opinama i 11.000 aki, i odredio da se prihodi trose
u s lijedee: da se daje imamu Husein hodine damije godinje pJ
800 ak i i da se troi godinje 700 aki za p l aanje obiajnih namet:~
s tanovnika Husein hodinc mahale.

34. Vakuf Alidanov

Umrli Jusuf iz Ali-bega Lafe maha le ostao je 1684. godine duan
ovom vak ufu 2.125 aki.
35. Vakuf Ahmedov
Um rli Ibrahim, sin Derviov iz Hafiz hodine mahale, ostao je
1685. god ine duan ovom vakufu 1.260 ak i.
36. Vakuf Mustafin
Umrli Al ija, s in vakifa Mus ta fe iz Hafiz hodine mahale ostao
j e 1685. godine duan ovom vakufu 68.000 a ki .
37. Vakuf' Muharemov
Umrli Bc hlul , s in Alijin iz Cernice, o tao je 1685. godine duan
ovom vak ufu 6.000 a ki .
38. Vakuf Ahmeda Nalbante
Oko 1697. godine u Mostaru je pos tojao o,aj vakuf ali o njemu
nema n i ka kv i h podataka.
39. Vakuf hadi Fatime kadune, ketke Halil elebijine
Lega torka je 1700. godine zavjc' ta la 31 4.000 aki i odredila da
joj po to mci ue ha lme za duu i o talak prihoda dijele ilmcdu ,d.,~
41

40. Yakuf l\lebmedov iz Menti hodine maJ1aJe

ObnoYa po loYanja i spisak d unika iz 1705. godine, koji su od
mog ,-::tkufa uzimali nmac na ktedit.
41. Vakuf Salihov
Obno,a po lmanja i pisak d unika iz 1705. godine, koji su od
OYog Yal-ufa uzimali nmac na kredit.
42. \ "al-uf Jusufov
Obnma poslmanja i pisak d unika iz 1705. god in e, koji su od
o,og ,al-ufa uzimali noYac na kredit.

43. \ "ak-uf Abdi dedin

Obnma po lo,anja i spisak dunika iz 1705. godine, k oji s u od
OYOg Yak-ufa uzimali nmac na kredit.

-+4.

\'ak-uf Aluneda Selamae

Obnma po lm anja i pisak d unika iz 1705. godine, koji s u od
o\og yaJ..-ufa UZimali nmac na kredit.
-15. \"akuf stanovnika Memi hodine mahale
Obnma po Jmanja i spisak d uni ka iz 1705. godin e, koji su od
orog Yakufa uzimali no,ac na kredit.

46. Vakuf Sultanin

.\"ekl alih bio je 1720. godine mutevelija ovog vakufa .

4i. Vakuf Halilov

.\eki Ismail b10 je 1720. godine mu tevelija ovog vaku fa .
48. \"akuf Rukijin
.\ekl Hasan Tomae,i bio je 1720. godine
'akufa

mutevelij a

ovog

49. Vakuf Alije Momi a

Had:i:iJa Behlilori bio je 1720. godine mue tevli j a ovog vaku fa.

50. Vakuf Hasano v

.\"eb.i Husein bio je 1720. godine mutevelija ovog vaku fa.
51. \ "akuf Seferov
Huse1r. Begic bio je 1720. godine mut evelija ovog vaku fa.
52. Vakuf Ibrahima Mukia
Legator je 1720. godine proveo iz svoje nj ive jedan j a ra k s vodom 1 do\'eo ga pred damiju u Rii ni. Odredio je da d em a tlije koje
dolaze u damiju koriste vodu iz jarka za uzimanje obdesta.
53. Vakuf Mahmudov
OHJm

42

l:mrli Salih L1ka, me!.ar iz Mos tara, O!.tao je 1728. godine d uan
:akuf u 3.000 aki.

54. Vakuf Hasanov

Umrli Salih Lika, mesar iz Mosta ra, os tao je 1728. godine duian
ovom vakufu S.SOO a ki .
55. Vakuf Emirov
Umrli SaliJ1 Lika, mesar iz Mostara, ostao je 1728. godine duzan
ovom vakufu l .SOO aki .
56. Vakuf Juzdoksan (190) Ibrahimov
Dekr~tom od S. d~':'mada II 114S. (1731) god ine postavljen jl!
Os man Ha!Jfa za mutevcltJU Juzdoksan I brah imova vaku fa u Mostaru
p oslij e smrti Mahmutove.
'
57. Vakuf Hatidin
Umrla Falima, ki Hasanova, osta la je 1732. godine duna ovom
vakufu 1.000 ak i .
58. Vakuf Omerov
Um rla Fa tima, ki Mustafi na iz Brankovca, ostala je 1732. godini!
duna ovom vakufu SOO aki.
59. Vakuf

erimin

Mus tafa Bajram i b io je 1732. god ine d uan ovom vakufu 55.800
ak i .

60. Vakuf stanovnil<a Fatime kadun mahale

Umrla Fati ma,
va kufu l.SOO a k i.

ki

61. Va kuf Fa time

Mus tafina iz B rankovca, o tala je duna

auke

0\0m

iz Brankovca

Ib rahim, s in Mchmcdov, ostao je 1732. godine duan o,om nkufu 21 a ku .

62. Vakuf ha di Osmana, sina Huseinova
Lega tor je sagradio p rije 1732. godine jedan ebi lj Umnu e mu)
u p ri.w m nom dijelu munarc Kanberagine damije na Luci. Odredio .1~
da sc iz pri hoda njegovog va k u fa isp lauj e po 360 a ki gocli' nje !utbe ni ku koj i e sc brinu ti da pre l o c ije le godine bude u\ijek. i p0
da nu i po noi , vode u nje mu . Da lje j e odredio da se oprm lja atrnJa
u B ivolj em B rdu i posudu ju vijetu elva kazana za kuhanje hrane pnli kom svadbi.
63. Vakuf Ibrahima, sina Ahmedova iz hadi BaJine mahale
Lega to r j e od redio u svojoj zaklaclnici iz 1741. godine da sc pos tave s lubenici koj i e svaki dan do nositi vodu u burilima s 1.::r<.'t\l'
pred Vuja kov ia damiju, pred klaonicu (kanara), i pred der-..h.lmt
Kos k i Me hmed-pa ine medrese. Da lje je odredio da sc O\ im !>lutbt'nt
c ima p l aaju po dvije akc dnevno i da sc god i ' nj~ t roi po 20 .lkc't
za izmje nu dotraj a lih buri la .

J'

6~. \ 'a1:uf Hasana To maevia, sina Ahmedova

l 'mrli Ibrahim Pcndi iz Dervi-paine mahale o tao j e 1747.
godrne duan mom vakufu 9.600 a k i. Njegovi nasljednici predali su
naYt'deni izno~ duga Ibrahimu Bchaiu , muteveliji ovog vakufa.

65. Vakuf stano\'nika Cose Jal1ja hodine maJ1aJe

L:mrli Ibrahim Pendic ostao je 1747. godine dua n ovom vaku~u

14.000 ak.:i koji su dug njegovi na ljednici vakufu pl atili.

66. Yakuf muhtar Ibrahimo\'

pi nk (ddter) lica koja su uzimala novac na kredit od ovog

\akufa. Godine l i54. bio j e mutcvelija ovog vakura neki Mustafa.
67. \ 'akuf nekog Guske
lmrli o\hmed Du>-ic ostao je l r -1. godine duan ovom \akufu

2.000

n ki

68. Yakuf Osmana Nove

Lega tur JC l 757. godine sagradio e mu u Ci mu, oko dva kilometra zapadno od l\lo tara, i odredio da se ona opravlja iz s redstava
njegoyog yakuia .
69. Yakuf Saliha

Dilda

'\eka fatima bila je 1767. godine mutevelija ovog vaku fa.

70. Yakuf Nefise

Metiljevi , kerke hadi Ahmedove

Lega tor ka j l' l 771. godine zavje lala 30.000 ak i i odredila da
'l' kamata tro~i u ~l ijedece: da
e svake godine u ramazanu kupuju
'\!iecc za arica i I\czir-aginu dzamiju i dijeli hljeb sirotinji.

il. \ 'akuf Mehmeda

Ierlia,

sina Mustafina
Legawr JC u SYojoj zakladnici iz 1772. godine odredio da se posta;t sluzbenik koji ce S\'aki dan svakog ramazana dono iti pred iftar
s ~erdYe burilo \Ode pred Roznamedzijinu damiju >>S kojom e se
mu ... , man m csill i \akira ~ pijetetom spo minjati<< .
72. Vakuf Ahmedov

lmrli ~1ehmed, sin Saliho\ iz

duzan u\om ,akufu 2.428 aki.

Ljubotia ,

ostao j e 1773. godine

73. \'akuf Sulejmanov

. el i Mehm~d sin SalihO\' iz Ljubotia bio je 1773. godine duzan O\Om Yakufu 16.200 akc1. Ovaj \'akuf imao j e 1851. godine jedan
duan na \ 'elikoj tepi koji je pod kiriju drao Mahmud Puzi.
74. Vakuf Hamidove ene

Lmrll Dcr\'i ostao je 1773. godine duan ovom vakul u 2.700 aki
kam&tu za tri godine.
75. Vakuf l\1ahmudov

Kehi Mahmud osno\'ao je prije 1776. godine jedan vakuf i odr cda '>C nJego\ 1 prihodi troe na pomaganje siromaha Dervi-pa i nl!
mahale

dJr.J

44

76. Valmf Sekinin

Umrli Hasan Tokmakovi ostao je 1777. godine duan ovom vakufu 13.000 aki. Njegovi nasljednici su isplatili navedeni iznos duga
Huseinu, muleveliji spomenutog vakufa.
77. Vakuf Ibrahima, sina hadi Salih efendina, imama Nezir-agine
damije
Legator je 1781. godine zavjetao kuu, bau i vinograd u Blizancima. Odredio je da mutevelija svake godine u vrijeme berbe groa,
podijeli po jedan tovar dobrog groa siro tinji Nezir-agine mahale i
da mu ui za duu.
78. Vakuf had i Alije Agi.a, sina Mehmed elebijina
Legator je 1782. godine zavjetao duan u mostarskoj carSlJl 1
odredio da se iz prihoda kupuju po dvije sv ijee za Nezir-aginu d.:lmiju i da mu se ui hatma za duu.
79. Vakuf Ahmeda Taia
Legalor je 1784. godine odredio da se iz prihoda njegovog vakufa
isplauje po 360 aki godinje slubeniku koji svaki dan od urev
dana do Mitrovdana bude donosio po dva burila vode s Neretve na
ariju i napajao edne prolaznike.
80. Vakuf Fatime

Gluevi, keri

Mehmedove

Legalorka je zavjetala 1785. godine

odredila da joj ue halme za du u.
81. Vakuf Fatime,

keri

duan

bau

u Mostaru

Dervi Ahmedove iz Dervi-paine mahale

Legalorka je 1793. godine zavjetala kuu u Dervi-painoj mahali, u kojoj stanuj e, i sve to se u njoj nalazi: prostirku, bakreno
posue i sanduk. Dok je iva, u kui e s tanovati ona, a poslije njene
s mrti Omer, s in Ramadanov koga je postavila za muteveliju.
82. Vakuf Ahmeda

Bahia

Ahmed Ccnan mu tevelija ovog vaku[a, kupio je 1793. godine .t.a

vakuf jednu kuu u KoLlinoj mahali od Alekse Perina za 1.000 groa.
83. Valmf Fatime kadune,

kerke

Dervi Al1medove

Lega tor ka je 1793. godine zavje tala

kuu

u Dervi-painoj mahali

i svo pokustvo koje sc u njoj nalazi i odredila da se od kirije ue

halme za njenu duu i za d ue njenih roditelja.

84. Vakuf Mehmeda Belije, sina Ismailova
Lega tor je 1794. godine zavjetao duan u a r iji kod kara\ ansaraj a i odredio da se svake godine kup uje mukan1 ta H<1fiz hod.linu
Husein hoclinu damiju.
85. Vakuf Saliha, vaiza iz Hadi BaJine mahale
Neki Mus tafa Hali[CI bio je 1807. godine mutcvclija ovog \akuf:t
45

86. \ 'akuf Mehmeda Efice

Legator je 1812. godine zavjct ao j eda11 du an u Kuj undiluku
odredio da sc od prihoda kupuje ulje za Nezir-aginu d amiju i da
mu e s,akc godine prou ci J1atma za duu .
87. Vakuf Mehmeda ikia
?.1alm1Ud . mute,elija vakufa Mehmeda ikia,
primio kir iju za Yak ufs ki duru1 za 1817. godinu.

potvruje

da je

88. Va1.Lif Mustafa ef. Mukia, mostarskog muftije

Mostruski muftija Mu tafa ef. Muki odzed io j e oko 1820. godine da .e iz sredstma njegovog vakuia opravlja vodovod na Carini.
89. \ 'akuf Sulejmana Opijaa
.\!ahmud. mute\elija ovog vakufa,
za d\a ,akufska ducana za 1825. godin u.

potvruj e

da je naplatio kiriju

90. \ 'akuf Deni Muhameda Bakamovia

Legator je 1838. godine zavje tao kuu u Za11Um u i etiri dua
na na Tepi. Odredio je da se prih odi troe n a opravke Baba B eirove
dbmije i da se S\'aki dan kupuj u hljebovi i d ijele sirotinji.

91. \'akuf Osmana Ljubinca iz Kanberagine mahale

Odlukom mostarskog kadije od 29. dumada I 1260. (1844) godint ul\ renu je da Yakuf Osmana Ljubin ca ima na Tepi tri dua n CJ.
\'akfija !>e nal~i kod mute,elije I brah ima Hadio merovia.
92. \'akuf Alijje Brkan,

ke rke

Abdulmuminove
Legatorka je 18-l6. godine zavjetala Yinograd u Podgorju, nahija
Blaw, \inograd u Rodou kod Mostara i 265 groa. Odredila je da se
sYake godine daje imamu po deset groa i kupuj e sv ij ea za Lafinu
diamiju.
93. \'akuf Abide Behmen, kerke Huseinove
Legatorka je 1848. godine zavjetala ku u i ba u u aria m ahah. Odn:dzla je da se svake godin e kupi svijea za a ria d amiju
i da joj se proui hatma za du u.
94. Vakuf AHje Nametka, sina Abdula hova iz Jahja Esfel mahale
Legator je 1849. godine zavjeta o kuu u Donjoj m a h ali i dva
duana u mostar!:>koj arij i. Odredio j e da se svake godine kupu ju
5\'ijee za Seni hadi Hasanovu dam iju, da se i s ti a trnja u z put,
nedaleko od 5ela Vijonice u nahi ji B rotnjo i d a mu se ue h a tme za
duu.
95. Vakuf stanovnika Husein hodine mahale
umrli Ahmed, si n H amidov ostao je 1860 . godin e duan ovom
\'akufu 337 grosa.
96. Vakuf Ahmeda Kotle, sina Mustafina
Legator je 1865. godine zavjetao 2.500 groa i odredio d a se
kamata troi u slij edee: imamu hadi Ali-bega Lafe damije godinje
46

80 groa, muezinu is te damije godinje 40 groa. Dalje je odredio da

s e p ali pe t kandilja na munari ove damij e i opravl ja esma pred njom .

97. Vakuf Mehmeda Manure
Legator je 1867. godine uvakuCio jednu kuu u Nezir-aginoj mah ali i za mutevelij u p os tavio nekog miru. Vak.if se u Mos tar doselio
iz Krueva.
98. Vakuf Hade Hadiomerovia
Legator j e 1870. godine sagradio tri d rana u Prijekoj ariji
i odredio da prihod od dva koristi imam, a od jednog muezin Tabaice
damije.
99. Vakuf Mahmuda Arpadia, sina Muhamedova
Lega tor j e 1871. godine zavjetao kuu u Cernlci i tri magaze u
Prij ekoj arij i kod Starog mosta. Odredio je da se kupuj u svijee 7a
damij u u Cernici i da se ue hatme za njegovu duu i due njegovlh
r od itelja.
100. Vaku f hadi Saliha evre
Iz sredstava koje je oporuio Salih Cevro sagraena je 1885.
godine jedna javna esma s dvije lule kod Sevri hadi H asanove dam ije u Donjoj maha li.
101. Vakuf Smaila Bievia
Legator je 1890. godine oporuio za Roznamedi Ibrahim ef.
damij u 300 foriniti i za taj iznos je kupljen jedan duan i upisan na
ime ovog vakufa.
102. Vaku f Sinan-pain
Vie legatora (37) iz Mos tara dali s u 1896. godine priloge u no\
c u s kojim iznosom su sagraene tri magaze n a zemlji tu Sinan-paina
vakufa. Oclreaeno j e ela se iz prihoda od magaza daju plae irnamu i
muczinu S inan-p aine dam ij e.
103. Vakuf Ibrahima Temima, sina Alagina
Va kif je 1902. godine zavjetao kuu i bau na Balinovcu. Odr<>
d io je da sc svake godine daj e pom o imamu Baba Beirove damije:
i da mu se proui ha tma za du u.
104. Vakuf Alije Rianov i a
Va ki[ je 1907. god ine zavjetao jed nu kuu na Luci
sc prihodi daj u imamu i muezinu Sa ria damij e.

odredio d3

105. Va kuf lbtahima Kudina, sina Mehm ed-agina

Lega lor j e 1912. god ine zavj e lao kuu i duan u Cernici. Odr~
dio j e da se vake god ine daje iman1u Lakiia damije de el kruna 1
da se svake god ine utroi dc et kru na za nabavku pro tirke za !>pomenulu dam ij u.
J 06. esma nski vakuf
Za turs ke upra ve u Mo lar u je pos tojao i djelO\ ao LZY. C!>llU.ll
s ki va kuf, us ta nova kojoj ne nalazimo s li nu u drugim mjestima Bosnt
.f t

i Hercegovine. re zna se k ad je i ko je ovu in tituciju prvi pu t ustanado. Zna ~e - =o da je vi e o oba zavjetalo novac i nekretnine
Ciji su prihodi tro"eni za oprav ke vodovodne mree. Ovaj j e vaku f
ukinut koncem prolog tolje a i va njegova a ktiva predana je Kataoz-begoYom va1:ufu.
Pored pomenutih u Mosta m su ranije postoja li jo s lijedei
':1k-ufi: Dede Grabmca, Mehmeda M ujia, sina Derviova, Mehmeda
\ "rgore. ulbega Kajtaza, Mu tafe Milavia, Umije Milavi, Paabega
Hadiomerovia , De,ahire Blagajac, Mehmeda Ba lia, Hadaj lia, Kazazica i hadi Ibrahima Ribice.
VAKUFI NA

PODRUJU

MOSTARSKE
HERCEGOVINE

OPiNE

I ZAPADNE

C" mom pogla' Iju dajemo saete podatke o va ku fima koj i u

o nmani na podruju mo tar ke , itluke, litike, lj ubuke i pos uke
opine. ~abrojacemo ih po mje tima u kojima u e na lazili i poe li
od Bune.
Ranije ~po mcnuti Ali-pa a Rizvanbegovi agrad io je na Buni ,
l:? kilometara juzno od Mo tara, jednu da miju i mekteb uz nju. Za
izdri:a,anJe O\ th zadubina zavjc tao je na Buni s lijedee: sve ma linjake, \inoerade. na ade mura,a (dudova), bae, kue i ve mlinice
, tupe na ~Iku Buni a \im priborom koji e u njima na lazi. Mo'>tar-.ki ' akif \khmed-beg Karaoz podigao j e na rijeci Buni kamen i
most od H lukO\ a 1 odredio da se od rava iz red tava njegovog vakufa. Cej,-an c.e ha_1a u ~' ojoj ,akufnami iz 1554. godine odreuj e, iLme u o talog, da ~e iz sreds ta,a njegovog vakula opravlj a kameni
mo~t na Bunici, pritoci Bune. Na Buni, u R odbini , Malom polju, Ortite<-u nalazi se Yie h arema koji s u vakufsko vlasni "tvo.
elo Kosor n alazi se na polo,ini puta Buna - Blagaj. U ovom
mjes.tu tik uz de~nu obalu Bune, nalaze se ruevine male damije koju
je prije 1/3J godine sagradio neki predak porodice Puzia koji ~u u
0\om mJC'>tU ~tanO\ali i O\'dj e imali kue i posjede. Uz damiju ~e
nalazi mali harem koji je vakufsko via nino. J edna k ua u Kosoru bila
1e J/73. godinL 'lasni t,o vakufa ove damije.
BlagaJ ~u Turci zauzeli J466. godine i od tada pa do 1841. god ine
o,dje je sagraeno: sedam damija, tekija, turbe, dva m ekteba, medresa, kupatilo (ha mam), d\a hana, tri musafirhane (bespla tna konat~ta) 1 d'a kamena mosta preko r ij eke Bune. Dam ija na gradu sagraena je prije J520, sultan SuJejmanoYa (careva) 1521 , Cej van ehaj i na
pri e 1.:5-t Has.an-agina p rij e 1664, hadi Jusufa Babe prije 1664, ha di
\1urat s.pahijc prije J762. i Ali-paina oko J84J. godi ne. S ve ove damiJe, osim one na gradu i Careve, ima le s u vaku fe koj i s u se as tojali
fJd kua, mlinica, vinograda i baa.
Ismail lc, blagajski kadija, uvakufio je 1774. godine 2.400 aki
l CJdredio da s.c kam ata od O\'e sume tro i na paljenje t ri kandilja uz
rc; zar u Care\ OJ da mi jt.
Had.i:1 Salih Leho, sin Velijudin-agin zavjetao je J 786. godine
S\fJ
P'Jt nati d io u tri mlinice na Buni i odredio da mu se svake godtn'~ ra du{u pt<Juci ha tma i pale dvije svijee u Carevoj da mij i.
48

Zul fika r er. Fazl ibu ljubai zavjetao je 1811. godine kuu u mahali Varo kod r ijeke Bune i bau i vinograd. Odredio je da sc iz
prihoda ovog vakufa kUJpuje svake godine svijea od tri i po oke za
Carevu damij u i da mu sc proui ha tma za duu .
Tekiju u Blagaj u sagradio je mos tarski muftija Zijaudin Ahmed,
sin Mus tafin prije 1664. godine. Omer-paa La tas uvakufio je jednu
m linicu sa eti ri villa koju je podigao na zemljitu Karadoz-begovog
vakufa n a Buni, i odredio da se njome kao evladijct vakufom, koristi
ejh tekije Muham ed Hindij a i njegovi nasljednici. Oni su bili duni
is ti ti tekiju i uoi svakog petka prouiti tevhid u njoj.
Uz Carevu i ejvan ehaj inu damiju postojali su mektebi.
H asan-aga Karabeg, s in Jusuf eleb ijin iz Blagaja, zavjetao je 177-1.
godine 84.000 aki. Odredio je da se kamata od ovog novca daje mualimu m ekteba kod s uJLan Sulejmanove damije i njegovom pomoniku .
Oni su duni svaki dan o tvarali mekteb i u njemu poduavati djecu
>>siromaha i bogataa.
Uz desnu obalu Bune vide se jo mevine starog Karaoz-bego
vog hamama koji se izd ravao iz sredstava ovog vakufa.
U Blagaj u su radile i tri musafirhane: jedna na vrelu Bunc, poznata pod imenom >>musafirhana blagajske tekije i Velagia musafirhana. Prva je sagraena prije 1664. godine i u nju su odsjedali samo
ueni ljudi koji s u , kako kae Evlija Celebija, ovdje vodili naune dbkusije. Na Vel agia adi radile su sve do iza prvog svjetskog rata dvije
rnusafirhane stare blagajske porodice Velagia u kojima je svaki putnik namjernik imao u njima besplatan s lan i hranu.
Velija Velagi, sin Hamzin uvakufio je prije 163-L godine jedan
m lin sa pet vi tlova na rijeci Buni, stupu za valjanje ukna i epet
(kronj u) za kupljenje vu ne ispod stupe. Odredio je ela se iz prihoda
ovog vakufa daju svake godine u redebu mjesecu tri gozbe (sofrt:l
za s iromahe i da mu se svake godine pro u i halma za duu.
Mostarski Jcgator Mehmed-beg Karaoz sagradio je u Blagaju
prije 1570. godine jedan kameni most i odredio da e opravlja iz sreds tava njegovog vaku fa. Hasei Ali-aga Kolakovi iz Blagaja podigao je
ovdje jedan most i veliki han i odredio da sc izdravaju iz sred ta\a
njegovog vakufa. Na podruj u Blagaja i blie okoline nalazi se \'i~e
harema u kojima su stari niani veim dijelom uniteni.
Vranjevi i su udaljeni od Blagaja tri ki lometra i dijele se na
Go rnje i Donje Vranjevie. U Donjim Vranjeviima, na mjestu GLI\ nine, sagrad io j e neki Od riev i prije 1730. godine damiju i mektcb uz
nj u . Pri a se ela je Jega to r za nj ihovo izdral'anje .wvjetao jedan \'i:
nograd i neto zemlje kod damije. N_ic damije nalazi ~e har~m ~~:ut~
Odricvac koj i je vaki[ takocter zavJetao. U ovom lllJC lu 1 bl_tt.nOJ
okolini na lazi se nekoliko s tarih harema koji s u vakufsko vla~n tt' o.
Gnojnice s u uda ljene od Mo Lara e t kilometar:~ i Jee n_n krajnj oj i to noj perifc rij i Bia polja u p_oclnoju planin-~og. _mn.sl\ a \ :>
Jea. U ovom mjestu je prije 168-l. gocltnc sagradcna clzamtJn 1 uz nJU
mek teb. Ne zna se ko je vak i!" ovih zadubina a ni ta je on o~t::l\ tll
za njihovo izdravanje. a podruju Gnojnica postoji l~ hnrcma h.oji
'>ll bili vakufsko vlas ni tvo. Mus tafa Sijah. u narodu popularnu pot.n.lt

pod im nom Dedo .S ijak, sagradio je prije J 775. godine j edm1 l<apta ni
rezenoar vie vrela Vrbe u Gnojnicama i zavjetao ga u ope svrhe.
U Drace\cima koje u od Gnojnica udaljene dva kilometra, vide
se ruse\ine tare damije koja je bila s ituirana vie Dilline a trnje.
Xe zna se ko ju je ag1adio i ta je zavjetao za njeno izdravanje. Neki
predak tare porodice Diha sagradio je kaptaJu r ezervoar nad ivim
\Telom nie omeina damije, i uvak ufio ga u ope svrhe . U ovom
mjestu e nalaze tri s tara h arema koja zapremaj u 14 dunuma povrine.
Podveleje e nalazi izmeu mostarske i ncvesinjske opin e i
astoji se od edam sela i to: Banjdo, Dobr, Gornje Gnojnice, Opine,
h:okorina. h:ruanj i Svinjarina. Sva ova sela nastanj en a su gotovo sto
posto muslimanima. Od islamskih pomenika ovdje se nalaze dvije
di:amije 1 pet mekteba.
Damija u S\injarini sagraena je prije 1766. godine a ona u
h:runju 1873. godine. Ke zna se ije u zadubine a ni ta s u vakifi
o ta,ili za niihO\o izdrzamnje. Abdulmumin Zaklan iz Krunja oporuio je 1- 90. godine 18 gro~ za Care\u damiju u Blagaju. Odredio
Jt. da se s\akog ramazana pale u njoj dva kand ilja.
Pored mekteba u s,injarini i h:runju oni se jo nalaze u Dobru,
Dolu 1 kricanima. o, a tri mekteba sagradio je mostarski vakif H asanbeg Lakisic i odredio da se oni izdravaju iz sred tava njegovog vakufa . .\'a podruJu Pod\ dei:ja postoji nekoliko s tarih h arema.
!\lehmed-beg Karaoz p odigao je prije 1570. god ine d amij u , m ekteb, han i kameni mosti u Potocima, 12 ki lometara sjeverno od Mostara. lliostar!>ki lega wr hadi Balija, sin Muhamedov sagradio je prije
1612. godine jednu atrnj u na Ruji tu u Zijemlj ima, i odredio da se
izdrza,a iz !>red ta\a njegmog ,akufa. U 01'0111 kraj u ima vie h arema,
~edJ.m lokilat~.:ta nose nazhe Haremnjaa .
.\"a podruju nekadanje nahije Drenice danas se nalaze 22 sela
i zaseoka koj1 su n astanjeni preteno muslimanima. U o vom k raju
!>U od J 911. godine sagraeni slij ede i spomenici islamske arh i tek ture:
di:amije u Donjoj i Gornjoj Dreznici i mektebi u Bun iima, Strievu
:DonJOJ i Gornjoj Dreznici.
Prica sc da je di:amija u Donjoj Drenici sagraena u 16. stoljeu ali, svakako, prije 1766. godine kad se prvi put u izvorima s pominje. :\e zna ~e ta je ,akil Za\jetao za izdravanje dam ij e i m ekH:ba uz nJU jer se nije zakladnica sauvala.
Dzamiju u Gornjoj Drei.nici sagrad io je Mujaga Kom adina 1903.
godme. Podignuta je u mahali Podglavici na zemlji tu kojeg j e u LLI
s~rhu daro,ao Mehmed Hu selji. Mekteb uz nju sagraen je 1895. gocime. Ahmed !\1uminoYi iz Gornje Drenice uvakufio je j ed nu n jivu
kod mekteba za potrebe njegovog izdravanja. U Buniima i S trievu
postOjale su stare mektebske zgrade za koje ~e ne zna ij e su zadubine i kada su sagraene.
:\a podruj u zapadne Hercegovine nalazi se vie od 200 sela i
za~ela~;a ~uja .danas pripadaju opinama: i tluk, Litica, Lj ubuki i
~?S~Je. l':aselJa,anJe mu~limana u ovim mjestima poelo je poslije
h6~. gt>dme kada s u Turci ove krajeve konano zauzeli i s tavili ih pod
5V>JU upravu. Tada je poela izgradnja is lams kih spomenika i asni-

so

vanje vakufa u ovim mj estima. Sve ove spomenike podigli su mos tar
ske age i begovi koji su ostavi li i vaku[e za njihovo izdravanje.
Neki mostarski vakifi imali su veli ke posjede u selima zapadno
od Mos tara. Cejvan ehaj a zavje tao j e 1554. godine u Mostarskom
blatu preko 300 dwmma livada za potrebe svojih zadubina. Mehmedb eg Ka raoz sagrad io je prij e 1570. godine elva kamena mos ta na rijeci
Li tici, j edan na Ovojcima u Donjem Polju i drugi kod Sirokog Brije;::a
n a putu za Uzari e. Ovaj vakif zavje tao je mlinicu sa est vitlova,
dvije s tupe i dva badnja u Knepolju, nal'lija Bla to, i ko mpleks pra.:nog zemlj i ta blizu njih. I vakufi Mehmed eh aje i Baba Be ira 11
Mos tara, imali su takoer posj ede u Mostarskom Blatu.
Ibrahim-aga Sari, sin Kasimov zavjetao je 1636. god ine u selu
Ljubot ii , zem lju na kojoj se nalazila: jedna ploom pokrivena tala,
ambar, kula, sijenica, guvno, 25 kua sa s ijenicama, 80 motika (40.000
oko ta) vinograda. U Ograeniku j e os tavio SO motika vinograda i veliki ko mpleks ume koju i danas zovu Saria dubrava.
Ovaj vaki[ je, i zmeu ostalog, odredio da se iz pril1oda njegovog
va kufa troe dnevno po e tiri ake za opravke mos tova na rijekama
Ugrovai i Pr ivalju (pri toke Li tice), Graboviku, i na rijeci Jezerce u
Goranc ima. Da lje je odredio da se opravlja esma u Dobrodolu i d vi je
a trnj e u Bukodolu na putu za Rakitno.
Hercegovaki vezir Ali-paa Rizva nb egovi sagrad io je prije 1841.
godine rnlinicu na rijeci Li t ici i odredio da se od svakog vitla daje
godi nje ejhu i derviima tekije u Mostaru po sto oka brana.
Hasan-beg Pili, s in Ali.begov iz Mo!>tara odredio je u svojoj oporuci iz 1834. godine ela se u Gorancima sagrade dvije atrnje. Bakula
navod i da se u Gorancirna nalazi mnogo starih atrnja to pot\ ru ic
da je ovo mjesto b ilo nekad dobro naseljeno.
Alaga
ametak, sin Abdulahov iz Mos tara, zavjetao je 184Q.
godine kuu , b au i vingrad u Vijonici, nahija B rotnjo. i odredio da
se is ti at rnja koja se nalazi uz put nedaleko od Vi jonice i opra\ !ja
put do \lijonice.
U selu Biograci koje se nalazi na krajnjoj jugozapadnoj pcnferij1
Mosta rs kog Blata, sagradio je nepozna ti \'aki[ prije 1653. god ine jednu
dam iju i ostmio posjede za njeno izdravanje. DanuJ.l je ru:.ena
prije 1878. godine kada su mus liman i iz ovog kraja i elili.
Damija na Ploi u polj u n ie it luka zadubina je nekog Hadtl
se li movia iz Mos tara koj i je uvaku fio jednu njivu za njeno izdrm .lnje. Zemlji te za njenu izgradnju i vinograd dao je neki uba ' ic IL
Mo tara. Da mij a j e sruena prije J863. godine.
Surmanci u Brotnj u udaljeni s u oko sat hoda od Istoimene .:.:ljezni ke stanice. Ovdje je u prvoj polovini prolog >.tolj eca ag1 .H.lcn.l
da mija uz koju e na lazi vakuisko zemlji to.: ud oko ~to oka u'jl'\,1
i hare m u kome su s ta ri niani uni ten i.
Nepoznati va k if sagradio j e j ednu la mi ju u \'1ru . oko de>-~' t
kilome tara udaljeno od Posuj a, i kod nje buni"lr zl po[l-cbe dlCI11.ltllla
i o ko lnih s ta novnika. Uz damiju sc je na lazio hnrem u kom~ je bikl
vie niana. Sve je ovo srueno prijo..: 1867. godi n..:.
51

;\Iiljko\"ii u udaljeni od Mostara oko pet kilometara i s mjeteni na njegmuj krajnjoj zapadnoj periferij i. U mal1ali Kozici, na
zemljiStu koji je darmao Jusuf-beg Bakamovi iz Mosta1a, sagraena
je 1Q10. godine jedna damija koja je sluila i za odravanje vjerske
pouke. Q,dje se nalazi i stari harem u kome su svi nian i uni teni.
D:unija je sru ena 19-I.J. godine.
l' Bileticima koji lee uz cestu itomi lii - i tluk sagraena
je 1937. godine. na mje tu Mejdan, jedna damija, zadubina Durakadea koji u mom mje tu tanuju. U blizini damije nalazi se staru Durakmica i1arem. C Biizancima e nalaze d,a harema: Dukia i DurakoYia u kojima :se auYalo nekoliko s tarih niana.
Mo-tarski 'akif Ibralum ef., in hadi Salil1 ef., zavjetao j e 1781.
godine tri dnograda na mjestu :Kupinjak u Blizancima i, i zmeu ostaloe:. odredio da mute\'elija podijeli svake godine irotinji Nezir-agine
m~ale u .\fostaru po tonu- dobrog groa.
Pored harema koje smo pomenuli oni u e ra nije nalazili u
~lijedectm mje tima: Pologu (na Treskoti i kod Dabia kua), H amzi..:ima (Ala!!:ia harem), Gradniima (harem kod Prskalovih kua), Ljutom Docu. haremu u kome, kako kae Bakula, ima mnogo veli anstven ih
mrskih e:roboYa, :Krue\iima (harem Strumica i u Rosuljama). Veina
v\ih kar'ema su da\no uzurpir a ni i uruteni s u svi stari niani u njima.
Turci su zauzeli Ljubuki poslij e 1-168. a prije 1477. god ine. Za
HJjeme turske i austro-ugar ke vladavine podignute su na Gradu i
mahalama koje su se kas nije formirale po padinama is pod Grada i
brda Bu toro' ice slijedeci objekti: pet danuja, pe t mekteba, musala,
mehkema, han. pota, hamam , sedam kula, nekoli ko ar tnja , dvije tamnicL magazin za ito (ambar) i Yie stambenih zgrada i duana.
Damija na Gradu i mekteb uz nju zadubine u poznatog m u~tarskog Yakifa Kesuh-age Vujakovia. Sagraena je 1558. godi ne to
saznajemo iz natpisa sastaYljenog na arapskom jeziku i u klesanog u
plocu koja je bila uzidana iznad ulaznih vrata. Za izdravanje ovih
zadubina Yakif je zavjetao slijedee: 123.000 d irhe ma u goto vo m, al
duana u mostarskoj ariji i mlinice j s tupe na rij eci Radobolji i Studenci. ):a Gradu se nalaze i tri harema: uz damiju, kod Korjenia
kua i u Dolctma u kojima su stari niani uni teni. Vakif je u SVOJOJ
Yakufnami jo odredio da se iz s red stava nj egovog vak ufa opravlj a
Jedan most na rijeci Trebiatu.
Dzamija u abljaku je zadubina nekog hadi Muhamed a, s ina
SmanoYa. Sagraena je prije 1767. godine kada se prvi put u izvorima
~pominje. \'akif je uz damiju sagradio i jedan m c ktcb. Ne zna sc
~ta je on zavjetao za izdravanje ovih zadubina j er se nije sau vala
zakladnica. 'Lz damiju se nalazi i prostran harem u kome je ra nije
bilo Yit: niana koji su uniteni.
Dananja zgrada damije na Goulju sagraena j e 1869. god ine
pnloz1ma mushmana Ljubukog i okoline. Ranije je n a ovom mjes l u
P'J'>tOjala jedna zgrada koja je sluila za bogomolju i koju je potr..:s
sru~io. Lz dZamiju se nalazila zgrada u kojoj je radio m ek te b i medresa l O\oj mahali postoji nekoliko s tarih harema u koj ima s u svi
rJo;ani uniteni. Nedaleko od damije je lokalitet Musala sa ostaci ma

52

mihrab a i min bcre ali sc ne zna ij a je zadubina . Vakuf damije na

Goulju imao je 1889. godine u svome posjedu: ku u, pola duana, tri
njive, dvije bae i vinograd. Ovaj vakuf imao je jednu njivu i u Studencima koja je zapremala 1.300 m povrine.
U m ahali Prilaz, izmeu .abljaka i Goulja, vide se ruevine
damije koju je 1864. godine sagradio ljubuki muderis Mehmed ef.
K rehi. Ne zna se ta je vakif os tavio za njeno izdravanje jer se nije
au va l a zakladnica.
Damiju u Pobru sagradi li su mahaljani 1870. godine. Vaku(
ove da mije imao je 1889. godine u svome posjedu jednu bau i dva
harema.
Damija u Vi tin i, sedam kilome tara zapadno od Ljubukog, sagraena j e oko 1856. godine a zadubina je Ali-bega Kapetanovia. Beir
i Sulej man Kape tanovi, s inovi hadi Dervi-begovi zavjetali su 1897.
god ine za potrebe ove damije kuu , dvije magaze ispod nje i bau u
m ahali Bei r u Ljubukom. Odredili su da se prihod od ovih nekretn ina daj e ima mu, ha tibu i muezinu damije.
U Grads koj etiri kilometra sjeverois tono od Ljubukog pos toji damija koju su 1923. godine sagradili mjetani. Pred damiJom
je atrnja koj u j e u dobrotvorne svrhe (hajrat) sagradila Hata Maksum i .

Vakufi na podruj u aplj inske opine

U apljini se od islamskih spomenika nalazi damija, mekteb
i ha rem . Damija je sagraen a 1803. godine a zadubina je Ahmeda
Topa l ovia, sina Mehmedova. Za njeno izdravanje legator je ostavio
vie nj iva u Strugama. Nuh-beg uukovi koji je ivio u doba Ali-pa e
Rizvanbegovia, zavjetao je ribolovna jezera u Trebiatu za potrebe
ove damije.
Memiaga Fazl agi iz aplj i ne sagradio je 1898. godine jednu
zgradu na s pr at kod damije u kojoj je bio mekteb. Hadi Husaga
Fazl ag i je 1963 . godine sagradio jednu esmu u dvoritu damije i
odred io ela vodu koris te dematlije i djeca koja dolaze u mekteb. U
ovom mjestu na lazi se harem u kome su stari ni ani uniteni.
U Dre telju dva kilometra istono od apljine, Yidjele u se do
1966. god ine r uevine jedne s tare damije i mekteba koji su sagraeni
pred vie od 200 god ina. Pria se da su zadubine nekog Hunjica koji
je za njihovo izdravanje ostavio zemlju u Dretelj u. Ovdje e nalazio
i s tari harem u kome u niani uni teni.
Tasov i i Jee uz magis tralu Mostar - Dubrovnik, oko kilometar
sjeverois tono od ap ljine. Ovdje u podnoju brda Modri po toji d2amij a koja je sagraena prije 1664. godine. Pria se da je zadu2bin:~
Topa l ovia, a li se ne zna ta je v:~k i f os tavio za njeno i.tddavanje. Onlj..:
se nalaze i d va ha re ma u koj ima pos toji n..:koliko starih niana.
eljevo je uda ljeno od Capljine oko pet kilometara i mjdtl'nu
na lij e voj oba li Neretve. Ovdje se nalazi jedna damija i harl'm uz nju.
Sagradi la j u je ne ka ena i za njeno izd r.iavanje zmjc' tala \dik..: pu;.jedc na Podvornici u el j evu. U ovom mjestu pos toj l' i th .1 ;.tara h.t
rema: Pinj ino groblje i Sehitluci u kojima u S\'i niani unbtLni.

53

tmge lee na p olovini p uta apljina - Gabela, uz obale donj eg

toka rijeke Trebi:.lt. Na sred sela locirana je damija koju j e sagradio
neki predak stare tiuke porodice Begia . Uz d am iju se nalazi h arem
sa nekoliko starih nisana. Teki Ajdin-aga sagradio je u Strugama, p r eko rijeke Trebiat. kameni most koji su Mleru1i sruili 1694. godine.
e mom mjestu e nalazila zemlja koja j e b.ila vlasnitvo Topalovia
mkufa iz apljine.
Gabela je smje' tena u veoma plodnom kraju na desnoj obali
rijeke Teret1e. Turci su je zauzeli 1493. godine i u n jiJ10voj vlasti j e,
s manjim prekidom, ostala sve do 1878. godine. Ovdj e s u za t urske
upraYe agraene etiri dan1ije i mekteb i osnovan o n ekoliko vakufa.
Mostru ki lcgator ejvan ehaja sagradio j e p rije 1558. godine
u Gabeli damiju i mekteb i na njihovo izd ravru1je zavjetao slijedee:
yi;,e pekar:~ za peenje hljeba, 22 prostorije izgraen e u obliku etvo
rokuta i okrenu te jedne spram drugih, b unar meu njima, 20 d uana,
han i pet magazina. Svi ovi objekti, kao i d amij a i m ekteb, s rueni s u
1716. Q'Odine kada u se Mleani povukli iz Gabele, sr uiv i prethodno
u nj of 'e pa i ,oje \'lasti te kue.
Za tur ke upra1e 01dje su jo sagraene: Rus tem-paina damija,
Care1a (Fatil10\ a) d amija, sul tan Sulej man h anova i Abdulvehab a B cgJca drumja \ 'akif Begi je za izdrmanje damije zavj etao mlin od
pet 1it101a u Gabeli. 01dje se za tur ke uprave na lazila zem lja koja je
bila Ylasnitm h:ara Mustafa-paina vaku fa. Za turske upr ave s u sagraene damije jo u: Viiima , Kuli Norin koj i Neumu koje s u imale
syoje ,-akufco. Danas ona postoji samo u Viiim a i i ma m unaru sa
dri_]e erefe.
Poitelj je danas turistiko izletite uz magistralu Mos tar Dubro\nik. Lociran je. na strmenitom terenu na lijevoj obali Neretve,
etiri kilometra sje1eroistono od Capljioe. Za turske uprave ovdje s u
!>agraeni slijedei objekti islamske arhitekture: dvije damije, mekteb,
medre~a, t.annja, imaret, hamam, han i sahat kula.

Damija u Poitelju je zadubina hadi Ali-age, s ina Musa-agim1,

koju je sagradio 1562. godine. Ibrahim-paa, s in hadi Omeragin pod igao
je 1665. godine jednu medresu u Poitelj u nie damije i za nj e no
izdravanie zayje~tao: hamam, han i vie zanatskih duana. Za pot r eb e
medrese osta1io je Yi~e djela iz islamistike i time udario teme lje prvoj
poiteljskoj biblioteci. 0Yaj ,-aki[ je 1664. godine sagradio u Po i te l ju
i jednu sahat-kulu. Hadi Omer, brat osnivaa damije, podigao je kod
di.amije jedan imaret i odredio da se stanovnicima varoi besp la tno
dijeli hljeb i orba, a uoci petka jo jahnija, pilav i zerde . On je ovci je
osnovao \elik ,akuf koj i j e 1769. godine imao n a dugu 92.930 a ki.
Reice lee na podruju plodnih Dubrava uz ces tu a p l jina Stolac. 0Ydje se nalazi jedna damija koju su mjetani p odigli 1895.
godine i koja je dva puta pregraivana: 1926. kada je sruen a i nanovo
<.agraena i 1959. godine kada je uz nju podignuta munara. Mostar ski
.a 1t eivan ehaja sagradio je ovdje jedno vrelo i odredio da se ono
rjdra a i opravlja iz sredstava njegovog vakufa. Nedaleko od d amije
nalazt sl! harem u kome je sauvano nekoliko s tarih niana s natpisima .

54

Nekoliko kilometara udaljeno od Reica, na putu za Stolac, nalaze se sela Lokve i Opliii u kojima postoj e dam ije, atrnje koje
slue u javne svrhe (hajrati) i haremi. U ovim mjestima postoje i vak u fi koje su domai ljudi zavjetali ali o nj ima nemamo podataka.
Bivolje Brdo se nalazi na podruju Dubrava u blizini Dornanovia. Od islams kih spomenika ovdje se nalazi: dam ija, mekteb, osarn
atrnja i eti ri harema. Damija je sagraena prije 1769. godine i zadubina je Alaj begovia. Ne zna se ta je vakif ostavio za njeno izdravanje jer se nije zakladnica sauvala. atrnj e s u podigli domai ljudi
i sve s u b il.e javrie i sluile s u potreb ama domaih ljudi i putnika
n amjerni ka.
VAKUFI NA

PODRUJU STOLAKE OPl NE

U Stocu je osnovano vie vakufa nego u svim mjestima Hercego vine izuzev Mostara. Veina ih bili su evJadije t (parodini) vakufi
iji su prihodi samo djelomino troeni u prave vakufske svrhe, a
ostatak s u izmeu sebe dijelili vakifovi potomci. Nabrojaemo ih kr onolokim redom i dati kratke podatke o njima.
l. Vakuf Silahdar Husein-pain
Silahdar Husein-paa je ivio u Is tanbulu u prvoj polovini 17.
stoljea i bio visoki fu nkcioner ondanje turske vlade. On je u Stocu
zavj etao vie duana i odredio ela se prihodom od njih izdrava musaf irhana u kojoj svaki putnik - namjernik ima besplatan stan i hranu.
Dalje je od redio ela sc mualimu mekteba kod s ultan Se limove damije
daje godinje po deset groa.

2. Vakuf hadi Saliha Bure

Ovaj vakif je 1733. godine sagradio jednu damiju u Podgrad
mahali i za njeno izdravanj e zavjetao nekretnine i no\'ac ija je
gla\'nica 179 J. godine iznosila 6.000 aki.
3. Vakuf hadi MeJuneda MeJunedbaia
H ad i Mehmed Mehmeclbai, sin hadi Mahmuda, za\"jetao je:
1734. godine 173.000 a ki. Odredio je ela imami i muezini ulran Selimove i hadi AJine damije ue svake godine ha tm e za du ' e: Muh..1mecl a. s., dobrih ljudi (evlija) , vakifovu i njegO\'e rodbine. Dalje 1e
odredio da se svake godine proui mevlud u Hadi Alinoj damiji.
4. Vakuf H ad i Alije Hadisalihovia
Vakif je 1734. godine zavjetao 1.630 groa i odredio ela e o\'im
iznosom sagrad i damija a o ta lak daje na kama te i troi za placanjc.:
njen ih s lubeni ka.
5. Vakuf Ismail kapetana aria
Ovaj vakif j e sagradio 1741. god ine damiju u Uzuno\'ica mahali
za njeno izdravanje ostavio 83.000 aki. Odredio je da se O\' im no'ccm sagradi 20 duana na zemlji tu kojeg je uvakulio i da sc: pn!J,,,ft
od duana troe na pl aa nj e da mijskih s lubenika.

,
6. \ a kuf Nadije, ke1i hadi Hasanove
Legatorka je prije 179!. godine zavjetala duan u ariji i odredila da e iz p r ihoda kupi sYake godin e mukavva za hadi Alinu damiju i prou i h a tma za nje nu d u u.
7. Vakufi Fa time i Hatide
Glamica o, iJ1 vakufa iznosila j e 1791. godine 18.000 aki. Vaki[e
su odredile da e iz prih oda nj ihovog vakufa kupe svake godine po
d\ije ,ijece za hadi Alinu damiju i da im se proue h a tme za duu.
8. Vakuf Ibrahima Begia
Glamica OYO!l ,akufa iznosila j e 1791. godine 36.000 aki . Va kif
1e odredio da e iz- prihoda njegovog vakufa d aje imamu Ca re ve d affiije godi'nje po 1.500 akCi, da e k upuj u po dvije svij ee i proue po
d,ije ha1me za njegom duu.
9. \ "akuf Malke hatun, ked Hasan baine
Legatorka je zavje' tala p rije 1791. god ine d uan u
ctila da se s,ake godine kupi svij ea za Car e vu d a mij u i
za njenu duu.

a r iji
p roui

i odreh atma

10. \"a1.-uf Mustafe Vukle, sina H asanova

Glamica OYog Yakufa iznosila je 1791. godine 100.000 aki . Va k if

je odredio da ~e iz prihoda njegovog vakufa daj e im a mu Care ve d amije godinje po EOOO a ki.
l l. Vakuf Ismail bae l si a
\ 'akif je prije 1791. godine u\'aku [io duan u a r' iji
da mu se ,ake godine proue p o dvije h atme za d uu .

odred io

12. Vakuf esia

Glamica O\Og ,akufa iznosila je 1791. go d ine 11 .000 a ki . Va k if
je odredio da se kamata od OYOg iznosa tro i na oprav ke at rnj e pred
CareYom damijom.

13. \"akuf Merjemin

Glamica 0\0g Yakufa iznosila je 1791. godine 36.000 ak i . Legatorka Je odredila da se iz prihoda n jen og vaku fa kupi svake go din.::
sdjeca za Ali-pa~inu damiju i proui h atm a za duu .
14. Vakuf Saime

Ike

Gla,nica 0\og ,akufa iznosila je J79l. god ine 45.560

podataka o O\Om vakufu nema.

a k i .

Drugih

15. Vakuf Deli AHje, sina Nezirova

Vakif je prije 1791. godine uvakufio u Do njim O aniim a e"t
mouka (3.000 okota) \'inograda. Odredio je d a m u s~.; ~ vake g::Jd:n
proui hatma za duu i daje pomo ima mu Ali-paine d/..amije.
16. Vakuf Saliha Mahmutehajia
Vakif je 1810. godine sagradio atrnju u dvori tu I sm a ila kap etc.na Saria damije i odredio da !>e ona izdrava iz s red s tava nj egovog
'akufa.
56

17. Vaku f e j h Ali-age Saraj Jia

Vaki( je 1812. godine zavje tao dva dua na u ar iji i odredio
da sc iz prihoda svake godine k upe dvije sv ijee za Carevu damiju
p_rouc p o dvij e ha tme za due njegovih roditelja.
18. Vakuf munJa Hasana, sina Abdulahova
Va ki( je 1812. godine uvakufio dva dua n a u ar iji . Odredio je
d a sc s vake god ine p roui po es t ha tmi i poklone za d ue: rodite lja
mu, brae i vakifovu.

19. Vakuf Mustafe jamaka Zekia

Vakif je 1817. godine zavjetao duan u ariji i pola pekarskog
dua n a u Zagrad mahali. Odredio je da se svake godine daje muezinu
Ali-pa ine d amije po 12 g roa i proue po t ri hat me za due: vakifO\ u
roditelja mu.

20. Valwf Ali ef. Zele

Vaki[ je 18 15. god ine zavjetao d vije mlinice na Bregavi u Stocu.
Od redio je ela sc iz prihoda od mlinica podijeli svake godine mjesnoj
s irotinji po tri tova ra brana i prou i po est hatmi za due: roditelja
mu, brae i njegovu.
21. Vakuf Fatime, keri Mu s tafagine
Legatorka je 1814. godine zavjetala m linicu na Brega,i u Stocu.
Odredila je da !>e iz prihoda odrava atrnja koju je ona u Stocu .1gracl ila i ela sc svake god ine proui est ha tmi za due: rodi telja joj.
djece i njenu.
22. Vakuf Osmana, sina Ramadanova
Vaki[ je 1820. godine zavje tao 500 gro:>a. Odredio je da !>e S\'akc
godi ne daje imamu Careve damije po 25 groa koj i je za ovo cluzan
proui ti dvij e hatme: jednu za vakifovu du u i drugu za duu oca mu
Ramadana.
23. Vakuf Fatim e Ha lil agi
Vakifa je 1823. godine za,je w~a kuu u tocu. Odredila k d.1
!>e svake godine kupe dvije S\ ijee za Ali-painu damiju i da 1mam
ove d amije proui sva ke godine po est halmi za du.:: ,akik, rodile lja joj i djece.
24. Vakuf Ali-pae Rizvanbegovia
Ali-paa je naj vei vakif Stoca. On j..: 1836. go line zavjctao ::.!ijedcc : sve s tupe u kasa bi StoCLI ij i broj i lokacije
usjed1 znaJu.
pekaru i pel d u ca n ::~ u Velikoj ariji, Jondu kod bace koja je poznat,!
pod ime no m mecema, kafanu sa sobom na ::.pratu koja s~ nal.vi
kod brijanice Salih-bega Jaarbegovia, tri dua n::~ i magazu u m.1h.lli
Podg rad i nekoliko ml inica i vinograda u S tocu i okolini. Dalj~ l<'
os tavio 3.000 groa. Ovaj vakuf imao je 1889. godine u :ii'Ome posj~du
~ l ijcdee: ll du ana , 6 kua, 4 mlinice, tupu, 1-..tfanu, 15 1 inogr:ttl.l.
2 nj ive, 2 ma!>linjaka i 2 gradi li ta. Odredio je da ~e iz prihod,t Jl.lh'
de nih ne kre tnina izclavaju njegove zadui.bine u tocu.

25. \ "akuf Rizvanbega Rizvanbegovia

\ "akif j e 1836. godine zavje' tao dvije mlinice i vinograd u Stocu.
Odredio je da e iz prihoda OYill n ekr etnina k upe svake godin e tri
.\ijece za Ali-pa"inu damiju i da imam ove damije proui svake godine etiri hatme za du"e: ,akifa, roditelja mu i brata.

26. \"akuf Ahmeda Dervoza

\ 'akif je ld6. godine uva1:ufio j ednu trein u svoga imetka. Odredio je da se iz prihoda njegomg Yakufa kupi s\ake godine svijea za
Care\U d.Zamiju i da mu e proui hatma za duu.
27. \"ak-uf hadi Osmana aria
Legator je 1838. godine zavjetao u Stoc u kuu, duan, dvije mlinice bau i dnograd. Odredio j e da se iz prihoda ovih nekretnina
daje plac:J muezinu aria damije i kupuju svijee i ulje za njenu
rasvjetu. Dalje da imam pomenute damije proui svaki dan Jas in
i . ':1ke godine ha trnu za njego\ u du u.
28. \"akuf Nefise Redi
Legatorka je 18B. godine za,jetala kuu, mlinicu s badnj em
i stupom i bascu. Odredila je da se iz prihoda nj ena vakufa kupi svake
godine 15 oka hljeba i p odijeli sirotinji, kupe dvije svijee za h adi
AliJinu dzarmju i ue J asini<< i hatme za duu.
29. Vakuf hadi Osman-age Hodia
\'akif je 18-1-1. godine za,jetao rnlinicu na Bregavi

mu se

ue

odredio da

Jasini<< i hatme za duu.

30. Vakuf hadi Sulejm an ef. Behmena

Le~:;ator je 1846. godine uvakufio dvije mlinice: jednu u Stocu
i drugu u Dabrici. Odredio je da se daje muezinu Careve damije godJsnjc po 20 grosa i ue Ihlasi za duu.
31. \'akuf Ahmed a Tuce
\ aklf Je 1848. godine zavjetao kuu u ariji i duan prema
nJOJ. Odredio je da se iz prihoda njegovog vakufa kupi svake god ine
~n:eL:a za Saria damij u i proue po d\'ij e halme za njegovu duu .
32. Yakuf hadi Ahmeda Basaria
\ akif je za,jetao 1849. godine dvije kue, d va duana . m linicu
1 ba~u. Odredio je da se iz prihoda ovih n ekretnina kupe svake godi.ne
mijc ~\Jjece za aria damiju i proui pet ha lmi za due: vakifa i.
njegovih roditelja.
33. Vakuf Mele Mustafagi
Legatorka je 1850. godine zavjetala kuu s baom u ariji
1 basu kraj Bregave. Odredila je da se iz prihoda njena vakufa priredi
!>\are godine gozba (ikram) za sirotinju i d a joj ~e ue ha tme za duu.
34. Vakuf hadi Huseina Behmena
\'akif je 1854. godine zavje~tao mlinicu, dua n i talu sa sijemc<.orr Od1.:diCJ je da se iz prihoda ovih nekretnina k upi svake godine
58

sv ij ea

svako

za hadi Alijinu da miju i ela mu imam ove damije prou.;i

petka Jasin i svake god ine hatmu za duu .

uo i

35. Vakuf Husage Saria

Vakif je 1855. godine zavjetao nekr e tni ne u Stocu
mu se svake god ine proui hatma za du u .

od redio da

36. Vakuf Merjeme, keri Mustafine

Legatorka je 1857. godine zavje ta la kuu u Stocu. Odredila Je
da se iz prihoda kupi svake godine svij ea za Carevu damiju i da
joj ima m spom e nute d amije prou i svake godine l1a tmu za d u u.
37. Vakuf Hatide Hajdarbegovi
Legatorka je 1866. god ine zavje ta la etiri duana ..1 Stocu. Od redi la j e ela se iz p rihoda njena vakufa kupe svpke 2:oci:ne eti ri s\ije.5e
za had i Alij i nu dam iju i da imam ove damije proui svake godine
t1i hatme, a muezin s vako u o i petka >>Jas in za njenu du u i du,;e
njeni h rodite lj a.
38. Vakuf Pae Niki
Vakif j e 1867. godine za vje tao kuu s avlijom i b aom u Uzunovia m ah a li. Odredio je ela sc iz prihoda kupi sva ke godine svije:\
za a ri a d a mij u i pro u i h a t ma za njego vu du u.
39. Vakuf Abdula h ef. Abasovia
Va ki f je 1872. godine zavjetao ku u s baom i jedan i po ducan
u Stocu. Odredio j e ela se iz prihod a kupi s va ke god ine s vijea La
Ca r e \u d amiju i da m u se za d u u p ro ue po tr i hatmc.
40. Vakuf Mustafe Rizvanbegovia
Vakif je 187-1. godine zavjc tao ard ak i e ti ri stupe na Bregm i.
Odre d io j e da sc svake godin e p o troi za potrebe nt:kc damije u StoCLJ
p o 250 groa.
41. Vakuf ulsume Maloho di
Lega lorka je 1876. godine za vje ta la 4.000 g roa. Od redila je da
sc imamu Careve d a mije daje god i nje po 250 gma i ku pi 20 ob
h lje ba i po dije li s irotinji.
42. Vakuf M uharem a Mahm u tehajia
Va k if j e 1878. godi11e zmj etao duan u Stocu i po!>jede u Ba:.i-

lij a m a. Odredi o j e da sc prihod od ovih ne kre tnina troo.i u !>lijedecc:

da sc s vake godine daje muez i.nu S a ri a d amije po 20 g roa, kupuju
dvije svij ee za ovu d a m iju i proue t1i ha tme za due: vakifa i rodite lja mu.
43. Vakuf Saime Ha lil agi
La ga to rka je 1879. godine zavje tnla mlini u i od J-edila da j .>j
:;e sva ke godine p-ou e po dvije hatmc.: za du u .
44. Vakuf Nnzife Milavi
Lcga to 1ka je 1879. godine zavjclala m/in icu i otlrcdil.1 d.t ,,.
p 1ihocl lto i u s lij edee : dn sc kupuje- potrcbuo ulje za kandi/k .1

59

hadii -\lijinu damiju i d::t joj imam o,c d a m ije prou i sva ke godine
dYijc harme za duu.
45. Vaku f Zulfikara Hajdarovia
\ 'akif je 18d. godine zavjetao mlin ieu na Br egavi. Odredio je
d::t se iz prihoda htpi vake god ine svijea za Ali-painu damij u
da mu imam on~ damije proui svake godine ha tm u za duu.
46. Vakuf Alije aria
\ 'akif je 1912. godine uvakufio jednu ttein u svoga imetka i ociredio da e prihod troi u lijedee: da se svake god i11e daje imamu
Care,e i aric:1 damije po 360 groa, da se daju nagr ade mua limima
mekteba koji e nalaze uz spomenute dam ije, da e sirom anoj d j eci
kupuju yjerske knj ige, o dj ea i obua i daju nagrade djeci koja pokau dobar uspjeh.
Pored nabrojanih va ku fa u to cu u postoj a l i jo slij edei vakuf i:
Ahmed bajraktara Dllluta, Mehmed e haj c i Muha re m ehaje Derv i'eYica. hadi Ismai la i Fa time Grljevi, neke Dev::thire kadlllle, Nefise
1 taume
arie, hadi Sali ha Bw-iije, hadi Zu lfikara Rizva nbegovi a,
:\lerieme Re uJbegoYic i drugih.
Xa temelju sauvani h tatistiki h podataka vak uf ki h objekam
moze SL ut\Tdir.i da je ,elik broj privrednih objekata u S tocu, koji se
nalaze po Yim mahalama, bili 'lasni tvo s tol akih va k ufa. o,dje su
1&&9. godine po tojali slijedeci vaku[ski objekti: 46 duana, 31 kua,
l& mlinica, 5 s tupa, 3 ka fane, 2 pekare, 2 sijenice, han , lo nda, magaz:1,
berbernica, tala, 20 vinograda, 17 ba a, 2 mas linjaka i 2 nji ve.
Predol je

Predolje je udaljeno od Stoca oko de et kilometara i na lazi sc

uz cestu koja od Stoca vodi za B erkovi e i Bi l e u. Evlij a clebija j ..:
1664. godine 0\dje vidio: damiju, dva m esd ida, tekiju, ham a m, h an
i 1 duana. _1 e zna se ko je i kada sagradio ove zadubine i t a ie
Za\ ie~tao za njihO\o izdraYanje. Predolje su koncem 17. s to l j ea Z:lpalih uskoci Baje Pivlj anina, pa su tada odavd e izbjegli svi mus liman i
1 nastanili se u Stocu. Tad a su wliten i svi vak ufs ki ob jekti u ovom
mjesw i nisu nikada Yie obnovljeni.
Dabarsko polje
l \ise !>ela koja se nalaze na podruju Dabars kog polja ive mu!:>ltmani od poiO\ine 17. s tolj ea koji s u ovdj e doselili iz: Herceg-Novog,
Risna, Kikia i Korjenia . Ovdje je za turske uprave sagra.:!no nekoliko damija i osno,ano vie od 20 gr obalja koja su bi la vak u (sko
\lasnitvo. Damije su p ostojale u Ku ti m a, Berkovi ima , Ha tc ljima
Potkomu. mektebi u Hateljima i Treb esinu, a groblja u gotovo svim
~tiima Dabarskog polja. O s nivai damij a s u os tavi li posjede za njihovo
izdr.la,anje ali se ne zna ta i koliko jer se zakladnice nisu n auva l e.
S 1 \akufsk1 objekti uniteni su 1875. a neki u toku pro log ra ta.
Ka podruju stolake opin e postojali su jo vakufi u : Oani'- m::., Crniima, Prenju i Boroj evi im a u kojima se nalaze damije
uz njih groblja koja su i danas vakufs ko vlasni t vo. Na pod ruju s t:.JIakc opine nalazi se uz puteve vie a trnja koje s u pojedini va ki fi
60

gradili s ci ljem da slue opim svrhama (haj ra ti). One nose nazive
po vakifima koji su ih sagradili : Pa iua, Nezirua, Tarhanua, Sunjua, Brkua, Opij aua i druge.
Vakufi na podruju ljubinjske opine
Ljubinje sc nalazi u jugoi s tonoj Hercegovini uz cestu Stolac Trebinje. Nahija Ljubinje spominje se prvi put u izvorima iz 1469.
godine kao pus to i nenaselj ena mjesto. Koncem 16. stoljea Ljubinje
je postalo sjedi te posebnog kadi luka kome s u, pored okolnih sela,
pripojcni j o Trebinje s okolinom i d io nahije Zupci iznad junog
d ij ela Konavla. Kao kadiluk Ljubinje se prvi put spominje 1594. godine.
Kada je 1865. godine izvrena nova administrativno-teritorijalna por!j e la Bosanskog vilajeta, izdvojena su sva sela oko Trebinja i nahije
Zupci iz ljubinjsog i pripojena novoosnovanom trebinjskom kadiluku .
Najstariji i najpotpuniji opis Ljubinja dao nam je Evlija elebija koji
je ovuda proputovao 1659. godine. On je od islamskih spomenika ovdje
vidio slijedee: dvije damije, med resu, mekteb, dvije tekije, kupatilo
(hamam), veliko svrati te (han), 200 tvrdo zidanih i kamenim ploam<~
pokrivenih kua i desetak duana u a riji.
Najvei vakif Ljubinja j e Mustafa-aga Ljubinac (Kizlaraga). upravitelj carskog h arema s ultana Osmana II (1618 - 1621) godine. t'o
narodnom predanj u on se prezivao Kozli i potjee iz abice koja je
udaljena 15 km od Ljubinja, na putu za Trebinje gdje i danas i\'e
Kozli i. On j e u I stanbulu vr io razne dunos ti i 160-. godine po tao
kizlaraga. Umro je u Is tanbu lu i sahranjen na Ejubu.
Vaki( je u centru Ljubinja, u mahali Cernici, sagradio prije 159-1.
godi ne jednu damiju s kamenom munarom i uz nju, kao pratee obj ekte, meclres u, mekteb, tekiju, h amam, kan i bunar. Ne zna se kad
su medresa i te kija presta le raditi , a hamam je radio do poetka pro.~
log s tolj ea.
Da bi obezbijedio potrebna sredstva za izdra\'anje s\ojih zadubina, legator je uz damiju sagradio desetak duana, i ostavio i
druge nekretnine i novac. Za damiju je za\'jetao jedan kaligrafski
pisan primjerak Kur'ana. Ne zna sc tano ta je s ve legator ostavio
jer se n1jc sau va l a zakladnica ovog vakufa.
Pred damijom sc na lazio veliki harem a ma lo dalje od nj..:
drugi, ve i, koji nazivaju Donji ha rem . Harem kod damije je ekshumi ran 1948. godine i na njemu s u podignute stambene i poslO\ne zgracic i pro irena cesta. Svi niani kojih je u ova elva harema bilo mnogo.
uni teni s u.
Omer Hulus i ef. Du ri , dugogod i nji imam ljubinjske clamj:,
uvakufio je 1933. godine jednu kuu u Ljubinju i odredio da u njo j
s tanuje ima m , mua lim i vj e rou i te lj koji buclt: s luio u Ljubinju.
I z Putopisa Evl ije e leb ij e saznajemo ela j e neki Ahmed-aga ''
gradio u Ljubinju pr ije 1659. godine jednu dam iju za koju ne znamo
gdje je bi la locira11a i ta j e vaki [ o tavio za njeno izclrmanje.
U maha li Raspascima koja . e nalazi dc1:> no is pod ce le na ul,1zu
iz S toca u Lj ubi nje, sagraen j e polO\ inom pmlog toljea jc:d.m
mesdid ije se ruevine i danas \'icle. Podigla ga je Ha nija Tc:panc,

61

roen3 RiZ\3nbegO\ic i odredila da sc izdrava iz prihoda njenog vakufu. P 0\oj mal1ali nalazio se veliki harem u kome su svi niani unistem. Halid~beg i Ras id-beg Resulbegovi poklonili s u ko ncem pro log
stoljeca zemljite uz 0\aj harem i proiri li ga.
Mahala Gornji Barnosi nalazi se u junom d ijelu Ljubinja lijevo
od tarog puta koji yodi za Trebinje. Ovdje se danas vide r uevine
jednog mesdida koji u 1876. godine sagrad ili Serdarevii i Mataradid. Pred me didom se nalazio pro trru1 harem u kome su svi m san..i
uniteni. Kod damije e ,-ide j o os laci ruevi na s ta re atrnje i bunara iz kojih se, dok je mesdid radio, kor istila voda za uzimanje
abdc ta. ve ove zadubine izdravati su Serdarev i i i Mataradii.

Zadubine i vak-uf Defte1dar Husein ef. u Uboskom

Ubosko lei oko 15 km sjeverno od Ljubinja i s mjeteno je na
inu Cbalackog polja. o,dje e od islamskih spomenika nalazila damija mekteb i medrc a koje je u pnoj polovini 17. s toljea podigao
:Jeki Defterdar Hu ein ef. \ "3kif je u Uboskom agradio han i odredio
da se prihod od njeg troi na izdravanje njegovih zadub ina. Ovaj
Yakif je biO bogat, 'to e ,idi iz auva nih godi . njih obrauna vakuf~kog po 10\anja U obraunu iz 1766. godine upisana s u 52 duni ka
koJi :,u te godine O\Om ,akufu bili duni 108..170 a ki. Svaki od ovih
dui:nika zaloio Je, za uzeti dug, nekretnine i doveo svjedoke.
l . .Zabici koja je od Ljubi.nja uda ljena J5 km, na putu za Trebinje, sagraen je za turske upra\e, u m ahali mol i i , jedan m esdid
i uza D1 mekteb. Podigli u ih mje tani i za njihovo izdravanj e zavje-

tali

n~:kretnine

i groblje uz damiju. Sve islam

se nalazile na podruju ljubinjske

u toku prolog rata.

op ine,

k~

zadubine koje su

i njihovi fakufi uni teni su

\ 'akufi na podruju nevesinjske opine

.\"en!sinie, varo i centar istoimene opi ne, lei na zapadnoj perifenji :'\e,e~inj~kog polja. Turci su ga zauzeli 1463 . godine i ve od
g10. u niemu se nalazila ispostava (nijabet) drins kog kadiluka. Samo
"talan kadi luk postao je 1537. godine. Ovdje u za turs ke uprave sagraem slijedeci ~pomenici islamske arhi t ekture i za njihovo izdravanje
osno\ am Yakufi.
l. Sultan Bajezid Velina (careva) damija
Sagraena Je na ime sultana Bajezida JI (1481 1512) i slovi
kao najstarija dzamija koja se danas nalazi na podruju Hercegovine.
Cz damiju su u isto vrijeme sagraeni jo j ovi objek ti : mekteb, m edresa imaret I 5-adnan. Za izdravanje ovih zacluL.bina lega tor j e osta\IO \Hoe duana u ariji i Za\jetao novac a li ~e ne zna ta i koliko,
jer se nije sauvala zakladnica. Uz damiju se nalazi mali harem u
KIJme ~u sn mam umteni.

2. DaruJ hadis i da ru! kurra

Ah Cafi eL, Nevesinjac, brat mostarskog va kifa R aznamed i
Ibrahim ef, sagradio je na lijevoj s trani harema Bajezid Veline damie d\a nastaYna L.avoda: kolu za s tudiranje is lams ke tradicije
'daruJ hadisJ 1 kolu u kojoj se hafizi obu avaju pravilnom itanju

62

Kur'ana, na sedam dijalekata (daruJ kurra). Ova dva zavoda radila su

u jednoj velikoj zgradi pod kupolom. Evlija Celebija is tie da u cijeloj

Hercegovini nije u ono vrijeme , a ni k asnije, bilo slinih zavoda koji

su radili u posebnoj zgra di. Osniva ovih zavoda bio je muftija u Mostaru gdj e je i umro 1653. godine.
Ali ef., s in Mebmedov zavjetao je 1635. godine 220.000 aki i
odredio da se kama ta od ovog novca troi u slijedee svrbe: vaizu (predika toru) sultan Bajezidove damije 15, starjeini darul-kurraa 20, petorici uenika ovog zavoda 10, svakom po dvije, podvorniku 2, upravite lju 2, pisaru 2, inkasantu 2 i inspektoru po 2 ake dnevno.

3. Hadi Velijjudina Bakraa (Dugalia) damija

Damija se nalazi u centru kasabe, kod sahat kule. Zadubina
je n ekog h adi Velijjudina koji je bio ugledan i bogat ovjek. Sagraena j e 15 15. godine i k asnije vie puta opravljana. Posljednji put ju
je opr avio Hadi Dugali oko 1880. godine. Vakif je uz nju sagradio
m ekte b i m e dresu. Za njihovo izdravanje zavjetao je nekretnine i
novac a li se n e z na, ta i koliko, j er se zakladnica nije sauvala, Uz
n ju se n a lazi mali hare m u kome su niani uniteni.
4. Sinan k adi efendina (ukova) damija
Neki Sinan k a dija sagradio je prije 1664. godine jednu damiju
nedale k o od Hadi Ve lijudinove i za njeno izdravanje zavjetao nekretnine i novac. Ovu su damiju smili Crnogorci 1875. godine, pa
ju je oko 1880. godine obnovio hadi Dervi Cuak. Uz nju e nalcui
m a li h arem u kome su niani uniteni.
S. Peku ia damija
Ova je damija bila situirana na Vakufu, a zadubina je nekog
Pekuia. Ne zna se ta je Yakif ostavio za njeno izdravanje, jer e
vaku[nama nije sa uva l a.
Evlija Celebija navodi ela s u u 1 evesinju radile tri tekije, ali
se ne zn a, ij e su b ile zadubine i ta su vaki fi ostavili za njih0\'0
izd r avanje. Ovdj e su za turske uprave sagraen i jo: sahat kula, koja
i danas pos toj i, zatim h amam i karavan-saraj. Ne zna se, ije u oo
bile zadubine i ta su vakifi ostavili za njihovo izdravanje:.

Kifino selo
Kifino selo j e uda ljeno od Nevesi nja osam kilometara i lei uz
ces tu Nevesinje - Gac ko. Nek i K ifo, po kome j e ovo mjesto dobilo
svoje ime, sagra dio j e ovdje p o lovinom 18. s toljea jednu damiju i
uz nj u m e kte b i musafirh a nu. Ne zna se, ta je on zavjetao za nji
h ovo izdravanje, jer se nije sa u vala zakl adni ca. 01e zgrade u davno
sruene i ne zna im se vie ni za temelje.
Sinan-pai11a d amija u Sopotu

Mjes to Sopo t j e zaselak seJa ZaJom, smJestcno na brdu llflad

Bra t aa i r ijeke Zalom ke. Ovdje se n a lazio j eda n mesclid i uza nj
m e kte b, koji je p rije 1582. godine sagradio hercegol'aJ...i sand.!aJ...bcg
S inan-paa. Za njegovo izdravanje zavjetao je velika ncpoJ...retn:1 im .. nja u Cajni u i o kolini. Ova j e damija s1uena 1875. godine.

63

Baagia

d amija u Zalom u
Zalom je selo koje je od Neve inja udaljeno oko 20 km. Neki
predak bega'- ke porodice Ba agia sagr adio j e u Zalomu poetkom
lS. stoljeca jednu damiju i uz nju m ekte b. Ne zna se ta j e vakif
za\jetao za n jeno izdrmanje, jer se nije sauvala zakladnica. Ova je
damija ruei1a 1832. godine, ka da su u Zalom upali Bon jaci pod
koma,;dom Mujage Z latarevia i u neobuzdanom bijesu sru ili sve to
se Basagica Z\'alo, pa a k i damiju!
Lj uboda

damija u Odaku
Odak lei 7 km jugoi tono o d 1 evesrnJa. Ovd je s u e ne ka d
nalazili odaci. kule i po jedi u\'enih begova Ljubovia, pa je ovo
mje ro po rome i dobilo Yoj naziv.
o,dje e nalazi damija koju je, prema narodnom predanju, sa!!radila Hana hantmla Ljubmic, ena O man-begova 1625. godine. Uz
d.za.miju je agradila mekteb i kameni most na rijeci Zalomci. Za
izdri.a,anje mih zadubina za,jetala je mlinicu i brojne posjed e u
Odaku i okolini. l'z damiju se na lazi harem u kome u niani uni teni .
Damija u Zovom Dolu
Zmi Do je udaljen od Odaka 8, a od eve inja 15 km i leZi
na jugoistonoj periferiji !'\e,c injskog polja. E vlija e l eb ij a, ko ji je
o\'Uda proao 166~. godine, nazi,a mo mjesto Zobdol (arpa koj =
jemeno elo). On kae da je to mu limansko elo sa jednom r uiniranom dzamijom i tndo zidanom kulom. Damija je sagraena poet
kom 16. ~toljeca, ali e ne zna ij a je zadubina i ta je va kif ostavio

za njeno izdr:i:a\'anje. Sruili u ie

hercegovaki

u tanici 1875. godine.

Daferagia

damija u Donjoj Bijenjoj

BiJenja je udaljena od 1\'e,esinja 12 km. Ovdje se n a lazi stara
damija za koju ne znamo kada je sagrae na, a ni i j a j e zadubim, .
'\e zna se takoer ni ta je \'akif ostavio za njeno izdravanje, je se
nije saU\ ala Yakufnama. Uz nju se nalazi veliki harem u kome ima
\i;e ~tarih j raznim dekoracijama ukraenih niana.
Damija u Kljunima
Kljuni su udaljeni od Ne\'esinja J.+ km i lee uz ces tu koja vodi
za Kru~e,ljane. L' Donjoj mahali u Kljunima nalazi se damij a koja
;e sagraena prije 1770. godine. Ovo saznajemo iz jednog d okumenta
u kome pie da je neki Zulfikar ef. bio 1770. godine mutevelij a ovog
\akufa j da se kod njega tada nalazilo 25.000 ak i vakufs kog novca.
Damija u Kruevljanima
Krue\ljani su udaljeni od Kljuna 6 km. Pri vrhu Kruevljana
nalazi se stara damija za koju se ne zna, ko ju je j kada sagrad io.
5agraena je prije 1769. godme jer se te godine spominje njen imam
Dern~ Bajezid hoda j vakufska zemlja. Neki hadija B ehl ilov i sagradi'J je u Kruevljanima mekteb koji i sada slui svojoj svrsi.
Vakufi na podruju gatake opine
GackrJ je smjesteno na sj everoi s ton om rubu gatakog po lja u
ton'J) Hercegodni. Turci ~u ga zauzeli 1465. god ine . Nabi ja Gacko
64

pripadala je u poetku kadiluku Foi ili Drini, a od 1532. godine kadiluku Cernici. Od 1858. godine Gacko je sredite kadiluka.
Ovdje se od islamskih spomenika nalazi damija i rnekteb koji
s u u pro losti vie puta r ueni i obnavljani. Damija je sagraena 1760.
godine, a zadubina je Mehmed spahije Zv izclia. Za izdravanje damij e vakif j e ostavio: duan, vrt, njivu i tri groblja koji zapremaju
42.500 m 2 povrine.
Neka Ajnija hanuma uvakufila je nepoznate godine ifluk i air
u Gac ku za potrebe ove damije i one u Cernici.
Ha na Drlj evi, roena ubur iz Gacka, uvakufila je 1916. godine nekre tnine u Gacku za potrebe ove damije. Ovdje se jo nalazi!o
pet h arem a koji s u, osim jednog, poslije 1960. godine ekshumirani i
na njima su podignu te javne i stambene zgrade.
Cerniea

Cernica lei 18 km juno od Gacka. Sve do polovine prolog

bila je centar gatake nahije a od 1532. je i sredite kadiluka.
Ovdje su za turske uprave sagraeni: dami ja, est mcsdida,
m ekteb, medresa, tekija koje s u, po svoj prilici, bile zadubine Cengia.
Za njihovo izdravanje vakif je zavjetao hamam, karavan-saraj i nekre tnine u Cernici i okolini. Ovdje se nalazio veliki harem i turbe u
kome su nia ni davno uniteni . Od navedenih spomenika vide se jo
samo ruevine a sva vakufska ima nja su davno unitena.
stoljea

Fazlagia

kula
kula je smje tena na j unoj periferiji Kuljanskog polja,
6 km uda ljeno od Gacka. Mjesto je dobilo svoje ime po velikoj tro~
pratnoj kuli koju su ovdje sagradili Fazlagii. Na mjestu Sopot postoji
j edna dam ija s munarom koju je polovinom 17. s toljea sagradio
Mehmed bajraktar Fazlagi. Vakuf ove damije imao je u svome posjedu deve t harema u Kuli i blinoj okolini koji su zapremali 13.686 m1
povrine.
Fazlagia

Klju
Klj u je udaljen od Cernice oko tr i kilometra. Ovdje postoji samo mala damija s munarom i uz nju veliki harem u kome se do
da nas s auva lo nekoliko s tarih niana. Zadubina je Husein kapetana
a sagraena je polovinom 16. s tolj ea. O vakifu i njegovom vakufu
ni ta ne znamo.

Velika G taanic a
Velika Graan ica se nalazi na treem kilometru idui od Gacka
magis tra lom prema Nevesinju. Ovdje sc podno sela nalazi mala elzamija koju s u sagradili mje tani poetkom prolog stoljeca. U V. GrJanici, Bahorima, Dobropolju, Medaniima, Mrdenoviima, Vratnici.
Vratilu, Ruclo m polju, Bodeitima, Draljevu, Fojnici i Srdcviima nalaze se s tari haremi koj i su b ili vakufsko vlasnitvo.
Slivl ja
Sl ivlja se nalaze na krajnjoj sj everozapad noj periferiji gat:~~kt'
op in e. Ovdje j e postojala dam ija i harem uz nju za koju ne znamv.

kada je sagraena i ija j e bila zadubina . Zna se samo da ju je oko

loS.:. godine srusio Bajo Pivljanin i da nikad vie nije obnovljena. Sva
\'ak"Uf ka imanja su w1i tena.
Lipnik
Lipnik je udaljen od Gacka oko osan1 kilometara. Ovdje je u
pn oj polO\ini prolog s tolj ea ivio Smail-aga Ceng i, gata ko-pivski
m u elim. On je o\dje oko 1820. godine agradio: kulu, musafirha nu, i
malu damiju s dr venom munarom. Za njihovo izdravanje zavjetao
je posjede u Lipniku i okolini. Sve ove objekte sruila j e crnogorska
,ojska u ljeto 1876. godine tako da od uiega ni traga nema.

Avtovac
A\'to,ac je udaljen od Gacka est kilom e ta ra . Ovdje pos toji damija
munar om i omeine mekteba. Damija j e sagraena koncem
17. sroljea a zadubina je H asanbega Hasanbegovia. Vakuf ove damije imao je u vome posjedu: tri h arema i pet or anica i kosanica .
Kazanei
Kazanci lee na krajnjoj j ugois tonoj per iferij i ga take opine
1 granie s Crnom Gorom. Ovdje se j o vide omeine d amij e, dio munare do erefe, harem uz damij u u kome su niani davno uniteni, i
rue,ine konaka Osman-pae Kazanca.
Osman-pa'a je roen u Kazanc ima i po tjee iz kranske pa rudice. On je kao adami oglan odveden u I s tanbul, gdj e je primio isla m ,
skolo\'an i napredovao do pae. Godine 1683. bio je vezir na Bos ni.
l- rodnom mje t u Kazancima agradio je: d am iju, m ekteb , m edresu ,
adnan. i crk\'u S\'ojoj majci. Za izdravanje ovi11 zadubina os tavio
je no\'ac i nekretnine u Kazancima, a li se ne zna, ta i koliko , jer se
zakladnica nije sauvala. Sve o\e zadubine zapalio je B ajo Pivljanin
1684. godine i tada su muslimani odavd e izbjegli i nestali s u svi vakuli.
\ 'akufi na podruju bil eke op ine
Bilea je pala u t urske ruke prije 1469. godine do k ada s u Turci
zauzeli s\a Yea mjest a i utvrenja u H ercegovini. Od polovine 16, do
konca prolog stoljea na podruju ove opine sagraen i s u slij edei
spomenici islamske a rhitekture i osnovani va kufi za n j ihovo izdravanje: dYije damije u B ilei , i po jedna u PJanoj , Fa tnici i Bijelj anima.
Pni i jedini ve i vaki[ u b ilekom kraju b io je Gaz i Deli H asanpa~a PredojeYi koji je roen u R udinama nedaleko od Plane. On je
kao adiami oglan od\eden u I stanbul, gdje je p r imio isla m, kolovao
se i popeo do najviih poloaja u onda njoj turskoj u pravi. B io je 1591.
godine bosanski namjesnik i poginuo j e opsj edajui Sisak 1593 . godine.
On je u Bilei sagradio d vi je damije,karavan-saraj, t urb e, a tr
nju 1 za njihovo izdriaYanje ostavio vi e nekretnina i groba lj a u Bilei.
Od O\ih zadubina sauvala su se do dan as samo ruevine jedne damije i jedno groblje.
C Planoj koja se nalazi na trom ei puta B ilea - Gacko Stvlac, postoji jedna damija i dva velika h ar em a . Sagra en a j e 1617.
godine i kasnije vie puta opravljana. Zadubina je Avde Avd ia koji

66

potj ee iz kranske porod ice Cuca. U posjedu vakufa O\'e damij..:

danas se nalaze dva h arema i etiri njive.

U Fatnici, koja je s mjetena uz cestu Ora hovica - Divin, nalazi

se j.edna m a la damija za koju se misli da je zadubina Ljubovia. U
posJedu vakufa ove damije nalazile s u se dvije nj ive, harem i dva
gradili ta.
U Bije ljanima postoje r uevine damije koju s u polovinom LS.
s toljea sagradili Telarevii. Ne zna sc, ta je vaki[ ostavio za njeno
izdravanje, jer zakladnica nije sau van a.
Korita
Korita lee uz m agistra lu Bi lea - Gacko. Ovdje se za turske
uprave nalazila tvrava s vie kuJa u okolini i jedna cL.amija koja jt.
bila zadubina Dizdarev ia. Ne zna se, ta j e valdf o~tavio za izdr-Zavanje damije, jer zakladnka nije sauvana. Muslimani su iz Korita
iselili prije 1914. godine i tada je sruena damija i uniteni svi vakufi
koji su ovdje postojali.
Vakufi na podruju trebinjske opine
Naseljavanje muslimana u Trebinju i okolini poelo je koncern
17. stoljea kada su Turci, pred navalom Mleana, konano napu~till
H erceg-Novi i druga mjesta u Crnogorskom primorju. Tada je poeio
podizanje islamskih spomenika i osnivanje vakufa na podruju Trebinja i okoline.
Najvei vakif Trebinja je Osman-pa' a Resulbegovi, koji je i,io
u prvoj polovini 18. stolj ea i bio trebinjski kapetan. On je u Trebinju
sagra dio: dvije damije, medrcsu, mekteb, menzilhanu, sal1at-kulu, konak, i podigao bedeme oko starog grada. Za izdraYanje navedenih zad ubina zavjetao je vie dua na , kua i njiva u Trebinju i okolini i
novac.

trebinjske opine pos toje vakuf~ki objekti jo u

mjestima: Zasadu, Mos tac ima, C ievu, Bihovu, Prid,orcima,
Gorici, Jasenu, Lastvi, Skoigrmu, Granarevu, i.upi, Gornj im Turanima, Brdima, Begov i k uli, Klobuku i ludolu. Vakuf ki objekti u: Klobuku, Nudolu i Jasenu s u davno s rueni i u njima vi e ne he mu.;Jima ni.
Pored Res ulbegovia vakufa na podruju trebinj ke opine o,novani su jo lij edei vakufi:
l. P rvaci Trebinja : Abdurahman-bcg Rcsul beg01ic, Murat ef. L'hovi, Jus uf-beg Defterdarevi, Ragi b-beg Kapetanovi, Vdi cf. Had2ts m ai l ovi, Muharem-aga Cvij etic i Mus tafa Rcs ulovi, uvakufili
u
1908. god ine kuu u Policama, na mjes tu Ras toci. Odred ili u da sc
kua daje pod zakup i prihod troi za izdravanje enskog mekteba u
Trebinju.
2. Muan-aga Cvije ti uvakufio je u Mo tai ma oko 20 tlunuma
zem lj e za potrebe damije j mekteba u Mostacima. Onije ' L' nal.lLL'
groblja: Fetahagi a mezari, Sal a hov ia mczari i Sabanagica metan , kol<'
s u ne pozna ti vakifi jz s pomenul ih porodica u vakuf dali.
Na

slijedeim

podruju

11

3. U polju pod Zasadom, na mjc:.tu Rcdepovina, dale s u u va1-.uf zemlju za potn~be damije u Zasadu, dvije djevojke iz porodice
BaboYi a koje u otselilc u Tursku.
J. \ 'i' e ,akifa iz Gornjeg Gtanareva : Salih alem dar Arnautov i ,
0>-man i A1ehmed 1\!uratoli, Ibra him Slij epev i, Omer, Os man, Ibrahim i Hud Cerimagt, Ha an i Ai ' a Mujai, uva kufi li u 1820. godine
n'e njila i duana u Granarevu. Odredili su da se prihodi od ovih
nekret'uina tro' e na opraYke vakufskih objekata i daje plaa im amu
i mujezmu mjesne damije.
\'a1.-ufi na pod n.1 ju konji ke opi ne
Konjic koji se u twskim izvorima es to spominJe i pod imeno m
Belgraddik (Mali Biograd), lei na polovjni pula Saraj evo - Mostar
i rnje' ten je na obalama rijeke Neretve. Turs ki putopisac Evlija
elebija koji je kroz ovo mje to proputovao 166-1. godine, kae ela
KonJIC ima o arn damija, d1ije medrese, dvije tekije, tri mekte ba,
kupatilo i d1a \Tatita. S1e 01e zadubine podigli S U domai ljudi i
7a,jetali nmac i nekretnine za njihovo izd rava nje.

l U Konjicu danas postoji pet damija s kamenim munarama

'\ajstanja od njih je Mehmed aue,a (Tekijska) damija koja se nalazi na lijeYoi obali NeretYe oko 200 metara uzvodno od tare konjike
.:upri'e Sagr'aena je 1579. a obnodjena 1648. godine. Vaki[ je kao
pratece objekte sagradio uz nju: medresu, mekteb, tekiju, musafirhanu
1 kulu, i za njihom izdravanje uvakufio 700.000 aki. Vakuf ove dd
mije imao je 1889. godine u svome posjedu : air i tri nj ive. Oci navedenih zadubina do danas se odrala samo damija i groblj e uz nju
' nekoliko starih ni"ana koji su sta1ljeni pod za" titu drave.
2 Zulfikar aueva damija u Oprkanj mahali. Vakif ovl: d am ij e
je neki hadi Zulfikar od koga \'liku porijeklo Hadi zukii. e zna se
kada je sagraena ah se ubraja meu najstarije damije u Ko njiCI\.
i\e zna se ni ta je 1akif ostavio za njeno izdravanje, jer ~e ni je vak ufnama sau1ala. l:z nju se nalazi prostrano groblje u kome su vi nian i
uni:>tem. Damija sluzi svojoj svrsi.
3. Junuz aue1a damija. Ova damija je s ituirana u s ta roj ar
nedaleko ud konjike uprij e. Vaki[ ove d ami je je m l a i brat
\akifa \1ehmed cauf>a i za obojicu se misli da s u starenici Alagi a iz
Konjica. Kad Je o1a damija sagraena ne zna se, a obnovio- ju je
1623. godine neki Ibrahim, u narodu poznat pod imenom Behrem kadiJa. \'akif jL uz d.i.arniju sagradio jos mckteb i medrc u , koji s u s.:
izdral\ali iz prihoda njegovog vaku[a. Vakuf ove damij e imao j e 1889.
godine u S\ome posjedu: kuu, dvije pekare i pet dua n a. Uz da m iju
">e nalazi groblJe u kume ima vie niana s na tpisima i bez nj ih . Damija i groblje uz nJu stoje pod zatitom drave.
~ijt,

4. Had.Zi Husein-begoYa damija na Vardi. Ova je damija sagniena prije 1664 godine i za vakifa se misli da je starenik porodice
1ultca ~e ma sc sta je l'aki f ostavio ;a njeno izdravanje, jer se \akufnama niJe saul'ala. Uz nju se nalazi groblje s nekoliko lije pih
ni~<m<. Dr mija je temeljito opravljena i slui svojoj svrsi.

68

S. Repovaka damija. Ova je d amija locirana na desnoj ob ali

Nere tve nedaleko od ko njike uprije i Musale. Zadubina je Gularn
Sah H odaverdi Mehmed aua koji potjee iz uvene begovske porodice Repovaca. Sagraena je 1579. godine . Vakifov br at Lutfi hoda
sagradio je nedaleko od ove damije Musalu gdje su se za tur ske uprave
klanj ale d ume i b aj rami. Na Musali je poslije 1945. godine ureeno
p artizans ko groblj e.
6. Dj evojaka damija. Ova se damija na lazila uz desnu obalu
Nere tve, s to tinjak meta ra nizvodno od konj ike uprije. Zadubina je
nekog Mus ta fe, sina Alijina , a sagraena je 1565. godine. Pria se da
j u j e sagradila ili, moda, obnovila neka djevoj ka iz Repovaca. Drugo
predanje kae da su ovu damiju pod igli inovnici koj i su za turske
uprave u Ko njicu radili . O vakifu kao i vakufu ove damije nemamo
n ikakvih poda taka. Damij a je s ru ena 1946. godine i na n jeno m mje
s tu je pod ignuta novogradnja.
7. Mesd id na Varoi. Neki Al ija Tatica sagradio je 1537. godine
m esd id na Var oi is pod Vrta lj ice, i misli se ela j e ovo bio najstariji
sakraln i obj eka t koji j e za turske uprave podignu t u Konj icu . Uza nj
se na lazilo i groblje ko me se, kao i mesdidu, davno svaki rrag zameo.
Pored navedenih zadubina u Konjicu su za turske uprave sagra
ena i tri mosta: dva drvene ko ns trukcije i jedan od kamena, iji
vakifi n is u bili d omai ljudi. Prvi most u Konj icu pod igao je mostarski
lega to r hadi Mehmed-beg Karaoz prije 1570. godine. Nalazio se je
d vadesetak me tar a njzvod no od dananjeg mos ta. Mosta rski legatur
ha d i Ba lija, sin Muha medov, pod igao je prije 16 12. godine jedan mo t
u kasab i Konjicu preko rijeke Neretve ko me nema slina. On je jo
sag radio jedan m os t u G lava ti e\u, u konjikom kadiluku, i odredio
d a se ta d \'a mos ta opravljaju iz sredstava njegovog Yakufa. Oba su
bi la drvene kons t rukcije i za to kratkovj eni .
Kameni mos t u Konjicu koji ima est lukova razliite veliini.',
sagradio je Hasei Ali-aga Kolako\i iz Blagaja 1682. godine. Vakif je
odredio da se ovaj most oprav! ja i odrava iz sredstava njegO\og \'aku fa. Izgradnjom ovog mosta oba pomenuta drvena mosta u napu tena i ub rzo iza toga s tuena.
U Konjicu je za tu rske uprave sagraden i jedan hamam. Podignut
je poslije 1579. a prije 1662. god ine kada sc prvi put u izvorima spomi nje. P ripadao je vakufu damije carskog aua Mehmed aua i
na lazio sc u blizini njegove (Tekijs ke) da mije. rucn je 1909. godine
i na njegovim temelj ima sagraen je ens ki mek teb.
Na podruju konj i ke op ine sagrae ne u za tur ke upra\'e d.:t
mije u s lij edeim mjest ima i osnovani vaku fi za nj ihovo izdr<m:tnje i
p l aa nj e s lube nika:
l. Bjel imi i . Ovdje je bila damij a za kuj u sc misli ela je agraena u 17. s to lj eu . Ne zna se ija j e zadub ina ni ta je \ akif o tm io
za njeno odrava nje . Mj etani su j e 1969. godi ne temelji to obnodl i i
uz nj u podig li kamenu m u11a ru.
2. Cr ni Vrh. U Crnom Vrhu na loka li te tu kod dam ije vide 't'
j o ruevine s ta re da mij e za koj u sc ne zna ko j u je i kada sagradio.

elu se nalazi i tursko groblje kroz koji tprolazi p u t i iji su n idijelom uni teni. Po predanju ovdje su ivili Beii i Eminagici koji u od kuge samrli pa od tada ovdje ne ive muslimani.
3. Danii. U ovom mjestu se nalazi jedn a mala dan1ija s d r venom munarom koju je sagradio neki hadi Muhibija iz Saraj eva. Uz n ju
e nalazi ,eliki h arem koji je vlasni tvo vakufa ove damije.
4. Glmaticevo. 0\'dje e j e n alazila j ed na s ta ra damija i h arem
uz nju za koju se ne zna ko ju je i kada sagradio. Po to je bila potpuno
dotrajala mje tani u je 1964. godine sruili i na njenom mjestu podigli nmu damiju s kamenom munarom.
Godine 1839. u Gla,atievu je sagraen jedan most koji su , kako
'e iz aU\anog tariha \'idi, podigli: Ahmed ale mdar, Mehmed alemd ar,
alili baa. mula iman, Ali baa i mula Mehmed . Mostarski vakif
hadi Balija, in Muhamedov sagradio je u ovom mj es tu prij e 1612.
godine jedan dneni mo~t preko Neretve i odredio da se on odrava iz
sredstaYa njego\"Og Yakufa .
.5. Gorani. Pria se da je staru damiju u Goranima sagradio
hadzi ahman i za njeno izdrmanje uvakufio sva svoja imanja u Goranima i Dubokom odakle je bio rodom. Podignuta je 1565. godin e i
~matraJU Je naj tarijom dzamijom u konjikoj opini. Obnovljena j e
1983. godine i uz nju sagraena , itka k amena munara od dvije erefe.
\ak uf m e dzamije ima i groblje.
6. Jablanica. Damija je situirana na lo kalitetu Lokvice (Mlaka)
nedaleko od desne obale Neret,e. Mjetani su je podigli 1914. godine,
a kam.:na mw1ara uz nju prenesena je iz Mostara i podignuta 1932.
U

;~mi \"edm

godine.
<A e

~edaleko

od damije nalazi se groblje koji je vlasnitvo vakufa

d.Zami je.
/. Jasenik. U centru sela nalazi se mala da mija s drvenom munarom koja ie, kako se to Yidi iz natpisa vie u laznih vrata, sagraena
1776. godme. L" selu se nalazi groblje koje je vlasni tvo vakufa ove d amije.
8. Kruica. u mahali Habibije n alazila se j e nekad star a damija za koju se ne zna kada je sagraena. Poto je bila potpuno dotrajala sruena je i od njenog materijala sagraen a je 1888. godin e nova
damija. Podigao ju je Salih Habibija uz pripomo ost a lih mjetana.
\'akut o\e dzamije ima u selu i jedno groblje.
9. Lisiii. 1..: Li siiima koji su 195-f. godine p o topljeni postojala
je jedna damija s kamenom munarom za koju se mis li da je sagraena u prvoj poloYini prolog stoljea . Na mu n ari je bio natpis iz
koga se razumije da ju je sagradio ('amil) Alija Bori . Uz nju se nalazio
mekleb i groblje s vie niana koji su bili va kufs ko vlas nitvo. Uz
obalu Jablanikog jezera gdje je osnovano novo n aselje s agrae na je
1963 godine nO\a damija s kamenom munarom.
10. Ostroac. Do izgradnje Jablani kog jezera u Ostrocu je poctojala jedna damija s kamenom munarom koju je u prvoj polovini
prrJlog stoljea sagradio neki Sulejman-beg. Uz nju se nalazio pro'>tran harem s Yie niana koji je kao i damija po toplje n. Damij a j e
~rusena kad je jezero presueno 1956. godine i tada je munara demonurana i kamen prenesen u Seon icu od kojeg j e podignula munara uz
70

seoni ku damij u. Iznad jezera i magis trale sagraena je 1968. godine

nova damija s kamenom munarom.
11. Parsovii. Dam ija je podignuta na lokalitetu Bjelilo, nedaleko od des ne obale Neretvicc. Sagradio ju j e hadi Mus tafa Saraj l;
1892. godine kada se s hada vratio to se vidi iz natpisa vie ulaznih
vra ta. Vakuf ove damije ima jedno groblje u selu.
12. Podhum . U Podhumu, ispod brda Huma po kome je ovo
mjes to dobilo svoje ime, pos toji jedna m a la damija s d rveno m munarom. Pod igli su j e mjetani 1885. godine, a 1909. godine sagra.::n
je uz nju i mekteb. Ove dvije zgrade i groblj e u selu vakufsko s u vlas ni tvo.
13. Repovci. Dam ija u Repovcima je locirana na mjestu Ml inite
jer s u ovdj e ne kad bili vodenice Beglerovia i Huseinl.Jegovia. Podignuta je u prvoj polovini prolog stolj ea a zadubina je Muhameda
A l ibcgia koj i j e bio i p rvi njen imam. Drugo p redanje kae da j e ovu
damiju sagra dio Mustaj beg Repovac koji je ovdje imao svoj odak i
a har (musafirhanu) to je sve u vakuf dao. Um ro je u Repovcima i
sahranjen pod lipo m kod damij e. Damija i harem s turbetom Osman-bega Mus tafabegovia iz 1750. godine vakufsko su vlasnitvo.
14. Seonica. U Seonici postoje dvije dam ije: u Donjoj i Gornjoj maha li. Damij a u Donjoj mahali sagraen a je 1662. a sruena i
nanovo sagrac1ena 1936. godine. Godine 1963. sagraena je uz nju mu
n ar a od ka mena koji je p renese n iz Os troca od demontirane munare
k ada j e ovo mjesto potoplj eno. Vakuf ove damije imao je u Seonici
elva groblja i dvi je nji ve koje su uvaku[ili domai lj udi.
Dam iju u Gornjoj maha li s drvenom munarom agradila je Bega
B egcta, ki Omer-begova oko 1880. godine. i za njeno oclra,anje i
p laanj e njenih slubenika uvakufila Podine u Seonici i i fluk BjeiO\ i n e kod Konjica. Damij a j e zatvorena oko 1920. godine.
Pored d viju damij a i mekteba u Seonici je radila i tekija Nak ibendijskog reda koju je oko 1883. godine sagradio ej h O man Nuri
Bcgeta i bio prvi njen ejh. Zatvorena je o ko 1908. godine. Vide joj
:.e jo temelji i n ekoliko grobova oko nje u kojima u sah ranjeni ej h i
nj egovi potomci.
15. Tuhob i i. Tuhobi i s u udalj eni od Rcpovaca oko tri kilomdt\1.
Ovdje na Rijeci nalazi sc j edna damija koju je 1722. godine sagradio
Muha med Repovac iz Rcpovaca. On j e bio u veni beg i sahranjen k
u re povakom tur be tu. Neda leko od damije nalazi se u s trani BakalO\u
g roblje u kome ima mnogo starih od cdrc iz raenih niana bez na t pi~a.
Za izd ravanje d amije vakif je uvakufio posjede u Tul1obiu.
16. Zla te. Zla te su udaljene od Jablanice oko d \a kilometra.
Ovdje sc na pa rceli Zd r ionice n a lazila j edna mala damija bez mu nare
za koju sc tano ne zna ko j u je i kada agradio. Pria se da ju JC
podigla neka ena iz Mos ta ra i ostavila novac za njeno izdrimanjc.
Uz nju se nalazi veliki h arem u kome su n iani uniteni. \'ide joj sc
ruevine ispod ces te koja iz Jablan ice vod i u Doljane i 0 1 ice.
Po red s po menutih damija i drugi h vaku[ski h objekata na podru ju ko nj i ke op ine sagratcnc s u od poe t ka O\ og s toljeca _do d~t~n.~
mcsd idi ili mc ktcb i u s lij ed e im mje ti nu\: Bale, Ba lobant, Bluetn.

71

Badare\ii. Brani . elebii , d ina , uhoYi i , Duboani , Depi, GrabO\i a. GruSa , Ha nnovii , Homoljc, I dba r , Kai i , Kralupi, Lukomir,
Oraho,ica. Ot eleani, Solakova kula, Spiljani, Studenci, S unji, Umoljani,
\ 'rdolie i Zukii. U svim ovim mje tima nalaze se i groblja koja s u
tako~r yaJ,.-uf ko \'Jasni n o.

Izvori i literatura

A. - Jzyori : Prepisi bercegovakil1 ,-almfnama koje se n alaze u

Gazi Hu reY-be!!O\'o j biblioteci i koje u upisane u sidilima pod broje\ima: '09 (LTubin-je), 310 (Ljubuki), 323 - 362 (Mostar), 363 (Nevesinje). 81 - 925 ( tolac) i 960 - 965 (Trebinje); s idili mos tarskih i
blagaj kih kadija iji se originali nalaze u Gazi Husrev-begovoj biblioteci. Orijentalnom in titutu u Sarajevu i u Arhhu Hercegovine u Motaru idil tolackog kadije iji e orig inal nalazi ko d ! s meta Bu~atlia u
araje\u, Acta turcarum Arhiva HercegO\rine, Provincijalata
hercegmackih franje\'aca i Gazi Husrev-begove biblio teke. Hivzij a H a~andedic. Krai prevodi (ekscerpti) 28 mo tarskih vaku fn a ma , Preporod,
~arajem, 1974, brojc,i: 17-14 i 1977. godina b rojevi: 1-11.
B. - Literatura: Hamdija Muli, Uspomena u na rodu, Beha r,
Saraje,o. 1901, broj 21, str. 346; Osvit, Mostar, 1904, broj 66, s tr. 4,
ilfbbah. SarajeYo, 1913, broj 8- 9, Slobodna rije, Sarajevo, 1932, broj
~~. Husein ogo, Prilozi za povije t Konjica i gornje Hercegovine, Novi
Behar. Saraje,o, 1934, broj 11-12, str. 176-178, Pravda, Sarajevo, 1939,
broJ 21, Hamdija KreeYljakoYi, Banje u Bosni i Hercegovin i, Sarajevo,
ICJ~2. "'r. 103 i 104, Refik Hadimehanovi, Konjic grad n a Neretvi, Prv
porod, SarajeYo, 1971-1973. godina, Hivzija Hasandecl i, Spomenici kulture turskog doba u Mostaru, Saraj evo, 1980, Isti , Povijest Seonicc i
nicnih porodica, NoYi Behar 1939, broj 5-14, I s ti, Nekoliko novih p odataka o kamenom mostu u Konjicu, Most, Mostar, 1978, broj 19- 20,
str. 117-121. Isti, radovi objavljen i u Glasniku VIS-a od 1952-1982
Prilozima Orijentalnog instituta od 1955. do 1980, Tahi mu od 1967. d~
l \182 h lam skoj misli od 1979. do 1982. i Godinjaku Dru tva i storiara
1973. godme.

VAKUES AND VAKifS IN HERCEGOVINA

Ma.n y vakufs were es tablished in Hercegovina during the periods

of Turkis h and Aus trian rule, but iL is impossible to determine thier
correct number because the vakufnamas h ave been destroyed or have
disappea red. They were mostly evladijet-vakufs, i. e. family vakufs, th:!
incomes o( which were only partly spent on proper vakuf business,
while the rest was divided among the descendants of the vakif.
The establishment of vakuf in Hercegovina started immediately
after the Turks conquered it. The Turks brought not only a new social
sys tem bu t also the new religion I slam. Therefore in all places the
conqu ered, began the building of various I slamic monuments, etc. The
cons truc tion of these buildings necessiated the founding of vakufs whose
f unds s upported their maintenance. The vakufs of Hercegovina arc
described according to the administrative districts of the present day.
The founders o( these vaku[s were from various classes of the society of th a t time varying from small cra[tsmen and merchants to
high state officials. It is necessary to mention here that all the vakufs
of Hercegovina with the exception of the mosques have been usurped,
expropriated, nationalised and destroyed.
At Mostar, the principa! and largest town in Hercegovina more
than 150 vakufs were established. The greatest vakifs of Mostar were:
Mehmed-beg Karaoz, Nesuh-aga Vujakovi, ejvan ehaja, Mehmed-paa Ksokija, Dervi-paa Bajczidagi , Ibrahim-aga ari and hadLiA hmed Lakii.
At Stolac more than SO vakufs were e tabli~hed among which
th e riches t were: Ismail-kapetan Saric, Hadi Alija Hadisalihovi and
Ali-paa Rizvanbegovi. The great vakif are also: hadi Ali-aga son
o( Musa-aga from Poitelj, Mustaf-aga Ljubinac (Kizlar-aga) from Ljubinje, Defterdar H use in cf. from Ubosko (Municipality Ljubinje), Ali
Cafi ef. from Nevesinje, Mehmed spahija Zvizcli from Gacko, O man
paa Kazanac from Kazanci, Hasan-paa Preclojevi from Bilea and
Osman-paa Res ulbegovi from Trebinje.

73

Salih Trako
ZNAAJNIJI

VAKUFI NA

PODRUJU JUGOISTONE

BOSNE

Na pros toru j ugoistone Bosne vakufske zadubine nastaju kad

i u drugim d ijelovim a nae ue domovine, ve od prvih decenija osmans ke uprave u ovim krajevima. Govoriti o ovim vakufima u historijskoj
retrospektivi, a to ovdje elimo, mogue je jedino na osnovu malo sa uvanih d okumenata, u prvom redu vakufnama. S obzirom na tu i
njenicu, o ovoj irokoj temi moe se ovdje govoriti samo o nekim vaku[ima i to, djelimino, kratko i uopteno koliko raspoloivi izvot i
omoguavaj u . Stoga, cijenei humane pobude i rtvovanja i onih silnih
vakifa ije su namjere i djela, srazmjerno njihovim materijalnim mogu nos tima, isto tako velika kao i eljela bogatih vakifa, ovdje emo ~e
ograniiti na iznoenje nekih obavjetenja o nekoliko najkrupnijih ukifa i vakufa za koje imamo sauvane vaku fnam e, jer su ti bogati 1akufi ima li najjai utjecaj na privredni, kulturni i prosvjetno-nauni raJ.
voj na ovim prostorima. Uz to, li krupni vakufi bili su podsticaj i
onim mnogobr ojnim siromanij im od koj ih mnogima danas ne Lnamo
n i ime.
U ovom kratkom izlaganju poi emo luonolokim redom, slijedom sauva nih dokumenata, u prvom redu vakufnama. Zadatak nam
je iznijeti neka obavjetenja o va kufima u jugoistonoj Bosni. Meutim,
neke sauva ne vaku.fna me obuhvataju i uvakufljenja izvan prostora
jugoistone Bosne. Stoga emo u izlaganju sagledati sadraj vakufnam,\
u cjelini.
Vakuf Mus tafa-pae Sokolovia u Rudom 1)
Bosanski sandakbeg Mu tafa-paa Sokolovi , o ni1a ka abe Rudo, svojom vakufnamom napisanom i legalizovanom u drugoj dekadi
1) Mus tafa Sokolovi, ka nije J\llustafa-paa, roen je u selu okolobli.w Rudog. On je roen.i amidi veli kog vezira t\h.'hmed-pae oku
lovi_a, pozn31tog osn ivaa Viegr~da i upr_ije ':la Drin!. ~io j~ sandiakb.:p.
u v1e sandzaka, 1 zmeu ostalih 1 u Bosm, 1 na.1zad pasa 1 vezu bud1msku;1
paa lu ka. U Budi mu je i umro, tan ije pogubljen je u kampanji ~oja >l'
vod ila protiv veli kog vezira Mehmed-pae i u kontekstu loga proln s11h
ugled nih linosti velike i razgranate loze Sokolovia iz kuje u potdda ch a
velika vezira (Mehmed-paa i Lala Mehmed-paa, t\.lust,tfa-pain ml:tdi brall.
vie sandak-begova i drugih uglednih linos ti . O Mu tnfa pai oh.ol01 1cu
opirnije vidjeti raci in. Alije Bcjtia: Rudo i rudski kraj kruz \ijck''"'
u publikaciji Rudo, Spomen ica povodom 30-godinjicc Prve prolctcrsk, bt-1
gade, su. 197-204.
v ii

i5

mjeseca muharrcma 963 (26. IX - 5. X 1555), uvakufio je pozama nd

materijalna dobra. zemljita i obje kte na t im zemlji tima za koj a je
prije toga dobio car ku darovnicu (mulknamu). Tu j e nikla kasaba
Rudo. Prema adraj u vakufnam&) Mustafa-p a a j e na prostoru s lijeve
s u-ane rijeke Lima, blizu dana njeg grada Rudo g (koji je nakon j edne
k atas trofalne poplaYe onog tarog Rudog, pod ignut na d esnoj obali
Lima). podigao i uYakufio slijedee objekte i druga dobra, u vaku fnarni
nabrojana mim redom:
- damiju u Rudom,
- mckteb u blizini p omenute da mije u Rudom ,
- h an k oji je namijenio putnicima n a mje rnicima,
- kan1eni mo t na rijeci Limu u Rudom,
-banj u.
Podigao je, da kle, pe t objekata human itarne namjene.
Za uzdravanje tih zadubin a uvakufio je slij edee kori stonosnc
objekte:
- m lin sa etiri villa na rijeci Krupi,
- d,ije tupe,
- tabake radionice pod krovom,
- de duana na trgu za privrednike-zanatlij e i trgovce.
To znai da je podigao ,ie objekata k o ris to nos ne n a m j e ne, od
l:ijih pril1oda t reb a da e podmiruju tro kovi o dravanja gore n aved e n ih
zadubina.
Posto je sve te objekte podigao na zem ljitu (mezra) za koje je
ranije dobio car ku darO\nic u (mulknamu - dokument o dodj e li p os jeda u dasni tvo) i m akufio tu zemlju, kao i sve to tome posjedu
pripada, o~tatak te obradive zemlje takoer je m akufio, odrediv i da
..,e to zemljite daje pod mukatu (godinje pl aanj e kori te nja ze m ljita odsijekom). Time je samo mjesto Rudo posta lo kasaba. Nadalj e,
nakon to je dobio car ku mulknamu , Mustafa-paa je u va kufi o i prihode od raznih adm inistrativnih taksa i to : prelaznu taksu, zat im trnu,
prekrajnu (ni jabet), su dsku pozimu, taksu za trni n adzor, umru k.
taksu na vosak, OYarin u i J aarinu to su njemu od ranije k ao visokom
feudalcu pripadale. Time je on uvakufio sve u tome mjestu: i t rg , i
~\e naYedene prihode od taksa , i sve zakupe od p arcela koje s u d o dijeljene ljudima te kasabe za njihovo stano vanje i sve te prihode odredio
za podmiri,anje potreba vaku fa , tj. za odrava n je go re n aveden ih p e t
objekata, za plaanje 5lubenika tog vak ufa i podmiriva nje os ta lih tro~ko\a (dzihat ), sto je pojedinano is kazano u dvade5e ta k odredab a
!~art) i to slijedeim redom :
-

mute,eJija e upravlja ti vakufom uz plat u od 4 ake d nevn o;

dabija (pob ira prihoda) p rimae 3 ake dnevno;

. Original Yakufnamc uYa se u Gazi Hus rev,begovoj biblioteci u

s.arajt:". U,. J>'Jd .~r. 72~ . Va kufn.amu je pl_-eveo. j za izdanje pripre mio prof.
Ked1m FJ!Jp<JVJC. Ob JaVlJena Je u publJkaCJJi Rudo Spomenica povodom
'fi-grJdi~njice Pr e proleterskt.. brigade, 1971. str. 173-'-177.

76

- vakufski novac davac se u prome t uz zakonom odreeni interes, a nekre tnine pod zakup. Uslov je da sc da je po tenim trgovcima
i obrtnicima uz osiguranje jamcnjem. Novac se n e smije pozajmljivall
s pahijama, zaimima i drugim pripadnicima voj ne klase (koji zbo"
prirode s lube n e borave s talno u svom mjestu pa stoga nisu pouzdani
poslovni partne ri);
- etvrtin a priho da tro ic se na odravanje vakufskih objek a ta;
- h a tib damije dobivae 8 aki dnevno;
imam e dobivati S aki dnevno;
- prvi muezin - 4 ake dnevno;
- drugi muezin - 3 ake dnevno;
- pe tkom i baj ram ima, ha tib, ima m , i muezin uc1ce po jedan
duz (trideseti dio) Kur'an a i za to dobivae po l aku dnevno;
- mu'arrif e dobivati 2 ake dnevno;
- kaj j im i s iradija (osoba koja sc brine o iccnju i osvjetljavanju damije) primae 3 ake dnevno;
- za osvjetljivanje i prostirku dam1je troie se po l ak.:a
dnevno;
muallim mekteba dobivae 4 ake dne\ no;
dvoj ica kalfa (zamjenika muallima) primac po 2 ake;
kada budu dozvoljavali materijalni vikovi, hat.ib, imam i muczini, u sporazumu sa mutevellijom, uice po l duz' Kur'ana dnemo z l
pas due vakifove, a svaki ce dobivati za to po 2 ake dnevno;
- poloaj h atiba dodjeljuje sc izvjesnom Abclusselam cfendiji;
vaki[ zadrava pravo ela bude mutevell.ija dok je iv;
- poslije vakifove smrti, mutcvdlijc e bivati njegovi osloboeni
robovi i nji hovi estiti potomci. U sluaju njihova izumiranja, mut<.!\ cllije e biva ti do toj ne osobe iz bone linije njegove loze!);
- za svog opunomoenika (vckil) u pitanju legaliziranja snh
~voj i h uva ku('lj e nja postavio je ajana Hasana ehaju;
- za mutcvelliju je imcn01ao Ibrahima ina .-\bdulmennano.-a.
Vakuf Husejn-bega sina Iljasova u Roga tici
l ako se u popisu vakufa u Bo ni iz 1 5~0. g., najstarijem popisu
na ovom podruju , spominje vaku f dtamije ultana Bajazida (l l. YI.
1480-151 2) u Rogatici (e lebi Pazar) i jo neki manji vakufi u tom
mjestu, sau va l a se vak ufnam a samo za ne to mlncli ali znaajan \'akul
Husejn-bega s ina Iljasova Arna utovia iz 1558. g.~)
3) Iz ove odredbe dade sc zak ljui ti da vat.. il nije imao i zra~ nih tlolomaka. Vaki[i su po pr:wi lu oclreclivali iaavne potomke (sino\t:, unuke
i tel.) koj i po svoj im mo raln im kval itetima odgO\ araju za poloaj mu1.:1c'
Ilije. Kada ti izravni potomci izum ru, mull.!vellijshu du nost odrcdi1,111 su
svojim es titim osloboclcnim robovima i n jihovim izrm nim potomcima l
s luaju da i oni izumru, tu duno t su odrcdi1a li rodacima il bone tuu,.:
ili su prcputali kadiji da on ne~ prijed log stano1nika demata posta\1 mu
tevelliju.
4) Origina l vakufname uva e u Gazi J lusrc1 begol'oj bibllotl'c'l u S.1
ra jevu, pod br. 164 (53-1). Vakufna mu je prip1emila mr. Lej la Ga11c 1.1
izda nje Vakuf-name iz Bosne i l lercegtn ine \.V 1 XV I l'ijeb. u On!c'nt,llnom 1ns lilulu u Sarajevu.

Spomenuti vakif je u tom mjes tu podigao i uvakufio n ek oliko

Yjersko-pro \"je tnih objekata, kao i vie kor iston osnih objekata ij i e
prihodi, uz pril1od koji se dobije kao i11teres od vee svote gotova novca
koji je takoer uvakufio, luziti za odravanje svih uvakufljenih objekata i plaanje slubenika vakufa.
Uz to, O\'O je dokwnent i za uvakufljenje koje je izvr ila vakifova
ena Hatide-hatw1, kao i vakifova se tra M ihri-ha tun , kako emo to
kasnije ,idjeli.
U ,ak-uf-nami u dvanaest posebnih ta aka k ae se d a je Husejn-beg iz s,og imetka izdvojio i uvakufio:
- tabhanu - radionicu za tavljenje ivotinjskih k oa n a rijeci
Toplik i sm opremu i prava koja joj pripadaju, a koj u je kupio zakonitom k-upoprodajom od tabaka H ajdara u kasabi el ebi Pazru-u, na
rekucoj \'Odi Toplik:
- pet duana, koje je k upio od Sefer eleb ij e, u spom enutoj .kasabi;
- jednu kuc u sa ba om iza naYedenih du a na i sve to toj
kuci pripada;
- d\a (druga) duana u spom enutoj kasabi tc kuu i bau iza
n ill ko_1e je kupio od AjasO\'ill sinoYa;
- etiri ducana u spomenutoj kasab i k oje je ku pio od urije
- hamam koji je spomenuti Ya l<i f a m podigao iza duan a k oje
kupio od !>pomcnutog curije Alije;
- tri mlina i Yaljalicu sukna na rijeci Rakitnici to ih je kupio
od terdumana Alije, te njiYu koja se nalazi u njihmoj b lizini, a koja
_ie potrebna za jaz spomenutih mlinoYa;
- /6...130 srebrenih aki u opticaju;
- deset duana koje je podigao ispred ka rava n-saraj a to ga je
Yakif sagradiO u ~pomenutoj kasabi;
- damiju koju je podigao i m ekteb u blizini te damij e u s pom~nutoj kasabi;
- mekteb koji je podigao u blizini svoje kue u selu Vrhbarje.
Prihodi od kirija i intere~a od novca koji e se d avat i u promet,
\akJ odreuje da se troe za plate slubenika vak ufa i odravanje
objekata.
\'akilu se pridrl!Zila i njegoYa ena Hatida-hatun, k i Sinan-vojvode. Ona je opunomoila SYoga mua Husejn-bega da u njeno ime uvakufi J5.016 srebrenih aki.
To isto je uinila i YakiloYa sestra Mihr i-ha tun . Ona je uvakufila
3.000 aki. I j<.:dna i druga odreuju da njihovim vakufom uprav lja
mute\cllija Husejn-begoya Yakufa. Prihod koji ~e dobije od interesa
na DO\ac koji su uvakufile i koji treba da se daje na zakonu propisan i
nain u promet, odreuju da se troi uglavnom u sli n e svrhe kako je
to odredio i Huscjn-beg za svoje uvakufl jcnje. S te s trane posmatran,
(J\O je neka \TSta porodinog vakufa. U vakufnami se spominju 1:1ktJer 1 umrli bli.!i srodnici ovih troje vakifa: Oru-aga, brat H atide-

78

-ba lun, p o ko me je nazvana i jedna mah ala u el ebi Pazaru (Rogatici),

u ]<Ojoj je Oru -aga ku p io , popravio i onda uvakufio jedan mcsdzitl;
nadalje, sp ominje se otac H a ticle ha tun Sina n-vojvoda, oigledno vaki[
je r se u izvorima spominje mah ala Sinan-vojvode u elebi Paza ru (Rogatici) ; zatim njen a m ajka Fatima-ha tun te Aia, ki Husejn-bega i H<~
ticle-hatun. Za sve s pomenute linosti , vakifa Hatide-hatun uvjetuje
od re en a uenj a za spas njihove due.
Vakufi hercegovakog sandakbega Sinan-bega Bolj anial)
Go din e 1582. legaliziran je jedan daleko bogatiji vakuf, najvei
p oslije Gazi Husrevb egova iz prve p olovine XVI i vaku fa Mehmed-pae
K ukavice iz XVIII stoljea u ovim krajevima.
Hercegovaki sanclakbcg Sinan-beg Bolj ani sin B:.tjram-age, Bosan ac, koj i je kod n as poznat po m jestu roenj a Boljaniu, malom mjes tu izmeu Cajni a i Plj evalja, svojom vaku Enamom legaliziranom na
er ij a tskom sudu u Cajniu sredinom mjeseca du madel-ula 990 (3- 13.
j una 1582.) , uvaku fio j e velika novana sredstva, graevinske objekte i
zemlji ta u n ekoliko m jes ta u naoj zemlji. OrigLnal njegove vakuEnamc
koji preds tavlja i v rijedan kaligrafski primjerak, uva se u Gazi Husrevbegovoj biblioteci u Sarajevu. Ova vakuEn ama koja i svojom sadri.mom
i formom p rivlai panju (zbog svoje opirnosti napisana je u ridu
man je k n j ige koja broji 76 stranica kaligrafski pisanog teksta na turskom jeziku) predstavlja zanimljivost jo po neemu. To je dokument
o u vakufljcnjim a velikog valdfa Sinan-bega i o u vakufljenjima njegore
ene emse-kacl.in (sestre velikog vezira Mehmed-pae Sokolo-. i..:a ). To
je, d a kle, vakufnama za dva uvakufljenja. Osim toga, ovaj dokument
predstavlja i \'asijjetnamu vakifa Sinan-bega. Vakif je njome odredio
d a njegov s in S ulej ma n-beg kao vasimuh ta r (izvrilac oporuke) poslije
vak.ifove smrti izdvoji treinu iz njegove ostavine, podigne na vakifO\ u
grob u tu r be i provede ostale njegove odredbe izraene u vakufnam i u
29 p osebnih taalca. To, u stvari, p redstavlja d rugi clio njegO\'e vakufname, i li jo tan ije, njegov drugi, posmrtni \ ak uf.

Vak u fna ma n am prua podatke i o uoj porodici vaki[a SinanIz rii to se spomin ju: ena emsa-kaclu na, sestra Mehmcd-pa~e
Sokolovi a; vakifov brat Zaim Ali-beg sin Bajram-agin, koga je odredio
za mutevelij u svoga vakufa. Navodi se i drugi braL Dantd-beg. Sin Su
lej m an-beg se spom inje, kako je reeno, kao .izvrilac njegol'c oporuh.c:
(vasijje t) pos lije njegove sm r ti . Sp ominju se i vakiforc ~estre Nluksim.~
Zilkacla tc ke ri Belkisa i Aia kao t ien ice njegova 1::tkuf.1 kojim::t

-bega.

5) S in::tn-beg Bolj ::tni, bio je u nekoliko navmta hcrccgomki sand.t~

beg u d rugo j polovini XVI s toljea (Vidjeli, lanak Tont.: Popo1 ica; Spts.tk
he rcegovat k ih na mjesnika u XVI vijeku, POF XVl-:X\'TI, Samje'o 1<1701
Pos toji indicija tl::t je neko vrijeme bio i sandakbcg Cazmc (ili Z::tasnll.
j er je i ta mo ostavio s1oj vakuf, kao to e se vidjeli u ovoj yakufnami.
Bio je oenjen Scmsc-kadunom, sestrom 1\lchmcc!-pae Sokolovtca. To sc
~vc \;idi iz sad raja ove vakufname, koja dos ta svjctl:l baca na uht pon.>dt u
Sinan-begovu, pa donekle i na lozu SokolO\ ic::t, iz koje k potcklo. O:: ak ,.
clamnaes t visoki h fu nkcionera turs ke admin istracije, ml'du njima <ha H '"
l ika vezira (jedan je s.!avni Meh med,paa, osniva Viegrac!a i uprijt' na Dri
ni, a dntgi je njegov ami di i imcnj;uk Lala Mchmed-paal. O loz-i Soh.w\Jo
v i a opirnije vidjeli rad A!jje Bej t ia citiran u bilje ci l

je odredio iz,.iesna materijalna prin1a nj n iz svoga vak u fa. Naj zad , na

kraju. u ,-al-mfna mi meu Yjcdocima prvi potpisnik je tre i va kil"ov
brat Hu ejn-beg, poznati 1akif grada Pljevlja, osnivn poznate damije
Husejnijje u Plje,Jj u.
\ '::tkufnama s::tdri 10~ vaki[ove odredbe (art); 18 odredaba od
nosi se na graevins ke objek te, zemljita i gotov novac koji se vaku[c.
L daljih 57 odredab::t odreuju e vakufskc slub e (dihat) i plate za
te slube u Ya kufs kim objektima u ajniu i okolini, Sopo tu kod N eYesinja. Jajcu, B::tnjoj Luci i Cerniku u Slavoniji. Od toga ne koliko odredaba odnose e na 1a kuf-em e-kadune, en e vaki[a Sinan-bega. Po!>ljednjih .:9 odredaba predstaYljaj u vakifovu oporuku koja treba da S t'
pr01ede po lije njeg01e mni, to je, u stvari, njegov drug i vaku[,
kako je to spomenulO.
C yakuf-nami

~u

s1e ove od redbe tak ativno navedene.

Da bi e stekao uvid u ovaj znaajni i bogati vakuf, primorani

mo da se po luimo fa ktografijo m. Iznosimo to ovdj e slijedom teksta
,-akufname koja je, kako je ve reeno, napi a n a i legalizira na 990
(1582) g. u ajniu, a legalizaciju j e izvr<io Ebu Abdullah Dafe r sin
Hasana p01jerenik za I'Ojna pitanja u kadiluku Cajni e u prisustvu 23
1jedoka od kojih je prYi k ako smo t o ve spomenuli , va kifov braL
za1m Hu~ejn-beg, poznati vakif grada Pljevalja.
L ,-akufnami se n abrajaju u va kuflj eni objekti, gotovi novac i vakifon: odredbe (artol'i) koji se odnose n a slube, trokove i druge
odredbe 1ezane za ol'aj Yakuf, kako slij edi:

damija u ka abi

ajniu,

Hercegova kom

sandaku;

- mekteb u blizini te damije u spomenu toj kasabi;

- mekteb u !>du _ljegoev i i ;
- zaYJja za konaenje putnika, ugoavanje s irotinje, s tra na.:a
i bijednika, koja u gornjem dijelu ima dvije gostins ke sobe, a u donj em
konjunicu, kuhinj u, magazu, pekaru i druge potrebne pros to rije i
namjetaj;
- mesdid za oballjanje pet dne vnih namaza u kasabi Sopot u
ne1esinj~kom kadiluku;
- mekteb u kasabi Cerniku, kadi luk Velika, u sandak u Zaas n a
(JJi C:azma) u Slavoniji.
Za odraYanje ovih bogotovanih i humanitarnih o bje kata Sinanmakufio slijedee iznose novaca i kori s tonos ne objel\le:
- tri 1odenika vitla pod jednim krovom n a rijeci koj a tee u
praYcu sela Crna !\jiva, u nahiji Samobor, kadiluk Cajn i e;
- ifluk Zlani H amzin ifluk, koj i se nalazi u gra nicama sela
Vranjak;
- oramcu rmez ra) zv. Crna Njiva;
- nJile J aj1re koje se zovu Ba tin a Davu cla i irmerda, u g ranicama !>ela Vranjak u nahiji Dubtica;
- iz starog hasa njivu zv. Grab, u granicama sela Dvorita u
'PrJm<:nutoj nahiji (Dub tJci);

-beg

80

j~.-

- 22 duana u kasabi ajniu, koje je ranije podigao;

- dvije tabhanc (radionice za tavljenje koe) na sprat i dva
mlina koje je podigao na r ijeci koja proti e kroz spomenutu kasabu
(aj nie) ;

- b a nju, koju je podigao u kasabi Cerniku, kadiluk Velika, u

sandaku Zaasna (u Slavoniji);
- karavan-saraj koji je podigao u spomenutoj kasabi (Cerniku)
i uvakufio da bi se ubirala kirija od bogatih putnika koji u njemu
odsijedaju i noivaju;
b atinu u podruj u sela Loznik u nahiji Dubtica, kadiluk
koja je u carskom defteru zavedena kao batina Radosava, 11
posjedu Husejna, a sada u pos jedu Alije subae, koja je uz kadijski
hudet (d oku ment) klllpljena za vakufSI~i novac i oporezovana vojnukim
porezom;
- batinu zv. Mustafina batina na podruj u sela Selce (Seoce)
u nahiji Samobor, koja je kupljena za vakufski novac uz uplatu zakonskil1 i obiajnih poreza.
- 440.000 aki gotova novca.
-

ajnie,

Sve nabrojane i sve to tome pripada uvakufio je i predao spomenutom zaimu Ali-begu sinu Bajramaginu koga je odabrao za mutevelliju.
Vakirove odredbe:
U vakufnami s u c\ccidno nabrojane sve vakifove odredbe (artovi) koje se odnose na slube, plate slubenika, ubiranje prihoda, odravanje objekata i drugo (to je izneseno u 45 posebnih taaka) a odnosi
se na Sinan-begova uvakufljenja u ajniu i okolini, Cerniku (u Staroniji), Jajcu, Banjoj Luci, Sopotu 1 Priboju, a to takoer daje sliku
o ,cl ii ni ovog uvaku flj enja.
U vakufnami se takoer iznosi ela je vakif, nakon ovih odrec\ab:t.
izdvoj io iz svog imetka 10.000 ak i i oclrectio ela se taj novac, kao i
drugi vaku fski novci, stavi u zakonom propisani opticaj uz interes od
10%. Od steen e dobiti on je dao popravi ti ka ravan-saraj koji je pod igao u Priboju i most na rijeci Limu. Uz to odredio je ela se iz tog
novca kada za treba popravljaj u mostovi koje je dao izgraditi na rijeci
J anjini u selu Meurijeje u nahiji Pribud u kac\iluku ajnie. Ovum
odredbom, dakle, doznajemo i za clmge objekte koje je Sinan-beg pod igao u ovom kraju.
U daljem tekstu vakufname se kae ela je vakifova ena Semsa-kacl una izdvojil a iz svog ime tka 80.000 aki i uvakttfila uz mjet da se
cla clc u p romet uz 10% dobiti. Od te dobiti odredila je ela se troi:
- p e t aki dnevno na platu ranije spomenutom mutevelliji (tj.
mutcvclliji Sina n-begova vakufa);
- jednu aku katibu spomenutih vakufskih dobara za slubu
clabijc (pobiraa vakufskih prihoda);
Os tatak novca neka se uva, pa kada aka dobije vrijeclnust.
neka se na pogodnom mjestu podigne damija i drugi humanitarni
Bl

objekti . i neka se noYac troi za plate

objekata kako sc nae za hodno.

luben ika i druge po trebe t ih

Nadalje se iznosi: Z:1 potrebe odravanja m osta, koji j e vakif

podigao na rijeci Vrbasu u Banjoj Luci, on je uvakufio novac od mukate to se ubire od dijela zemljita to ga j e kupio radi vakufljenja
u spomenutoj ka abi (Banjoj Luci), te mukale od d ijela zemljita to
ga je kupio, uz z:lkoniti hudet , od osobe po imenu Behram i poklonio
ga gore na,edenoj ,ojoj eni ( emsa-kaduni).
Osim toga, ,akif je odredio da se od novca koji se nakupi kao
,iak prihoda ,-ih , akufskih dobara, podigne jedan mesdid u Novoj
mahali u arnom Cajniu i odredio plate slubenika. Od tog vika treba
da e odra,aju i ,-j gore nabrojani vakuiski objekti.
ZaHni dio ,akufname je, u stvari, vakifova oporuka (vasijjet),
kojom odreuje smga ina Sulejman-bega da kao Vasimuhtar (izvrilac oporuke) po lije njegove smrti izdvoji treinu iz njegove posmrtne osta,ine, podigne turbe na njegovu gr obu, postavi slubenike za
H'enje odreenih slubi i odredi druge trokove o ko odravanja turbeta te da prO\ede druge ,akifove odredbe iskazane ovdje u 29 posebnih raaka. Iz red~t<na ovog posmrtnog vakufa odreuje se i dodar:lk na plate ,-e ranije od reenih slubenika njegova vakufa.
Posebno upada u oi ,-akifo,a oporuka:
- da ~e njegO\im sestrama Muksimi i Zilkadi daju dn evno po
d\ije (2) ake;
- S\'ojoj eni emse-kaduni, e tri Mehmed-pae Sokolovia, od-

redio je dnemo po 30

ak i

koje

uivati dok je iva, a za to

ucm dne,no po stotinu (100) sala,ata za duu vj erovjesnika Muhammeda;

- nakon smrti emse-kadune, neka se na platu nazira pridoda
po pet (5) aki dnemo iz plate koju je uivala Semse-kaduna;
- na platu katiba neka se pridoda po j edn a (l ) aka dnevno;
- SYojoj keri Belkisi-kaduni odreuj e pe t (S) aki dnevno;
- keen Aia-kaduni odreuje pet (S) aki dnevno;
- po etiri (4) ake dnevno neka se daju es titim a sirom anim
potomcima emse-kadune, a kada oni izumru neka se dijeli sirotinji
koJa zasluuje.
Vakuf

I smai l-elebije

sina hadi Ebu Bekrova

iz Mustafa-paine mahale u

Foi

Vakufnama I smail-elebijina vakufa legalizirana je mjeseca dumadel-ubra 1074 (januara 1664) godine u Foi.6)
Ismail-elebija je uvakufio svoj imetak koji se sas tojao od:
- kue (konak) koja je imala vie zasebnih prostorija i bau,
u .\1ustafa-painoj mahali u Foi;
- 50.600 aki gotova novca i
- odjeu, kuni namjetaj, b ak reno posue i o s tal u robu .
J 0\jcreni prepis ,-akufnamc nalazi &e u Gazi Husrcvbegovoj bibliotec. u Saraje. u.

82

U 27 vakifovih odredaba o naiJlu upravljanja vakufom, ostvarivanju, priku pljanju i n ainu troenja prihoda, posebno upada u oi
odredba (art) da se 1.000 aki svake godine troi za podmirenje tckalif-i u rfijje - vanrednih poreza kojima je optereeno stanovnitvo
Mus ta fa-paine mahale u Foi. U godinama kada ne bude tekalifa",
tro ie se taj iznos u najprikladn ije svrhe uz znanje stanovnika te
m ah ale.
Vakuf Mehmed-pae Kukavice u
i drugim m jestima Bosne
Prem da se javlja u 18.

s toljeu

Foi

kada se javlja velik broj vakifa

i uvakufljenja, ali ne tako bogatih kao u ranija dva stoljea, Mehmed-

p aa K ukavica spada u red velikih vakifa Bosne. On je najvei va~i[

ovih kraj eva poslije Gazi Husrevbega. Iako su njegove zadubine t
o sam mjesta u Bosni, pa je on prema tome vakif ireg podruja Bosne,
njega s mo svrstali meu vakife jugoistone Bosne jer mu je Foa zaviaj. Zanimljivo je istaknuti da je Mehmed-paa u kratkom razdoblju
od pe t-est godine, od 1752 - 1758., podigao i vrijedne i brojne objekte, osim onih u rodnoj Foi , u jo osam mjesta u Bosni i to u: Goraidu, Prijepolju, Visokom, Travniku i travnikoj okolini.
Svoju vaku [namu Mehmed-paa je legalizovao u saraju bosanskih
valija u T ravniku 15. zulkade 1171. (21. jula 1758.) godine u prbutnosti
nairnenovanog mulevelije Ali-efendijc sina Husejnbegova. Original vakufname, koliko se zna, nije sauvan. Poznat je samo njen sadraj.
Podatke o ovom vaku[u uzeli smo jz rada Alije Bejtia: Bosa11ski JWIJIjesnik Mehmed-paa Kukavica i 11jegove ~adu.bi11e u Bos11i, obja\ljen
u Prilozima za orijentalnu filologiju VI-VII/ 1956-7, Saraje,o 1958.
Bej ti je n aved ene poda tke uzeo iz jednog Defter-i hakani-ja u Istanbulu. U Vakufskoj direkciji u Sarajevu ovi Bejti evi podaci zavedeni
su u dosijeu vakufnama pod br. 696.
Mehmed-paa je podigao i uvaku[io s lijedee bogo"tome, pru~
vjetne i humanitarne objekte:
- damiju, medresu, mekteb, e mu, veliki mo t na Drini i \ eliki most na Cehoti.ni, sve u Foi;
- veliki most na rijeci Limu u kadiluku Prijepolje;
- veliki most na Drini u kasabi Gorade, kadiluk Cajni~;
- veliki most na rijeci Bosni u Vi okom, kadiluk SarajeYo;
- damiju i mekteb u Duraclik mahali u Saraje\ru;
- sebilj (sebilhan) u Saraje \ru;
- damiju, m ek te b i l d eme u Travniku;
- m e kteb u selu Vitezu u kacliluku Travnik;
- damiju u :.clu S limcnima u kacliluku Travnik.
Za odravanje navedenih zadubina pod igao je i u\akufiu 'lit<:
dee koris tonosne o bj ekte i uvakufio zemlj i ta:
- ka ravan-saraj, hamam i sedam duana u Fol:i;
- i fl uk Mokro u sarajevskom kadiluku, za kojt po:.jcdutc' L\tt"s ku tem lik-namu (dokument o clocljcl jivanj u pusjcd:1 u dasniSt\o):
- elva ka ravan-saraja i jedan ducan u kas:~b t Prijepolju ,
- bezis tan i elva dua na u Travniku.

Iz YakifoviJ1 odredaba koje sc odno e na razne s lube, na plae

lubenika i tro'kove za odravanje objekata, to je u navedenom
Bejticeyom radu iskazano i vie od 80 posebnih s tavki, moe se dobiti
cjelmit uvid u ovaj bogati vakuf.
Pregled vakufa na podruju jugoistone
Bosne krajem prolog stoljea
Iz publikacije Prorauni va kufa u B iH za g. / 889., koju je izdalo
Zemalj ko ,akufsko povjerenstvo u Sarajevu, vidi se da je na podruj u
jugoi rone Bo ne tada postojalo preko 30 to ma njih, to veih vaku f.:t.
Za vecinu oyjh vakufa kae se izriito da vakuf11am a ne postoj i, to
znai da je vremenom nastala. Od 17 vakufa u Fo i , jedan u Us tikolini
i jedan u Jelau, ni za jedan ne postoji vakufnama. Vakufnama se sau
vala amo za naprijed pri kazani vakuf Is mail-e lebij e u Foi, koji se
u oYom Proraunu i ne spominje, to znai da je taj vakuf nestao prije
te godine.
Od edam vakufa u podr uju Viegrada i Rudog, s auva la .;e
amo Yakufnama Kara-Mu tafa pae Sokolovia u Rudom iz 1555.
godine.
1a podruju Cajnia i Gorada u Proraun ima se s pominje pe t
\akufa. Od tih, za tri vakufa u Cajni u i to: Sinanbega Bolj ania,
trica Hilmi-bega i Siria Muhammed-bega, n a s reu, sauvale su
!>t: Yakufname koje se nalaze u fo ndu vakufnama Gazi Hus revbegove
biblioteke u Sarajevu.
Ako pogledamo na broj vakufa u navedenom Prora unu , vidjeda ih e najvie odralo u Foi i okol ini ( 19), a li se is to tako
vidi da u to uglavnom siromaniji vakufi . Izuzetak ine vakuf Atik
Ali-paa damije koji je te godine imao prihod od 290 kruna; zatim
Yakuf damije i medrese Mehmed-pae Kukavice sa prihodo m od 523
krune te vakuf Hasana Nazira sa prihodom od 322 krune .
U regionu Viegrada i Caj nia sauva ni vakufi su brojno ma nji
ali su bogatiji. U podruju Viegrada, s pomenute godine vee prihode
zabiljeili su slijedei vakufi:
- Hadi Gazi-bega Cengia, prihod od 375 kruna;
- Gazanfer-begov vakuf, prihod 223 krune;
- Kara Mustafa-pae Sokolov i a vakuf u Rudo m , prihod 464
krune,
- Sinan-begov vaku f, prihod 271 krune;
- Vakuf Sokolovia Mehmed-pae, prihod 635 kruna .
U region u Cajnia i Gorada, od pet va kufa, dva s u s iromanija
(Siria Hilmi-bega i Si ria Mehmed-bega), do k su druga tri zna tno
bogatiji i imali su te godine slij edee prihode:
- Dafer-begov vakuf u Goradu, 482 kruna;
- Mehmed-begov i Mus tafa-begov vakuf u Cajniu , 545 kruna;
- Gazi Sinan-begov vakuf u Cajniu , 987,50 pruna . To je te
g0dme bio najbogatiji vakuf u ovom kraju.
U ovom Proraunu se ne govori od koj ih vakufs kih dobara ostva~ju se navedeni prihodi. Zbog tog nedosta tka podataka zasad neto
nse 1 potpunije o tim vakufima ne moemo saopiti .
emo

84

VAKUFS AND VAKIFS IN EASTERN BOSNA

This work presents the more significant vakufs on the territory

of Eastern Bosna, on the basis of vakufnamas preserved either in the
or igin al o r in tes tified traliscript. It is known that vakuf-endowments
had a sign ifican t role in our coun try, and that they were numerous,
but many of them were lost in the whirlwind of time, and we know
ab ou t them from preserved vakufnamas only.
Here are presented t he b elow q uoted v~kufs on the basis of
either original or verified transcrpts of vakufnamas in the Gazi Husrefb eg's library:
The Vakuf of Mustafa-paa Sokolovi at Rudo, who with thi;
vakuf foun ded this kasaba in 1555.
The vakuf of Husejnbeg son of Iljas Arnautovi in 1558 at Rogatica.
The vakuf of the SandaJkbeg from Hercegovina Sinan Boljani,
with many propcrties of humanitarian and utilitarian purpose at Sopot
n ear Nevesinje, Jajce, Banja Luka, and the Cernik kasaba in Slavonia.
I n the vakufnama his wife Semsa-kaduna, sister of vezir Mehmed-paa
Sokolovi is mentioned.
The vaku f of Ismail Celebija son of Hadi Ebu Bekr from
Mustafapaina m ahala at Foa in 1664, a regulation of the vakif that
every year 1000 aki are to be paid to pay tax for the population of
the Mustafapaina mahala, is here interesting.
The vakufnama of Mehmedpaa Kukavica at Foa and at the
other p laces in Bosna in the XVIII e.
At th e end of the work is given a review of vakufs on the territory of Bosna at the end of the las t e., which shows a numerous state
and economic force of abou t thirty vakufs, that existed on this territory in the XIX e. For the most of these vakufs there do not exist
vakufnama, e. g. they h ave been lost.
This review is made on the basis of the publication Calculatio;l
of vakufs in B&H for the year 1889 issued by the Vakuf Land
Commi tte in Sar aj evo.

85

Spaho D. Fehim
VAKUF! I VAKIFI U JUGOZAPADNOJ BOSNI I DALMACIJI

Poznato je da su Turci sr edinom XVI stoljea vrili nova osva

janja prema Zapadu, irei tako granice Carevine i u Dalmaciji. Tako
j e 1537. godine, padom tvrdog grada Klisa, na prijedlog Gazi Husrevbega, osnovan novi sandak, nazvan Kliki po gradu Klisu, u koji su
ula podruja j ugozapadne Bosne koja su jo od ranije bila u turskim
rukama i novoosvojena podruja u Dalmaciji. Cijeli Kliki sandak
je obuhvatao oblasti od gr ada Konjica na istoku pa do grada Obrovca
ispod Velebita na zapadu; zatim na sjeveru do linije Donji Vakuf Bosans ko Grahova - Graac, a na jugu do u blizinu morske obale
na liniji Klis-Skradin-Benkovac. Bili su obuhvaeni ovi gradovi:
Konjic, Prozor, Prusac, Oborci, Donji i Gornji Vakuf, Livno, Sinj, Klis,
Vrlika, Drni, Skradin, Glamo, Jezero, Zemunik i Hrvace, a u gotovo
svakom od njih pos tojao je po neki vakuf. Izuzetak su ona mjes ta
gdj e je damija bila podignuta po sultanovom nareenju, pa su takve
damije izdravane iz dravnih sredstava i nisu imale svoje vakufe.
Meu takva mjesta spadaju: Prozor (damija sultan Bajezid hana),
P rusac (damija is tog sulta na), Oborci (danas selo u blizini Donjeg Vakufa, damija sultan Sulej man a), Drni (damija istog sultana), Glamo
(damija su ltan Mehmed h ana) i Jezero kod Jaj ca (damija sultan Bajezida). Osim su ltanske dam ije, bilo j e u tim mjestima i drugih damija
koje su imale svoje va kufe.
Na ovom podruju su, meutim, svoje posjede uvakufili i dvoj ica velikih vakifa, Gazi Husrev-beg i Ferhad-paa, obojica su bili bo
san s ki sandak-bezi i ues tvoval i s u u borbama na navedenom podru
j u , ta ko da su n a neka od osvojenih podruja dobili temlik-namu i
ta ko ih uvaku fili za s voj e objek te u Sarajevu (Gazi Husrev-beg) i u
Ban jaluci, Zemunik u i Hrvacima (Ferhadpaa).
U ovom izlaganj u e najveim dijelom biti govora o ta dva vak ufa, a za tim e biti pobrojani i ostali, do sada poznati vakufi i vakifi
na navedenom podruj u.
Znam o iz Gazi H usrev-begove vak ufname za damij u ,imare
i han ika h koja je perfektuirana u prvoj dekadi dumadel-evvela 93S.
(11. 12. 1531) ela j e on za t e svoje objekte uvak ufio odreena dobra u
teanjskoj i j ajakoj nahijj, kao i u Skradim;kom kad:ilu.ku (Kli.k.i
87

sanc!Zak). U \a kufnami s u te zemlje zavedene k ra tko, uglavnom kao

mezre {obradiYO zem lji ' te) i ifluci. Na o novu de ta lj nih turskih p opisa
iz druge polmine XVI to ljea mogu e dati n e "to jasnij i podaci o
um zemljama.
Za zemlje u K liSkom sandaku u vakufnami stoji ovruko: (u vakufio je) takoer i [s\e] razne mczre, kao i sve o no to im p r ipad a,
poznate po imenu 1\Ialena Va , Mahovi, Lip01ei, Liani, Podg rae i
\ 'uksic. a nalaze e iz meu tnava Kl i evac i Ostrovica. Suvi no j e
opisi\ ati njihme granice jer su poznate u tim krajevima. Na svako m
imanju postoje. takoer, robmi i m binje koji su vjenan i i od n j iJ1
roena djeca.
Takoer je u\akufio u pomenutoj nahiji jedan mlin koji radi
na Yodi kop
zo,e rijeka Zrma nja, poznat kao Kraljevia mlin, sa
~\Oru opremom, alatom, kamenjem, zemljom, samom zgradom i p ramm (koricenjal pijace i tekue \'Ode, a ,im p ravima i potpunim
granicama. koje je U\i'no oznaa,a ti jer u poznate meu stanovn itYoru uh kraje,a. 1l
lini podaci e mogu naci 1 u fermanu kojeg je izdao sultan
uleunan bo an kom andakbe~ru, a kojim se odobrava d a se n aved.:n.; zemlie mo~?:U temlik ui;iti.~) kao i u mukarer-n ami Hus revbe~o\e mulknam-e 'l Isto tako, pribl i no is ti ovakvi p odaci se n a laze
i ~ d\a opirna popt::.a Klikog sand aka iz 1574. i iz 1604. godine, u
zabiljekama o ifluku Gazi Hu rev-begova vakufa, s tom razli kom to
~e cijelo podruje koje pripada Yak ufu naziva ifluk Kou /ova ~ to
se izriiiO naglaava da prihod od tog ifluka ide za izdravanje imure;a kojeg je Gazi Husre\-beg pocligao u Sarajevu. 4) Ali, nakon te
zabiljeke dolazi analitiki popis S\'ih naselja (sela i m ezri ) koje pripadaju ,akufu, sa popisom u njima naseljenih s tanovnika, te p ri hoda
od poljopri\Tede, stoar tva i drugih prihoda .
.\:ajprije je bilo potrebno tano utvrditi lokaciju naziva Kou/ova.
Kako Je u sdm naYedenim dokumen tima naznaeno da se dobra Ga
z, Husre,bego,a ,akufa nalaze u Skradinskom kadiJuku izm eu tvra
Ya Klie\ac i Ostro\ica, potraili ;,mo na tom podruju takav lokalitet i ustanovili da i danas upravo izmeu te dvij e tvrave postoji lo k alitet sa imenom Kot:.lovac. Nakon toga je izvrena i ubikacija nekoliko
sela koa se na\'Ode u defteru kao sela koja pripadaju ifl uku Koulova,
pa je ustaYljeno da se ona nalaze upravo oko tog lokaliteta Kolovac.

' Q;jereni prep1s \'ak.ufname nal~:zi se u Gazi Husrev.begovoj bibio

SaraJe\"U S1dzll sa~jevskog kadije ~r.. 78, str. .96::-100. Objavljen je
pn]evod u Spomemc1 Gav Husrevbegove ceun stogodirzJICe, Sarajevo 1932,
str I-XXII. Ja sam se ovdje sluio vlastitim prijevodom iz publikacije u
ru~opisu \ ' al:ufname Bo Ile i Hercegovine iz XV i XV I vijeka, str. 78-105.
"1 Spomemca Gazi Husrev.begove etiristogodinjice, Sarajevo 1932,
str XXIII.
1
\~uniba Spaho, Mukarernama lfusrev-begove 111ulkname, Prilozi za
or entalnu filologiju X-XI/1960-6 1, Orijentalni institut Sarajevo 1961
tr 205-214
'
'
Op~1.rni defter za Kli~k.i _sanc!Lak iz .1.574. g~i_ne, original u Baijba
kan_.,- ar.;I\"1, Istanbul, TD No :.33, fotokopije u On]entalnom institu tu u
~araw."U br. 92, fo 92/266 i Op~irni popis za Kliki sandak iz 1604. gO<line,
or.gma u Tapu ve Kadastro, Ankara, No 475, fot.okopije u Orijentalnom
.nsmuw u Sarajevu br. 21 l, fo 211 /282.
.

te~ u

8ts

Dakle, nema sumnje u lo ela je dananji naziv Kolovac nastao od

ranijeg naziva nifluk Koulova. Sva naselja koja su spadala u Gazi
Husrev-begov vaku f, prema tome, nalazila su sc na teritoriji dananjih
Ra v-nih Kotara, tj. neto sjeveroistono od Biograda na moru, ili is lu~
no od Zadra, ili jo tanije oko dananjeg mjesta Benkovac.
Od ukupno 25 sela i 6 mezri, koliko je upisano u oba navedena
deftera, uspjeli smo ubicirati samo sedam naziva. To su dananja scJa, sva u okolin i Benkovca: Polaa, Cista Mala i Velika, P odgrae,
Vuki, Molat, Lian e (Ostrov.i ke) i Provi. Nazivi ostalih sela su se
vremenom ili izgubili ili su doseljavanjem novih stanovnika dobili i
nove n azive. Kako vicJjmo, meu ovim ubiciranim nazivima nalaze ~e
i neki koji se s-p ominju i u vakuf-nami i druga dva navedena dokumenta: Podgrae, Vuki, Liani (Liane) i Molat (ovaj naziv je pogreno itan u objavljenom fermanu kao Solaci , a u mukarernami kav
Mulaci).
Stanovni tvo navedenog podruja je zvanino imalo status raje.
Naime, u oba deftera, i u onom iz 1574. i u onom iz 1604. postoji ovakva
zabiljeka: Raja koja stanuje u okviru spomenutog vakufa plaa filurijsku pris tojbu dravnoj blagajni, a sve erijatske obaveze i uobi::l
j ene dae plaaju spomenutom vakufu.5) Ve po tome to plaa (ilud j sku pristojbu vidi se da je to stanovnitvo closeljeno pastirsko
(vlako) s tanovnitvo koje su Turci doselili iz drugih krajeva. Poznalo
je ela je bila s talna praksa d a sc pusti krajevi naseljavaju lako pokretnim vlakim stanovnitvom koje se iskljuivo bavilo stoarstvom. Vremenom, to s tanovnitvo se tu stalno nas tanilo i poe lo se bmiti zemljoradnjom, uz jo uvijek bavljen je i s toarstvom , tako ela su plaali
umanjeni iznos filurije. Godine 1574. to je izno ilo 90 aki, to je preds tavljalo jednu treinu od ukupnog iznosa fi lurije po stano\'Diku koji
je tada iznosio 280 aki, a 1604. godine 100 aki, to je takoer bilo
jedna treina ukupnog ,iznosa od 300 a ki , kolika je bila fi luriJa u tom
periodu. Filurij ska pristojba j e ila dravnoj blagajni kao drami porez, a svj os tali p orezi su pripadali vak ufu.
Ukupan broj kua koje su spadale u Gazi Husre\-begO\' Yakuf
iznosio j e J 574. godine 250 kua, a dral'i su plaali fil u rij ku prbtojb~1
u iznosu od 22.696 aki. Prihod koji je spadao vakufu za izdral'anje
imareta u Saraje vu iznosio j e 23.500 aki. Do 1604. goctinc broj kuca
se n eto poveao ~ jznosio je 34 1. Vakufski prihod je i te godine bio
isti kao i 1574, dakle 23.500 aki.
St'O se tie konfesiona lne pripadnosti s tanovnitYa, moe e re.:i
da je cjelokupno stanovnitvo p opisan ih sela bilo krcansko. ~aim.:.
s ituacija j e bila ovakva: 1574. godine od ukupno 250 kuca bilo je svega
8 mus hlmansk ih, a sve ostalo su bi le krans ke, a 1604. godine od 3-1 l
kue bile s u samo 4 muslimansk e i to su bili poimenice et,orica i tih
domain a, zabi ljeeni h 1574, a druga e tvorjca su ili umrla ili od eliJa.
Prema tome, u ovim najzapadnijim graninim krajevima Cant\a krajem XVI stolj ea irenje islama skoro nije ni bilo evidentno.
Od po.ljotPrivreclnil1 proizvoda na va kufs kom dobru su sc gaJile
itarke: penica, mjeanac d zob, zatim bos tan ( _itno povre uLga j~lllll
5) OIS, d efter b L 92,

fo 92/ 273 i cleflcr br. :? lJ , l'o 1 11 / 188.

l
uz !...-uu). te lan, ,-oe, cncni i bijeli luk, kupus, badem i ora h. Z naaj
na grana bila je pelar t\'O i proizYodnja m eda, kao i vinog radaPs tvo
i proiZ\'Odnja sire i vina. Isto ta ko, vana g rana j e b.i la s toars tvo, sa
gajenjem sitne _toke i \'inja. Porezi od vih ovi h pmizvoda pripadali
,u ,-3!-ufu. Mogue je da je dio tih proizvoda i ao za potrebe ima rc la
diiektno u naturi, a ne u novcu.
o,a ,-almf ka imanja Gazi Husrev-bcgova vaku fa n estala su gu bljenjem tw"kih posjeda na tom podruj u za vrijem e bekog rata 1681..
do lo96. godine.
L blizini cifluka Koulova zavjetao je jedan ifluk i Ferhadpaa okolO\ic. bosan ki sandak-beg od 1574. godine, a od 1580. prvi
bo,an ki beglerbeg. On je ostavio zadubine u vie mjesta .j kao kliki
~andakbe!! i kao bosan ki
andakbeg, odnosno beglerbeg, a najznacajnije u jedi'tu beglcrbegluka, Banja luci. Meutim, ovdje nee b iti
!!mora o tim zadubinama u Banjaluci j er se o n jima, manje-vie, zna,
;e!!O o Ferhad-painim zadubinama u mjestima Zem unik, Vr ana i
HI~ace. Zemunik i Vrana su danas mje ta u blizini Vranskog j ezer a,
'1e,to istono i je,eroistono od Biograda na moru, a H rvace j e selo
u bl!zin: inja Iz Ferhad-pa ' ine vakufname se vid i d a je o n uvakufio
cifluk po i~enu Tinj i odredio ga za izdravanje s lj ed ei h obj e ka ta
koje je podigao: damija u Zemuniku, mekteb u tvravj Vrana J damija, mekteb i duani u Hrvacima.6) Tinj je i dana 1poznato naselje
u opini Benko,ac. Ferhad-paa je li no uestvovao u osvajan ju OVIh
podruja, da bi ih kasnije otkupio od drave i uvaku.fio. ifluk Tjnj
e sa~rojao od 10 pojedinani h obrad ivi h posjeda (m ezri). U op irno m
popisu Kli.kog sandaka iz 1604. godine stoji ovakva zabi ljeka: Cifluk
Ferhad-pa:"e biYeg bosanskog beglerbega . .. spada meu zem lje koje
e on !Jeno o mjio. l\jegO\e prihode je uvakufio za damiju i m ekte b
koie je u Boije ime podigao u nahiji Kotari (u kasabi Zemunik), kao
1 za damiju i njene potrebe koju je oivio u kasabi Hrvace, te za slubenika mekteba u tvravi Vrana. Budui da je taj pos jed blizu mo ra
i u isturenom graninom podruju, pa ga zbog t oga nij e mogue kako
treba obrailati, to je u novom defteru zavedena da se carskom slubeniku, koji dolazi da u oblasti s one strane Kupe prikupi vlake p r ihode, daje s\ake godine iznos od 2.000 ak i kao globalan iznos poreza
filurije.;)
Iz omga se Yidi da su tanovmc1 tog ifluka plaali dravi filurijsku pristojbu u paualnom godinjem iznosu od 2.000 aki, pa su
prema tome bili \'lasi-stoari, a ostali prihodi su pripadali vakufu.
0\'e Ferhad-paine zadubine su imale veliki znaaj za razvitak
na\'edenih mjesta koja su ima la tendencij u da p rerastu u kasabe, a
to su Zemunik i Hnace bili i postali. O torne je opirn ije pisao dr ,\ .
Handl.i i mi se ovdje neemo na torne zadravaLi.S)
.
'' Prep1s Yakufname postoji u Sidilu .vakufnama Gazi Husrev-begove
btt>lwH:k\! u Sar'!!Jevu .I. str 141 , bi_". 209. Ja sam se koristio prijevodom
FaztletL Cnko Iz knJige u rukopisu \faku[r1ame Bosne i H ercegovine
-

X~

'

X~

l ,ijeka, str. 403-431.

-, Defter br. 211, fo 211/313.

, Adem Handi, O formiranju nekih gradskih naselja u Bosni u XV J
tj/]~cu - uloga drave 1 vakufa, Prilozi za ol'ijcnlalnu filologiju XXV f 1975,
str JlJ.-170.

90

O ostalim vakufima na ovome podruj u postoji jedan objavljen

rad,9 ) pa emo ovdje samo pobrojati vakife i njihove zadubine (a
to su uglavnom damije) sa osnovnim podacima o vakufsldm prihodima. Osnovni izvor za ove podatke bio je opirni popis za Kliki sandak iz 1604. godine, u kojem se, izmeu ostalog, nalaze i podaci o
va ku fima .
Livn o kao najvei i najrazvijeniji grad Kli kog sandaka u kome
su sj edili i sandakbezi, imao je i naj vei broj damija, a time i vakufa.
Evo podataka o vakufima u Livnu 1604. godine.
Va kuf damije Sinana-aua (Dumanua) .imao je aktivu u gotovom novcu od 58 .171 ake i kiriju od 12 duan a godinje iznos 2.230
a ki. Uz ovu damiju je bio p odignu t i mekteb koji je izdravan iz
reds tava va kufa.
Vak uf damije Bali-age Ljubuni a (Balagua) imao je gotovine
u iznosu od J28.560 aki, zatim kiriju od J8 duana godinje 3.400 aki,
le prihode od mlinova godinje 400 ak i. Na osnovu natpisa iznad ulaza
u da miju vid i se da je ova damija podignuta 920. godine (1514/ 15).
J asno je otkud je damija dobila naziv Ba lagua, po imenu vakifa Baliage Ljubunia, dakle domaeg ovjeka iz Livna, koji je elio da svome
gradu ostavi vrijednu zadubinu. Iz prihoda vakufa vidi se da je njegov vak uf bio najbogatiji u Livnu.
Vakuf damije Mehmed-age imao je prihod u gotovini 49.284
te kirije od 25 duana ij i iznos nije naznaen . Damija sa ovakvim nazivom u Livnu ne navodi se u poznatoj literaturi, ali se navodi
damija Dukalar Hadi Ahmeda koja se ne spominje u defteru. Iz
natpisa kojeg saoptava EvJija Celebija vidi se da je ta Dukatarev:1
damija podignuta 1587. godine, pa je morala biti evidentirana u defteru iz 1604. godine. U samom natpisu nije sadrano ime graditelja
nego ga daje sam Celebija koji kae: ... blizu arije nalazi se stari
tvrdo z;idani hram pod kupolom , to je damija Dukatar-oglu Hadi
Ahmeda. Mogue je da je Celebija pogreno zapisao ime dobrotYora,
a poznato je da je on ponekad i pravio greke, pa da je to, u stvari,
damija Mehmed-age umjesto Hadi Ahmeda.
Vakuf damije Muhameda Perko-zae (Muhameda spahije ili
Perkua) imao je prihod od 84.000 aki u gotovini. Uz damiju je pos tojao i mekteb koji je izdravao iz i tih redstava. Ova je damija
u narod u bila poznata po imenu Perku a. Sada se moe dati objanjenje
odakle dolazi taj naziv, narod ju je tako prozvao po imenu osnivaa
koji se zvao Perko-zae (Perkovi) .
Va kuf dam ije Mu tafa-pae (Lala-paina damija) sastojao se
od sreds tava u gotovom novcu u izno u od 123.326 aki, te kirije od
8 du ana godi nje 1.280 ak i. Navedeni Mus ta fa-paa je Lala Mustafapaa Sokolovi koji je bio kli ki andakbeg od 1574. do 1577. godine.
Iako j e sjedi te kli kih a ndakbegova zvanino bilo u Kli u, oni su
c ijelo vrijeme jedi li u Livnu. Otuda se Musftafa-paa odluio da tu
a ke,

9) Fehim D. Spaho, D amije i 11jihol'i l'akufi 11 gradol'ima Klikog

sa11d f.aka poetkom XVII stoljea, Anali Gazi Hu rev-begove biblioteke I\ .

tr. 217- 230.

91

podigne dam ij u i to u vrijem e kad j e sj edio u Livnu kao sandakbeg.

Dam ija je podignuta 1577. godine.
Val-uf mesdida Pehlivan Husejna imao je gotovine 13.000 aki ,
a \-ak-uf damije H adi Uvejsa 18.000 aki. Za vaku f m esdida Husejna
Etmekdi-zade u defteru stoji slj edea zabiljeka : Mutevelija ovog
ml-ufa je otputovao u Sarajevo, te se n isu mogU uzeti podaci o prih odima i izdacima vaku fa.10)
a osnovu te zabiljeke moe se donijeti openit zakljuak da su podaci koji su unoeni u ovaj defter o
nO\anom tanj u poj edi.nih vaku fa uzimani di,rektno od mutevelija dotinih ya1:ufa, pa se mogu matrati potpuno tanim.
C Konjicu je 1604. godine postoj ao vakuf mes dida Tabanica (?)
Ahmeda .a prihodom od 4.000 a ki u gotovu novcu i izdavanjem u zakup 30 ducana u mahali Varda . Ovaj se m esdid nije mogao sa sigurnosu ubicirati. Kako je j u ranijem kljkom defteru iz 1574. god. zabiljeen i to kao i u ovome iz 1604. Taba nica Ahmed , sigurno je da j e
pisar dobro zabiljeio nazi\'. Poznato je, meutim, da je u Konjicu u
ro doba po tojala damija M ehm ed-aueva <i li tekij ska damija koja
je sagraena jo" 1559. godine . a o novu vakufname vidi se da je za
taj objekat bila uvakufljena gotovina, a iz de ftera se takoer vidi da
je me did eYidentiran u defte ru izdravan iz gotovine, a ne od nek,r etD.ina. to navodi na pretpostavku da j e mesdid ev.ide ntira n u deft eru
mora ~.f.ehmed-aueva damija.
( Prozoru su, pored damije sul tan Ba jezid-hana, postoj ale jo
d\ije damije koje su im ale svoje vakufe: va kuf dam ije Ha di Nes uha je imao gow,og novca u iznosu od 36.000 a ki , a vakuf damij e
zallla Mehmed-bega 40.000 aki gotovine .
I u Pruscu su, takoer, p ostojala dva vakufa: vakuf damije
Jahja-pae je izdravan od slj edei h pril1oda: 24 .000 aki gotovog novca,
prihodi od karavan-saraj a i prih odi od 10 vaku fskih duana po 60 aki
godinje. Neki Sofi Omer-aga je ovome vakufu dodao j o 1600 aki i
odredio da se u ovoj damiji ui sura Jasin. Dmgo j e bio vak uf
Bali-age, brata umrlog Rustem-pae, koji je, kako se zna, bio veliki
vezir 1 koji je u Sarajevu podigao poznati Bru sa bezis tan. Podatak da
je Bali-aga brat Rustem-pa e nalazi se u op irnom defte ru klikog sandaka iz 1574. godine, gdje doslovno stoj i: Mah ala damij e Bali-age,
brata umrlog Rustem-pae.11 ) Poetkom XVII stoljea bio j e umro
i Bali-aga. Naime u defteru iz tog vremena se kae: >>Mahala damije
umrlog Bali-age.11) Navedeni Bali-aga moe b iti brat Rustem-pae
Hnata koji je rodom iz Skradina i koji je bio veliki vezir na dvoru
sultana Sulejmana. Umro je 1561. godine, pa se p rema tome u defteru
iz 1574. god. biljei kao u mrli. Ne bi mogao bit i br at on og Rus tem-pae
koji je sahranjen u posebnom turbetu kod banjaluke Ferhadije , j er
je taj Rustem-pa!.a poginuo 1595. godine, pa je 1574. kada je sainj en
defter, jo bio iv. Ovaj vakuf se sastojao od 40.000 aki gotovine, kirije
rJd 9 duana po 90 aki godinje, 4 m lina sa godinjim 'Prihodom od
120 aki, jedne bae sa godinj im p r ihodom od 20 aki i 2 kue sa
~) Defter br. 211, fo 211/96.
liJ Defter br. 92, fo 92/ 105.
J Defter br. 21 1, fo 211 /56.

92

prjhodom od po 12 aki. Uz damiju je postojao i mekteb koji je izdravan iz vakufskih s reds tava.
Go rnji Vakuf j e u poe t ku svog nas tajanja nosio ime es ta . Imao
je jednu damiju, a to je bila d amija Mehmed-bega Stoanina , iji
se vaku f sastojao od 56.460 aki gotovine, od zakupa jednog zemina
godinje 800 aki, te pr ihoda od JO duana i od karava n-saraja. I u;.
ovu cla mij u j e ')JOStojao mekteb. Vakuf Mehmed-bega S toanina je
odig rao znaajnu ulogu u nas tajanju i razvitku grada Gornjeg Vakufa.
O tome postoje dva op irnija rada i treba ih vidjeti _ll)
I Donj i Vakuf nije imao takav naziv, nego se zvao Novosel il i
Nevabad. Godine 1604. je imao d vije damije: vakuf damije Ibrahimbega Malkoevia imao je gotovine u iznosu od 37.000 aki, zatim prihod
od kirija za 18 duana godinje 508 aki i prihod od 3 ml ina na rijc::i
Krki godinje 1.740 aki. Uz damiju j e bio i me kteb. Drugi \'akuf bio
je vaku f damije Mehmeda elebije sa prihodom od 40.400 aki u gotovom novcu . I na razvoj Donjeg Va kufa su veliki uticaj imali ovi
vakufi, o e mu takoer pos toj i j edan opi rni j i rad. 14)
U Gla mou je postoj ao vakuf damije M a l ko-bega, bosanskog
i klikog sandakbega. Vakuf se sastojao od gotovine u iznosu od 23.000
aki, kirije od 9 dua na, Le jo 7.200 aki u gotO\'Om koje je u\'akufio
neki Ha di Ahmed l pridodao taj iznos Malko-begom vakufu.
Od dalmatinskih gradova vakufski objekti su po tojali u Sinju,
Klisu, Vrlici i Kninu, a kako s mo ranije vidjeli i u H rvacima, Zemuniku i Vrani .
U Si nju je bio vaku f mesd ida Hadi Ha mze sa prihodom od
5.500 aki u gotovom novcu, Lc kirije od 7 d ua na godinje 700 aki.
Uz mesdid j e p ostojao i mekteb koji je izdravan od vakufskih reds lava.
U Klisu j e postojala Mura d-begova damij a. To je bila dami ja
Mlllad-bega Tardi a, prvog kli kog sandakbega i Gazi Hu revbegO\og
e hajc, koj i se naroi to is takao u borbama oko Klisa 1537. godine pa
je, onda, jasno zato je on podigao damiju ba u Kli u. Mlllad-beg je
kako se zna b io Husrev-begov mu tcvelija . Sahranjen je u Sarajevu i
pocUgnulo mu j e turbe odmah uz turbe Gazi Husrev-bega u d1ori tu
Begove damije. Vakuf Murad-begovc damije se sastojao od 20.000
aki gotovine, zatim godi nji pri hod od 9 mlinova 10.000 aki , godinji
prihod od ifl uka u na hiji Petrovo polje 15.000 aki i godinji prihod
od ifluka u n a hiji Skrad in 1.000 aki. T u okviru ovog 1akufa je bio
mekteb.
U Vr lici je dizda r tvrave Vrana ! s kender-aga podigao damiju
i uvakufio za njeno izdravanje 95.000 a ki gotovog novca, kao i eti n
duana koji su donosi li godinji prihod od 360 aki.
I, konano, u Kninu je postojao vakuf damije 1\lus tafa-nge. emina ij a je aktiva bila 80.000 aki gotovine, te kirije od tri ducnna g'Jdi nje 450 a ki . Meut.im, s ituacija sa ovim vakufom nije bila sas1im

11

13) Adem Handi, nav. rad i Uloga damije \Je/l/ned-bega

{ormira11ju Gomjeg Vakufa, Gornji Vakuf 1971.
14) Adem H andi , nav. rad.

rv<'<llllli<l

jasna. ~aime , u defteru iz 160-1. godine postoji sljedea zab ilj ek~1:
,, pomenuti Yakif je uvakufio 80.000 aki, ali o n j e imao o baveze prem a
d rbmoj blagajni, pa se nakon njegove s mrti pojavio dug prem a dravnoj blagajni; 80.000 akCi koje je u vaku fio pa su zato uzapene za dravnu blagajnu.';) .Kako je moglo doi do ovakve sjtuacije ako se zna .:la
je. na osno\'U edjat kih propisa, va kufski imetak, kad je vakuf ve
~e!!istrO\an na udu, nepovrediv i da se ni na kakav nain n e moe
ot~iti. Mogue je pretpostaviti da je poloaj na kome se n alazio omo!WCaYao \'akifu Mustafa-agi novane mahinacije, tako da je stekao izvje
~ni imetak koji je onda uvakufio. Kada je wnro ustanovljeno je na
kaka\ nain j e do ao do noYca, pa je vakuf proglaen nevae im, a no,ac \Taeen dravi.
To bi bio krai pregled vakufa i vakifa n a po druju nekadanjeg
:Kli 'kog andaka , odnosno na teritoriji jugozapadne Bosn e i Dalmacije.

\ 'AKCFS

A.' m VAKIFS

IN WEST BOSNA AND DALMATIA

Thi i_ a discussion of ,akuf on the territory of the previou:;

Sandi:ak of Klis, \\'hich wa fou nded in 1537, after the town was couquered by the Turh. It covers the period tilJ the beginn ing of the
xnr cenrun.
The fi~st part gi,es a survey of two vakufs on the territory of
Dalmatia \\hich were ,akuf of two great Bosnian vakifs, Gazi Husre[beg and Ferhadpaa Sokolo\'ic. Among other vakuf estates of Gazi
Husrefbeg he put into the \'akuf al o a ifluk named Koulova and
ordered it to be used for the support of his imaret in Sarajevo. That
ifluk was near the present town of Benkovac, a nd today there is a
Yillage there called KoulO\ ac. The i (]uk con sis ted of 25 villages and
6 mezra and ga,e to the ,akuf an income of 23.500 aki yearly. I n
the \icinity of this ifl uk Ferhadpaa t estated a ifluk named Tinj an d
ordered it to support the m osque et Zemunik, the mekteb in the Vrana
fortress and the mekteb in the H rvace kasaba. Tinj also is a known
settlement in the municipality Benkovac. These endowments of Ferhadpaa had a great significance for developm ent of the above m entioned
places.
The second part gives a short review of vakufs in the settlemen ts
that had kasaba status on the territory of t he sandak of Klis , with
data concernin~ incomes a~d expenses of these vakufs. The follow1ng
p~aces ar~ cons1~e~ed: ~onJ lC,. Prozor, .Prusac, Oborci, Donji and Gornji
\ akuf, Ll\no, SmJ, Khs, Vrhke, Drn1, Skradin, Glamo, J ezero, Zemunik and Hrvace.

94

Dtft<.:r br 211 , [o 211 / 302.

Halima K01kut
O VAKUFIMA U SJEVEROISTONOJ BOSNI

Cilj ovog rada je da se u kraem prikazu ukae na neke znaaj

n ije vakufe i njihov nastanak i razvoj na podruju nekadanjeg zvor
nikog sandaka, odnosno njegovog bosanskog dijela (zapadno od
Drine), tj. k as nijeg tuzlanskog okruga koji je obuhvatio cijelu oblast
da nanj e sjeverois tone Bosne. Za cjelovit prikaz trebalo bi vie rada
na r aspoloivim izvorima, pa emo se uglavnom ograniiti na publikavane i pozna te radove i samo na neke dostupne izvore. Zbog promjena
u dugom razvoju (jedni vakufi su propadati a drugi se formirali) ovdje
nee biti sve u pojed inos tima istaknuto i navedeno, ali e se omoguiti
globalniji u vid u znaaj i karakter istike vakufskih institucija ovog
podruja. O vakufima uope dosta je pisano a obraivani su i vakufi
sjeveroi stone Bosne, naroito za raniji period (1 , 2, 3, 4, 5, 6, 7).
Kao to j e u obraivanim radovima ve naglaavano (1, 2, 4, 51,
vakufi su ima li primaran znaaj u formiranju i daljnjoj urbanizaciji
gradskih naselja. Poznata je injenica da je formiranje gradskih naselja
(kasaba) zapoi nj alo podizanjem muslima nskog kultnog objekta (mes
did, dam ija), a i u kasnijem urbanom i privrednom razvoju vakufi
s talno igraj u odluujuu ulogu (1, 2, 4). Ponegdje je vakif podigao niz
objekata (kultnih, privrednih, prosvj etnih) da je samim tim naselje
dobilo s ta tus kasabe. Jedan karakte ris tian primjer osnivanja gradskog
naselja pod izanjem vie objekata jednog vakifa na ovom podruj u je
formiranje Nove Kasabe n a Jadru, koja je nas tala u prvoj polovini
XVII v ij eka, za hva ljuju i vakufu Musa-pa e, budim kog vezira (8).
Vaku[s ki objekti s u sa urbanog a spe kta ini l i jezgro svih gradova i davali s u snaan podst icaj opem razvoju gradskih n aselja, rjeavajui
niz potreb a s tanovni tva, p rvens tveno vjerskih , ali i socijalnih, k-ulturnih i humanitarni h. U kasnijem vremenu, mettutim, podiu se kultni
objekti (damije, me clicli) i po elima osnivaju e vah.-ufi za oddavanje tih obj e ka ta.
Najznaajniji urbani cen tr i u ovoj oblas ti pa, prema tome, i
najz naajniji vakufi n as tali su u s taJnim i povremenim
jecli' tima
zvorrtik ih sandakbega: Zvorniku, Donjoj i Gornjoj Tuzli. I u S\ im
drugim kasa bama u ovoj o blas ti, formiranim u XV l vijeku, os n h ani

1
su manje ili Yi e z na:Jj ni Yakufi (Gr:Jani c:J , Bijeljina, Gradaac, Srebrenic:J, Brcko).
o \akufima u ::unom z ,orniku imamo d o ta podata ka na os110\U popis:J u Xn \ijeku (2, 5). Treba pomenuti brz razvoj z,ornika
,ec u :1mom pocetku tur ke yJast i, uglavnom k ao rezulta t toga to je
bio admin L trati mi centar, sjedi te andak-bega. Kasaba je u Zvornik-u na tala kao jedna od prYih u Bosni (zajedno sa Sarajevom) (4). U
pnoj poloYini X\'I djeka spominju se tu e tiri va kufa (S) ij e se o sni,anje ne moe tncno datirati, ali je mogue i da su nas tali znatno r anije jer se troji a Yakifa pominju kao umrli. Po visini zavjcta ne sume
najznacajniji je bio ,akuf umrlog Hadi Mehmed a koji je zavje tao
:; ~OO :-~kCI a godinji prihod tog vakufa se sastojao iz in ter esa od daY.mia na z3jam za,jetane goto\'ine i zakupnine 23 duana. Bio j e n amiJenjen pbcanju lubenika jedne damije i d\'a mesdida. Vakuf
u~1rlog B3h i-bega, 3.1 63 ake, imao je pri hode ela B ra toj ev ii , m: inon~ 1 ducane a prihod , akufa bio je namijenjen odravanj u te kij e i
mu~<lflrh:me te ia,nih e mi i za plau imama u mes didu. I s ti vakif
'< podigao i mo~t preko Drinjae i uz njega karavan-sar aj , a za njihovo
odrzayanit: za\ iesrao je ne"to zemlje. \'akuf um rlog Si na n-bega, ko ji
e podif3( d;e objekata i za\"jetao njiho\'e p rih ode, bio je na mijenjen
za izdrz:nan1e imareta i medrese u -0\om Pazaru . ajzad, na jmanj i
e bio \,lkuf Hadzi Sinana, 76 - aki , namijenjen za plau muallima u
mekr~bu Potkraj X\'1 djeka u z,orniku e
pom inj u i t ri d amij e
koje ;-.u. !>Yakako, imale smje vak ufe iz koj ih u se izdravale (H adi
DurgutO\a, Husein-begoYa i Mehmed-Celc bijina). J o se spo minju d va
manja ne~amostaln a yakufa, koji e sa toj e iz u vakufl jene gotovine
Ha,an-begO\ ,-akuf. 4.200 aki goto,ine, za uenje Kur'a na u crkvadamiji i popra,ak mosta kod tekije, te Yakuf uJe, keri Sirmerda
od l 100 aki) (SJ.
Za dugi period nemamo podataka. Upore uj ui n avedene najranije podatke sa podacima poetkom austrijske vlasti, koj e daje Proraun \ak ufa !9) Yidimo da se u z,orniku navode va kufi 10 d amija
i to pud nazidma: Begsu, Di\"i , Hadi Durgut, Fet hije, Kozlu k, Had i
Mahmud .'\amazgjah (mjesto za molitvu - m usalla), H a di Selim,
Skela
Zamlaz 0\i ,-akufi ukupno imaju oko 3.300 fo rin ti prihoda.
Spomir.je se da pos toje vakufname Hadi Durgut, H adi Ma h mud i
Zamlaz damije. !'\ajvei je vakuf amazgjah damije sa uku pnim pribudom od 1.655 forinti koji se sastojao od zakupnine za han, tri magaze,
jednu kuu, jednu kafanu, 12 duana, jednu sob u, tc n eto int e resa :!u
poza ;mljiYani nO\ ac i neto zakupnine od graev i nski h zemlj i ta (m uJ-ata IzdaCI 5U mu se sastojali od plaa mutevelije, imama i mujezina
(~oji je i fcra). te trokova za uenj e Kur'ana, popravak i odravanj e
damije. Vakul Fethije damije je, mogue, i denti an sa ve s pomenutim vakufom Hadi Mehmeda (uporediti 5). Drugi po vel i ini je va kuf
medrese iji sc.: ukupni prihodi od 1.275 forinti sas toj e od zakupnine
za -1 duana, 2 ku e, 7 magaza i jednog podruma te p rihoda od dvije
':la e~ Od toga se podmiruju plae mutevelije, muderisa, nazira i be\aba te odravaju postojei vakufski objekti. Zanimljivo j e d a se spomene illi e c;,aj vakuf pozajmio novac od vakufa Nam azgja h damije
te mu plaao i interes. Pet damija je imalo i pra tee mekteb e, iji

su se muallimi. izdravali iz sredstava vakufa (Begsu, Fe thija, Hadti

Mahmud , Skela i Zamlaz damija). U rashodima Divi damije spominje se popravak m ekteb a, a li se ne navodi p laa muallima. Dvije
damije (Begsu i Fe thije) imale su i svoje vodovode za ij e popravlj:lnje s u b ili zadueni ljudi koji su za to pr imali stalnu plau iz vaku~
skih s re ds tava. N a podruju Zvorni ka spominje se i Hadi Nur-begov
vakuf u Skoiu.
Jedan od najznaajnij ih vakufa ovog podruja je svakako Turali-begov va kuf u Tuzli (Donjoj , p rema ranijoj p odjeli na Gornju i Doniu
Tuzlu) . Det aljno je opisan (7) a sauvana je presuda u kojoj je praktino
prepisan a va kuf nam a tako da imamo mnogo podataka o izvornoj namje ni i objektima t og vakufa. Vakuf je osnovan u drugoj polovini XVI
v ije k a a, osim u Tuzli, Turali-begovi vak ufski objekti nalazili su se jo
u Iloku, Foi , Caku , te u blizini Prae. U samoj Tuzli Turali-beg je
sagr adio damiju, mekteb, h amam , vodovod, h an i 38 duana, te sve
ovo u va ku fio (7). Pored toga, os tavio je i jednu bau i etvrtinu prih oda od slane vode i 300.000 dhhema gotovine. Donja Tuzla je bila i
s jedi te mutevelijc vakufa za sva navedena mjes ta, osim Iloka, gdje je
postoj ao poseban mutevelija. O graniiv i se na objekte u Tuzli, mi emo
p ok uati da d amo kratak prikaz ovog vakufa na osnoYu spomenutog
izvora (7).
T urali-beg je odr edio ela se daje go tov novac na zajam trgovcima,
bogat ijim graanima i zanatlijama koji su stalno nastanjeni u zvomikom kacliluku, tako da donosi 10% prihoda godinje, ali >>da pri tome
n e bude nima lo sumnje na kamatu i na nain da ne bude opasnosti da
propadne gotovin a, to praktino znai da se mora n ai odgovaraju~a
pravna forma kako se to, uos talom, inilo i u drugim slin im sluaj.::
vima. Traio sc jak zalog za posuivanje gotovine i imuna jamca, ili
ba r jedno oci lo dvoje. Pored toga je ostavio i poljoprivredna dobra
(zemlj e) na kojim s u radili robovi i odredio ela im se za sjetvu daje
s je m e ita, s ti m d a etvrtinu daju od prihoda vakufu. O sYim poslovima ovog vakufa b rinula su se, dakle, dvojica mutevclija, jedan u Tuzli
i drugi u Iloku i j edan nazir. Kao nazira Turali-beg je odredio svog sina
Muhamed-bega i dalj e n jegove potomke, a za m ule1elije je odredio dJ
im fLmkcija bude doivotn a ali ne i nasljedna. Za oclrmanje i poprmljanj c o bjekata u Tuzli (damije, vodovoda, banje, hana i duana) ocir e d io j e tri clirhem a dnevno i jo j edan clirhem za hasure, S l ijece i
osta le sitn e potrebe za damiju. to se damije tie m'jetmao je ck!
i m am , h a ti b i muallim bude j edna osoba, sa plaom od osam dirhema,
a ela muezin bude kalfa (pomon i muallim) u mektebu i ujedno kajjim
(p odvorni k u d amij i), dakle jedna osoba a tr i slube, te ela on i ud
jedan cl u z Kur'a na u clamij i dnevno, a za sve to e dobijati scda.n
clirhe m a. Za ovu drugu funkciju, muezina, on je i imeno1ao nekog i\luha meda. Por ed toga je odredio jo jednog rnuezina u tl.lamiji sa plaom
o ci tri cl ithe ma dnevn o.
Ve j e sp om e nulo da je Tura li-beg os tm io i e tvrtinu priholla
s lane vode. To znai ela su li p riJ1ocli od soli njL'!11LI pripadali kao 1 lasni tvo. Ovo zavje ta nje p rihoda od soli n ije nipoto bilo izutc'tak jer
j e on o kasnije bilo esta pojava. Tako se iz popisa 1nkufn (5), koie'<!
d a lj e u cj eli ni n avodimo, vidi dn je u p er iodu od 170.1. do 177-1. pb.:a

;.Juzb,ni h.a u ,.3kufima odrei \'3n3 u danima s la ne vode. Evo n ::~vedenog

(5\.
Go rnj::t Tuzla- amo~lalni \ a h.ufi: l. a kuf Hadi Is ke ndemve
J.:iam ije - ukupno 4c dana l::tne \'Ode, 2. Va kuf damije Alije, amila -5 dana. 3. \ 'akuf Dragcinove dnmije - l dan, 4. Vakuf Hadi Hu:>t.:inon dn mi je - 7 d:ma, 5. Vakuf H ndi Bajezidove d amije i me kt.:-b::t- Q dnna, o. \ 'aku f Hadi Ha~nnovog mesdida - 12 dana, 7. Vakuf
me dzrdn ;..andzak-bega Mustafa-bega - 2 d a na, 8. Vakuf Ish ak-begove
muallimhanc (medre e) - ll dan a, 9. Vnkuf Be ir-efendiji.nog mesdida
- l dan, 10. \ 'akuf Hadi Hajdarovog mc dida - 3 dn na, ll. Bali-b,go' ,akuf (im are) - 9 dana, 12. Vakuf Mu aiJe - 2 da na.
- l\csam ostalni , akufi : l. Vakuf Hadi Me hmeda - 5 dana, 2.
HadZI IbrahrmO\ , akuf - 2 ake d nevno Ued ini izuzetak), 3. HadLi
Ebu Bekiro\ Yakuf - ~ dan a . 4. Da vud-begO\ vaku f - 6 dana, S. Rcdieb-a~m ,ah.ul l dan.
Don1a Tuzla amo la lnr ,akufi: l. Vakuf Be h ram-begove dnm Jo:" t medrese - 34.5 dan lane , ode , 2. \'akuf Me hmed-agin; damije
- lc- dana. i \'akuf Hu ein-a u 'o\e damije - 6 dana, 4. Vakuf Tur::~lt-be!!O\e dzamiie ?.7 dana. 5. \'n h.uf damije Kostince Os man-bega
- o d;na, t-. \ ak.uf damije O ma na cchaje - 4 dana, 7. Vakuf HadLi
Ha,anoYe dZamiit: - ::!3 dana, 8. \ 'akuf Mehmed-e[e ndij inog m esdida
- 19 dana 9. \ 'akuf Ar lan-a uo ,e d i amije 14 dana, JO. Vakuf
-\IT'ber-hatun damije - 12 dana, J l. Va kuf Pirije, samardij e - 4 dana.
- i\esamo talni \akufi: l. H ad i Ma hmudov - 6,5 dana, 2. Der' b Ho.::.an-b~.:goY Yakuf - .:t da n a, (u ovom popis u se jo navodi vakuf
.\rncd-bega Tibclia ali izn os nije evide ntira n u datom izvoru).
porr~a

Iz o\Og popisa se \idi znaaj proiz vodnje soli za o dravanj e vakufa a ujedno i znaajan napredak Go rnje i Donj e Tuzle, te na tanak
\ete;- bruia objekata koji su se izdrLavali va kufs kim sred s tv ima. Pored
damija mekteba i mesdida u Go rnjoj Tuzli e s pominju m edre a i
tmare a u DonjoJ T uzli takoe med n!sa.

L Proraunu ,akufa (9) na p oe tku aus trij s ke vlas ti obje Tuzle

!)e zaiednu naYode. Spominje se 12 d amija koje sc izdravaju iz s red~La\a \aku[a Amil Ali damija, BajaLid damij a, Be hram-beg va kuf,
Biida damija Drakin dzam ija, H ad /i H asan, Hadi Husein, Mos tar
dzamija, Mu~alla Yakuf, Potok dza mija, H a d i Ske nde r , Turali-beg. Po red to~a. spominju se jo i Yakuf a ri jskog m e kteba (sa n eznatnim
prihodom od intl:resa na pozajmljivani novac pri vred nicima, a koji ~e
troi na popra\ak mekteba). vakuf Stare medrese (prihod i od kirij e
d\a duana i interesa, t roe se za pl ae dva muderisa i muteveli je) i
\'akuf Husein-age Hadimehm edov ia (prihod od inte resa, r as hodi : p lae mutevclija, dva muderisa, de\Ti ha n a i p o pravak medrese). Veina vakufa nema 'ak uf name, osim Turali-bego vog i vaku fa Husein-age H ad/.imehmed0\ ica. \ aku[i navedenih damija s u veinom maleni , prihodi se
u:zlaYn0m !)ast0jc od interesa na gotovinu i zak upnina od zg rad a, odn0~l10 tJd prihoda manji h parcela ze mlji ta . Dva naj znaajnija i najjaa
c;u \atul H adzr Ha5anove damije (2.951 forin ta prihoda od kirije za
ll ducana, kucu pekaru 1 han, to se troi na plae mutevelije, imama
1 hallha, muallima, de\Tihana i feraa te trokove odravanja zgrada) i

98

Turali-begov ( l.270 forinti - od zakupa za 64 njive i interesa na 700

fo rinti; troi se za plae slubenika i potrebe damije).
. . Prva sag.raena damija u Bijeljini, Sulej manija (tj. podignuta za
vnJeme vladavme s ulta na Sulejmana, 1520-1566), izdravana je iz dravnih sredst~va (5). Po?i~n~ta je poe t kom druge polovine XVI vijeka,
a pored nJe s u postoJali JO mekteb i hama m. Neto kasnije je u okolini B.ijeljine p~d ignut_jo jedan mesdid koji je kasnije, razvojem grada, usao u okv1re pen fe rne maha le {5). U vrijeme Evlije Celebije, polovino m XVII vij eka, Bijelji na je ima la pet ma ha la i, vjerovatno, pribl ino to liko damija, odnosno mesdida, a li o nj ima nema detaljnijih
podata ka. Prema podacima iz prve polovine XVIII vijeka za odravanje
S ulejman ije damije i m ekteba, tj . za p l ae imama i ha tiba, vaiza, sibja..,
mu a ll ima, muezina i feraa te za osvjet ljenje i prostirku troe no je
25. 175 ak i godinje (l ). Proraun va k ufa za J 889 godinu (9) na podruju
Bij eljine spominje vakufe damija: Atik, Vedihi paa, Atik damija u
Janji, damija u Turskim Janjarima i damija u Koraju. Pored toga,
spominju se vakuf Ahmedage Krpia {p r ihod: ki rija za tri duana i
m agazu tc od groblja, rashod: plaa imama, muezina i popravak vakufs kih zgrada) i vakuf Hadi Ahmed-bega Sa l ihbegovia (prihod: kirija za
pe karu i njivu, Le od zemlji ta i groblja, rashod: plae imama i rnuezina
i po p ravak zgrad a) . Najznaajniji je vakuf ALik damije (vjerovatno je
Lo prvobitna Sul ejmanija damija) koji ima p rihode od kirija 9 magaza,
ku e i tr i du ana te ne to od mukale i prihoda od groblja. Od toga
se pl aaju imam, muderis i muezin te popravljaju vakufske zgrade i
d a mija. Ni za jedan od spomenutih vakufa nije poznata vakufnama.
Polovinom XVII vijeka Evlija Celebija spominje u Srebrenici
es t d amija, Lekiju, tri mekteba, h an i hamam. Vjerovatno poetkom
XVIII vijeka, nakon to su franjevci za vrijeme bekog rata (1683-- 1699) bili pobjegli iz S rebrenice, u damiju je pretvorena i franjeva ka crkva sv. Marije, a vakif nove damije bio je izvjesni Skender
(5). U Proraunu vakufa za 1913 (10) na podruju Srebrenice e parninju vakufi osam damija (Bratunac, Crvena rijeka, Car' ij ka, Dobraf;.
Hadi ! skender - Bijela, Petri, Potoani i Tokoljak) i Mu alle, te ,akufi: medrese, m ektebi ibtidaije, en kog mek teba i Orlo,i Hamzadede
u Konjeviima. Ovaj pos ljednji vakuf je kori ten za izdravanje tekije
koja j e p1vobitno bila mu a firhana a bila je \Tlo znaajna za o\a_j kraJ
i zbivanja u njemu (5) .
Ve je spomenut znaajan vakuf- Musa-pae, budim kog \'ezira,
iz 1643. godine. Osnivanje ovog va kufa na podruju Vlasenice preds tavlja lo j e, u s tvari, o ni vanje naselja ove Ka abe (8). Jo 1889. omJ
v~ku P j e bio dobro ouvan (9) i pri hodi (kirija za 2 kue: 2 k.a:anc ~
han te dohodak od vie zemlji. nih posjeda) ukupno su Jznosih 110.)
fo rinti. I zdaci s u bili znatno manji (551 forinta), a u njih spadaJu place:
mutevelije, ima ma, muezina, kajjima, ka tiba, dabije i feraa, te razni
izd aci tek u eg od ravanja.
Osim ovog vakufa na podruju Vlascnice, koja e administrau,-no na lazila u okviru bo anskog sandaka, pominju sc jo \'akuf u.lamije u Kneini i vakuf Vaca tina d amije tc ' a k uf lulab~J?a Sah?c:gvvia. Za ovaj pos ljednji se spominje da vakufnama po;,IOJI, a pnhod1

\19

(kidja 7 duana , 1 kafane, kue i gradi linog zemljita te interesa od

pozajmJjhanog novca) troe se za popravak vakuiskih zgrada i damije
t ras\"jetu damije (9). On sc, meutim, ne spominje 1913 godine (10),
ali zato su reerno vakuf Derventa damijp u Derventi, Kn1evci damije u .r.::rue,cima, Sultan Fatil1 Meh med u VIa enici, uz ve spomenute yakufe. Vakuf Sultan J\IIehmed Fa lilJa imao j e prihod od 1280 k runa
'to se dobijale od \ie kirija i zakupa, a od toga se davala plaa imamu,
trojici muezina i muteveliji i popravljale su se i odravale zgrade.
Iako se Brko razvijalo neto kasnije od spomenutil1 mjesta
(\'idjet..i 5) , ipak u 1889. susreemo vakufe za d amij u Do nja Azizija,
dan1iju u Brezovom Po lju, da mije u Gornjem i Donjem eliu te u
Tur kom Rahiu (9). Takoe u Brkom postoje, prema Proraunu va1:ufa (9), i tz\. Ujedinjeni vakufi koji, o0 svojih prihoda (kirija za duane. 6 magaza, 1 obe i kafanu, 2 podruma i 2 gradili ta te dohoduk
od baCil. placaju: imame u Dizdarovoj, Novoj, Painoj i imama i
muallima u Staroj damiji, tri muallima za ensku djecu, etiri muczin3 (od kojih je jedan j muallim za ensku djecu), elva muderisa, clabije, kariba j feraa te odra,a nju damije. S vakako bi nas tanL\Jk ovog
ujedinjenog \'akufa i njegov jstorija t bili vrijedni detaljnije obrade.
Treba s\akako istai znaaj an d oprinos trojice gradaa kih kapetana, Osmana i njego\'ih sinova Murata i H useina (11). Oni s u ukupno sagradili tri medrese , d\'ije damije, sahat kulu i esmu , t e ostavili
znaajan ,akuf za izdravanje tih objekata (ll ). O man kapetan je
obnO\iO Bijelu damiju u Modri i, sagrad io damiju u Graanici, h an
u !11odrii te izgradio i dvije medrese (u Gradacu i Graan i ci) i esmu
pred medrcsom u Graanici (ll ). Ia ko Kreevl jakovi (l l ) navodi ela
je i njegov sin, Murat kapetan, sagradio po j ednu m edresu u istim
mjestima ovaj podatak je u kontradikciji sa njegovim navodom da su
ukupno sagraene tri medrese (ll ). Murat kapetan je takoer popravio
i esme u Graanici koje j e podigao njegov otac. Iza Husein kapetana
ostala je w lo lijepa damija i sah at kula. Sve me zadubine sagrac1ene
su poetkom XIX vijeka. U proraunu vaku.fa (9) spominje se va kuf
kapetana Murata, Huseina i Osmana u Gradacu, koji se izdrava o d
zakupnine za 16 duana, kuu i magazu u Gradacu te 17 duana u
:\1odriti i zemljine m ukate (9). Od toga su se plaala elva ima ma, muderis, muezin (koji je i fera) i dabija u Gradacu, imam i mucleris
u ~1odrii te sahaija u Gradacu a takoer s u se odravali n aved eni
objekti. Pored O\'og postojao je i odvojen vakuf Os man kapetana u
Graanici koji je, od kirije ll duana, pekare, hana, J / 2 m lina i jedne
s.obe. plaao mute,eliju, tri muderisa, jednog pomonog m uderisa i
bevaba te odrza,ao zgrade. Da li je vakuf Nove medrese, od kojeg s11
!.e plaali slubenici te medrese, bio prvo bi tno Murat kapetanov, nije
sigurno.
Na poetku austrijske vlasti Gradaac i Graanica imali su vie
\'akufa (9). Navedeni Proraun (9) nabraja u Graanici da se d vad eset
diamiJa odrava ili im se slubenici p laaj u iz sredst ava vakufa. To
~u:_ ~hmed paa, Brenica, Ciri, ekani, Hadi Dafer , Drapnik, Gavsalic, Grapska, Hidajet, Klokotnica, Novi mejdan, Muclerisovi Mula
!\1ustafa, Olovi damija, Donja i Gornja Orahovica, Paa zae damija ,
Pervane Potok, Soko i Sladna damija. Pored toga Hadi Bei r-begov

100

T
vakuf pl aao j e ha tiba, muderisa i pomonog muderisa a vakuf Had/.i
Fatima-hanume davao je pored plaa muderisa i muallima jo i za
rasvjetu damije, ali nije s igurno o kojim se damijama radi. Pored
mekteba, koji j e uz damiju u Gornjoj Orahovici, jo postoje i samos talni vakufi za pet mekteba (Ahmed paa mekteb, Brenica mekteb,
Ciri mekteb , Paa-zade mekteb i mekteb u Stjepan polju). Jo sc spominju: vakuf Lipa esme i vakuf Nove medrese.
Aktivnos t na osnivanju vakufa nastavlja se i u novije vrijeme.
Pri kraju XI X i poe tkom XX vijeka javlja se niz manjih vakifa koji
ostavljaj u zadubine u razne svrhe. Zanimljiv primjer je vakufnama
Tah ira hanume Tuz li koju navodimo jer u njoj vakifa izriito namjenjuje dvije stipendij e za kolovanje u oblasti prirodnih nauka to je
interesanta n s poj jed ne trad icionalne ins titucije i s trujanja modernog
vremena.

LITERATURA
l.

ADEM: Postanak i razvitak Bijeljine u XVI vijeku. POf

XIII l 1962- 63 (1965) 45-74.
2. HANDi, ADEM: Zvornik u drugoj polovini XV i u XVI \'ijeku.
POF XVI - XVII l 1966- 67 (1970).
3. HANDi, ADEM: O islamizaciji u sjeverois tonoj Bosni u XV i
XVI vijeku. GDI BiH XVIII 1968 - 69 141-196.
4. HA NDi, ADEM: O formiranju nekih gradskil1 naselja u Bosni
u XVI stolj eu- uloga drave i vakufa. POF XX l 1975 133-169.
5. HANDi, ADEM: Tuzla i njena okolina u XVI vijeku, Sarajevo,
1975.
6. HODi , ABAN: Valcufnama tuzlanske clobrotvorke (\akife) Tahira-hanume Tuzli. CLANCI [ GRAA za kulturnu i toriju i tone
Bosne IV (1960) 153-160.
7. KREEVLJAKOVI, H AMDIJA: Turalibegov \ akul u Tuzli, Saraj evo, 1941.
8. BEJTi, ALIJA : Nova Kasaba u Jadru. GDI BiH XI l 1960 (l9bl )
225-249.
9. ZEMALJSKO VAK. POVJERE STVO: ProraLmi \akufa u Bo ni
i Hercegovini za godinu 1889.
JO. VAKUFSKO-MEARSABORSKI ODBOR U ARAJE\'U: ProraLmi
vak ufa u Bosni i Hercegovini za godinu 1913.
J l. KREEVLJAKOVI, HAMDIJA : KapetaniJe u Bosni i Hercegovin i.
Sarajevo, 1954.
HANDi,

XII -

lill

SUMMAR Y

The paper trea t ome aspects or the institutio n of the VAKUF

on the territory of outh-ea tern Bo na. The s ign ificance of the first
,akuf- for urban development on this territory a nd their signi ficance
in the de,elopment of kasabas ( mall towns) is emph asised. The more
in1ponant \'akuf in the bigger centre a re described in som e deta il and
data cited of their powe r and economic significance. The furt he r d e,-elopment of \akufs i hown to the degree possible from the available
sources, together with their s itua tio n in the period aftet- Austria n
occupation. Some example of va kuf in th e modern p eriod are also
gi,en and certain change in the con ception of this institution, th at
ha,e appeared with new circums tances, are discussed.

102

Behija Zlatat
OSVRT N A SREDN JE I MANJE VAKUFE U SARAJEVU
U XVI STOLJECU

U osnivan j u gradova u Bosn i u vrijeme osmanske vlasti veoma

ulogu odigrali su vakufi. Podizanjem javnih, sakralnih, bu
manitarnih i kulturnih objekata, k ao i osnivanjem objekata privrednog znaaja, iji su prihodi sluili za odravanje tih zdanja, zapoi
n jalo j e urbano formiranje gradskih naselja. U is lamskom drutvu su
gotovo sve zadubine osnivane kao vakufi.1) Nain na koji e se upral'
ljati vaku fo m i kako e se troiti sredstva odreivalo se prili kom osnivanja vaku (a posebnim dokumentom-vakufnamom. Osnovni kapital
n ije se d irao a za odravanje zadubina koristi la s u se sreds tva od
vakufskih p rihoda.
I u osnivanju Sarajeva i njegovog daljeg razvitka znaajnu ulogu
odig rali s u va kufi. Prve objekte na podruju Sarajeva pocligao je Isa-beg
Ishakovi . To j e b ila damija koj u je ovaj sandak-beg podigao po
nareenju s u ltan a Mehmeda II Fatilm i namjesnikov dvor, saraj, po
kome e novi a dm inis trat ivni, kulturni i ekonomski centar i dobiti ime.
Odmah pos lij e podizanja ovih objekata, Isa-beg je 1462. godine pri
s tupio izgradnji tekije2) sa musafirhanom i imaretom, zatim mosta,
hamama, karavan-saraja te niza du a na i mlinova. Sve ove objekte on
je uvaku fio p osebnom vakufnamom koja je najraniji sauvani dokum en t o osni va nj u Sa raj eva.3) I da lja izgradnj a Sa rajeva vezana je za
razvi tak vakufskiJ1 o bjekata. Go tovo cijela ar ija i ui clio grada pod ign u ti su na vaku fskom zem lji tu. Zatim sve vee graevine kako
vj ers kog, tako i privrednog, kulturnog, huma nitarnog i komunalnog
zn aaja pod izani su vakufs kim s reds tvima. U osnivanju vakufa a time
i u razvoj u Saraje va u es tvova l i su svi bosanski sandak-bezi koji su
s tolovali u Sarajevu, p reds tavnici osmans ke fe udalne klase, tigo1ci.
zanatlije, vjets ki i adm in is trativn i slubenici, kao i drugi graani sredn j eg dru tvenog s ta lea.
zn aajn u

l ) H. Jna lctik Osma nsko cars tvo, Beograd 1974, str. 20!.
2) Podizanjem' tekija u Bosni je u vie mjesta zapoi njalo formiranj~
muslimans kih Jlaselja. O tome vie vidi A. Hn ndi, O ulozi dervia u formira nju gmdskih naselja u Bosni u XV f s tolj eu, Prilozi zn orijcntnlnu
filologiju (POF), XX.XI/81, s tr. 169- 178.
3) H. Sabanovi, Dvije najstarije vakufnamc. POF Il/ 1952, ste 5-38.

,oj n.1jint enzhniji r:::tZvita k Sa rajevo je doivj elo u XVI s toljecu. 1\a ono\ u popi a Bosanskog sand aka iz 1604. godine 4) vidimo
da .k grade\ ni taz,i ta k Sar aj eva u tu tskom p er iodu gotovo zavren.
Po('etkom X\'11 loljea bio j e izg ralcn gotovo sav pros to r koji j e
sacinja,ao gmd~ku teritorij u do a us tro-ugarske okupacije. Pre ma naYedenom deftem nraje\'0 je imalo 91 muslim ansku maha lu, d vije h rican::>ke mahale i dzemat (skupinu) J e vreja. Do kraja XVI s tolj ea ovaj
grad je ,zra~tao u jedan od naj ,eih gra dova na Balka nu sa 20 damija, o3 me;.dida, b tekija, 3 b ezistana, 5 m edtesa, n e ko liko bibliote ka ,
b h::tmama. ,-il.' hano\3 i k aravan-saraj a, o ko 90 m ekteba, zatim 6 mo10\a. ogromnim brojem duana i p rek o 5.000 s ta mbenih ku a. S a svim
tim g:raeYinama, te uz mnotvo zelenila, tek u e vode, es ama i adrvana ;raje\'0 je pruzalo zaista lijepu sliku.
\'ece grae,inc, odnosno vei vakufi, inili su u rb ani kostur gr.:~
da i btli centri naj,eih rnal1a la u gr ad u. Ostali pros tot po punjavali su
~rt'dnji i manji 'akufi. Naalos t, glavni izvori za izuava nj e ovog pi tanja ,akufn::tmc uglaYnom n isu sau vane. I z X VI stolj ea sauvan je
mali broj O\ih dokumenata i oni sc odnose veinom na vee va ku fe.
Pvdau za izua,anje !>rednjih i m a nj ih vaku fa u S a rajevu u XVI s tolJecu mogu se naci u p opi ima Bo anskog sandaka. Po cb no s u znacana d\a deftera koji pored drugi h zn aajnih po da ta ka sad re i poPl'L 'akuia. To !>U popis Bosanskog an daka iz J 540. godine 5) i p opis
iz Jo0~. godint. l Ti popisi Yakufa, tj. \'akufskih objeka ta, za,jetajnih
dobara i ra~hoda tih ,-akufa van i su i zbog toga to pred s ta vljaju
r~ztmiranc ~adrzaje zaklanih povelja (vaku fna ma) o poj edi nim vakuina a koje najYCc.im dijelom nisu sauvane. Zato podaci pruen i u
omr. pupi'>Ima o pojedmim. na ro i to si tnijim i n esamosta ln ijim vakuftma pred~ ta\ ljaj u esto i jedine spomene o n j ima.
Broj eYidentiranih Yaku[a u ova dva popisa je d os ta veliki , ia ko
oni ne obuh,ataju !>\'e Yakufe u Sarajevu u to vrijeme, to se m oL.c
\idJeti iz popisa SarajcYa u na\'edenim defterima.
Sredinom :X.\'1 !. toljea bilo je u pisano u Saraje\'u gotovo ..;o
~to srednjih sto manjth \'aku(a, a krajem X VI s tolj ea v1se nego
duplo - 90. Ra7log po,eanog broja vakufa nij e samo u in ten zivn c..j
izgradnji grada u drugoj polovini X\' 1 stoljea n ego i u o sni vanj u manjih \akufa koji !.U bili dodaci \'eim ,-aku fima i ij a su s red s tva koristcna za plate pojedinih slubeni ka u odreenom vakufu. Ovi va ku l i,
pored krupnih ,-akufa kak\i su bili Gazi H usrev-b egov vakuf, Vak uf
ha-bega Ishako\ ia, Yaku( Mustafa-pae Skenderpaia i drugih sandak-bega i pred!.tamika osmanske feudalne klase, odigrali s u znaaj nu
ulogu u opem r;u,oju Saraje,-a kako u urbanom tako i ekonom skom,
r;ulturnom j dru~t\"eno m.
Legato~i -~-'"ih Yakufa ~otical i su iz razliitih dr u tven ih s lojeva ,
pr"ce,_ od naJ\ISih predsta\'nJka osmanske feu daln e k lase pa do ljudi
>n::dn cg dm~t\'cnog s ta lea - zan a tli ja, t rgovaca, vjerskih i admini.
Istanbul. Bru;bakanlik Ar!}i\i, CBBA), Tapu deftcr (TD) no 18, Foror.opJJe u OIS pod brojem 61.
hanbul, BBA TD No 211, 0 15 br. 75.
bLa11bul BBA TD No 18, OJS br 61.
104

s trativnih slubenika do obi nih g raana, pa ak i osloboenih robova.

U osn ivanju vaku(a u Sarajevu ues lvovalc. su i ene.
Uvakufljana je i pokretna i nepokretna imovina . Nepokretna
imovina kori tena je po principu zakupa (muqata'a) i to zakupa jedins tvenog za cijelo cars tvo. Sto se tie srednjih i manjih vakufa u Sarajevu u XVI s toljeu tu je dominiralo zavjetanje gotovine. Interes na
gotovinu tzv. ribh utvrivao je prilikom ustanovljavanja vakufa i nije
se m ijenjao to je es to ilo na t etu vakufske imovine, jer je novac
gubio vrijednost. Novac je davan uz interes od 10% do 15% a troen
je za odravanje vakufskih objekata. Vakufski novac je igrao znaajnu
ulogu u kreditiranju gradske privrede. Davanjem novanih sredstava
na kredit trgovcima i drugim licima vakufi su dugo vremena vrili
ulogu novano-kredi tnih zavoda?)
injeni ca ela su vakufi u ova dva deftera upisani kao zasebna
cjelina pokazuje ela su oni predstavljali znaajan kulturno-privredni
faktor. Njihovi p r ihodi bili su veliki i ulicali su na opi razvoj Sarajeva. Najvei i najbogatiji b io je vakuf Gazi Husrev-begov, ali i ovi
s rednj i i manji vak ufi imali su znaajnog udjela u razvoju Sarajeva.
Godin e 1540. srednj i i manji vakufi u Sarajevu posjedovali su 176.900
aki gotovog novca to je donosilo godinj i prihod u iznosu od 20.935
aki i izvjestan broj nekretnina (duani, mlinovi, zemljite, vrtovi) iji
su pril1odi te godine iznosili 20.547 aki. U drugoj polovini XVI stoljea ta sredstva su znatno porasla tako da je 1604. godine ukupna suma gotovog vaku(skog novca iznosila 454.240 aki, to je donosilo godinji prihod od 53.996 aki i od nekretnina 17.380 aki. Taj novac
kori ten je za odravanje zad ubina i plaanje njiJ1ovih slubenika.
Kada se ova suma uporedi sa gotovinom koju su posjedovali krupni
vakufi poseb no Gazi Husrev-begov vakuf, onda gotovina koju su posjedovali sred nj i i manji vakufi u Sarajevu u XVI vijeku ne izgleda
velika. Jer, sam Gazi Husrev-begov vakuf, pored nekretnina, imao je
1540. godine 900.000 aki gotO\'Og novca to je donosilo godinji prihod
90.000 aki a J604. godine 944.796 aki to je godinje donosilo 94.n9
aki.8) Medutim, i pored ove velike razlike u sumi gotovog n01ca, za
ono vrijeme i prihodi koji su ostvarivani od goto\ine sreclnjili i manjih
vakufa, kao i prihodi od nekretnina tih vakufa, bili su znaajni. Oni
s u imali udjela u r azvoju Sarajeva pogo tovo njegovog privrednog razvoja . J er, vak ufski novac je pozajmljivan uglavnom privrednicima:
zanatlijama, trgovcima i poljoprivrednicima, tj. onim druhenim sloj evima za koje se znalo da e pozajmljeni novac vratiti a i pozitivno
uticati na r azvoj zanatstva i trgovine.9) Sarajevo je u XVI vijeku bilo
n ajrazvijenij i privredni centar Bosanskog sandaka.
Na kraju, m oe se rei ela su pored krupnih vaku[a koji su i
n ili urban i kostur grada i brojni srednji i manji vaku fi imali znaajnog
udjela u razvoju Sarajeva. Lega tori tih manjih vakufa bili su uglavnom
1) A. Sueska, Vakufski krediti u Sarajevu, Godi' njak Pramog fnkultela u Sarajevu II/1954, Sarajevo 1954 str. 343-379.
8) Is ta nbul, BBA, TD No 211, OIS br. 75 fo. 397; Istanbul, BBA, TD
No 18 OIS br. 61 fo 347.
9) A Sucska, Nav. djelo str. 353.
l OS

1
pn~d~t:nnici zanat kill i trgo\'a kih ceho1a, kao i drug ih predstavni ka
;.n:dnjcg d rus tnmog talea. s,ojim nlkufima o ni s u dopunjavali i
pro$ir iYali funkciju ,cJikih vakufa. Tako su ostvarena ogromna m at..:rijalna red na koja su n orila od arajeva najvaniji kulturni, e konomski i politiki centar Bosans kog sandaka a ka nije Paa luka.

Srednji i manji vakufi u Sarajevu 1540. godine:

k e11der-pae-godinji prihod od m lino13, ITtma, \"OCa i djeteline 3.2~5 ak i.
2. l 'a kuf mesd':.ida M eh111 ed-bega si11a ralunetli Minneta- godi nji
prihod od ducana, k irije, zemi na, mukala i od zakupa zemlji ta pod
ducanima 2.380 aki.
3 1 aklt! mesd;.ida ralunetli } akub-pae-godinji prihod od clucana. mukate zemljita, te od kirij e dua nskog zem ljita 902 ake.
Dodatak o1ome Yakufu :
~. \"akuf Yoj,ode '\esuha 10.000 a ki, godi ' nji pril1od 360 aki.
S. \"akuf Mehmeda ina J usufoYa, gotovina 1.500 aki , godinji
prihodi 180 aki.
b. \"almf Alije ina :\1ehmedo\a , gotovina 1.000 a k i, godinji prihod L''l akci.
l . lakuf pokojnog ejlla Ala11din-dede-godi nji p rihod od dva
m ina na .\1iljack:i 300 aki.
8 1"akuf d:_amije ejl!a Femha- godi . nji prihod od j edne mezre
u nahiji Ol01ci 591 aku. Za lube nike ove damije j edn u mezru u vakufio je ultan Selim-han. Njen godi nji prihod bio je 1.509 aki.
9 1"akuf d':.amije Skendera eliaje (ll etllode) r ah111elli Mustafapae-gotoYina 4.000 aki, godinji prihod o d gotovine i o d prihoda o d
duana 1.800 aki.
10. l'akuf mesd:ida Sinan-elebije sina Sket1d er ova u Komat in
mahaligodinji prihod od sedam duana 1.260 a ki .
ll. l'akuf mesd:ida i mek teba M i111a r Sina na-go tovina 15.000 ak i
godEnii prihod od gotol"ine 2.250 aki.
12 T"akuf mekteba i mosta saraa H asana sina Sirm erdova- gotol"ina l ;.500 aki, godinji prihod od gotovi ne 1.875 aki .
13. Vakuf mesd~ida H ad:i E jnehana- gotovina 10.000 aki , godinJI prihod od gotmine 1.500 aki.
14. Vakuf Hanife, :ene hadi Ej11ehm1a-gotovina 3.000 aki , godinji prihod od gotovine 360 aki.
l' l'akuf Ferhada nalbanta - gotovina 3.000 aki , godinji p r ihod od gotoYine 360 aki.
16. Vakuf mesdida nalban ta Si i7CI 17CI - godinji prihod o d S duc.<ina 600 aki.
..
.17. ~'a1:uf mesdf.ida Mevlana Arapa- go tovina 2.200 aki , godi r JI pnh<Jd od gotoYine i od dva m lina na Koevu 620 aki.
18. Vakuf kujundije Mehmeda, sina H am ze- gotovina 300 aki,
60d1snj1 prihod od duana u Sarajevu 300 aki i od proviziJe gotovine
~= kr
l. T"akuf Tekije pokoj11og

106

19. Vakuf mekteba hadi Ej r1ebegija - gotovina 6.000 aki, godinji pr ihod od gotovine 900 aki .
20. Vakuf damije Mevlana Arapa - gotovina 10.000 aki, godinji 'Prihod od gotovine 1.500 aki.
21. Vakuf M ehmeda elebije, sir1a H izir elebije- gotovina 3.000
aki, godi nji prihod od gotovine 357 aki.
22. Vakuf ene Skendera krojaa - gotovina 3.000 aki, godinji
prihod od go tovine 360 aki.
23. Vakuf Nesuha vojvode - gotovi na 3.000 aki, godinji prihod
oci gotovine 360 aki.
24. Vakuf gospoe Selime, ene K enana - gotovina 3.000 aki,
godi nji prihod od gotovine 360 aki.
25. V akuf mesdida hadi I smaila - gotovina 6.000 aki, godinji
prihod od gotovine 720 aki i godinje 1.000 aki od dva mlina na potoku Koevo.
26. Vakuf gospoe Aie, kerke vojvode Alije - gotovina 3.000
aki, godinji prihod od gotovine 360 aki.
27 . Vakuf mesdida havade K emala - gotovina 15.000 aki, godinji prihod od gotovine 1.750 aki.
28. Vakuf hadi Murata za mesclicl Kebkebir Sufi - gotovina
10.000 aki, gocUnji prihod od gotovine 1.500 aki.
29. Vakuf mesdida ralunetli H ajrudina sirza Ilijasa - gotovina
14.000 aki, godinji prihod od gotovine 1.400 aki i prihod od devet
du ana 550 aki i j ednog dolapa 360 aki.
30. Vakuf mekteba Alije, sina hadi Ba/abana - gotovina 1.500
alci, godi nji prihod od gotovine i j ednog hana i duana.
31. Vakuf mesclida H avadf.e, pomatog pod imenom Keed:i Sinarz
- god inji p rihod od etiri duana 960 aki.
32. lfa kuf ebedije Uvejsa, sina l sllwilova- gotovina 3.000 aki,
godinji prihod od gotovine 360 aki.
33. Vakuf mesdida hadi Alustafe, si11a JusujoFa - goto\ine
J0.000 aki , godi nji pril1od od gotovine 1.500 aki.
34. Vakuf r11ekteba Mehlllecla elebije, sina Havad:e Duraka gotovina 10.000 aki, godinjj prihod oci go tovine 1.500 aki .
35. Vakuf mesdida Ulllrlog ltavad:e Duraka - godinji prihod
oci 29 du ana 2.090 aki.
36. Vakuf m esdida Jusufa siua Ske11derova - godi nji prihod
od sedam duan a 1.200 aki.
37. Vakuf m esdida i r11elct eba K e11rala vojvode a medre om
i uen icim a - godi nji prci hocl od 19 clua11a u Mahali Cekrekijinog
mesdida 1.500 a k i. Gotovina 10.900 a ki, godinji prihod od goto\in~
1090 aki.
Sr-ednji i manji vakufi u Sarajevu 1604. godine:
l. Vakuf M ehmeda ele bije - gotov.i.na 4.500 aki, godinji pri-

h od od gotovjne 450

aki.

107

2. T"akuf Pija/e,

osloboe1 10g

mba Gazi Husrev-bega -

godi'nji prihod od gotovine 360 aki.

3. l 'akuf H asana elebije - gotovina 3.640
od gotodne 36~ ake.
3.000

gotov.ina

aki,

~-

a ki ,

l 'akuf Murata. osloboenog roba Ajas-pae -

od d,a dueana 500

godinji pni hod

godi nji prihod

aki.

5. l 'akuf !\.ose Sinana - godinj i prihod od zemlj ita 40 aki.

6. \ 'akuf .... . . . - godinji prihod 60 aki .
7. t 'akuf mesd~ida M ehmed-bega sina Mil-meta - godinji prihod
od ducana i zemlji "ta i zakupa duanskog zemljita 4.182 ake.
8. l akuf mesd~ida umrlog Jakub-pae - godinji prihod od d u-

cana i zakupa duanskog zemlji ta 902 ake.

Dodatak O\'Ome vak ufu:
9. l "akuf N esulw 1'0jFode - gotov;ina 10.000 a ki , godinji prihod
od gotmine 1.000 aki.
10. l"akuf .\telnneda - gotovina 1.500 aki, godi n j~ p rih od od
goto,ine 180 ak i.
l L l 'akuf M ehmeda sina Alije
gotovina 1.000 a ki, godinj i
prihod od goto\ine !OO aki.
12. l"akuf lwmamd:.i je K emala
gotovina 3.000 aki, godinji
prihod oJ goto\ine 260 aki.
13. l "akuf Had:.i Ibrahim a - gotovina 3.000 aki , godinji pdhod
od gotonne 360 aki.
1~ .

l'akuf Muraia sina H usejna- .. .... .

godinji prihod od dua n a i

ducanskog zemljita 1.125 ak i, gotovina 4.000 aki.
Dodatak:
16. 1'akl1/ T imurhana - gotO\ina 3.000 aki , godinji prihod od
goto\"ine 360 aki.
17. Vakuf ejha B ajez.ida - gotovina 3.000 aki, godinj i prihod
od goto,ine 300 aki.
18. l 'akuf .. . .. - goto,ina 5.000 aki, godinji p rihod od goto'ine 500 aki.
19. l"akuf e jha Bajezida - gotovina 3.000 ak i , godinji p ri hod
od gotovine 300 aki.
20. Vakuf Ferhada eleb ije- gotovi na 3.500 a ki, godinj i prihod
od goto,ine 360 aki.

15. l 'akuf d:.amije Skenderije -

21. Vakuf mesdida Sinana

duana

elebije -

godinji prihod od sedam

1.260 aki.

22. Vakuf mesdi.ida i mekteba Mimara Sincma - got ovina 15.500

godisnji prihod od gotovine 2.250 aki.
23. Vakuf mekteba i mosla sa raa H asana sina $irme rda - gotovina 15.500 aki, godisnji prihod od gotovine 1.875 aki.
24. Vakuf mesdida hadi Ejnehana - golovina 10.000 aki, god ~nji prihod od gotovine 1.500 aki.

aki,

lOS

25 . Vakuf Hanife, e ne hadi Ejnehana- gotovina 3.000 godinji

prihod od gotovine 360 aki.
26 . Vakuf nalbanta Ferflada - gotovina 3.000 aki, godinji prihod od gotovine 360 aki.
27. Vakuf mesd ida 11albanta Sinana - godinji prihod od S duna 600 aki.
28. Vakuf mesdida Mevla11a Arapa - gotovina 6.000 aki, godinji pt,ih od od gotovine 920 aki.
Dodatak:
29. Vakuf lcujundije Mehmeda - godinji prihod od 3 duana
360 aki .
30. Vakuf Mehmeda elebije sina Hizira - gotovina 3.000 aki,
godinji prihod od gotovine 360 aki.
31. Vakuf Skendera sina Hamze - gotovina 1.200 aki, godinji
prihod od gotovine 180 aki.
32. Vakuf kujundije Mehmeda si11a Hamze - gotovina 300 aki,
godinji prihod od gotovine 45 aki i 300 aki prihod od duana.
33. Vakuf m ekteba hadi Ejnebegija - gotovina 6.000 aki, godinji prihod od gotovine 900 aki.
34. Vakuf damije Mevlana Arapa - godinji prihod od gotovine
1.500 aki.
35. Vakuf Mehmeda elebije sina Hizira elebije - gotovina 3.000
aki, godinji prihod od gotovine 375 aki.
36. Valwf ene Skendera krojaa - gotovina 3.000 aki, godinji
prihod od gotovine 360 aki.
37. Vakuf gospoe S elime - gotovina 3.000 aki , godinji prihod
od go tovine 360 aki.
38. lf a/cuf Nesuha vojvode -gotovina 3.000 aki, godinji prihod
od gotovine 360 aki.
39. Vakuf mesclicla hadi Ismaila saraa - gotovina 9.000 aki,
godinji prihod od gotovine i oci prihoda mLinova na Koevu 1.875 aki.
Dodatak:
40. Vakuf ...... - gotovina 3.000 aki, goctinji prihod od gotovine 360 aki.
41. Vakuf gospoe Aie, kerke vojvode Alije, u nzesdidu lzadi
Mu slilzudina - gotovin a 3.000 aki, godinji prihod od gotovine 360
aki.

42. Vakuf mesdida unzrlog Hajrudina sina Ilijasa - gotovina

14.000 aki, godinji prihod od gotovine, jednog mlina i devet duru1 a
2.3 10

aki.

43. Vakuf m ekteba lzadi Alije sina Ba/abana - gotovina 1.500

godinjj p ri hod od gotovine i jedne kue .. .. . .
44. Vakuf m esdida hode poznatog kao Keedi Sinan - godinji prihod od seda m duana 1.273 ake.
Dodatak:
aki ,

109

45. l 'akuf Fatim e. keri Silu11 w - gotovina 3.600 a ki , godinj i

prihod od gotmine 360 aki.
-16. l 'akuf mesd~ida had~i Mustafe sina 1/ijasa - gotovina 10.000
akci. godi nji prihod od gotmine 1.500 a ki.
47. l'akuf mekteba Mehmeda elebije, sina hode Du raka - go
tmina 10.000 a kci. godinji prihod od gotmrine 1.500 a k i .
Dodatak vakufu hode Duraka:
-18. Vakuf Hanife, Emirah i ...... djece hode D11raka - godi nji prihod od 3 ducana u blizini Fimz-begovog hama ma 360 aki .
49. Vakuf mesdida Jusufa sina Ske11der ovog - godinj.i fPri ho d
od edam duana 1.200 aki .
o. l'akuf mesd~ida Mztsrafe, ' 'e kilhara
gotovina 5.1 00 aki ,
godinji prihod od goto,ine 510 aki.
Dodatak:
51. l'akuf dii'011-kaliba H ajdara
gotovina 3.600 aki , god~ nji
prihod od goto,'ine 360 aki.
2 l'akuf mek1eba kariba lut:ine - gotovina 3.600 aki , godinji
prihod od gotmine 360 aki.
53. l'akuf Mehmeda elebije sina hod~e K emala - za dvjje es
me gotO\ine :nooo aki, godinji prihod od gotovine 2.200 aki i 160
ak i od zakupa jedne ba e.
54. Fakuf mesdf.ida Paajigi ta - godinji prihod o d dva duana
i od zakupa duanskog zemlji ta 2.120 aki .
Dodatak:
s l'akuf I sa i bn ....... Mehmeda - gotmrina 6.000 aki, godinji pnhod od gotovine 720 aki.
-6. l'akuf had~i '1 ensura - gotovina 3.500 aki, godinji priho d
od gotmine 360 aki.
57. Vakuf saraa Alije - gotovina 3.000 aki, godi nji priho d od
!!OtO\ine 360 aki.
58. Vakuf gospoe Emine - gotovina 3.000 a ki, godinji prihod
od goto\'ine 360 aki.
59. Vakuf Pamaki Mustafe - gotovina 3.500 aki , godinji prihod od goto\'ine 360 aki.
60. Vakuf hailad:i ..... - gotovina 3.000 aki, godinji priho d
od goto'' ne 360 aki.

61. Vakuf mesdiida hadi Mehmeda silw Sinww - sa mektebom

u Mahali Cekri Muslihudina - gotovi na 36.230 aki .
62 Vakuf mesdida umrlog Cekri Muslilntdina -gotovina 10.000
aki godi~nji prihod od gotovine 1.250 aki .
Dodatak:
63. Vakuf hadi Mustafe od gotO\'ine 360 aki.

gotovina :U DO aki, godinji prjhod

64. Vakuf Seida vojvode od gotovine 500 aki.

gotovina 5.000 aki , godinji prjh0d

110

65. Vakuf mek teba hadi Alij e - gotovina 7.000 aki, godinji
pl"ihod od gotovine i dva d u ana 1.500 aki.
66. Vakuf mesdicla hadi I drisa - gotov;ina 47.300 aki, godinji
p rihod od go tovine 4.730 a k i .
Dodatak:
67. Vakuf H wlife haw n - gotovjna 4.000 aki, godinj i pr ihod
od gotovine 400 ak i .
68. Vakuf mesdicla Kiliik Ja.z.idi - ... . .
69. Vakuf .. . . .. hatun - gotovina 4.000 aki , godinji prihod
od gotovine 480 a ki .
70. V akuf saraa .... . sina Abdulaha - gotovina 3.000 aki, godinj i p l"ihod od gotov.ine 360 aki.
71. V akuf spomenutog Jusufa- gotovina 2.500 aki, godinji prihod od gotovine 312 aki.
72. Vakuf spomenutog Jusuf a - gotovjna 1.000 aki, godinji
pr.i hod od gotovLn e 120 a ki.
73. Vakuf . . ... spomenutog - gotovina 1.000 a k i , godinji prihod od gotovine 100 aki.
74. V akuf Kureki N esuha - gotovina 3.000 aki, godinji prihod
od gotovine 360 ak i .
75. Vakuf gospoe Emine kerke Atnw de -gotovina 3.000 aki,
godi nji prihod od gotovine 360 aki.
76. Vakuf elela/a Davuda - gotovl na 3.000 aki, godi nji prihod
od gotovine 360 aki.
77. Vakuf K urda subae - gotovina 3.000 a ki, godinji prihod
~~~vim~ a ~ .

78. V akuf gospoe u/izar- go tovina 1.300 aki, godinji prih<)d

od goto vine 130 a ki .
79. Vakuf mesdida hadi Hajdara sina Abdula/za - gotovina
25.600 aki , godi nj i prih od od go tovine i od du ana 3.960 aki.
Doda tak:
80. Vakuf gospoe ..... - gotovina 3.600 aki , godi nj i prihod
od gotovine 360 ak i .
81. V akuf . . . . . . . sina Rustenm - gotovina 3.000 aki , godinji
prihod od gotovine 300 aki.
82. Vakuf mesdida hadi Ejn elwna - gotovina 30.000 aki, god inji p r ihod od gotovi ne 3.500 aki .
83. Vakuf hamamdi SinG/ za - godinji pr ihod od devet duana
1.368 ak j .
84. Va kuf Hasana sina H amze - gotovina 6.000 aki, godi nji
pri hod od gotovine 720 a ki .
85. Vakuf hadi Mura ta - gotovina 10.000 ak i , godinji prihod
od gotovine 1.500 aki .
Doda ta k va kufu hode Kema la:
86. Va kuf Hanif e k e ri Alije elebije - gotovj na 3.000 a ki , god i nji prihod od go tov ine 300 a ki .

111

Si. l 'akuf saraca Ej11ella11 - gotovina 3.000 aki, godinji pril1od

od gotmine 300 akCi.
- 8 . l"akuf . . . . . . kerke hode K emala - gotovrna 2.500 aki,
godi'nji prihod od gotovine 250 ak.i.
9. l'akuf lbralzi111a elebije si11a hod:e K emala - gotovina 4.000
a.ki. goclinji p1ihod od gotovine 400 aki.
-90. l'akuf ..... . kerke hode K emala - gotovina 3.000 aki ,
go<linji priliod od goto\ine 300 a.k.i.
91. l'akuf ........ UFejsa si11a I sm aila - gotovina 3.000 aki god:i'nji prihod od gotovine 360 ak.i.

REVIEW OF MEDIUM AND SMALL VAKUFS

11\: SARAJEVO in XVI e.

The work provides a short re,iew or medium and s mall vakufs

in Sarajem in the XVI e., which, be ide the big vakufs, h ad a significant share in the general development of Sarajevo. A list is given
of these Yakufs that are to be found in t\.vo defteres of the Bosnian
sandak. In the middle of the XVI e. more tha n 40 m edium and s mall
vakufs are registered, and at the end of XVI e. more than twice = 90.
It is a fact that the vakufs registered in both these defters represented
a significant cultural and economic factor. The legators of these vakufs
were from ,arious social scale from the heights of the Otto man feuda l
class to people from the middle social tratum.

112

Dr Adem

Handi

VAKUF KAO NOSILAC ODREENIH DRAVNIH I DRUSTVENIH

FUNKCIJA U OSMANSKOM CARSTVU

U ovom izlaganju elim da ukaem na znaaj institucije vakufa

u domenu materijalne kulture, tj. u procesu formiranja i razv;itka gradskih naselja. injenica je da su se uloge drave i vakufa u tome procesu ispreplitale i proimale. To ispreplitanje uloga bilo je evidentno
i na drugim stranama, ali je ono u Bosni, najisturenijem osmanskom
eja letu prema Zapadu, bilo pose bno uoljivo i specifino. Moe se globalno rei da je uloga vakufa, naroi to u ranijem osmanskom period~!,
bila u toj mjeri znaajna da se razvitak gradova ne moe odvojeno ni
razmatrati od his1orjj e i uloge vakufa. Vaku fski objekti razne namj ene, sa znaajnom arhitektw-om, u kojima je bio koncentrisan cio
vjerskoprosvjetni, kulturni ,j pr.ivredni ivot mu slimana, inili su urbane kosture svih gradova, dok je profana, stambena arhitektura, u odnosu na monumentalne vakufske objekte bila vrlo skromna.
U p er:.ioclu irenja granica Os manske drave, osnovnu brigu drave predstavljala je vojska i uprava, dok je rjeaYanje krupnih drutven ih pitanja, kulturno-prosvjetnih, socijalnil1 i svih drugih, bilo preputeno privatnoj i n cijativi, uglavnom ustanovi vakufa.
Zna se ela su dvije institucije najvie dop rinijele u razvitku gradova osmanskog tipa (kasaba), koje su se urbano obino nadovezivale
na zateene varoi il i su osnivane na drugim mjestima, kao to je bila
ve1n a naj znaajnijih gradova, sjedita sandak-begova. Te institucije
su : a) vakufi, u smislu urbanog razvitka, i b) mu'iifijet - pravna i
poreska povla,tenost gradsk og stanovnitva, koju je davala dravn,
to j e zn a tno dopri nijelo okupljanju s tanovnitva. Meutim, uloge su
se ispn;plitale, i u urbanom razvitku znaajnu ulogu imala je drava.
kao to su j prilikom davanja poresk:ih povlastica \'akufi imali odreenog udje la. O obadva :navedena faktora ja sam ranije i posebno
pjsao. 1)
t) A. Hand i O (or111iranju 11eki!t gradski/i uaselja 11 Bosui u Xl'l
stoljeu (uJoga d ra've i vakufa). PrjJozi Z:l orijentalnu filologij~ (POF) xx~.
Sarajevo 1977, 133-169; Isti, Ein Aspekt der Eusrelulllgsgescluc/ae osmmusch e1 Sliiclte i m B os11ien des 16. Jallrlu111derts (Jedan aspekt nastanka gr:ldova osmans koa tipa u Bosni u XVI stoljeu. - Referat na 2. Intcrn::ttionaJe Arbeitsrag{'mg fUr vorosmanische und osmanische Studien, Hnmburg.

113

) l 'akllfi. Poznato je da je osn ivanje gradova uope, .i na I stoku

i na Zapadu, zapoinjalo poclizanjem bogom olje. U osma nskom periodu

osniYanje kasaba zapoinjalo je obino podizanjem dan1ije, u n ekim

slucaje\ima deni ke tekije. I ako je osnivanje vakufa i podizanje tak
\ih objekata pred tadjalo prosto ostvarenje pobone volj e njegovog
legatora (Yakifa), gradovi nisu nikako formirani bez plana i s tihijski,
kako se moglo misliti. Osnivanje gradova bilo je j edino rezulta t dra vne politike, dok e \'ak-ufi pojavljuju kao izvrioci te politike, us lovljene janum potrebama, najvie trategij kim i komunikacionim. To je
razumljivo, jer je Osmanska drava, kao isla msko-teokratska, morala
biti aktima u formiranju i razvijanj u gradova, koji su predstavljali ne
samo centre organa vlasti i kulturnog ivota, n ego svojom zanatskom
priHedom i pra,e raclionice za ,ojsku. Potvrde o ovakvom procesu
naranja grado,a u Bosni nalazi mo naj vie u popisnim defteri ma i:!:
:X\'I

roljea.

a gledi.ta ko je bio
odreenom punktu, koje e
jante: l) pri,atna (der\'ika),

osniva

najranijeg kulturnog objekta !Ja

postati kasaba, mogu se uoi ti tri vari2) Yladar ka (dravna) i 3) privatna (feu-

dalna).
injenica je da u denii i u na 1111 kraj evima ocligrali odreenu
ulogu u pnobitnom irenju i lama i osnivanju neki h naselja podizanjem sYojih za\ija (tekija). Ta komponenta naroito je bila vidljiva u
i rocnoj Rumeliji, tj. u Trakiji (Bugarska i Grka) Ii Makedoniji, gdje
;,u Osmani bili doselili do ta vog stanovnitva, Turkmena i Juruka iz
:illadola. U tek os,ojenoj Trakiji denrii su, poetkom XV s tolj ea, na
pogodnim putnim punktO\ima osno,ali na stotine svojih zavija, koje
u pred taYijale svrati ta (konai ta) i bile vie u funkciji tadanjeg
saobraaja nego su imale ta od tekijskog sadraja.
Denii su svoje za\ije osnivali po vlastitom nah oenju, a zatim
su od sultana dobijali odre enu zemlju za njihovo izdr avanje koju
su za,jetali za za\'ij u i osnivali prve vaku fe. Da je ta denrika komponenta bila vidljiva i u naim krajevima nave u nekoliko primjera:
Jake indicije go\'ore da je i Sarajevo imalo takav poetak. O t0
me SYjedoe dYa denika niana iz 1462. godine, koje je gocline datirana Yakufnama Isa-bega Ishakovia, zapovjednika Bosans kog krajita.
Ti niani: Ajni-dede i Semsi-dede, s tajali su uz nekadanju malu damiju sa dnenim minaretom i ujedno uz tekiju u okviru parka, kod
dananjeg Higijenskog zavoda. Uklanjanjem damije n iani su preneseni preko puta, u harem Ali-paine damije, gdje se i danas nalaze.
Datum njihO\e smrti (1462) govori da su ivjeli tu prije nego j e I sabeg sainio S\'oju Yakufnamu za svoju tekiju i da su, vjerovatno, bili
osni\'ai pnobitne zavije. Dananju Hunkar (caPsku) damiju I sa-beg
Je podigao po nareenj u iz dravnih s redstava, prema t radiciji pe t
godina prije svog uvakufljenja (1457).

5-10. S~ptembar 1976), .Slidostforschungen XXXVII, R . OJdenburg - Mi.inch:n J?t8 .. S. 41---79; Isll, B osnc:'d.a X VI-c! y iizyilda kasaba/ar in gelimesini11
b.a.._, o.. elltklen (l'\eke karaktenstJke razv1tka gradova u Bosni u XVI s toljecu - Referat na l~ Kongresu turske historije u Ankari, 21.- 25. I X
1961 ' ~(evren". br. 33, P~1tma 198.~, 43--48; Isti, Zr1aaj muafij eta u mzvitku
gradskt/1 r1asel1a u B osm 11 XV l " 'J eku, Jugos lovenski istorijski asopis (Jl),
1- 2, Bt::()grad 1974, 60---Q9.

114

Drugi pnmJe r, kojeg nalazi mo zabiljeena u popisu Bosanskog

sandaka iz 1489. godine, jeste prvobitna zavija u Rogatici, koja je
nazivana Cel ebi-pazar. Zaviju je osnovao neki dervi, po imenu Muslihudin . Zem lj i te oko zavije darovao je Muslihuddinu Mehmed Celebija,
sin spomenutog Isa-bega I s h akovia , koj i je na tome podruj u bio
zajim ,j u iji j e zijamet spadala Rogatica , a koja se prvobi tno zvala
Vrae, a od Log vremena Celebi-pa zar, po Mehmedu Celebiji. Oito je da
s u Me hmed Celebija, kao i otac mu Isa-beg, proteirali dervie, te i
sami pripadali tome krugu. Rogalica je te godine imala 86 kua, od
kojih sa mo S musl.imanskih, .i to sve novi mus limani (olae kranin).
Ta zavija bila je tu prvi kul tni vakufski objekat. Jasno je da je u ovim
us lovima o na predstavljala vie kon ai te i musafi rhanu, nego tekiju.
Trei primjer je Visoko. U istom izvoru nalazimo zabiljeen slian sluaj. Bosansk i sa ndak-beg Ajas-beg je tu prije 1489. osnovao
tek iju, kao prvi mus limanski kultu rn i objekal. Tada je Visoko preds tavljalo znaajnu kransku va ro, od 6 veih mahala, sa uJ..."Upno 22 1
kuom , od koj ih samo lO muslimanskih, i to sve novi muslimani. A
u vrije me podizanja tekije broj muslimanski h kua bio je jo manjU)
Mogao bih navesti jo nekoliko lini h primjera, ali ne moemo
se na to me zad ravati.
Ipa k, ova dervika komponenta bila j e s koromna, slabana i kratkotrajna, j er je tamo gdje je i postojala ub rzo dolazila u sjenu slubene is la mske linije, tj . kratko iza tekije podizan i su drugi vakufski
objek ti, damije, mesdidi i drugi .
Druga varijanta u formiranju grad ki h naselja sastojala se u
inj enici to su na raznim pun ktovima, kao prve kultne ustanove, podizane tzv. carske damije, koje su faktiki bile drZavne. Tako je kroz
j edno s to lj ee, od sedamdesetih godina XV do seda mde etih godina
XVI s toljea, tj. od vladavine Mehmeda li do kraja vladavine Sulejma na II, bi lo u Bosni podignuto 25 nom inalnih carskih damija, kojima
su bi li udare ni temelji sljedeim kasabama: Sarajevo i Zvornik prije
148 1 (za Mehmeda II, 1451- 1481); Foa, Roga tica, \Wegrad, S rebrenica,
Travnik, Pr u ac, P rozor i Nevesinje prije 1512 (Bajezid II, 1~ 81 -1 5 1 2) ;
Kneina, Do boj i Stolac prije 1520 (Selim I , 1512- 1520); zatim: Jajce,
Ban ja-Luka, Donja Tuzla, Bijeljina, Gradi . ka, Ka rnengrad, Oborci, Glamo, Drn i, Do bmn, Blagaj kod Mo tara i Jezero kod Jajca prije 1566
(Sulejma n II, 1520- 1566). Kasnije, i kasaba D:,isr-i Kebir (Veliki Most)
n a r ij eci Uni, kako se prvobi tno nazivao Kulen Vakuf, o novana je
podizanjem damije ulta na Ahmeda I (1603-1617). Treba naglasiti d~1
se u svim navedenim s luaj evima radilo o najranije podignu tim bogomoljama, koje su preds tavlja le poe t ak urbanog formiranja pamenutih kasaba. Ima, meutim, s luajevi ma da u u jednom mje tu bile
podignule i po dvije ca rs ke damije. Ta ko je u Zvomiku, pored Fatihave u okviru tvra ve, bila pod ignuta i Sulejma nija damija u podgr:tu, koj a j e fakt i ki preds tavljala poe tak u rbanog formiranja dana~2) A. Hancli , O
sto/jen (X\f.ci

yi.izyilda Bosna'da ehir ycrlcmdcrinin 1-.umlu'und.l

ki dervi Jerin rolleri. -

Refera t na Il l Mcdw1arodnom ko ngre u tu rkologij

u XV

n/ozi der11ia

11

for111i r a11j11 gradski/t lltlse/ja

11

B os11i

u Is tanbulu, septembar 1979), POF XXXI, 169-178.

115

nje L toimcnc ka abe. U Rogatici je, pmed navedene Bajczidove, bila

podignut a i damija elima II 1573. godine. I sto tako je u Jajc11 po red
ulcjmanije damije bio podignut i m csdid na imc istog sultana , kao
.:-entar druge posebne mal1ale. U Glamou je, opet, bila podignuta sultanska damija Meluneda III (1595-1603) ka nije, ne kao prva u toj
ka abi.
Da u \'e nmedene damije bi le faktiki dravne, a ne sultans kc,
ima \i'e dokaza. One nisu imale voje vakufe, zavje tana dob ra za
njiho\o izdraYanje, nego u samo na osnovu ul tanski h na teenja bile
podignute iz dramih redsta\a i iz dravni h sred tava p l aa n i njihuvi
slubenici. Zatim, nije pronaena ni jedna car s ka vak ufnam a koja se
odno i na bilo koju pomenu tu d am ij u u Bosni, a ni ti se i u jednoj
\akufnami na\edenih sul tana spo minju i car ske damije u Bosni: ~-l
saraje\~ku caren1 damiju, na primjer, iz popis nih defte ra sc vidi ela
u njeni slubenici: imam, h ati b j muezin bili timarlije, dok u osta li
tro'kO\i: za o \jetljenje, prostirku i popravak i splaivani iz dravne
ka e. Taka\ je luaj bio a vim navedenim nominalnim carskim dam;jama Kaka\ je bio postupak pri pod izanju takvih damija govori
nam jcd.1n sauYani nat pi a nekada' nje carske, Bejezidove, damije u
t\Ta\ _ Pru aL. Pukim luajem . amru1 je am o natpis, koji se d anas
~U\a uz lllrbe poznatog Hasana Kafije u Pruscu. Tu u prcvodu s toji:
Po 11arcwju su /ra11a Ba je ::.ida podigao je d:a111ij11 pokoj11 i ! sken derpaa ~odi11~ 893. (tj. N88), a obnovio kadija iz Akhisara godi11e 1010.

zj. 1601-2). Dakle, lokalni funkcioneri podizali su takve damije po

::.UJtanO\om nareenju i na sultano\o ime. Taj Skender-beg, odno no
Skender-pasa, porijeklom sa naeg tla, bio je krajem XV tolj ea tti
put..t bo~anski sandak-beg, zatim rumelijski beglerbeg i kube vezir;
umro 1.50-t. godine. U podruju dana ' nje Skenclerije, po kome je i d o
bila .mt. imao je tekiju kojoj je za\jetao znaajne posjede u Veseloj
Sr:ai kod Prusca. ~jegov sin Mu tafa-beg je uz oevu tekiju podigao
jo damiju.
Iz naYedenih primjera se \idi da je Osmanska drava ini la ne::.lo
~to je bilo isto u sferi \akufa, podizanje damija. Me utim, sve c;e
10 uk:apalu u ~ire interese osmanske politike u ovom isturenom ejaletu
prema Zapadu, jc:r su gradO\i, kako je istaknuto, predstavljali glavni
oslonac tadanje drave. Zato, kada sc u povoljnim uslovima i nastalim potrebama za fo rmiranje i razvitak jednog gradskog naselja na
odreenom punktu nije naao neki lokalni feudalac da svojim zavje~tanjem zapone podizanje takvih objekata, onda j e to inil a drava
iz !.\O',ih ~redstaYa. Kako se \idi, u poe tku gradovi se razvijaj u u pozadini, u istonoj i srednjoj Bosni, a ka!>nije, naroito poslije Mohaa
'1 .526) i propasti ugar!:.kog kralje\'St\'a, granice Bosne postaju sigurnije,
a i blam !:.e bio znatno proirio, pa je najvie kasaba u Bosni bilo formirano za \Tijeme Ylada\ine Sulejmana II (1520-1566).
Treu varijantu osnivaa nekoli ko sred nj ih i manjih kasaba u
Bo~m <..mili !:.U lokalni feudalci. Potrebu osnivanja t akvi h kasaba iziskivale !:.U razne potrebe, bezbjednost putova i saobraaj a i sli nog,
1
J A fhnd:i, O formiranju nekilJ gradskih
IOIJ&:u, POF XX\ . SaraJtvo 1977, 133-169.

116

11ase/ja

11

Bosni

11

X VJ

koje je utvrivao nadlen i kadij a. U takvim prilikama nali su se pripravn i izvj esni funkcioneri, obino rodom iz dotinog kraj a, koji ;;u
esto sluili i na sultan skom dvoru u Istanbulu, koji bi kao imuni ,
podizal i ne samo dam ij u nego pravi ansambl graevina u okviru svog
vakufa: kultni h, kul t umo-prosvjetnih i privrednih, tako da je u kratkom vremenu nicala kasaba sa svima nunim objektima, i to samo
j ednog osn ivaa. Nekima je od strane Porte bilo 'i nareivano da na
odreeni m punk tovima n a taj nain osnuju kasabe. Tako je osnivan
danan j i Mrkonji-Grad, koji se prvobitno zvao selo Gomja Klaka, zatim kasaba Novo Jaj ce, pa Varcar V akuf i na kraju dananj i naziv.
Osnovao ga j e H adi Mus tafa-aga, sin Mehmed-bega, rodom iz istog
kraj a , koj i j e krajem XVI stolj ea bio na carskom dvoru kao kizlar-aga
(uvar su ltanovog h arema). On j e tu oko 1592., kako i tamo u njegovoj
vakufnami, podigao niz graevina: damij u, mekteb, karavan-saraj, ban
od 20 soba, 24 duana i jed nu pekarsku pe, ime je to mjesto dobilo
s ta tus kasabe.4)
Po u gledu na prvog, j edan dr ugi domai sin , Mustafa-aga Ljubinac takole r na slubi kao kizlar-aga na dvoru, na isti nain j e, osnivanjem svog vaku[a i podizanjem niza obj ekata, osnovao kasabu Ljubinje
oko 1594. godine.5)
Na isti nain bila je osnovana nekadanja kasaba Glasinac, koja
se nalazila u bl iz ini dananjeg Sokoca. Osnovao je lokalni funkciont:!r
vlasti neki Hadi Ibra him-aga , 1589. godine, podigavi tu u okviru s\og
vakufa: damiju, karavan-saraj, mekteb i izvjestan broj duana.6)
Na isti nain bila je osnovana kasa ba Rudo na Limu, koju je
osnovao Mustafa-beg Sokolovi oko 1555. godine.7) Na isti nain osnovao
je Novu Kasabu na Jadru budimski vezir Musa-paa, neto prije 1 6~3.
godine, a bio je rodom iz foanskog kraja. Na isti nain bilo je osnova no i nekoliko drugih kasaba. 8)
B ) Mu'iifiyet. Sto se lie mua[ijeta grad kog stanovnitva on se
sastojao u to me to je stanovnitvo p ravno bilo osloboeno rajinskug
statusa i u jedno osnovnog raj ins kog poreza, tzv. resm-i ifta. Takm
osloboenje davala je drava. Ono je bilo uvjetovano stepenom razvitka samog mjesta. Pored dovoljnog broja naseljenog muslimanskog st::~
novnitva (vei muslimanski denwt) morale su postojati kultmna i
prjvredna komponenta, tj. treb ala je biti podignuta bar j edna damij::~
(ne raw1ajui m esdid), i odreen sedmini pazami da11, kao i da je
pos tojala izvj esna arija (zanatstvo). Postupak je bio takav da su lokalni organi vlasli, obino nad leni kadija, podno ili predlog, zatim je
izdavan carski berat i dotino mjesto je bilo upisano u spisak kasaba.
Os l obaanj e r ajin skog statusa predstavljalo je znatnu pridlegij u, j er to stanO\rni tvo nije vie bi lo upisano ni kod jednog spahije
4) A. Ha ndi, isto, 156--165.
5) Hivzija Hasandcdi, Hercegovaki vakufi i !'a~ifi (referat na imp<>
ziumu : I ns titucija va kufa i njegova uloga ... ), rukopis, s tr. .J~ .
6) A. Han d i , O {ormira11ju ... , 138-J.JO.
.
7) A. B ejti, Rudo i rudski kraj kro: vijekove, Rudo, pomeruca pon>dom 30. god inj ice Prve ymlc ters ke bdgade, S::~~ajevo 19? 1, 1 73-~.Jl.
B) A. Bcjti, Nova Kasaba. u Jadn.t,. Godi .nJnk Dl. BtH, SaraJevo 19ol ,
245- 249; I s t i, Uloga valcu.fa u tzgradllJt t razv11k11 11atlt gradova, arotlnrt
Uzdanica, Kalenda r za 1944, 153-16 1.

11 7

kao nj.-.. ~1oglo e bez doz1ole prc c liti iz jednog grada u drugi i
licno. Uz to o Joboenje raj in kog s tatusa, g rads ko s tanovni tvo j e,
obino, bilo o lobaano i od izvanrednih dravnih poreza, tzv. 'aviiriz-i
dimniye 1e t c kfif-i o1i iye i drugih name ta, i to za1nis no od z naaja
samog mje ta (.t rategijskog, komunikacionog) i eventua lnih s lubi koje
je ono nsilo. a pramog gledi ' ta drava je davala takva o loboenja ,
jer u grad ka podmja od p rog la enja mjesta kasa bo m pripadala
dr~ni kao mulkomi po jedi (akarat kuita i dvori ta). U poe tku
grad kim podtujcm je prog!a' a1an amo centar ka abe, tj . ar ija sa
glamom damijom. dok u perfierne mahale, u koj e j e redovito spadala i kran ka Yaro, o tajale i dalje obina raja (gayr-i 111u '.f). Daljnjim raz~itkom grada podru j e muafije ta se virilo i na ma ha le okoje
~u dobijale clemente mu liman kog grada (damija, mesdid i s l.) . Za
o~Joboeno grad~ko podruje dra1 a je dotadanjem ti m ar-sahibiji nadoknaiYala drugim plilwdim a.

C popi~mm defterima iz XVI toljea kao razlozi o l obaanj a

rajin kog :.taru a i o nomog rajin kog poreza resm-i ifta navodi se
0bino:
da je mje to po talo ka aba , tc da e njeno s tanovni tvo ne
ba1'i zemljoradnjom, nego da il'i od gradske privrede (zanatstvo i
trgo1ina), a o l obaanj c od dravni h vanredni h poreza avariz-i cliva>11\'C l'C teka/if-i orfiye bilo je mo ti visano razliito, kao npr.: >> tO je
stanom.ino bilo oba1ezno da ide a andak-begom u naval u, ili to
uYa i popral'lja neki mo t, ili > to ue tvuje u rudars ki m, odnosno
''-' ..~r,kim po l01ima i tome li no.
Po tupak progla enja jednog mje!> ta kasa born i davanjem muafiyeta nije u poznatim kanun-na mama jasno formuli ano. O tom e s u
u1ijek s1akom mjestu izda1ane po ebne 11111'.f-na111e u o bliku s ultanskih fermana to je u popisnim defterima obino u obliku biljeaka
bilo konstatol'ano.
Institucija muafijeta (oslobaanj e rajinskog s tatusa i davanje
poresh.ih osloboenja) predsral'ljala je glal'ni faktor u okuplj anju s tanOinitYa i relatil'no brzog razl'itka gradova orijenta lno-muslimanske
fizionomije. J
Osim draye i vakufi u Bosni doprinosili su u o kupljanju s tanom.isna. Ima vie podataka u izvorima o tome da su boga tiji vaku5
u cilju breg naselja1anja plaali i izvjesne poreze umjesto naseljenog
stano1nit1a. Tako je jedan od \'elikih vakifa grada Mostar a, ej van
ehaja, s1ojom 1akufnamom iz 1554. godine, propisao sljedee: Neka
se iz ,akufskih Hedsta1a koja preo!>tanu, za muslimane kasabe Mostara, plaa drlalni porez zvani 'av.riz.. Pred kadijom e se iz carskog
avariskog deftera utiTditi 1isina avariza za Mostar i mutevelija vakufa
e isplatili muhtaru s1ake mahale onoliko koliki iznos avariza otpad a
na pojedmu mahalu J Treba istaknu ti da je t o vrij em e, s re dina XVI
stoljea, predstaYljalo fazu formiranja te kasabe.

).\l

' A Handl!C, lnaa1 muafijeta 11 ra zvitku gmdskih naselja u B osni

1jekt1 JJ(;, 1-2, Boograd 1974, 60-69.
'l M. Muj i, Jezike i sadri inske osobenosti vakufnama iz M ostara,

POF XX\ '>arajcn, 1974, 212.

118

Takvu odredbu nalazimo i u vakufnami I smail Celebije u Foi iz

1664. godine, koj i je odredio iz svog vakufa godi nje po 1.000 aki na
ime dravnog poreza avariz-i d ivanije za siromane stanovnike iz svoje
ma hale, Lj . Mus tafa-pa ine mahale u Foi.
Sli n u odredbu
takoer za Mos tar, iz

nalazimo i u vakuf-nami Ahmed-bega Lakiizade,

sredine XVII sto lj ea. U toj vakufnami je odreeno da se iz vakufski h sreds tava izdvajaju dnevno po dvije ake i
upo trijebe za p l aanj e dravnog poreza zvanog 'aviir iz, za siromane
s ta novnike njegove mahale u godinama kada dotini stanovnici budu
obavezni ela pl aaju taj porez. 11 )
Va kufi su dalje preuzimati na sebe i neke poreze koji su pripada li spahiji. Takav je s luaj bio sa ranije navedenom kasabom Glasinac,
podignutom na opasnom derbendu radi obezbj eenja puta. U popisu
bosans kog sandaka iz 1604. godine o tome j e zabiljeeno sljedee:
Spomenuti vakif Hadvi I brahim-aga j e, u namjeri da se to mjesto
naseli i oivi, preuzeo obavezu da njegov vakuf umjesto naseljenog
s tan ovni t va plaa gospodaru zem lj e poreze: p ristojbu trnog bada
i pristojbe na povre l p elinj e kon ice<c 12)
Sli n e podatke na lazimo i kod drugih mjesta, gdje vakufi u cilj u
to breg n aseljavanja preuzimaj u na sebe o dreene poreske obaveze
umj esto n aseljenog stanovnitva.

Uloge vaku fa i drave se isprepliu i teko ih je razdijeliti. Tijesn a sprega i podudarnost uloga drave 1 vakufa u razvitku gradova dobrim dijelom je proizilazila iz navedenih specifinos ti Bosne kao krajikog ejaleta .
Takav tok imao j e razvitak gradova u Bosni u klasinom periodu,
tj . do Karl ovakog mira (1699), u kome su gradovi privlaili samo
muslimansko sta novnitvo. Zateeno kransko varoko stanovnitvo se
jo i smanjivalo usljed prelaenja na islam, a novo nije pridolazilo, jer
kao zemljoracln ika raja ostajalo bi naseljeno u periferiji i nije moglo
da mijenja svoj rajinski status. Iznimku su inil i zanatlije, dobrim dijelom pridoLi i iz okolnih sela. Ako u bili uklopljeni u esnafe i oni u
bili osloboeni rajinskog statusa. Meutim, tak\ri h zanatlija je bio mali
broj. U popisnom defteru iz 1604. godine odreen broj kr ana zanatlija, koji nisu bili n iija raja, bio je evidentan u Sarajevu (93 domainst va), u Ba njoj Luci ( 18) i jo u elva-tri grada po nekoliko kua.U)
Ve od poetka XVIII s t., pod uticaj em vanjskopolitikih zbivanja, mij enjaju se uslovi i za kra n ko stanovnitvo, pa se i ono poinje na eljava ti u gradove.
ll) Vakufnama (fo tosnimak) Ahmed-bega Laki ia u Orijenta lnom ins litutu. P ripre mljeno (M . Muj i) za izdanje tog instituta u svesci: Va kufnam e dz XVII s t o lj ea.
12) A. Handi, O formiranju .. . , 138-1-10.
ll) A. Handi, O gradsko111 slliiiOI'Ilii t' ll 11 Bos11i ll X\ ' f 1jek11. POF
XXVI II-XX I X, Sarajevo 1980, 2~ 7-256.

119

THE \ .AKUF AS BEARER OF CERTAIN STATE AND SOCIAL

FUNCTION S IN THE OTOMAN EMPIRE

This work cxplai nc th e r ole of the vaku f in tl1e formation and

deYelopment of to\\n ettlem unts o f Otom an t ype in Bos na in the
XY & ::\TI centuries. The ro le of the Yakuf was so s ig nificant in the
domam of material culture that the developme n t of towns ~s impo-~ible to ::.tudy :,eparate from the ,akuf's role. Mon u mental vaku f
building constituted the wban framework of all towns with a Moslem
physionom~.

A ~i!!'nific:mt contrib ution to this p rocess was a lso m ade by

Ottoman state, e::.pccially in th e la t accumulation o f p opulation in
the tO\\ns. becau~e the town Mo le m population was freed from r aja
status )1u 'af); it did not pay ba~ic raj a ta-'\:es, n amed resm i ift, a n ci
it \\'a nor ::.ubmitted to spahija. It was a mid dle class between th e
Yillage raja and the fe udal class. Th e state also had a significan t share
in the urban forming of towns of the Ottom an type (kasaba) beca use
in difJLrt.lll places the so called Sultan's rnosques were b u ilt, as the
first religious builiding . The contribution o f the va kuf was n o ticable
in the accumulation o f pupulation. Some va ku fs took on tax obligations in order to cnlarge a town p op ula tion as q uic kly as possib le.
Thert. \\ere thc:.e type of ka aba fo w1der in Bosna : Derwish ,
~tare and feudal. The fir t religious bu ildings were es tablished by
denu;hL!> - their Zana! (tekije) in ::.ome p laces. More often settlements began with a m osque built by the s tate (th e emperor's m osque).
A good number of kasabas was formed by b u ilding of a m osque and
other Yakuf buildings b~ some [eudal lord. Some feuda l !or-d s and
local officials wt.:re al o ordered to establish t heir vak u f, religious
and other buildings and to stan to e tablish th e town settlem ents,
where ir \\a!> nLCL~!>Jry because of ::.,ra tegy, communications e tc. l n
tlus case, as well as in the building o[ s tate m osq ues the need s of
the state was exprL'~~cd in the form ing of kasabas .
. I t can be said, in short, that ,akufs have p layed a significa n t
role :n the total soLial de,eiopment o f Moslem s. At t he b eginniwr
\\as the arm~ and administration fi r~t and basic concern of the Ott;
ma? state, and the sol\ing of the major social q uestions: cu ltur al, educatiOnal and etc. was left to private initia tive, m ainly to th e ins ti t u tion
of Yakuf.

120

Dr Sulejman
ZNAAJ

Maovi

l ULOGA VAKUFA U RAZVOJU ISLAMSKE DOKTRINE

I DANAS

Uvod
I sla m kao zavrn a Boja objava, upuena cijelom ljudskom rodu
i za sva vrem ena i prostore u budunosti, sadri smjernice za osnovne
zadatke ovj eka na ovom svijetu: is tu i iskrenu vjeru u Jednog SYcmogueg Stvori telja i eti ko p onaanje, kao u vjete za trajnu sreu.
Uzvieni Kur'an a. . redovno povezuje iman i ihsan - vjeru i dobro i nstvo, do te mjere da je prava religija neodvojiva od moralnih vred
n o ta. U to me smislu se i u eriatu, kao prakt in o m odrazu vjere, odanost Bogu oituje kroz dva oblika: ibadetu ahsij je i ibadetu malijje
(osobni i imovinski ibadet).
Druga bitna doktrina, koju sve vie istiu suvremen i islamolozi,
j es te: is lam svojim principima i me todama n aj prije nas toji mijenjati
ovj eka, meu os ta lim i u etiko bie, ela bi takovi ljudi mogli iruri
vi i tip s r etnog dru tva. Bez preporoda pojedinca nema dubljih promjena n iti u ponaanj u skup ine. Otuda se i sadraj Objave u mekanskom
periodu usmjerava na mijenjanje murika u vjernike, ela bi tako izgraena, m akar i mala, skupina mogla u meclinskom periodu primati ocij aJne i ekonom ske norme Ku r'ana a. . radi izgradnje nove zajednice
na Arabijs kom p oluo toku .
Broj ni i s tra i va i , ttm1 aei poznati aje t o prvim ashab ima kao
naj bo ljoj gen eraciji koja je ika da pos tojala - nemaju drugo objan j en j e za n agli - ne samo ekonom ski, ve i kult urni i duhovno-etiki
p reporod ve ela je to bila poslj edica dosljedne primjene odredaba
Kur'ana u p rak s.i, koje mi n azivamo ima ns ki i islam ki arti. Na pros toru od Atlan s kog do Tihog Ocenana za sam o s to godina nastal<~ j~
p osve n ova kultura, koja j e u seb i nosila i duboki hwnan izam i razvoj
brige za n a uku, prosvj e tu i socija ln u zat itu. Najprije pojedinano, a
k as n ij e organizira no dobroins tvo - u kome va kuf ima posebnu ulogu
- otvori lo j e ovjeans tvu n ove vidike, p a s u m n ogi narodi traili da
is la m im prije d oe u njih ova podruja ogrezla u brutalnostima robuv l a s ni kog i fe udaln og d r u tva.
121

Sklad dul10vn og i ma terijalnog

lako Kur'an a. . naglaava du hovni svijet kao b ita n a fiz i ki
k:10 njegom cmanaciju, on izrii t o trai od vjernika da nipoto ovaj
S\ijet ne zaborave, jer je on predmjet dl'Ugome. Samo ovdje na naoj
planeti se oituje ko je i kakav vjernik, i ovim stie onaj vi i. Oda bir:-~juci redinu izmeu krajnosti, islam i u ovoj dokrini tr ai umjen>
nos t, izmeu odricanja ovozemalj kill dobara i golog uivanja materijalnih . kako se odraa,a kod nekih dmgih vjerskih skupina. Materijalna dobra u nuna i bitna zn opstanak i progres, aJi sam o kao s redsno a ne kao cilj.
U poznatoj pariskoj studijP) istie se da je ekonomski ivot
sastanu dio islamskke dokhine, usmjeren na stvaranje maksimaln ih
U\'jeta s\akom graaninu, uz motivi1anje na rad, nauku i solidarnost.
Svaka eksploatacija se m01a ukidati, a nizom vjerskih matel"ijalnih
obaveza eli se ublaiti razlike meu imunim i onim sa manjim sredsnima, ali kao pravo ovih posljednjih a ne milostinja. Zekat kao klju
na prestacija izriito ima i taj zadatak.
Islam u krupnim c rtama daje osn ove ekonomske organizacije,
0dstranjujuc:i kamate (lih\U) i druge elemente koji o mogu avaj u izrablii,anje.- Ogranienja pri,atne imovine u korist zajedn i ke vrlo su
efika ne. narotito ako ih pr imjenjuje dra,a . Imun ijima se prua an~a da taj dar Boji, kao i S\'e druge posjede i sp osobnos ti, upotrijebe
za ire interese (opte po treb e Islamske zajednice) kao: vakuf, zeka t,
kurban. ~adaka i dr.
Za realizaciju sretnijeg lj udskog dru tva islam uvodi niz et i kih
normi, ija je p rimjena u pnom s toljeu po hidri pokazala da dru tvo
moze biti bar bez siroma v n ih i o nih \'eoma bogatih. Stoga su u pravoj
islamskoj zemlji (pri dosljednoj primj eni odredaba o zekatu i sadekai
fitru) nemogue posljedice koje je k a pitalizam izazvao na Zapadu.3) Od
s\akog koji posjeduje preko SYojih normalnih potreba Allah d. . t rai
da dade S\'Ojoj porodici, rodbini, susjedima i lokalnoj zajednici, kao
1 iroj u \idu drave.
Islam trai stalnu preraspodjelu dohotka i promet dobara.4) U
Kur'anu se izri ito is ti e: neka to (bogastvo) ne ostane sam o u krugu
bogatih meu Yarna (59 :7). Brojne pohvale su upue ne onima k oj i
daju sugraaninu u nevolji i ulau za op e dobro. Kad je Muhamed
a. s. zatra7io od ashab a dop ri nose za ope potreb e jedan je od govorio:
L kui rnsam ostado nita osim lj ubavi prema Bogu i Nj egovu Poslaniku.<
Vakuf - istorijska kategorija
Postoje brojni podaci o zad ulbina ma kao obavezi koju su ranije
objaY!jene religije pojedinim plemenima i narodima traile od svojih
pripadnika. Dokaz su tome nebrojeni hramovi i drugi vjerski sakraln i
'Jbjekti ~irom S\'ijeta. I u politelis tikim grupacijama veliina h ra mova
1 ostalih prostora za ritual, pokope vladara i humane svrhe smatrana
Je odra1..om 'eliim: '"jere i snage monarh a.
Meu Bo7jim poslanicima prije Muhameda a. s . isticao se vaku flJenJima I brahim a. s. (davanjem svoje imovine za trajne svrh e sluenja
BrJgu il1 prJmoi Njegovim sljedbenicima na zemlji).5) U Palestini i da-

122

nas pos toji grad pod nazivom nHalilur-Rahman sagraen od njegovih

zaclu7.bina. Da l.e ko naj vei njegov hajrat je Kaba u Meki , koju je on
sagradio po Bojoj odredbi.
Povjesno gledano, me utim , vakuf je kao institucija znatno iri
od zaclu/.bi na u osta lim religijskim sis temima, koje su bile gotovo isk lj u i vo hramovi. Kada su pojedinci darovali eljeli su rtvu uinih
svom Go podaru; iznimno u nekim kranskim grupacijama su jo~
preko c r kava davani objekti za azi Je ili milodare. Vakuf je u eriatu
neto daleko ::lire, ukl apaj u i se u itav ekonomski sistem.6)
Na pozna toj VI Konferencij i Akadem ije za islamska istraivanja7) da t i su neki noviji pogledi na d uboku povezanost islamskih normi vjerskog sa svakodnevnim ivotom. Dugo vremena i nakon to je
islamska drava preuzela direktnu brigu za zdravstveni, obrazovni i
socijalni ivo t graana, vakufi su egzistira li i razvijali se, prerastav~i
u itav posebni sistem.
Prema nekim a utorima islam je teio da trajno osigura moralnu
obavezu vjernika prema svome sugraaninu kao akt solidarnosti c!a
ne bi prestala veza ljubavi i portvovanja, a ko bi samo drava gajila
oblike zai;tite, koji inae mogu lako postati administrativni i hladni,
bez neposrednog udjela dobrovoljnog rada graana. U tom socijalnom
okviru 8) tei lo se primarno meusobnom pomaganju a kada je ono
za tajivalo javlja la se organizirana vlast.
Vakuf u eriatskom pravu
je od poetka obuhvatio posebni tretman nekretnina i
pokretnina koje sc daju u vakuf, morao je on nai mjesto u erijatkom pravu. Njegova dvojna uloga: ekonomska i socijalna, uticala je
donekle na priklju e nje tog instituta pravnim segmentima, to je omelo
Izras tanje posebnog \'akufskog prava, iako je to on zasluio i po S\'om
obimu i po znaenju. I pak se u svim edicijama koje globalno govore
o is lamu, vakuf uvijek tretira i kao clio vjerske doktrine, ali i kao dio
eriatske juris prudencijc.9)
Al-Azhar, 10) tc drugi islamski i straivaki insti tuti i centri dublje
u ulazi li u raz rad u crijatskog prava i njegovih sastavnih dijelova.
Vak uf j e a naliziran i kao ugovorni akt, a li i kao testament i obavezno
bio regis triran preko erijats kog s ud ije. U veim povje nim izdanjima
o crijat kom pravu 11 ) vakuf j~ ugla\nom bio tretiran u ok\'iru pojed inih zema lja, j er e i razvijao dosta raz liito. lino je bilo i a u \ajanjem posebn ih zakona ili s istema o vakufu u nekim oblastima, kao
u Os manlijs kom cars tvu.'!)
U djelima nekih o rijentalis ta o razvoju crijatskog pra\a 13) istie
se raznovrsnos t uloge vakufa, iako katkad i pogreno, apostrofirajuci,
izmec1u ostalog ela je o n navodno s luio i za osiguravanje sred tma za
vo enj e ra tova na koje je Mu.hamed a. s. kao oclbrambcnc bio pnnlLlran. S d ruge s trane, nerazradcnost vakuf kog prava uticala je i na
zloupotrebe od s l ranc mutevclija i nebrigu vakuf kih uprava, jer pena Jni s i tc m nije bio razralcn i primjenj ivan kao za druge dijelow
criatskog prava.
U novije do ba pojedine i Ja ms ke zemlje pokuale su usmT~lli
ovaj dio pravnog s i lema, r adi zalile preo talih vakuia i njiho\og
Budu i

123

boljeg ko ritenja. Neka suwemena naela 1 4) ovog prava sc sad a vie

koriste, kako bi privredni progres zaJwatio i esto zaostale vakufske
objekte i zemljira iza opeg pmgresa. I grupa is lamskih teologa i
pr~n'!1ika koji predlau reforme 0\og segmenta prava prem a suvrem enim pouebama dmtvenog razvoja 15) uticaJa je na neposredniju dravnu brigu i modernizaciju poslovanja vaku fa.
Sutina vakufa

Prema saetku datom u islamskin1 enciklopedijamal6) vakuf j e

darmana im mina, za " tiena od prodaje, otuenja ili drugiJ1 ob lika raz\'la"cenja data u \jerske ili dobrotvorne svrhe, putem koritenja njenih plodma. ZasniYa je trebao biti punolje tan i uivati vlas nitvo u
cjelini. Unato nekih razlika meu islamskim pravnicim a, va kufsko
pra\o je prih\atilo i u\akufljivanje o dreeni11 pokre tnih s tvari.
Iako je od poetka vaku flj enja ins is tirano da se njime rukuje
na najbolji mogui nain i stalno izvrava ne samo volja vakifa ve i
plodoYi u korist namj.ene, od 16. vijeka nadalje osj eaju se i vee slabosti u upradjanju, napose zemlj itima. Sto su vakufi bili vei i bogatiji, a islamski s\ijet doivljaYao prve slabosti zbog napu tanja Bojeg puta, njihovo je stanje bivalo hiti nij e. Um jesto su vremen og kulti\'iranja, \'akufska zemlj::t upraYljana od mutevelija koji nisu imali
niti rnoti\acije niti nadzora, bi\ala je sve zap utenija i izloen a propadanju.
Pojedine i Jamske zemlje nastojale su sau vati vakuf razliitim
driaYnim intenencijama, zakonima i prin udnim mje rama. Kako je ,posjed bio rasparcelisan i sluio esto manjim lokalnim ciljevima podvrgnutim Yolji Yakifa, est o se nije ni moglo kori stiti moderne mjere
obrade. Ovo stanje uticalo je i na lo"iju upra vu damijama i drugim
vjerskim objektima, koj i su se trebali tim vakufima uzdravati.
Sredinom 19. Yijeka vakufska je zemlj a npr. obuhvatala od ukupnog zemljinog fonda: u Aliru oko 50%, u Tunisu 1883. godine 33 %,
u Iranu 1930. oko 15% i u Egiptu 1935. godiJle 14 % . Kolonijalne sile
su, \idei to stanje, pokuale podvri vakufska dobra centralizaciji i
korienj u njihovih plodova (npr. Francuska u Aliru 1873. godine, a
u Tunisu 1888. godine). U Maroku je stvorena d ravna uprava vakufskim dobrima 1912 . godine. U Tu rskoj je jo 1840. godine formirano
ministarstYo vakufa, a nakon kemali sti ke, m ladoturske r evolucije sav
je Yakuf sta\'ljen direktno pod vlast Prem ijera 1924. godine. U E giptu
je Muhamed Ali nacionalizirao vakufc a n akon vie transform acija s tvoreno je bilo ministarstvo vakufa 1913. godine. Najotrije su bili zahvaeni zemljini posjedi i poslovni objekti, dok su damije i dru ge vjerske ustanove bile preputene dematirna na brigu . I za II svjetskog
rata u veini islamskih zemalja formirana su m inistars tva vakufa koja
su vie brinula o utroku prihoda nego una preenju osnivanjem novih
vakufa.
Organizacija vakufa
Prema pouzdanim podacima, ashabi s u poeli uvakuflj enjem jo
z;a zivota Muhameda a. s. a prvi je bio h. Omer, koga je Resulullah
upuno kako da najbolje koristi svoju ze mlju u Hajberu : da je uzapti

124

tako el a se ne moe otuliti, prodati ni naslijediti, a pdhodi su dijeljeni

nj egovim roacima, siroma nim, robovima i drugim muslimanima u
s tanju potrebe. Slij edili su taj primjer drugi ashabi a i sam Muhamed
a. s. sa 7 vonjaka. Melu mnogim njegovim hadisima koji upuuju na
davanje imovi11c u pobone i dobrotvorne svrhe, erijatski pravnici
esto isliu onaj poznati haclis o trajnom dobroinstvu u koje spada i
dobar odgoj djece u islamu, napisano nau no eljelo i trajna sadaka:
dobroinstvo iji plodovi vjeno teku.
Kur'an a. ., kao prvi temelj erijatskog prava, u brojnim ajetim a uspos tavio je osnove i za vakuf traei od istinskih vjernika da rtvuju na Bojem putu ono to n ajvie vole, a to e im se mnogostruko
naknaditi na oba svijeta. Te su upute i pr aksa Muhameda a. s. posluili za organiziranje brige u prvoj islamskoj dravi u Medini, kako tu
opisuj u Muhamed Hamidulah i drugi koji su prikazali i ekonosku organizaciju ukljui vi prikupljanje zekata i drugih oblika vjerskih obveza.
Svakako da se razlikovala organizacija brige za srf-vakufe (za
ope svrhe) i evladijet vakufa (ije p ribode koriste potomci vakifa).
Procedura prihvata i registracije vakufa utvrena je u eriatskom pravu, tako da se nakon sudske odluke uvakufljena imovina zauvijek
izuzim a iz ostale imovine vakifa i niim se kasnije ne moe preinaiti. 1 'J
Vakuf se moe zasnovati putem testamenta (vasijjet).
Redovno su vakufi s luili u gradu gdje se nalaze za svrhe: v jerske
(damije, mesdicli, medrese, knjinice, musalle), dobrotvorne (imareti
za dijeljenje hrane, musafirhane za s mjetaj , karavan-saraji za smjetaj
karavana i veih grupa putnika, bolnice, sirotita i sl. Dio prihoda
mogao se namijeniti za n eposredn u pomo dunicima, siromasnim i
drugim osobama u nevolji) te ope usta/Zove (mostovi, bezistani-natkrivene trnice, hanovi i sl.) Sr[ Fakufi (zgrade, livade, vonjaci, panjaci
i dr.) sluili s u svojim prihodima (mogli su se izdavati pod zakup i sl.)
za odravanje naprijed spomenutih institucija. Porodini vakufi su u
nekim podruj ima kao Turska bili znatno rjei, to je sluaj i kod na .
Uloga vakufa
U vie studija i analiza elat j e opis uloge vakufa u razvoju islamske kulture, a napose ekonomije. I pored krupnih razlika u nekim
podrujima, koje su razumljive i obzirom na tradicije i drutvenoprivrednu s trukturu tadanje Azije, Afrike i Evrope - opa j e ocjena
da je ustanova vakufa odigrala ogromnu ulogu u vie pravaca.
Privlanost vakufa tr ajnim osiguravanjem dobrobiti zajednici i
darodavcu (vakifu) djelovala je privlana pa su iz stoljea u stoljee
nas tala utrkivanja. U poetku su davali svi; kasnije je to sve vi"e privilegija inmnih, zbog ijil1 krupnih darivanja manji po jednici gube
motivacij u, pa namjenjuju svoje priloge u druge, trenutne S\Tbe svoje
is lamske zaj ednice.
Izgradnja milijuna objekata za vjerske, prosvjetne i opce drutvene potrebe pos ljed ica su uvakufljenja, ali i odraz jedne velike kulture i religiozn e svijesti pojedinaca i masa, koji u esto pretpo tnvljnli
gradnju damije svom domu, kao to je u inio i Muhamed a. . ziclajw.:i
prvu damiju u Kubi, n a ulazu u Medinu, prije nego s u se oni i muhadir i i sam i nas tanili.

\'
fsJamski Zi\Ot tiJ1 toljea bio je i punjen 1S) odl"icanjima jer SU
YjerniCJ h\atili da \'jera nije rije, ve odlunos t da se na Bojem
putu daruju materijalna dobra, za koje su ljudi tako privreni. Vaki fi
-u mislili ne samo na sebe i e\'ab koji ih oekuje na oba svijeta, ve
i na mje ugraane i svoju uu zajednicu, koju su eljeli vidjeti bogatom u tanomma. U ii i la m ke mi li sta lno je bilo .prisutno dobroin n o prema drugima'") koje je oboga ti lo islamsku kulturu, za razliku
od potroakog drut\'a dananjice, gdje su materijalna dobra osnovna
prcokupacija graana radi vieg stan da1da i lakeg ivo ta.
U un-emenim kretanjima islam kog svije ta, kao i nastojanjima
Yeislamske sYjetske lige (Rabite), Islamskog svjetskog kongresa i brojnili meunarodnih in titucija, kada se eli istai da islam osigu rava
U\jetc za welfare tate<< (dravu blago tanja)2) isti e se vakuf kao
jedan od fundamenata. I u budu em ekonomskom svjetskom poretku")
i u traenju puteva za "to humanij u civi lizaciju21) vak u f slui kao svo_le\Tstan poticaj za is tinsko ispunjenj e vjerske obveze p rema Stvoritelju i ljudima putem odricanja materijalnih dobara za u zviene ope
cilje\e. sto je \Tha i modernih tenj i za oivljavanjem dobrovoljnog
osobnog dopnnosa, jer je oito da nijedna zemlja nije to liko bogata
da san1a izgradi i zadO\olji rastue ljudske p o trebe.
{; S\"Om ogromnom doprinOSU razvoj u islams ke civi.lizazacijell)
1~lan1 je neke gradO\ e, koji su danas i veliki spomenici prolos ti,
izgradw putem Yakufa, o emu je nedavn o UNESCO odrao m euna
rodni kolok,ij.~4 ) Unato slabostima u upravljanju njinla i nedoraslosti nasljednika da se odue ,-akiiima25) islam je i putem vakufa utemeljio oblik, metodu i sadraj osobnog odricanja vjernika za najhumanije zadatke smg \Temena: pomo sugraanima u materijalnoj nevolji,
za \jerske, ku.lturne i ostale opedru tve ne potrebe, ime je po tvrdio
'Yoj rrajni humanizam kroz stoljea.26)
Revitalizacija i no va uvakufljenja
Prednja saeta analiza ukazuju na dvije bitne CII1Jenice o b vezu potomaka da sauYaju i unaprijede ostavljene vakufe, te da se odue onima koji su ro uinili u najkorisnije svrhe; to nas motivira da
dopumrno dokumentaciju za svaki vakufs ki objekat i nastoj imo ga
oziYjeti, sau,ati i unaprijediti ;
- zahtjev da se velikim va kifi m a, k ao to je bio Gazi Hus rev-b <!g
daleko ,ie odui.imo, nego to smo to u inili kroz dva nau na s kupa
(1932 i 1982.).
Doprinos toga genija prije 450 godina zahtijeva mnogo vie izuavanja naunih, kulturnih i vjerskih institucij a, j er njegovo djelo i
1deje date u ,akufnamama prevazilaze vrijeme u kome je ivio i svojom veliinom ine cast naoj sredini i iroj dru tvenoj zajednici s trernlienjima kojim je zasno,ao i niL. prosvjetnih i socij aln ih u st a nova
pr.ih pod ovim na~im podnebljem ; postoje svi uvjeti da se u okviru
IZ o,nuje Fond Gazi Husrevbeg za stipendiranje ; - da se proire
udredbe sa.da~njeg Usta,-a i Statuta Is lamske zajednice u SFRJ, te utvrde <Jblici no\ ih mogunosti uvakufljenja danas. Ovaj institut koji se
kao d0l:trina 1 praksa potvrdio kroz prote klih 14 vijekova moe se u
S\Jm prrJ<torima i vremenima oivjeti novim formama. Ras tu i s tan-

126

darcl naih gradana, vi i obrazovni nivo i mogunost udubljivanja u iroku literaturu o vakufu, daju anse da se od nad lenih organa I s lams ke zajednice pokrenu inicijative da vjernici ponu davati od svoje
imovine za potrebe pos tojeih i novih damija, medresa i drugih vjer~ kih ins titucija. Svaka nova damija moe privui ponekog vakifa da
daruje s la n , zemlji te ili pokretnine za njeno trajno uzdravanje. Svaka
damija i mcs d id tre baju imati suvremenu itaonicu i knjinicu, a to
je najlake ostvarivati putem uvakufljenja. Tome aktualnom, a krupnom zada tku moe posluiti veoma koris no i ovaj na Simpozij o
vakufu.
LITERATURA
l. INTRODUCTION TO ISLAM (Centre Cultu rel Islamique), Paris,

1957.
2. Charra, U: The ECONOMIC SYSTEM OF ISLAM, London, 1970.
3. I SLAM AND CONTEMPORARY ECONOMIC THEORIES, Cairo,

1961.
~-

H a midulla h, M.: INTRODUCTION TO ISLAM, London, 1980.

5. Cerimovi, M .: O VAKUFU, Sarajevo, 1935.
6. ISLAM - ITS MEANING AND MESSAGE, London, 1975.
7. AI-Azhar: THE SIXTX CONFERE CE OF THE ACADEMY OF
ISLAMIC RESEARCH, Cairo, 1971.
8. Sharif. R.: ISLAMIC SOCIAL FRAMEWORK, Lahore, 1963.
9. Lammcns, H. : L'ISLAM, Bejrouth, 1944.
JO. Al-Azhar: AN INTRODUCTION TO ISLAMIC JURISPRUDEr CE,
Cairo, 1963.
ll . Hudari, M.: ISLAM HUKUKU TARIHI, I s tanbul, 1 97~ .
12. Safak, A.: ISLAM ARAZI HUKUKU, I s tanbul, 1977.
13. S c hacht, J.: AN I TRODUCTION TO T LAMIC LAW, Oxford. 1 9o~
1~ . Ramadan, S.: ISLAMIC LAW, Gene\e, 1970 .
.L S. Begovi, M.: O izvorima eriat !,.og prma, Beograd, 1933.
16. SHORTER ENCYCLOPEDIA OF l LAM, Leiden, 1961.
17. Da nanO\ i , l.: TESTAME TAL O I VAKUFSKO PRAVO, Sarajevo, 1978.
18. Mauclucli, A. A.: ISLAMIC \VA Y OF LIFE, Lahore, 1967.
19. Abdala ti , H .: I S LAM I FOCUS, Kuala-Lampur, 1978.
20. Khurshid, A.: STUDIES I N ISMAIC ECO OMICS, London, 1980.
2J. THE MUSLIM WORLD AND FUTURE ECO OMIC ORDER, London, 1979.
22. Co l i , A.: O VAKUFU l UPRAVI SA JIM, Tuzla, 1929.
23. Kop rulu F., Bart hold, W.: l LAM MEDE I YETI TARIHI, Ankara.

1977.
24. UNE CO: THE ISLAMI C CITY, Oxford, 1976.
25. Smai l agi, .: KLASIC A KULTUR IS LAl\ lA, Zagreb, 1976.
26. Bo i a rd, M.: L'FJ UMANISME DE l'I LAM, Paril>, 1978.
127

SIGNIFICANCE AND ROLE OF THE VAKUF IN THE

DEVELOPMENT OF ISLAMIC DOCTRINE TODAY

The author points out the deeper s ignificance of the vakuf in

the deYeloprnent of Islan1ic doctrine, t hat is in the religious, social
and economic thought of Islam. In the regulations of Kuran a. . that
ask for a hannomr of the spiritual and material, the vakuf had a
significant historical role, especially in establishing, developing a nd
supporting numerous rel igiou , educa tional and social needs. Sometime~ the ,akuf was the fo undcr of new town . Tc grea test Is la mic religious and cultural building came into existancc through vak ufs. I n
the heriat Law the vakuf has a p lace that needs to be developed in
contemporary conditions. In our country the va kuf also had significant
role and Gazi Husrefbeg wa a special genius who not only founded
man~ significant buildings on the basis of which Sarajevo was d eveloped but wa the fir t who with his idea in his vak ufnamas, pointed
out the ~Jgnificant area of education and social care for various groups
of cmzens. I t obl igates u study more deeply hi per onality, contribution and significance, and to pre erve his vakuf, and to advance
it by ,arious mean of re,italization. New vakufs should be stimulated
in Yanous way within the I Jamie Community, a nd separately for the
purpose of founding and ad\'ancing new mosques and o ther religious
institutions. It is nece sary to found a Gazi Husrefbeg Fund for scholar,Jtip for pupils and students at religious school .

12t

Dr Halid

auevi

PRAVNI I SOCIOLOKI ASPEKTI INSTITUCIJE

VAKUFA - ZAKLADE
(s posebnim obzirom na njezin razvoj u Bosni i Hercegovini)
I.
Neoekivana vitalnost i duboka saivljenost sa sredinom to
su prvi zakljuci, koji se mogu izvesti iz sumamog pogleda na razvoj
institucije zaklade (vakufa) bilo na irokom povjesnom prostoru njenog postojanja, bilo pak samo na tlu Bosne i Hercegovine. Ova institucija je u spjela preivjeti sve padove i kataklizme islamskog drutva i
odrati se - vie ili m anje prilagoena novoj stvarnosti - sve do danas, n e gubei pri tome mnogo od svoje aktualnosti i privlanosti za
sredinu iz koje je ponikla.
Pravnu podlogu institucije vakufa nalazimo u nekoliko Muhamm edovil1 izreka (hadis) koje imaju principijelan znaaj, u opeprihva
enim miljenjima islamskil1 pravnih autoriteta iz razliitih kola, u
legislativi islamskih drava (kanunsko pravo), te - to se naih krajeva tie - u zakonskim i drugim propisima Austro-Ugarske i Jugoslavije.
Ova institucija je ponekad tretirana i u meunarodno-pravnim
u govorima po pravilu u sluaj u kada j e trebalo pruiti garancije njenog op stanka na podrujima, koje je naputala turska uprava.
U islamskoj dravi, pa i u osmanskom carstvu, vakuf se razvijao
uglavnom u okvirima erijatskog i kanunskog prava. Cjelokupna uprava n a d vaku fskom imovinom bila je u kompetenciji mutevelije (upravitelja), koji je imao vrlo iroka ovlatenja, dok je nadzor nad vakufs kim pos lovanjem vrio erijatski sud odnosno kadija-pojedinac. Ovaj
pojednos tavljeni sistem uprave omoguavao je poduzirnljivim uprm ite ljima da sm iljenim poslovnim transakcijama poveavaju va.h:ufske
prib ode, ali je u is to vrijeme i otvarao vrata brojnim zloupotrebama.
Erozija turskog dravnog i drutvenog sistema u vrijeme opadanj a osmanske moi nu no se odraavala na poslovanje i opstanak posebno ekonomski slabijih vakufa, koji preivljavaju te ke krize i -bez mogu nos ti sanacije - jednostavno nes taju. U drugoj polovici XIX

!29

1
stoljeca Tu r -ka je pokuala cita\"im sistemom zakonodavnih i organ iZ:lcionih mjera da sredi ,akufskc prilike, ali je sve bilo prili no kas no
bar sto e tie naih kmje,a.1)
l\:1 temelju elana _5. BerIin kog ugovora Austro-Ugarska j e okupirala Bo nu i Hcrccgminu ( 1878.) i ovim inom k ao ohrpaciona sila
bila oba,ezna. u skladu sa opim naelima meunarodnog prava, respektirati- pored o talog- i mu lima nske vj erske i vakufske us tanove.
\ec u pnim desetljeima pos lije okupacije Austro-Ugarska donosi Yei broj upraYno-pravnih propisa, na temelju kojiJ1 pristupa en ergicnom e\i dentiranju ,akufske imovi11e i s reivanju vakufs kih p r iJika.
Pozitimi ekonomski rezultati mih zalwa ta pokazuju se vrlo b rzo.2)
Iz dananje historijske perspektive ova akcija okupacion e upla'e ne bi sc mogla m:1trati negativnom bez obzira na sve prigovore i
kritike, koje su joj upuivane zbog zasezanja u pos love vaku fa kao
i kljuiYO - kako se matralo - vjerske institucije. Eviden tiranjem i
~akupljanJem Yakuf ke imoYine, reorganiziranjem uprave i n aina finansiranja postavljeni su temelji jedne suvremene or ganizacije, ija
je ekonoru::.ka naga pred prvi svjetski rat dosegla zavidnu razi nu .
.:\akon dugih politikih pregoYora a pred tavnieima musliman::.kog narodnog pokreta Austro-Ugarska 15. IV 1909. proglaava Statut
za amonomnu upran1 i lamskih vjer k ih i vakufsko-mearifskih (kolskih) po lma u Bosni i Hercegovini, kojim se priznaje relativno iroka
autonomija u domenu upraYljanja vak ufskom imovinom i obavljanju
'akufskih posloYa.
Prema odredbama mog tatuta obavljali su se i u predratnoj
Jugosla\iji Yakufski posiO\i s\e do 1930. godine . U ovom periodu iz'rena je decentralizacija Yakufske uprave.
estojanuarska diktatura ve 1930. godine ukida Statut za au tonomnu upravu, a time i vakuf ku a utonomiju. Novim zakonskim p ropisima formira 1.e jedinst,ena vjer ka organizacija muslimanskih vjernika za ita\'u Jugoslaviju, a vjerski i vaku fski poslovi s tavljaju p od
posrednu ili neposrednu kontrol u Ministarstva pravde.
Omm reorganizacijom - a to je moda njena pozitivna s trana
- st\orena je pravna mogunost da se poduzmu izvjesne mjere sreivanja Yakufskih prilika u Crnoj Gori, Srbiji i Makedoniji. Meutim,
historijski podaci iz ovog \Te mena pokazuju da su efekti ovili mj era
bili \Tlo skromni.
Muslimanska Yjerska i vakufska autonomija ponovno j e statuirana Ustavom Islamske Yjerske zajednice, koji je donesen na temelju
Zakona o Isl. vjerskoj zajednici od 25. III 1936. i publiciran 5. X I 1936.
U odnosu na ranije autonomne propise ovim ustavom prezentirana su
neka suvremenija rjeenja uz naglaeno uvoenje laikog elementa u
pojedina Yjerska i Yakufska tijela. Ovaj ustav je odraz p r ilika vremena
u koJem je objadjen. Gotovo otvoren stranaki utjecaj osj ea se u po'J hp. '\usret Sehi: Autonomni pokret Musli mana za vrijeme austrougar;L upran~ (Sarajevo 1980.) str. 25.
- Eugen Slado,i: Uprama nauka i upravno pravo B. H . (Sarajevo
1916 J str. 355
'-' St:hi Jbid. str 27.

130

jedinim bitnim odredbama ustava , to mu svakako umanjuje vrijednost.

Rc.doslijed prednji h injennca, svaka ko vrlo oskudan zbog svoje
progra m1ranc konciznosLi , vjerovatno e ipak biti dosta tan da se uoe
bm neki bitni elementi , koji uobl iavaju dananju pravnu konstrukciju
insLilucije vakul'a:
Va kuf se ko nstantno p ojavlj uje kao ekonomska institucija, ija
j e imovina namijenjena realizaciji odreene svrhe, preteno religiozne,
a li i sa naglaenim - manj e il i vie - svjetovni m atribucijama.
U da nanj e vrij eme kada drava odnosno drutvo preuzima izvjesne funkcije, koj e je nekada - posebice u feudalnom drutvu - izvravao vakuf (socijalno-humanitarne, opep rosvjetne, komunalne i sl.),
uolji vo j e l ogino .restringiranje djela tnos ti vakufa na izvravanje
prvens tveno vj ers kih, vjersko"'Prosvjetnih i odreen ih znanstvenih zada ta ka.
U svome konanom razvojnom procesu vakuf dobija status juri stike osobe bez obzira na mnoge di leme crijatsk.i h p ravnika klasinug
doba, koji - pop ut rimskih jurista iz predcarskog perioda - nisu
mogli d oi do konstrukcij e pravne osobe.
Pravni sistem SFRJ prahvata kao i njen icu postojanje vakufa
(zaklade, zadubjne), iako jo nema propjsa (osim u SR Srbiji), koji bi
sa stanovita drave i d ru tva regulirali ovu materiju. Ve najraniji zak onodavni i drugi akti npr. u Bosni i Hercegovini respektiraju inje
nicu postojanja zadu bina, zaklada odnosno vakufa. Tako Zakon o agrarnoj reformi i kolonizacij i od 5. I 1946. izuzima od eksproprijacije
odreena vakufska dobra, koja slue odravanju damija, tekija i drugih
ustanova (l. 7) . Prema Pravilniku za sprovoenje ovog zakona l. 5,
taka b) za ocjenjivanje pravnog statusa vakufa mjerodavne su odredbe (l. 10, 12 i 182) Ustava IVZ iz 1936. godine.
Logian rezultat drutvenih promjena u naoj zemlji jeste i evolucija gledanja na pravnu narav predmeta uvakufljenja. Dok je ranije
preovladavalo m iljenje da se prvens tveno mogu uvakufiti nekretnine,
danas - zbog toga to je suen krug slobodnog prometa nekretninama
- prednost se daje pokretninama, a posebno gotovom novcu i vrijedn OSil-im papirima. Ne bi zato trebalo isk lj uiti mogunost da se u bud unosti poj ed ini va ku fi orga.niz.;iraju i kao fondacije.
I sto Lako ra nija vrlo precizna erijatska-pravna klasifikacija \'aku fa, koja je izvrena prema pravnoj naravi vakufske imovine, S\Tsi i
nainu njenog ko rilcnja3), moe e smatrati - bar to se tie jugos lavens kog d ravnog prostora - preivjelom ili konzumira.nom. Dana
e u ovom pogledu bili po treb no prezentirati vakako nakon to
za ko ns ko m regu lati vom bud u postavljene granice institucije zaklade -jednos tavnija i praktinija rjeenja.
Po to in uva kufljcnja (osnivanja zaklade) pretostavlja valjanu
izjavu volje, u smjerenu na raspolaga nje. imovinom, to je ve ope~rih\:a:
en princip ela utemelj itelj vakufa (vak1f) odno no clarodavac moze b1t1
l) Ceri movi; O

Beograd 1963.,

vakul'u, Sara jevo 1935., BcgOI'k:

ci t. djelo.

akufi u Jugosl<\\ iii,

S l acl ovi:

131

fizika ili p!-a\'Da o oba, koja ima po lovn u sp osobnos t. Pripadnost zakladatelja i Jamskoj religiji , prema miljenju poj edinih erijat s_k?"'Pravnih skola, nije pretposw,ka valjanosti uvakufljenja, osim u slucaJu st.:ttuiranja yakufa, cija je i kljuiva snha podizanje i odravanje sakralnih objekata. Predrat-ni autonomni pmpisi Is la mske zajednice, meu
tim. u mom pO!rledu ne postavljaju nikakva ogranienja . Pre ma Statutu iz 1909. !!odine, sFaka fizika i li juristika osoba m oe osnova ti
zakladu. Usta,- iz 1936. o nivanjc zaklada uvje tuje odobren jem Sabo rskog odbora, kao organa i Jamske zajednice.
U toku sYoga po tojanja u naim kraj evim a vakuf j e, po pravilu,
statuiran (uz i punjaYanje drugi h pretpostavki, koje se uglavnom odnose na da,anje odobrenja od stran e nadlenog organa i n a regisLriranje!) izda\a.njcm zakladnice-vakufna.me, kojom se - pored ostalog odreuje predmcL uYakufljenja, svrha Yakufa i nain upravljanja vakufskom imoYinom. Dana , kada jo ne postoje opi propisi o osnivanj u
zaklada (o~im jedne naelne odredbe u Zakonu o nasljeivanju ! ), un
kufljenje se preteno tretira kao danivanj e jmovine n ekoj vj erskoj instituciji, a ne kao osmYanje yaJ...-ufa kao pravne osobe .
.\1t>utim, bilo bi neoprezno t vrditi da je u naoj dananjoj stva rnosti \akufnama izgubila s,oj u aktualnost. Vakufi, koji su uspj eli da
preiYe na sYome dugom hi torij kom putu, li danas svoje poslovanje
u~k.lauju - ,.ive ili manje a odredbama vakufnama-zakladnica, k oj e
1ako nsu samo zanimlji\ historijski ili literarni dokumenat, n ego i iva
norma.
Zbog roga je razumljiYO nastojanje da se pravna narav va kufname

deillnra

odredi ne samo sa stanovita

klasi nog

erijatskog prava,

nego i uz pomo sm remenog pravnog instrumentarija. - I pored t oga

to je dobro poznato da je vrlo rizino na stare i speci fi ne pravne institute primjenjiYati parametre dana njih pravn ih s istema, teko je
neuoiti injenicu da su bitne odredbe vakufname (svrha osrrivanja vakuta, immina, nain upraYijanja i sl.) gotovo identine sa bitnim odredbama statuta, praYila ili odluke o osnivanju jedne pravne osobe. U
dananjem pramom sistemu statut (pravila) ima gotovo is tu fu nkciju,
koju je nekada imala Yakufnama. Ovaj pravni akt je jedan od bitnih
mje1a pra,ne egzistencije juristike osobe bez obzira da li se ona
osnha u domenu pr ivrednog (radnog) zakonodavs tva, dli pak u domenu
upramog ili graan skog prava .
.\~eutim, bitno druga ija situacija postoji ako se imovina u stupa
nekom Ye postojeem ''akufu. U ovom sluaju, smatramo, da neopozivi
prenos immine sadri sYe elemente ugovora o darovanju s nalogom
(donatio sub modo). ija je temeljna karakteri stika obaveza daropr.imca
da izvri nalog (np r. da darovani predmet U:potrebljava n a odree11i
nain ili da se ponaa na odreeni nain i sl.), dok kod obinog darovnog ugoYora daroprimalac raspolae primljenim daro m prema svom e
nahoenju.

II
U pravnom sistemu Kur'ana, kao temeljnog izvora erijatskog
prava, status vaku[a nije tre tiran, pa ni rijeen. Razlog svakako lei u
islamsk<;m gledanju na drutvo i drutvene odnose, koje Kur'an mi132

jenja , p reus trojava i transfo rmira vie e tikim nego pravnim normama.
Zbog toga i prauzroke feno me na vakuf treba traiti u etikom krugu
is la m a, u te meljn im zasada m a islamske e t ike doktrine, koja
u pobo~nosli , kao korela tu vjerovanja, i
u izvravan j u dobrj h djela (dobroin s t v i ma)
n e v id i sam o sticanje zasluga za zagrobni ivot, nego i praktino rj eenje od reen i h dru tven ih problema. I s lam postavlja strogi balans
izmeu ovog J >>onog svijeta. Ovo nije vjera ni asketizma, n iti hedanistike ras pu tenos ti. Covjek treba da ivi svoj ivot i koristi n jegove
ljepo te u r azum n im granicam a, ali pri tome mora omoguiti i drugima,
koj im a su r ados t ivo ta u skraene, da bar djelimin o ostvare svoje
pravo participacije u tu em imetku. Je r o ni, koji s tisnutih aka preb r ojavaju svoj novac, teko da e na buduem svijetu s rediti raun e
svoga ovozemljaskog b itisanja.
=

Izrastao iz jednog prim itivnog po liteistikog drutva, ije je i

mnogobo tvo bilo odraz plemen s ke samosvojnos ti i izdiferenciranosti,
islam se odmah radikalno s uprots tavlja svojoj sredini, nameui svoj
monotei s ti ki koncept snagom jedne pojed nos tavljene ali i beskompromisne logike, koja je u poe tku bila prihvatljivija stanovnicima ,\kdine, nego li m ekkans koj ari s tokraciji~).
~) Esencija lni razlog ove pojave vjer ovatno lei u injen ici da su stanovnici Medine, ivei zajedno sa idovima i k ranima, bili naviknuti ~
na koegzis tenciju sa monoteizmom. Mekkansko drutvo, kao plemen ka,
trgovaka i ratniko-pljakaka elita, kojoj je bilo poYjereno i u\anje glavnog politeistikog zajednikog svetita (Ka'be), otYoreno se suprotsta\ljalo
- ak i bra hijalnom silom - novom uenju, koje je dono ilo nove poglede
na ivot i svijet i zagovaralo veu drutvenu disciptinu. Upravo na~tojanje
mekkanskog drutvenog kruga da zatre novu vjeru i fiziki lik\idira Muhammeda, svakako je od lu no podsticalo intolerantnost i lama prema mnogobocima (mudcima), koji su iz islamske sred ine bil i jed nosramo uklanjani ukoliko ne bi ptilwatili nO\ u vjeru. Nakon pobjednosnog i\luhammedovog ul aska u Mekku iz Kabe su odstranjeni svi imboli politeistikog \jerevanja, a Kaba pretvorena u n ajas niju bogomolju nove religije. Pri tom~
je u zidu Ka be i nadal je zadran Crni kamen (haderuJ-es\ed) i pored toga
to je o n bio i sveto znamenje politeizma. Na pn' i pogled O\'O izgleda bo
koncesija starim vjerova njima, iako u vojoj biti 0\'aj ge t predstadja odrat
i lamskc uni ven:alnosti i kontin uiteta sa raniji m monotei tikim religijama.
koje su imale svoje uporite i na ovom mjestu. - Prema drugim monoteis l'i kim re ligija ma is lam je trpelj iv. Kw'an izriito naglaa\a toleranciju
pre ma kitab ijama tj . k ranima i idovima. Meu t i m, ovaj tolerantni stal
is la ma treba znans tve no s tavili - bez ikakvog idealiziranja - u realne ohire s tvarnog ivo ta. I slams ka tolerancija - svakako no\'i kvalitet u meduvjers kim odnosima jed nog svijeta, opte reenog najekstremnijim i kljui\o
s tima, - nije pre tpos tavljala u toku rru:vo ja is lams kog dru tva i gradansku
ravnopravnost sve do najnovijeg vremena. 1 emuslimani su i u i lam~koi.
a posebno u osmans ko j d ravi ( to je za nas od osobite vano, ti), imali
s tatus tieni ka (zi mmije), ije o baveze i prava praktino O\'i e od sticap
p oli t i k i h i ekonoms kih pl'ilika i na rcgistnt his torijskih zbhanja krl'Cll :-l'
od iroki h priv.i legi ja do velikih, naroito ekono mskih nepravdi. - Pripadnici isla ms ke religije, ukoliko su se mogli odrati u pojedinim nemuslim:llls ki m sr edinama, tako e r nisu uivali punu gm fan ku ravnopravnost. -Proces i zjedn a avanja svih graana, bez obzi ra na religiju, poinje sl\':1111ll
od XI X s toljea i traje - u nekim sredinama -jo' i dana .

,,
1,,

1
Armiranje i petrificiranjc monotci Likog uvjerenja u svijes~i vjernika i lam po tie inauguracijom jedne duboke pobonost i, koja se m anifestira u s taJnom tvrcnj u i ponavljanju oitovanja o privrenos t i
Bogu i njegmom posla niku u pet dnevni h molitava (u poetku je b roj
rnolita,a bio manji!), u estom itanju i rccitir a nju pribraoih odlo maka
iz Kur'ana. u posebnom intenz hira nju molitvi za vrijeme m jeseca posla
i u 'im drugim privatnim i javnim v jerskim m a ni fes tacijama (obavljanje hodoa 'a. aJmme iitd.). 5)
Q,aj metod fik iranja jednog dubokog vje rskog OSJeCanja, koje
ponekad dolazi na granice zanosa (d crvike molitve!), pute m kons talltnog tnenja i ponal'ljanja, do ta rano postao j e predmet znans lven ug
i pitiyanja zapadnih sociologa i socijalnih psihologa. Nem am o poda taka
da je u na'oj sredini is kljuivo sa s tanovita socija lne p ih ologije netk o
btrai,ao oyaj fenomen. U islamskoj z nanosti vjerova tno Ibni Rudu
pripada prim;t razmatra nja postanka i op Lojnosti vjerovanja.
o,ako konstituirano Yjerovanje ni u islamu nije moglo os tal i
imuno od pojave paroksizma, koji se -zavi no od his torij skih il i po
litike- ocijalnih prilika poja,Jjuje u razli itim oblicima, bilo kao
ubojiti Yjer ko-politiki fanatizam , a ketizam, misticizam, ili jednostavno kao hipertrofirana pobonost, ije reli kte nalazimo i u pojedin im
nasim Yakufnamama-zakladnicam a (zakladatelj npr. nalae da se u n jegomj damiji pored redmnih obavlja i odreeni broj izvanrednih molita\'a, da se s\'aki dan itaj u il i recitiraju d ugi o dlomci <iz Ku r'ana, ili
ak i cijeli Kur'an i sl.).
Meutim, ako privremeno o ta\'i mo po strani parok istike emanacije islamske pobono ti, a posebno ako odstranimo bigotske .infiJtrate iz pobonih manifestacija, - s uoi e mo se sa naizgled paradoksalnim zakljukom da se islamska pobonost ne iscrpljuje sam o u velbaloom ritualu, ma kako on bio akcentiran j vaan. Naim e, islamska
dokzrina ze. rizual tra~i i adek1atna bogougodna djela. Na ovaj nain
dola::.zmo do [enome11a akiin1e pobo~I10Sli, koja se ne sastoji samo u
odnosu co,jeka i Boga. 11ego i u odnosu ovjeka i ovjeka, ovjeka i
druI\'a.

Kao \Tlo naglaen ''id O\'e pobonosti islam preferira obavljanje

moline (u dematu!), irenje prosvjete i znanosti, pomaganJe socijalno ugrozenih i sl. Materijalna realizacija ove pobone aktivnosti manifestira se u p odizanju bogomolja, namijenjenih s kupnim m alitvama (damije, mesd.idi), u izgradnji kola za vjersko obrazovanje
(mektebi, medrese), u otvaranju javnih kuhin ja (imareta), besplatnih
prenoita sa punom opskrbom (musafirhane) i sl. Izgradnj a ovakvih

zajednjke

5) Uvoenje ovih estih dnevni h molitava i drugih r elativno tekih

obaveza (post!) u prvobitnom islamskom drutvu nije predstavljalo veu
potekou i pored Loga to neke molitve sijeku ritam produktivnog rada,
odnosno znatno apsorbiraju slobodno vrijeme, ili pak jednostavno umanjuju
radne efektt: !post!). Zbog toga se u dananjem relativno industrijaliz;iranom
islam~kom drutvu pokuavaju nai praktina rjeenja ovog problema (iz
gradnjom pnrunih" bogo~olja uz same induslT'ijske hale, pre1aspodjelom
radn~g v~emt:na u toku mJeseca posta, zap ravo uvoenjem nonog rada,
pomjeranjem vremena obavljanja pojedinih dnevnih molitava u slobodno
v_rijt:me, primjenor.n instituta ukaza, koji praktino znai naknadno ob avJaDJt: dncmt.: mohtvc u neko drugo pogodnije vrijeme u ~ stom danu i sl.).

134

objeka ta sama po sebi je diktirala po trebu uspostavljanja jedne dru tvene institucije, koja e voditi b rigu o nj ihovom odrlavanj u i svr,;is hodno m funkcionira nju. Ta ko vrlo rano dolazimo do institucije vakura , ij u pravno-eko nomsku formu nije bilo teko nai budui da .;u
ve post oj ali s l ini uzori u najbliem susjedstvu mlade islamske drave.
Kru g djelotvorne pobonosti oito je vrlo uzak i ograruen. Ona
sc ne poklapa sa mnogo irim etik.im planom islamske doktrine, koja
ins ist-ira ne samo na pobo,nom djelovanju , nego i na izvravanj u dobrih
djela uope. Dobro djelo predstavlja iroku moraln u kategorij u, u kojoj
prevalira n aglaena ekonomska komponenta, ispoljena u obavezi izvravanja dob roi ns tva kao realne po mo i drutvu, ili ugroenom pojed incu .
Izvravanje dob rih eljela K ur 'an ne na jednom mjestu, stavlja u
is ti rang sa vjerovanjem ( ... o ni koji vjeruju i ine dobra djela ...n.
Na ovaj nain Ku r'an se obraa ovozemljaskom ovjeku, kojem prezentira svoj model sh vatanja socijalne pravde~ opeg dobra.
U jednom robovl asnikom d rutvu, p lemenski strogo izdiferenci ranom , koje se preteno bavi ivom trgovinom, ali u kojem i plijen,
zadobijen u ratnim ili pl jakaki m pohodima, predstavlja znaajnu staYku dru tvenog bogats tva, -~slam je sa svojim uenjem o jednom Bogu
i zagrobnom ,ivotu, o brats tvu i jednakosti ljudi , bez obzira na rasu
i drutveni poloaj itd. predstavljao u izvjesnom smislu za ono doba
revolucionaran pokret, koji je uspij evao da osvaja mase snagom svojih
razlono iznesenih ideja, ali svakako i autoritetom svoje brzo steene
po l iti ke i vojne moi.
Meutim , iako u stvarima vjerovanja i humanizacije odnosa meu ljud ima is lam nastupa beskompromisno i radikalno, ipak u zatee nom dru tveno-ekonomskom poretku n ova vjera ne pra\ri duboke rezove i zahvate. Postojeu indiferentnost prema opem dobru, prema
potrebama drutva kao cjeline, a posebno socijalne nepravde i golemu
bijedu, koju je zateklo i preuzelo rano islamsko clrutvo6), islam eli c\.1
ubla,i , pa i ela elim inira proklamiranjem svoga etikog programa, iii
je prvenstveni cilj reforma rarujih ekonoms kih i dru tvenih institucij:'l,
prenoenj e veih ekonomskih tere ta na vlasnike akumuliranog boga's tva, tc napokon statuiranje ope obaveze olidarno ti i meclusobnog
pomaganja u vid u izvravanja dobroinst va (dobrog djela) uope.
U ranijem drutveno-ekonom kom poretku i lam uklanja odno e,
koj i su u suprotnosti sa uenjem nove vjere (npr. kupoprodaja djece!),
dok ostalim institutima ili daje drugaiji sadraj, ili ih podvrgaya rigoroznijim og ra ni enjima (poligamija se svodi na zakljuivanje braka
naj vie sa e tiri ene, ali uz prethodno isptmjavanje odreenih u\'jeta,
ropstvo pos taje po pravilu institut ratnog prava, pobolja\'a e socij alni s ta tus robova i liberaliziraju uvjeti za njihovo oslobaanje itd.).
Ina e, isla mski ekonomski koncept, s hvaen u uem smi lu, mogao bi se p rihva titi kao odraz prili ka svoga vremena. Bez slobodne trgov.ine ci ivih poslovnih veza na krlom ara pskom liu teko bi bilo pretpo6) Poz i vaj u i np r. na pomo nevoljniku, koji je p::10 na zemlju od
bijede, Kur'a n (90: 14-16) daje u s tvari pot resnu sliku so ijalnih razlika it

ovog vr-emena.

135

l
tmiti bilo ka ka\ pri\Tcdni razvoj. Zbog toga Kur'an sadri znatan
broj ulo preciznih propi a iz podruja trgovakog ,j obligacionog prava.
Ratio 01ih odredab:1 je sigurno poveanje ko.ntrole i sreivanje prilika
u po lmnim odno ima, u koji m su nepovjerenje i zloupotrebe izgleda
bile ne tako rijetke pojayei). Takon stabilizacije i s la m ske v lasti 1.1
~ledini, poslije ,\luhammedo,og pre eljenja u ovaj grad, uoljiva je
snana pri\Tedn:I djebtnost muslima nskih d oseljenika iz Mekke, kao i
bogaenje pojedinih slojeva islamskog drutva8) .
Preferirajuci jedne strane razvoj p rivrede, a posebno trgovine,
kao i tican je imod ne u kladu sa postavljenim regula ma, K:ur'an istu
\Temeno teeno bogatstvo podvrgava odreenim og1anienjima u k orist opceg dobra, a po ebno radi rjeavanja socijalnih problem a dr utva
(daYanie milostinje-zekjata, kao temeljne vjer ske ob aveze, koj a clospije,a s~ake godine, zabrana kamata na zajmove i k redite, odnosno zabrana lihn. daYanje posebne milostinje u novcu odnosno u natuni prilikom ye!ikih blagdana, u\oenje kompliciranog sistema nasljei va nja,
koji je usmjeren na cijepanje osta,ine, to ekonom ski n e mora biti
u\ijek susishodno itd.).
Islam~ki socijalni teoretia ri posebno akcenti raju zekj at kao in<:trumem eliminiranja bijede u islamskom drutvu 9). Ovu optimis t iku Drognozu teko bi bilo pril1\atiti bez blie ekonomske analize. Naime malo je \'jerOI'atno ela se jednim neprogresivnim porezom u prosjeku od :U 0 o godinje od \Tijednosti novanog kapitala i p ro me tne
robe mogu temeljito rik'iti - u bilo koje vrijem e - socijalni problemi
nekog drutYa, 'to ne znai da 0\aj porez (zekjat) ne moe vrlo efikasno
poslu2iti za rjesa,anje pojedinih konkretnih problema u drutvu (npr.
izdraYanje socijalnih, prosvjetnih ili znanstvenih ustanova i sl.).
Ekonomska palijativnost spomenutih mjera svakako n imalo ne
umanjuje njihoYu moralnu funkciju, koja je u svoj e vrijeme bila p osebno usmjerena na razbijanje jedne duboko ustaljene psiholog ije, koja
je poja\u siromat,a smatrala kao neto _prirodno, to samo po sebi
treba da postoji. Korijene ove psihologije nalazimo u fa tali s tiko m shvatanju da Bog po svojoj volji nekom daje materijalne prednosti i imetak, a drugom ga uskrauje. I danas u p ojedinim pogotovo b oga ti m
islamskim sredinama susreemo manifeslne odraze ovakvih gleda n j :-t.
t; 0\akvom redoslijedu stvari snano is ticanje pnincipa soli darnosti i meusobnog pomaganja - koji e mnogo s toljea kasnije biti
detaljn razraena od strane ekonomskih i socijalnih teoretiara kapitalizma socijalizma, pa i anarhizma (Kropotkin) - pojavljuje se kao
primam, elemenat islamske socijalne doktrine, koja u solidarno m d:lbroinst\u, ije su ekonomske i druge granice praktino vrlo -iroke a
-J Kur'anska odredba o obaveznoj pismenoj formi trgovakih u<>ovora
davanju zaloga upuuje na ovaj zaklj uak.
o
1J Abdurahman ibni Avf. doseljenik iz Mekke, s ti e trgovinom poljo
prh rcdn~h pru:z:oda bo_llatstvo, za ij i transport mora angairati 700 deva
K. Had;c Znaca1 Htdz.reta, Kalendar Takvim 1970. str. 86). - Prilikom
p<Jhr..da na Tebuk (630 god.J Osman ibni Affan daje na ime ra tne pom oi
- : P'Jred toga ~to je godina bila nerodna - 300 tovara hrane i 1.000 du ka ta
S. H jdzi. btorija islamske kulture s tr. 25.).
9 ) !sp. Dr Abdul Vahid: Islamska linost u svjetlu Kur'ana (prijevod),
Sarajl'\lj 19F2 s r. 90.

136

mogu n os Li gotovo ne iscrpne, nalazi efi kasa n ins trumen a t za r jeavanje

brojni h dru tvenih p roblema.
Praktinu realizaciju ovog princi pa so lida rnog dobroi ns tva u najne pos rednijoj fo rmi s usreemo ve u p rvi m desetlj ei ma razvoja is lamsk og dru tva (zaj edni ka izgradnja damija, javnih objekata, fortirikaoija i sl., davanje ralne pomoi, pomaga nje ob itelji poginuli h ratni ka itd .).
U kas nijem razvoju obogaena islams ka drava preuzima na sebe
zna tan broj eko nomski h tereta, nam ijenjeniJ1 za p romicanje opi h interesa, a posebno za socijaln u skrb i zbr injavanje. U ovo vrijeme putem
budetske in terven cije hali(e i d rugi veliko dostojnici, pored izgradnje
ve leb nih bogomolja i d rugih javnih graevina, finansiraju i graenje
i s to socijalnih us ta nova kao to su bo lnice, j avne kuhlnje, staraki domovi i sl. 10).
Ind!ividualna dobroi ns t va pojedinaca do laze naroi to do izra7aja
u vrije me opadanja ekonomske snage i moi islamske drave i drutva
kao cjeline . Ovim h ajr ati ma (dobroinstvi ma) beneficira se ili odreeni
krug p0j edinaca, i li se haj ra t stavlja na raspolaganje drutvu kao anonimno m ko ri sn~k u (n pr. izgradnja esme, mos ta, opravka neke javn~
zgrade i s l.). Ovaj vid sol.i darnosti je, u stvar i, posljedica organizacione
nem oi d r utva, koj e ostavlja pojed inca osam ljenog u njegovom nastoj a nju d a d obrim dj elo m pomogne bilo blinjem, bilo drutvu kao cjeLini. E fek ti ovih poth va ta sigu rno nis u bez znaaj a . I danas mnogi osamlj eni i daleki haj ra ti imaju svoj u funkcij u, a samo njihovo po tajanje
ivo ukazuj e ko liko j e ideja dobroinstva bila prihvatljiva i razumljiva
obi n om ovjeku.

Meutim , najkompletniji izraz solidarno ti, ini

e, pred ta\"lja
drutveno organizirano izvra\anje dobroi ns tva p u tem formiranja illsti tucije va ku fa, kojem se neopozivo ustupa imovina u kori r opeg
dobra i ujedno povjerava eli tribucija kori ti na unaprijed tano fiksiran nain a radi ost\'advanja utvrene svrhe.
Na ovaj nain vakuf se u svome historijskom hodu ne poja\'ljujc
sa mo u svojoj s tandardnoj prvobitnoj ulozi ustanove za odra\anjo:: i
kori te nje sakra ln ih i l ini h o bjekata, nego i kao institucija ireg znaaj a, koja na sebe p r euzima svoj d io obaveza da ideje solidarnosti i
m euso bnog pomaganja, uteme ljene na isla m kom uenju o dobrim
d je Lima, o rganizirano r ealizi ra u da toj rcd ini. Naravno, ova realizacija
bi la je s trogo uvjetova na fa ktin om ekonoms kom snagom vak ufa, koja
j e go tovo uvij ek bila u nesrazmjeri sa d ru tven im potrebama, iji p r,lgres ivni ras t isla ms ka od nos no osma ns ka drava u doba S\oga kons ta ntnog regresa nij e mogla zaustaviti.

III
Po livalen tna funkcija va kufa, nastala sticajem bistorij kLh oklJ!nos ti a fundira na n a is la ms ko m uenju o sol idarno li i clobroinst1 u.
posebno pos taj e uo lj i va (ako problem p romatramo iz na 'e sredine!)
lO) Halifa Velid ibni Abdttlmeli k (706--7 16.) P?ku a~ je da_ administr.tlivnim putem rije i nek..: soci jal ne .probleme u ., .OJ.O J P'"'i<;:Stolmcl. .~'l.br.tlllt'
je b.ogalj ima da prose, .odredtVI 1111 stalnu pomoc, n pr~ma (>Oti~b l 1 ,,,.
dia. (lsp. S. H od i : Ibid. str. 66.).
137

u u:-m:111skoj fcuualnoj dravi, k.oj::t je po p rimdi voje feuda lne organiz::~cije \T'il::t dekoncentracij u dravnih funkc ija i njihovo pre noenje
n::1 dmno, ili konkretno n::t vaku f, kao e konoms ki n aj s naniji dru tvc11i
organizam ll).
Odmah po dob k u Tur::tka u nae krajeve, a po eb no u Bosnu
i Hercegovinu, upo redo sa p rihva tanj c m tursk e drav ne (ali ne i naeio
nalne!) ideje od strane i lami ziranih Slavena, va kuf pos taje s na::t n
faktor pronricanja i odra\anja turski h drav n o-politi kih ko ncepcij a,
sto je za no\u \'last na o,om ne igurnom tlu bilo o d posebnog zn aaja.
Razurnljh o je toga i in, i t iranje tu r ke dravne adm inistracije
na ranom utemeljenju vakufa i podizru1ju vaku fs kih obje ka ta na te k
os\ojenim te1itorijima, pa i na sam om p ogrru1i nom po dru j u . N ije
1 kliuena ak ni moguno t da je ovakvo lociranje va ku fa r ezul ta t direkmog nareenja vojnih ili cidlnih \'lasti.
Pnsustvo vakufa na nO\om podruju predstad jalo je ideo to ko-politiko U\Tcenje reima, garanc iju njegove
tabilno ti, a ti me i sigurno;,t odbrane bosanskohercegovakog t la, ij a je s trategijska i p o litika vamo t u o manskom car tvu posebno porasla n ako n gubit ka p rekosa\ -kih teritolija").
I nakon odlaska Turaka vakuf- kao najorganiziranija dru tven a
t ekonomska cjelina - zadrani voj znaaj u javnom hotu b o a n skohercego,akih Mu limana za Hijeme Austro-Ugarske. Osjetlj ivi na vako
uplitanje politike \la ti u po. love Yakufa, kojeg u sm atrali jsklj uivo
"vojom institucijom, bo~an kohercegO\aki Mu ]iman i relat ivn o vrlo
rano iznose pred okupacionu upra\u ,oj zahtjev za a utonomiju vakufkih po lora, to praktino dO\odi do pojave prvog modernog pol iti kog
pokreta Mu limana u Bosni i Hercegovini.
Zivei stotinama godina sa va ku fom i od va k u fa kao institu c ij e ,
- koja je osigurala U\ jete za nesme tan vjerski ivot, a za vrijeme turske
upra\ e nosila glam i teret obrazO\anj a, pa i socijalnog zb rinj avanja mu'>limanskog stano\'Dit\a; koja je u svoje vrijeme bila najsolventn iji i
najakumulatimiji privredni partner, kreditor i investitor znaaj nih sakralnih 1 drugih objekata (danas vei no m uvr tenili u kulturnu batinu
B.H.!). a na taj nain i vrlo esto utem e lj ite lj n ovih u rbanih aglo m eracija, iji je urbanistiki i privredni razvoj prven st veno zavisio od
lokaciit. odnosno ekonomske snage vaku fs ki h objekata, - bosan s kohercego\aki Muslimani prihvatili su vakuf kao sas tavn i d io svoje d n ttYene sYakodnemice 13). Vakuf je tako postao neka vrsta narodne instiRadi ja~no.: treba napomenuti da osmanski feuda lizam ne treba
identificirati sa zapadnim feudalnim sistemom.
1
-) Inanrcdnu ~trate!!ijsku va1.11ost B. H. za osman~ko carstvo narodil i
pjesnik lapidarno ' proroanski pretae u poruku, upuenu turskom sultanu:
B<Jsna 11 jL ~<.Jrgu care\ini,
Ak<J dadne B<.Jsnu na kenaru,
Oti' e ti ravna Rumelija,
Ode li ti ravna Rumelija,
Carigrad dugo gledat' neei..
<S<.Jrgut
perjanica)
L H~?:man: !':arodne pie:-me Muslimana, l , Sarajevo 1933.
Shcan f~DOJ!len postoJi npr. 1 u srpskom narodu, gdje je Ladubina
;:ar)
rmalna mstllucqa pnsutna od najs tari jih vremena pa do danas.

138

tucije, u kojoj je narod gledao in karnaciju a k i svojih obi nih i prota nih ~elja i polreba 14) .
Razumlji vo je s toga to je vakuf u svijesti obinog ovj ek a stekao
velik i ugled i d r u tveni auto rite t. Cin osnivanja vaku[a (uvakufljenje)
postala je s tvar drutvenog prestia, to se sigurno ne moe previdjeti
p l"i ocjenj ivanju suple tornih, pa pone kad i glavmh motiva zbog kojih
je jed a n va kuf organiziran.
U osn ivanju vaku fa zakladatelj je na lazio i afirmaciju svoga vbs titog >'ja, nain p roduenja svoga moralnog b ivstvovanja kroz osigura nje traj ne uspomene na sebe. Stoga je razumlj ivo to zakladatelj sa
na tpisa, urezanih u kamen (tarih !) ili sa listova poutjelih zakladni.::a
trai ela ga se sj e timo i pomolimo za njegovu duu.
Vanija lit eratura
Kur'an, prijevod Besima Korkuta.
Spo men ica Gazi Husrevbegove et iris to godinj ice, Sarajevo 1932.
E ugen S l a d ovi : Uprav na nau ka i u pravno pravo BiH , Sarajevo 1916.
Dr. Eugen S l adovi: Islamsko pravo u B.H., Beograd 1926.
Or . Nusret Se h i: Au tonomni pokret Mu limana za vrijeme austrougarske up rave, Sarajevo 1980.
Gaudefroy-Demombynes: Les institutions muslimanes, Paris 1921.
Muhamed-Ati Cerimovi: O vakufu, Sarajevo 1935.
Dr. Mehmed Begovi: Vakufi u Jugoslaviji, Beograd 1963.
D r. Me hmed Begovi: De !'Evolution du Droit Musu lman en Yougoslavic, Alger 1930.
Filip Hiti: I s torija Arapa, Sarajevo 1973.
Sa ban Hodi: I storija islamske kult ure, T uzla 1973.
Klas ina kullltra islama (zbirka stuctija) Zagreb 1976.
Abduselam Balagija: Uloga vaku fa u vers.k om i svetovnom prosveivanJU
naih Muslimana, Beograd 1933.
Dominique Sourdel: L'I slam, Paris 1968.
Dr. Mustafa Abdul-Vahid: Islamska linost u vjetlu Kur'ana, Sarajevo 1982.
Rad i ekonomije prostora izostavlJena je literatura iz podruja
sociologije, sociologije religija, ocijalne psihologije, te historije
islama odnosno historije B.H. i drugih j ugo !aven kih krajeva, na\'Od enje la na ka i rasprava iz p01 remen ih pu blikacija, a posebno iz pojedini h gocli ta kale ndara Takvim, te navoenje zbirki zakon kih i drugih o dredaba.
ope

t4) U jednoj narod noj pjesmi nalazimo

stihove:
Hair ini 1-fusejn-kapcl<onc,
Hair ini bijelu da miju.
Nj u mi gradi Sa lko Sa raj lija
Alem m ee alem sta Li nee.
tan ::liemc stan' dragi kamene,
>>Dobru sam tc hajru namje nio,
Da s' uda ju cure Bcg-,md ia,
Da se ene momci Fidahia.
H . Krc evl jakovi: Kapetanije u Bosni
~ t r. 203.

sl ijedee

Hlo

llerccgodni,

karakteri-tine

,1rajc'IO !<l54.
l IJ

l
LE GAL AND SOCIOLOGICAL ASPECTS
OF THE INSTITUITON OF THE VAKUF; WILLS

Ghing a ummary re\iew o f t he legal de velo pme nts of the institution of ,akuf in Bo na and Hercegovina, the a uthor tr ies to determine the legal and social ra tus o [ th is ins ti tu tion today.
The author ec the social root of th e vakuf p he nom ena in t he
Doctrine of the Kun:m, wh ich o rders believers to be re ligious and to
do good deed . Piety in I lam must be act ive and its ma te rial reali'ation i to be found in e tabli hme nt ins titu tions, w ith the purpose
of builiding and maintaining religious, edu cational a nd s imila r building .
On the other hand the obligation to do good deeds is a b asic
principle of I Jamie ocial doctrine, w h ich th rough olida rity a nd mutual help sohe the ba ic problcms of Isla m ic ociety. I n this view
the ,akuf appear to be an in titu tion fo r the o rga n ized fulf ilme n t
of good deed .
At the end the author point out certain peculiarities of the in.;titution of the ,aku[ in Bos na and He rcegovina .

140

Fikret

Kari
MEUNARODNOPRAVNO

REGULISANJE VAKUFSKIH
PITANJA U JUGOSLOVENSKIM ZEMLJAMA

Izuavanju vakufa u naim krajevima posveuje se sve vea panja. Izdavanje brojnih vakuEnama i drugih dokumenata kao i razliitih
r adova koji se bave pojedinim aspektima vjerskog, kulturnog, ekonomskog, poli tikog i pravnog ivota u jugoslovenskim zemljama koje su
ulazile u sastav Osmanske Carevine doprinijelo je boljem upoznavanju
vakufa i njegove funkcij e u muslimanskom drutvu. Znaajno je da
se u novije doba, za razliku od ranijeg pristupa koji se uglavnom svodio na primjenu dogmatiko-normativnog metoda, pokuava o vijetliti
istorijski razvoj ove ustanove i njegov odraz u pravnoj teoriji.1)

Nau panju privlai sudbina vaku[a u jugoslovenskim zemljama

u vrijeme s labljenja i ukidanja osmanske vlasti. Karakteristino je da
je u tom periodu dolo do meclunarodnop ravnog regulisanja poloaja
musliman skog stanovnitva na teritorijama na kojima su uspostavljene
nezavis ne d rave pojedinih jugoslo venskih naroda. U lom okviru regulisana su n eka pitanja koja se tiu vakufa . Sama ln i nj enica govori o
znaaju koj i su vnkufi imali za ivot muslimanskog s tanovnitva i meudravne odnose na ovim prostorima. Blie upoznavanje cijele pojavt!
ima nesumnjiv znaaj za nau istoriju.
Problem regulisanja vakufskih pitanja u aktima meunarodno
pravnog karaktera ovdje emo pokuati izloiti s kretanjem panje na
dru tvenopoli tike okolnosti u kojima je do toga clo' lo, sadrini i oblik
meun aroclJlop ravnog normiranja i njegov pravni i faktiki znaaj.
U litera luri na naem j eziku ovom p ilanj u nije posveen nijednn
poseban rad. Problem j e dotican u to ku izlaganja dr avnopravnog razvoja i meunarodnog poloaja pojedinih jugo lovenskih zemalja, politike istorije, is lorije zemlji ne svojine i agrarnih odno a, prm'llog poloaja pojedinih narodnih skupina i vj erskih tajednica i lino. N,t
rezultatima Lill napora Lemelji se ovaj tekst.
1) Primjer takvog pristupa je djelo prof. Mehmeda Begovia Vakuf! u

J ugos la vjj i, Beograd J963.

l-ll

I
Od poetka 19. vijeka vakufi u Srb iji s u dijelili s udb inu mus liman kog stanm ni ' t1::t, koje se, 1czano za strukture osmans ke drave ,
na ' lo n a uda ru srpskih napora za o l o b oe nj e i uspos tavljanje vl astite
dra r e.
U toku pnog srp k og ustanb (1804-1813) na u s tan i ki m podruj ima ~e bez naknade oduzimaj u musliman ka ima nja a n j ihovi sopt,enici se. ukoliko to usp iju , iselj avaju. Us ta n iki pokre t Osmans ka
Care1ina matra p obunom p roti1 zakonite vlas ti, pa nema n ikakvih
diplomat kih veza ni kon ta kata sa dra vom prvog us ta nka. Stoga n em a
ni pra1 nih a kata meunarod nog kara ktera koji bi e ticali muslima nskog stano1 nitra i njegoYih dobara. U ovom p eriodu vaku fska dobra
e ili uni'ta1aju (damije). ili mijenjaju n an1je nu (damije na n e kim
mjestima Jue kao m aga cin i), ili postaju svoj ina rani j ih srpskih zakupaca i korisnika, ili prelaze u ru ke drave koja ih sa osta lim muslimanskim dobrim a jam a prodaje .1)
:\akon drugog u tanka u Srbiji je uspos tavljeno sr psko-tu rs ko
d1mJace (181 --1 830) iz koga je izn ikla autonomna srpska drava. U
tom procesu srp ko vost\'0 je, os lanj aj u i se na Rusij u , nas toja lo
obezbjediti meUDarodnopraYne gar ancije fakti kog jaanj a i izgradnje dramosti. U pramim a ktima koji u u to m cilj u za klju eni iuiito
~" ne spominju 1akufi a li e reguli"e p oloaj m uslimansk og stanovnitra na nain koji odreuje i sudbinu ove u s tano1e.
Odjeliti akt p ri dodat lan u V Akermanske konven c ije s klo plj ene
- X 18 ~ 6. izmeu Rusije i Osm ans ke Carevine zabranjuje muslimanima
koji ne pripadaju garnizonima da preb ivaju u Srbiji i predvia u s tupanje upra1e nad m usliman kim imanjim a Srbima p od u slo vom d a
prihod od njih plaaju zajedno s dankom turskoj d r avi, ko ja e ga
dalje proslijediti sopsnenicima. Poto osmanska drava nij e is punila
oYe obaYeze Jedrenskim ugo1orom o mi r u zaklju enim 14. I X 1829.
bila je prinuena da obea ka ko e po nj ima postupati. K a o m eu
narodnopralni akti i Akerma n!>ka konvenc ij a i J edren s k i ugovor s u
posredno obayezi1ali osmanske dravn e organ e.3) Nepos re dno su ih
obavezivali unutran ji prami a k ti tu rske drave-ferm a ni-snabdj eve ni
sultanskim potpisom (h att-i erif), koji su p re ma tek stu Aker manske
komenci.je imali biti saopteni ruskom dvoru i od tog m omen ta b i ti
smatrani sastamim dijelom tog meunarodnopravnog a kta .4 )
Visoka Porta (Bab-i'Ali) je ubrzo l . rebiul-ah ira 1245/ 30. I X 1829.
izdala hatt-i erif u kom e su uglavnom ponovlje ne odredb e r ani jih m eUDarodnopramih akata. Na osnovu pregovora voeni h sa srpskim
predstamicima u Carigradu 7. rebi ul-evela 1246/ 15. VIII 1830. izdat j e
hatt-i erif u kome je detaljno izloen poloaj S rbije. U pogledu muslimanskog stanovnitva ponovljene su i p reciziran e od redbe odje litog
akta. Cjelokupno muslimansko sta novnitvo, osim p r ipadnika ga rnizo-

;d

142

-J Branislav M. Nedeljkovi, Istorija batinske svojine u novoj Srbiji

,;a 18. Itka do 1931, Beograd 1936, 159.
1 Istorija dri.ava i prava naroda J ugoslavije, Beogra d 198 1, JlO.
-, M;hajlo Gavrilovi, Milo O brenm'i., I I. Beograd 1909, 231.

na u gradovima, moralo sc iseli Li iz Srbije.s) Sto se ti e muslimanskih

dobara ona su imala razli itu sudbinu. Dobra koja su spadala pod !pravni
r eim dravnog vlasnitva ((erazi miri) kao timari, ziameti i mukate
daju sc Srb ima na upravljanje s tim da od prihoda plaaju danak.
Vlas nicima dobara u priva tno m vlasnitvu (mul k) a koji bi se hteli
oprosti Li takovih ostavlj en je rok od jedne godine da ih prodaju Srbim a po p ravinoj cijen i. Prihodi dobara onih >>koji ne bi h teli prekinuti
snoenija svoja sa zemljom bie nakon p rocjene predavani zajedno
s dankom beogradskoj blagajni da ih ona preda sopstvenicima.6) Ovim
halt-i erHom nije bilo r ijeeno p itanje granica sume danka a pokazaio
se da jednogod inji rok za iseljenj e musli mana i prodaju njihovih imanja nije dovoljan. Halt-i erifom od l. redeba 1249/7. XI 1833. i t o
je u reeno. Ostavljen je rok od pet godina, raunajui od dana izdavan ja hatt-i erifa za iseljenje mus limanskog stanovnitva iz varoi
oko gradova, osim iz varoi Beograda. U ukupn u s umu elanka urau
na ti su i priJ1ocli od ziameta, timara i muka ta.
Postavlja se pitanje ta je bilo s vakufima, koji su u okviru
osmanskog sis tema svojine uivali poseban r eim (Ovdje imamo na
umu prvenstveno vakufska nepokretna dobra po to njiliovu sudbinu
sa vi e izvjesnosti moemo pratiti).
oi je da ni u jednom hatt-i erifu nema izriZbunjuje podatak ela se Osmanska Carevina,
ti tulu halife, nije potrudila ela u akte koje je
donosila unese odredbe koji e osigurati interese vakufa i to u situaciji kada je tim aktima obezbjeivala dravna i privatna imanja. Moda
odgovor treba t raiti analogijom sa jednim stavom usvojenim na konferenciji u Londonu 16. VI 1830., kako je postupio i dr Branislav M.
Necleljkovi u s tudiji o ba tinskoj svojini u Srbiji.1) Na toj konferenciji,
povodom s luaj a Grke usvoj en j e stav da vakufska imanja, barem
u nael u , idu u dravno vlasnitvo. Moe biti da je tako bilo i u sluaj u Srbije i ela je naknada za vakufska imanja elata uz naknadu z:t
dravna i privatna dobra. Prem a ovom tumaenju valwfska dobra u
se veziva la za osmansku dravu a ne za mjesno musliman ko tanO\'ni tvo, ijim potrebama su uglavnom s luila. Samim tim bila je odrc:ena i sudbina va kufa. Meutim , i samo vezivanje za mjesno mu lima ns ko s tanovni tvo u konkre tnim prilikama Srbije 19. vijeka naj\jt?
rovalnije n e bi izmijenilo tok dogaaja, j er s u muslimani na prostoru
s rednje i jugoi stone Evrope u ovom vremenu doivjeli sudbinu osmans kih dravnih i dru tvenih s truktura.

Prvo to pada u

itog pomena vakufa.

iji je poglavar nosio

5) U naoj istoriografiji sc es to go~ori o iseljenju Turaka iz . rbi)~":

Ukoliko je ovakva terminologija donekle t. odgovarala ~obu u kome J..: ytJ~C
>>Turin izraava la i vjersku pripadnost tslamu, ona Je potpLLDO ncprti11J<>
rena modem oj nauci. Cinjenica je da je metu musl~manskim .~t ano1 nit\'Ulll
u tadanjoj Srbiji znatan eli<;> bio s.lo~en~ kog ctmkog. pottJ~kla. Jo' SL~
cleputati knj aza Miloa u Cangradu tsttcalt: Beograd kt TurcJ su na.1gon
zul umari, s ve sam ljuti Arnautin i Bo njak. (M. Gavl'ilol' ie, Milo Obn'
novi, lli , Beograd 191 2, 467.)
6) B. Nedeljkovi, n. dj., 188; M. Gavt"ilovi, n. dj., Ill, 606.
1) B. Nedelj kov i , n. dj., 189.

113

B . XedcljkoYic .ic detaljno izn io ta e dc ilo sa vakufima u

-rbiji.;l - \ ' do 1836. \ ::t.J..uf ke zem lje u s ma trane svoj inom srps ke
dran.>. Te godine je od lueno da e prodaju. Dravni sovjct je odred io
jednu komi iju kojoj je s ta\'ljcno u zad atak da premjeri i p rocjeni vakufsk3 dobr.1 a onda da naplati procjenu o d lica koja u il1 dt-i.a la tli
htjeb da kupe. akon donoenja tzv. Turskog u tava 1838. to je izmijenjeno odlukom da se vakuf ke zem lje, p rinad leee dam ij i kojoj,
ustupe mesnim crk\'ama . SO\jct Knjaevstva Serbskog potvrdio je
o\aj _ta\' jednom odlukom iz 1839. Ll kojoj se kae da svi vaku fsk i
placed imaju pripa ti crkva m a. Kupoprodajni ugovori koji s u povodom
0\'ih dobara zaklj ueni sa pravitnim lic ima s u p oni te ni . Crkva je V:lkufske zemlje dobi la u vojimt a li b ez prava ras polaganja. S d ruge
trane. u mjestima u koj ima u mu !imani p o ha tt-i e rifu iz 1833.
imali pra\'o da zi\e \la niko m \'akufa e s mat ra la damija koja radi.
'\ oj je pripodao prihod ovih dobara. Draoci vakufs kih zem a lja su
t:~kYtm damijama bili obavezni pl aa ti tzv. vakuf ko pravo.
O\aho stanji.' je osta lo sve do 1862. kad a je nakon sukoba u
Beogradu na konferenciji u K anlidi.i r ijeeno da se cjelokupno musliman:,ko neYojniko tanomi"tvo iz g radova i \'aroi iseli (Rij e je o
Beogt'3du , L'ncu, okolu Sapcu, S mcdere \'U i Klado\ru.) U protokolu
potpi,anom nakon o\e konferencije (23. VIII 1862.) utvreno je da se
na naelu uza am no~ ti naknade i mO\ in ke te te nas tale u to ku borbi
i j.;;pJati naknada za imanja iseljenog mu lima n kog s tanovni tva. Za
iz\Tenje O\C odredbe formirana je ci\ilna tursko-srps ka komis ij a koja
je nakon dugih i zamorih pregovora 1865. zavr ila ra d s po razu m o:n
da se \'i okoj Parti isplati ukupna uma od 9 miliona groa na ime
sYih naknada po protokolu kon fere nc ije u Kanlidi. O n aknadi za vakufc se nije posebno gO\orilo. J edino je turs ka s tra na n astojala d a
sc mu~limanska groblja i damije u varoi (a ova dobra po svojoj prirodi <:.padaju pod pra\ni reim vakufa) ostave njenoj dis krec iji<< . Srp<-ka strana je bila protiv ovoga, is ti ui da bi to moglo s me ta ti r egulisanju Yaro~i. ) Moglo bi se pretpostavit i da je jedins tvena s uma na
imc naknade ukljuivala i naknadu za vakurs ka dobra.
Godin~: 1867., kada su tur~k i garnizoni napustili Srbiju, d on esen
je poseban Zakon o Yakurskim zeml jama. Prva dva paragrafa ovog zakona ur~:uju odno~e crkve i dralaca bive vakufske zemlje a paragral 3. protcte primjenu ovih propisa i na vakufe koj i su do 1862. s m atrani \ la!>nit\Om damija koje rade.

II
Nakon turskog poraza u ratovima 1876-1878. proire n je krug
teritorija na kome je prestala osmanska vlas t. Por az osma nske drave
i politika nonJuspostavljenih drava doveli su do velikih seoba muslimanskog stanomistva na Balkanu. Bio je to kl asian obrazac rj c!;a,anja istonog pitanja<<.
) Isto, 186-188.
u turne Yidi Jovan R isti Spoljani odnoaji Srbij e novijega
uemcna, II, Bcugrad 1887: 153, 277-279.'
9 ) Vi~c

144

Sanste[anski ugovor o miru zak ljuen 3. III 1878. izmeu Rusije

i Osmanske Carevine predviao je teritorijalno proirenje Srbije i Crne
Gore na p o druja naseljena i muslimanskim stanovnitvom. Ovaj ugovor sadri odredbe o muslimanskim imanjima na podruju prisajedinjenom Srbiji i predstavlja prvi meu n arodni akt o odnosima Osmans ke Carevine i S 1bije u kome se izriito spominje pitanje vakufa
utvr u je nain njegovog rj eavanja.
P rema lanu IV ovog ugovora j edna srpsko-turska komisija u
kojoj e biti ruski komesa r imae zadatak ela u toku od tri godine
uredi na in kako e se otuiti ona imanja koja pripadaju dravi ili
pobonim zavod ima (vaku[ska) i pitanja odnosa na interese p rivatnih
koji bi tu mogli b iti umeani.10) Ova odredba Sanstefanskog ugovora
u potpunos ti oclmava s tav n ovouspostavljenih drava, od nosno njihovog mo nog zatitnika, prem a muslimanima . Nisu injeni napori za
vezivanje muslima nskog s tanovni tva za nove dravne strukture. Vakufi su tre tirani kao imovin a osmanske drave. Za njih je bio predvien jedino n ain otuenja i ureenje privatnih interesa koj i su s
njima povezani . Za Crnu Goru ak ni ovakva obaveza nije bila propis an a , ni u pogledu vakufa ni ostale muslimanske imovine. Prof. Vaso
ubrilovi to objanj ava navodom da je iseljavanje muslimana iz pri
saj edinjenih plodnih krajeva za Crnu Goru bilo vano iz ekonom ski..~
koliko i iz politi kih razloga. S toga su ruski predstavnici propustili
da u Sanste(anski ugovor za ovu zemlju w1esu obaveze kakve su propisan e Srbiji i Bugatskoj. 11 )
Kao izraz

osvajakog

ruskog earizma, Sanstefanski ugovor o mi-

ru je naiao na nezadovoljstvo velikih evropskih drava. Radi njegove

r evizije 13. VI 1878. je sazvan kongres velikih sila u Berlinu. U ugo\'Or
koj i j e na kraj u ovog skupa zaklju en ulo je vi e odredbi koj e se
tiu mus limana i njihovih dobara u Srbiji i Crnoj Gori. Do unoenja
ovih odredbi d olo je zalaganjem engleskog predstavnika. Prih \atljivo
Je objanjen je da se to m oe pripisati antiruskoj politici tactanje
engleske vlade ali isto tako i utic:::tju evropskog jamog mnijenja nezadovoljnog postupanjem novih balkanskih drava prema muslimanskom
stanovnitvu kao i duhu legitimizma, koji je pod Bizmarkom proimao
rad kongres a. 12)
Berlinskim ugovorom o miru Srbija i Crna Gora su obavez:::tr..c
na potovanje imovinskih prava muslimana na prisajedinjenim podlO)

J.

os l ob oe nj e

R ist i ,

Diplomatska istorija Srbije za \Teme srpskib. ratO\'a :.:a

i nezavisnost 1875-1878, Beograd 1898, Il, 137.

ll) Vaso Cubri .l oV'i, Poli tiki uzroci seoba na Balkanu od 1860 do 1880.
god., Glasn ik Beogradskog dru tva, Beograd 1930, S\". XVI. l. XVI, -15.
12) Vlad imir-Du m Degan, Mec1unarodnopramo uredenj..: poloaja ,\(uslim ana sa osvrto m na ure enje poloaja drugih vjerskih i narodnosnih skupina
na pocln1 ju Jugos lavije, Pdlozi Instituta za istoriju radnikog pokreta u
Sarajevu, 8 ( 1972), 6.1 ; Novak RanatO\'i, Cma ora i Berlinski kongr..:s,
Ce tinje 1979 82. e moemo sc sloili sa stavom posljednjeg autora koji
kae da s u 'zbog za tite m us l<imans kih imanja rezultati antifet.dalnl', osloboclia ke borbe Crnogoraca u Berlinu vc1ifi.kovani u smjeru koruenatimih
intencija i naela (82). To bi znailo da je cjelokupno muslimansko st.l
novnitvo u Crnoj Gori pripadalo feudalnoj klasi, to je daleko ml istin,.
145

rucpma (clan XXXIX za rbiju i la n XXX za Crnu Gonr). U taj

ok,ir po tadj eno je i ureenj e p itanja Yakuf kih dobara (a l. 2 0::1.
XX..'\IX za Srbij u i al. 3 l. XXX za Crnu Goru). Obaveza obje d rave
u pogledu yakufs kih dobara je jednaka: jednoj mjeovitoj komisiji
(tursko- rp. koj odno no tur ko-crnogor koj) s tavie se u zadatak da u
toku od t ri godine urecti va pitanja koja e tiu naina otuiva nja ,
kori~cenja i upotrebe za raun
isoke Porte s tvari koje su vojina
draye i Yjer kil1 zad ubina (vakufa), kao i pitanja koja se odno e na
intere e pojedinaca koji su tu angao,an i.ll)
Kako e \'idi, u p ogledu r egul i anja pitanja vakufa Berlins ki
ugO\or ima odreene slinosti a San tcfan skim ugovorom o miru ali
i zname razlike. Oba ugo\'ora pred v iaju jednako tijelo koje e uredi ti
pitanje ,-akufa (racti e o meudramoj komisiji), i ti postupak za vakuf-ka i drama imanja i baYe sc pi ta njem vakufa am o u prisajed injenim krajeYima, a ne i na ranijem teritoriju d rava u pitanju . .
druge trane. razliit je a ta, t ijela koje e urediti pitanje vaku fa
an tefan ki ugovor pred\ia i ru kog kome ar a u tursko-srps koj
komi i ji). zadatak koji ~e ima obaviti (prema Sans tefans kom ugovor u
komi!>i)a treba urectiti amo nai n otuenj a Yakufskih imanja, a po
Berlm kom ugoYoru Ya pitanja koj a se ti u otuenj a, korienj a i
upotr<.!be tih imanja za rau n o man ke vlade). I sto tako primj euj e
mo da oba ugoYora gO\ore uop' teno o \'a ku fima i predviaj u isti p o-.tupak za Ya Yakufska dobra (Za raun Visoke Po r te) iako je poznato da u obzirom na nain u pravlja nj a po tojale razlii te vrs te vakufa od kojih je jednima neposredno upravljalo osmans ko minis ta r'>IYO Yakufa (e,kaf-i mazbuta), drugi u bili pod nadzorom o,og organa
(a,kaf-i mull1aka), a u upra' ljanje trei m ,-a kufima mini stars tvo St!
nije mijealo (eykaf-i muste na). M eu O\'im po ljednj im va kufima
mnogi su bili pod upra,om mje nog mus limans kog s ta novni tva.' 4 )
Posta\ lja se pitanje kak\Og u od raza imale obaveze sadrane u
Berlinskom ugo,oru na sudbinu Yaku fa u k rajevima pri ajedinjenim
Srbiji i Crnoj Gori?
Odredbe B erlinskog ugo1ora koje e tiu Srbije u za kono m od
10. \'III 1878. proglaene dijelom unutranjeg pravnog p oretka ove
zemlje. 'J S druge strane, Cma Gora se p ral'no 11ije obave<.ala mt i ::.vrenje odredaba koJe se 11a nju odnose. Smatra ~e d a je ove od redbe
pri h' atila preutno. l,; tadanjim meunarodnim odnosi ma odluke velikih sila bile su obaYeznl! za male ze mlje bez obzira d a li ih one prih\ataju ili ne.")
t; literaturi na naem jeziku, a k i u djelima posveenim Berlin'>kom kongresu, gotovo da se i ne go,ori o izvrenju odredaba koj e
se tiu ,akufske imO\ine. o,o pitanje je ostalo u sjeni veih politi ko.,J J. Risti, n. dj, 26-l, Dr I lija Rado~a vovi, Meu narodni p o loa j
Crne G<m:: u XIX Yijeku, B eo!!rad 1960, 109
. Dr Milan J . Peanac, O \akuf1ma i nj ihovim gla, n im v r s tama, sa
narvitJm u~Htom na vrste Yakula u Carigrads kom ugovoru o miru izmeu
S b , t 1 Tur~ke, Beograd 1914, 16-17.
J \'i!;e o t<Jmt:: Yidi, J Ris ti, n. d j., 255- 267
I Rado>avrJ\;, n dj . 66.

146

pravnih sporova koji su sc nakon zakljuenja mirovnog ugovora pojavljiva!i i r asplamsa vali.
U pogledu Srbije ovim pitanjem se kod nas najvie bavio B. Nccl cljkovi u spomenutoj stucliji. Poto u vrijeme njenog pisanja iz formodnih razloga nije imao pristup u arhivu minis tarstva vanjskih poslova, a raspoloivi izvor i i literatura nisu pruali podatke o cijelom problemu, morao je pribjei pretpostavkama. On kae da postoje dvije
mogu nos ti: prva, koja je mn ogo vjerovatnija, da je Srbija jednostavno
odbila ela pos tupa po odredbama la na XXXIX, alineja 2, Berlinskog
ugovora (na to navodi i to ela su gotovo u svim mjestima zauzetim u
borbama koje su m u rprethodile damije poruene ili upotrijebljene
kao magacini) i druga, da je bilo nekog sporazuma ati on vjerovatno
nije izvren (u dravnim dugovima nema spomena o isplatama po tom
osnovu).J7)
U pogledu Crne Gore ~zvjesno je da je ona koristila sva sredstva
da 1zig ra obaveze iz l ana XXX Berlinskog ugovora.18) Kada je rije o
ti m obavezama u literaturi se najvie govori o sudbini muslimanskih
privatnih im anja ij i su vlasnici moral i napus t iti Crnu Goru. Ovaj problem je bio u sjeni tursko-crnogorskog razgra n i enja , pa je crnogorska
vlada uspj ela ela ga rijei u svom jnteresu. Na razliite naine u veini
su oduze ta bez naknade muhadirska imanja. Predstavnici AustroUgarske i E ngleske su nezvanine ovakvu politiku oznaavali kao povredu Berlinskog u govora.19)
U toku rjeavanja problema muhadirskih imanja zakljueno je
vie tursko-crnogorskih ugovora, izmeu ostalog i konvencija potpisa'la
od predstavnika ovih dviju drava 25. XI 1880. u selu Kunje u kojoj
je spomenuto ureenje vakufskih i dravnih dobara.10) Meutim, o~i
a kti nisu potovani, pa je problem muslimanskih imanja oko tri decenije bio otvoren i op tereivao tursko-crnogorske odnose.
U n edos tatku drugih podataka na osnovu ovih injenica smatramo da od redbe Berlinskog ugovora o vakufima u Crnoj Gori nisu iZ\'fene.
Clanom XXV Berlinskog ugovora Austro-Ugarska monarhija Je
dobila mandat za okupaciju Bosne i Hercegovine ali nije izriito primila nikakvu m eunarodnopra vnu obavezu u pogledu naina uprave i

postupka prelila stanovnitvu. Pre ma tome, takva obaveza nije postojala n i prema Muslimanima i njihovim dobrima meu kojima su po
dru tvenom, ekonomskom i ku lturnom znaaj u vakufi bili poseb11o
vani. To pi ta nj e je bilo ostavljeno ela se regulie ugovorom Au troUgars ke i Os manske Carevine. Melutim , prema meunarodnom praYu
okupacija pre tpos tavlja zadravanje za t eenog stanja i pravnog poretka
u okupiran im podruji ma. Ukol iko sc u ovom svjetlu posmatra odredb:1
lana XXV, Aus tro-Ugarska je imala obavezu da i u oblasti Yakufa
od rava utvreno s ta nje stvari.
B. Ncdel jkovi, n. dj., 276, bilj. l.
.
Vid i, Dr arko Bu laj i, Agrarni odnos1 u Crnoj Gori ( 1 878- 1 91~1.
Titograd 1959, 3 1 i dalje.
19) N. Ranatovi, n. dj., 227.
20) l s to, 293.
17)
IS)

H7

Carigrad ka konve ncija od 21 . IV 1879. n e spominJe pila nje vak"Ufa, ali u lan u Il is tie da e a ustro-ugarske vojne i up r avne vlas ti
' tititi ast , obicaje, slobodu vjc mispovijeclanj a i sigurnost osoba i. .i mo' ine A1u limana .11 ) Austrougar ka uprava je pred uzela v ie mjera upra vljenih utvr hanj u Ya kufske imovine i usp os lav]jan j u nove o rganizacije
,akufa pod op t\enom kon trolom to j e do bilo pra vni izraz u n a redbi
Zemalj ke Ylade za Bosnu i He tcegovinu br. 64438/ I od 1894.11) Takv.1
p olitika je, i pored p ozitivn ih ad m inis trativnih i ekonom sklih efek ata,
zbog oiglednog mijean ja l1ri anske drave u isla msku u s ta novu vakufa doYela do mu limanskog n ezadovoljstva ,i pokre ta za vakufskomearifsk u i drugu auton omiju u Bosn i i H er cegovini.l.l)
Au trougar ku aneks iju Bosne i H ercegovi.ne Osm a nska Carevina
je priznala potp i i\'anjem Pr otokola o Bosni i He rcegovin i ,j bivem
l\o\"Opazar kom sand aku 26. II J909. Austro-Uga rsk a se, p or ed ostalog,
oba\ezala na garantovan je graan s kopo li ti ke ra vnopravJlosti i vje rske
slobode 1\luslimana. U lanu IV kojim j e to u injen o navodi se: prava
,akufa ce e posro,ari kao i ranije.24) Ovim m euJl a rodnopravni m
aktom ni u precizir ane oba\'eze Aus t ro-Ugarske pre ma vaku fima ve
je w osradjeno njenom w1utranjem n or mativn o m pore tku. I stovremeno. au tono mni pokret je do ' ao u p oziciju u k ojoj je bio m ogu
sporazwn a au trougarski m via tima o zna tnom dijelu postavlj eJlih
zahtje,a. Rezultat s\ega toga je b ilo proglaenje Statu ta za au tonom nu
upra\"U i lamskih Yjerskih i vakuf ko-mearifskih poslova u Bosn i j H e rcegO\iru J-. l\' 1909. Time je bilo ustanovljeno n ael o a uto nom ij e i
izbornosti organa koji upra vljaju Ya kufi ma i po tv rena nadleno st erijatskih su do\'a u sporovima iji su predme t va kufsk a dobra gdje
Yakufsko sYojstvo stvari nije sporno.

III
~akon balkanskih ratova (1912- 1913) p res tala j e osm an ska vlast
u ~oYopazarskom sanda ku, Kosovu i Makedon iji. Uskoro je 14. III
J9P. u Carigradu potpisan u govor o miru izmeu Sr b ije i Tu rske . U
toku pregoYora koji su pre thod ili potpisivanju u govora pitanje v aku fa
se pokazalo kao jedno od najteih j dobilo veliki pub lioitet u tadanj oj
balkanskoj i e\Topskoj tampi.25) Sve to j e n a kraj u rezult iralo in j e
nicom da je Carigradski ugovor najod reenije r egulisao p olo aj mus limana kojt su dosli pod dravni suvere nite t Srb ije od kada je pita nj e
0\e ,jerske i narodnosne skup ine pos talo predme tom m e u n a roclno
pramog regulisanja. U tom smislu odreen je i poloaj vakufa na p risajedinjenim podrujima . lan VII Carigardskog u govor a o miru predvia: Yakufi koji su upsotavljeni po o smanskim zako nim a p rije srpskog zaposjedanja bie potovani i to bez ob zir a n a nj ihove vrs te l

211

::1)

-178.

Up. V. Degan, n. dj.

Glasnik zakona i naredaba za Bosnu

,j

Hercegovinu, XV / 1894, 167-

2>1 Vie o tome, Dr Nusret Sehi , Autonomni pokret Muslimana za

vrijeme austro-ugarske uprave u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 1980.
2.1 V. Degan, n. d j., 74.
-'> U to vrijeme:: je M . Pcanac, p rofesor Beogradskog univertiteta, napl>a-:.. ' poseban rad o vaku[ima, na koji u ovom tekstu vie puta upuujemo .

148

pogledu naina iskorlavanja (idare-4 vahide, idaretejn, mukata'a)

i upravljanja (mazbuta, mulhaka, mustesna); reim vakufa se moe
tTiiijenjaLi samo uz prethodnu i pravednu naknadu; muslimanske optine prema odredbama Serijala u pravljaju vakufima i kao pravna lica
se smatraju njihovim vlasnicima; po tovae se prava mutevelija i galedara (korisnika vakufske imovine); muslimanske optine upravljae 1
vakufima iji prihodi pripadaju ustanovama koje se nalaze u Turskoj
sve dok .j h osmansko ministarstvo vakufa ne proda, pri emu e srpski
podanici imati prvenstvo pri jednakim u slovima sa drugim kupcima;
vlada Kraljevine Srbije duna je pruiti pomo vjerskim, obrazovnim,
socij alnim i drugim ustanovam a ukoHko one ne bi mogle raditi zbog
ukidanja dim-va~ufa; sporovi oko tum aenja i primjene ovog lana
rj e avae se putem arbitrae u Hagu.26) Osim toga, ovim ugovorom
je uprava i nadzor nad vakufima, posebno u pogledu finansija, stavljena u nadlenost muftija, koji vre funkciju erijatskih sudija (lan
VIII)P )
Carigradski ugovor o miru je nakon potpisivanja ratifikovan ali
u Srbiji nije ozakonjen. Kako je poznato, Turska se u prvom svjets kom ratu stavila na s tranu Cen tralni h sila, pa je srpska vlada objavila
da ovaj ugovor otkazujc.28) Na taj nain, akt koji je najpovoljnije i
naj1potpunije regulisao poloaj muslimanskog stanovnitva i reim vakufa ostao j e bez praktinog znaaja . Musli manska vjerska organizacija, predviena ovim ugovorom, nije izvedena. Pravno regulisanje
vakufskih dobara njihove uprave, nadzora i nadlenosti u sporovima
povodom stvari sa vakufskim svojstvom ostalo je da se regulie u
okviru Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
IV
Nakon prvog svjets kog rala i stvaranja prve jugoslovenske drave ponovo je postavljeno pitanje poloaja musliman kog stanovnitva
na ovom prostoru. U to vrijeme nastala je nova meunarodnopravna
u stanova nazvana zatita manjina. Ona predstavlja korektiv obrazoranju novih drava na nacionalnom naelu a ima za predmet zatitu
d ravljana jedne drave koji se oci veine stanovn itva razlikuju po
rasi, j eziku ili vjeri. U okvir ove ustanove postavljeno je regulisanjc
poloaja mus limana u novos tvorenoj jugoslovenskoj dravi. Cjelokupn;J
muslimansko stanovnitvo (Muslimani, pripadnici albanske i turske narodnos ti) tretirani su jedinstveno kao vjerska manjina. Zbog takvog
tretm a na odgovaraj ui meuna rodnopravni akti sadrimaju amo odr edbe koje se ti u vjer skog ivota muslimana ili onih njihovih obiljeja
koja proizlaze iz posebnos ti njihove vjere.:!9)
M. Pea na c, n. dj., 18-19.
V. Degan, n. dj., 81.
lsto, 82.
29) Spec i fi nos t zaNle muslimana i, u okviru roga, z:tlite \akufa
putem us tanove zatite manjina nije bila u materijalnoj s:tclrini ve u d:tvanju m eunar"Odnih garanctja (garancija stalnosti ut,renog stanja ~tvari
izvrenja obaveza koje sainjavaj u to stanje i tumaenja obanza u ~lu
aj u spora obavezne drave 1 Drutva naroda o njillO\'OIIl smislu). Garanctfll
stalnosti i izvrenja w i Savjet Dnttva namda a garanciju tumaenja tah1r
sud meunarodne pravde.
26)

21)
2~)

149

l
l'g-on:>r o mir-u i::.111ctlu Au.,trije i dr:aFe Srba, HrFnla i Slovenaca
za kljuce7, l O. IX 1919. u en e r m enu obavez i v::~ o je l a nom S l . jugoJmensku drZ<wu da primi vc propi e koj e velike s ile budu s ma trale
za pottebnc radi zatite m a nj ina. Ove obaveze s u precizira ne u posebnom ::~ ktu prilocnom pomenuto m la nu , koji se u litera turi n a vodi
kao Ug-mor o za'titi manjina.-'0) Pored opte ga ra ncij e vjersk e s lobode,
maj ugo,or adri po eban lan po veen mu Jima nima ( l. 10). Nji me
"e !!aranrujc lini i parodini tatu muslimana, obeava preduzimanje
kor;ka za imenmanje rei -ul-uleme i prua zatita dantijama, grobljima i drugim Yjers kim u tanova ma . Po c bno se i s ti e: da e sc sve
potrebne oJa J.;.;icc i dozvole vjersk im zadub inama (va kuf,ima) i vjerskim ili dobrotYorni m mu liman kim u tanova ma, koje ve p ostoje, i
,lada rba. H tTa ta i Slovenaca nece za stvaranje novih vjer kih i dobrot,ormh u tano,a uskratiti ni jednu od potrebniJ1 olakica, k oj e su
zagaranto,ane drugim priYatnim u tanovam a te vrs te<<.31)
L'no~enje odredaba o zatiti manjina u tnirovnc ugovore bilo je
rezult::n op'teg tma Sjedinjenih A meri kih Drava i drugih sila pobjednica koje i>U na taj nain htje le s prije i ti eventua lne s ukobe i neporazume u nm im drma ma. Na uno e nje p oseb nog l a na posvee n og
muslimanima uticali u staYo,i fran cu ke, austrij ske i tu rs ke d i pl om:~
tije pri emu je \jeroYatno izvje nog uticaja imala i k nj iga fran cu s kog
nminara Charlesa Rh cta o polo/aju bosan s kohercegova ki h Muslimana u Hijeme usposta' ljanja j ugo lo,enske d r ave (En Yougo slavie,
Paris l 9]9.)31)
C S\ akom sluaj u , pO jugoslovens ku vlad u je b ilo n ezgodno tO
je o,a odredba ula u miromi ugovor
Au strij o m iz ega je m oglo
izgledati da su Muslimani doli iz b oljeg poloaja u gori a da je Au strija njiho' zatitnik. Oba ugo, ora su ozakonjena privreme nim zakonima od l O. \ ' 192Q.Jl)
1\ajranije obiljeje ovih akata je zatita vakufa u okvi ru m:~
njinskog tretmana musli mana, koji je povlaio meuna rod ne garanc ije
i zatiru putem postupka pred Dru-.t,om naroda. U nauci meunarodC sluaju po' rede ili opasno li pO\-rede neke odredbe ugovora o zamanjina mogue je pokrenuti po tupak pred Savjetom Drutva naroda.
Smatra ~e da po> toji pO\reda obm cza kada su naruene odredbe ugovora
ak uma .bilo zakonoda' ne, bil<;> upravne i su~ s ke vl.~sti oba veza ne zemlje.
Po pran lu postupak pred Sa' .Jelom mogu SVOJOm pnJavo m pokrenuti samo
n1ego\i lanon .~1anjine ne mogu J.ahtijeYati svoja p rava ve samo skrenu ti
painju na p~He~u ili op~snost o~ poyrede. Nji h?ve p eticije preds tavljaju
samo oba\]estcntc danonma Sa\'jeta 1 ne obezbjeuju im statu s tranke
;J po:. tupku. EYcntualno
neka. driaYa-lanica Savjeta potaknuta peticijom
mozt: pokrenuti p<Jstupak. Sa,Jel nema pravo da prinudno izvruje svoje
ud luke
'Dr IliJa Pr7.tc, Zama manjina, Beograd 1933, 272, 295- 298.)
~~ O pr1greSnosti tah<Jg tretiran ja sa istorijskog, etnikog i politi kog
stanO\"Sta -.1d,, Mustafa Imamovt, Pra,ni poloaj vers kih zajed nica za
vreme estojanuarske diktature, neobJaviJ'eni magistarski rad Beograd 1967

~ ut,

-U-B.

30J
31 )

Dr !Iiia A
hto 123.

Pri,

n dj , 111 - 114

'~J V. Degan, n. dj., 92; Atif Purivatra, Jugoslovenska musli manska

Jrgaruzac 'a u J)<JI:tickom i\'otu Kraljevine Srba, Hrvata i S love naca S a rae\r) 1977, 66 btl] 14.
'
J I Pri.tc n dj., 117

150

nog p rava raz\li ilo je ocl reivana pri roda odredaba sadranih u lanu
LO Ugovora o zatiti manjina i slin ih odredaba za druge vjerske i narodnosne skupine i nj ihove ustanove.lll) P rema nekim autorima rije
j e o posebn im m anj inskim pravima, dok drugi u tome vide personalnu a uto n om~ju (bez pol iti kog karaktera). Izdvajamo miljenje predra tnog jugoslove nskog pravnika dr Ilije P ria, koji smatra da se radi
o boljem pri lagoavanju ugovora stanju u konkretnim zemljama. Po
njemu , ove m eu narod nopravne obaveze zatiuj u osobenosti pojedine
v jere a zakonodavstvu odnosne drave je ostavljeno da stvori iru ili
uu au tonom iju Le vjerske zajednice .
Znaajno je da su se obaveze i z la11a JO. protezale na sve muslimane i vakufe u jugoslovenskoj dravi i pored nastojanja jugoslovenske vlade u toku mirovnih pregovora da se izuzme teritorija Kraljevine
Srbije iz p oetka prvog svjetskog rata. Na taj nain htjela se iskljuiti
primje na ove odredbe na tzv. june krajeve Srbije, prisajedinjene nakon 1912. i 1913. n a koj,ima ova drava, kako se isticalo, ima steena
prava.35)
Clan JO. govori o vakufima na uopten n ain, pa je ju goslovens ka drava trebala svoj im zakonodavstvom da te obaveze konkretizuje.
Postavlja se pitanje da H je jugoslovenska graanska drava svojom
normativnom politikom dala vakufima >>sve potrebne olakice i dozvole<< ?36)
U Bosni i Hercegovini je i u novom dravnopravnom okviru nastavio da vai Autonomni tatut<<, koji je u poreenju sa ureenjem
vakufa u Srbiji i Crnoj Gori pruao povoljnija rjeenja za ispunjavanje ciljeva vakufskih us tanova. U duhu me una rodnih obaveza iz lana
10. oekivalo se da se vaenje ovog akta protegne i na ostale krajeve.
Meutim, lo se nije desilo. Kao osnova Uredbe o upravi vakufa u Kmljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (sem Bosne i Hercegovine) od 12. IX
1919. i Zakona o upravi vakufa od 28. II 1922. poslui.la je austrougarska
naredba iz 1894. p rotiv ij ih rjeenja je a utonomni pokret. Po ovim
pravnim aktima vjerska organizacija mus limana izvan Bosne i Herc~
govine je or ganizovana kao dio d ravne uprave. Ministarstvo pravJc
je dmalo lliPravn u i nadzo rnu vlast. Tako su vakufi izvan Bo ne i Hercegovine u normativnom i o rganizacionom pogledu dovedeni u direktnu
vezu sa d ravnim organ~ma i praktino postali predmet uzurpiran.ia
j unitavanja od strane podrun ih vlasti i pojedinaca. U takvim okolnostima n egativnu ulogu su odigrali i nesavjesni vjerski predstavnici
i u pravitelj,i i korisnici vakufskih i manja.
Ovo s tan je se j o vie pogoralo u vrijeme estojanuarske dikt::~
tu re kada j e Zakonom o I sla m koj vjerskoj zajednici Kraljevine Jugos lavij e od 31. 3 1930. ukinuto vaenje Autonomnog tatuta u Bosni
i H e rcegovini, izvrena reorganizac ija ove vjerske zajednice a u njeno
vos tvo dovede ni reimu oda ni ljudi. Paragraf 5. ovog zakona nan>dt
da I VZ slobodno ra polae verskom imovinom, vakufima (zadubi~)
35)

I s to, 223-224.

Is to, .111- 114.

36) U izlaganju no rmativne politike jugoslovenske drave prema 1\'Z,

odnosno vak u fim a drali s mo sc najvei m dijelo m magi::.tar kog I' :Jd.l \l
Imam ov i a.

l ~l

nam a) u granicama ovog zakona i svoga u tava a pod vrhovnim n adzorom drzan'.1") Oklroi ani u tav ponovio je u lanu l l . slav 3. odred
bu lana 12. ta\' ' . VidO\dan kog ustava po kome j e upravlja nje za k
!adama i fondovima u granicama zakona spadalo u nadlenos t priznatih
i us,ojenih \ j e ra.
n ormativno pravnog a pc kta uprava vakufima j -:bila remJii ana na jednak nai n kao i upravljanje zadubina ma drugih
od tra~ne drme prizn atih vjeroispovjes ti. Primjera ~adi n avod imo da
paragraf 1. Zako na o Srpskoj pravos la vnoj crkvi od 8. XI 1929. istie
da 0 \ -:1 crk,a _an1o talno u pmvlja i s lo bodno ra polae crkvenom irno
vinom. crkYenim fondovi ma i zadubinama (zakladama) u granicam a
zakona i crk,enog ustava a pod vrhovnim nadzorom drave.38) Meutim,
nepo redno nakon donoenja Za kona o IVZ vlad a je donijela 5. JI
1930. Credbu o privre menoj o rganizaciji vlas ti i poslova IVZ Kralj.!
,ine Jugosladjc po koj oj uloga drave nije bila ograniena na vrhovni
nadzor. :\linhtar pravde je po tao n ajda upravna vlas t za vakufs ko
mearif ke po JO\e na cijelom dr avnom teritor iju . Tako su granice
zakona< o kojtma go\'ore u tavi ue ne po dzakonskim aktom. Tek nakon promjena u organizacij i i r u kovod lvu IVZ 1936. dolo je do izvjesnog pobolJ anp rei ma up ra' ljanja vakufima. S druge s trane, uglavnom je potO\ana nadle:i:no l erijat k ih udova u vakufs kim tvarima.
To je razumljivo zato !.to je upra\'ljan je \'a ku fs kim do brima bilo mono
sred rvo u mjera,anja cjelokupne I VZ i drugih muslima nskih u s ta no va.
Moemo zakljuit i da j e no rmativna politika j ugos loven ske gra
an ke driaYe bila izraz odno a vladaj ui h krugova prema mus liman~kom stanomitm i odraa,ala op "ti po lolaj o ve skup ine, snagu i potenje njegovih 'jerskih i polit ikih pred tavnika. Pred raLna J u goslavij a,
koJa za s\o Hijeme voga tr ajanja nije obezbjeclila s tva rnu jednako!-l
tz,. priznatih 1 us,ojenih vjera, nije mogla obezb ijediti izvr enje m eunarodnopravne oba, eze u pogledu tre t iranja vakufa na nain kako
je tretirala druge privatne us tanove te vrs te<< .

U aktima meunarodnopravnog karakte ra u okviru utvrdivanja

odnosa drava pojedinih jugoslove nskih naroda, odnosno p rve j ugoslo
vens.ke driamoprame zajednice, prema muslimansko m stanovnitvu
regulisana su 1 pojedina pitanja koja se tiu vakufa. To se u glavnom
ticalo tretmana O\'e ustanove od strane j avn og poretka. Samo osnivanje vakufa i odnosi u kojima nij e sporno vakufsko svojs tvo s tvari
ostali su u domenu erijatskog i osmans kog dravnog prava. Tokom
:-remena_ meunarodnop ravno regulisanje vakufs kih pita nja o draavalo
Je razl!tt odnos prema ovoj ustanovi i muslimanima uopte i izraa
Yalo :e ~roz razli~i te oblike. Uinjen j e napreda k o d s tava po kome
,-akuf! dijele su~bmu osmanske dravne svojine do njihovog vezivanj a
za mJesno muslimansko stanovnitvo. Va kufs ka pitanja su regulisana
u dvostrani!ll meudrl3vnim ugovorima, kolektivnim ugovorima a u
jednom penodu je zadobilo i garanciju meunarodne zajednice oli en e
"1

Cn. prema, M.

"') Isto, 118.

152

Imamovi,

n. dj., 121 .

u Dru tvu na roda . Kao i sve meunarodne obaveze i odredbe u pogledu

vakufa trebale su biLi izvravane putem unutranjeg zakonodavstva
d rava kojih su se ticale. Bez obzira to su meunarodnopravne obaveze u pogledu vakufa esto ostale neizvrene njih ovo upoznavanje je
vano za isto riju ove usta nove u jugoslovenskim zemljama.

INTERNATIONAL REGULATING OF VAKUF AFFAIRS

IN THE YUGOSLAV LANDS

The relations that came into exis tence regarding endowed property are regulated by the s tate-internal Laws of Moslem countries.
In the Ottoman empire these cons isted of the norms of Islamic Law
(ahkamu-1-evkaf) formulated within the framework of Moslem legal
science and the norms of Ottoman s tate legislature_
I n the period of the weakening and collapse of Ottoman power
and the establishing of national s tates on Yugoslav territories, vakuf
affairs ecquired international regulat ion. This work directs attention
to the international Laws regulating vakuf affairs by studying the
social and political circums tances in which this cam e about.
In the fi rst period the vakuf was treated as Ottoman state property (Serbian state I & II uprising). International legal decision
(Conven tion of Acreman 1826, and Peace Contract of Edrene 1829),
like internal legal decisions of the Ottoman Empire made on their
bas is do not mention vakufs, but regulate the position of Moslem
populations, their private property and the property of the Ottoman
Empire in way which determines the destiny of va kufs too.
Mos lem population was no t given a prospect of further re idence on t he ter ritory of Serbia. Vakuf prop erty in the regions, from
which the Mos lem population wa removed, became the property of
the Orthodox Church.
The Sa n-Stefano Peace of 1878 treat vakuf in the same way as
the property of the Ottoman tate. The Berlin Contract of the ame
year, as a revison of tbe St. Stefano Peace, puls vakuf propenie tn
the frame of Moslem property in the region annexed to Serbia and
Monte Negro. Vakufs were tili connected to the Ottoman state and
no t to the local Moslem population . But the. e obligations were not
tu l filled.
A trea ty be tween Tur key a nd Ser bia of 1914 denotes precisely
the position of Mos lems on the territories annexed to the Serbian tate
after the Balkan Wars 1912-1913.
After the I W. W. the peace treaty between Aus tria and Yugos la via trea ts Moslems as a religio us minority and obfiges the Yugo lal'
s tate to give a ll necessary benefits and permi t to 1akuf .
Tho ugh the in ternational lega l obligations concerning vakuf were
often not executed, their s tudy is necessary for the histor of thi
institutio n in the Yugoslav !ands.

Halid Buljina, prof.

OSNOVNI UZROCI OSIROMASENJA I PROPADANJA
VAKUFA U BOSNI I HERCEGOVINI

Osnovni uzroci
P rema oskudnim podacima iz raspoloive literature o nasun vakufima, nedovoljne posebno kada je rije o us lovima nastajanja i propadanja pojedinih vakufa, na sudbinu ovih ins titucija u Bosni i Hercegovini uticali s u naroito sUj edei dogaaji i okolnosti:
l. neprijateljske op eracije sa susjednih teritorija,
2. poari i druge elem entarne nepogode,
3. uzurpacije i agrarne reforme,

4. nacionalizacija vakufskih dobara,

S. s labosti u organizacij i i upravljanj u.
Ovo s u b i.li osn ovni uzroci osipanja vakufske imovine u cjelini,
kao i razlozi osimm aenja pojed;nih vakufa, pa i onih najve ih , a zatim
i razlozi propadanja znatnog broja vakufskih dobara, podrazumijevajuf.i
tu os novne i koristonosne objekte, dakle ukupnu materijalnu bazu
va kufa.
O s nivai vakufa o bezbj e iva li su sreds tva i druge uslo1e za normalno funkcioni sa nje svojih zadubina, to je obino zabiljeeno i u
nji11ovim va ku fna m ama. Ova sredstva, kao neotucliva ekonomska dobra
nam ije njen a ttajnom kori e nju za 1jerske, prosvjetne, dobrotvorne
i druge kol"is ne ciljeve, bila s u, po pravilu, dovoljna za ostntri1anjc pos tavljcni11 c iljeva. Deavalo sc, ipak, da materijalna baza pojedinih
vak ufa bude vremeno m bitnije naruena. U tom sl uaj u pomo JC
dolaz ila od d rugih vakifa, koj i u novim zavjetanjima omogumali
d alj u r ealizaciju c ilj eva ugroenog vakufn. Deavalo se, takoc1e, da dva
ili vie vakufa sa ident inim ci ljevima, u oteanim uslovima, udrui:uju
s voja s reds tva i ta ko doprinose e fi kas nijem djelovanju zadubine. illeutim , bi lo j e i s l uajeva da uni ten u ma terija lmt o novu pojedinih va
k u fa nij e bi lo m ogue nii m na knad iti i obnoviti, pa su takvi 1akuti
jednos tavno propacla li.
Us itnjc nost, h e ter ogenost i razjedinjenost s u znaaj ne kantktcris ti kc na ih va kufa. U tim karakteris tikama s u i rat.lozi njihove ncdv
vo l jnc efi kn nosti i rela ti vno brzog propadanja.

Neprija teljske operacije

Od Yclikog broj a neprija telj kih oper acij a a usj ednih te ritor ija mogu se primjerice nave Li s lijedee:
- proYalom u ko ka iz Jaja ke banovine u Sarajevo 1480. god ine,
pod ,od t\om \ ' uka G rgurovia-Jaj an ina, u trodnevnoj plj aki i pa leu
u-adaJa -u mnoga tek izgl-a ena dobra I abegova vaku fa i drugih vakuta OYOg \'remena ,
- jo' Yeca ~ tmda nja sarajevski va ku fi doivjeli su 1697. god ine
p r ilikom upada jedi nica E ugena Savojs kog,
- u godinama Velikog ra ta Austrija nci su na tojali d a prodru
; to d alje u Bo nu, za koju u jo ta da s matrali d a ukoliko ne bude
tur ka m oze biti amo a us trij s ka. Opsene vojne oper acije u Krajini
obullYat ile _u i podruje Banjalu ke. Gr o f Badenski zapalio je Gornji
Seher (1688), kojom prilikom s u uni teni svi obje kti Sofi Meh m edpa inog i drugih ,aku(a ovog mjes ta,
- napad dalmatin skih us koka na grad ove klikog sandaka (1686)
dmeo je do uni tenja livanjs kog Darul-h arusa i cjelokupnog vakufa njegmog o~ni ,aa Mu tafe sina I b ra him ova, ovj eka ovog kraja, koji ;;e
kao iunkcioner turs kog cars tva u Ka iru sjet io svog zaviaja i u nje mu
osnmao 0\"0 pozna to u ili te (1643).

Poari
Cesti puzari i druge elemen ta rne nepogode na nos ile su, takodc,
,-elike tete ,-akufima, naro ito u ar ijam a, gdje je zn a ajna upo tre ba
dnera i zbijenos t obj ekata doprinosila brzo m irenj u poara . Poari
su po ebno ues tali tokom 17. i 18. vijeka, u periodu veih spo ljn ih
opasnost i i dotraja, anja ran ije iz g ra e ni h objekata.
Sarajc,o je po e b no m nogo s tradalo u poaru 1697. god ine. Nei<i
,-akufi su tada potp uno uniteni, a drugi, pa i on i najbogatij i, toliko
osiromaili da dugo ni u bili u s ta nju os tvarivati ni n ajosnom ije svoj e
funkcije. l' tahoj s ituacij i se naao i Gazi Husrevbegov vak uf. iji ie
imaret nasta,io S\Oje djelo\'an je tek poslije tri decenije. Poslije toga,
uslijedili su \'eliki poari 1831. godine, pa 1852. i 1879. godine, kada j e
uz ostalo nestalu ulagi na hana, Taliliana i Gazi Husrevbegova bezi~tana. Zatim su doli poari od 1937, kada je definitivno nesta lo Ko lobare i 1967, kada je kl as ininl poarom dogorje lo i staro zdanje Mo ria
hana.
Slian raZ\"oj b io je i u Mos taru, Banjaluci, Tuzli, T ravniku i
drugim naim mjesti ma, gdje su vrijeme i stihija in i li s voje, a d otrajala i nestala dubra teko i sporo se obnavlj ala.
Mukala i idaretejn
Odn.::enu u logu i uticaj na sud binu vakufs kih dobara im ala ~u
d\'a poznata instituta otom ans kog odnosno eriatskog prava : mukata
1 1daretejn.
Kao dugoroan zakup vakufski h zemlji ta, muka la je nas tala ta ko
5t<J !>U narono posl ije poar a, u nemogunosti da sami grade, a u cilju
brze obnove 1 ranoja pojedinih djela tnos ti i gradova u cj elini, vakufi
U>tupali svoja zemljita pojed incim a, da na njima podiu vlas tite trgo' aY.e, ugostiteljske, zanatske i dr uge objek te, uz obavezu da vakufi ma

156

plaaj u odreenu

zakupninu, esto samo simbol inu, a uvijek na relativno d ug rok1). To je u poetku ubrzavalo obnovu gradova, ali se
u kasn ijem razvoju, u normalnijim uslovima ivota i rada, pretvaralo
es to u svoJu su protnost. Tako su mukale ponekad bile i konica dinaminog razvoja pojedinih vaku(a i gradova, koji su u konfrontaciji
sa zain leresovanim zakupcima teko nalazili zajedniki jezik i obostrano
korisna r j eenja.
Idaretejn je dugoroan zakup na izgraenim vakufskim objektim a. Razvoj ovog instituta nastao je iz potrebe da se zakupci poslovnih
vaku fski h prostorija oslobode neizvjesnosti estog licitiranja poslovnog
prostora i da im se omogue dopunska investiranja u ove objekte.
Osnovni princip ideretejna je da vakuf, kao vlasnik objekta, odnosno poslovnog prostora, dobiva dvostruku zakupninu, a zakupac pravo trajnog korienja, koje prelazi i na direktne nasljednike. Sistem
idaretej na, s lino muka ti, doprinio je da se vri bra obnova gradova
i privrede u njima, ali i tome da se suvlasniki pravni i faktini odnosi
na vakufskim nekretninama dalje komplikuje i po vertikalnoj i po hor izontalnoj liniji, oteavajui obnovu i racionalnije korienje mnogih
vaku[skih poslovnih i drugi dobara.

Uzurpacije i agrarne reforme

Po osnovu uzurpacija stradali su naroito zemljini posjedi i
umski kompleksi velikih vakufa. umski posjedi Gazi Husrevbego.-a
vakufa u Tenju, prema procjeni vakufskog umskog referenta, tokot~
etiri stolje a smanjeni su za preko polovinu. Sli no e dogodilo sa
Ferhatpainim i drugim vakufima.
Agrarnim operacijama poslije Prvog svjetskog rata pogoeni su
osobito Gazi Husrevbegov i Ferhatpain vakuf. Obeteenjima, koja su
dobili, ovi vakufi doli su do drugi h dobara, koja su, meutim, kasnije
nacionalizovana.
Zakonom o agrarnoj reformi poslije Drugog svjetskog rata agrarne operacije su dalje proirene.
Osiromaenje
Svi navedeni razlozi doveli su poslije Prvog svjetskog ra ta do takve beznadenosti ela ni pojedini vakufi, pa ni oni najvei, kao ni centralna
vakufska uprava, nisu bili u stanju precluzeti nikakvu ozbiljniju akciju
radi obezbj eenja s redstava za osnovne aktivnosti I sla mske zajednice.
P ad vrijednosti novca i vrijednosnih papira, kao i neke druge neosmi ljene akcije pojedinih uprava, samo su dalje pogorali situaciju, 11
koj oj s u se nali vakufi kao cjelina. Vakufi su tada bili bogatiji samo
u dotrajalim i e konomski neiskorienim objektima za ij u obnovu nije
b ilo n i s redstava n i drugih uslova.
Bezistani, damije i drugi vakufski objekti p ropadali su i clotraj avali. Nekada b ogati Skeoderpain vakuf nije bio u stanju produiti
ivot najstarijoj sarajevskoj kubeli damiji, pa je i ona, kao veom,1
znaaj a n spomenik na ovom istorijskom lokalitetu grada, preputena
l ) Na ovaj nain i zgraen je znatan broj objekata u arajevu i drugim
mjes tima (hotel Evropa, SerJatska sudaka kola - danas Muzej grada

i sl.).

zubu \Temena. A zatim su do b nova etvo rogodi nja raza ranja, J

kojima je nst::~jalo i dotraj:l\ ::tlo mnogo toga to u vrijeme i stih ip
ranije bili po tedjeli.
NO\a u loga vakufa
C ituacijam:l kada su s tara dobra do traj a\ ala, a no,a uvakufljamnja bila re rjea i siromanija, va kufima j e bilo vrlo teko. Rijetki
su bili sluaje\i da je turska, au trougarska ili neka druga vlas t p omogla
\ akufima u obnO\i ovih dobara i om ogui l a da lje djelova nje institucij:t
cak i od naj ' irt!g drutvenog interesa.
U tur kom periodu to se nije deava lo zbog go tovo podije ljenih
uloga drave i vakufa, pri emu je drava brinul a o izdravanju vojs ke,
upra,e i udsl\a, a vakufi o svemu ostalo m. Ovo, n a rav no, n e zn a i
da drani nije imala nikak,e uloge u razvoj u i pos lovima vakufa.
\leutim. ta uloga je bila rie pravn e, nego p rak ti ne prirode i svodila
"e uglamom na kontrolu rada pojedinih mutevelija . U tom cilju drava
iL kodificirala n1kufsko pra,o, a glavni a rbitar i nadzornik vakufa bio
lC kadi ja. V nt'kim vakufnamama se, takoe, pod sjea n a ovu u logu
dra,e. a Gazi Husre' begova vakufnama predvi a i dru tvenu kontrolu
P:Jd radom mute,elija njegovog vakufa.
Austrougarska okupaciona uprava, primjenjuju i n ae l a moderne
drian, brine IlL samo o vojsci , upra\"i i sudstvu, nego i o svima drugim
potrebama drui.t,a. Pros,jeta, kultura, zdravlje, socijalna zatita, komunalne potrebe i S\ "C ostalo postaju sada i briga drave, to ubrza va
raZ\oj OYih oblasti i preutno mijenja raniju u logu vakufa. Vaku f,
dakle, nije \ie jedini koji brine o razvoj u djela tnosti d rutvenog zna.:aja. tarise. njegO\a uloga u razvoju ovih s lubi postaj e izrazito sekundama i u skladu !>::t no,im materijalnim m ogun ost im a, us mj erena
preteno na podruje \'jerskog ivota i vjerskih instit uc ija.
L" 0\om pt.riodu prisutan je i tride etgodinji spor o na dlenosti
u pogledu 'akufskih dobara, pn emu je okupaciona uprava s ta lno na, tojala da \akufe s ta,i pod SYoju kontrolu, a Islamska zajedn ica is ticala praYo da njima autonomno upra\"lja. ak i poslije uspjeno zavrene borbe za ,jersko-pros\jctnu autonomiju i donoenja p oznatog St~
tuta, prsti okupatora \'idljivi su u mnogim potezima centralne vaku fske
upra,e kao to je sluaj sa odlukom o izgradnji novog talihana, do
ega, sreo m , ipak nije do lo. 2)
Centralna vaku[ska zaklada
:\o,o u omm periodu je i osnivanje Centralne vakufske zaklade ,
koja je zamijenila raniju Zemaljs ku vakufsko-mearifs ku za kladu (1882).
~o,oj zakladi pnpao je prihod takozvanog mearif-sanduka, svojeHsnog fonda za IZgradnju kolskih zgrada, osnovan og jo u turs ko1n
periodu. Statutom od 1909. godine zaklada dobiva i n eke druge prihode,
2
) Non Talihan, na l?rostoru dananje bae i novog clijela zgrade
hotela. EHopa b1o 1e. prOJCkto\'an u baroknom stilu. Njegov izgled i di;nenzi)e n_c ~amo _da. bi zasJeniO susjedni hotel, nego bi arhitektonski una,:aradw CiJeh O\'aJ dw grada, to sc mozda uklapalo i u koncepciju okupa''Jra 'J P'Y>h.:pcnoj e\Tvpeizaciji i novoj fi7.ionomiji grada.

158

a kao n_Jcn cilj ulv~ujc sc, pored ostalog, da pomae sve op te i po~cb nc VJerske, mca nfske i dobrotvorne svrhe, to j e, u skladu sa novim
vreme nom i novim potreba ma, omoguava lo pokretanje akcija ire..,

zn aaja .l)

M ogunos ti koje je pmala ova zak lada nisu, medutim, iskoriene.

S tavie, rcims kc garniture, uz odve naglaene razlike izmeu najkonzerva ti vnij ih i najl ibcralnijih s truja u centralnom organu vakufske upravc i.. mus limanskom dru tvu u cjelini, pogreno su usmjeravate mnog~
ak~ 'J 7 vak ufa 1 nanosilc mu velike tele. To je bio i osnovni razlog da
us tlnJc nos t vak u [skih dobara nije b ila ra nije prevaziena i da efekti
tek izborene vakufs ke samouprave nis u bi li naroito znaajni bar u
pogledu racionalnijeg korienj a va ku [skc imovine, do ega je dolo
tek kas nije obj edinjavanjem manj iJ1 vak u[a.

Subjektivne slabosti
Konano, sve spomenute objektivne okolnosti imaJe bi neto blai
odraz da nije bi lo i subjektivnih slabosti, kao to je nekorektan odnos
pre ma vakufskoj imovini onih koji su tom imovinom neposredno ras polagali, ili su donosili odluke o njenom upravljanju. A tu je bilo,
takoe, velikiJ1 propus ta, greaka i zloupotreba, bez kojih bi, i pored
brojnih te koa, s tanje u vakufima bilo ipak znatno bolje.
Dovoljno je prisjetiti se zak l juka o decentralizaciji vakufske
uprave, to ga je 1923. godine donio tadanji vakufski sabor, po kome
se s reskim vak ufs kim povjerenstvima ustupaju svi vikovi samostalmh
vakufa, vjerski prirez i drugi prihodi, ostvareni na njihovom podruju.
Ponovn im j aanjem u loge cent ral nih vakufskih organa (1929), u cilju
s re i va nja va ku[skih finansija, mogle su se sagledati brojne negativne
posljed ice ove autonomije, koju su pojed ine m utevelije i \akufske
uprave is koris tile za zloupo trebe svake vrste. Isto tako, nesa,jesne pekulacije sa akcijama Muslimanske trgovake i obrtnike banke stajale
s u centralnu vakufsku up ravu osam miliona gotovog novca, b.-upovanjem
akc ija ove banke po nominaJi u vrijeme kada one nisu vrijedile ni
180o tc vrijed nos ti. Kupnju akcija zakljuio je vakufski saborski odbor,
to je, u s tva ri , bilo u kompetenciji sabora, a akcije plaene no\'cem
samos ta lnih vakufa. Koliko je ova transakcija reaJno otetila ,akuf.
uzimaj ui u obzir sve moguno lt za njego' u racionalniju upotrebu, t<! ko je i procjeniti.

Naciona lizacija
Do daljih p romjena dolazi poslije Drugog S\jet kog rata, kad:.t
Jugoslavij a, kao socija l is ti ka zem lja, proiruje krug S\'ojih dr.lm nih
nadlenos t i i u s klad u sa svoj im s pecifinim gledanjem na raz,oj dru tva, na os novu usvojenih ustavnih naela, rezcrvi "c sebi ulogu i poloi.a1
i s k lju i vog arbitra u svim poslovima i pitanjima dru tvenog raZ\'O.J.l.
Uloga vaku fa s vedena je ada is k ljuivo na poslove vjerske zajedmc~-.
ije s u kompe tencije regulisane za konskim propisima o vjerskim z:-tj<'dnica ma i njihovim a ktivnostima.
1) Ovo je omoguilo i i:~:gradnju \aJ..ubkog

sirousta u

ar:1jc\u (lQI~l.

a ustavnim naelima o odvajanju vjere od drave i

zako n kim odredbama izvr ena je i n aciona lizacija va1.-ufskill nekretnina, koj e vi e ne slue njihovim ustavom i zakonom
definisanim ciljevima. ' a ov~j nain zahvaen je n ajve i dio vaku fskiJJ
koris tonosni h objekata ali i objekata koji su bili na putu ela definitivno
propadnu.
U

kladu

odgO\arajuim

Zatita kulturnog nasljea

Na osnovu posebnih zakons kih propisa o zatiti kulturnog naslj ea, dru tvena zajednica je sebi stavila u zadatak ela tit i i spasava
objekte, koji svojim graevin skim i drug im karakteris tikama p r-ed stavljaju djela izuzetnog tvarala tva na podruj u arh itekture i drugim kulturnim oblastima. Za tita i revita lizacija kulturno-is torij skih spome n ika
obull\'atila je i ,eliki broj va kufskih objekata, nacionalizovanih i ne nacionalizO\anili, to je ovim obje kt ima vra ti lo ra nij i izgled i produilo
,-ijek trajanj a.

Drutvene intervencij e u cilju za tite kulturno-is torij ski h spom en ika osnarene su u m nogim mjestima Bosne i He rcegovine, posebno
u araje,u, Mostaru, Banjaluci i ne kim drugim mjestima, a o dnose
se na najneclnije i najugroenije s pomeni ke prolosti.
U Saraje\-u je iZ\-rena restauracija Gazi Husrevbegova bezis ta na,
Brusa-bezistana, Moria hana, Trgovki, Da ir a, Gazi H usrevbegova h amarna i mnogill drugih objeka ta. U toku j e obnova Saraa, Baa r ij e i
drugih dijelova s tare sarajevs ke ar ije, kao i nekoliko sa raj e vs kih
damija.
Sline intenencije ostvarene su i u d rugim mj estima u Re publici.
lZ\Teni su spasa,a laki radO\i na Sokolovia mos tu u Viegradu, Starom mostu u Mostaru, Ars l anagia mos tu u Trebinju (obnova i prenos),
Ferhadiji u Banjaluci, K araozbego\'Oj damiji u Mosta ru i mnog im
druginl objektima.

Gledano u cjelini , naporima drutvene i Isla mske zajedn ice, s ta nje na mnogim vakuf kim objektima, koji su dobili tre tman kulturno-istorijskog spomenika, znatno je bolje nego ranije. Takva poboljanja
e se sigurno nastaviti ukoliko, pored ostalog, svijes t ljudi bude vjerno
pratila potrebe i zahtjeve vremena.
U pripremi je i generalna opravka Gazi Husrevbegove damije Sd
okolnim objektima. Svima ovim radovima p rodu ava vij ek traj a nja ovih
objekata, i istovremeno doprinos i d rut veno-ekonomskom razvoju gradova.
Nove akcije

Obzirom da su se efekti nacionalizacije va kufs k ih koristo nosnih

dobara dost_a pora.mo odrazili na fun kcionisanje rpojedinili vakufa i
Islamske za~ednice u cjelini, pred organe ove zajednice pos tavljen je
Yeoma ozbiljan zadatak iznalaenja novih sredstava za finan siranje njeruh po~reba. Rje~enje je naeno u organizovanom prikupljanju zeka ta,
s~deka1-fitra, kurbanski koica, lan s tvu vje rnika i drugim davanjima,
l.tme su uglavnom obezbijeena najnunija s reds tva za dalj e funkcioni-

160

sanje slubi od vitalnog znaaja za opstanak i razvoj I slamske zajednice u uslovima i u okviru bo san skohercegovake i jugoslavenske zajednice naroda i narodnosti, na osnovama zajednitva.
Meutim, novo vrijeme donijelo je i nove metode rada, pa i nove
oblike uvakufljivanja. Umjes to individualnih, pojavljuju se kolektivni
vakufi, na bazi zajednikih napora lanstva I slamske zajednice, usmjerenih na zadovoljavanje novih po treba (dijaspora i sl.), kao i odravanja i funkcionisanja postojeih dobara. Kolektivni napori usmjereni
s u, takoe, na obezbjeenje s redstava za normalno funkcionisanje institucija ireg znaaja, koje su porijeklom i tradicijom vezane za Islamsku zajednicu ili su izrazit clio njenog kulturnog nasljea.
Znatan broj ljudi, u uslovima naeg vremena, svoja socijalna i
patriotska opredjeljenja i elje ostvaruje, tako e, kroz mnogobrojne
drutvene akcije na izgradnji objekata ireg drutvenog znaaja, odnosno funkcionisanju ustanova takvog karaktera. Na taj nain , djela
dobroinstva i solidarnosti, zasnovana na plemenitosti, samoprijegoru
i dobroj volj i ljudi, to je karakterisalo i ranije vakufe, nastavljaju se
kao svijetla i as na tradicij a i za nova pokoljenja i nova vremena.

\() l

BASIC CAUSES OF BECOMING POOR

OF VAKUFS IN BOSNA AND HERCEGOVINA
SUMMARY

The basic cause of lo of 'ak u[ p roperty a nd th e failure o f

many Yakuf in the pa t were: enemy operatio ns from neigh bourjng
territories, fires, and other elementa ! disas ters, usurpations and agrarian reform~. a well a weakn ess in the o rganiza tion an d management
of \ak-uf.
The e tabli her of a \'akuf provided, a a r ule, sufficient materia] mean for the normal func tion of their endowments. If these
mean" became \\'ith time in ufficient, help came fro m other vakifs.
It bappened that t\\O or more \'akufs would join their m eans for
the purpose of making an endo\\'me nt for efficient. I n t he period
of Austro-Hungarian occupation the tate took over many func t ions
of the \akuf as pan of it ocial, humanitarian, cultural or communal
programme. \'akuf were not the on ly in titutions that cared fo r social neces 1ties. The establishing of a Central Vakuf Enclowment in
accordance \\'il h the new time and new neces s i ties, m ake possible n ew
actions of larger igruficance. but these possibil ities were n ot compl ete]~ used.
After the Second \\'orld War, and in the conditions of socialist
construcnon the social community became bearer of all activities of
a social character. Religion wa epar a tcd fro m the state, an d the activitv of the reli2:ious communitie and of their ins titutions was subordinaied w the ;onstitution and the regulation of the Basic Law concerillng Religios Communities. On the basis of general regul a tions u f
nationalisation the propeny of religious communities that d id not serve
according to constitution the jobs and necessities of these commun i ties
was nationalized. A considerable number of the vakuf's profitable p ropenies was nationalized. But, at the same time, by the B asic La w of
Protection and Use of Cultural I n heritance a great number of vakuf
building nationalized or not was protected and restor ed , a m ong wruch
5ome, although verv significant culture and historical monum ents, were
in a state of ruin.
The building of new and restoralion of existing buildings as w ell
as necessities in the diaspora, a re provided for by the efforts of the
whole Islamic community. New collecti ve vakufs have successfully r e placed individual ones. New sources of financing are: Organized collectmg of zekjat, sadekai-fitr, kurban's skin, membershtp and o the r contribution which provide the necessary means for th e most n ecessary
need~ (Jf the community.

162

E dah

Beirbegovi

MOGUNOSTI

I NAiN USPOSTAVLJANJA VAKUFA U NASEM

PRAVNOM SISTEMU SA OSVRTOM NA PRAKSU ORGANA
ISLAMSKE ZAJEDNICE

Institucija vakufa, ukoliko je shvatimo kao izjavu volje lica sposobnog da raspolae svojom imovinom, kojom svoju imovinu ostavlja
ili pre nosi Is lamskoj zajednici da bi sluila za zadovoljenje njenih vjerskih , prosvjetnih, kulrw-nih i drugih potreba, ona od prvih uvakufljenja,
jo za ivota Muhameda a. s. pa do danas, nije nita izgubila na svojoj
aktuelnosti.
Potrebno je naglasiti da vakuf, k ao svaka zadruba, mora imati
svoju organizaciju, svoj u imovinu, svoj cilj, te da je drutvena zajednica
odob rila nj egov rad. Tada s tie svojstvo pravnog lica i moe normalno
i n esmetano obavljati djelatnosti zbog koje je osnovan.
Organizaciona forma vakufa nije se bitno mijenjala, izuzev neznatnog usklaivanja sa propi ima koji su bili na snazi u vrijeme njihovog osnivanja. Vei znaaj diobe vakufa b io bi prema vrsti i obimu
zavjetane imovine i cilju komu je ta zavjetana imovina trebala sluiti.
U predratnom periodu n ije bilo ogranienja oko veliine posjeda
koji b i se m ogao uvakufiti. Ogranienja su se mogla odnositi na obim
prenije ti h prava koja su zavis ila od volje vakifa. I movina je mogla
os tati u svojini vakifovih n asljednika, a da na njoj u korist vakufa bude
uspo tavljena neka s luno,st ili rea lni teret, ili da bude prenesena u
svoj inu vakufa, a bude optereena slunosti ili realnim teretom i. kon ano , mogla je da bez ikakvih tereta bude prenesena vakufu.
Va kif svoj u imovinu uvakufljuje ela bi slLtila odreenom cilju.
Prije r a ta su vjerske zajednice re.ligija koje j e drava priznavala o nivane zakon om , k ao dravne religije. Tako je vjerskim zajednicama bilo
omogueno ela se pored vjerskih obreda i vjerskih poslo\'a bave i d rugim pos lovima j av no-pravnog karaktera, posebno iz oblasti porodinog
prava, prosvjete, osnivanjem humanitarnih us tanova i izgradnJOm objekata od opteg dru t enog znaaja. Kako su vaku fi osnivani za zadovolj avanje po t reba Islams ke zajednice, to je, obzirom na nadlenosti i
ovla te nje vjc rs kkil1 zajednica, osni va nje vakufa moglo biti:
- radi od rava nja i r azvoja vjers kog ivota izgradnjom damijo.:,
mekteb a, te drug ih vje rs kih obj eka ta ili njil10vim odrlavanjem, obtzb.kenj e m s redstava za pl aanje vjers kih slubeni ka;

- radi obadjanja i unapreenja na une, prosvjetne i ku ltwne

djelatnosti izgradnjom \ jerskil1 i drugil1 kola, formiranjem fondova za
odraYanje ' kola i na tm e, tipendiranjem uenika, obavljanjem izda\'acke djelatno ti;
_:_ radi zadol'o ljenja huma nitarnih po treba izgradnjom musafirbana, imareta, konaka, sirotita, pre teno namijenjenih za s iromanije
sloje,e stanon1i t\'a;
- radi zadmoljenja op tih potteba izgradnjom vodovoda, j avnih
.b.-upatila, esama, bunrue,a, mo tova, puteva.
Da li je pod istim u lol'ima mogue osnivati vakufe u naem pravnom i temu:
Pni potpuni ll ta\' donesen neposredno pos lije ra ta (3 1. 01. 1946.
g.) u.po;,ta\io je socijalistiko drutveno ureenj e u kome sc privreda
temelji na drustYeni m sred t\ima za proizvodnj u. Donesen je niz zakona u cilju jacanja dru nenog sektora pri\Tede. Svojina graansko
pramih i fizikih lica gubi S\'Oj znaaj i ulogu koju je do tada imala.
Jo' priJe donoenja prvog U tava, Zakon o agrarnoj refo rmi i kolonizaciji od 23. 07. 19-15. godine donio je propise o prelazu u ruke drave,
izmedu o talog, i zemljinih po jeda crkava, manastira, vjersk ih ustanoYa i sdh \T;.la zadubina-s\jetol'nih i vjerskih. Po lanu 8. s pomenutoe: Zakona, mana tirima i drugim \'jer kim ustanovama ostavljeno je
za-njillO\'e potrebe po 10 ha zemlje, a ako se radilo o is torij kim spomenicima. ostaYljlo se po 'O ha. Zakonom o zem lj i nom fondu optenarodne immine iz 1953. g. k onano je zemljini maksimum u tvre n na
JO ha. Smjina graansko-pram ih i fizikiJ1 lica na ume ne samo da je
prostorno ogranien a, nego j e odreden i nain nj ene eksploa tacije, pa
ie \'lasnicima obezbijedeno pravo sjee drveta za po trebe njihovog poljopriHednog domainst\a, pra\'o na dio cijene drveta sa panja i pravo
na sakupljanje su:;nja, maho\ina i drugih uzgrednih ums ki h proizvoda
za potrebe njihmog domai nst\'a.
Zakonom o nacionalizacij i iz 19-18. g. pojaan je i p roiren socijalistiki pri\Tedni sektOr. Nacionalizacijom su obuhvaena sva privredna preduzea od znaaja za sa,eznu ili republ i ku privredu, zdravsn-ene u~tanme, kulturne institucije, pa su tako pod uda r nacionalizacije potpale tamparije, bioskopi, bolnice, sanatorijumi, javna kupatila i drugi objekti koji su nekad predstavljali imovinu vaku[a ili drugih zadubina. Konano, Zakonom o nacionalizacij i najamnih zgrada i
grae,inskog zemljita od 31. 12. 1958. godine naciona lizuju se, pored
ostalog, stambene zgr ade ili stanovi kao posebni dijelovi zgrade, koi i
su u S\'Ojini graanskih pr amih lica, drut\enih organizacija i drugih
udru.Lenja gradana, ako imaju vie od dva stana ili vie od t ri mala
~tana 1 S\'e poslome prostorije u svojini graanski h prav nih lica, dru~tYenih organizacija i drugih udruenja graana, ako ne s lue nj ihovo,i
dozvoljenoj djelatnosti. Na adekvatan na in r ijeeno je i pi tanje nacionalizacije najamnih zgrada i poslovnih prostorija u svojini graana.
Van prometa su sta\'ljena nacionalizovana gradska zem lj i ta koja su
ost.aYijena na korienje ranijim vlasnicima.
S\'i on propisi doneseni su sa ciljem b rze uspostave socijalistikih drut\'enih odnosa sa privredom kojoj e osnov b iti drutvena
sredst\a za proi.t:vodnju. Na taj nain svoji na gradana i graansko-prav164

nih lica gubi s\oj znaaj u privrednom, zdravstvenom i kulturnom ratvoj u ze m lje.
To sc direktno odrazilo i na broj zadubina, fondova i fondacij..t,
tc njihovu mogunos t i potrebu da slue ciljevima zbog kojih su bili
osnovani. Tako je bilo i sa vakufima. U mnogim sluajevima otpala
je potre ba za postojanjem va kufa osnovanih sa odreenim ciljem kada
j e dru tvena zajednica dru tvenim sredstvima obezbjcdila odvijanje takv ih dje la tnosti. Deavalo sc d a se pojedini vakufi ugase, jer nisu imali
s redstava kojima bi obezbijcdili normalnu djelatnost vakufa, ili je
pres ta la e konoms ka opravd anos t za dalju egzistenciju vaku[a.
Dugo vremena u SFR Jugoslaviji nije bilo propisa koji bi odreiva l i uslove i okolnos ti pod kojima se mogu osnivati zadubine ili
uop te koji bi regulisati materiju o zad ubinama. Te k u 1972. godini
u SR Srbiji donesen je Za kon o zadubinama, fondacijama i fondovima.
U drugim socij a l isti kim republika ma takvi propisi nisu doneseni. Ovo
!>amo potvr uje da zadubine, fondovi i fondacije, bar u onom njihovom
ranije m kla s inom obliku nemaju nekog posebnog drutvenog znaaja
ni uloge koju su nekad imale. Ovo ne zn ai da drutvo nije imalo interes za osni vanje zadubina, fondova i fondacija ili da je onemoguava lo njihovo osn ivanje. U Zakonu o na!>lijcivanj u, koji je denesen
29. 04. 1955. godine, predviena je taha mogunost. Zavjetalac moZe
testamentom naredi ti da se neka s tvar ili pravo ili dio zaostavtine
upotrije bi za post izanje neke dozvoljene svrhe. Stavom 2. istog propb::t
predvieno je da ako je zavje talac naredio osnivanje zadubine i odredio sredstva za postizanje njenog cil ja, zadut.bina e postali kad !>.:
dobije odobrenje nadle2nog dravnog organa. Ovaj savezni zakon je
p res tao vaili donoenjem repub li kih zakona o nasljeivanju, ali su
i rep ubli ki zakon i preuzeli ovakve odredbe. I ako je ovo samo jedna
od mogunos ti osnivanja zadubina, fon dova i fondacija, oi to je da
nema melnji ela sc one osnivaju i na drugi nain.
Va ku fi u kod nas zadui.bine, koje predstadjaju dio imm ine
I slam ke zajednice. Da bi ispitali mogunosti i nain u postadjanja vakula, neophodno je prou it i propise o pra' nom poloaju ,jerskih zajednica. Vec spomenutim Ustavom od 31. 01. 19-!6. godine \'jerske Z.l
jednice !>U odvojene od dr.lave. Takav je i danas odno dr.la\'e i qen:.
Ovo je kvali tativna razlika u porec1enju sa ranijim odno ima dr.lan~ t
vjers kih zajednica u kojima je odreden broj \jcrs kih zajednica, medu
kojima i l la ms ka zajednica, bio priznat kao drzo.w na religija . .1\jiho , 1
o rganizacija bila j e ureena zakonom, a u nad lezno ti im je bilo dato
obavljanje velikog broja po lova od opsteg in te resa i javno-pramog brakte ra, posebno iz ob las ti porodinog prava, pro vjete i socijalnog
s ta ranja. Sada, Ustav i Zakon o pravnom polot.a ju vjcr kih zajednic.t
odvajanjem vjerskih zajednica oci drave svodi djela tnost vjerskih zajednica isklju ivo n a vrenje vj erskih obreda i vjer kih po lova. jcrs kc zajed nice se osnivaju prijavom kod nadlenog organa optine i sti~u
s vojs tvo graansko-pravnog lica. One mogu imati i s tica ti gradnjom,
poklonom ili n a drugi n ain, pravo via ni tva na gradcvinske objek!t'
i druge ne kre tnine koje im s lue za vrenje vje rs kih obn:da i \'jer kih
pos lova, kao i za smjetaj svoga o obija. jcrske Lajcd nicc imaju punu
unutranj u a uto no miju, same od reduju svoju organilaciju, biraj u ,.,oje
lo5

organ~

odreuju nai n

up nl\'ljanja vojo m imo ,inom . Imnj u im kc

ti odra,anja i un apreenja vjerskog ivo ta i obavlj a nja obre
dn. prO\oenje \'jerske pouke, o nivn nja kola i fa kulte ta za kolovanje
:sve'tenikn, odno no vjerskih lubenika, vj er kog obrazova nja organi
ZO\n.njem predavanja i i zdavakom djela tno u i niza drugih pos lova.
\ 'elike su mogucno ti za izn alaenje naina s ticanja imovine pomou
koje ce i pw1javati ciljeve zbog kojiJ1 su osnovane.
U ta\ I lam ke zajednice predvi a da vako fiziko i pravno lice,
u duhu erijatn, moe osniva ti vaku f. Od luka o osni vanju va kufa je
\aljana ako )e odobri Sta rjeins tvo. Svaki va ku f ima svojstvo pravnog
lica. Za pmmi ubjekthitct vidjeli mo da je potrebno i odobrenje
nadlenog organa. Prema Zakonu o p ravnom poloaju vj ers kih zajednica za o ni,anjc vjerske zaj edn ice, kojoj e pr iznaj e svojs tvo graa n
-kog pramog lica potrebna je amo prijava n ad lenom orga nu op tina,
pa je do Ijedno tome dovoljno prijaviti osni vanje vakufa k ao j edne ud
in~titucija ,-_;er ke zajednice da bi mu e p riznao p ravni s ubjektivite t.
\ 'akufi su. dakle. nepokretna dobra I Ja mske zaj edn ice i njenih
u ranO\a. koji imaju \'OjSt\'O pramog lica i iji prihod i sc koriste za
podizanje i izdrzmanje ta b ih u tanova. Kako vidimo, n j ihovo osn ivan je
1e mogue i doz\'Oljeno. U praksi vakufe kod na osnivaj u i sklju ivo
fizicka ltca. Po toji teoret kn moguno t da va kuf osnuje i n e ko pravno
hce ali ona u prak i te ko da moe doi do p rimjene. Ovdj e e izuzima
obJektima mogucno t da neka od u tano\'a unutar organ izacije Is lar.t..,ke zajednice osnuje ,akuf.
Izja,a , olje o o nhanj u vakufa naj ee je u formi pok lo na ili
tes tamenta. Postoji mogunost osnivanja vakufa kupovinom n epokretnosti sred t\'ima od prihoda drugog va ku [a ili drugim sreds tvima, a li
je i O\'O u praksi zanemarljivo. Postoje odreena ogra nienj a.
Vakufi su, dakle, nepokretna dobra I slams ke zajed nice i nje n ih
ustanova, imaj u svojstvo pravnog lica, a njih ovi prihodi se k oris te za
podizanje i izdravanje takvih ustanova. Ka ko vidimo njihovo osniva
nje je mogue i dozvoljeno. Vakufe mogu osnivati pravna i fizika lica .
Prakti no, mogunost da pra\'llo lice osnuje vaku f svodi se n a osni
\anje Yakufa sredstYima neke ustanO\'e unutar organ izacije I sla m ske
zajednice. Realnija je mogucnos t fizikih lica da osnivaj u vakll fe, pa e
10 biti predmet daljeg izlaganja.
Izja\ a \'Olje o prenesu svoj e irnO\ ine vakufu, vakif m oe d a ti ll
obliku testamenta ili poklona. Raspolaga nje testamentom j e ograni eno
pra\om nunih nasljednika (potomci , brani drugovi i roditelj i ostavioca)
da iz zayjetene imo,ine trae nuni nasljedni dio. Nun i n asljedni dio
predsta\lja polo,inu onoga to bi zakonski nasljednik dobio d a nije
bilo raspolaganja testamentom . uni nasljednici ll p ravilu k o ris te tu
zakonsku mogunos t. Ako je rasp olaganje izvreno ugovorom o po kla
ou, nunim nasljednicima u pravilu takvo pravo ne pripada. M eu tim,
poklonom !>e ne moe prenijeti pravo k orienja n a naciona lizova no m
neizgraenom graevinskom zemlji tu, jer je takvo zem lji te van
prometa.
UYaku!Jti se moe sva nepokretna imovina koja m oe sluiti
IslamskoJ zajednici za ispunjenje zadataka pos tavljen ih za ost varenje
ct! a ;bog koga je osnovana.
moguno

166

Svako moe prenijeti samo onoliko prava koliko ih sam ima.

je pravo svojine fizi kih lica na nekretninama ograobjektivni okviri njihovih mogunosti da u vakuf
prenesu svoju imovinu. Postoji jo mogunost da fi2.ika lica osnuju
lonci ko ji e s luiti za gradnju obj eka ta i da tako izgraeni objekti kao
vak uf s lue potrebama ;:s lamske zajednice.
Meutim, vidjeli s mo da je i veliina posj eda vakufa ograniena
na zakono m pred vier:i maksimum zemljita, a broj stambenih i poslovnih zgrada vezan je za potrebe smjetaja osoblja vjerskih zajednica
i potrebe za obavljanjem vjerskih obreda i vjerskih poslova. Stoga se
moe desi ti ela pojedini vakufi nisu u Z3konskoj mogunosti da primo
odreene nekretnine koje im fiziko lice nudi. Tada ostaje da se u
s porazu mu sa Starje instvom Islamske zajednice nau mogunosti ea
sc tc nekretnine koris te za druge potrebe Islams ke zajednice.
Zakon o pravnom poloaj u vjerskih zajednica daje pravo vjers k im zaj ednicama da se bave vrenjem vjer5kih obreda i vjerskih pos lova. Us tav I s lamske zajednice kao cilj l slamsk':! zajednice ~e postavio
odravanje i unapree:tje vjerskog ivota. Vakufi, kao imovina Islamske zajednice mogu se osnivati sam0 za zadovoljavanje potreba u izHavanju tako postavlje.1og cilja. Sada je o tpa la mogunost da se vakufi
osnivaju za zadovoljavanje optih zdravstvenih, prosvjetnih i hnmanlarnih potreba naroda, jer to je van domena djelatnosti vjerskih z.\jednica, pa i Islamske zajednice. Ali, jo uvijek postoj i iroka moguc
nost osni vanja vakufa. Pod vjerskim obredima i poslovima sa ciljem
oci ravanj a i unaprceuje vjerskog ivota podrazumijeva se:
- organizovanjf' obreda : kao to su klanjanje namaza u dcmaatu, organizovanje p uta na had, klanje kmban~. ohrcdi oko ahrane
umrlih, tevhicli i mevludi i dr;
- 'j ersko obrazovanje djece i od ras:! ih u mektebima, na vazavima, predavanjima i drugim vidovima vjerskog prosvjeivanja;
- kolovanje vjerskih slubenika u vjer kim kolama i na teoloskim fakultetima;
- izdavaka djelatnost izdavanjem i tampanjem ' 'jerskih listo\a, asopisa, publikacija, udbenika, knj iga,
- organ izovanje strunih s lubi za vodenje admini tracije, evidencija, vodenje finansij s kih poslova, s taranje o imovini i niz drugih
neophodnih poslova.
Za sve ovo su potrebne damije, mesdidi, abdesthane, gasulhane, mekteb i, sale za predavanja, kols ke prostorije sa internatima i
kuhinjom za smje taj i i hranu u eni ka, p ro torijc za fakultet, kolske
i fak ul te ts ke biblioteke, ta mpar ije i izdavaka djelatnost, knjinice,
zgrade za smj etaj organa l Jamske zajednice i njihove admini lracije
i niz d rugih graevinsk ih objekata neophodnih za zadovoljenje potreba
I s la mske zaj ednice. Svi ovi obj ekti ne ostvaruj u prihode iz kojih bi sc
samosta lno izclravali, nego sc izdravaju iz drugi h prihoda Islamske
zajednice.

.
. .
Vak ufi , dakle, mogu biti os novani za to ela s luzc bilo kOJOJ od
na broja nih svrha ili za obezbjcenjc s red t~va ~oji~a ~e s.~ omogw.:i lt
odvija nje poslova u nabroja nim i drugim VJCr~kt m mstttLICtJama.

Ve smo vidjeli da
n i eno, pa su to

le> l

:Kao ' to e 'idi, ,akif svoju nepokretnu imovinu prenosi vakufu

s1ojom izja1om. a izja1u o prihvatanj u te imo1ine daje Starjeinstvo
I-Jamske zajednice. Izja1a o prill\atanju ne mora biti samo formalne
prirode. Ona je e to i od u tin kog znaaja jer dolazi na kon ocjene
mogucno~ti i cjeli hodno ti o nhanja takvog vakufa. Mogunosti su,
1 idje! i smo. ogranien zakon kim ohirima veliine po jeda zadubine
i ;!iem, jer se ,-akuf moe o ni1ati san1o za zakonom dozvoljene djelatno ti 1'jcrsk.ih zajednica, pa i I lam ke zajednice. Cjeli hodnost se ocjenjuje ekonomkom opra\'danocu o nivanja odreenog vakufa.
Poznat je luaj \'elikog komplek a ume, koja se ne moe eks ploati ari u !ijed zakonom predvienih ogranienj a, pa bi trokovi njenog
U\'anja j odra\'anja bili ve i od ekonomske koristi. Ta kav vaku f ne
opra1 da1a S\'Oje po to janje.
1akako da u u sada "nj im uslovima mnogo vee mogunosti
za o.nhanje fondo1a ijim bi e red tvima finan irala djelatnost vjer~kih in<;titucija. Meutim , o nivanje vakufa, jo mijek je \'eom a esta
pop1a. Iz do adanje prak e tarje"in tva Is lamske zajednice u Saraje\ u I'::Jklfl najc'c uno e u vakuf tanove za pot rebe pojedinih daml]a :O.Iedre e ili Teolokog fakulteta. Tako je Kaukija Salih uvakufio
J stana u
::~raje1u za etiri damije: Cmevu, Luevi cu , Cekrek inu , i
Arapo1u, Henda eima je poklonom u1akufi la tan u Sarajevu za dhmi u Pro1are. a Zulfikarpaic Fatima s tan u Sarajevu za damiju
:0.1jedenica; Gadafi Mustafa je poklonio tan u Zagrebu za potrebe Gazi
HusreY-begoYe mederese u Saraje1 u; a H ala evi usret testam entom
za1 1e~tao stan u Sarajei'U za potrebe I la m kog teolokog fak ulteta u
Saraje1u. '\a nekim od o\ih lanova su trea lica stekla stanarsko pra' o pa se za ci lje1 e 1akufa koriste samo sreds tva od zakupnine. Drugi
~tano1i ,Juze za ::.mjetaj imama odreenih damija ili vjerskih s lulJenika imutucije kojoj je Yakuf namijenjen. Svakako je potrebno istai
Yak'llf Tabakonc Ahmeda posebno po 1ojoj namjeni i nainu na koji
se kon s ti. Tabako1 Ic. Ahmed je za potrebe Gazi-Hus rev-begove medrese
ostal'io ~~oje Imanje u J aredolima u Sarajevu. Rij e je o kompleksu
od preko .! ha zemljita sa gospodarskim objektima. Sve ei je ob iaj
nae;;; :>l i jeta da placa ITi jednost kurbana Medresi kojoj preputa org3
nizo,anje kupo1ine, u1anja i klanja kurbana, a kurbansko meso ostavlja za i!>hranu uenika medrese. Dolo se na ideju da se imanje vakuf
Tabako1 ica Ahmeda, iskoristi za te s~rhe. Adaptacijom postojeih objekata 1 Izgradnjom nol'ih, o1o imanje je dobilo tale za smjetaj s toke
predYicne za klanje, potrebna hrana za ishranu s toke izmeu nabav~ e i klanja, klaonica, s uara, a predl'iena je i izgradnja hladnjae. Na
u1aj nain organizoyanim obezbjeivanjem obreda klanja kurbana vjernicima tuJI ~:a to nemaju drugih mogunosti , ovako u vaku(Jjena irno\ ina ima
~~uje puno t:konom~ko opravdanje. Meso koje se dobije
ne samo da u potpunosti zadovoljava potrebe ishrane uenika GaziHusrel begu1c medrese nego se !;alje i uenicima Medrese u Pri tini .
. Kako 1Idimo tradicija osnivanja vakufa jo uvijek je jaka, a

H~.uf1 pred!> tal ljaju znaajan d io imovi ne Islams ke zajednice, bez koje
bJ rad pojedinih njenih institucija bio znatno otean.

16':

POSSIBILITIES AND WAYS OF ESTABLISHING VAKUFS IN OUR

LEGAL SYSTEM WITH REFERENCE TO THE PRACTICE OF ORGANS
OF ISLAMIC COMMUNITY

Vakufs as a s pecia l kind of cndowmcnt are part o[ the property

of the islamic com munity tha t is used for execution of assignements
in the realisatio n of the purposes for which they were founded.
In the period before II W. W., when the Islamic Commurutv
was one among a number of recognized religions and in its activitie~
bes ides of a religious nature, had also a fJublic legal character, vakufs
were founded for 1.he fulfil ment of the religious, cultural, humanitarian and general tasks in the competence of the islamic religious
community.
After the II W. W. socialist social relations were established.
The social sector of economy became much stronger. The property
of c it izens and legal persons had less sign.ificancc in the life of country.
The size of propcrty in land and in real estate was limited. Religious
communities were separated from the stale, and the state took over
care for organization of economy and cultural life, education and of
a ll tasks of general socia l intcresl. The religious communities were
occupied with religiuus rites and religious tasks.
The e qualitative changes in ocialcconom ic circumstance have
a lso ch anged the role and ignificancc ()[ cnclowment in general and
also the role of vakufs.
The va kuf as a purcl) religiou in titution should now hlep the
main tenance and advanccmcnt ot religiou life, because it is a purpo e
of the Islamic Community proclaimed by its con titution. The maintenance and advancement of religiou life is achieved by diverse activities s uch as:
- the organizing of religious Ji[c, prayers in demaat Uoint
prayers) m evlud celebrations, te,hid, religiou buriaJs and other rite .
the schooling of taf for future religious officer .
- the rcligiou education of children and of adult ,
- the issuing of religious edition~. jounal , textbook and books
For all these activities i neces ar ' to provicle conditions and
mate r ia l basis. Although the Con. titution of the I slamic Communit:
h as forseen the e tablis hing of vakufs by legal per on too, they can
bc in p racl ice be es tabli heel by physical persons only. But becau e
the proper ty of physical per ons is limited by the Law, they tra.n, fer
to the vakuf .fla ts for religiou ofl'icers, but rarely real estate.
Thus, the vakufs r emain a significant !actor in the pro\'iding
of means for norma l activities of the Is lmtic ommunity, and there'
a rc large legal poss ibi lities for establi h ing them in 'iew for the purpase for which they are established.

lo'>

Mahmud

Tralji

OSVRT NA DOSADASNJU LITERATURU O VAKUFIMA

Vakufi su, kao to je poznato, a kao to se i ovdje iz podnijetih

moglo vidjeti, odigrali veliku i znaajnu ulogu u ivotu muslimana, gdje se god oni nalazili, pa i muslimana Bosne i Hercegovine, i
to kako u vjerskom i prosvjetnom, isto tako i u kulturnom, socijalnom
i uope humanom pogledu. Udjel vakufa je veliki i u formiranju, izgradnji i razvitku m nogih bosansko-hercegovakih gradova. Rijetka su kod
nas naselja , gdje ive ili su ivjeli muslimani, a da nema koji vakuf.
Po gradskim naseljima broj vakufa se esto penjao i po nekoliko desetina. Brojni su i danas lokaliteti u mnogim mjesti ma, koji nas podsjeaju na vakuf i njegove instih1cije, a muslimanskog ivlja u tim
naseljima ve poodavno uope n ema (vakuf, te kija, mesdid, medresa,
damite i sl.).
U nato svemu tome, kod nas se relativno malo pisalo o vakufu
kao instituciji kao i o pojedinim vaku fima. I znimku in e njih tek
nekoliko.
O ulozi vakufa u izgradnji i razvitku gradova u Bosni i Hercegovini, spominjemo tri rada, i to od Alije Bejtia, Adema Handia i
Muhameda Had ijahia. Bejti je u kalendaru Narodna uzdanica za
1944. godinu o bjavio l anak Uloga vakufa u izgradnji i razvitku naih
gradova (str. 153-161), dok je dr. Adem Handi u Prilozima za orijentalnu filologiju, knjiga XXV, 1975., objavio rad O formiranju nekih
gradskih naselja u B osni u XV I stoljeu s podnaslovom Uloga dr:;a ve
i vakufa (str. 133-169). Rasprava dra Muhameda Hadijahia Die priv ilegierten Sti:idte zur Zeit eles osmanisclzen Feudalismus objavljena Je
u S iidost Forschungen-u, Band XX, 1961., (str. 130-158). Sva trojica
nj.ih ukazabi s u, koliko s u vakufi doprinijeJ,i izgradnji i unapreenju
brojnih mjesta Bosne i H ercegovine.
O vakufu kao illn s titucij i sa er.jatskog i pravnog stajalita pisali
su Mehmed-Ali enim ov.i, Ahmed Lutfi Coki, dr Jusuf Ta.novi, prof.
d r Mehmed Begovi, Mus tafa Mehi, Hasan Bajraktarevi, Vehbija Hodi , Abcluselam Balagija, Ljudevit Farka i Milan J . Pea.nac. 1)
saopenja

l) J . Krcsmarik je napisao studiju Das lVak(recht vom Sra11dpu11ktt!

des Sari'alrechtes 1/achder hfm e{itische11 Scluile, kojom su se sluiti inOI'

nic i Zemaljske vlade Bosne i H ercegovine u

vc~i

vakufa u naim kr:ljc.:vimn.

171

11!. A. erimo1i je objavio rad O vakufu - Seriatsko vakufsko

prmo {Gla nik I Jam ke vjerske zajednice, III/ 1935, brojevi l- 6, po
slije i po ebno) u kome je de talj no obradio Yak uf sa vjerskog i eriat
sko-pramog gledi'ta. Kao dodata k ovom radu pjsac je obuh vatio i
E rt4i mirij11. U po ebnom l anku et;i movi je obradio Evladijjet vakuf
(kalendar Gajret za godin u 1939., str. i2-81) u kome j e pmed criat
skih propisa o o1oj \ T ti vakufa ukazao i na n e pravilnosti kod knj i
enja me \TSte Yakufa u gruntovn.im knjigan1a, gdje su n eki cvladijjct
Yak"Ufi knjieni na potomke 1akifa kao vlasnike, zalltijevajui da sc
to gn.mtO\TIO i pra1i i zakonski uredi erimovi se jo jednom osvrnuo
na edadi jjet ,akuf u lanku l "akllf (Gla nik IVZ, IX/ 1941, br. 3, s tr.
69- 80), gdje je ukazao i zmeu ostalog na ra:z;Jiku izmeu evla ctijj e t
Ya kufa i fidei kom i a U lanku e govori takoer i o nadlenosti eriat
skih sudma u nekim. 1a kuf kim sporovima. O evladijjet vakufu p isa li
su jos Must afa Mehic Evladijjet vakuf s p ravne i praktin e strane
(Glasnik I\'Z. \"III/ 1 9~0. br. 8, str. 297-304) i dr Me hmed Begovi
O e1ladijjer r akufu (Porodinolli mkufu), Istoriski asopis SANa,
IX- X, 1960.
O mkufu i uprmi sa njim je naslov rada, koji j e Ahmed Lurfi
okic obja\lji1ao u a opisu Hi kjmet, godina I / 1929- 30, brojevi 1-6
i godina II 1930-31, broje,i 15-22. Rad je nesistematiZiiran, mj esti
mice i raz1u en, a li ukazuje, kako su kod nas konzervativn i k rugovi,
u koje je spadao i A. L. oki, gledali osobito na upravu s vakufima.
Posebno e zadrao na in~ti tucij i te\lijeta i mutevelija. Ukazao je i n a
ulogu eriatskih sudova u odnosu na va kufe i up ra1>u s njima.
Srpska akademija nauka i umjetnosti u Beogra du u svojim po
sebnim izdanjima tampala je od prof. dra Mehmeda Begovia knjigu
l"akufi u Jugosla1 iji, Beograd, 1963., str. JOJ. Knjiga je izala kao 361.
u posebnim izdanjim3 SAN-a. Sadri: Predgovor, istorij sk i pregled zakonodaY tJa o vakufi ma , pojam i porijeklo vakufa, u lovi punovanos1i
,ak-ufa. posljedice maku fl jenja, upotreba \'akufske imovine, nain iskoriavanja vakufske imovine, upravu vakufa i eriats ko pravo o jevrejskim i hrianskim zadubinama. 0Yaj Begoviev rad pred s tavlj a
najbolji do danas kod nas tampani rad o vakufu.
L" Glasniku 1\'Z, god. IX/ 1941, br. 6-7, s tr. 181-198, objavljen
je rad Hasana Baj raktarevi a O vakufu. U lanku je ob raena vj erska
podloga Yakufa, zatim eriatsko-pravni propisi o vak ufu, uprava va kufa
po eriatskim propisima, te vakufska organizacija kod nas od vre me na
tu:-ske upra\e do 19-11. godine. O vakufu kao vjerskoj instituciji, Vakuf
- ~a,jela11je, je i lanak Vehbije Hodia , koji je takoer o bjavljen
u Glasniku VIS-a, XXXI V/ 1971, br. 9-10, str. 482-486. Dr Ljudevit
FarW je u dva nanata objavio svoj o.p iran rad O vakufima i o ureenju vakufskih dobara u Bosni i H ercegovi11i. Prvo je ovaj rad tampan u zagrebakom Obzoru godine 1920., (brojevi 190-192, 196, 197, 199,
201-204 206, 214, 217 i 219, konac jula i august), a zatim u Arhivu za
pravne i drutvene nauke, organu Pravnog fakulteta u Beogradu, god .
XVIII/1928, br. 4, str. 271-283 i br. S, str. 352-369. Pore d opih podataka o vakutu, njegovim vrstama, nainu u vaku fljenja , a utor je dealjno opisao upravljanje vakufima u Bosni i H ercegovini, naroito
:ta vrijeme austro-ugarske uprave u ovim krajevima. Dr Milan J . Pea172

nac jzdao je godine 1914. u B eogradu brouru O vakufima i o njihovim

glavnim v r stama, sa naro itim obzirom na v rste vakufa u Carigradskom
u govoru o miru i zm edu Srbij e i Turske (str. 27) . Rad je n astao kao
posljed~ca

prisajcdinjenja Sr biji tzv. junih krajeva (Novopazarski

sandak, K osovo i Me tohija te MaJkedonija) . Kako je uskoro poslije
potpisivanja ovog Ugovora tpo eo I svjetski r at, to n ije bilo prilike da
se on pone i p r imjenjivati.
Uloga v akufa u verskom i svetovnom prosveivanju naih muslimana je naslov knj izi, to ju je napisao i tampao Abduselam I. Bala-

gija (Beogra d, 1935., str. 111 + 1). Autor je dao historija t razvoja institucije vaku fa od Muhameda a. s. p a dalje, vaku f kao institucija, vrste
vakufa, organizacija vakufsk e uprave po ePiatu, u Osmanskom carstvu
i kod nas. Najopirnije je prikazana uprava vakufima u vremenu od
1918. do 1930. godine. Posebno je obraena misija vakufa u vjerskom
prosvj eivanju muslimana u Bosni i H ercegovini, a zatim u svjetovnom
prosvjeivanju , gdje se govori o vakufskim internatima i davanju stipendija ueni cim a srednjih kola, manje studentima u vremenu od
1894. do 1914. godine. Socija lnoj misiji vaku[a posveeno je svega 5
s tranica. O pr oblemima vaku fa i upravljanju s njim bio je posveen i
referat Huseina Kad,i a, podnesen na K ongresu muslimana intelektualaca, koji je organiziralo Muslimansko kulturno drutvo Gajret 1928.
godine. U ovu kategoriju icle i lanak dra Hazima Mufli a O ulozi naega va/wfa, koji je objavljen u kalendaru Narodna uzdanica za godinu
1944. (str. 19-26). Obzirom na aktualnost, koju je lanak tretirao, on
je poslije prc tampan i u Glasniku IVZ, XII/ 1944, br. l, str. 1-8. U
istom listu objavljen je i dn1gi Muftia lanak Problem vakufa (VI/
1938, br. S, str. 221-228) u kome pisac raspravlja takoer pitanja u
vezi sa upravom vakufa.2)
Mi ni danas ne znamo, koliko je u prolosti bilo vakufa kod nas.
Godine 1889. Zemaljska vakufska komisija u Sarajevu tampala Je
Proraune vakufa u Bosni i Hercegovini (Sarajevo, 1889, str. 859). Tu
s u iskazana 622 vak-ufa, dotle popisana u Bosni i H ercegovini. Kasnije
ih je jo tomu broju dodato. Obzirom na sauvane vakufname, o kojima je ovdje ve bi lo govora, broj vakufa je kod nas bio mnogo vei.
Mnogi su vremenom propali, a i njihove vaku fname zagu bljene, pa im
danas ne znamo ni naziva. O sa u va nim vakufnamama koje e nalaze
u Gazi Husrevbegovoj biblioteci pisao je prof. Kasim D obraa u lanku
Vakufname u Gazi Husrevbegovoj biblioteci (Anali, knj. IV, 1976, tr.
41-47), dok je broj vaku fnama p o mjestima u Bosni i Hercegolini
donio Zej ni! Faji u svome radu Popis vakufnama i::. Bosne i H ercegov ine, koje se nalaze u Ga::.i H usrevbegovoj biblioteci. I ovaj rad objalljen je u Analima, knj . V-VI, 1978, s tr. 2-15-302. Ali i od auYanih
vakufna ma, ma li ih je broj dosad obraen i objavljen .
.Sejh Sejfudin Fehmi Kemu ra prvi je kod nas poeo objavljivati
u origina lu i prcvod u va ku fna me, vezaJ1C za damije i druge 1akuf ke
o bjek te u Saraje vu. On je tako u Sarajevski/ll d amija/Ila i tlmgi111 jarn im zg radama turske dobe, objavljivanim prvo u Glasniku Zemaljskog

2) U ka lendaru N amd na uzdan ica za 1933. godinu . iza ao j.: l:l.n~k F.:hima Spahe Pedeset godiluL vak11.[ske llprate 11 Bos111 1 flercl!gotl/11 (tr
72-89).

173

muzeja, goclioe 1908-1912., kasnije i posebno, do nio 55 vakufnama u

odginalu te u pre1odu, nekiJ1 u potpunosti , a nek ih a mo djelimi no.
Premd m u nije uvijek siguran, aJi k ako je do nosio i originaln i te kst.
moe e uvijek kontmlirali i uporei vati. Njegova j e velika zasluga u
tome, to je on prl'i kod nas uoio vrijednost i vanost vakufnama u
proua1anju na e prolosti, pa ib je poeo koristiti j objavljiva ti .
I dru gi su p ojedi nci poslije Kemu1e poel i objavljJvati pojedine
vak-ufname. Tako je Fehi m SpaiJo preveo dvije Gaz,i Hus revbegove vaJ..-ufname (za damiju, ima ret, hanikah i Ku1u m liju m edresu) kad je clr
iro Truhelka obraivao Gazi Husrevbega i njegove zadubi ne (Gazi
Husre,bero,e vakufname (za damij u, irnaret, h a n ikah i Kur umlijuS
Husrefbeg, njego1 ::_;,ot i 11jegovo doba, Sarajevo, 1912.). Tu s u doneene 1e tri Hu re1begove 1aku fname ali t rea nije p 1evedena, nego
je done en samo njen kratki sadraj. Vakufna me za dam ij u, imaret,
hanikah i Kurumliju medresu, u prevodu F. Spahe u vrtene s u .i u
pomenicu Ga:i Husrel'b egol'e 400-godinjice, Sa rajevo, 1932, s a sv im
pogre"kama, koje u e potkrale pri n jihovu prevoc1enju j o 1912 . godine. Treu ,akufnamu u Spomenici ... preveo je Se fket Sabi . l d
pomenici u uz prevod donijeti i faksim ili arapskog tek ta va ku fnama .
O Gazi Husre1begol'im ,akufnamama s pravnog stajali ta napisao j e
u pomenici {str. 163-168) dr Jusuf Vanovi jedan l anak. U i toj
Spomenici nalazi e i drugi Tan oviev lan a k Vakuf kao instituci ja
str. 5- 91p).
Prof. Hamd ija Kree1ljakovi je u svoj im radovima D amija 1
l'akufnama Muslilwddina Cekrekije (Glasnik I VZ VI / 1938, br. J , str.
17- 3 ) i Turalibego1 l'akuf u Tu:li (Gla nik IVZ, Vl / 1941 , b r . l , s t r .
10-17 i br. 2, str. 40-55) donio fa ks imile va kufnama , kao i njihove
premde. :ekrekijinu vakufnamu je preveo H adi Me hmed H andi ,
dok za Tura]jbego111 nije n azna eno , koje j e preveo. Pre tpostaviti je
da je i nj u pre1eo Handic. Alija Bejti u radu Eli hadi l brahim-pain
takuf u T ravniku (El-Hidaje, V/ 1941-42, br. 7, str. 169- 179, br. 8-10,
str. 227-240, br. 11-12, str. 276--288) donio je prevod Ibrahim-pai ne
,akufname za njegove hajrate u Travniku. Dervi B uturovi u l anku
Po1odom jedne 1akuf11ame (Glasnik VIS-a, Ill/ 1952, br. 1-4, str. 47- 53) donio je pre1od vakufname Isla ma, sina Me hmedova iz zaseoka
Radetii, sela Seonice, nahije Neretve, ka diluka sarajevskog od 23. IV
1678. Prof Saban Hodi je u lancima i gra i za ku lturnu is toriju
3)

Povodom

etiristogodjnjice

Gazi Husrevbegove da mije,

asopis

No-

,., Behar Je tome posvetio cijeU svoj jedan dvobroj, 2 i 3/1930-31, u kome
Je ~tampano trinaest prigodnih l anaka o Gazi Husrevbegu i njegovim insti-

tucijama od 9 autora, dok je prigodom proslave -IDO-godinjice Gazi Husrevbegove 1932. god.int: izdata prigodna spomenica u kojoj je &tampano 27 pl'iloga od devetorice autora. Donesene su i sve tri Husrevbegove vaku fna mc
u originalu i prel'odu
O Gazi Husrevbego,u ,akufu, njegovim prihodima i rashodima imamo
tokaer nekoliko radova: Hamdija Kreevljako,ri, Gazi Husrevbegov vakuf
Spomenica ... , str. 91-116); Adem Handi, Gc1zi H usrevbegovi vakuf i u
Tesanjskoj nahiji tl XV I vijeku (Anali GHb, knj . li- In . 1974, str. 161- 174);
Raid HajdarO\'i, Pnltodi i rashodi Gazi Husr eviJegova vaku fa u Sarajevu
za period 1248-1251 (1832-1835) Anali GHb knj. V- Vl , )978, s tr. 23--43/. Na
Gazi Husrevbegov vakuf odnosi se i Mukarrenwma /J usrevb egove mu l k-na111 e
od Munibe Spaho (Prilozi za orijentalnu fi lologiju X- X I /l960-6 1 s lr.
20>-214).

174

is tone

Bosne, knjiga IV, 1960, str. 153-160, objavio Vakufnamu tuzlanTuzl i, a pmL Nedim FilipOVI
u publikaciji Rudo - Spomenica povodom 30 godinjice Prve proleterskc brigade (Sarajevo , 1971.) ta mpao je Va/w .f namu Kara Mus tafa-pa .~e
Sokolo via iz 1555. godine o osnivanju gr ada Rudo (str. 173-177). 'L.lz
prevod vaku [narnc donije t je i njezin faksimil. Mehmed Muj ezino vi
i Mahmud Tralji tampali su prcvocl vakuEname Mevla Hu samuddina
B onjaka o osnivanju biblioteke u Banjoj Luci 1630. godine, Vakufnama
i<. 1630. godin e o osnivm1ju biblioteke M evla H usamuddina Bonjaka u
B anjoj Luci (Glasnik VIS-a, X I / 1977, br. l , str. 28-39) Vakufnamu je
po svoj prilici sas tavio i n a pisao pjesnik Muhamed Nerkesi Sarajlij :~,
jer se njegov peat nalazi u proe lju vaku fnam e.
Kriti kih izda nja vakufn ama s teritorija Bosne i Hercegovine
imamo, m eutim , do sada vrlo malo. Dr. Asim Muft i u svojoj disertaciji M oschee und Stif tung Ferhad-paa's in B anja Luka, Berlin, 1941 ,
str. 67 + 3, objavio je Fer hacl-painu vakuEnamu u originalu i njemakom
p revodu. Prevod ove vaku fn ame donio je i H asan Skapur u svome radu
F erh acl-paa Sokolovi i njegove w dubine (Glasnik VIS-a, XXX/ 1967,
br. 1- 2, s tr. 17-23; br. 3-4, s tr. 126-128; br. 5- 6, str. 227-232; br.
7-8, str. 314-3 19, br . 9-10, str. 412-416) . Uz prevod donijet je i faksim il dvije prve s trane originala vakufname. Dr H azi m Sabanov i je
u Prilozima za orijentalnu filologiju , knjiga Il, 1951, str. 5- 38 i knjig:~
III- I V, 1952-53, str . 403-413, pod naslovima Dvij e najstarije vakufname u Bosui i Naj starije vakuf11ame u B os ni objavio originale i pr~
vocle vakufnama Isa-bega I shakovia, Ajas-bega, s.ina Abdulhajj ova i Mustajbega Skendcrpaia za n j ihove zadub ine u Sarajevu, odnosno Visokom. Prevod i vakuinam a su popraeni svom moguom znans tvenom
aparatu rom. I Salih Trako je obra dio ~ objavio Vakufnamu dam ije u
Graanici /cod Visokog (Isla m ska misao, IV / 1982, b r. 43, str. 35--16),
gdj e je uz prevocl i faksimil vakufname iz godine 1764. dao i novih
podataka o kad iji Ebu Bek ru Visoak u, koji j e sas tavlja Ol'e vakufname.
Hi1zija H asandedi j e u P rep orodu, godina VII/ 1976, brojevi 17-2-l i god ina VIII / 1977, br ojevi 1- 11, objavio rad K ratki prevodi
(efcscerpti) 28 m ostarskih vakufn ama iz kojih je naveo, kad je koja vakufnama na pisana, ta je koji va kif zavjetao, kao i u koje svrhe e e
prihodi koga va kufa tro iti i upotreblj avati. Inae H. Hasa ndedi je
o bilno koristio vakufname u brojnim i dragocjenim svojim radovima. 4)
Napom enu ti j e ela s u i drugi na i his toria ri i kulturni poslen.ici (H.
Kreevljakovi, H . Sabanovi , A Bejti, M. Muj ezinovi, H. 1 an1etak,
A Nametak i dr.) koris tili vakufname u svojim znans tveni m i publici::. likim radovima.

ske dobrotvo r /ce (vakife) Tahira-hamune

Jezike i sadrinsk e osobenosti vakufnama iz 1\llostara (druga postoljea) j e naslov ra da Muhameda A. Mujia, objavljenvg

lovina XVI

4) H asa n Na metak je u lanku Vakufuam a D eni-pae B aje:idagia.

kalendar Narodna uzdanica za 1940. godinu, str. 187-192, dao adraj I'Jku fname, kao to je uini o i dr. H ajrudin C u ri , koji je dao a clraj vakufname AU-pae Riz va nbegovia u lan ku Vaku{ua11w Ali-pa.~e RlztaubegOI'ta,
Glasnik VIS-a, IIIIJ952, br . 1-4, str. 47-53. Ni jedan ni drugi nisu dnli
kompletan prevod vaku.fnama.

175

u Prilozima za orijentalnu fi lologiju , k njiga XXV, 1975, tt. 203-225,

u kome je a uto r ukazao na vrij ednos t i ljepotu 6 mos tars k ih vakufnama, koje se i po jeziku, tilu, a draju i drugom od likuju i jzdvajaju od o talih.
I o u lozi ,a kufa u p rivred nom ivo tu na ih gra dova i l j udi imamo nekoliko rado1a. Tako je O man A a f So ko l ovi u nekoliko n anata pi ao o ulozi Yakufa u prh-redn om ivotu Bo ne i H ercegovine.
U pnom elan ku K r edi111e prilike 11 Ten ju p rij e tri s t oljea, N ovi Behar, \ 'II 1933-'4, br. S-10, tr. 126--127, ukazao j e na vaku fs k e kre di te,
koji u u o1om m je tu da1ani obrtn icima u vr h u boljeg p r i v reiva nj a.
O i roj temi je i drugi Sokolmie1 rad T eanj p r ije tri stoljea (1639- 1o42), obja1ljen u ka lendaru Narodna uzdanica za 1942. godinu, s tr.
166- 176. Ura pra l'i K reditn e prilike 11 Bosn i u tursko do ba, Osvit (Saraje\'0), III 1944 , broj e1i 122, 123, 126 i 127, autor je is takao ulogu v:tkufa u p rivred nom ivo tu Bosne i Hercegovi ne za vr ije me os ma ns ke
upra1e. Istog je sadraja i n jegm lana k llak11{i kao kOIIII!IWille usta
1101e ( ~oli Behar, XVI/ 1944 , br. 15, s tr. 235-236. Iz tog podru ja j e
i rasprava prof. dra AYde Sueske \laki/f ski k r editi 11 Sarajevu (u svjeLiu
sid: ila saraje1skog kadije i: godine 1564-1566), koja je o bjavljena u
Godinjaku Pramog fakul teta u S arajevu , god ina TI, 1954, s tr. 343- 379.
Pored popi a ,aku fa u Bosni i He rcego vi ni , objavljenih u P roraunima ,akufa :a godine 1889, 1895. i 1913, imamo jo d va p opi a
1akufa. jedan iz X\'I, a d rugi s kra ja XI X i poe tk a XX s tolj ea . P r vi
je rad Bebi je Zlatar Popis 1'Gkufa 11 Bosni i: pr11e po /o Pice X V l sroliea !Prilozi za orijen talnu filologij u, knjiga XX-XX I , 1970-71 , s t r.
109- 15 ), a drugi Ibrahima Kemure Pregl ed sa ra jel'ski/7 Pakufa u godmi 1889. i 1913. (Glasnik VIS-a, X XXI V/ 1971, b r. 9- 1O, str . 6-lSl.
Pni Je raen na temelju opirnog p o p i a bo ans kog sandaka iz godin e
1540-1542, a drugi na temelju P rora una vakufa u Bo n i i He rcegovini
od strane Zemalj ke l'aku fske kom i ij e, odnos no Va kufske direkcij e
u Sarajei'U.

I o 1akufima, odnosno va kuf nama ma s podru j a Makedonije i

Kosova !SR Srbija) ima Yi e radova, od kojih ne ki za sluuj u na roi tu
painju. O tome su pisali Glia El ezovi, Aleksije (Aleksand a r) Olesnicki,
dr. Fehim Bajraktarevi, dr. H asan Ka lei, Mehm ed Meh med ovski ,
J ~mail Redep.
Gli~a Elezo1i je jos 1922. godi ne u asop isu J ul.na Srbija poeo
obja\ljivati preYode vakufnama iz Teto1a i Skopja. Ta ko je u knjizi
II, broje1i l l, 12, 19 i 20 tampao prevode dviju va kufna ma iz Te tova,
1 to Mehmed-bega, sina I shak begova i Kjebir Mehmed Celebije. P rva
Yakutnama j~:: lz godine 1461-62, a druga iz 1468-69. I zale su po d
t.ajednikim naslovom Turski tzvori ;:a na.u istoriju . U is to m asopi su
' pod istim naslovom objavio je i prevod vakufna me Ja hja-pa ine daffil]t u Skopju iz godine 1506.
Kad je pokrenut 1925. godine Glasnik Skops kog naunog dru tva ,
rJma Elezol'i JC poeo u njemu odmah od prvog s veska objavljivati
116

Tursk e spomenike u Skoplju. Pod tim naslovom objavljeni su podaci

nji hovim vakufima, vakufname u originalnu i prijevodu

su faksimilima sami h va.kufna ma) slj edeih skopskih legatora:
Paa Jigit-beg i njegova zadubina, I sak-beg i njegova zadubina
Alada damija, Vakifija Alade damije, !sak-begove zadubine u Skop
Iju, Voj voda I sa-beg I sakovi i njegove zadub ine u Skoplju i Saraje vu, Va kfija damije Kjebir Mehmed Celeb ije, sina Gazi I sa-bega Isakovia u Sko plju , Va kfija tekije Hadi Aie, unuke Gazi Isa-bega Isakovia u Skop lju (Glasnik Skopskog naunog d rutva, knj iga I , sv. 1
(1 925), str. 135- 176 i knj1ga I , sv. 2 (1926), str. 397-474).
O H uma Sah Sultan u , Husein Sah:u i Blllmali damiji (knjiga Vsv. 2, (1928), s tr. 243-261).
Zadubine sulta n a Murata II. - Skopski grad, Kameni most na
Varda ru, Hunkjar damija il i Sultan Muratova damija, Turbe Bikj
ha n, Po ro din a grobn ica Ali-pae iz Dages tana (knj iga VII-VIII, w.
3-4 (1929- 30), s tr. 177-192 + 4 repr.).
U knjigu T urski spomenici, knjiga I , sveska l , 1348-1520. (Be:lgrad, 1940.) Glia Elezovi je uvrstio prijevode sljedei h vakufnama:
Alade damije u Skoplju iz god. 1445,
Isa-bega iz god. 1462,
Dam ij e u Tetovu - Tee mah ala 1z god . 1463,
Isa-bega iz god. 1469,
Kjebir Mehmed Celebije iz god. 1470,
Ajas-bcga iz god. 1477,
J ahja-pae iz god. 1506. i
Mus tafa-pae iz god. 15 14, dok je u svesku 2 Turskih spomenika
(Beograd, J 952.) donio faksimi le vakufnama Isa-bega iz 1469. god. i
Kj e bir Mehmed e l ebije iz 1470. godine.
Alcksije Olesnick i u svome radu o Silz1 Celebiji iz Prizrena (puno
mu je ime Me vlana Mu hamed irbn Mahmud ibn Abdula h) donio je tekst
i prijevod vaku fname za damiju, koju je podigao Suzi elebi u s\ome
rodno m mjestu. Vaku fnama je datirana 1513. godinom, dok je sam Suzi
umro 1525. godine. Dr Fe h im Bajra ktarcvi u lanku Turski spolllenici
u Ohridu (Pr ilozi za orijen talnu filologiju, knjiga V (1954-55), str. 111-134) obradio je vakufe nekoliko damija i medresa iz Ohrida.
Za proua vanj e vakufa i vakufnama iz Skopja i drugih mje ta
Makedonije i Kosova veliki h zasluga ima dr Hasan Kalei, koji je sam
ili u zajednici s d rugim obradio vie vakufa, kao i njihovih vakufnama,
i to sa svi m znanstvenim aparatom lako ela njegova obrada vakufnam,t
moe pos luili kao primj et, kako treba obrac1ivati ovu vrstu historijskih
doku menata.
Godi ne J972. H . Ka lei je tampao djelo Najstariji takufskt dokuli/e/lli u Jugoslaviji na arapskom jeziku. Knjiga je izala kao 13. srt?
za k ser.ije Stud ije, to ih izdaje Zajednica n aunih ustanova Ko OL1.
I ma 356 ta nica . Po red Predgovora, Pregleda tra.nskripoije i U\'Otl:l,
knjiga ima osam glava, zati m Zak lj uak, I zvore i literaturu, saetnk nn
a lbanskom i njema kom jeziku, Registar geogrnfskih i topogrnf kih ll.l
ziva i Regis ta r l i nih imena. U l glavi a utor j e obradio vrste clokumc
na ta na arapskom jeziku, koj i e nalaze na tlu Jugo la1ije. U l l g!;11i

osniva i ma,

(es to

17 7

obraeni

su vakufski dokumenti i osvrt na njihova dosadanja izdanja

adri vakufnamu i vakuf Sunkur Cau-bega u
Bitolju, et\'rta gla\'a nosi nasJoy Vakufi i vakufnama-J1Udet Ishak-bega
u Skoplju. U V glavi obraen je vakuf i vakuf11arua Sinanudin Jusu f
Celebije iz Ohrida. Sesta glava ima naslov Jshak Celebi iz Bitolja, njP.govi Yakufi i njegove vakufname. U VII glavi obraeni su vakufi Muslihudina ei-Ma'dinija j njegova vakufnama u Skoplju, dok su u VIII
gla\i obraene zadubine velikog vezira Kode Si.nan-pae u Prizrenu.
SunJ..:ur-begova vak ufnan1a je .iz 1439. godine, J hak-begova iz 1445, Sinanudin Ju uf Celebijina iz 1491, Jsl1ak Celebijina iz 1506. (prva), 1508.
(druga), 1-11. (treca) i 1511. (etvrta), Muslihudin el-Ma'dinijina .iz 1550,
te Koda Sinan-paina iz 1556. godine. Neke od ovih vaku fnama H .
Kalei je ranije obja,io u Prilozi ma za orijen talnu fi lo logiju i Gjurm im e
Albanologjike.
U zajednici sa Mehmedom Mehmedovskim H . Kalei j e obradio
tri ,a.kufuarne Mehmed-pae iz Kaanil.:a i "ta mpao ih kao posebnu
monografiju: Tri l'ak11[nn111i 11a Knanikli M eh111ed-paa. Knjigu j e izdao 19-c. godine In titut za nacionalnu istorij u u S kopj u. Takoe r zajedno a Mehmedom Mehruedo, kim H . Kalei je obradio i tam pao
~akufnarnu Hane, kced Edhema Celebije iz S kopja Vakuf-nalila na
H a,a kerkara 11a Elllel/1 Celebi od Skopje (Zbornik na Arheolokiot muzeJ, Skopje, I, 1956. tr. 20-36). Zajedno opet a I mail Redepom obradio je ,akuf i ,akufnamu Kukli-bega iz Prizrena (Pri:re11ac Kukli-b .-:g
: njegore :adu~bi11e (Prilozi za orijentalnu fi lologiju, VIII- IX (1958-59) rr. l B-168). Mehmed Mehmedovski je opet u zajednici sa A.
Saitijem obradio \'akufnamu Jahja-pa "e iz 1507. godine D arovni ca/a na
Jahja-paa od 1507. godine. Ovaj rad je objavljei u Glasni ku Muzej s ko-konzenatorskog drutva, Skoplje, god. I , 1954, broj 5, t r. 69-76.
Kritiko izdanje Yakufnama, koje priprema Orijentalni in sti t ut
u Sarajevu, oekuje se s velikim interesom, jer e one, tako obraene,
biti od Yelike koristi za nauku uope, a po ebno za prouavanj e kulturne historije muslimana u naim krajevima.
.kod nas. Trea glava

A REVIEW TO THE LITERATURE OF VAKUFS

S UMMARY

The Yakufs had a great role in religious, educa tional, cultura l,

socJal and humanitanan life of Moslems with us. The role of vaku f
is significant in founding and de,elopment of our numerous town s,
as well as in re~pect of economy. It has been very little written abo ut
vakuf as institution and abou t vakufnamas as their foundatio n concerning to the role that vakuf had in our history.
Everything that is written about it with us and t hat has any
value is quoted in the article.

178

II

Institucije Gazi Husrevbegova vakufa

Demal

Salihspahi

SARAJEVO DO GAZI HUSREV-BEGA

UVOD

O prvim decenija ma turske uprave u n astm krajevima do sada

se rela tivno dosta p isalo i to veinom u tezama, ali su pojedine strane
poetne turske vladavine neujednaeno p rikazane.
I straivanja posljeratnih i s toriara koji s u se zanimali naroito
pitanjem nas tanka i razvoja gradskih naselja srednjevjekovne bosanske drave u turskom periodu, stvorila su uslove da se spoznaje o
gradu Sarajevu i istoriji Bosne uope toga vremena mogu mnogo vie
produbiti, a slika o njemu znatno izmijeniti. Uzroke lome lreba traili, pored ostalog, i u b ogatstvu istorijskih izvora (katas tarski defteri,
sidili, vakufn ame). Za razliku od ostalih bosansko-h ercegovakih srednjevjekovnih gradova, o Sarajevu se sauvalo mnogo vie izvorne grae
na osnovu koje je mogue realnije prikazati nastanak i razvoj naega
grada i u doba koje je prethodilo Gazi Husrev-begu.
Na osnovu prouavanja jasno se da zakljuiti da su Turci sobom
donijeli u nae krajeve nov tip grada, po postanku i karakteru razliit
od onog kojeg su zatekli. Ukoliko se neki gradovi nastavljaju na srednjevjekovni gr ad u p itanju je es to samo teritorijalni kontinuite t, a ne
i kontin ui tet ivota.
Pristupajui obradi ove teme, pruila nam se prilika da e koris timo znaaj nim rezultatima istraivanja koja s u do sada obavili
HAMDIJA KREEV LJAKOVI , VLADISLAV SKARi , HAZIM SABAN OVI , MEHMED MUJEZ INOVI , iRO TRUHELKA, MARKO VEGO,
MUHAMED HADiJAH i i drugi, bilo u radovima bi lo o bjavljivanjem
same grae.
PODRUJE

DANANJEG SARAJEVA
U PREDHUSREV-BEGOVO DOBA

U doba sa mos talnos ti sr ednjevjekovne Bosne, zahvaljujui ralvoju zanatstva i trgovine, proiruju se s tara i ni u nova naselja, trgo' i.
g radovi. Na pros toru koji obuhvata uglavnom srednju Bosnu, cbk!c
izvan rudarskih o blas ti, takva naselja su rje!a i manja. To su, ugla vnom.
manji lo kalni trgovi. U nekim od njih moe se naslutiti ela je bilo trgo181

Y:Jcke nktimos ti sto nam turski defteri iz 1~55. i 1468/ 9. godine, pouzdnno pot\ruju. 1 ) Teritorij Bo ne dijelio -e na administrativ no-teri tot ij aJne jedinice zvane upe. arnjevskn oblas t pripadala je upi vrhbosan-koj u kojoj je 1239. godine u Brdu zavrena bosanska tona c rkva .
1\:adn je zanena bosan ka s tona crkva u Brdu, u upi Vrhbosni, organizirnn j e uz nju kaptol, ali e zbog patarenske prcvlas ti nije dugo
odrao.') Xe zna e tacno gdje e nalazi ovaj lokalitet. Meu istori a
rima po toj i rnzmimoiJaenje. la primjet, iro Tt-uhelka s matra d a
je bo nn kn stona crha bila smjetena na podruju dana nje Brdo
damije dok dr \1uhamed Hadijal1i mi li, ' to je najvjcmvatnije bli.te
istini , -da je spomenuta crkva bila locirana na podruju ispod Soukbunara. Godine 1379. (26. aprila) spominje se istoimeno m jesto VRHBO
1\A kao bora\"i; tc dubrovaki11 trgovaca, zatim 1409. godine Vrhbo n::t
'" :.pominje u ,czi a po je tom jednog crkvenog velikodostoj nika (protoYe~tijara- upra\"itelja dra\'Jlih finansija), a 1~15. godine pri pogibiji
bo~anskog ,elika'a PA\"LA RADE OVIA.
C n~zi tur~ke ekspanzij e Vrhbosna se spominje jo 1436. i 1439.
godme. Jz O\"a d\a posljednja podatka - za razliku od s pom e na upe
- jasno e da za klju iti , to nije slu aj sa ranijim podacima, d a .:;e
radi o rnje ru, grad kom naselju, varo' i, trgu u upi Vrhbosn i. ak
;ran -e u rur~kom defte ru iz 1-155. godine u Vrhbosni Turci s u za bilj~
i.ili broj rajinskih J ,,,oj ni kih ku a.3) Kada j e ta va ro o novana
,ada se ne zna.
Za pi tanje nastanka, rnje taja i odnosa prema ka nijem Sarajevu
'rednje\jekomog grada \"rhbosne od izuzetnog s u zna aja tu rs ki iz\On. pnJe ,ega poznata ISA-BEGOVA VAKUF AMA za nj egove zaduibine u Saraje' u iz 1462. godine, koja predstavlj a prvi orig inalni bo
<anski spis orijentalno-islams ke p ism enosti, zatim suma rni turs ki popi
Bosanskog andzaka iz 1468 69. godine.
L' pomc:nutoj ,akufnami Vrh bosna se pom inje pod imenom
HI~ \"ARO
S t ar a \ 'ar o !;to upuuje na za klj uak da je na,elje osnO\ano znatno ranije a da postoji i nova \ aro tj . Sarajevo. ! s to
mjestO spominjL se 1~68. godine u najs tarije m popisu Bosans kog sandlaka pod imenom ES ~I TRGOVISTE - S t a r o T r g o v i t e. Bez
<umnje pod pojmom Au k \'aro i Eskt TrgO\ i te podrazumijeva se n a<el]e \"RHBOS:\A, odnosno trg TORNIK (mjesto gdj e sc utorkom trgrJIalo J odrzaYao pazarni dan.') U p itanju je, u stva ri, jeda n m a li lokal:1i
tr:; tz remena bosanske drave.s)
[; spomenutom popisu iz 1468. godine, u kome se Vrhbosna spominJe pod imt.:num Staro Trgo,ite, upisano je Saraje\'O pod imenom
TRGO\ ISTE' a ne turski S ar ay - o v a s i ili s krae no S ar ay. Dubru\an ko"i su i dalit: predsta\'ljali vanog ini oca u bosanskoj privDt>anka Kuvaccvtc-Koji, Gradska naselja Sredl!jel'jekuv /l e bo~tiiiSkiJ

u r:a

Sara te o J9i8 >tr 96.

-J

Strna

Ctrkovi , I s1orija sr eclnjevjekov11e B os 11e,

Beograd, 1964, s tr. 63.

htu. >tr 190

, De;ank KJ\aedKoji, nan:deno djelo str. 77 i d alje.
De~an l.a Kovacenc-Koji, O sred njevj ekovn o/ll 1rgu na mjestu daa n1er 5ara{r
7b<,mik Filowfskoa... faku ltet a X-1 ' Beog rad ' 1970' s tr. 353~f>l

!G2

redi, i dalje su to mjesto Trgovite, odnosno Sarajevo, dugo vremena

nazivali Vrhbosnom. Iz toga se moe s pouzdanou zakljuiti da je u
sr ednjem vijeku, u neposrednoj blizini dananjeg ueg podruja grada
Sarajeva postalo mjesto koje se u lokalnim uslovima zvalo Trgovite,
a koje su Dubrovani zvali Vrhobsna, da je to mjesto bilo u neposrednoj blizini kasnijeg Sarajeva, te da je ono usljed turskih ili ugarskih
upada, a mod a i zbog unutranjih trvenja, propalo prije nego to je
p odignuto Sarajevo, pa je zato kasnije, kad su Turci u njegovoj neposrednoj blizini osnovali novu varo, novo trgovi te, i lokalno dubrovako ime toga p ropalog mjest a preneseno na novo naselje Sarajevo
i da je ono stoga uneseno u zvanine turske katastarske knjige pod
i menom Trgovi te.6)
Za pitanje koje n as zanima interesan tno je napomenuti da medu
is toriarima postoje razl iita miljenja gdje se varo Vrhbosna nalazila
i kakav je njen teritorijalni i st varni. odnos prema kasnijem Sarajevu.
Zahvaljuju i novim istraivanjima, i to prvenstveno tu rske arhivske
grae, odbaen o j e m iljenje Farlatija, Lukaevi a, Jireeka, Truhelke.
uri a, p a donekle i Kreevljakovia i dr. po kome Sarajevo predstavlja kontinuitet sa tom srednjevjekovnom varoi. Dalje, preovladava
miljenje ela se sr ednjevjekovna varo Vrhbosna nije razvila iz predgraa is toimenog grada, nego ela je ona bila otvoreno grad sko naselje.
Kreevljakovi i Skari, icl enti fikujui staru Vrhbosnu sa Sarajevom,
smjestili su tu varo na desnoj strani Miljacke od dananje Latinske
uprij e pa nan ie 7), dakle, u s trogom cen tru s tarog Sarajeva. Meutim,
dan as je u is toriograriji u tvrcteno da srednjevjekovna varo Vrhbosna
odnosno Stara Varo Isa-begove va kufnam e i Staro Trgovite navedenog
popisa nije lealo na spom en u tom mjes tu, nego dobar kilometar dalje
na zapad sa sr editem oko Koevskog potoka, kod Alipaine damijes),
i ho tela Zagreb, kao i na mjestu d ananje zgr ade Skenderije. Koliko
nam je poznato prvi s u ovo ustvrdili dr Muhamed Hadijahi9) i dr Hazim abanov i . 10)
POSLJEDICE TURSKIH OSVAJANJA

Dru tveno-ekonomske, pol iti ke, vj erske i k ul turne prilike ua

Balkana u per iodu XV vij eka bi le su veoma sloene. 11) To
je buran p er iod nacionalne istorije nail1 naroda. U drugoj polovini XV
vijeka sve nae srednjevjekovne feudalne drave mijenjaju clramopravni status - dolaze pod dominaciju tadanj ih mon i h drava kao
to j e Osmansko Car s tvo, Ugarska i M l etaka Republi ka.
podruju

6) Dr Hazim abanov.i Postanak i ra: l'Oi Sarajeva Samjevo 1960. godine s tr. 6-10.
7) Hamd ija I<Jree vlj akovi, Spomenica Ga:i !-lusrev-begoFe ('etiri-stogodinjice, Sarajevo, 1932, str. 3.
S) Up ravo na to m mjestu otkri veni su ostaci rimske kcr:~mil:ke radionice, koja je ima la svoje dovodne i oclvodnc kanale. (opsirnjjc: <.Ir Es.1d
Paali, Sabrano djelo, Sarajevo 1975.
9) Dr Muhamed Hadija h i, Vrhbosauje i Saraje1o. pitanje lopogmfskog
sm jetaja Vrhbosans ke varoi, Sarajc1o, 1959.
lOJ Dr Hazim abanovi , isto, s tr. 8.
ll) Sa lih H. Al i, Bosanski krst jaui i pita11je uji/HJI"O!,! porijekla i od:
llOSa prema 11/CIIIiilej st vu ? Skoplje, 1982, str. 15-1. (dalje citir:tno kao Bo.>illl'/..1
krst jani!)

183

Naj\eci dio Balbns kog poluotoka, u spome nutom periodu, pao

j e pod dominaciju Turaka - Srbija 1459, Bo na 1463, Hercegovina 1482.
godine. Meutim , Balkan je, nmo ito njegov j un i dio, davno prije
pomenutih da tuma bio izloen izvje nom orijentalnom uticaju. S druge
trane umjetn i ki i ne amo umj e tni ki dod iri sa Zapadom nisu pre- tali ni dola kom Tura ka, jer je noYa vlast pozivala u zalede is kusn e
Dubrovane da grade damije, mo tove i dr. Dan as je evidenta n uticaj
primor kih graditclja na islam ku arhite ktu r u He rcegovine prvens tveno
na izgradnju minareta. I tobodno ~u isla m ki kle ari wwsili u s usj edne
obla ti uzore \'Oga rada. 'ajkarakterist i niji primjeri takvi h uticaja
u damije u PLANI i PREDOJEVlCA damija u BILECI, iji mina rc ti
k\adratine osnme \'Coma asoci raj u n a roma nike crkven e tornjeve
primorskih gradova.ll)
Ce te turske ,ojne u prvoj polovini XV vijeka ni u obezbijedilc
tur.ku dafla,inu u unutranjo ti Bo n e. egdje je to bila samo nominalna kontrola Bo anaca. negdje povremena i prolazna vlast, a negdje
su Bo~anci au,a l i svoju samosta lnost jo dugo pos lije 1463. godine
( Jajak a i S reb reni k a banovina).
Turci u u o mjenoj Bosni prili osni,anju gradova i sela (grade
pute\e i mo tOYe, biblioteke, o ni,aju ,akufe)L') i u,oclenj u svog s pecifinog umarska- pahijskog si tema u obimu i tempu kako je to odgo,aralo njiho,im politikim i tralegijskim interesima. Kada je rije o
unutra~njos ti novoo ,ajenih turskih posjeda, treba n aglas iti ela nov i
gospodari nastupaju oprezno i Yjeto , ne ure po s,aku c ijenu sa uvoenjem ,og feudalnog ureenja. Ima poda ta ka ela Turci preuzimaju
1 nek~: zateene. prije SYega, rudarske zakone. Tako, npr., turski Ka nun
za Srebrenicu izriito ,eli da je lo zakon koji je proglasio YOjvoda
Kma. Oni . nakon o Yajanja. pojedine s rednjovjekovne bosan ke gradO\e uzimaju za svoje administrativne cen tre. Tak av je sl uaj a Zvernikom, Foom, Vii;egradom i drugim. 14) Nji ho vim p la novima u izvje<;noj mjeri odgmarala je za teena dru l, cno-c konomska i \'jerska si tuaCiJa odnosno partikularizam. Turska 'lada,ina u Bosni oznaava period
daljeg raz\"itka bezmalo ~,i11 prinednih grana, a naro ito zanats tva,
trgo\'i ne i graditeljstva. Dalje, znaajne su promjene na po lj u is lam izacije koja je od poetka uzimala maha meu domai m s tanovni tvom,
tO mr osnome preduslme za poyezi,anjc naih krajeva i ljudi n a
iru 1~lamsku kulturnu sferu, na zajedniko a rapsko pismo i isla m sLt
oriJentalnu pismenost, na a rapsk i, turski i perzijski jezik kao te m eljne
jezike za islamsko-teoloku , naunu , prm nu , politiko-upravn u i lileramo-poetsku pisanu rije. Nai ljudi ovladavaju lim jezic ima i pismom naJprije u mektebima i mcdresama Bosne i He rcegovine,IS) zatim

-) Smail Tihi, 151amska lllll]elnosl 1za 1/u Jugoslav ije, u: Bcm a r Levis
dr. Sn)el 1slama. Beograd, 1979, str. 31~ <Dalje citi rano kao Jsl am s/..a

umjelnosl')

13
) U !laoj istor ioJr:afiji juS UYijck nije do~uljno obradeno pitanje u
IhJOJ su mJen \aku!J ?l h. fak t<;>r. razvOJa n a~e_IJa 1 lokalne gradske privrede.
1
'1 Desanta Ku\acc\'Ic-KoJIC, nayedeno djelu ~tr. 2-l9 i 347.
1
')_

Medrese s1:1 u mnogim naim krajevima bile brojne. One su u vc-

cm~ sluca]eva brie mternatskog tipa i davale su besplatno sta n i hranu ue

mclma-softana i profesorima-muderisima. Taku je samo u Bosni i Herceg<JVJDI <Jd poetka XVI do XJX vijeka osno\'ano preku ~ totinu meclres,\,
134

idu da lje, prvenstveno u I stanbul, gdje dostiu najvee tada moguCe

s tepene naobrazb e, pa i sami postaju kulturni s tvaraoci navedene kulturne sfere.'6)
Novi gosp odari tr ae vie zanatskih proizvoda za podmirenje svojih i to prve ns tveno vojnih potreba. U oblasti graditeljstva preovladava
izgradnja sakralnih objekata, obnavljanje ili izgrad nja novih drumskih
pravaca i prateih objekata (mostovi, h anovi, musafirhane, karavansa ra ji ....) 17)
U takvim drutveno-ekonomskim i pol iti ki m prilikama Turci ,
poetkom sedme decenije XV vijeka, osnivaju novi grad SARAJEVO.'sl
POSTANAK I RAZVOJ SARAJEVA DO 1463. GODINE
T ur ci s u u Bos nu p rod rli sredinom druge decenije XV vijeka u
periodu izm elu prve i d r uge vla davine TVRTKA II TVRTKOVIA
(1404- 1409 i 1421-1443). Zabiljeeno je vie p r odora Turaka na podruje naselja H odidjeda i Vrhbosne dok se konano nis u utvrdi li u
o blas ti Sarajeva koje je jo od 1435. godine gotovo sta lno pod u pravom turskih krajini ka ili vojvoda zapadn ih s trana.19) Meutim, poe
tak turs ke vlas ti u upi Vrhbosni datira od 1429. godine od nosno trajnije od prol jea 1448. godine. 20) Tada su Turci, ne zna se ve koji put,
ponovo provalili u Bos nu i da je vie nisu uope napu tali kao to jt:
bio s lu aj ranijih vremena i prema tome od tada datira s ta lna turska
vlas t u Hodidjedu i upi Vrhbos ni. Spomenuta upa ulaz i u sastav prve
zasebne t u rske vojno-adminis tra tivne jedinice u Bosn i BOSANSKOG
KRAJI.STA k oje j e os novano ve 1448, a najkasnije 1451. godine.11) Turci
vojniki i dravn o uzorno organizovani, s jas nim ciljevima s voj ih osva

janja , tako

rei,

do k su vodili borbe, u pokorenim zemljama podizali

s u nove i urei vali z atee n e gradove i zdanja u nj ima, d aju i

j en talno-is lam sk a obilj eja i sadraje.22)
Osnivanje i poetni razvoj Sarajeva vezano je za ime
bosans kog sandak-bega ISA-BEGA ISHAKOV I A HRANUl A
1470). (Prvi sandak-beg bio j e MEHMED-BEG Mir ETOV I

im ond r ugog
(l.J6.J1-163-

koj e su za ono doba bile savremene kole u kojima su se osi m \'j..:ronaukc

redovno i zuava l i or i jen ta lni jezici, is lamsko pravo, Filozofija i matematika.
U mnogim s u sc u ili i drugi predmeti i sve ono to je za htijevao duh
vr em ena , ka ko se to ka e u Vakufna m.i Gazi Hus rev-begove medrese u Sa
rajevu iz 1537. god. koja je od svoga nas tanka do danas bila najgla ovitij:J
medresa u Bosni. (Dema l Sa l ih s pahi , Sul/an Alzmedota 111edresa ll Ze11ici.
Glas nik VISa, 7-8, 1972, s tr. 357- 368.
t6) Hazi m abanovi, Knjievuost lllltSiillla/la BiH ua orijelllalllilll it!
zi cin1a, Sarajevo, 1973. god ine.
t7) Hamdija Kreev ljakovi , Es11a/i i obni ll Bos1ti i flercegoti11i, S;~
rajevo, 1961. godin e.
tS) Ime Sarajevo dolazi od perzijske rij ei s a r ay (dvor. rezidencija)
i naeg nastavka -e v koji slui za obrazovanje prisvojnih pridje1a.
t9) HaZJim Saban ov i, B osa11sko kra jite, GID BiH, god. IX, Saraje1o.
1957, s tr. 37 j claJjc.
W) Ist i, Poetak Turske v l adavi11 e H Bosui, Sarajevo, GOI BiH, 1955.
godi ne, s tt. 37 i da lje.
.
.
21) Hazim Sabanovi, Up ra v11a p odjela Jugoslot't!ltSkzlz :eiiWIJa poe/ Tur
skom t' lada.viiiOIII do karlo vakog mira 1699. god., a rajevo 1952. str. 180.
21) Hazim Saba novi, Bostmsko krajit e, GID BiH, god. l X , Saraic'Hl.
1957, s tr. 181 i dalje.
22) Smai l Ti l1i , ! sla111ska umjeiiiOSI, s te 305.
IS.'

1-!Ml.!l) Nakon to je l-!5-1 ' 55. godine de finitivno zauzeo ze mlju Brnnkmica poeo je I n-beg pol:.lgati tem elje gradu Sa rajevu za koji je
karakteristino da je relatimo brzo po tao a dm inistrativni, ekonomski,
Yjer ki, kulturni i ud ki centa~ Bosne. U jednom pismu, pisanom p oslije pn og februara 1-!5-!. godine, i t.i e I a-beg s voje r odbinske veze s
,dika'kim porodicam a Pavlovi a i Kosaa.
ve do poetka l-!62. godi ne, kada je napisana I sa-b egova vn ku fnama za njegove zadubine u Sar ajevu, koja p re dstavlja primaran iz,or za proucmanje postanka i razvoja toga g ra da, o n ajranijoj e tap i
njegon' 520-godinjc i tarije i o znaajnoj ku lturnoj djelatnosti koju
.k poduzeo I a-beg I hakoYi, o grae\'llOj djelatnosti moe se samo
na luci,ati. I ako nema pi ani h dokaza, ili bar jo ni su pronaen i, m o e
e t\TJiti da je tak\a djelatno t postojala. U sp omen utoj va kufn anli
arajem se i 10 ne sluajno naziva ka ab om. U n jemu j e p ostojao ne
~amo yojmda i kadija nego i muslimansko naselje (mal1ala), d a mija
'a mamom i diematlijama itd."l)
Xukleu~ pnog mu~limanskog naselja u Saraj evu nalazi se oko
d->na~nie Carc\e Jzamije (u ulici PAR I SKE KOMUNE br. 4). In ae to
j, bilo. ziratno zemljite srednjm-jekovnog bosanskog
ela B R ODAC.
Q,a cinjcnic.1 gorori da je Sarajevo potpuno nova \'aro i da nema
,cu ::.a nekim ranijim naseljem. Taho fundiranje novog grada, porcJ
zateLenog srednJe\jekmnog naselja, potpuno je odgovaralo veoma e
stoj turskoj prnk~i. Rjee su zasnivani nukleu si kasaba dalje od srednjo,jekomiJ1 nas...Jja. Sa geografskog, vojnog i ekonomskog gledi ta
I <a-beg je sa dosta \j estine izabrao podruje razvoja novog gr a da .
ha-beg Ishakmi je podigao u noYo no,ru1om grad u cio n iz javDJI: grae,ina razlici t~.: nam iene, mahom u dobrotvorne svrhe, to se
'rrlatralu lZrazom pobonosti i clobroinstva.25 ) Tako, np r. Sejfudin
Kemura namdi da je Isa-beg 862 1457. godi ne podigao prvu sarajevsk u
d.zamiju s dn~nr:m munarom i u ast Mehmeda Il Fatiha 11451-148 1)
prOZ\au je CARE\-0.\I DA.'\1IJOM;:6) don:o \'Odo\od u na e lje i do
dzamije podigao banju 1~59. godme (CARE V HAMAJI.'l) danas gradsko
Kupaulo u ulici 6. no\embrau),:") preko Miljacke uprij u , a malo p o.'\2 umlj1 ima mnogu grado,a pu imenu S ar a j: Ak-Saraj u
T:i.bc Saraj izmeu Per' je
- L Tur,koJ su po tojiJ.Ii Ja,no odreen1 kriteriji na osnoYu kojih !>1.!
.anu ryasc:: . .: pro~lasa\a~u. na pr!mjcr, i~ Ka~~bc u Seher (opi.irnije: A.
Handz1c Poswnak z ra~nlal" Bz)el}mc 11 A l'l 1'l}eku), Prilozi za orijen ta lnu
lolu;il u, 11-13 19'2. Sarajo::\o, 1965, str:_. 53 i. dalje. Is ti, Zuaaj nwa{ijew
1 ra~niku grad~l:lh na~el}a 11 Bosni 11 A l l l'l}ekll, Ji, l-2 1974 ~tr. 60:

.;~;~dolu,

-{,t

Da';e

~ ~

n,!:;,~,, Znaaj nwafijeta!)

'

'

-, H~lil Jn..... dzJk, Os11:a1lSko carstm, Beograd 197-!, su. 198.

__ -' Carc\a dl~IDIIa, kahu Je danas Yidimo, bez Lclima, sag1aucna je
b6:>. _,pdmc na n~jestu one kuju ll! podigao lsa-beg. Vei ~:ah,at na Carevo j
d,-am.J t.rscu_J~ 18-+7 -!8. godl~c._ o ~~mu govori i _sa(;uvani na tpis nau
ulazJJm u dZamiJU._ (M~hmed MuJezmovJc, I slamska ep1gra{1ka Bosue i Jl er"gfJ\ lile knj. J, Sara Jt:nJ, 197-!, str. J8. (DaJ je citiranu kao 1sla111ska epigrafzka'J
271 Val:uf>ka uprava, 1889. godine, pom~ila je stan ba-bego' hamam
na njegrJ\'U mje,tu .>agradila kupatilo pu ~v.r~pskom uzoru. Bilo je to
Prli'J moderno kupatilo u Bosm 1 Hercegovm1 1 proL\ano je I sa-b egova
hCHlfa.

166

dalj e veliki kam eni h an koji je imao troja vrata i do njega jedan bezist an sa m nogim duanima.u) Kamene zidine toga h ana koji se odavno
zvao KOLOBARA postoje i danas i predstavljaju najstariji sauvani
graevn i obj eka t u Sar ajevu . U njemu se sada preko ljeta odravaju
filmske predst ave. Do poetka 1462. godine Isa-beg je sagradio svoju
tekiju (zavi ju) u selu Brodac za ij e je odravanje odredio dosta velike
prihode. To je bila tekija sa musafirhanom (gostinjac) i imaretom (kuhinja za osoblje t ekije, dervie, putnike namjernike i gradsku sirotinju
(fukaru) . Inae, imaret je star a institucija Bliskog istoka koju su Turci
oivjeli na Ball<anu i u ost alim oblas tima. U pitanju su zdanja koja se
mogu svesti n a damije, medrese, bolnice, hanove, vodovodne institucije, pu teve i mos tove, i koja su osnivan a i podizana iz vjerskih i human itarnih pobuda.
U njihov s klop su ulazile i one institucije i objekti koji su
njihovo odravanje, kao to su musafirhana, arija, kflravan-saraj , ha ma m , vodenica, bojadinica, kJaonica ili ainica. Imar e li su bili bitan dio u p lanovima svih Osmanskih gradova, dajui
im osobeni karakter. Osnivai su svoje imarete naj ee organizovali
kao vakufe.29) injenica da j e tekija bila podignuta u jednom kran
skom selu, da lje od centra varoi (Baarije) i muslimanske mahal.::,
to nij e bio jedinstven sluaj, govori nam o misionarskoj (ad-da'wetskoj) namjeni tekija i dervikih redova. Uostalom dobro je poznata
uloga dervia, putuj uih trgovaca i sejjar va'iza u propagiranju islama.
I sa-beg je, dalje, sagradio 1461. godine na Benbai konaite (musafirhanu) a nie nje devet vodenica na Miljacki u selu Brodac, ondje, gdje
ulica Naclmlini izlazi na Miljacku. Prihodi od vodenica su ili u kori t
m usafir h ane. Mlinovi su radili do pred okupaciju Bosne (1878), a narod
ih j e zvao HERCEGOVI MLINI, a i CARSKI MLI k Ima miljenja da je I sa-beg sagradio samo jednu veliku vodenicu sa dosta (devet)
vitlova. S obzirom na konfiguraciju zemljita po svemu sudei da bi
ovo milje nje moglo biti i tano. Nekoliko godina iza okupacije poruena je zgrada vodenice, a na njenom mjes tu sagraena KIRAETHANA
(itaonica). Danas je na tom podruju park- MUSTAJPASI
MEJDA!'\.
Isa-beg je sagradio DVOR-SARAJ (KONAK), vj erojatno 1-l-18-1-155, po
kome j e, kao to smo naprijed rekli Novi grad dobio ime Sarajevo.:P)
Spomen dam ija i zavija u najstarijim bosanskim dokumentima turskog perioda jasno ukazuje na proces islamizacije i postojanja
mus limana u tzv. Bosanskom kraji tu prije o vajanja Bosne, odnosno
na podizanje m uslimans ki h kultnih i kulturno-prosvje tnih objekata. U
is torijskoj nauci pos toje razli ita miljenja o tome kada i kako Je
tekao proces islamizacije. Mcelu tim, sve je vei broj onil1 koji t\Tde
ela je islamizacija u Bo ni b ila nenas ilna masovna i da je znatno ranije
poela n ego to se do sada znalo. Za tu pojavu postojali u dublji

obezbjeivali

28) EvJija CcJebi, putopisac iz XVII vijeka, podijelio je gradon: na

dvije ka tegorije, prema tome ela Ji imaju ili nemaju bczistan.
29) Hali! I naJdik, navedeno eljelo, str. 200-201.
30) Dvor sc nalazio blizu Cokadi hadi Su!ejiiiiii/Ot 'e d;:.wlllJt: (Jcdileril,
ondje gdje je sada jedan dio zgrade Jugo lovenske armije na trgu 6. apri_la
Poruen je 1851. godine. Taj se kraj doskora .ll'aO Bt!glu/.:a (railknc'lf,l
guver nera).

'

politiki, druI\L'ni i ekonom -ki razlozi koji e objanjavaj u sta njem

i prilikarn:.~ koje u Turci kod na z:.~ tckl i. 31 ) Zbog toga je po naem
mi'ljenju realno pretpostaviti da u Tu rci jo prije 1457. godine ima li
damiju, a moda i tckiju u ovom kmj u, a lo je n ajvj er ovatnije bilo u
\'rhbo ni . aime, malo je vjeroj a tno da novi gosp oda r i nisu u Bosni
sagradili ni jednu damiju, a i tekiju u ped odu od 43 godine ko liko
je proteklo od p1vih snanih provala u tu ob last do poda tka o podizanju pne damije (1~ -7) , tim prije ' to je poznata i njen ica da su Turct
u nuklea ima buduih ka aba podizali damije i tekij e. J o prije ko-o,- ke bitke (1389) na pet godina upoznaju se turske ele s Bosnom.
Godine 138~. dolazi TIMURTA -PA A
vojskom i h ara po Is tonoj
Bo ni..i:')
Koliko nam je poznato O\'U hipotezu prvi je postavio dr Mul1a mccl
Hadijahi ije mi ' ljenjc doslovce navodimo: Islam izacija u tzv.
Bo an korn krajitu de ila e, po svoj prilici, jo prij e Fa tihova osvajanja, odno no u preosta lim dijelovima K raljev ke zeml je u dob a Fat ihma o-yojenja.
Kije. ta,ie. i kljueno da je jo' Juajem XIV, odnosno poet
kom X\' .wljea , u tZ\. Bo anskom krajitu, i to u Vrhbosanju, b ila
podignuta i jedna di.amija. Ponovnim vraanjem lih krajeva pod
kreansku Yla t. damija je mogla biti pomena ili pri l agoena u druge
\The, da bi onda nakon pon0\'110g tur kog zauzimanja Vrhbosanja,
pnJe nego 'to je izgraena nova damija, ostalo sj eanje n a tu damiJU u formuli demat Paaj igitova m e dida, po kraj i. ni ku PaaJigitu, ocu I hak-bega, \'Oj,ode zapad nih s trana, inae osn i vaa jedne
damije i u koplju. Ta samom poe tku XV stolj ea Paajigit bio je
in partibus Sclauonie, a o tome pripo,ijeda i Kronika A ik-pae Zade.
Popi od 1528. zna za PaajigitO\' clLemat, a na rodna tra dic ij a za Pa ajignmu ulicu. To je najstariji sarajevsk i period, pa je na mjes tu Pa ajtgitm e ulice mogla biti podign uta najs tarija sarajevska odn osno b osanska damija. Stvar je daljih i traivanja d a li e sc ova hipo teza
pot\Tditi ili odbaciti.33)
U iz\jesnom pogledu u prilog go rnjem miljenj u ide i pisanje
dra abanmia koji u pomenutoj !>tudiji POSTA NAK I RAZVOJ SARAJEVA na jednom mjestu pie: Jo poe tkom XVI vijeka, ali zna tno prije 1515. godine, moralo !>e raZ\ili jedno naselje i s tono od Skenderije. Tu se \'jerovatno prvo formira la Mahala mesdicla Hadi P aajigita ... Taj mesdid nalazio se sigurno u Skenderij i gdje je donedavno
postojala istoimena u lica (dana!> ADILA GREBE)J.I) Poznato je da s u
mesdidi, odnosno damije, u najveem broju sluajeva bi li p rvi javni
ob jeku koje su Turci i islamski '!adari uope grad ili u tra j no ili privremeno zauzetim podrujima, a sluili ~ u pnenst\eno kao bogomo lje
\Ojnoj posadi. Oko tih vjer~kih objekata postepeno se formi rala mahala, a u OYOm periodu srednjeg vijeka taj proces je trajao ponekad i
'~J Salih H Ali, Bosanski krs tjani, str. 1989. i dalje.
"J H Mehmed Handic, 1~/aml':.acije B osne i H ercegovine Sarajevo
'\140 godine, str. 18.
'
'
J Dr Muhamed H ad_ij~hi, B ogun,1ilstvo i _isla111izacija, rad u knjizi:
l lam 1 muslunalll u Bons1 1 1-Jercegovuu, SaraJevo, 1977. godine, s tr. 46.
"J Hazim Sabanovi, Postanak i ra z,oj Sa rajeva s tr. 36- 37.

loB

vie decenija. Kao potvrdu navedenoj turskoj praksi mogli bi nav.:s1i

vie primjera. Npr., u referatu prof. Hivzije Hasandedia, koji je p rezentovan ovom naunom skupu pod naslovom: HERCEGOVAKI VAKUF! I V AK!F I na strani 10. napisano je: ,,za vlade Selima l (15121520) pod ignut je u Mostaru, neposredno uz Stari most i lijevu obalu
Neret ve, jedan mesdicl na ime spomenutog sultana. Mesdid je sagraen na mjes tu gdje s u udareni p rvi temelji u Mostaru i sluio je prvenstveno kao bogomolja vojnicima koji su st raarili u kulama oko Starog
m osta ... Mesdid je zatvor en 1932. gocline i danas slui za prodavnicu.
Uos talom svaka tvrava u Bosni kao vojni stacionar imala je svoj mesdid, pa bi b ilo nelogino da Sarajevo, koje je od 1429. godine sa malim
prekidima bilo u turskoj vlasti do 1457. nisu imali damije-mesdida.
Godine 1462. Isa-beg izdaje svoju uvenu VAKUFNAMU koju je
do sada pored Glie El ezovia objavio i analizirao dr Hazim abanovl.35) Vaku fnama j e najstariji poznati pisani spomen ik iz perioda tursk e vladavine ko d n as, to se odnosi na grad Sarajevo. To je prvorazredni dokumenat za poznavanje t eritorijalnog i graevnog razvoja Sarajeva u najranijem njegovom periodu. Original predmetne vakufname
j e izgubljen. Od e tiri sauvan a ovjerena p rijepisa dva se uvaju u
Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu od kojih jedan u 77. knjizi
sidila na Sl . strani. Vakufnama je pisana na arapskom jeziku, uostalom kao i ve ina starij ih vakufnama. Iz nje saznajemo da se kraj oko
Kolobare do Benbae zvao Brodac. Najvei dio dana"njeg Sarajeva
zapremale su oranice l ume koje se po imenu u vaku[nami na,ode,
a nekima se i vlasnici spominju.36) Do Koevskog potoka (danas ulica
ure akovia) spominje se kransko l muslimansko groblje, to nam
d ok azuj e da je l prije do las ka Turaka bilo ovdje naselje.
Posebno j e znaajno to se u vakufnami izri ito spominje V \ROSI ATIK o kojoj je na prijed bilo rijei. Varoi Atik je po misljenju
H amclij e Kreevlj akovia, Hazima abanovia, Muhameda Hadijahica
i drugih naa Vrhbosna.
Kao i svaka tako i ova vakufnama napisana je pred eriatbkim
s udo m , a njenu vjerodostojnos t potvrdilo je 18 svjedoka. Isa-bega je
zastupao n jegov opunomoeni HO KADEM, voj voda, a pni mutevelija bio je hoda SINANUDDIN KARAMAN!.
Na osnovu istorijskih izvora, a najvie na o no\ u L a-bego,e
vak ufnam e, moemo zakljui ti da je Sarajevo osnovano na amom poetku druge polovine XV vijeka l to na ziratnom podruju gdje u
ivjeli st anovnici sela Brodac, za tim da je ono do H 62. godine po''"1lo
kasaba u kojoj j e tada sjedio vojvoda i kad ija vrhbo anski. Do spome
nutog d a tuma nova varo je imala pel malih na elja iz kojih e ona,
zahva ljujui razvoju zanatstva, trgovine i dr., dalje ' irila. Tu je 11:t
prvom mjes tu bi la ona prva muslimanska mahala oko dananje Care1c
damije, koja se d o 1516. godine zva la HATIBOVA MAH \ L,\ , a ka'llijc
MAHALA STARE DAMIJE SULTANA MEHME DA. Tu je zatim ono
3') Is ti Dvije najstarije vaku fnallle 11 Bosni. Prilo1i z::t oni<"nlalnu lt
lologij u, svezak JI, 195 1, Sarajevo, 1952, str. 5-29.
36) Prema tradiciji potrebna drvna grnc1n La BL'gOiu d.!nmrJu '.i<"l.cna l<"
na pod ru ju clannnji ll Kovaa koj i sc nal:ne neposredno iwml B::t.;<,ll">ll<"

!..r.'cans ko nn elje u kraju J..oj c sc danas zoyc VARO$. (Od Baa rij e
do 1-::au k ije :!bd ula1J ef.l. Dnlj c. oko Isa-begove zavije (tekije) formirala e i i toimenn mal1ala, a pro tira b se onim obronkom od Benbac
premn Ba 'ar iji . Bez snnwje je Isa-begov karavan Sa raj odigrao vanu
u logu u pnobi tnom, a i b nijem razvoju grnda Sarajeva. Na kraju,
sigurno je do 1-163. godine nas ta lo n eko n aselje i u b lizini La tins ke
cuprije (danns Principo1 mo t) gdje j e Mehmed-beg Minctovi podigao
::.1oju damiju. Om je u najk mern . slika i p o lazna o nova razvoja
arajera ptije propa ti srednjevjekom e bosan ke drave.
Zalnaljujuci !>vom stra te kom i p ril'rednom poloaju, vje to voenoj politici i \TIO nanoj i lamizacij i voje blie i dalje okoline i
naporima nore feudn lne k lase, nnroito nje nih krupnih preds tavni k:"\,
araje1o e brzo razvilo i do kraja XV vije ka pos talo j e kr upno preteina islamizirano trg01ako sred i' te i to
mu lima ns ko-orije nta lnom
fizionomiJOm.
TERITORIJAL!\:I I

GRAEVNI

RAZVOJ SARAJEVA OD 1463. GOD.

DO KRAJA XV VIJEKA

Cinjenka da je Saraje1o odmah nakon pada Bo a ns kog k raljevpo. ralo politiki, administratil'n i i ,oj n i centar Bosanskog
~a.-Jdzaka pored ostalih faktora, 1eoma je pogod01ala njegovom cla lje111
>~C'lranom, a posebno ekonom kom razvoju to predstal'lj a bitan ekmenat urbanistickog ra ta grada. Osim toga, turska upra1a for s ira la
je izgradnju Saraje1a kojeg je eljela s obzirom na veom a a mbiciozne
o~1ajacke planol'e da to prije, a naj1ie iz s tratekih r azloga, pre tvori
u i ak - oj ni. pri~redni i ' jer ki een tar. Porta je u tome i usp jela. S
obzirom na ulogu 1akufa u raz1oju turskih naselja s obzirom na veo ma
ambiciozne osYajacke planon? i elju Islanbula da u Saraj evu os tvari
-.pomenutc cilje1c ona daje 1akufima izvjesne povlastice koje do p rinose 1 i6nioj ~a radnji izmeu tu rski h Ylasti i vakufskih up ravaY) Grad
se !>inu od sredine prema periferiji d u ovih d rumova:
J. Drum Sirokaca-irokac (danas \'ra tnik Mej d a n) i n as tava!
tuga druma u Biuskom Putu od Viegradske ka pije; jeda n ogra nak
to2a d uma ide preko Ploe
2 Put od Basarije uz Sagrdije na BudakoYi e.
3. Zapadnt nastmak Bios kog Puta, kasnija ema lua, a d a nanja
ulica \lar~ala Tita. Od njega Si.! odYajaju dva druga p ula:
" Od HusreY-begoYe banje ide uzbrdo ulica Pe hli vanua (Kara-

-tl.., Pt>3

diieYaJ

b Od PchliYanut: i to od bive damije Na l acli H . Osmana

tporuena 1936), od1aja se put na zapad i vodi preko Banjskog brijega
1 ekalu!>e (dana!> Nemanjina) pre ma Koevskom Brdu.
4) Dolje u ravnici, paralelno sa ema luom icle Ulica Jugos lo.en<-ke Armi]C.
5) Put koji !>e pred CarC\'0111 damijom odvajao od p ula br. J,
pa ~~~ krJd Sehtr-ehajine upri je sasta jao sa p utem koj i je vodio v~l
! Adem Handt.ic, Znaaj muafijeta, str. 67.

190

Bioskog Puta kroz Kraule (danas Samardije) do Seher-ehajine up

rije i d alje kroz Alifakovac.3&)
Uz spomenute saobraajnice podizane su najstarije damije,
mesdidi, tekije, m ektebi, esme, banje, hanovi, musafirhane, karavansaraji. Oko tih drumova i objekata nastale su naj starije sarajevske
maha le.
Naveemo hronolokim redom vanije javne zgrade da se vidi
ta je sve jo sagraeno prije Gazi Husrev-bega, kako bi dobili potpuniju s liku Sar ajeva u predhusrev-begovo doba.
Prvi znaajniji korak u tom pogledu poslije Isa-bega ui nio je
prvi sandak-beg Bosan skog sandaka MEHMED-BEG Minetovi (14631464) koj i j e sagradio damiju n a mjestu gdje se danas nalazi zgrada
S tarjeinstva I s lamske zajednice za Bos nu i Hercegovinu, H rvatsku i
Sloveniju (Ul. JNA 8 1) . Ubrzo iza toga form irala se posebna MAHALA
MEHMED-BEGA MI NE TO VI A . To je bila druga muslimanska rnahala u Sar ajevu . Trei sandak-beg AJ AS (1470-1475) podie u istoimenoj mah ali svoju damiju na mjestu dananjeg hotela CENTRAL, i
uz n j u m ekteb i u b lizini hamam koji se nalazio na onom prostoru to
ga zatvaraju u lice Mali Mudeliti, K uj uncliluk, Mucleliti i Gazi Husrevbegova ulica. Dimenzije ovog hamama bile su 12xl7 m. Voda za ovaj
hamam uzeta je s vrela HRVATINA.39} Oko Ajas-begove damije bila
se ve onda razvila SABLJARSKA ARSIJ A. (Danas dio ulice Jugoslovenske narodne armije od hote l Centrala<< prema istoku). Ovaj Ajasbeg po svemu sudei s lavenskog je porijekla, a kako je ostavio vakufa
i u Visokom, vjerojatno je bio i iz onog k raja.40 j 41 ) Ovaj dobrotvor
sagradio je i jedan most u Visokom.4l)
Poslije Ajas-begovc smr ti (oktobar 1475) na e lo Bosne dolazi
BALI-BEG MALKOEVI (1475-1476) koji, visoko gore u Bistriku, u
dananjoj ulici BALIBEGOVICI, podie damiju, blizu nje enski bamaro, a pokraj n jega upriju preko Bis trikog potoka. Sve ovo jasno
govori o razvoju grada i na padinama Trebev ia.
Dalji razvoj Sarajeva usporila je njegova p rva velika nesreJ .
Naime, u novem bru 1480. godine grad je napala i opljakala vojska
u garskog kralja MATIJE KORVI NA pod vodstvom vojskovoa Ladislava od Egervara j Srpskog de pota Vuka Grgurevia. eprijateljska
vojska je d o la iz pravca Jajca. Grad je porobljen i zapaljen. Tom prilikom , pored os ta log, oteena je i Careva da mija.
Jed an od nasljednika Ba li-bega bio je JAHJA-BEG koji je uz
izvj esne prekide bio na elu Bosne oci 1482. do 1496. godine a kasnije
38) Vl. S kari, Postauak i teritorijalui razvitak Sarajel'a, GZJVI, 1929,
str. 41 i dalje.

39) Hazi m Saba nov i, DPije uajs tarije vaku{ua111e tt Bostti, POF. sv. II,
195 1. godine, s tr. 29-37.
40
) Dr Safetbeg Baagi, Ztuuu e11iti HrPa/i Boujaci i Hercegoi'CI 11
T 11rs koj carevi11i, Zagreb, 1931. godine, str. 8.
41) U srednjem vijeku PodPisoki (Visoko) je bilo dad:~1ski i polirit'-i
centar bosanske d rave, a s obzirom 11a povoljan geografsh.1 l> m jd taj i povezanost sa sieclnjebosanskim rudarskim bawnom Podl'isoh.I postaje gln1ni
tig na kome se kupuje srebro pa i o lovo iz l>Usjednih rudnikn. (Desan.k:l
Kovaevi -Koj i, ~s to, s tr. 35 i dalje).
42
) Mehmed Mujezinovi, I s/al/Iska epigra[ika, str. 68.

[Q[

post:10 pasa. U dananjoj URCiA MAHALI iznad VARO~n sagradio

J~. naj\jerojatnije. f-193. god ine dam iju, J1 ,80 .\. 10,50 m. Dok j e jo
H ' io duno t sandak-bega vrio je pripreme za izgradnju spomenute
damije jer e u dubroYakom Vijeu umoljeni h (Consilium rogatorum)
raspradjalo da mu e poalje n eto s takla to ga Republika ima na
zalihi.
to wijeme pada razvoj na e lja na URlA BRIJEGU (J alljapa'ina mahala). \ eoma je intere a nlno da je ovaj sand a k-beg podigao
jo jednu damiju vi oko izna d Bistrika, u vrletnom KOMATINU. OI o
te damije. kao obino . formi rala sc to kom vremena zasebna maha la
K0\1ATI!\.
Nakon pne vladavine Jahja-b..:ga za mjenjuje SULEJMAN-BEG
tz ijeg ~e n-emena sau ,ao umarni popis Bosan skog sandaka, a koji
je napi.an od 15-1-1 . juna H85. godine. U taj popi unese n je, pored
o talog, podata" da :,u tadanje tri grad ke mahale-demata imale l 53
kuce. U predmctnom dokwnen tu ju' e n avode sela : BRODAC, KO E\ -0 1 RADILO\'Jl (obla t, prema Budako\'iima i Barda k ijama) i e
tiri mezre: RAKOVICA . KAKRI (Kakrinje), KOTORAC i VOJNOVI!
<\ -ojkm tet) za koje e kae da u oranice s tanovni ka Saraje,a. S vi 1i
toponimi po toje i danas u okolini Sa rajeva. Dalje, spominj e se p azar
BLAU koji ima 82 kue i ela TRNOVO (172 kue) i NAHOREVO
)J~ kuce).
l doba andak-bega Skender-pa 'e 1-189. god ine iZ\Ten je s uma rni popi. Bo an kog sandaka. Saraje\' ko s tanovni tvo i po ovom popi~u bilo Je podijeljeno u tri demata ili opi ne: demat mu lima n a,
dzemat hrbcana i dzemat Dubrmana. Di-emat muslimana dijelio se
na OYe tri mallale:
l. .Maha l e -i Medana H a ti b (38 musliman. kua),
2. M a h a l e - i M e h m e d-beg v e l e d i M i n e L-beg (14 muslimanskih kua) i
3. M a h a l e- i M e s d i d i A j a s-beg (40 muslimanskih kua).
U O\'Om de taljnom popisu sa rajevskog s tanovni tva u z lina imena saraje,skih domaina navedena su i nji hova zani m anja. Ovi p odaci
mogu posluiti za proua,anje graemog i za nats kog (p ri vrednog) razvoja SaraJe\a. Iz raspoloi,ih podataka jasno se vidi da se u Sarajevu
naqa, lj a proces drutvene podjele grada i da Sara jevo p os ta je sve
znaajniji zanatski i ugmaki cen tar u centralnom dijel u Bosne. Cinjenica !.to jt desna strana Miljacke sunanija i bogatija i otvorenij a
na S\'e strane. znatno je brze i guce nast:!javana od lijeve, zapadne i
juznc strane. koja se nalazi u osoju 1 koje su po konfiguraciji terena
mnogo manje pogodne za naseljavanje. Za to se i u ovo doba n a desnoj
strani Miljacke nalazi znatno vie st anomitva nego na lijevoj.
lJ prouavanju ranog Sarajeva teak proble m pred stavlja pitanje
nastanka najstarijih naselja iznad Kovaa i na Vratn iku ko j i n a rod
zove CAREVA AVLIJA. Do sada se smatJ a lo da je tamo pos tojalo
naselje jo iz rimskog perioda, pa ak da jl! tu b io i srednjevjek ovni
grad Vrhbosna, itd. Vidjeli smo da posljednja od tih tvrdnji n e ma

p<J

Prema S. Kemuri, . Truhelki i S. M. Tralj iu na Vratniku je

t<JjalrJ jedno naselje jo sedamdesellh godina XV vijeka, j e r je

192

prema t im podacima neki GERDAN HADi HUSEI N podigao svoju

d amiju jo 1473. gocline.43) Ova damija spada u red najstarijih diamija u Sarajevu. Stradala je u velikom poaru 24. oktobra 1697. godine,
a obnovljena tek 1791. godine iz zaklade NEFISE keri Abdullahove
po vasimuhtaru (izvritelj oporuke) SUMBULU HADi MUSTAFI.44) Mec1 ulim, s obzirom da je Vratnik kao r ijetko koji kraj na teritoriji Sarajeva oskudijevao ivo m vodom naselje se nije moglo bre razvijati.
Taj nedos tatak otklonio je sandak-beg SKENDER-PASA nakon to je
preko Vratnika, Plo e i Mlina proveo j edan rukavac Moanice u Patke,
gdje se sastajala s Bukom i Ramia Banjom, a odavde je zajedniki
tekla koritom preko Ba ar ij e i kroz Hal ae i ulijevala se u Miljacku
pod TABACKIM MESDiDOM. Od Gornjih Kasapa niz Baariju bilo
je korito Moani ce pokriveno, dijelom podnicama, a d ijelom presved eno svodom od sedre, a n ad njim su izgraeni duani na Baariji
i u gornjem dijelu Halaa. Nacl ovakvim svodom je nap ravljen i T~
baki m esdid godine 1000 (1591). Duljina korita ovog rukavca Moa
nice iznos ila je p reko 2 kilometra. Na vie mjesta bilo je korito podzidano a i uzidano.4s)
Nije tano utvreno gdje je bila i kada je propala Skender-paina
damija na Vra tniku. Pa i sam teritorij Skender-pa ine mahale moemo blie odrediti tek na osnovu podataka iz kasnijih vremena. Zna <',
npr. da je ova mahala bila veoma velika i da se nekad protezala iznad
Kovaa na Vratnik. Dalje, zna se i to da je iz te mahale izd,ojena
mahala d amije SEJHA FERUHA koja je u narodu poznata pod imenom ABDESTHANA, a pros tire se u kraju iznad Ko\'aa do Odaktanovc (danas Kozaraka) ulice.
Pos toje dokazi da su na prostoru Skender-paine mahale prije
1528. godine n as tale j o et i ri nove mahale:
- M a h a l a K e b k e b i r o v a m e s d i d a. Ona e u narodu
zove M i i n a m a h a l a.
- M a h a l a m e s d i d a i\[ u l a A rab a koja je identin.:t
c;a dananjom Arap-mahalom.
-Mahala Star og H ad i Ejn e han o,og me dida
- M a h a l a h a d i E j n e h a n o v a m e s d i d a.
a jugoi tonoj strani Sarajeva u MAGODI. podalje od ar ije.
sagtad io j e damiju sandak-beg JAKUB-PASA (l-l92-l-l9-n koja je
ruena 1936. godine. Oko spomenute damije \'remenom formirala sc
JAKUB-PASI A MAHALA, koja se prvi put spominje u popi u iz 15lo.
godine.
Skender-paa je na krajnjoj jugozapadnoj periferiji araje\a. oko
1500. godi ne, sagradio tekiju nak ib endijskog reda, ondrl' gdje'
je donedavno bi la, a uz nju imaret i musafirhanu, i do,eo a okbunara vod u za te svoje zadubine. Ce ma sa dvije lule ( lm ine) btb fl'
43)
. Truhelka, Ga: i Husref-beg i 11jegol'o doba,
s tr. 60.
"") S. M. Ttal j i, Sarajevski grad Vratnik, araje\o, 1937, ,t r:m.t 3 '-'~
4S) llamdija Krcevljakovi, VodOI'Odi i gradnje tw todi z, '1<11011
Sfzrajetll, Sa raje\o, 1939, str. 66 i dalje.

!lJ

lijepo zidana od tcanog kamena a kamenim koritom, a sluila je

, \ojoj S\ T i do 1891. godine. O laci e me
na tpisom i danas stoje u
d\ori tu b h e tekije. la de noj obali Miljacke prema tekiji, gdje je
bio CIRKUSPLAC, dana nj i pro tor (park) ispred zgrade Vrhovnog
I lam kog tarjein tva (Save Kovaevia ul.) i zgrade SO Centar arajevo, podigao je \'i o k i pro tra n d vor i uz njega karavan-saraj sa
ll duana u prizemlju. Izmeu te kije i karavan-saraja podigao je mos t
na Miljacki. Na Ko evskom po toku Skender-pa a j e posjedovao vi e
mlinova. Njegov karavan-saraj i duani bili s u zametak kasnije ar i je
na HI ETIMA u dana njoj Brankovoj uJici.
Na o no\'U izloenog, teritorijalni i graevni razvoj Sarajeva na
kraju XV \'ijeka i poetkom XVI izgledao je ovako:
l. Musliman ko
-

tanovnitvo bilo je

ras po reeno

u tri mahale:

1\1 a h a l a H a t i b o v e (Careve) dam ije,

- .1\1 a h a l a d a m i j e M e h m e d b e g a M i n e t o v
tarje'in na I lam ke zajednice Bo ne i Hercegovine).

a (oko

-Aja -begoYa maha l a (oko ho tela Cent ral).

2 kupina kr' canskog tanovni ' tva koje je bilo koncent ri ano
na \ 'aro'i i
3. Kolonija dubrO\akih trgovaca koji se od s redi ne XIV vijeka
..,,.e n~e okupljaju oko bosanskih rudnika i trgova, a inae s u stanovali
od\'OJeno od domacih krana, uglavnom su bil i koncent ri ani u o no m
dijelu grada koji e nazivao FRA!\'ACKOM MAHALOM, a narod je tu
mahal u nazhao LA TI 'LUK. (Od Princ ipO\ og do Zrins kog mosta (u
murija) . .:\jima pripada primat u po !ovima trgovanja i povezivanja
!.a Zapadom . t:ee Dubrovana u raznim po !ovima u Bosni, pa i na
Balkanu. postalo je zapaenije od poet ka XV vijeka, kon kretnije nakon prodaje DALMACIJE MLECAN IMA 1409. godine. Otada d ubro
Yakt kle an i gradi tel ji \'e ece djeluju i u krajevima pod tu r ko m
,JaScuTrgO\aki dio grada dotle se znatno razvio: imao j e dva karavan
saraja i preko stotinu duana u kojima u radili zanatlije. Tada je u
Sara le\'U bilo zastupljeno preko 20 zanata.
Ostm spomenutih naselja (mahala) najvjerova tnije da je postojalo u to doba naselje oko me~dida BALI-BEGA MALKOCEV ICA u
Bistriku kao i MAHALA ISA-BEGOVE TEKIJE na podruju o d Baarije prema Benbai.

Pred kraj XV vijeka u Sarajevu su postojale jo i ove m a ha le:

S k e n d e r p a i n a m a h a l a iznad Kovaa, M a h a 1 a J a h j aP a i n e d a m i j e na Curia Brijegu, M a h a J a J a h j a - p a in e d z a m i j e u Komati nu, m a h a l a J a k u b. p a i n e d a m ie u Magodi i m a h a l a I s a- b e g a J s h a k o v i a koja se na laztla na podruju od Saraa do B rodca (Bembae). Krajem XV vijeka
poetkom XVI nastalo je naselje u Ske nderiji oko S kender-paimh
~

194

Smail Tihi I slamska umJelllost, str. 315.

zad ubina kao i arij a na Hisetima blizu njegova dvora i karavan-saraj a.47)
U poreenju s drugim tur skim naselj ima i gradovima uoljiva
je slinost razvoja i organizacije t ih gradova. To se odnosi i na razvoj
Sar aj eva koje se razvija po jasnoj logici i preienoj koncepciji, po
naelu s trogo diferencirane namjene povr ine na ariju, koja ini
radn u zonu zana ta i trgovine i koja je privredni i ekonomski centar
n aselja , i s tambeni dio koj i ine manje ulice i sokaci-mahale, s kuama
i gospodar s ldm zgradama odvojenim veim ili manjim vrtovima i zelenilom ba a , povezanim uskim i kri vudavim so kai i ma.
RAZVOJ SARAJEVA OD POETKA XVI VIJEKA DO
GAZI HUSREV-BEGA
Zahvalj ujui opem

a posebno privrednom razvoju Sarajevo se

XVI vijeka p retvorilo u jak ekonomski centar, sa brojnim
zan atskim i trgovakim r adn jama, magazama, hanovima i karavan-saraj ima . Podjela rada u gradu i okolini dolazi do jaeg izraaja. Velik
b roj tih ob jekat a p ripadao je nekolicini bogatih ljudi iz administracij e i p rivrede. Zabiljeen je znatan napredak u unutranjem graev
nom razvoju, dosta se teritorijalno proirio, a porastao je i broj stanovnitva. Potranj a i kupovna mo po troaa stalno se poveavala.
Kamen je u graevinarstvu sve vie potiskivao drvo to je predstmljalo j asan znak privrednog napretka . Ova napomena se vie odnosi na
j avn e (damije, mostovi i dr.) a manje na s tambene objekte.
U spomenu tom razdoblju jasno se razlikuju dvije etape teritOJijalnog i graevnog razvoja Sarajeva. U prvoj etapi (1500-1515) preovladava unutarnje popunjavanje grada na ve postojeoj teritoriji i jo
uvijek ods utnost m onumentalnih g ra ev ina , dok se u drugoj etapi
(1515-1530) Saraj evo znatno teritorijalno proiruje i dobiva prve monumentalne spomenike.
Znaajno je spomenuti da za prouavanje Sarajeva poetkom
XVI vijeka ima vie r aznovrsnih i pouzdanih i to prvenstveno pisanih
izvora . T u su, prije svega, elva sumarna popisna deftera Bosanskog
sandaka iz 1515-1516. godine i opirni popis Bosan kog sandaka sas tavljen od 1528-l530. godine. Os im toga, sada imamo za proua,anje
p redmetne teme nekoliko drugih prvorazrednih izvora: ,akufnama l\lt!STAJBEGA SKENDERPAlA za njegovu damiju u Skencleriji iz 1517.
god ine i vakufnama MUSLIH UDDIAt E~~ REKCIJ E za njego,u ellamiju n a Baariji iz 1526. godine kao i vie objekata iz toga \Temena.
Na osnovu spomenuti11 izvora jasno se vidi, pored ostalog, porast
s ta novni tva na podruju s tari h sa rajevskih mahala kao i osni\'anje
no vih. Sarajevo j e do 1515. godi ne imalo 15 muslimans kih mahala, .JC
dnu pre teno kransku i koloniju (clemat) dubrO\akih trgovaca. To
s u bile ove m ahale:
l. M a h a l e- i D a m i - i A l i k (Mal1ala Stare (Care1e) d2::~
m ij e, sa 41 m uslimanskom ku om i 18 inokos nih mu limana.
p oetkom

41)
i

s tr. 31

Hazim
dalje.

Sabanovi, Posta11ak i ra~1 oj Snrajel'a,

arajc1o, J%0. gouilll',

] <15

'
2. M 3 h 3 l 3 J .:1 h j .:1. p a ' e sa 160 muslimanskih ku a, 25 inokasnih muslima na i 2 udovice (dana Cmi a Brijeg).
3. M a h a l a K u s t e n g i M e h m e d a Br u s e v i sa Sl musliman kom kuom i J4 inokosnih muslima na, n.:~j vjcroja tnij e j ugoi tono od meteorolo' ke opservatorije. Ona e u na rodu zove PASJA MAHALA.
a 47 muslima n kih kua , lO ino.J. l\1 a h a l a l a- b e g a,
kosnil1 mu limana dvije udovice, (d anas podruje Careve dam ije Toplik).
5. M a h a l a m e s d i d a M e h m e d b e g a s i n a M i n el o,. a
a .J l mu limanskom k u o m , 35 inokosnih muslimana i 3 u dolice.
6. Mahala zavije I sa-bega sa 36 mus lima ns ki11 kua,
21 inoko nim muslimanom i 2 udovice, na podruju sela Brodac.
7. Mahala Sk ender- pae sa 58 muslimanskih k u a i 24
inako na muslimana, istono od Skender-paine zavije u Skencle riji. Ova
mahala ka ruje se raspala u nekoLiko manjih ma ha la.
8. M a h a I a d a m i j e S e j h a F e r u h a sa 70 muslimanskih kua, l3 inokosnih muslimana i l udovicom (claJJas podruje d ananje Abdesthane). Oko 1490. godine sagraena je damija ejha Feruha i 10 je jedna od najstarijih damija u gradu Sarajevu.
9. M a h a l a M e k a b ir sa 21 muslimanskom kuom , 9 inokosnih muslimana i jednom udovicom, (p odru je oko ul ice Naclml in1).
JO. M a h a l a m e s d i cl a J a k u b p a e sa 31 muslima nskom
kuom, 32 inokosna muslimana i 4 udovice, (Magoda).
11. Mahala mesdida Kekeki Ju s uf a sa 61 muslimanskom kuom, 18 inokosnih mu Limana i 7 udovica, b lizu B istrikrt,
na poetku Bakare1ieYe ulice,
12. M a h a l a K ur u d ger a l br a h i m a sa 48 muslimans kih
kua, 19 inokosnih muslimana i 7 u dovica, dananja Mjede nica.
13. M a h a l a A j a s a p a e sa -18 muslimanskih k ua , 19 inokasnih muslimana i 5 udovica.
14. Mahala mesdida Ho vade Kema l a sa 8 1 muslimanskom kuom i 52 inokosna muslimana, k asnija ema lua .
15. M a h a I a S ar a a I s m a i J a sa 55 mus limanskih kua,
16 inoko5nih muslimana i 2 udovice, zapadno do Banjskog Brijega, odnosno Naladi Hadi Osmanove damije. (Drvarska i Kaikov ia ul.)

16. D e m a 1
ske i 66 kranskih

d u b rov a k i h
i

b a z a r g a n a sa 2 musliman-

kua

17. Mahala Sarajev s ke varoi sa 33 muslimansk e kue,

31 mokosmm muslimanom, 74 kra nske k ue, 15 kra n sk ih udovica
1 13 batina. To je podruje oko pravoslavne stare crk ve.

Interesantnu je napomenuti da turski popisiva i naj ee nisu

bili aurni, ali su Striktno pazili da se naziv jednog mjes ta tano Z:lbiljei, pa ako je jedno mjesto bilo poznato pod dva naziva, ubiljccna
196

su dva, a katkada i tri<<.48) Naime, de[teri su relativno kasno konstatovati imovinsko-pravne promjene na da tom podruju i unoene su u
njih pojave i pojmovi esto bez nekog odreenog bilo teritorijalnog ili
h ronolokog reda, kasnije nego to su one nastale, npr., godine 1515.
javlja se prvi put i posebna M a h a l a l s a- b e g a, ali je izvjesno
da j e o na nastala ranije i to na podruju lijeve strane rijeke Miljacke
od Careve damije do Toplika, pa do na ariju.
Saraj evo je na poetku XVI vijeka, kao i ranije, bilo u sastavu
b osans kog sandaka. Na poloaju s andak-bega u ovo doba bio je BOSNJAK MUSTAFA-PASA JURISEVl iji ja has bio veoma velik. Os im
znatnih prihoda sa podruja grada Sarajeva (80.688 aki) Mustafa-paa
imao je odreen e prihode i iz sela: BRODAC, KOSEVO , DOLAC i KOVAii.

Na osnovu spomenutog popisa sarajevskih mahala vidlj ivo je da

je grad poeo da se iri na sve strane, kao i to da je na podruju veih
nastajalo vie manjih m ahala. I z brojnil1 pokazatelja da se zakljuiti
da kue u mahalama nisu bile zbijene. Gotovo svaka kua imala je
prostranu okunicu. N jegovan je kult zelenHa to predstavlja jednu od
karakteristika muslimanske arhitekture: dosta ivotnog pros tora i zelenila u ku i i oko ku e. Kue su gra ene da niko nikome nije zaklanjao
vidik. S te strane i danas stari dio Sarajeva predstavlja rijetkost. Ogromno preimus tvo o vog koncepta je s talno ispoljena tenja i spontano
n astoj a nje da se gr a d i i s a d i i nastoj anje za pos tizanjem punog
jedin stva naselja s prirodnom okolinom i njihovo uzajamno proimanje.
Nij e daleko trenutak kada e se shvatiti da je to bio i jedan od naj\'eih doprinosa koji smo b atinili od orijentalno islamskih shvatanja
u oblas ti urbanizm a i kulture stanovanja. 49)
U gradu se i dalje razvija zanatstvo, trgovina, iri se voclo\'odna
mrea. Krajem XV vijeka u Sarajevu ima preko 20 zanata. Godine 151!.
imamo prvu vijest i o tabakom zanatu u Sarajevu50); godine 1-!89. spominju se dva hirurga. Za druge vladavine JUNUZ-BEGA (151-l-1 - 15)
osnovana j e 1514. god ine prva apo teka koju j e vodio neki MATEJ, vjerojatno porijeklo m iz Dubrovnika. Bio je to zae tak e nafa atara i:i
clrogerista.51) Po redstvom n ovih gospodara mnogi zanati i \'jetine sa
I s toka u vedeni su u Bos ni, a trgovake veze se proiruju. Zna s::, npr.,
ela s u poj edini zanats ki i umj etniki predmeti, od XI vijeka pa dalje,
raeni od poznati h i s toni h zanatlija sa ukras nim motivima, koji ~u
is to tu rskog, perzij skog ili inae is tonog porijekla, i da u kao s\'jedoa n stvo njihovog pris us tva, pos tojali i rukopisi (knjige a Istoka, ali,
na a lost, n epozna tog sadraj a.51)
Dr Adem Ha ndi, navedena studija, str. -18.
Smail Tihj, I slamska u111jewost, str. 307.
50) Hamdija Krecv ljakovj, Esna[i i obrti 11 starom Saraje!'//, , ara.
Jevo, 1958, s tr. 45 i da lje.
51) Dr im Truhelka, Tursko-sloPjenski spome11ici Dubrotat'l<e <tr/Jit <'
SaraJevo, 1911. god. s te 209.
52) G. Szekely, Les cou/acts enfer H o11grois er Ill usu/ma/ls wn l\,
X J!e siecles, u: The Muslim East. Stud icns in Honour of Julius Germ;1nus
(B udapes t, 1974), s tr. 53-74, sa vrlo bogatim izrazima i literarut'Utll
48)

49)

J<l7

1
U periodu od 1505. do 15 13. godine bosanski a ndakbeg bio j e
FIRUZ liHALOGLU koji je zn3aja n po to me to j e na podruju dana'njeg MEDRESETA, \'3k3ko p rije 1513. godine, sagradio svoju m edre u u arajen.1. koje ncm3 vec od 1697. godine, a na njeno postoj anj e
pod jea kraj koji e i dana zove MEDRESE TA. Pod izanje sr ednj e
skole-medre e ja no go\'ori o pora tu d u hovne k ul ture koja se razvijaJ.a
pod uticajem I toka. Doskora \"idio se podor banje na Baariji to
ju je sagradio Firuz-beg, a za koju je, to je veoma interesan tno, doveo
YOdu .a ed1enika. Od \Tela do hamam a tekla je voda kroz zemljane,
a ka nije mje timice i kroz borove unkove. I s ti vodovod snabdijevao
je i jednu f:e~mu pred JAHJA-PASI OM DAMIJOM na uria Br ijegu. Duina oYog vodmoda iznosila je oko 2 km .53) 1 eznatan d io zidova
pomenuwg hamama i dana
e moe vidjeti na podruju izm ed u
Ba~ar'ije i ulice Prote Bakovia.
Preko puta Zemalj ke banke, gdje je danal> neboder vaJ(ll[ski nalazila ~e ~Ye do 19-tO. god. damija HOVADE KEMALA, u narodu poznata kao CEMALU A. Maha la me dida Hovade Kem ala pom inje se
pn; put 151 -. god ine, to znai da u m e d id i mahala oko nj ega nastali
prije pomenute godine.
Dzamija emalu a spadala j e meu ljep e i umjetni k i dekori"ane dzamije u Saraje\-u . imala je kamenu munaru, s mj e' tena, valj d a
z "tatJkih razloga, s lije\'e trane, to je inae rije tkos t ( vega tri damije u Saraje,-u imale u s lijeve strane objekta munan1.>~)
To je uglamom presjek postanka i razvoja Sarajeva do s red ine
druge dLcenije X\ .1 ,ijeka. Tada je Sarajevo imaJo oko 20 mahala
koje su se raz\ile dolinom Miljacke od redi ' ta grada i po obroncim:l
okolnih brda.
~eposredno pred dolazak Gazi H usre\'-bega za bosanskog sandakbega Saraie,o donlja,a Yelik uspon kako u svom privred nom, teritorijalnom irenju, grae\nom razvoju i poras tu s tanovni tva, ta ko i u
drugim razmm djdatnostima. U om doba Sarajevo dobiva prve monumentalne spomenike, pr\"e dzamije pod kupolom.

:Xe<:.to izdyajanjem no\ ih mahala iz s tarih, a ne "to osni\'anjem no\ ih naselja narastao je broj sarajevskih mahala do 1530. godine na 35.
U tim mahalama podignuto je dotle 29 to dzam ija to mesdida, 2 velika hana, jedna medresa etiri banje, est tekija i \'ie s totina duana
u ar~iji :;J
C opsirnum popisu Bosanskog sandaka sas tavljenog u meuvre
menu od l 52&-1 530. godine ja, ljaju se ove mahale:
l. i\1ahaia K~.:bkebiro\'a mesd i da u ulici Avclage Zildzia ,

2. M a h a l a
Clomljenici,
J
"'1

19>:

S a g r a k j -M a h m u d o v a

mesdjda

HamdJa Krt!~c,)Jal:o\'i, Vodovodi, str. 73.

.'v1ehrncd MujezinovJ, I slamska epigra{ika, ~tr. 183.
Ha.dm Sabanovi, Po tw1ak 1 razvoj Sarajew1, str. 36-37.

na

3. M ah ala Me vl ana A rab a d amije u Karpuzovu

sokaku,
4. Mahala Da v ud- e l ebi j eva m es d ida, (Nategua),
S. M a h a l a M i m a r-S i n a n o v a m e s d i d a, danas gornJi
dio ulice Kaukije Abdullah-ef.,
6. M a h a l a S ar a a- Al i j i n a m e s d i d a, na Vrbanj ui,
7. M a h a l a Fir u z- b e g o v e m e dr e s e u Medresetima,
8. M a h a l a e kr e k i-M u s l i h u d d i n o v a m e s d i d a
uvrh Baarije, ranije I sa-b egova mahala,
9. M a h a l a H o v a cl e - D u r a k o v a m e s d i d a n a Ba ariji ,

10. M a h a l a S k e n d er - e h a j i n e d a m i j e na Mutnom
Po toku, danas se zove Abclulhalimag ina mahala,
ll . M aha l a m es d icla M e hm e d-b ega I sabegovia
u Bis triku,
12. M a h a l a J a h j a - p a i n a m e s d i d a u Koma tinu,
13. M a h a l a H a d i E j n e h a n o v a m e s d i d a koja se
dmkije zvala Br a t n i k ( = Vratnik),
14. M a h a l a S t ar o g E j n e h a n o v o g m e s d i d a,
15. M a h a l a H a d i E j n e h a n o v o g m e s d i d a,
16. M a h a l a m e s d i d a M u n l a- Ar a b u Arap-mahali,

17. Mah a l a Saraa I sma il a, dananja Drvarska ulio,

18. M a h a l a H ar a a cl i koja pripada mahali Necldara
Ibrahima,
19. M a h a l a
d a m ij e
M u s t af a- b e g a S k e n d er p a i a u Skenderiji i
20. M a h a l a B i l a v e.
I z ovog perioda imamo nekoliko vrlo vanih iz\'ora za isto pitanje: VAKUFNAMA MUSTAJ -BEGA SKENDERPASICA za njegovu dl.lmiju u Skenderiji iz 1517. godine 56) i VAKUFNAMA MUSLIHUDDINA
EKREKiJE za njegovu damiju na Baariji iz 1526. godine, kao i
sam e te objekte.57)
Kao i u r anijim popis ima tako i u ovom iz 1528-1530. popisiva.:
se ne dri n ekog us talj enog hronolokog ili, pak, teritorijalnog reda prilikom regis triranja pojedinih mahala. Dalje, pomenutim popisom nisu
obuh vaene sve m a ha le za koje zn amo iz drugih izvora da su sigurno
pos t ojale u vrije me popisa. Razlozi takvim pojavama vie lee, najvjerova tnije, u n e rijeenim nekim imovins kopravnim pitanjima, a manJe
u n eodgovornosti p opi siva a.
itaju i gornj i p opis maha la la hko je u o l j i\'O da iz.mcu O\Og
i prethodnog popisa postoj e izvjesna od!.tupa nja. To dolazi otuda to se
56) H azim Sabanovi, Najstarije l'flkll/llalll<' 11 Bo:>11i, Prilozi za orijcnln lml fi lologij u, ITI- TV, s tr. 403--1 13, S<~rnj.:vo , 1953. go ..!.
.
.
57) Ha mdija Kree vl jakovi, D ;.lllllija i l'aku/llli!IW Musltltudduw Carekijc, Sarajevo, 1938. god.imc.

191)

l01111iraju nQ\c mahale, a neke e raspadaju na vic manjih mahala.

l 0 \ '3 injenica ukazuje na dinamiku razvoja Sa rajeva.
Pred ktaj druge decenije ' VI vijeka naj intezivnije sc. razvija Saraje\'o prenw jugu u Bis lriku j dalj e n a is to k j jug. <?odme 1.520. u
dana' njem Bistriku je MEHMED-BEG ISABEGOVI podigao svOJU elzamiju oko koje e formirala i loimena m a hala. Po kraj te damije podignuta je Mehmed-bego,-a mcdre a. I to je, to e sada zna bila d ruga
medre a u arajenJ.
Po ljednji andak-beg, koji je prije Hus rev-bega vladao Bosnom
bio je BALI-BEG JAHJAPA I , a upravljao j e Bo nom sa mo neko liko
mje-eci u r11. godini. Inae je sin poznatog Jallja-pae osnivaa damije u Curica mal1ali. Po njemu je BalibegO\ica u lica i dobila ime.
On je a gradio jo- I-10. onaj kameni mo t preko Bis trikog potoka,
pO\i' 0\oga damiju i e mu, a do mo ta dvo lruku banju ( if l e
h a m a m). o,o je ve etvrta banja u Sa raje\ru. Rad ila je pre ko 290
godina (poru'ena l 14). Banja je dola 17-17. pod upravu porodice DELALi . pa se i z,ala DELA Li EVA BA J A, a i mo l e jo" i danas zove
CPRIJA (Delalia uprija). 5) Voda za o \'U ban ju dO\edena j e iz vrela
K...'\JEGI:\JAC i pod Trebe,ia . Vodovod je bio dug preko 3 km , a
naj,jerojatnije da ga je o nO\ao sredinom XVI ,ijeka HODA KEMALrDDil'\.'0)
Paralelno raz,ojem zanats l\'a i trgovine raz\"ijala e i sarajevska
car ija. C reu ar ije na amoj Ba a r iji , na taju dvije damije a
,ojim mallalama: MAHALA DAMIJE MUSLIHUDDI A CEKREKCIJ E
i ~1AH '\LA HO\'AD E DURAKOVE DAMIJE. Prva je osnovana 1526.
godine i to je druga saraje\' ka d amija pod kupolom. O niva ove damije H'\Dzl MUSTAFA CEKREK iJA za odravanje da mije uva kufio
je .l- ducana koji ~u e nalazili na raznim !>lranama Sarajeva, npr., u
Sabljar koj ar' iji.
Hoda urak podie s \oju damiju izmeu 1.526-1528, a ne krajem X\'I \'ijeka kako se ranije mislilo. Za izdravanje svoje zadub ine
za,jelao je .51 duan od kojih je kirija iznosila 7.004 ake.
U vakufnami Mu W1Uddina Cekrekijc (1526) spom inje se SUKI
SARAJ FI BELDETI SARAJ, dakle SARAJ-AR iJA, a nalazila se na
podruju dananje Gazi Husrev-begO\e saha t kule. C:arija je dob ila
ime po d\oru koji je nekad tu pos tojao. Kao potvrda intenzivnog e ko~on:skog razv.oja Sarajeva mogu n am posluiti i prve vijesti o pos toJanJu zanatskih udruenja (esnafa) iz 1.524. godine.60) Zanatlije postaju
ugledan drutYeni sloj.
_. Pro?or .i. prijem islamskih sh\'atanja dolazi do izraaja i na pod-

ru~JU umJetnicke obrade metala (zlato, srebro, bakar, kalaj, bronza)

k?Ja

SL

izvodi u raznim tehnikama od koj ih su neke i u nas dostigle

'I~ok stu~anj umjetnike obrade. Osim u metalu, taj je utjecaj veoma

pnsutan 1 u oblasti ilim arsl\a, veza, dnurcza i obrade koe, m anje

u podruju keramike proizvodnje i izrade umjetnih tkan ina.

Krcevljakovi, Banje tt Bos11i i H ercegovini Sarajevo

19:2 't Hamd1ja
80.
~~ ht!, \fodo1_odJ i gradnje na vodi u ~tarom Sarajevu , s t1. 97.
) hu, Esnafz 1 obrti u starom Sarajevu, Sarajevo, 1958, s t r. 47.
l

200

Najvei prosperite t doivjeli su kujundijski (zlatarski) i kazand ij ski zana t. Registar kazandijskih proizvoda bio je irok i brojao je
oko 70 raznih predmeta ij e je ukraavan je postepeno poprirnalo i izv j esn a domaa obiljeja.

U vrijem e o kome govorimo plodan razvoj imalo je i limarstvo

i zanatska obrada koe koja je u nizu proizvoda dosegla zavidan stupanj
upotre bne i umjetnike vrijednosti. Tabaci, sarai, mudelliti i druge
zan atlije izraival i su kone predmete za odjeu i obuu ljudi, a osobito
konjsku op remu i druge potrebne predmete. U toj grani djelatnosti
p osebno mjesto zauzim ala je umjetnika izrada poveza rukopisa i knjiga s utisnutim u krasima, ponekad i pozlaenim ornamentima vegetabilnog ili geome trijskog karaktera.
Poslije 1515. godi ne poeo je intenzivnije razvoj dijela grada Sarajeva to ga zatvaraju ulice Marala Tita s jedne, Miloa Obilia i Nova
Cesta (danas Petra Koia) s desne i H aj duk Veljkova s lijeve strani!.
Osim Jahja-paine mahale na uria Brijegu, o kojoj je ranije
bilo rijei , sada se na tom prostoru javlja pel novih mahala: MAHALA
HADi MAHMUDA SAGRAKiJE oko istoimene damije na U l o ml j e n i e i; MAHALA DAMIJE MEVLANA ARABA; DAVUD ELEBI
(Nategua, a nalazi se u Podgrmekoj ulici), MIMAR SINA sa istoimenom damijom koja se nalazila pri vrhu Logavine (da nas Abdullah
ef. Kaukij e) blizu Sinanove tekije i SARA ALI koje se prosti ru jedna
iznad druge u istom kraju.
Na vrhu Sagrdija danas ulica Rcrnzije Os manovia i Logavine
ulice koji se zove VRBANJUSA, podigao je Sara Alija damiju prije
1528. godine oko koj e sc formirala is toimena mahala. Takav je s lua j
bio, n pr., sa Jahj a-painom mahalom na uria brijegu koja je 1~1 6.
godine imala 160 kua. Ovoj mahali pripadala je nekad i Vrbanju~a
koja se 1528. godine izdvoj ila u posebnu maha lu d amije Saraa Alije.
I sti s luaj bio je sa velikom Skencler-pa inom mahalom koja ~.:
protezala iz nad Kovaa na Vratnik. Usljed prenaseljenosti u periodu
od 1516. do 1528. godine n a spome nutom prostoru na ta lo je est novih
maha la. Pel od tih mahala izdvojen e su iz r anije Skender-paine mahale i to:
l. M a h a l a

d a 111 i j e

Sejha

F e r u h a (Abde t hana).
(lVli ina mahala).
3. M a h a l a M e s cl i cl a M u n l a A rap a (Arapo1a mahala),
4. M a h a l a S t ar o g H. E j n e h a n o v o g m e~ d i d a.
5. M a h a l a H a cl i E j n e h a n o v a 111 e s d i d a.
2. M a h a l a K e b k e b i ,. o v o g m e s d i d a

Posljednje dv ije mahale b ilo je teko ide ntificirati. Isto je toliko

te ko pilanje ident ifikacije li nosti h adi Ejnehana.
Da nas na Vratniku postoji jecla11aest mahala i cleset d2amij.L
Jedna od njih sc pripisuje hadi Ejnehan-agi. Zna se i to da ..: on z1at>
TOPALOVI. Ona i danas nosi is to imc, a nnrocl j e zove LUBIN0\1
D.AMIJOM, valjda po clobrotvo m koji je o bnovio nakon otl'l'l'nja lt><l7
201

'
godine. Prema Seid 1us taii Traljiu ova damija je sagraena 1525.
godine.61)
Dana ' nji arajevski kraj BJELAVE dobio je svoje ime po nazivu
.tarog rednjovjekovnog ela BILAVE. To je selo prije 1528. godine,
kada -e ono pni put spominje ulo u sas ta\ grada i pre tvorena u MAHALU BILAVE. Ta je mal1ala nosila ime starog sela sve do 1531. godine kada ie neki EBRDLI HAD i ALI BEG u tom kraju podigao
smju dZarnlj u u dana njin1 gornjim Bjelavama, pa se Ma hala Bi lave od
tada nazivala njegodm imenom, ali se s1ednjovjekovni naziv ovog kraja
odrao ve do danas.
Po ugledu na predsta vnike vlas ti i n eki boga tiji graani p odi u
razne hajrate: dZam ije, tekije, mektebe, esme, uprije, .. .
U Latinluku po tojala je ve krajem XV vijeka ili naj kas nije
pnih godina XU ,ijeka kak-ya-tak-va katol ika bogomolja. Na dan 28.
maja 1.J63. e-odine fra ANEO ZVIZDOV I na MI LODRAU kod Kiseljaka dobiv~ od sultana Mehmeda II AHDNAMU p o kojoj katoli ci i
franje,ci mogu !obodno ivjeti u granicama Turs kog ca rstva.62) Na
osnO\'ll predaje od Husre,-begova uemena i pravoslavni imaj u s voju
crk\'ll na YARO i. Sarajlije pravoslmne vjere imali s u i ranije svoga
,,.e;tenika, koji se pni put spominje l.J89. godine , kao p op komu ime
nije zapisao. Godi ne 15 16. u Sarajevu se spominje pop VUK, a J 539.
pop Rako.o.l)
Razvijajui se na prostoru u kom e s u zatekli bosansko stanovni-t,o, turska vlast, osim izyjesnog b roj a s luaj eva , nije pokazivala n e trpeljimst. netolerantnost i uskogrud nost , niti se zatvarala u se be i
izolovala od kontakata sa doma i m muslimanskim i h ri an sk im narodom . .'\aprori\.
Situacija koju objanja\amo ima bezbroj prim jer a koegzis tencij e
1 uzajamnog potivanja na podruju Bosne i sam og gra da Sarajeva iz
meu naroda raznih pripadnosti i razli itog porijekla. Samo u Sarajevu,
na relatimo uskom prostoru ovog grada, u vrije m e kad su E vropu r azdirali krajnji ''jerski i nacionalni an tagonizmi , ovdje su u m iru , jedni
pored drugih, nastajali i stoljeima egzist irali pravoslavna i ri mokratolika crha, jenejski hram i m uslimanska dam ija. O n i l a k o i v e
i danas i to je de t a l j i m pr es ivne vrijed no s ti ,
instruktiYan primjer z a b o l j e razumi j eva nj e
s a rad n j u m e u l j u d i m a.
U skladu s islamskim shvatanjima o li noj higijeni i potrebama
pranja i kupanja radi obavljanja dnevnih molitava (n amaza), osobita
paznja se obraala izgradnji vodovoda, esama, seb ilja , adrvana i drugih sanitarno-higijenski11 objekat a. Kakve je to razmje re imalo, dovoljno
je istai da je gotovo svaka muslimanska kua ras polagala m a njom
banjom (h a m a m d i k), dok su javna kupatila, to se iz ran ijeg
'J Seid Mustafa Tralji, Sara jevsk i g r ad Vratni!<, Sara jevo , 1937, s t r. :)4.
Fabbretti, Franjo, Knjinica p astora lne bibliote ke, Svezak

2 ) ~al.ilreno

<;arajevo, 1982., str. 79.

J Vladislav Skari, Postanak Sa ra j eva i 11jegov 1eri1or i ja/ni ra zv i1a k
u XV z XV J i jeku, GZM 12, 1929, sv. 2, str. 53.

202

izlaganja moglo vidjeti, monumentalni u formi i djelovanju, inili jedan

od urbanih karakte ris tika gradskih naselja.64) Do Husrev-bega u Sarajevu je podignuto preko 40 javnil1 i vie privatnih esama. Skender-beg
je proveo jedan dio toka Moanice preko Vratnika, koji je doskora
ovuda tekao, a na njemu i na Koevu sagraeno je vie mlinova.65)
Centa r maha la naj ee su bile damije dok je b ezistan obino
zauzimao sr edinj e mjesto u razvoju turskih gradova. Takav je bio sluaj i sa S arajevom. Gotovo uz svaku damiju (mesdid) bilo je groblje
u koje su se pokap ali dematlije dotinog demata i esma i pokoje
s tablo a naj ee s tablo lipe. Vj er ojat no najs tarije m uslimansko groblje
u Sarajevu, po red o nog uz Ali-painu damiju je ono na Nadkovaima.
U spomenutim grobljima nalazi se vie veoma interesantnih niana koji
ine znaaj an elemenat islam ske nadgrobne arhitekture.66) i 67 ) Zna se
i za j edno turbe iz 1462. godine podignuto kraj dananje Ali-paine damije u kom e lee ejhovi AJNI-DEDE i EMSI-DEDE.
Zah valjuj ui ekonomskom r azvoju i stratekom poloaju Sarajevo p ostaje znaajan i politiki centar. Od 1436. godine Vrhbosna (Sarajevo) je sjedite vojvode zapadnih strana, a od zauzea Bosne 1463.
godine sjedi te je sandak-bega bosanskog koj i ima svoje dostojanstveni ke.68) U Saraj evu je sjedite kadije vrhbosanskog od 1462. i muftije
od 1519. god ine. Prvi poznati kadija u tom kadiluku zvao se MUBAREK. Posl ije viegodinjeg uspjenog svestranog razvoja Bosne, sept embra 1580. godine osnovan je BOSANSKI PAALUK od Bosanskog i
jo sedam susjednih sandaka od kojih je pet (Bosna, Vuitrn, Hercegovina, Prizren, Klis, Krka i Zaasna) izdvojeno iz Rumelijskog i elva
(Zvornik i Poega) iz Budimskog ejaleta. Sjedi te bosanskog beglerbega
je b ilo u Banjoj Luci od njegovog osnutka pa sve do godine 1639, kada
je stolica bosanskog b eglerbega prenesena u Sarajevo, a ne u Travnik
kako se to kod nas doskora pogre no mislilo. Travnik je postao vezirski
grad tek nakon to je Eugen Savojski, u vezi s Be kim ratom (1683-1699) odnosno por aza Turaka kod SENTE 1697. iste godine provalio
u Bosnu sa 4.000 (hi ljade) konja, 2.50069) pjeaka i 12 topova i temeljito
opljakao i spalio Sarajevo. Taj bogati grad pretvoren je u gomilu
pepela, izgorjeli su, izmedu ostalog, i 94 damije70) sa okolinom, rimokatoli ka et vrt Latin luk, sa crkvom, vezirski konaci, s totine duana, maSmail Tihi, I slamska umjetnost, slr. 309.
Hamdija Kreevljakovi, Vodot>odi, str. 67 i dalje.
66 ) Opirnije: Mehmed Muj ezin ovi I slamska epigrafika, l ,
arnjt:!vo.
1974. godine, s tr. 14 i dalje, posebno str. 132.
67) Vie o nadgrobn im spomenicima (n ianima) koji su odmor zn oko
i u kras d o maeg pejzau i o nji hovoj vozi sa stecima vidi: mail Tihic,
l sla111ska u111jetnost, str-. 310.
68) Sve nne zemlje koje su Turci osvojili od poetka s1oje 1lada \'ine
u naim zemljama pa do godine 15-ll . oni su podijelili na sa.ndnke koje ~u
pripajali Rumelijskom ejalelu kao jedinom ejnlct u "oji je tada postojno u
evropskom dijelu turske drave.
69) Ha zi m Sa banovi, Upravna podjela Jugos!at 't:I~Skill :e111alja pod _Turskon z vlau od Karlovakog nzira, 1699. god., GrD Btft god. IV, SaraJL'I'O
1952, s ll'. 172 i 199 do 200.
70) Ev1ija Cclebi, s tr. 106, primjedba 67.
64)
65)

203

'
gaza i raznih d1ugih objek::tta.-1) Bila je to druga velika katastrofa grada
araje\a.
Tako je uglavnom izgledno teritorijalni i gra evni razvoj Saraje\a kada je Gazi Hu zcv-beg poeo graditi svoju dam iju (1526-1534)
i o tale \'Oje munumen talne graevine koje mu i danas daju obiljej a
orijemalno-i lam kog grada. Ovakvo s lanje u pogledu postanka i razmja Saraje\'a do Gazi Hu rev-begovog doba u skla du je sa opim prilikama onoga \Temena posebno a naturalnom privredom i s tratekim
planmima O manlija. Zbog toga je vrlo vjerojatno da dalja istraivanja,
kao i e\entualna otkria izvorne grae ili arheolokih nalaza, nee
umnogome izmijeniti on.z sliku.
Dola kom Gazi Husrev-bega na e lo Bosn e (15. septembra 1521.
godine) nastaju no\e ekonomske, drutvene, p a i politike promjen e,
koje e u \'Om daljem toku dovesti do daljeg sve tranog razvoja Saraje\ a koje od malog pro\'incijskog g1ada (ka a be) prerasta u veliki
grad ('eher). To doba predstadja zlatni, najznaajn ij i period u istoriji
~tarog Saraje\a uope. Broj tanomika kretao se oko 7 do 8 hiljada .
Popunja\'anje unutra njosti grada novim tam benim, privrednim,
komunalnim, sakralnim i prosvjetn im objektima i izvjesno pro irivanje
gradske teritorije na ,im stranama gradske periferije pred s tavlja g la vno obiljeje u razmju Saraje\'a u moj etapi njegove istorije. Sarajevo
po. tepeno izlazi iz S\'Ojih u kih teritorijalnih okvira i po taje poznato
i izyan granica Bosne. Opi je utisak da se 0\aj grad, za koji se smatra
da je poslije Istanbula bio najboga tije na elje evropske Turs ke, razvio
u tipino orijentalno-islamsku varoS s mnotvom s ta mbe nih etvrti,
damija i drugih ja\'nih objekata koji su u to vrijeme graeni u Tur koj.
Prema jednom iz\'je'taju , u Saraje\U je pred kraj XVI vijeka bilo oko
50.000 stano\'nika, a u nekim periodima egzistiralo je 65 zanata. Sarnje\'o je 1626. imalo J 15 diamija, a 1658. evidentirano je ovdje 169 javnih
e ama.--=)
Za 60 godina S\'oga razvoja i uspona Sarajevo je kao to je n aprijed istaknuto poprimilo mnoga obiljeja orijentalnih gradova o noga
nemena, ali je istonemeno i izgradilu svoju vlastitu fizionomiju. U
njemu se ja\ljaju mnogi oblici ivota i rada, vjesnici j ednog novog doba
i jedne nove kulture, u mnogoemu razliite od srednjovj e kovne bosan!.ke, a djelimino i osmansko-islamske.

71
J Jos:_ph Won Hammer, Historija Turskog (Osmanskog) Carstva, sve.
, Z;,gn:b, 1919, str 73
-:J Sm;,il Tihi, I slamska umjetnost, s tr. 306.

204

SARAJEVO TILL GAZI HUSREFBEG

The wo rk gives a short r eview of the or igin and development

of the town of Saraj evo from its beginning tili coming of Gazi Husrefbeg as its governor . From the text it can be concluded that the Turks
b rought a new typ e of town , d ifferent in origin and character from
those they fo und. This is o ne of t he m any consequences of the Turkish
conquest of Bosna.
The establishment and early development o[ Sarajevo is connec ted with the n am e of ano ther B osnian sandakbeg ISABEG ISHAKOVI C (1464-1470). The n ucleus of the firs t settlement in Sarajevo was
around t he p resentday Careva damija, which tells us that Sarajevo
was a completely new town, and not a continuation of some other
settlem ent. From the geographic, military and economic point of vie\\
the town is exceptiona lly well located.
The oldes t writ ten document abou t Sarajevo is lsa-beg's vakufnama from 1462. On the basis of the mentioned document it is possiblt:
to conclude that the town was fou nded at the beginning of the econd
half of XV e., on the agricultural land of the village BRODAC.
B ecause of t he developme n t of ha nclicrafts and commerce the
town expanded into all directions. A water-pipe network spread. In
1514 the first pharmacy was found. FIRUZ-BEG bui lt the first medresa
and ba th in 1514. In the middle of the second decade of the XVI e.
Sarajevo had 20 mahalas. By the end of the third decade XVI e. then
were 35 maha las in Sarajevo and the same number of mo que , two
big hans, two medresas, four hamams. six tekias and several hundred
of sh ops in the arija. By the time of Gazi H usrefbeg more than -10
p u blic and private wa ter-pipes and wells were built in Sarajevo.
With the a nn ual of Gazi H usrefbeg govern Bosna (September
J5 th, 1921) Sarajevo g rew very quickly from a small pro1incial town
(kasaba in to a b ig town (eher) in oriental Islamic tde with oml.!
e lem ents of Bosnia n architectUJe.
-

206

Dr Adem

Handi

HUSREV-BEGOV VAKUF NA PRELAZU IZ XVI U XVII

STOLJEE

Ustanova Husrev-b egova vakufa ima interesantnu historiju, koja

predstavlja i najsadrajniji period Husrev-begove historije. Ve sama
inj enica to je Husrev-beg prije 1531. godine, tj. prije legalizovanja
prve svoje vakufname, mogao da doe u mulkovni posjed prostranih
zemalja na t adanjim isturenim granicama Bosne prema Zapadu, govori o Husrev-begu kao ratobomom bosanskom sandak-begu. Naime,
sve nj egove zavjetane zemlje u Bosni nalazile su se u podrujima koja
je on osvojio. S druge s trane, podizanje tolikih humanih objekata u
Sarajevu, kojima su zavjetane zemlje i druga nepokretna i pokretna
dobra obezbjeivali trajan ivot, govore o velikom neimaru i velikom
kulturnom pregaocu.
Sam Husrev-beg, kako je ranije utvreno, bio je porijeklom iz
n ae zemlje. Iako ro e n u Serezu, u dananjoj Gr koj, oko 1480. goeline, gdj e mu je otac bio sandak-beg, preci mu potj eu iz naih knjeva. Otac mu je primio islam, uzevi ime Ferhad, to se vicU iz imena
Ferh aclova oca Abclulga[ur, koje, kao i druga tadanja imena u znae
nju B oiji rob<< , kriju kransko ime, kao to se vidi i po tome to
se znalo za Ferhadova brata, po imenu Radivoja. Taj Ferhad-aga,
odnosno Ferh ad-beg<<, kako ga d ub rova ki izvori l.J83. godine tituliu,
morao je predstavljati u t icajnog f unkcionera ll s usjedstvu Dubrovnika,
j er su Dubrova ni za njega dobm znali kada l l te godine poslali darove
d oslovno: >>Rad ivoju, bratu cars! og zeta Ferhad-bega. Da je Ferhad
mogao u Lo rano doba dos ti i titulu bega i postati, tavie, carski zet
morao j e p ri pacla t'i visokom r'oclu i do velike se mjere istaknuti u s!u:1bi kada se mogao oeniti s ul tanijom Seldukom, kerkom sultana Bajcz,ida II (1481- 15] 2). I a ko sc n e i s tie odakle konk retno potjeu braa
Radivoj i F crhad, uzima e kao n ajvjerova tnije Hercegolina ili Bosm,
jer s u Dub rovani darivali osm anske funkcioncrc prvcn~tveno u s,om
najbLiem s usjedstvu. Cira Truhelka j e smatrao ela snma injenica to
je F eth ad-bcgov sin Husrcv-beg sve svoj e zad ubine osnovao u arajevu i posvetio ih opoj koristi stanovn ika Bosne, pn:mdn je ovdje
proveo manju treinu ivota, a ostalo izvan Bosne, i premda je od
ra nije imao znaajn a ne pokretna dobra na drugim s tranamn . IHli"O('ito
u Serezu i okolini, pa j e i njiJ1 zavjetao svojim .wdubinam:t u ~:tr.t207

je1u , do1oljno ukawje da Hu rc1-beg, poput mnogih dntgih velika na

koj i, kao po pr.l\ ilu . ,,oje zadubine podigoe u rodnom kraju, vu e
lozu iz Bo_ne.')
~amjera m i je da 0\dje prikaem ekonom ko
tanje Husre,begO\a ,-akufa iz poetka XVII tolj ea. Zahvaljuj ui auvanom opxi:-nom popi u bo anskog andaka iL 160-t. godine, u ko me j e sadran
pojedinani popb 0\oga Ya kufa.~) kao, uostalom , i svih _d rugi h vakuf~
u Bosni, moguce j e pmiti aut entine podatke o prihod uua i rashod ima m e u stanon: iz te god ine. Ti poda ci predstavljaju , zapravo, slubenu bibnsu to!!: ,akufa. i to vremen ki naj raniju. Do ada e, naimt:.
znalo za finansi]ski obraun o1og 1aku fa iz ll O. (j uli 1766), koji je,
prema H Kre'ed jako1icu . ma tran najranijim do tada pozna tim tak,im obraunomh Meutim. podaci navedenog popisa bosan kog sandlaka ;,tariji su za 162 godine od obrauna iz 1766. godine. Ovdje j e,
meutim. mnogo in teresan tnije prikaza ti uzr oke koji u u lovili pnu
finan i.i ku pro1jen.I, pa je potrebno prikaza ti interne dogalaje koj i
. u pratili 0\aj 1akuf od Husre1-begove mrt..i, tj . od 18. juna 154 1. do
1604. godint.. P n]e toga pod jeticem o n a ne ke ope podatke o ovom
1 aku.fu
Poznato je tla je Hu rev-beg osnovao svoj 1a kul' sa tri za-kla dne
pm cl JCIakufname. napi ane u meuvremenu o d dece mbra J 53 1. do
no1embra 1537. P rl'a i najsadrajnija, legalizovana pre d saraje vs kim
~erial'-kim sudom redinom decembra 153 1., oclno i e n a objek te : dz~l
miju. hanikah. mekteb . imaret i musalirhanu, kojom u vakufna mom
zay_ie'tan .. mnoge zemlje i drugi nepo kretni i pokre tni imetak, i to:
u erezu i okolini. zatim u Sarajc1 u. te u nah ijama: Tenju, J ajcu , i
O trO\ 1c1 u Dalmaciji, tj. u podrueju u ko dana njeg Benkovca. Drugom
1akufnamom od 8 januara l ' 37. Hus re1-beg je lavj e tao go tov novac
za rnedre~u Z\anu Kur::.umliju koja je trebalo da e gradi . Trea va kufnarna. iz prn~ pololine noYembra 1'37, pred talija zapravo doda ta k
pnoJ Yakufnami. kojom e za1je'ta dodat ni imeta k za damij u , i to:
10 mhno1a u nahiji Zihna u Grkuj, kao i 150 pel inji h ko nica u
trra1 Doboru.")
Za ~agledaYanje cjelokupnog H u re1-beg01og l'a kufa, meutim ,
nbu dv1oljne !>amo na1edene 1aku fname, treba ut.eti u obzir j o i popisne deftere. Tako, r a primjer, arh itektOnski znaajna Hus rev-b egova
Jalna banja nije sadrana u tim l'akufnamama, a navedena je u popi u
bo~amkog sandlaka iz 160~. godine.) \'rio je 1jcrovatno da je bila
podignuta u posljeclnjim godinama H u~re1-begova i vota. Is to tako
ni !.l'a za1 jetana dobra nisu u vakufna ma m a s po menuta . Nisu , na ime,
u njima naYedena dobra koja je H usre1-beg za' jei.tao u Poekom san. 1) Dr iro Truhdk..I, (,a:t Hmre\-/Jeg, njegm ::_t\101 i njegovo d oba,
Sara )C\IJ. 1912
2 1 Ankara, Tapu I'C Kadastru (TK), Tapu d..:ltcr (TD), No 203, fo 347.
l !'! _ Kre~el'ljak~yi, Ga: t 1/usre\1-begov vakuf, Spomenica Gazi Husrev'>cg<,v~ c~:un~wgodi~npce, Sarajei'O 1932, 105.
\a1edcnc ,akufname it.date po p rcvodu Fehirna Spahe, 1 to: C.
Truhclka. G~;:J 1/mrf!l'!Jeg, ~tr. 11 4-142 i Spomcn ica Ga~i HuH cv-bcgove
etm~V.>gJdiSnJICC Sara ll!\'O, '> Ir l XLI V
1 \rd jeti bilj br 2.

20r

dab.."U. Nakon os vojenja Poege, to je pod uzeo 1536. u zajednici sa smcde revskim sa nd7.ak-begom, Mehmed-begom Ja hj ap ai em , kada j e pala
biva Poe ka upanija i cijela Slavonija izmeu Save i Drave, Husreo-beg j e s tekao zemlje i u Poegi, te i nj ih zavjetao svo jim zadubinama u Sarajevu . Ta zavjetana dobra nisu sadrana u posljednjoj vakLafna mi, pre mda su vremenski mogla bili obuhv ae na, a evidentirana
su u navedeno m popisu iz 1604. godlne.6) U svako m s luaju morala je
postojati i etvrta vakufnam a , o za vje tano m posj edu u Poegi. P rem:~
to me, ne dos taj e j eclna cjelovita zaklad na povelja za sve zadubine i sva
zavj tana H us revbegova dobra. Vjerovatno je to H usrev-beg i namjenvao d a u ini, d a jedinst venom vakufnamom obuhvati sve zadubine i sva
zavj etana dob ra , je r j e, o ito, i sam sm atrao sva poste peno zavjetana
dob r a .na r aznim s trana m a j edinstvenim va kufom , nam ijenjenim zadu7binama u Sa raj evu , a li za t o nije preostalo vremena. O tome svjedoi i
postavljanj e sa mo j ed nog m u tevelije , p remda su na p isane tr i, odnosno
et iri pojed~ nane vaku fn a me.
P rem a to me, Hus rev-begova zavjetana dobra nalazila su e n:~
e ~ razl iitih strana: Serez, Sarajevo, Teanj, J ajce, Ostrovica i Poega.
Samo u Ser ezu i Sarajevu sas tojala su se o d m ulkovnih dobara, dok
u na d r ug im s tranam a zavj etane zemlje p redstavljale uglavnom mirijske zemlje. U Serczu i o ko lini (nahije Zilma i Drama) jedan dio dob:~ra
Hu rev-beg je naslijedio od oca, gdje je Ferhad-beg bio sandak-beg, .1
vei d io j e ku pnjom stekao. Kako sc iz p rve vak ufnam e vidi, u elu
Kro111ite kod Screza, gd je je oito bio osno vni p osjed Ferhacl-bega, pos toja la je Lada manja da m ija (mesdid), kao i mekteb, koje je, oito ,
podigao ili Husrev-beg ili olae mu Ferhad-beg. Za Le objekte Hu rev-beg
je navedenom vakufnamom odredio plate slubenicima: iiiUII!Ilt, mw!zillLI i nwali111u, Le za pro tirku, osvjetljenje i popravak, kao to je odredio plate i d rugim lubenicima u vezi zavje tanog Lamo njeg po jeda. a Lim zem ljama pasla je ergela konja (oko 100). zatim krdo gowda (oko 100) . Svugdj e na navede nim zavjetanim posjedima trebalo j.:
odrediti pobiraa p r ihoda, da biju. Tako je ovdje, pored navedenih lubenika za mesclid i mekteb, Hu rev-beg odred io pinte za d:;abiju i
njegovog pisara, zatim za u vara ergele, i posebno za uvara :drebadi.
U Sarajevu Husrev-begova zavjc tana nepokretna dobra sa tojaln
u se, kako j e poznato, od razn ih mul kovni h privn::dnah, kori tono nah
objekata i grac1evin skih zem lj ita.
U osta lim po d ruj im a gdje e ractilo o dravnoj , mirij koj zemlji,
ela bi se ta k va zemlja m ogla sa eria t kog tano\'ita \'aljano za1jcst::ni
bilo je po tre bno car ko odobrenje o temliku, i prmn o potpunom l'!asn i tvu. Ka ko s u sve te zemlje (Tc anj, J ajce, Poega, O t roncn), Hu'rev-begovim vojevanjem potpa le pod o mansku vlast i kako ih k on 11.1
o d reen n ain i pravno s tekao, tj . uz agia no t nadlenog kadije i u1
utvren u nak nad u d riavi, mogao j e i p rij e formalne teml ikname dn ih
za posjedne i zavjeta. Da j e to ta ko vid i e po tome w je car;.b temllkna ma Hus rev-begu, za po sj ede o ko Tenja, kao i za posjede u nnhiji
O trovic i u Da lmaciji, bila izdata u prvoj dekadi muharrcma 940 (2~
VH - l. VIII 1533), d ok je va ku fnnma, koj om s u nmecleaw Nmlrc i
6) Vidjeti bilj. br. 2.

posjed i z~njetani , bila pred sudom legalizovana ve koncem novemb;a

1:3 1., dakle godinu i 8 mje eci prije nego je i postavljena temliknam::t.
1\:ad je rije o Hu n: v-begO\im zavjctanim ze mljama u gra ni
nim oblastima, o kojima e u cars kim fermanima istie da ih je sam
H usre' -beg o vojio, p otrebno je ne to re i o tim dogac1ajima za tean i
. ko pod ruje. koje je najranije po lpalo p od osmansku vlast. Ako ga j~
zaista Hu re,-beg os,ojio, onda se to moralo dogod iti najranije ujese n
1."1 1. rodine, jer je za bo an kog an dak-bega Husrev-beg prvi put bio
irneno;an 1.5. septembra te godi ne?) Prema ugar kom histori aru InanfiJu. opet, ugar ka posada je na pustila tvravu Teanj i tvrc1avu Soko (kod Graanice) 1520. godine.8) Oito je, dakle, da je Husrev-beg u
o\'om pod111j u u najmanju ruku granice proirio i osmansku v las t
u\Tstio, naroito na zemlje koje postadoe njegovi vakufi , tj. oko danasnje Banje \rue ice i na cijelom prostornom podru j u s l ij eve t rane
rijeke l 'sore.
Teanj ko podruje je, inae, od ra nije od Turaka osvajano i gubljena. J o god. 1-189. bilo je obuh vaeno op irnim popi om bosanskog
~andaka iz te godine. !\:asnija je n jegova sudbina n ejasna. Definitivno
i<' u o,;rnanskoj 'lasti , dakle. od dolas ka Hus rev-ega u Bo nu.9 )
I z injenice to su u vrijeme vakuiljen ja evidentni r a niji po j edO\m odnosi na tom podruju, razumjelo b i se da je izm eu o sYoje nja
tog podruja i za\"jetanja proteklo odreeno H ijeme, tj. da je Husrevbcg do'ao u posjed tih zemalja. Pre ma tek tu u va kuhm m i vidi se da
su u to nijeme u teanjskom podruj u postojali u staljeni posj edovil i
odno,i. tj. da u zayjctane zemlje o d ran ije bile u vlas ti privatn ih
po~1dnika. To su bJi d\ojica ifluk- ahibija, Mehmed
( elebi j a i
.lJuned \'OiYoda lokalni funkcioneri vlast i, od koji h je Hus re v-beg
zemlje otkupio Radilo se o jednom \'elikom iflukom posjedu i 6
mezri poimenino.") lL toga bi proizi lazilo da ~u to bile uglavnom nenaseljene zemlJe. Pogledamo Ji zatim u slube ne p op ise (defter e) iz
1510. i 160.!. godine kada je te"anjska nahija dobila pune o kvire i p r ilit.no b~ a na~eliena, Yidimo da su u \akufnami naYedene m ezre b ile
prera~lt: u sela i da su ta sela imala jo i S\'Oje zaseoke ili m a ha le. Ta ko
je tada podruje Husrev-begovog vakufa obuhvatalo ukupno 21 naselje ~a o~romnim sumskim podruejima, od ukupno 45 naselja (sela i
zaseoci) 1 ~ mezri, koliko je obuhvatala teanjska na bi ja. Vakuf j<!,
odto znatnu pu,pjeio naselja,anje tih zemalja i izvjesn im povla ll
cama. Treba istaknuti da su \'akufski posjedi pred!:. tavlja li tzv. serbes t
posjede: u koje se uope nisu smjeli mijeati dravn i o rgani vlasli.
Tisuposjcdibili,kakou
deftenrT'a izriito ~toji:

<~l\ l~-' ( . .:. ._

_\na.

>.,;~1

'
t~

~~branjl.!no popi sh an je i nastupanje. Vakuf je bio u poloaju sp.lht]e: pnpadali su mu spahij ski naturaln i porezi, tj . u rovi od ze ma l i

;J Hammer, Cescllichte des Osmanisc/wn R eic17es Hl , 62S; Peevi , Tarih

-l ( Truhclka Ga:z H mre1-beg, 18.
) lsthuanffiu'. R egni Hung. H ist. VI ., str. SS.
l p. A Handz.r. Ga-:.i Husre1-begov ''akuf 11 1!'\Wif\kOJ na/1ij z u XV 1
kt, Anali GHB biblwt.:ke II- ITl . 161-17-'1 .
, mezre'a, ar.
obradivo t.cmljite, scli~te.
~lO

skih proizvoda i novane pristojbe, dok je drava ubirala od kran

skog stanovnitva lz. filuriju, u biti porez vlaha s toara, koji je zamjenjivao eriatsku clizju. U stvani, sve zemlje Husrev-begova vakufa i
na clmgim stra nama, kao gran ina po druja, bila su stalno naseljavana
poglavito vlasim a stoarima. Da su u slovi na vakufskim zemljama za
s tanovnitvo bili povoljni svjedoi relativno brz proces naseljavanja
zemalja Gazi Husrev-begova vakufa u teanjskoj nahiji .izmeu dva
spomenuta popisa od 1570. i 1604. godine.11)
Na drugoj strani tvravu Ostrovicu i os trovike podruje u Dalmaciji Husr ev-beg je zauzeo krajem 1523. godine. U podruju izmeu
tvrava Ostrovice i Klievca , kako stoji u vakufnami, a u popisu
Klikog sandaka iz 1604. 12) vidi se da je to ostrovika nahlja, konkretno podruje dananjeg Benkovca i okoline, Husrev-b eg je doao u posjed mirijskih zemalja uz plaanje dravi, kao i kupnjom privatnih
mulkovnih dobara , kao to su Karlovia mlinovi. I tu su u vrijeme
vakufljenja vidljivi raniji posjedovni odnosi. Te zemlje su , kao i one
u okolini Tenja bile same mezre, poimenice navedene, koje su kasnije
naseljene t e etrdese t godi na kasnije u navedenom klikom popisu sve
za pisane kao sela _l3)
Jajako pod ru je dolo je pod osmansku vlast u vrijeme drugog
Husrev-begovog upravljanja u Bosni (od januara 1526), kako je poznato, padom cijele ugarske jajake banovine 1528. godine. I ovdje je,
prema vakufnam i, kao i na drugim s tranam a, vidljiv isto krajiki karakter ovog podruja. S ve u vakufnami navedene zemlje su same mezr e, sed am m ezri, koje kasnije, u popisima iz 1570. i 1604., , idimo kao
razvijena seoska naselja sa svojim zaseoci ma. P rema popisu iz 1570.

godine Husrev-begov vakuf u jajakoj nahiji obuhvatao je 18 naselj.1

(5 sela i 13 zaselaka), od ukupno SO naselja koliko je obuhvatala cijela
jaj ak a

nabija. 14)
I sti je slu aj bio i sa zemljama koje je Husrev-beg osvojenjem
Poege 1536. stekao u Poekom sandaku i zavjelao ih zadubinama
u Sarajevu .
Zato je Husrev-beg sve u samim gran i nim podrujima doao
u posjed tolikih zem alja, a ne negdje blie, i zavjelao ih zadubinama u Sarajevu jasno je s loga to su sve druge zemlje bile od ranije
zaposjednute, raspodijeljene u spahijske limare, a no,oprisajedinjene
zemlje s u bile slobodne.
Tre ba istaknuti i injenicu da u sve zavjetanc zemlje u Bosni:
Teanj , Jajce, Ostrovica u popis nim defterima zmedene kao ,-akuf
Husrev-begovog i111areta. To je logino stoga to su Hu. rer-bego\' inur e t, kao i musafirha na, predstavlja li trajne potroake i skupe zadwbine. Norm a lno je za lo ela s u nat ura lni prihodi tog vakufn sn nal'cdenih zemalja d opremani i konzumirnni u imarctu i musafirhani. U imnre tu s u redovi to hra nu dobivali svi slubenici Husrev-bego1a mkub,
k ao i daci i n as tavnici njegove medrese. U musafirhnni, koja je kroz
Han d i , Gazi Husrev-begol' Pakuf .. . bilj. br. 9.
Ankarn Tnpu vc Kadns tro (TK), Tapu dcftcz (TDJ o -175.
13) I s tan bul, B.BA, TD No 533; Opirni popis klish.og s:mdi:~kn iz 157-1
1'1) l s tnnbul , BBA, TD
o 379 i -lJ 5, tj. Opirni popis bu~.lll~kog "' l
cl a kn (l i li) iz god. J 570.

ll) Up. A.

12)

~11

!
ui ::-rolje::t, SI'C do au trij kog vremena, s luila vojoj svrsi, sva ki putnik i namjerruk, je obino za tri dana, nalazio prenoi te i hranu. U
0\irn u tanO\ama je produziva na jedna osnovna llllma n ita rna dje latno-t, jedna duga nit koja je u prvim poecima irenja isla mske kultwe odigrala znaaj nu ulogu u formiranju naselja i irenju is lama.
Zna se, naime, da u u poetku na putnim relacijama ll cijeloj Rumeliji, pa i u Bo ni, na od reenim udaljeno tima podizana s vratita, koja
u drali derTii, i koja su p ostaj a la sredi ta okupljanja stanovn.itva.
Hu re,-bego,e ekonomske mogunosti bile s u veli ke, a proizi lazile u iz njegomg Yi okog poloaja. U vrijeme osnivanja vak ufa njl"'gO\ ha (godi.nja plata) iznosio je 600.000 aki. 15) ta to znai j as no
je, ako n::nedemo da je timar dizdara (zapovjednik a) zvornike tvrave,
koja je predra\"ljala najznaajnije utvrenje ll Bo ni, izno io u to
vrijeme s\'ega -t.OOO a ki godinje, a njegovog ehaj e (zamjenika) 3.000
aki,l) te da je cijena tovara pen ice, tj. 132 oke, (oko 170 kg.) iznosj la
,-e!la 3~ ake,'"l ,-idimo kako je ve.l ika stalna primanja imao Husrevbeg~ pored drugih Yanrednih prihoda. Kada se jo ima na umu da je
Husre\-beg mje zadubine osnO\ao stupanjem u estu, posljednju deceruju i.imta, tj. kada je njego,- imetak akumulacijom mogao da dosegne Yelike razmjere, pojmlji,o je da je on via titim sredstvi m a mogao da to ,-e mogne i tolike zadubine o ta,i iza ebe.
:\akon sud ke legalizacije ,-akufname vakufom je upravljao m uteYelija, jo za ziYota HusreY-bega, cijelih osam godina. Premda s u
kadije po lubenoj duno ti \Tile nadzor nad ,-akufima, Husrevbegomm ,-akufnamom bila je odreena i iz,jesna plata, kako nadlenom kadiji, tako i sand.lak-begu, odnosno val iji. Izrii to se u vaku fn ~
mi kae: >I neka trae raun od mute\elije, nazora, pisara i dabije
Yake tri godine, i neka ga pomno ispi taju kako je to poznato pravilo
i rradicionalni obiaj za raune carskiJ1 Yaku[a. Ovoj odredb i, oito ,
ruje ozbiljno poklanjana panja kroz nekoliko decenija poslije Hus r evbegoye mrri. Meutim, priuednih prestupa bilo je uvijek, openito,
u pitanju drame, kao r u pitanju vakufs ke imovine. Dok je nadzor
nad dramom imO\-inom bio redO\ito \ei, u pitanju vakufske imo'ine dosta se oslanjalo na saYjest i Yjerovalo u ispravn o, p oslovanje
mute,elije i drugih organa Yakufske upra,e, koji su u s mis lu islamskih principa bili obaYezni ela ne posiu za tuim bakom. Zato j e
Yakufska imO\ina bila, ipak, u veoj opasno ~ ti od otuenja, uzurpacija
i proneYjera. Do wda i najviih dravni h organa stvar je obi no dolazila kada je bilo \'e kasno. Takav je s lu aj bio sa Husrev-begovim
Yakufom.
Tri decenije po~lije Husrel'-b ego\'e s mrti dospjele su do Porte
'ijesti da se 0\'aj vakuf finansijski nalazi u neredu, da mutevelij e 11e
_

:"J

Jsranbul, BBA TD No 157. Opirni popis bosanskog sandaka iz

l )28-30. godine.

1bJ A. Handi, Zvor11ik 11 dmgoj polol'illi XV i u XV I vijeku,

d.~njak Dl BiH, XVIII, Sarajevo 1970, 141-196.
17 ) A. Handzi, Tuzla i 11jena okolina u XVI vijeku, Sarajevo, 1975,
IFJ Slubeni dokumenti sudski i administrativni (sidili , fermani)

Go330.

ne
'JS!tJvljavaju Husrev-bega nigdje titulom Gazi (to znai = Borac za vjeru,
ratnik) -premda se zna da je Husrev-beg tu titulu dobio prilikom turskog
'J>.vJenja Beograda 1521. godine - nego ~a mo imenom Hus rev-beg.

112

polau obratmc kako je vaki[ odredio i da postoje pronevjere. Tim

povodom je k rajem 1573. godine (novembar-decembar) upuen carski
fe rma n sarajevskom mufettiu 19) i sarajevskom kadiji, po posebnom
mubairu, s nare enj em da se provede temeljita istraga. Treba, prema
fermanu , da se pozovu: bivi mutevelija Bearet, nasljednici njego\-~
s ina Sa b a na , n ovi mutevelija Muslihuclclin, vaku fski pisar, clabije,
drugi jo koji su potrebni, te da se u prisustvu mubaira sravne dokumenti, da se uporedi vakufnama i mulknama, svi kadijski hudeti i
drugi dokumenti koji su i zdava ni. Ukoliko su neki dokumenti u rukama poj edinaca treb a da sc oduzmu i predaju muteveliji Muslihuddinu.
Za period za koji nisu poloeni rauni morali su se, na osno\'U dokumen tacije, utvrditi fakti k i prihodi i rashodi. Strogo je bilo nareen o da sc od dunika moraju utjerati sva vaku[ska potraivanja, tj.
o d b ivih mutevclija: vojvode S ina na, Beareta i Sabana, te od pisara,
d abijc i nazira. ivi moraju ela p late, a od umrlih treba naknaditi
iz njihove ostavine. Dalje, u tome fermanu je bilo nareeno da se upurei va njem vakufname i temlikname utvrdi ela li vakuf posjeduje sve
nekretnine (zemlje) zapisane u vaku fnami , jer ~e. ini se, \ec znalo
za n eka otuenja. I sto je tako nareena stroga kontrola gotovine. Lavjetanog goto\og novca i dragocjenosti, tj. da se utvrdi ispravnost muhu ra zapeaenih kesa, da se u prisutnos li mubaira i gradskih ajana,
kao i jednog stru njaka-sarrafa, kese Ot\ore, da se utHdi koliina i
ispravnost zlatnog novca, da se odvoji eventualni pat\oreni nO\ac ol
pravog, ela se S\'e za tvori i preda muteveliji. U daljem tek tu fermana
sto ji da su mutevelije izjavile kako je mnogo gotO\og novca propalo.
da je pokradeno. O tome u fermanu stoji: takve >> podvale moraju
ela se ob jasne. Na kraju je naree no da sc jedna kopija istranog /.api sn ika, zavcdenog u sudski protokol (siclil), dostal'i u IstanbuJ.:?O\
Is traga po ovom pitanju trajala je due. I z drugog fermana , pola
godine kasnije, upuenog bosa nskom san dak-begu i saraje\skom k:ldiji, od 19. ju la 157-L razabiremo ta je dotle u raeno. Kadija je po tupio po ranijem naredcnju, odrao je raspravu, poz\'a\'i mute\ehJu
Muslihudina, \ akufske mubaire (izvritelje), druge \'akufske 'lubemkc, kao i druge osobe. Na raspravi su prvo sravnjeni dokumenti : \ 'Jkufnama, mu lknama, poj edinani obra un sk i defteri i predati mu,:vcliji.
Rezultat utvrivanja prihoda i ra hoda bio je shjedcci: prcm.t
kadijskim dokumentima (huclel) bivi muten!lija Bearet, koj1 je u
meuvremenu bio umro, primio je ukupno 3,-U3.260 aki. dok iL' u
\akufskoj blagajni naeno 2,626.500. Konkretno je ut\feno. tj pod
po tpisima ranij ih kadija, ela Bearc t duguje \'akufu 54.000, pn i mutevelija MUJacl-beg 49.000 i mutc\'clija Sinan \Ojvoda 50.000 aki. l n.tp la tnici (clabije), kao i drugi izvrioci (mubairi) duguju iz\jc,ne Iznosc. Utvre no j e, dalje, da je odree na gotovina nc;,tala il imarcta. hw
la ko j e u tvrdeno dn u blagajni n ije n aeno nita od drngocj en~sli i
nak ita.

" 1)

1U)

Is tanbul, BBA, M i.ihintme dcttcri, 1-.nj. 23.

BBA, Mi.ihimme defteri, kn j. 23, dok. br. 2:?9.

!
to e tie p erioda za koji nije vdien obracun u ferma nu se is tie
da je finan ijska tanje u tndio mutevelija Mlls lihudclin i obra un
poslao ll Istanbul.
Za Ya navedena dugovanja trebalo j e priJ,ikom naplate dugova ela
se za\'Oili ll kadij ki protokol. U zaklj uku fermana pod vlai sc ela u
pogledu dugovanja mutevelije umdog Be areta ,j vojvode Sinana treba
da se dug izuzme iz ukupne njil10ve ostavine i emla ka, odnosno da ~e
u cijelo ti naplati od nji hovih zako nskih n a ljedni ka.
a kraj u fermana se k riv11ja baca na vakuf ke izvrioce (da bije
i nazire) zbog manjka imovine, obzirom ela su vakufs ki pPihocli reclo,ito bili ,eci od rashoda. Nareuje se nad njima posebna is traga. Na
kraju e upozora,a bo anski sand ak-beg i sarajevski kadija da ni
kod koga ne smije o tati ni jedna para va kufske imovine, j er (dosloma:) >'()\'O nije vakuf kao to su o tali vakufi . Ne smije te ni asa
danrubiti da dovedete tvari u tome vakufu u norma lno s ta nje.
- Analizirajui sadraj rezim iranog fermana padaju u oi n eke
injenice. Jedne proizilaze iz u poreivanja vaku[name i drugih do kumenata. Tako je nmoenje u fer manu: da u va kufs koj blagajni nis u
naene nikak\e dragocjenosti, a to su: s rebreno i zlatno po ue, dukati i drugi kupocjeni predmeti, spomenuti u vakufnami, samo je
priddna snar. H u re,-beg je, naime, na,edene dragocjenos ti spo menuo
u vakufnam1 1 priloio ih kao nekaka, pravni zalog, a u , aku fsku b b gajnu faktiki je poloio njihon1 uijedno t, gotov novac u akima. 11 )
Zaoru. kad je rije o pnom muteveliji Murad-begu, u konkluziji (zakljuku) fermana ponadja se onaj stav o dugovanj u m ulevelija: Beareta i ,oj,ode Sinana, dok se .Murad-beg tu n e spom inje.
Pozoa,aj ui historijske injenice m oe se pouzdano rei da s u
na due periode poslo,e mlllevelije za n i jeme Mmad-bega \Tl;i li drugi
ljudi zbog njego,e operatime slube i visokih funkcija koje je obavljao iznn Sarajeva.
Poznato je o MuraJ-begu da je roeni ibenian iz loze Tardia,
da je bio Husre\-begm osloboeni rob, to znai pnobi tno ratn i zarobljenik, da je primio hlam i osloboen i ela je od tada za cij elog
i\'Ota bio Hu reY-bega' najodaniji prijatelj i pouzdanik. Godine 1526.
pratio je HusreY-bega u Yojni pohod na Moh a, kada se spominj e k ao
YOj\'Oda Murad, merd (cmjek, sluga) Husre\-bega . I Mu rat je ta d a
imao 8 SYOJih merdoya (pratilaca). Uivao je zijam el u na hiji Vrat<tr
na Drini) u iznosu od 20.1-17 akd. Osvojenjem Klisa 1537., gdj e se naroito istakao .Murad-beg, bio je na H usrev-begov predlog os novan
Kliki sandak, a za pnog klikog sandak-bega po is tom precllo[!u
bio je postaYljen ~1.urad-beg, tadanji Husrev-begov eh a j a. Od 1542.
je sandak-beg poeki, te je u Poegi i umro l 545., a tijelo mu je preneseno u Saraje,o. Spominjui ove injenice elim ela kae m da j e
~1.urad-beg najYi!,e Hemena, po SYoj im dunostim a, bio odsutan iz SarajeYa, a umro je sYega etiri godine p oslije Hu srev-bega. Kada se u
navedenoj rasprad, punih 30 godina poslije Mu rad-begove sm rti , spominje i Murad-begoYo dugovanje H usrev-begovom vakufu, p ita nj e je
da li je tu faktiki bilo Murad-begove krivnje .
'J Up. C. Truhelka, Ga v H usrev-/Jeg, 132; F. S pah o, u Spom enic i, XV 1,

Kr(;;cvljakovi,

214

u Spomenici, 52.

U is to vrijeme (po. 1574) spominje se i uzurpacija nekih Husrevbegovih zemalj a u nadinskoj nahij<i (okolina Benkovca). Neke zemlje
Husr ev-begovog vakufa (iflu ci i mezre) bile su grekom popisivab
dodjjeljene nekim spahijama. Ferrnanom je bilo nareeno da se zemlje vrate vakufu i da se spahije ne smiju u to mijeat i.22)
Nakon navederuh fermana i provedene ~ud ske <istrage o nedostacima u upravljanju Husrev-begovim vakufom stanje se, oito, normalizovalo. Odgovorni nadzorni organi, sandak-beg i sarajevske kadije,
morali su biti b udniji. Tako, za neko vrijeme ne nalazimo isprava o
tome vakufu koji prelaze lokalne okvire.
Meutim, n akon deset godina ponovo se sretamo sa nekoliko
pitanja koja su dospjela do Porte. Naime, 1585. stigao je ferman bosanskom b egler-begu da se Hus rev-begov vakuf ne smije ni na koji
nain otetiti. Stvar je bila u tome to su neki VOJni opunomoeruc1,
tzv. h avalc tvrtavski h posada, uzeli n eto novaca iz blagajne ovog vakufa kao zajam za izmirenje plata posadama bosanskih tvrava.l.j)
Oito , taj zajam nije bio pravovremeno izmiren, te je stvar dola do
I stanbula. I ste godine nazir Husrev-begovog vakufa, po imenu Osmanaga, objavijestio je Portu u vezi spora oko nekih vakufskih duana u
Sarajevu. Naime, j avlj eno je da se sa nekim vaku[skim duanima pros to vercuje. Neki janiari i spahije ustupaju vakufske duane jedni
drugima bez teskere i saglasnosti mutevelij e i uope ne plaaju zakupninu/4) Osman-aga je te godine, takoer, obavijestio Portu o neispra\nim postupcima clabija Husrev-begova vakufa. Javio j e da dabije na
svim stranama: u teanjskoj, jajakoj i ostrovakoj nahiji ne polalu
r edovito novac vakufu od p1;ihocla sa vakufskih zemalja. Fermanom
je nareeno da se takve clabije izvedu pred suc\.25) Isto tako je Osmanaga javio u Istanbul da se neke spahije i dalje mijeaju u vakufske
posjede u osl rovikoj nahiji (okolina Benkovca) i nanose vakufu tetu.
O pokuaj ima uzurpacije vakufskih zemalja na toj strani bilo je i
ranije (1574) spomena. Fermanom naslovljenim bosanskom beglerbegu,
sandak-begu Krke i m utevel-iji Husrev-begova vakufa nareeno je da
se takvi postupci odlu no sprijee.16)
Kroz slj edeih 20 godina, sve do popi a bosanskog sandaka iz
1604. godine, ne nalazimo posebnih podataka o ovom pitanju. Dok se
u prikazanim fermanima radilo o pojedinim pitanjima, nal'ederu popi
daje cjelovi to stanje. Tu je, zapravo, sadrana najranija bilansa HusreYb egova vaku l'a. Na dvije s tranjce de fterskog formata koncizno su, po
svim a s tavkama, prikazani prihodi ,j rashodi tog vakufa iz 1604. gorune.
Tu se naslovno kae: >>Va kuf ima rela, damije, medrese, hanikah.1,
mekteba i tur beta u mrlog Hu rev-bega. Koristono ni objekti, odnosno
prihodi, popisani su po regijama i to: Sarajevo, zatim nahije: Teanj,
Jajce i Os trovica. Prihodi u Paa anclaku (Sercz) i u Poe~kom sandaku, ubilj eeni su zb irno, j er pojedin ane popise Lih prihoda sadravali su opirni popisi tih sandaka.
2:!)
23)
24 )
15)

2~)

Istanbul, Muh imme, knj. 23, br. 68-1.

Mi.ihimmc, kn j. 58, str. 50.
Mi.ih imme, knj. SO, dok. br. 1013.
Mi.i h immc, knj. 80, dok. br. 1012.
Mi.ihimmc, knj . SO.

t
NajH!e prihode davali su o bjekti u Sarajevu . Sastoj a li su se od
gowmg no\'ca , kodsronosnih graevina i graevinskih zem lj ita; popiani u u 2-t tavke, a izno ili su ukupno 188.754 ake. Najvei su bili
izno i od intere a goto,og nO\ca davanog na zaj am poslovnim ljudima
uz JOOo interesa, 'ro je izno ilo godinje 94.479 aki, a glavnica, prema
tome, 9.J..f.79.f. ake. Znaajne prihode davao je, zatim, Husrev-begov
kara\an- araj, -+7.000 godinje. Zatim do lazi zakupni na od 92 spomc:n u ta duana na tadanjem tzv. Trgu pekara, godinje 12.278 i grupa
od s prometnih ducana pored Hu rev-begove damije, godinj e J 1.566
aki. Preotalih :w ta,ki ini le su manje iznose.
Iza 10ga dolazili u prihodi od zemalja u teanj koj na hij i. Kako
Je ranije reeno, u teanj koj nahiji Hu rev-begovi va kufi s u, prema
na\'edenom popi u iz 1604., obu11Vatali 21 naselje, od ukupno 45 naselja, koliko je obuJnatala cijela na hija. To su bili prihodi od na tu ra ln ih
poljopriHednili i toarskih proizvoda tanovni"lva, kao i n ovanih
pal1ij kili prihoda (raznih pri tojbi). ' to je ukupno izno ilo 57.453 ake.

Zatim su dolazili prihodi od zemalja u nahiji Osuovici, iznosili

u - 2. 67 aki. 0\dje je U na,edenom popisu zabiljeeno jo pO\'ea
nje od .J.0.367 aki. Meutim, u konanom zbiru prihoda 0\'aj izn l
nije ukljuen. Moglo bi znaiti da je to prihod uzurpiranih vakufskih
zemalja, w bi izlazilo da uzurpirane zem lje nisu ni do tad b ile vakufu
\Taene.

Gpola manje prihode davale u zemlje u jajakoj n ahi j i. Od i 7

e\identirani h na elja O\'Og ,akufa godinji ukupni pri hod i iznosili su
23.338 aki.

Prihodi Husrev-begovog vakufa u Paa andaku iznosi li su 12.7 J l ,

a prihodi u Poe kom sandaku 10.632 ake.
S\eukupni godi 'nji prihodi iznosili su 347.455, a ukupni rashodi
'278. 78 aki. Razlika, dakle, izmeu prihoda i rashoda izno ila j e tc
godine 68.577 aki aktne. s,akako, tokom \Temena relacije su se mijenjale. Stalniji su prihodi bili u Saraje\u, doim prihodi sa zemalja
za,isili su o p rirodnim u&lo,im a, o angaovanju s tanovnitva u ratarska-stoarskoj proizvodnji, ukratko o u~pjenoj etvi. Treba, ipak, is taknuti da su poljoprhTedni prihodi ud zema lja unoeni u clefter kao
rezultat trogodinjeg prosjeka.
Isto tako su \'arirali 1 rashod1. Ako su pocluzimani znaajniji
rado\'i, ili iskrsa,ali drugi nepred\ieni izdaci, u ku pni izdaci su se poveavali. to se tie odnosa pojedinih stavki u o kviru rashoda, treba istaknuti injenicu da se cijela jedna polovina ras hoda
konkretno 138.658 aki, odnosila na tro:>kovc j a\ ne kuhinje (imaret), a
druga polo\'ina, tj. 140.220 aki na SYe ostalo. To oswlo obuhvatalo j e :
plate nastavnika, \jer skih i drugih slubenika i osta log zaposlenog
osoblja u medresi, hanikahu, damiji, mektebu , turbetu, banji i imarelu ,
platu mute,e!Jje, kao i plate za nadzornitva bosanskom sandak-begu
valiJII i saraje,skom kadiji, te izdatke za odrzavanje i popravke objehata.

graednski

Ovaj bilan s Husre\-begova va k ufa, tj. ovaj ukratko prikazan i

d1Jkumcna t, bie kasnije u cijelo~ti kritiki obraen i publikova n.
216

HUSREFBEG'S VAKUF AT TRANSIT

FROM XVI TO XVll CENTURY

Th_is paper discusses the econom ic-financial s tate of Gazi Husrefbeg's vakuf from 1604 . Tha t s tate (first balance) was recorded in
the detailed register the Bosnian sandak of the same year. The author
provid es a his torical review of this institu tion from its establishing
Lill present d ay.
~
Husre fbeg a lthough born a t Serez (Greece) \\'as of Yugoslav
origin . All his m onumental buildings were erected in Sarajevo. Three
of his vakufnamas are -known. Th e vakufnama fo r the main buildings,
the mosque, hanikah, m ekteb, imaret and musafirhana, dates from
1531. By it h e endowed land and other property at six places (Serez.
Sarajevo, Teanj , Jajce, Os trovica and Poega). By the second \'akufnama, of 1537 Kurumlija medresa was fow1eled and by the thirrl,
a lso from 1537 (November) he endowed supple mentary properties for
the mosque.
Some significant buildings of this vakuf were erected after the
death o f Husrefbeg (1541 ) . The mausoleum o[ Husrefbcg and Muradbeg.
the public bath, towerclock, m uvekithana, water fountain and ome
ot hers.
The greatest incomes ,,ere derived from utilitarian building~ i11
Sarajevo, as well as income of cash, th at was lent to bus ine~ men
at 10Qo interes t, totaly 188.754 aki yearly. There followed incomc>
from the lands in the Teanj nabija: 57.453, and after it from land
in the J ajce nahija: 25.338 a k i, Finally, income in erez amounted
to 12.7 11 and incomes at Poega to 10.632 aki. Total incomes amounted
347.455

aki.

Total expenditures amo unt cd to 68.577 aki . The building which

cos t mo::.t to run was the public kitchen (imaret) !or pupils or the
medresa, teacher a nd a ll employees of the vakuf. The Yearly expense
of the kitchen were 138.658 a k i , which was ha lf of it., total income

~~-#o,-r:. -~.:
~
l

. , ,..,

'

"' ! ..'.:.~_: : :

:':;
-~ \~0,.\.:
~ :: . _

-:-;;:;;.= - ~ -;-: ..

*., .

~~

:-;.- ,-.:e

........

,,

_,_ ".. ~:

_.-:, _ ,.

.,

..

, , .- ~
- .:
:.~~~.':~

r.~ r

'' '(

<z;: .. '.:

. . .. ' '

..__;____
, , , _,,

----,..

=-:i~:

'->~ ~:--- '

1

l l

......---.. .

'

,-~~ :
~.

'
--~

":-:----:

---

....

~!i..::

. . . . .. ,

..

"-'~

-~

..

--:-,-::;_-;::;:.i
-,-.-.- .

.,. ..-....

-t ~

__

.-.
_,

-:.~.::.:~~~:-~.~--~,'i~'
~::
-,

- \-.

-r,;-;-;;- --r

: !:_ .. .. .

-~-;-;----~-

~. :

.. .

.f". :~

__,,.. -

- ---:::. ,,
_ .

~:;.~. ~:
,

....

,~~ :

-::--.-t'

- - - - ----

.'
,, .

lt

--.,,

~-...

----1..~ .
-r:-r-*.: ~
, - r .-

..

.~
-- ,-:-~

Faksimi l popisa GaLi Husre\'-beoa vakufn u ok1 iru

bosa n kog sanda ka iL 1604. godine (sl ~ 346-347).

Op:.irrlll~

P >pi'-'

Dr Muhamed

Hadijahi

ULOGA l ZNAAJ GAZI HUSREV-BEGA I NJEGOVA VAKUFA

Gazi Husrevcbegovu linos t treba, m islim, posmatrati iz dva aspekta . Prije svega to j e naj vei dobrotvor i prosvjetitelj u bosanskih
m uslimana, a u isti m ah t o je nezaobilazna osoba u vojnoj historiji
Os m an skog carstva, odnosno bos anskog i klikog, kao i smederevskog
sandaka. Veliina Gazi Husrev-bega nije u tom e to je bio ratnik, ve
u tom e to je na naj vei ktitor i zaetnik mnogih ustanova kulturnog,
humanitarnog i ekonomskog znaaja. To je ono to mu daje traj nu
vr ij ednos t, ime j e zaduio Sarajevo i bosanske muslimane, pa i drugl:
na rod e Bosn e i H ercegovine i to i da nas izaziva respekt i divljenje
prem a njegovoj osobi.
Druga s trana Gazi Husrev-begove linosti jeste vojnika i ona
pada u zasjenak u odnosu na njegovo djelovanje kao kulturnog pregaoca. Kao voj nik i osvaja Gazi H usrev-beg j e izdanak svoga vremena
- a on je sudjelovao i rukovodio u mnogim navaln im ratovima, irei
granice carstva duboko u nae zemlje, pa ak tam o do Mohaa, Kisega
i Bea. Nema s umnje ela je Gazi Hus rev-beg vjerno sluio Osmanskotn
carstvu , kao to s u, uostalom, i sinovi drugih n aih naroda u isto doba
vjerno bil i u slubi Mletake repu blike, Ugarske, Austrije, pa ta ' ie
i mn ogi kra nski voj niki r edovi u s lubi Osmanskog car t1a. Moramo
shvat iti duh onog vrem ena, pa emo t ako nai pravo objanjenje 1
zato se Gazi Husrev-beg is takao kao pobornik u turskim osYajakim
ratovima.
Pa i danas, kad a oivlj ujemo uspomenu na Gazi Husrcv-bega, ne
inimo to da b i ga slavi li kao osvajaa. U Gazi H usre1-begu gledamo
linos t koja je najzaslunija za graevins ki polet Sarajeva u tursko
d ob a i kao ina uguratora j edne nove ere u naem kulturnom i ekonomskom ivo tu.
Bosanski mus lima ni se - moe se s lobodno reci - ponose Gazi
Hus rcv-begom, ali ga nikad a nisu doivljavali kao o vajaa , Ye iskljuivo k ao k ulturnog pregaoca . Na ovome naem impoziju nema ni jel!
nog referata, koji bi se odnosio na djelovanje_ Gazi _Hu_sre,:-begn kao ,.OJ
nika. Vojna dimenzija Gazi Hus rev-begove linosti bilo -!~ posn~ zonc'm ar ena i prigodo m pros lave 400-godi.njice n)cgove. d_o miJ~ u orn)e. u
1933. godine . Na preko 200 s tranica Spomenice koJa Je ovim pOI'I.ldom
2 19

izdana o Gnzi Hu rc\'-begu kao ra tn iku i osvaja u govori sc u svega

50-ak redaka i to a vrhom da e daju kmnoloki podaci radi cjelovitog
agledavanjn njegove li no ti. A povodom ove iste proslave Novi Behar
u svome broj u od 15. oktobra 1932. pisao je:
Drusrim o ima dana gledamo historik e li nos ti , drugom mjerom
o jenJujemo njihove za luge! e vie ratnike vrline i uspjesi na
bojnim poljima, nego ovjeanski znaaj i udio njihov u kulturi
odreuje im mjesto u po\'ije ti.
ajsvjetlije, naj jajnije s tranice
hi tonje po \'ecene u ovim \'elikanima, koji voj narod i ovjc
can t,o zadui'e kulturnim djelovanjem. Jer ojn i u pjesi su prolaznl , kao "to u prolazni pojedinci, pa i cijeli na rodi, ali kulturna
djela o. tnju poput vjen ih pomena. I dok lj udi bude, ona e
o tati 1 ,i e po"tovanjem aginjati glave, kad se spomenu svijetla imena neimara lj ud kog napretka . . . ovi Behar zak ljuuje,
da Gazina veliina ne lei u to me to je bio vojsko voa, iako je
dobio a ni nazi, Gazije.
elim naroito pod\'Ui da ni narod - kod kojega Gazi Hus rev-beg ,.e do na ih dana uiva najveu popularnost - uope ne zna za
njego,e o \'ajake pod,ige. A ako treba is ticati heroj tvo u ratu, onda
ne nastupa Gazi Hu re,-beg ve umjes to njega erzelez Alija, koji,
u pur budi reeno, i nije Gazi Hus rev-begov suvremenik. Sve poznate
narodne pje me i predaje o Gazi Hus rev-begu govore o njemu kao vclikom humani ti , naj,i 'e povezuj ui ga s a zadubinama koje je podigao.
Najpozna tija narodna pje ma o Gazi Hu rev-begu koju je Ho rmann obja\io no i naslo, Gazi Hus rev-beg vodi vatove u Stambok
Taj , dakle, prononsirani osvaj a nije u ovoj pjesmi opi a n u tome svojt,u, \e u jednoj izrazito pac i fis t i koj ulozi. Spom inje sc, is tina, jedan
okraj koji u imali vatovi u J cd rens kom polju sa Idris Arapinom,
ali ni tu ne vid1mo Gazi Husrev-bega kao vojnog ak te ra. U d rugoj da nas
poznatoj narodnoj pjesmi o Gazi Hus rev-begu rij e je o za lugama Gazi
Husre\'-bega. On e pravda na klevete koj e su o njemu iznos ili njegovi
dumani kod sultana. Pa umjes to da s ultanu pred tavi svoje ra tne
uspjehe u Jubi carstva, pjesma kae:
Govorio Husrev-bee:
Sto sam skrivio?
Dumani me opanj kae
Kod sultana mog.
Ja nainih medreseta
I imareta,
Ja nainih sahat-kulu,
Do nje damiju,
Ja nainih Tali-hana
I bezis tana,
Ja nainih tri uprij e
Posred Sarajva,
Ja nainih od kasabe
Seher Sa raj vo.
I opet me ti dumani
Gledat ne mogu.
220

I gora
i voda

e pres ta t
tei,

!is ta t

A dumana na svijetu
Nee nestati.
Trea narodna pjesma o Gazi Husr ev-begu jeste jedna do !>au
nezapaena bugar tica. Sadri dos ta vanih kulturolokih elemenata, ali
t!ije mjes to da sc o njima ovdje raspravlja. Tematski se odnosi na smrt
Gazi Hus rev-begovu i r asap njegova ime tka, do kojeg je dolo izvr;!njem nek ih vitekih ve zaboravljenih obi aja (otputanje sokolova iz
ka(cza, vrsnih ata iz ahara). Gazi Hus rev-begova udovica tui se na
Murat-bega i Mahmud-bega:
Lj uto kWle vje rna ljuba
Husrev-b egova,
Ona kune Murad-b ega
I Mahmud-bega .
Opremie svoga bega
Ka ko htj edoe.
Me tnue mu jeda n musa[
Vie ruse glave.
Pokrie ga mar-kad ifom
Do crne zemlje.
Pa pustie sokolove
Sve iz kafeza:
- Haj te sada sokolovi
Kud god hoe te,
Umro vam je va gospodin
Koji vas dro.
Pa pustie vr ane a te
Sve iz ahara.
- H ajte sada vrani ati,
Trate bega svog.
Umro vam je va gospod in ,
Koji vas dra ....
Karakteri t ino je da ni Murat-beg, osvaja Kli a, nije prikazan kao
ratn ik, ve trgovac, koj i e zajedno sa Mah mud-begom u zadnjtm aso
vima H usrev-begovim kad se razbolio zatiu na putu trgO\ a kt m pos lom dalje od Stambola.
ap okon, e tvrta pozna la narodna pje ma odno i s~ takod..:r na
Gazi H usrev-begovu s m r t, n avod nu pogibiju. Potjee iz podgorike (titograd ke) s redine. i u toj pjesmi Gazi Hu rev-beg nije pr~ds ta\ ljen
kao n e ki ra tnik, ve mladi, po j ed noj verziji te pje mc tek J orn t..lll
za voj s ku, a po drugoj verzij i nije mu bile vi e od 25 ljeta. Ob1e \ crztJl'
s u izrazito protumilitari s ti ke, prikazuj u i traged ij u mladica koit rv
giba ne mil ou s ulta na, koji n ema obzira prema vome e tricu Po
prvoj verzij i maj ka Gazi Hu rev-begova moli brata-sultana. da !hl t1l'
mee u prve buljuke<<, bojne r edove, a li sultan ne Iua -,c-..lrl' \Cl ~-~
s tavlja u prve bojne redove i Hu rev-beg pogiba u Podgonct Po dnt!_!ll l
verziji s ulta n je Gazi Husrev-bega me tn uo u rednje buljuk..: i JW-.I.to
ga u Podgoricu , gdje pue pu ka, pogodi j unaka. Tu e tw gu\l.ltt

1
ni o kak.\'om rat"nom pod\'igu G::IZ i Hu rev-bega, do k se is tovremeno
sp ominj u ratni podvizi Delil-bega Alibegovi a i Jusuf-age Sestokrilo\'ia. Gazi Husre1-begova maj ka dolazi u Podgoricu i vadi iz ze m lje
neo teeno tijelo voga sina , koje je onda - kako to s pominje druga
Yerzija - pokopala u turbetu u Saraj evu.
Narodna tradicija o Gazi Hu rev-begu u usmenoj p rozi - k ako
ona koja je objad jena tako i ona koj a je naknad no zap isana - nigdje
ni u kojoj prilici nije sauvala bilo kak vu uspo me nu o Gazi Husrevbegu kao osYajau . Po legendama koje j e narod prepriavao o Gaz i
Husre1-begu. on sc odlikuje ple men ito u , mud rou i ta kti kim posrupkom.
Duboko hw11ani smi ao ima ona legenda ka ko j e n e ti o usnio
Gazi Hu re1-bcga u denetu. Po m i livi da je Gazi Husrev-beg r aj sko
na elje tekao zahYaljuj u i tome to j e izgtadio s voja ve lebna zdanja,
Gazija to negira i objanja1a da de ne t nije stekao gradei svoje ha jrate. ,e. 1jerojatno. za to to je jednoga dana s reo ne ko d ij e te-egr ta
kako plae, ne usudi1i e vratiti maj storu po to m u je nehotice i s pao
majsrorm bardak i razbio se. Gazi Husrev-beg m u j e odm a h n a ba vio
drugi bardak i tako dijete spa io o d m ajstorova gnjeva i kanjavanja.
Poruka je jasna: Nije potrebno ima ti Gazi Husrev-begov imetak da \.: i
-e inila dobra djela. I nyo,anje imetka u visini ko ' tanja jedne n ajprO!>tije posude moze o1jeka u initi \'elikim, k ao to je Ye lik Gazi
Husre1 -beg. L put napominjem da legenda odraava 11a rnos t, j e r ;,e
potuujc jednim podatkom putopisca Ibn i Baltu te ( 1304-1377). On
~pominje da je u Dama ku po tojao \'akuf za posu e . Q,aj u veni
putopisac oeridac je prizora kada je neko ropc nepaznjom razb1 lu
posudu od porculana. Jedan od prisutnih uzeo j e rop e za ruku i odveo
zakladatelJU Yakufa za pos ue . So bo m je ponij elo r azb ije ne kom ad e.
Zakladatelj je ropetu isplatio vrijed nos t posu de ta ko da je odma h
kup:o drugu. J.:r, zbog razbijene posude gospodar bi igu rno rope ;li
i~ibao ili izgrdio kae Ibni Battuta. Ovaj krasni p r imje r isla m kog
hwnanizma u domaoj interpretacij i i neto izmijenje noj verziji p ri pi"an je eto 1 Gazi HusreY-begu.

Legenda ocrtaYa Gazi Husre v-bega kao de ntl mena koji je selj aci
na~tradalt.. Yolove prilikom prije, oza stubova t a n jego vu d 7..amiju
plaao na imc odtete gotovo duplo o d st varne cije ne.
A druga jedna leg~nda glasi kako je Gazi H us rev-beg izg rad iv i
imare o~obno inrio probu da li e novop ostavlj e ni d is tribu ter pravil no
dijeliti hranu. D;;: bi ~e o tome sam o!>vjedoi o , Gazija se
prazno m
po~udom ~\fsta u red s ostalom murtezikom da b i dobio pripadaju ( i
tain. !\itko niJe mao ta je Gazijina namjera. Dis tribu ter mu d ad e h ra ne!
upra\o <moli ko h oliko ga spada, ne vode i raun a da sc rad i o Gazij i.
1Jvjeri1i ~~ tako da distributer ne pravi razliku, Gazi 1-Ju:. rev-b eg m u
ree : " yj o~taje (kao slubenik). Nisi gledao tko sam , ve s i i m en i kao
i ~Yima o~talim po redu dao ono to me spada.

ma za

!\avcst u jo jedno pripovijedanje, kojem u je !>vrha d a Gazi

Husre\-bega prikaze kao racion alnog ovj eka, to je u is tinu i b io, p o'>t:bnrJ ako sc anali t iraju pojed ine odredbe njegovth va kufna m a. P r ipo\iiedanje ~e udnusi na izgradnju Begove damije. Veli se d a je Gazi

222

Husrev-beg, kad je htio da p ravi d amiju zovnuo maj store i sa svakim

od njih pojedinano r azgovarao, pitajui ih >>Odakle emo poet i?~
Majstori bi odgovarali: Od temelja<<, a Gazi Husr ev-beg ih je otputao
govorei: Nisi za mene<< . Kad je jedan izjavio : Poet emo najprije
tako d a dovedemo vodu i izgradimo ajakoliju (zahod)<<, Gazija ree: Ti
si pravi majs tor za m ene<<, pa je njemu povjerio izgradnju damije.
Neka mi se ne prigovori to operiram s ovim narodnim pjesmama i legendama . Legende su upravo te koje reflektiraj u poglede irokih
sloj eva na li nosti i doga aj e. Ono to je prenoeno iz generacije u gen eraciju, m akar s puno matovitos ti, clio je is tine o prolosti, koju
treba komple ksno sagledavati u njenoj svestranosti, uklj uujui i legendarnu komponentu.
Mora se, ipak, rei da je Gazi Husrev-begova popularnost i duboko
u vaavanje karakteris tino jedino za bosan ske muslimane. Kod kran
skog d ijela Junih S lavena Gazi Husrev-beg je zapamen po drugoj
strani svoje l i nos ti , po militaristikoj. Negativan stav prema Gazi Hus rev-begu opaa se i u historiografiji k r anski opredijeljenih autora
(izuzetak ini dr iro Truhelka, koji j e s mnogo uvaavanja i obzira
napisao do sada najbo lju monogra fiju o Gazi Husrev-begu) . Najvie je,
m islim, Gazi Husrev-bega n agrdio fra Mijo B atini u II s\esku svoga
Djelovanja franjevaca u Bosni i Hercegovini<< (U Zagrebu 1883). U po
glavlju te svoje knjige pod naslovom Prva progonstva<< Batini Gazi
H u srcv-bega - koga pogreno oznauje bosanskim beglerbegom<< n aziva lj utim protivnikom kranstva<<, koj i da je za prvog s\og namjcsn ikovanja Silom i milom irio muhamedanstvo, otimajui posjede
svim, lwji ne hljedo"e poklonili e njegovu proroku. On je np roreo
cljelitbu dobara<< dakako u prilog Muhamedovih slicdbcnika.<< Drao je
- tvrdi dalje Bati ni - da mu je dunost izkorienjivat kranstYo, ,1
iri t muJ1amcclanstYO u podinjenoj mu pokraj iini, pak je tekom mukom susprezao svoj gnjev proli katolikim podanikom u zemlji<<. Tu
svoj u mrnj u pokazao j e dosta rano, jer rue davnu Vrhbo nu i od
njezinih ruevina podi ui d ananje Sarajevo sa zemljom porami i
stolnu crkvu sv. Petra, u ko liko j e jo uprav stajala, te mramorne !>tupove i drugo bolj e gradivo upotrijebi pri podizanju one S\'Ojc velian
stvene damij e ... oprcd ieliv i joj prostrane posjede i bogate zaklade
na tetu sa mih kato lika i katoli ki h crkava, kojim ~u dotle pripada
la ... << Ba tin i sc poziva i na toliko p uta citiranu tvrdnj u f ranjevakih
kron ika XVIII s to ljea prem a kojoj Husrev-beg lO\"nu k sebi sn1 bosansku gospodu k r stjane, koje ca r bijae ostavio da uii,aj u n jego' .1
d obra. Privari ih reeni beg, ela e jim privileija pot\-rc.lit. l tako ih
dozvav k sebi, mloge s m ae. A m logi kad se osilie, utd.ot' u druge
vilaj c te . A m logi, za n e os tavit svoja obra, ist u ri "e e ... <<
Pr em a gornjim tv rdnjama, koje sc uz s l ian relren puna\ ljaju 1
lco cl n e kih drug ih his toriografa x rx s toljea, pa i ka!>nijL', Gazi 1-Iusrt.'\-bcg j e :
l ) poruio s taru Vrhbosnu sa crkvom sv. Petra podiud Sarak"'
dodijeli vi svom e , ak ufu posjede koji su ranije prip.1dali l..;ltPllc'k >j
crkvi, i

2) silom i milom irio i Ja m i iskorjenji,ao krans tvo, pa je u

tu \Tlm o timao posjede od krana; lo je ui nio i sa posjcdima b o
san ke via tele.
Deplasiranost obiju gornj i11 teza oi ta j e. Ka tedralnu c rkvu s v.
Petra unitili su bo an ki pa tareni ve polovicom XIII s toljea, p a s u
bLkup kaptolom morali pre elili ak u akovo. Sar ajevo je n anovo
izgraeni grad, a od
tarog Vr hbosanja, koj e o buh vaa da na nji Marijin-d\"Or i pro~LOr na i toku, izmedu Skende r ij c i Gorice, a ko j e to
o talo, ono e dalje nadograint l o u predjelu Sarajeva. Postoji is tina t radicija. koju je pn i zabiljeio ljetop isac Lava n in, da su s tubovi u trije mu
BegO\e damije uzeti iz ru'edna crkve u Roga i ima povi B lauja. Pa
kada bi to trebalo uzeti i kao i t inu, n e b i to b ilo ni ta neobi n o, j e r
~e u it3\ll >-\ijetu
matralo norm alnim upotrije b iti grau jedne p0ru'ene grae\"ine za no,o zdanje. Ta ko se dogodilo da su npr. r imsk e
zgrade na Ilidzi kod araje,a ,jerojatno posluile za zdan ja XV i XVI
~toljeca u araje\-u. Arheolozi potkraj p ro"log s toljea na rims kim g rae\mama na Ilidi na'li u san1o te melje i p odove, do k graevn i h dijcloYa iznad zemljL nije bilo, pa e praYom pre tpostavlja da su r azn e"eni za noYa zdanja. Meutim, po svoj prilici nij e ta no ela b i stubovi u
trijemu Begove damije potjecali od neke s rednjovjekovne graevine.
Po s\ojim naime cilindriillm stubovima, k oji n isu ka ra k te ri st i ni za
ranije epohe, moe se zaklju i ti da p r ipadaju p rvoj po lovici XVI s tol ieca uro Ba Jeri.
THdnja pak da bi Gazi Husre\-beg o timao pa d ijelio n e k ak\'.t
zemlji~ta apsurdna je za svakog tko iole pozna turski zemlji ni s i te m ,
kao ;to je apsurdno tnditi, da bi se Gazi H usrev-begov va kuf for mirao
od zemalja koj<: je oteo krani ma, odnosno ka tol.ikoj crkvi. Gazi Hu~re\ -bego\c. \akufname, kao i milknama, pruaju podatke n a k oj i je
nain stetcn ,aki pedalj uvakufljene zemlje i svj ed oe o pravovaljanom stjecanju. bez ega ne bi ni mogao svoj ,aku f legalizira ti kod

~uda.

Sto se tie na\odnog Gazi Husrev-begova nasilnog ire nja is la m a

, te su n rdnJe neosnO\ane 1 neargumentirane. Da se u Ga zi Hus revbegO\o doba n ijo.: 'rila bilo kakva prisilna konverzija n a is la m p ruza
najjasnije s.jedoanst\"0 Benedikt Kuripei, koji je 1530. godine proputoYao Bosnom J ostavio vazna putopisna zapaanja o onda nj im p r il ikama u tz\. Donjoj i Gornjoj Bosni. Kuri pei j e i li no posj etio Ga zi
Hu~re\-bega u njegO\oj privremenoj rezidencij i u selu Glavogodini p od
Igman.;m. L smme putopisu Kuripei ne krije svoja p ro tuturs ka rJ.spolozenJa i saosjeanja s kranskom rajom , nad kojo m se - k ako
k3Ze - dada tiranski, ali koja ipak Ostade postojana u spasonos noj
Lr~anskoj \jeri. Spominje i one krsane koji Yojuju na turs koj s trani
proti\ krsana pa prelaze i na tursku vjeru . Ku ri pe i i s tie d a ic
kr~ansh podanike, samo da obrauju zemlju , turski car do sada
osta,io u njihovoj vjeri, izuze' one koje m ladost i la komost navode da
se potur~.o. OstaYio im je njihove sveen ike, c rkve i druge o brede zriito na\ od Kuripe~i - ali dodaje ne da 'ie da se c rkve popravlJaJu ili non: 1idaju". l! Gornjoj Bosni (sjeYerozapadnoj ) Ku ripei j e
,.\idJr; mnogo crkava i srpskih svetenika i samostana sa srps kim i
grl:im kaluenma, vidjesmo krstove nad grobovima i druge hr i an-

224

skc znakove. Govorei o Do njoj Bosni , a ona ob uhv<1a lcrilorij od

Vrhbosne do Zveana i Mitrovice Kuripe i izri ito kae ela lu ut:a
Srbe naj vie ima tu raka. Poet turcima Kuripei - kao i drugi pisci
- razumijeva bosanske muslimane, za koje kae da se razlikuju od
os talih turaka >> okretn ou i lj epotom svojom; a ljepe sc i nose nego
T urci.<< Ni jednom rijeju niti aluzijom ne govori o bilo kakvoj prisilnoj
konverziji, n eovisno od toga to je zapazio da je u Donjoj Bosni najvie musl imana (u Gornjoj Bosni nije ih n i moglo biti jer je tek nekoliko godina p rije Kuripeieva dolas ka pala tzv. Jajaka banovina).
Za Srbe u Donj oj Bosni k ae ela imaju svoje svetenike i crkve po
hri anslcom obredu.<< O b osanskim muslimanima inae govori kao o
milita rizirano m s tanovni tvu. Sultan eli da >>Bosanci budu samo kri\j inici.
Ako j e Kuripei- koji j e ispunjen kra nskim arom- izriito
govorio o slobodi krans kog vjeroispovijedanja, neovisno od tekih prilika kranske raje pod turskim reimom, a prelaze na islam objanjaJa
lakoumnou, on kao suvremenik Gazi Husrev-begov nedvosmisleno potvruje da se neko prisilno islamiziranje ne moe pripisati Gazi Husre\-begu. Pri tome sc naravno, ne is klju uj u indirektni pritisci, koji su
svakako im a l i udjela u masovnoj zastupljenosti muslimana u DonjoJ
Bosni u Gazi Husrev-begovo doba.
Uostalom , pos toji i jedan pisani dokumenat, koj i posvjedouje
vjersku toleranciju Gazi Husrev-bega. uva se u Is torijskom arhi\u u
Sarajevu, a objavio ga je Os man Asaf Sokolovi. Glasi u SokolO\ie
v u prijevodu:
>>Gospodinu naibu asnog eriata, uglednicima, ue n im ljudima i
sudcima u fojnikom i kreevskom kadiJuku, neka im se ugled
povea! (Ova se zapovijed upuuje) i asnome zastupniku emina
(ime mu neitljivo), kojemu neka se vlast povea! Poslije pozdr::na
i izraza po tova nja saopuje se slij edee:
U posljednje vrijeme sveenici u Fojnici i tamonj im kraje\im,l
doli s u ovamo i izjavili da s u od s tarine po larorn obiaj u obi
lazili od crkve do c rkve i od sela do sela i vr ili ono to je uobiajeno (apostola t), a li su ih u tome poeli spreavati ljudi i slubenici sad anjeg emin-bega. Tako se oni alie ela ih uznemiruju.
(Povodom ovih albi) potrebno je da s tvar izvidite, kako bi spo
men uti sveenici mogli od crkve do crkve i od sela do sela da obi
laze i v re ono to je uo biaj eno, kako su lo i do sada in i li i !-.ako
je njihovim n evj er ni kim propisima odreeno.
(Zapovijeda vam se) ela nikog od njih protivno od 0\oga (O\ e
buj rulclije) ne uznemirujete i ela im ne dosaujete. Toliko 11.1 znanj e i ravnanje.
Pisano poe tkom mjeseca safcra 928. (938) ll Saraje'\ ll. ,
(Glasnik VIS-a 1- 4/ 1969) .
Neugod no d o imlje ela j e kranstvo nazva no nevjcrnik1m propis im a, a li je to uobiajena slubena terminologija onog \Temena. \Tajbitnije j e ela Gazi H usrev-beg uzima u za titu s lobodu \ jcroi~pO\ ijcd.:nja
i apos to la ta.
Nekoliko dokumena ta na koje sc nedavno os\rnuo prof. Sc1d Tr.1
lji u Ana lima Gazi Hus rev-begove biblioteke ni u cloclu'e znacnjm l-..10

'
0\aj prethodni, ali odaju da Gazi Husrev-beg nije bio nikakav fa natik,
kako ga neki ele da pred tave, ve u p tvom red u ovjek u najbolje m
srni Ju te rijei. U tim dokumen tima, a poznata u tri takva s luaja,
Gazi Husre\'-beg se u pismi ma ml etakom dudu i kmlju Ferclinandu
zauzima za neke krane, koji su pali u n evolj u.
U kontekstu o\"ih razmatranja nije bez znaaja ni predaja, koju
je zabiljeio \e krajem .XVIJI toljea arajevski ljetopisac Mula Mustafa Base kiia. a tie e izgradnje tare pravoslavne c1kve u Sarajevu. Bez
obzira na ~nakronizme (spomen Marka Kraljevia i Andrijaa) legenda
moda ima hi tOIijsko jezgro, a nadasve i ovdje se potvruj e da se
Gazi Husre\-beg doivljavao kao toleranta n dravnik. Evo na koji j e
nain Ba'e kiia zapisao tu predaju:
,.e do Gazi Husre\-begO\a vremena u Sarajevu nije b ilo crkve,
pa je na molbu Gazi Husrev-begova roba Matija a, brata K Jalj.::\ica l'darka , a po Husrev-begovoj dozvoli, sagraena crk\'a najprije od :;epcra. Dugo \Temena je bila ova od epera vc do
11~0 1721. godine, kada je Bo"njak Gazi Ahmed-paa grad io saraje,sku tnda\'U i odredio majstore da sagrade crkvu od kamena.
C~ha je i koncem ena la 1207 /poetkom juna 1793. popravlj e na
nakon poara (prijevod Mehmeda Muj ezinovia).
Dodao bih i to da je za Gazi Husrev-begova prvog begovanj a u
Bo~ni radila u Bo ni, u Goradu, tamparija, koju su os no\'a la d\a brata ura i jeromonah Teodor Ljubovi, pa j e n a ovaj nain Gazi H u~reY-bcgO\o doba obiljezeno kulturnim procvatom pravo lame e rk \ e
u Bosni.
,ije~ni da je Gazi Husrev-beg po ta,io teme lj e prosvje tnog, ekonomskog i :;ire uzeYsi kulturnog raZ\oj a, bosan ki mu ~ limani su \'e
odamo midjeli njego, znaaj i ve l iinu.
(.; jednom popisu saraje\'S kih zijaret-gaha, hodoa ~ n i kih mj esta,
u tZ\. Poljanic.:m kodeksu, koji je nastao u p r\'im decenijama X I X
~tolJeCa, 1me Gazi HusreY-bega naYedeno je na elu tog popisa, cla kk
na najuglednijem mjestu. A nita bo lje ne posvjedouj e ogromno po,tO\anje i re~pekt koji se gaji prema uspomeni Gazi Hus rev-bega nego
to, da se u Sarajevu izbjegavalo nadijevanje ime na Hus rcv. Stra:lo\'alo
,e da dijete nei biti dosrojno slave \elikog Gazi Hus rcv-bega, d a b i
mogue moglo ka kvim smjim nedolin im pos tupkom komprom itirali
''oga ~lamog imenjaka, pa se rad i je O\'O imc nije nadijevalo (s li n o,
i iz istih pobuda izbjegavalo se i nadijevanje imena Muhamed, pa su
O\O ime da,al ugla,nom samo pripadnici ulemanskih porodica). (Upor.
Augu~t Fi~cher, Vergottlichu ng und Tabuisier ung de r
a m en Muhammad~ be1 den Mu~hmen. Bei trage zur Ara bi sti k, S emitis tik und Is la m .
Leipzig. 19~~. str. 307-339.) U Saraje,u se kod spominjanja Gazi H usreY-bega nije ~mjelo izostaviti onaj njegov poas ni nadimak gazi<<, ~.
kada ~e reklo ,,Gazija, to se samo odnosilo na Gazi H us rev-bega, iako
je bilo dosta i drugih gazija.
Kult Gazi Husrev-bega nije, meutim, ograni en samo na Saralevo. On je slavljen u svim krajevima gdje su ivjeli junos lavenski
r>u-,lima111. \'JdjdJ ~mo da je bio populara n ak u Podgo ric i (Titogradu;. Legende v njemu priale su se u prvom redu tamo gdje je os ta vio
uvaku!Jjcna dobra Tako je zabiljeena jedna legenda o Gazi Hus rcv-

226

-begu u teanjskom kraju (Novi Behar X/ 1936, str. 55-56). Pa i Gazi

Husrev-begov vakuf od davnina shvaen je kao neka vrsta centralnog
vakufa. U ovom smislu zanimljiva je odredba Ferhad-paine vakufname
u Banjoj Luci od polovice s afera 995/januar 1587. godine, gdje se kae:
U sluaju da bi vakuf imao toliko prihoda, da se ne bi imalo
gdje utroiti, neka se dade u Husrev-begov vakuf te neka se poprave zgrade i (upotrijebi) za ostala korisna djela koja e vakufu
koris t pridonositi).
I jedan Gazi Husr ev-begov suvremenik, neki Musa elebija - u svojoj
vakufnami koja se odnosi na m ekteb u kasabi Kneina - iskazuje naroitu poast i tovanje Gazi Husr ev-begu. On uvakufljuje 21.000 aki
ili 350 turskih zlatnika i odreuj e da se d aju na pozajmicu od 10-12
posto kamata te da se od tog prihoda isplauje vjerouitelju mekteba,
koj eg je ve p rije sagradio u kasabi Kneini, dnevno 2 ake, da poduava djecu i sevab poklanja d ui rahmetli Gazi Husrev-bega. Osim toga
da se za d uu Gazi Husrev-bega proui jedan duz i tko to uini da
dobij e dnevno po jednu aku, te napokon da se ui poslije sabaha sura
J asin za duu Gazi Husrev-bega i za to je odreena nagrada od jedne
ake dnevno. Musa elebija j e odredio da se ui i za njegovu duu dnevno po j edan cluz i za to odredio plau od jednu aku dnevno, a za
svoju brau Skendera elebiju l Mehmed elebiju odredio je da se ue
dva duza dnevno, i za to isplauju dvije ake. O tome svjedoi isprava
koju je naknadno izdao 970/ 1562. viegradski kadija Dafer sin Alije.
I spr ava je n avedena ll sar ajevskom s iclilu od 973/1565, str. 435 (pri jevod Osmana A. Sokolovia).
Uviaj u i iri znaaj Gazi I-Iusrev-begova va k ufa neki pojedinci
i izvan Sarajeva ostavljali su za taj vakuf i pokretne vrijednosti, konkretno skupe knjige. Tako se u damiji u Celjigoviima u Sarajevu n3lazi mushaf sa biljekom, koja ll prijevodu Mehmeda Mujezinovia
glasi:
nOvu odabranu knjigu uvakufljuje - traei Boje zadovoljstvo
- neka Alla h oprosti grijehe njemu (vakifu) i njegovim roditeljima kao i onima koji budu uili u ovom asnom mushafu - za
Gazi Husrev-bcgov mekteb, s time ela se knjiga ne moe prodad,
zaloiti niti iznijeti iz mekteba ni na kakav nain.
Vakif (zavjeta) ovog asnog mushafa je Melm1ecl efendija .iz
tvrave Klj u, a u valku f.io ga j e u gradu Sarajevu godine 1223/ 1808.
Gazi H usrev-beg se s p u n im pravom smatra drugim osnivaem
Saraj eva, poslije bosanskog k rajinika Isa-bega Ishakovia-Hranuia,
koji mu je udario temelje. Po tpuno je tana ona toliko puta izreena
kons tatacija ela j e do Gazi Hus rev-bega Sarajevo bilo kasaba, a sa Gazi
1-Iusrev-begom postaj e eher. Ve l iina je Gazi Husrev-bega da ustanorc
koj e je osnovao, odnosno one koje su naknadno osno,ane iz njego' 3
vakufa nis u samo sarajevskog, lokalnog znaaja, ve ireg, rekao bih,
opebo san s kog.
Gazi Husrev-beg, odno no njegov va kuf zaetnik je oko 31 ust'lllO\'e vjerskog, prosvje tnog, humanitarnog, ekonomskog i komunalnog
karaktera. J edn u ovakvu analizu prvi je napravio za lul.ni kulturni his toria r Osma n Asaf Soko lo vi (umro 1972) u n eobjadjenoj gradi kOJU
'227

'
je sakupljao o Gazi Hu rev-begu. Ja sam tu grau u kojoj su nabroj ane
Gazi Husre1-begoyc ustanove pregledao, pa rev iclirajui je doao sam
do brojke od 31 u -ta nove, od kojih je svega jedna ustanova izrazito
Yjer kog karaktern. 6 u lanova prosvjetnog karaktera, 3 ustanove humanitarnog karaktera, 12 u tanova ekonomskog karaktera i 9 ustanova
komunalnog karaktera. Kako je Gazi Hu rev-beg, odnosno posredno
njego, ,akuf inaugurirao osnhanje tolikog broja vanih, korisnih i potrebnih ustanova, onda, mislim, nita bjelodanije nego to posvj edouje
zama 'i tost Gazi Hu re,-begova djela.
Ja u pokuati da se ukratko redom osvrnem na sve te us taPocet u a B ego i'0111 damijom, koj u sam sis tem atizirao kao Jedinu na!!la-eno reli!!ioznu ustanovu Gazi Hus rev-begova vakufa . To je
po smjoj monume~ta lnosti najreprezen tati vnija damija u zapadnim
krajel'ima Jugo lavije, pono bosanskih muslimana. U vakufnami iz
1.531. godine, koju je knjiemica Isidora Seku l i nazvala komadi vrlo
lepe proze Gazi Hu re1-beg je do u detalje razradio progra m pobono~ri koja e se odYijati u ovoj damiji. Mus limanski ovjek u Bosni i
Hercegmini odmijek je om damiju smatrao glavnom bo anskoherccgoYakom damijom. iako je, zapravo, prima t pripadao Carevoj damiji u arajen1 kao katedralnoj. Zanimljivo j e da je Careva d amij a
zyanino bila glama damija, pa su se tu promulgirale zvani ne objave,
obadjale jame sveanos ti , u blizini dam ij e odravale skuptine itd.
\'aiila je reisijja (zapodjedl da se mujezini vi h sarajevs ki h damij::t
prilikom ucenja ezana ramaj u prema Carevoj kao glavnoj damiji: prije
nego w se oglasi ezan u Carevoj damij i ni jedan mujezin u g radu
n.ije smio okuisati. Od 3. novembra 1848. uveden je ob iaj da e u momentu iindijskog ezana ~ki dao bajrak, tako da su graani imali orijentaciju da li je nastupilo 1Tijeme podneva odnosno iindije. Uza sve to u
narodu je kao glama damija Yaila BegO\a. Najbolja potvrda za to
Jesu zbiYanja uoi au tro-ugarske okupacije Sarajeva J 878, kada j e
glaYm ustaniki punkt za pripremanje otpora bilo dvorite Begove damije. Poznato je da je i u borbi pmtiv reforama Begova damija bila
glamo stjecite sarajeYskih masa.
Kao Gazi Husrev-bego\'e prosvjetne u s tanove s matram medresu
Kurum/iJU, Jzanikah, mekreb, biblioteku, kojima kao poznije prosvjetrJe
ustanoYe treba dodati tam pariju i vakufs ki konvikt.
upozorio bih, kada je rije o kolskim ustanovama, na jednu
okolnost, koja moda nije sluajna , a ta je, da je Gazi Husrev-beg osnoYao hanikah nekoliko godina ranije nego to je osnovao medresu. Ne
znam da li se iz toga mogu izvodi ti neki dalekoseniji zak l j u ci. U svakom sluaju Gazi Husrev-begu je bilo stalo da se. izuava tesavvuf, no
oYa njegoya intencija dosta se zanemarivala, moglo bi se rei sve do
danas. Od polovice XVIII s toljea , konkretnije poevi od muderrisa
\'elihodia, gotovo stalno je povjeravan hanikah muderi su Gazi Husrev-bego1e medrese, tako da hanikah vie n ije bio posebna kola ve se
njegoYo funkcioniranje svelo na odravanje clervikih obreda jednom
nedjeljno. Slino se dogodilo i sa Koski Mehmed-painim hanikah om u
!VI<Jstaru gdje su takoder vremenom istisnuti ejhovi a hanikah usmjeraYala ortodoksna ulema.
22iS

Moglo bi se rei i Lo, d a nije dosljedno uvaavana ni uvena Ga;:i

Husr ev-b egova odredba koj a se odnosila na p rogram nastave u medre!>i,
prema kojoj j e uz IJ1abroj ane islamoloke predmete trebalo ela se predaje i os talo to bude iziskivao ob i aj i mjesto. Ova dale kosena i
vidovita odredba , p rem a kojo j je Gazi Husrev-begova medresa trebala
ela traj no bude suvremena kola, nije se provodila u ivot sve do 1925.
[!Od ine. Iako je Gazi Husrev-begova m edresa po svome rangu vaila
kroz cijelo vdjem e kao najuglednrija m edresa u zapadnom Balkanu , ona
tradicionalni nas tavni program n ije proirivala i pril agoavala du h u
vr emena. P redavali su se predmet i koje j e Gazi Husrev-beg naveo izriito kao neophodne, a li se progra m nije nadop unjavao predme tima
koje bu de iziskivao obiaj i mjesto. Gazi H usrev-beg je ovom svojom
od redbo m - prije Ka menskog (1592-1670) i Pestalozzija (1746-1827)
- p okazao zaista dalekovidnost, koja izaziva na duboki respekt, ali ta
j e to vrij edilo, kada je ta odredba ostala mrtvo slovo na papiru. Potrebno j e Jl ~pomenu ti i Lo ela od redba o u sagl aavanju nastave suvrem enim p otrebama nije neki originalni Gazi Husrev-begov koncept, ve.:
izvir e iz jed ne opeislamske zasade prema koj oj se u m edresama imaju
izu avat i znanosti koje bude hal zahtijevao. Tu misao ve nalazim u
E zzernudij a u njegovoj Up u ti ueniku na putu stj ecanj a znanja, napisanoj oko 1203. godine, koju je u nas p reveo mr. Nijaz ukri. Pa i
una to stavu koj i je izrazio Ezzernudij a nisu mi poznate druge v:lk ufname gdje b i se u pogledu progra ma nast ave d avale ovakve [leksibilne o d redbe. O bino se u vakufnarna o m edresama prepisivao program
nastave za nedogledna vremena, pa tako vrsto fiksi rani nastavni predm eli u vaku fnamama koje su imale obavezn u s nagu nisu davale mugunosti

za jedno

d~namino

kretanje. Gazi Husrev-beg je, naproti\',

istina fiksirao nastavn i program, a li je dozvolio irok mane\arski pruslor za prilagoavanje nastave promijenjenim prilikama.
GaZJi Husr cv-beg je svojom va kufnamom od 1537. godine udario
te melje svojoj da nas u svij etu pozna toj biblioteci. U vakufnami je rceno: >>to pretee od trokova za gradnju, neka se za to kupi valjanih
knjiga, koj e e se u potrebljavati u spomenutoj medresi, da se njima
koristi tko ih b ude itao i da iz nji h prepi uju oni, koji se bme naukom. U Gazi H usrev-begovo doba nije bio obiaj da e biblioteke o nivaju kao zasebne ustano ve, ve se to in ilo u okviru medresa, tekija 1
d rugih vj er sko-prosvj etnih !JStanova. Tako je npr. prva biblioteka kao
izd vojena us tanova u ok vir u Turs kog carstva na tala u Skoplju 1607.
god ine , a u S ta mbo lu tek 166 1. godine. Obino se uzima da je Gall
Hus rev-begova biblioteka izdvoj ena iz medrese 1863. godine. ije, meCiutim, i s k lj u eno da j e to uinj eno i ra nije, a li prije katastrofe Saraj eva od 1697. godine . Na to nas navodi podatak da je \'ec spoetka
XVII s to lj ea u okviru Gazi Husrev-begova va kufa bilo kreirano mjes to biblio te kara u osob'i Muhamed efendije, oca hi toriarn h.ociL'
Muerril1a iz Sarajeva. Oko lnost da je postoj alo po ebno mjesto btbliotckara d aj e nas lu titi, iako to nije posve sigurno, da je \e t.1da b1b
us t roje na Gazi Husrcv-begova bi blio teka kao ,izdvojena ustanu"1. Fond
knj iga j e, m eu tim , stradao o d princ Eugenore solda teske 1697. pa j,
naglim s ma njenjem broj a knj iga biblioteka na tnvila da djeiUJL' unu t t
med rese vc cio 1863. gocline. Od tada bi blio te ka poprima J..arnk!L'r l ' L'll

'
Lralne biblioteke. Prikljuuju joj sc poj edine starije biblioteke u Sarajevu, Mostaru, Foi, T1avniku i Graanici. Danas bib lioteka i ma oko
7.500 kodeksa, te oko 15.000 ta mpanih djela na razn im j ezicima . Ono
sto je ini specificnom u odnosu na evropske biblioteke s islamolokim
fondo\'.ima jeste to gro rukopi a s kojima raspolae potj ee s naeg
terena, Jlaj,ie dijelom od m u limana Junih Slavena, koji s u vladali
tw kim, arap kim i perzijskim jezikom.
Dalje sam meu prosvjetnim ustanovama s pomenuo tampariju .
Rijec je o \ "ilajet koj tampariji, za koju se doned avno nije znalo da .i~
pri njenom o niYanju imao udjela Gazi Hus1ev-begm vakuf. O tome je
o ta,io ,-ano s,jedoan tvo Ga\To Vukovi u II vesku svoje knjige
Robsrm u slobodi ili Ogledalo pravde u Bosni, tampane u Novom
Sadu 1872. ( tr. 102). Govorei o tome kako je na inicijativu vezira Topal
Osman-pa ' e onda 'nji mute,elija Gazi H usrev-begova va k ufa Hadi Asim
be!! MureYelic iz fonda Yakufa napravio bolnicu, Gavro Vukovi nasta~Ija:
Dalje mu predloeno bude da se iz tog fonda sagrad i jedna zgrada, gdje bi e peatnja (tamparija) smjestila. On i na to pristane
i dade za reenu zgradu 30.000 groa.
Konano, Gazi Husrev-begovu Yakufu i ma se zahvaliti da je dao
!>\oj doprinos osni,anju prvog va kuiskog konvikta, i me je Gazi Husrev-beg.:>,a fondacija stekla zasluge i za moderno kolovanje mus limana.
Pni Yakufski komikt, u kome se kolovala postokupaciona m usi iman!>ka S\'jetoma inteligencija koja je pohaala, p r ije svega, preparandiju
i gimnaziju. o novan 1885. god. bio je smjeten u jednom objek tu Ga7.i
HusreY-begoYa Yakufa - u Moria hanu. Na taj nain jo gotovo 20-ta '<
godina prije osnutka Gajreta, kada poinje kulturni preporod bosanskih mu limana, Gazi Hus rev-begov vakuf u dario je temelje organ iziranom porpomaganju izobrazbe musliman ke inteligencije svjetovnog
smjera. Slino je opet ,akuf, ovaj puta I sa-begov, takoer rukovo en
duhom noYog kulturnog usmjeravanja, dao svoj doprinos formira nju
muslimanske itaonice, ustupivi joj 1889. godine svoje prostorije na
Bembai.
);a redu su sada humanitarne ustanove. Tu dolazi u obzir imare,
musafirlzana i bolnica. Pne dvije ustanove osnovane su ve vakufn <lmom, dok je bolnica mnogo kasnija tvorevina.
Imare je ja\"lla kuhinja, u kojoj se putnicima, a ci ma, va kufs kim
slubenicima i gradskoj si rotinji besplatno dijelila hrana. Ra un a sc
da je u imaretu, poevi od njegova osnutka pa do prestanka, poe tkom
drugog syjetskog rata, hranjeno dnevno do 200 osoba . Musafirhana je
go~tinjac, u kojem je putnicima bio osiguran besplatan konak i hra na,
koja se spremala u imarelu. Putnik stupivi u musafirhanu b io je ponuen medom i hljebom >>kako je to i kod drugi h imareta uobiajeno .
Mu~afirhana je prestala funkcionirati odmah nakon okupacije 1878.
Imare jo i danas, makar s imboli no, uz ramazan i bajrame snabdijeva
~,aju murteziku iveom.
Sto se tie bolnice, upada u oi da ih u Bosni i Hercegovini, kako
~e ini, nije bilo, izu:~:evi donekle stan icu za duevne bolesnike u Sinanovoj tekiji u Sarajevu, koja se spominje u XVIII stoljeu. Evlija

23()

Celebdja spommJe brojne bolrnice diljem carstva, ali ih ne navodi na

podruju Bosne i H ercegovine . Zato je tim od veeg znaaja da je za
vremena zaslunog mutevelije Hadi Asim-bega Mutevelia (1855-1883)
godine 1868. podignuta vakufska bolnica sa ambulantom. U njoj su se
lij ei li b olesnici bez obzira na vj er ske razl-i ke, uglavnom besplatno. Poslije okupaci je ova je bolnica prerasla u dravnu bolnicu, ali ju je Gazi
Husrev-begov vakuf subvencionirao sve do 1894. godine. Te je godine
vakufska b olnica p retvorena u Zavod za duevne bolesnike, koji je
ftmkoionirao sve dok se u okviru bolnice u Koevu nije uspostavilo odj eljenje za duevne bolesti.
Treba da se net o kae i o Gazi Husrev-begovim u stanovama ekonomskog karaktera. One su najbrojnije. Najglavniji objekti koje je podigao ili su podignuti iz sredstava njegova vakufa jesu u Sarajevu bezistan, zatim brojni duani, meu kojima ih u vakufnami od 1531. spominje ezdeset, a u vakufnami od 1537. dvanaest, dalje hanovi, od kojih
j e naroi to poznat Tali-han. U okviru Gazi Husrev-begova vakufa bila
su jo tri hana. To su kapitalni objekti, koji su omoguili privredni
po let Sarajeva, ijem su se prosperitetu ubrzo nakon Husrev-begova
doba divili svj etski putnici. Ve neposredno iza Gazi Husrev-begove
smrti godine 1550. Zen spominje Sarajevo kao trgovako mjesto, a bosanski plemi Zl atari (1559) oznauj e Sarajevo kao prijatno mjesto
velikog bogatstva. Unutar Gazi Husrev-begova vakufa spominju se jo
kao privredni objekti mutabdijska radionica, mudeliti (knjigovesci),
kasapi (mesarske zanatlije), menzilhmta (stanica za izmjenu potanskih
konj a), magaze (stovari ta), b eCl1ske odaje (sobe za smjetaj egrta-s:tmaca), berbemica i kafana. U ovoj prilici zanemarujem brojne stambene
zgrade, pa i one modernog doba, koje su od znaaja za urban i razvoj Sarajeva. Gazi Husrev-beg je osnovao i jednu vrstu banke, izdvojivi 300.000 drama koj i e se izdavati na kamatu i odredio da kamatna
stopa iznosi godinje 10 posto. Posebno je odredio da se >>postupa na
pravi eriatski nain , kako se ne bi taj posao izvrgnuo u lihvu ili glalnica razasula po gubitku. Kao korisnike kredita meu ostalim je oznaio
i poljodj elce, pa je Gazi Husrev-beg najvjerojatnije prvi u nas konstituirao organizira ni poljodjelski kredi t. Sa s tanovita seoske privrede
dolaze jo u okviru ustanova Gazi Husrev-begova vakufa mlino1i, kao
i 150 konica pela u gradu Doboru, koje j e u vakufio 1537. god.
Preostalu grupu inil e bi ustanove komunalnog karaktera. 01dje
sam svr s tao Gazi Husrev-begov Ilama/ll (banju), vodovod, adrvwz 1
vrue es lll e. VodoYod je doveo s vrela Crnila do svoje damije i ostalih
zad ubina, udaljeno nekih 7 k ilom etara i po rijeima Hamdije Kreevljakovin kao to je slavni Gazija Hu rev-beg u svim zadubinarna
prvak m ec1u sarajevs kim i bosans kim dobrotvorima tako ga ni u izgradnj i vodovoda nije niko do Ligao. S obzirom na ulogu koj u je t.a
d ru tven i standard ri mao sa t (koji su posjedovali a mo bogatai) o1dje
bi spadala i sahat-kula, s kojom je us ko povezana nzul'ekit/iana. U kom u nalije se moe ubrojiti i liare/1! Begove damije sa wrbetinw. 1<'
smije sc zaboraviti ni javni zahod. j er ga u ranije doba ne sreccnw
u drugim urbani m sred inama.
231

l
Kao to sc iz ovog pregleda vidi, Gazi Husrev-beg je sa svojim
'akufom kao kulturni prcgalac sigumo najzasluniji sin nae ue b?san -kohercegova ke domovine. On j e drug i osniva Sarajeva. T u Je
udario temelje njego\'u ekonomskom, kulturnom i komunalnom pro~peri tetu .

THE ROLE AND SIGNIFICANCE OF GAZI HUSREFBEG

AND OF HIS VAKUF

The au thor empha ises that it i necessa ry to clifferen tiate the

per onalif! of Gazi Husrefbeg as th e great est benefac to r a nd educa tor
of Bo nian J\loslems on the one hand, and as a conqueror a t the other
side. It i considered that the personali ty of Gazi Hrusrefbeg shoued be
subordinated to his greatncss as the greatest founcler and origina tor
of man\' insti tut ions. of cultural, human a nd economic sig ni ficance.
The per onaliry of Gazi Hu refbeg as conquero1 and soldie r is som ething remporary, but what makes him im morta l is the fac t t ha t h e
inspired building in Saraje1o in the Turkish period and was the ci ty's
second founder and inaugwator o f a new e ra in t he cultura l a nd
economc life of Bosnian Moslems . Analyzing the folk songs a nd ti-adition abour Gazi Hu refbeg preserved tili the pre ent day, the au tho r
draws the conclusion that t he broad mass of Bosnia n Moslems remember Gazi Husrefbeg no t for his conquests, bu t exclus ively as t he benefactor of his great charitable foun datio ns . However, in the his toriagraph~ of the Ch ristian wri ters with exception of Dr iro Truh elka,
Gazi Husrefbeg is p resented mostly as a conqueror, and a lso accused
of spreading Islam b) force. Refusing that assertions a nd speaking
about Gazi Husrefbeg's attituted tOwards Ch ristians, the author cites
in the first place Ga~i Husrefbeg's co n tem porary Ben edikt Kuri p ei,
who personally l'isited Gazi Husrefbeg in 1530. Ku ripc i vrites in hi s
traYels of the Turkish regi me as t~ rannou o ne, but he poin ts out the
religious tolerance. The Mo!>lem popul atio n was i.n the m aj ority a t
that time in the parts of Bosna conq uered before Gazi Husrefb eg's
time, and Kuripei nowhere says tha t this massive I slamization was
brought about by force. As a p roo f of Gazi Hus re fbeg's toler ance the
author cites a Bujruladija<< of Gazi Husrefbeg by which the Ca tholic
priest~ at Fojnica must not be hinder ed in their pas torisatio n of their
folk. According to wri tten trad ition in Sa raj evo was build the old
Orthodox church in the XVI II century in Hus refbeg's period. Also in
this period worked the prin ting works at Gorade fo unded b y two
Orthodox priests the b rothers ura and jeromonah Teodor Lj ubov i .
The author points out that among Bosnian Moslems, especially in Sarajel'o, there exists a real cul t of Gazi H usrefbeg. His vaku f was t reated in certain aspect s as the central vakuf of Bosna a nd H er cegovina.
According to the author Gazi Husr efbeg or his vakuf founded 31
institutions not only in Sarajevo b u t also all over Bosna. One o f these
mstitutions, t he Beg's Mosque is, dist inc t by r e ligious , 6 institutions
art educational, 3 humanitarian a nd 12 econo mic a nd 9 communal.
232

Abdurahman

Huki

SOCIJALNE I HUMANITARNE USTANOVE

GAZI HUSREV-BEGOVA VAKUFA
Drutveni znaaj socijalnih i humanitarnih ustanova Gazi Husrev-begova vakufa cjelovitije i objektivnije emo sagledati ako sa nekoliko
reenica ukaemo na ins tituciju zavjetanja ili uvakufljavanja u islams kom uenju i n avedemo nekoliko povijesnih podataka o zaetku i razvoju zavjetanja u ranois lamskom dobu, odnos no do pojave Gazi Husrev-bega. Ovo tim prije to elimo da objasnimo podsticaje kojima
je veliki vakif bio motivisan . S druge s trane , nae e ocjene biti realniJe
a ko l e timi nim osvrtom pojasnimo drutvene odnose u kojima s u nas ta le i djelovale Gazi Husrev-begove humanitarne i socijalne ustanove.
Kur'an izriitim tekstom nije u stanovio instituciju vakufa ali je.
kao k odeks islamske nauke, stavio dobroinsno u najvii vrh dokazanog i ispravnog vjerovanja. Tako je Kur'an na 56 mjesta uslO\ io
is pravno vjerovanj e dobroinskim djelovanjem. Jo opirnije i podrobnije dobroi ns tvo je objanjeno u tradiciji, drugom po redu islamskom
izvoru. Uope uzevi, islam ski pogled n a ivot je optimistiki , pa u i
posjedovana materijalna sredstva stavljena u funkciju posrednika Zt1
s ticanje ovosvjetske i onosvjetske sree.
Trag prvog u vakufljenja vodi nas u osmu godinu po hidri (628.
g. po Gregorijanskom kalendaru ) kada je Omer, docnije drugi halifn,
u dogovoru s posla nikom MuJ1am edom, zavje tao komad plodne zemlje
koju je posebno cijen io. l, kako su dru tveni odnosi u islam kim zemljama bival i sve razvijenij i, makufljavanja bi\ aju sn~ e'c1 i masonija da bi, kasnij e, postala svakidanja pojma u sYim kr:~je, ima gdje
s u ivje li is lamski narodi.
Podstaknuti poznatim hadisom da vjerniki pnli\' dobromst,:~
ne u sah ne n i pos lije vakifove sm rti, savremeni islamolog Jusuf. ~ard~~ i:
defini ui vakuf i is lams ko zavje tanje u huma ne svrhe, u s\OJOf kllf lll
E l-1manu vel-h aja tu, na s tran i 290. kae: 1)
>>Podstaknuti milosrem, koje je u njihova srca unijelo. 'jcr;r
vanje u Allaha, i volja da se postigne Bo ija nagr~~a, n.1.u !imam ~u u elj i ela nj ih ova dobra dj e la n e presahnu po.shJe nJ iho\.: smrti
l) Bejrut, 1975. godine.

233

'
za,j tamli ,oju imov.i nu, ili njen dio, da bi se od toga nahranio
gladni, na pojio edni, obukao go li, udomio neobczbijcdc ni, izl ij eio bole ni, poduio nepi meni, ukopao mrtvi, zbrinuo s iro li, pomogao ubogi,
-ukratko, oba\'io snud po ' teni ljudski po ao .. "
Gazi Husre\'-begove humanitarne i socijalne u tanove, koje ~ Lt
predmet naeg ispitivanja, osim bolnice i eventualno sahat-kule, nastale
u u pnoj polovini XVI-og s toljea, a to je vrijeme velikih dru tveni h
promjena u nasim kraje,ima. Naime, dolaskom Tura ka u nae kraj e ve
i njihO\im pripajanjem Osmanskom Car tvu, nastali su i novi dru tve ni
odno i. Okupacija je, kao to je vidljivo iz auvanih is torij kih dokumenata, unaprijedila prin-edni ivot zemlje i uklju ivanjem Bos ne i
Hercegovine u Care,i nu , t\oreni su uslovi b reg impuls iranja javnog
i,ora uope.
:\aime. nakon ' ro su Turci uinili Bosnu ~voj im pograninim sandakom i u nju U\eli drut,eno i ad minis trati\'no ureenje kao i u
o::.talim rur kin1 pokrajinama. to je znailo korak na prijed u odnosu
na feudalnu anarhiju bo an ke drave. Meutim , u koro je uslijedilo
ra padanje pahij ko-timar kog si lema u Turskoj , pa e s istem i flu
enja i agrarn i odno i postati okosn ica sukoba i socija lni h proble ma
u Bosni i Hercegovini. U takvim politi kim i socijalnim uslovima d jc10\ae Gazi Hu re\-begO\e human itarne i ocijalne us tanove u
lijcdl'cih 3.50 godina.
Gazi Hu rev-bego, ,-akuf ute meljen je na osnovu tri vakufname:
jedne iz 1"31. g. i d'iju iz 1537. g. Od njegova us tano\'ljenja do dan a~
njih dana bile su podignute i djelovale slijedee ocij alne i huma nitarne
u. tano,e:
l) .\lu afirhana i imaret;
2 ) Kannan- a ra j, poslije n azva n Tali-han;
3J Bolnica;
~ l \' OdO\'Od;

_ Banja

61 Sahat-kula.

l\ITSAFIRHANA l IMARET

l prije Gazi Husre\-bega u Sarajevu j e po~ tojal a musafirha nn

koju je, jo 1461. godine, podigao Isa-beg Ishakovi . Nalazila se na d ananjoj Bembai. Za njeno izdravanje Isa-beg je ostavio veliki imetak,
i.to je YidljiYu iz njegove vakufna me. U vaku fnami se navodi da je musafirhana namijenjena za putnike, pa ak i sejjide, gazije i druge ljude
~a n~im druSt\enim polozajem. 'jegO\a j e musalirhana radila 250
godina.

!\esumnjivo da su musafirhane i imareti, od s vih huma nita rnih

ustanova, koje su Turci donijeli u n ae krajeve, najizrazitiji po s voj im
humanitarnim i socijalnim znaenjim a. J er, musafi rh a na koja s immanim putnicima-namjernicima obezbjeduje besplatn o konai te, i to najmanje tri dana, a imaret nudi ishranu putnicima, uenicima vjers k ih
'kola i slubenicima vakufa, bili su oblik aktivnog ponaanja da se,
lwliJ.:o-toliko premostio! Ye! ike soci j alne razlike sredina u koj ima su dje!rJ\ alt.

234

Gazi Husrev-begova musafirhana je bila sagraena jo prije 1531.

g., jer se u vakfiji, koja je datirana te godine, navodi kao graevina
koja je zavrena.
Musafirhana, kao i imaretska zgrada, nalazila se na zapadnoj
strani Begove damije. U prvo vrijeme, musafirhana s imaretom, sastojala se od etiri sobe na prvom spratu sa sofom- a u prizemlju je bila
smjetena tala za jahalice putnika-konjaruka , zatim kuhinja, magazin,
pekara, hambar i ostale nusprostorije.
Vanost i znaaj jedne musafirhane, odnosno frekventnost i broj
posjetilaca, treba mjeriti po njenoj potronji prehrambenih artikala. U
vezi s tim, ovdje bi 'se trebalo osvrnuti na izvrene prevede Gazi Husrevbegovih vaku(nama od strane dr Truhelke i F. Spahe. Naime, i jedan
i drugi, prevodei vakufname, a r apsku rije >>k e j l oznaavaju kao
kilogram, a rije >> o k k i j j U, kao oku. Prema tim prevodima jutarnja
orba e se praviti od jedne kile prei enog pirina s mesom, a veernja iz pola kile. Uo i petka ima se variti ria od tri kilo pirina i
devet oka masla (tako!) a zerde od jednog kilograma pirina, tri oke
m asla i dvanaest oka is tog meda.
Razumljivo, ako se ovako prevede vakfija dobija se utisak da su
musafirhana i imaret pruali svoje usluge nekolicini osoba dnevno.
Meutim, do sasvim druga ijih podataka dolazimo ako rije nkejl,
koja u a rapskom jeziku oznaava uplju mjeru za itarice od 10 do
12 kg. (ovisno o uobi aj enosti pojedinih zemalja), a okkija je samo
dio oke.
Muvekkit u svoj oj >>Is toriji Bosne, u vezi Gazi Husrev-begove
musafirhane i imare ta kae:
nU musafirhani se sta lno smjenjuju vjeiti putnici i poboni siromasi i primaju se u gos te. I njima i njihovoj stoci daje se opskrba.
Nika da nije manje od deset gostiju . Tu se zadravaju od jednog dana
do jedne godine. U imaretu su se s talno i neprekidno kuhala predviena
jela. Uz onih stotinu slubenika Vakufa, preko ezdeset aka i ljudi,
za s tosedamdeset osoba, svako me jednako, svakog dana, dijeljeno je
po jednu oku teine sastavljene od e tiri somuna, obinog hljeba. Za
vrijeme ramazana dij eli se po jedna k u tljaa pi rin eva p ilava i orbe, a
za bajrams ke dane i svakog petka dodaje se uz kutljau pirineva pilava i orbe kutljaa zerdeta. U ostale dane, za ruak se dijeli po jedna
kutljaa pirineve orb e, a za veeru se svakodnevno daje po jedna
kutlja a grahove orb e.
Prema tome, imaret i musafirhana opsluivati su dnevno vie
stotina lj udi, a to je podata k koji daje sasvim drugu dimenziju nego
to se moglo shvatiti iz pogreno prevedene rijei nkejl i Okkijje.
Druga stvar na Jcoj u elimo ukazati j e ta to u veina istori
njima i dr Truhelka, navodili samo siromal1e kao iskljuive
goste musafirhana. Meutim, teks t Jega tora u vakufnami ukazuje na to
da musafir hana prua konai te, a imare t ishranu i za bolje stojec:e
namjernike: uenjake, pa i gospod u. Pored toga, osim gostij u iz musafirhane, u imaretu su sc hranili i uenici Gazi Husrev-begove medrese',
slubenici njegova Vakufa, dervi i iz HanikaJ1a, s iromani ljudi i dntgi.
ara, meu

~35

'
Gnzt Husrt'lbegont musafithann ugoi va la je p rolaz nike 300 godion. nli je, za vrijeme rei -ul-ule m e Hilmije Had iomc rovia , u s porazumu s 1akut kim po1je1en tvom , za t:vorenn koncem prolog s tolje<1.
J\Iu nfirhana . e, u po ljed nje vrijeme, n alazila na mjes tu bive kafane
"Aeroplan (nn uglu ulica ara i i Gazi Husrevbegove).
\ 'rijedi na pomenuti da Gazi Hu revbegovn vakufna ma izriito
kai:e, da e odreeni budet namijenjen za mu afirh a nu, odnosno imaret. moe prekoraciti ako se za to ukae potreba.
Imaret nije radio za vrijeme prvog svjetskog mta ( 1915- 1920).
M u~nfirhana i imaret imali u voju upravu.
a elu imareta stajao je ;ejhul-imare. a u lanova je imala oko dvadeset radnika i s lubenika koji u 1 rili razne duno ti : od ekonoma do sudo pera.
U imarenma e gotovila hra11a prven tveno za go re na brojane
kategorije, a ' to bi proteklo, bilo bi podijeljeno vakome ko bi za traio.
KARAVAJ\l-SARAJ (Kjarban- araj)

GaziHuHel-begO\ karn1an- araj, iu p oznatiji pod imenom Talihan 1 r~tali mo u humanilarnL' u tanol'e, os lanjaju i sc samo na Evliju
elebiju koji ga naziva karal'an-sarajem, a poznato je da is tori a ri karalan- a raje ubrajaju u soci ja lne u tanove, jer se ko nai te u k a r avan."araJtma nije placalo. Meutim , i Truhclka i Kreevljakovi nazivaju
ga hanom, dak.le komercijalnom u.:;tanomm, a Kre evljakovi navodi i
-.idil br. 1 iz 1.566. g., iz koga e 1idi da je han bio iznajmljen pod
zakupninu u 1i ini od 30.000 aki. Mi 'mo e, ipak, odlu ili da ga svrstamo u o1e ustano1e, o kojima Mun~kkit pie: "u gradu Sarajevu ima
mnogo Gazi Hus re\ -bego1ih dobrot1orni h us tanova i mnogo ma ivniil
1 1e!ikih gra evina ... Jedna od ma ivni h zgrada toga vak u fa u gradu
arajei'U je han, pozna t pod imenom Tali-han. To je s tari ha n pokrilen da kom , a i dolje je od drveta. 1ad nj egovim magazama ima oko
~ezdeset soba. To je 1 rlo masivan i 1e liki karavan-saraj. I z n jegovih
odaja J<' agraen prolaz na SI'Odo1 e (em er), a li nakon posljednje,
austrij ke okupaci je, 0\i u SI'OdO\ i na gornje m s pratu o teeni i porueni .
TaiJ-han je bio podignut uz za pad nu s tranu i danas postoj eeg i
ubnoi'!Jenog bezis tana, na prosto ru dananje bae hotela "Evropa. Bio
je sagraen na sprat, a u prizemlju su se na lazili broj ni du ani i 111::1gaze.
Bezistan i Talihan preds tavljali su, u SI'Oje vrijeme, s red i te bosanske trgo' ine, pa je han u1ijek bio nastanjen brojnim p utnic ima k oj i
su u njemu trcuili konaite i smjetaj.
Tali-han je stradao 1697. g., za \'rijeme provale E ugena Savoj~kog, a jos 1i~e u poaru 1879. godi ne, posl ije kojeg vie nije n i oprav-

ljen. !\jegon ostaci sravnjeni su sa zemljom 1912. godi ne.

BOLNICA
Pnje Izgradnje Gaz1 Husrev-begove bolnice, ili vakufs ke, kako su
JC u narudu nazivali, nisu poznati podaci da je za vrijeme turs ke v las ti
p<JStoiala ikakva bulnica u Bol>ni 1 H ercegovini. Te k na pods ticaj valije
236

Topal Serif Osm an-pae (1861-1869), mulcvclija Gazi Husrev-begova vakufa ha di Asim-beg je osnovao bolnicu. Imala je, u prvo vrijeme, preko 30 postelja, jednog ljekara i apotekara. Bolnica je otvorena 8. oktobra 1866. godine. Imala je posebne prostorije za muke, a posebno za
enske bolesnike. U bolnicu su primani bolesnici bez razlike na vjeru,
a najvie besplatno. Vakuf je financirao bolnicu.
Bolnicu je 1882. godine preuzela okupaciona Zemaljska vlada, ali
je Vakuf, sve do 1894. godine, davao bolnici svoju subvencij u. Znai.
Gazi Husrev-begova bolnica je 14 godina izdravana iz sopstvenog prih oda, a 12 godina Gazi Husrev-begov vakuf je dotirao bosansko-hercegovakoj vladi za bolniki budet. U istoj, vakufskoj zgradi, nalazila s~
Zamljska bolnica sve do 1894. godine.
U vezi Vakufs ke bolnice Muvekkit pie u svojoj Istoriji Bosne, :
>>Is to tako siro tinja doe u bolnicu, bez obzira koje je vjere, bio muko
ili ensko. S vakome bolesnom daje se pripremljena odj ea i postelja i
preuzima se na lijeenje . Daje se i potrebna hrana. Ni ovdje nije nikada manje od deset bolesnika.
Gazi Husrev-begovu bolnicu najbolje je opisao Gavro Vukovi,
u to doba poznati politiki i javni radnik, jer se u njoj i sam lijeio, u
jtmu 1870. godine.
Bolnica je 1894. godine pretvorena u Zavod za duevne bolesnike
i Lome sluila sve do osnivanja Odjeljenja za nervne i duevne bolesti
p ri Zemaljskoj bolnici u Sarajevu .

VODOVOD

"u svrhu zadovoljenja estog ritualnog p ranja i umivanja, Turci

su veliku panju obraali na i stu pij au vodu, i to ne samo po naseljima ve i po drumovima ... kae dr Risto Jeremi u svojoj knjiLi
Prilozi is torij i zdravst venih i m edicinskih prilika Bosne i Hercegovine
pod Turskom i Aus trougarskom .2) Naime, povezanost islamske vje re sa
istoom i ritualnim tnanjem , uinilo je da su islamski narodi bili veliki
promicatelji vodovoda. Naroito su se, u tom pogledu, proslavili Arapi
u Spaniji, a zatim Perzijanci, od kojih su ovu vjetinu prim ili Turci.
Preko Turaka mi smo nauili graditi vodovode.
Od propasti bosanske kraljevine do 16. stoljea, izgraeno je u
nas mnotvo vodovoda i es am a. Svi vodovodi, pa i esme gradeni su
privatnom inicijativom. Tek kasnije drava se o tom e poe la brinuti
Prvi vodovod sagracten je u Sarajevu 1461. g., a posljednji 1866. g.
Prirodni poloaj Sarajeva, odnosno konfiguracija zemljita koje
ga o kruuje, pomoglo je da se olaka razvodenje vodovodne mre.le, jer
j e voda tekla prirodnom gravitacijom, a am o rijetko uzbrdo. pod 1las t i tim pritiskom.
"u gradnji vodovoda, meu sarajevskim i bo anskim dobrotlorima, niko Gazi Husr ev-bega nije dostigao, - kae Hamdija Kreel'l.jakovi u svom d ij elu Vodovodi i gradnja vodovoda u s taro m Saraje1 L~-<
Prije Gazi Husrevbega i njegova vodovoda u Sarajevu su postojali l"tl
dovodi : Skenclerpain, Isabegov, Ajasbegov i Firuzbegov.
2) Beograd, l 951, izdanje Nau ne knjige.

237

f
Gazi Husre\'-bcgov ,-odovod sc spomrnJe u njegovoj vakufnami
saCinjenoj decemb1a J53L g. To je vodovod koji je doveden s vrela
Crnila do damije i ostalih Gazi Husrevbegovih zadubina, u duini od
7 kilometara. Vodovod je snabdijevao damijski adrvan, hanikaJ1, m edresu, imaret, musafirhanu i drugo. U vezi sa Begovim vodovodom
MuYekkit pik: Sa udaljenosti od jedn og saJ1ata hoda od grada Sar.:tjeYa, do\'odena je pitka ,-oda u sve dobrotvorne ustru10ve i rasporeena
po S\im maJ1aJruna za potrebe naroda, u dvadesetjednu mahalu, d a tee,
a \Tela Crnila.
Gazi Husr v-begov \'akuf, tokom stoljea, brinuo se o ovom vodomdu koji je pokrivao dobar dio grada. Sta je ovo znailo za grad
polo\'inom XVI-tog toljca, ne treba mnogo o bjanjavati. Ovo tim prije
to je poslije propasti Rimskog carstva prestalo a ktivno graenj e vodO\oda. rednj i Yijek je uglavnom bez te akti vn osti, osim u is lamskim
zemljama.
\ -rijedno je napomen uti da je Gazi Husrev-begov vodovod u Saraje\ll, u naj,eem njegO\om dijelu, proveden kroz drvene tmkove to
je izi k.i\aJo e"ce opnl\'ke, pa je Vakuf troio velike iznose za ocl raYanje ,-odoYoda i njegO\o irenje.
Iz istorijskih dokumenata saznajemo da su u n aim Ju-ajevima
zaklade za vodu osni vali mnogi ljudi , meu kojima i d ob a r dio ena.
BAr\ JA
Pri lagoavanje

gledu

istoe,

javnog ivota isl.a mskim zah tjevi m a, posebno u po-

bilo je izrazito i prije Gazi Husrev-bega, jer su u Sara-

je\ll, jo prije 1521. godine, bile izgraene tri banje: Ajasbegova , Firuzbegoya i Gazi Balibegova. Meutim , kao to je Husrevbeg u svemu nadmaio svoje prethodnike u Sarajevu, tako je i u gradnj i banje koja se
1 danas nalazi u TitoYoj ulici u Sarajevu i predsta vlja, n e ma sumnje,
jednu od najzanimljivijih grae,ina tur skog perioda u Bosni i H ercegO\ini.
~e zna se tano kada je sagraena , ali je l ogi no da je to bilo
poslije 1537. godine, jer se banja ne spominje ni u jednoj od tri sau,ane gore spomenute Gazi Husrev-begove vakfije.
Banja je bila pokrivena sa dvije velike kupole i niz manjih , i
podijeljena u dva dijela: jedan za muk e, a drugi za enske
posjetioce.
Posebna je odlika banje to s u joj prostorije bile tako rasporeene, da se temperatura prostorija r edosl ijedno poveava l a kako bi se
ulazilo 1 prelazila kroz b anjske pros torije, tako da je posjetilac p o~tupno bio izloen veoj, zagrijanijoj prostoriji. B a n ja je imala vie
loa u kojima su se posjetioci svlaili i oblaili, a pos tojala j e i ga le rija
~a minderima za odmor kupaa n akon kupanja.
Muvekkit, opi sujui Gazi Husrev-begov hamam , kakav je izgledao
u prolom stoljeu, kae: Ima i ifte h a mam , posebno odjeljenje za
muskarce, a posebno za ene, i vrlo je v isok i m asivan .
Begova banja aktima je radila sve do 1914. godine.
simetrino

238

SAHAT-KULA

Do nekadanjeg imareta, nas pram damije, s agraena je sahat-ku

la da pokazuje tano vrijeme graanima Sarajeva. Nema pouzdanih
podataka kada je sagraena, a li j e prvi spominje u dosada poznatim
zapisima, a tib Celebija, turs ki geograf iz prve polovine sedamnaestog
stoljea. Tu se sahat-kula spominje da ima zvono.
U huddetu iz 1.139. g. po hidretu kae se da je sva ravan oko
damije, za vrijeme provale princa Eugena Savojskog, izgorjela i da
je vrena priprema za popravak sahat-kule.
Meutim , ona je ponovo s tradala od poara 1831. g. i popravljena. Prilikom opravke sahat-kule, pred austrougarsku okupaciju (1875.
godine), na Gazi Husrev-begovu sahat-kulu ugraen je dananji sahat
n abavljen u E ngleskoj, a bivi, s tari sahat, prenesen je na drvenu sahatkulu koja se tada nalazila na Vratniku .
I na kraju, nekoliko konstatacija i zapisa o Gazi Husrev-begu 1
njegovim zaslugama.
Sa Gazi Husrev-begovom izgradnjom Sarajevo od kasabe pos
taje eher (veliki grad). Njegovo je doba zlatni vijek u razvitku Saraj eva, - pie poznati is toriar H amdija Kreevljakovi.
l ako s u, gore s pomenuta uvaena dvojica: Gazi Husrev-beg i
otac mu Ferhat-beg, bili samo sandak-bezi, ipak su, po svom ugledu
i vanosti, poznatiji i od beglerbega - pie u svojoj Povjesti Bosne
Salih Hadihuscjnovi-Muvekkil.
L I T ER A T U R A:

l ) Spomenica Gazi Husrev-bcgovc etiristogodinj ice, Sarajevo, 1932.

godine .
2) Dr iro Truhclka: Gazi Husrcf-beg, -njegov ivot i njegovo doba,
Sarajevo, 192 1. g.
3) H amdija Kreevljakovi: Esnafi i obrti u Bosni i Hercegovini,
Zag reb, 1935. g.
4) Salih Hadihusejnovi-Mu vekkit : Povje t Bo ne, u rukopi u.
5) Hamdija Kreevljakovi: >> Vodovodi i gradnje na vodi u starom
Sarajevu, Sa rajevo, 1939. g.
6) Abdu!>clam Ba lagija: >>Uloga vakufa u vjerskom i svjetovnom pro
vjc i vanj u na ih Mus lima na Beograd, 1935. g.
7) Dr Ris to Joremi: >>Prilozi i toriji zdra\ stvcn ih i medicinskih pri
lika Bosne i Hercegovine pod Tu rskom i Au tro-Ugar kom.
8) Hifzija Hasand edi : Spomenici kulture tur kog doba u Mostaru.
9) Evlija Celebija: Putopis, Svje tlos t, Sarajevo, 1967. g.
10) Dr Ju u f Ka rclavi: EI-Ima m1 vel-haj a tu, Bejrut, 1975. g.
ll ) Sidil b r. 2, iz GH b iblio te ke.
12) Encik lo pedija Le ks ikogra fs kog zavoda, Zagreb, 1966. g.
13) E I-Vakf vc a a ruhu fil is lami, Sej jid .Muhammed
ur, El-HidaJe
el-is lamijjc, Kairo, J936. g.
14) Dr Jus uf Kardavi: Mukiletul-fakr, Kairo, 1969. g.
15) Muha med Hcj kcl, Hajati Muhammed: Kairo, 1969. g.
16) Mus ta fa Ba cskija: Lje topis, Sarajevo, 1968. g.

SOCIAL AND HUMANITARIAN INSTITUTIONS

OF GAZI HUSREFBEG,S VAKUF

The e tabli hment o( hu manitarian institutions in the islam ic

wa encouraged by islamic teaching. And whe n these
endeayour are joined with tale interest, as it was the case in Gazi
Husrefbeg' time in Bosna a nd Hercegovina, the n humanitarian ins titution were more often and more numerou ly established. So in S araje,o in rhe hort period of time after coming of the Turks a n e twork
of humanitarian institutions was establ ished that was a t that time
a ignificant factor in the le enning of big social diferences. In that
::-en e mu afirhana , the wa terpipe-network, imarets, baths and similar humanitarian m titution:. played an important role in the social
relation of that time. Gazi Hu refbeg's vakuf p layed a significant role
in the rmm of Saraje,o.
communit~

240

Dr Omer

Nakievi

MJESTO GAZI HUSREV-BEGOVE MEDRESE U SISTEMU

OSMANSKO-TURSKOG SKOLSTVA
I SISTEM SKOLSTVA U OSMANSKOJ TURSKOJ
a) Razvojni put

Cjelokupni sistem obrazovanja, kakav je praktikovan u arapskom

svij etu u doba njegova procvata - organizacija, predmet izuavanja 1
djclimini ciljevi, prenijet j e i u nearapska podruja islamskog svije ta. Po uzoru na m edresu Nizamiju u Bagdadu izgraene su ko:c
irom islamskog svijeta. 1)
Prva poznatija kola osmanskog perioda izgraena je u Izniku
1331. godi.1'1e. Ona je ostala kao najvanija kola sve dok njen osni\'a
nije osvojio Brusu i fo rmirao Manastir medresu.2) Ubrzo je uslijedila
izgradnja itavog niza kola. Popularnost i ovih kola bi e zasjenjena
izgradnjom kole Salm-i seman u Is tanbulu, najuvenije osmanske
kole i neto kasnij e Sulejmanije, takoer u I s tanbulu. Prvu je izgradio sultan Fatih Mehmed (1463-1471), a drugu s ultan Sulejman (15521553). kola Sahn-i seman postae uzor kasn ije izgraenim kolama
osmanskog perioda.3)
Za sve ove kole moe se rei da su imale salu za predavanja
(ders-hanu) i prostorije za smjetaj uenika, s tudenata i po luge. Prema materijalnim mogunosti ma o snivaa (waqifa), one su mogle imati
i kuhinju (imarat), biblioteku (kutub-hanu), kupatilo (hamam) i l. \'aka kol a imala je svoj u va kuf-nam u kojom je njen osniva tano definisao naine ubiranja i troenja sreds tava:')
l) Dr e. Bal taci, XV-XV f Asir/arda Osman/i Jltletlrcs:?lai. T ..:.\kila,
Ta rih, s tr. 8.
2) Dr e. Baltaci, n. d. str. IS; M. K. Ozergin, Eski bir Roznamcn gore
Ts la nb ul vc Rumel>i Medrcseleri, I stanbul 197-1, str. 15.
3) I. H . Uzun car s ili, Osma11li Devlelillill 1/ntiye Teski/ati, Turk Tttnlt
Kurttntu, VIII serj, Ankara, 1965. s tr. 3.
4) O ul ozi vakufa vidjeN: Dr J. Tanovi, Vakuf kao institucija. pon,
nica Gazi fl usrevbego ve e tiristo-godi~njice, arajevo, 1932. str. 85; t\1. Bl'"!,'
vi , Valwfi u Jugoslaviji, Srps ka nkade m ija nauka i umjetnosti, posebno it d,\
nje, Beograd , 1963. s lr. 20-62.
~ -ll

a gledi ta cil_ja obraz01anja iz osmans kog perioda moe sc r c..:i

da su postojale opsteobrazovne kole i ko le koje su imale s trogo
struno obrazorno usmjerenje. U m cdresama
optcobrazovnog tipa,
obrazman je kadar za potrebe suds tva, obrazovanja, damiju, adm initraciju i sl. matraju neki da je u XV .i XVI vije ku bilo oko SOO
op 'tih medre a u o man kom Car tvu.5)
Za tz-une "kokle osman kog perioda moglo bi se rei da su
produetak pecijalnih obrazovni h institucija ran ijeg perioda. One su .
dobrim dijelom. zamijenile bayt al-hikma, bayt a l-ilm, dar aJ-ilm i druge
sline institucije.
Dar al-hadi- (dar a l-hadrt - kola za izuava nj e had isa) je kola
koja je i ranije po tojala u vidu kruoka (h alki) po damijama.6) J edna
od poznatiji11 kola dar al-hadi iz osmanskog perioda, mada i ne prva,
je kola u Jedreni koju je izgradio sultan Murad II. Takom XVI vijeka
tak1a kola e se podizati u mnogim mjestima.
Dar al-qurrii u kojima su e obrazovali luben ici damija iz
predmeta Qirii'ata nasta1ak je takoer ranijil1 in titucija.7)
I medicinske "kole su izgrnivan e po uzoru n a kole da r a t-tibb
u arapskom svijetu , a posebno dar a-ifa 'seldukog perioda . Prvu
medicinsku kolu osmanskog perioda u evropskom dijelu Turske podigao je Bayazid II u Jedreni.B)
Prema ruznami rumelijskog kazaskera (izdatoj sredinom XV [l
lijeka) rumelijskom kazaskeru su pripadale 292 medre e. a osnovu
<truno n njihorih profesora, one su bile razvrstane u l ijedei h devet
kategorija: 10, J5, 20, 25, 30, -tO, 50 i 60 aki profesorske plate dnevno.
Prema glamim udbenicima koji u izuavani u meclre ama toga vremena i gdje uenik prelazi iz nieg stupnja obrazovanja u vii, medr ese
su bile podijeljene i dobile ime: Haiye-i tedrid, Mi ftah, Ta lvih, Mevakif, Hidaye i Keaf. odnosno na tzv. Harid, Dah il, Mu5ile, Salm, Altrnili i Sulejmaniyya.
Omm ruznamom su bile ob uhvaene i neke kole u naim kraie,ima (tri ~araje1ske i jedna mostarska. Sarajevske: Gazi Hu revbegol'a. pede et aki dnevno, Kemal-begol'a i Firuz-bcgova po 20 aki .
a mostar ka, Hadi Mehmed-begova (Hagi Mehmed-bega az-Za'ima) 25
aki dnevno.9 )
b ) Prenos kolskog sistema u nae krajeve

Turci Osmanlije svojim dolaskom u nae krajeve, prenijeli su

ustaljeni sbtem obrazovanja i osnivanja obrazovn ih ins titucija, p.:1.
se sa sigurno~u moze rei, da su sc nai kulturni centri u XV, XVI i
XVII Yi jeku raz,ijali isto onako kao to su se ra11 ijali neto ranije
1 centri o~manske Turske, gdje formiranje k ulturnih centara ide uporedo sa osl'ajanjem pojedinih oblas ti .

l'e

-1 Dr C. Baltac1. n d. str. 19-20.

Dr C Bal taci, n. d. str. 20.
- Dr C Baltaci, n. d. str. 22-23.
'! T. M. Gokbolgin, Edirne ,.e Pasa Livas r, Vllkllflcn, M11/kler, Muklitalar- Vakfr)'eler, Istanbul 1952. str. 49-129.
9
! M. K. Ozergin, Eski bir R11znamave gore Jsltmlm/ \'e Ru111c/i Medr eeleri, Jstanbul, 1974. g., str. 265-290.

'1

242
l

Da s u obrazovne institucije, k ao i sve d ruge institucije vakufa

u cjelini pre nesene u nae krajeve i d a su zadra le svoje osnovno obiljej e, moe n am posluiti uporedba izmeu vakufa damije i imareta
sultana Fatih a u I s tanbulu , trokovnika vezanog za kolu Sahn-i seman
(Salm-i taman), trokovnika vezanog za odredbe vakuf-name Bajazida
II u J e dreni i trok ovnika vakuEa Gazi Husrevb ega u Sarajevu, vezan og za d amiju, m eclresu i imaret.
Ne ulazei u an alize prihoda ni kod jed nog od spomenutih vaku Ea, primij etiemo d a s u sr edstva troena gotovo u iste svrhe; da
su u okviru svojih zadubina vakifi izgra dili iste ili gotovo sline obj ekte, s t enjom d a ih p r etvo re u k ul turno-p rosvjetne centre; da l>U
ti centri pos tali okosnica ur ban e sredine i d a su usmjeravali opte kretan je u drutvu odreenom pravcu , bar za jedno izvjesno vrijeme.
Da bi ovaj osvrt b io jasniji i p regledniji mogu se koristiti tabela rni prikazi:
I zd aci imare ta ovih t rij u vakufa i
- Li n a p r iman ja radnika van posvjete istih vak uEa.

Prilog broj 1: -

IZDACI IMARETA: SULTAN FATIHA, BAJAZIDA II

I GAZI HUSREV-BEGA

Istanbul, Sultan Fatih

-

Jedrena, Bajazid II

Sarajevo,
Gazi Husrev-beg

170 oka dnevno

mjeseno)

(oko 80.000

50 drahmi dnevno
( 16.250 drahmi
godinje)

Penica 7,5 mjerica

za orbu
(26.964 aki

1.212 mjerica

l mjerica dnevno

Mesa 300 oka dnevne

(l-16.898 aki

mjeseno)

(ili 60 muda i 12
mjerica)

mjeseno)

Rie 38 muda i 6
m jerica ( 12.965 aki

3.960 mjerica godi n je

( 172,5 muda)

775 godi nje

125 kantara i 20 oka

822 oke godi "njt::

496 ok:t godinje

mjese n o)

ista masla 5.759,5

oka mj. (34.478 ak i
mj ese no)

Meda 3.845 oka

3.270 = 74 ka ntara i
24 oke godi nje + 20
k:m tara za go t e
(musa fire)

Brano za h ljeb

25~

muda (7.080)

-So

na 1.000 m jerica brana

20 mjerica soli

Safran

3.000 godi nje

Nohut

na 1.000 m jerica bran.t

5 mj erica nohuta

koliko je pollcbno

.p.

"'

dnevno

12

lO

20

so

3
2

2 dnevno

7
3

lO

dnevno

str. 238), H. I na ldJ 1k 1S t1c da JC p 1o fcso rs ka p lata oci SO a kc 1 dnevno od govarala JCclnom zlatno m dinaru (vrijeme
87S 1-170).
u vrijeme 964 ISS6. godi !lc 1.::1. cl~sel. cl~ pc ln ~cs t a k.:i m ogla s~ kupi l i je~na obina ovca (U jednom sudskom procesu Serijal skog suda _u Sara1cvu 1/.V Ic:,n l . "'u rd , s1n M u ham~~l a. tuz1 l llfasa.. sma Abdu ~ahova, ela m u nije ispla tio sav
iznos za ovce. On mu JC prodao 101 ovcu, 1 to 96 ovaca po CIJCnl oci IS ak1 , a preos talih p et po cijeni od JO aki. Od
ukupnog iznosa od 1.490 a ki isplatio mu )e ~a ~110 600 a k i) . Vi~j el i Mu ha med Enveri Kadi Zbomik, knjiga I , str. 301).
Poto sc predmet o dnosi na V1soko, o n Je llp1 a n za ove kraJeve.
Godine J 11 5/ 1703. sc ni za 100 aki ne m oe ku pi t i j e dna ovca, po to izvjesni I b ra h im sin Ah meda optuuje H usejna,
sina Ibra himova, da m u je p mclao 29 ovaca pu IlO aki i 19 ov nova po 168 a ki. Tui ga d a m u nij e isp latio sav iznos.
(Vidjeti Muha med Emc ri Kadi, Zbornik, k nji ga S, s t r . 100).

11) z3 20 _:~k~.i mog la. sc kupi~i obin~ ove::~ s rcdinu.m XV I vijeka. '{rijcdn.o;;t akc n~~e b ila uvijek is ta. Prema rie.
ima Hasan::~ Ka[IJ C:. o na IC u _ kr~ccm l?<;u o clu o pa la to l1ko cl~. sc ne ':11ozc. kup1L1 za 10 akc1 ono to se kupovalo za ject.Ju.
(Vidjeli o. Naki6.:~~c, .F-f(~san 1\.a(IJfl Pmscak, :-. tr. 76.) Govo ree.'. o uniVCI'Zilc tu Sah nu. u Is tanbulu (Osmansko Carstvo,

mnh,lll (mu halld )

hl'l' hilje f"ije('i iiiCI l l' ll l' : l liO!!\, !!01\lll'U
..s,lnHl ic il'dan IJog
mudil'l 1id (nlugawwid)
lice J..<>k n::~gl.l ' pravilno ui Qur'n1 1
- i laJ..tl>.ii::~. lin zadu >eno 7:.1 paljenk i gaen je sv je tl a
- in,1wJ..Itll' u 'mi,Ju nadgkdn iJ..a
- mull'll'llija (m ul :.~wa ll i)
upr;11 ill'li jednog 1 a kula
- in~po.: k1 o 1 kao IWdlvmi organ
- :-a kupi jal' prihoda
- pisa 1 (knjigovoda )
- domar (mura mmim )
- kura-i muasafili (qurdi-i mus:Hi1In) u a i Qur'ii.na
koji :,e navmcaju u damije kao putnic i i lu
ue Qu1'an
-za n:~kl:~njavanjc propu lcni h n::~ m az::~

II STEPENOVANJE SKOLA

a -

Pr-ema programu i

iz.uavartint

predmetima

Svaka ko la n osila je obiljeje osnivaa, to je donekle i razumljivo, je r se u gled jedne linosti nije mogao, ni kad je rije o kolama,
zane m a r iti. Meu1Jim, to n e znai da ugledne linosti nisu osnivale
kole ranga h arid m edrese (osnovica primanja 20 aki dnevno). Zbog
t oga se i p ost avlj a p itan je k ojeg su stepena bile kole, koje su podign ule u naim krajevima; kakav je bio n j ihov poloaj u sklopu kola
osmanskog p erioda; gdje i kako ih svrstati? Pojam medresa ne znai
n ita d ru go do kola, bez obzira na njen program , ui. i. iri, bio on
vjerskog il i svjetovnog k araktera.
Izuavani p redmeti su naj tipiniji ele menat za definisanje step ena jedn e k ole i odreivanja njenog pravog mjesta. Poznato je da
su predmeti izuavani odreenim redom, od jednostavnijeg ka sloenijem. I majui u vidu taj elemenat lano se moe odrediti gdje kolu
svrstali. Istina, predmet moe biti izuavan i na veoma nestruan
nain, io zavisi od preclvaa. Takav sluaj nam je predoio Allamek,14)

Prema tome, primanja u prosvj e ti, pretvorena u n a turalnu vrijednost,

izgledala bi ovako:
Godina:

S kola:
GH medresa,

946/1539

(SO

aki)

Mlakoeva,
(40 aki)
Firuz-begova,
(20 aki)
Kemal-begova,
(20 ak i)

Dnevna primanja profesora

pet s la bijih ovaca ili 3,3 bolje u stadu
kupljene,
etiri

slabije ili 2,2 3 bolje ovce,

d1ije slabije ovce ili 1,1/-l bolje ovce,

dvije slabije ili l,l -l bolje ovce,

Kara oz-begova

1700.

(20 a ki)
GH medresa,
(50 aki )
M a lkoc va ,

Fi ruz-beoova
(20 aki)
'
Kemal-begova,
(20 ak i)
Ka ra loz-begova
(20 ak i)

dvije slabije ili 1,1/-l bolje ovce,

45,4% od vrijednosti jedne o1cc,
36,3% od vrijednosti jedne OI'Ce,
18, 18 od vrijednosti jedne ovce,
18, 18 oci vrijednosti jedne ovce,
18, 18 od 1rrijeclnosti jedne ovce.

Prva cifra LJ ovoj tabeli znai broj osoba ko il' rade na istom
poslu, a druga 1risina li nih primanja s1ake osobe.
1-1) H. Sabanovi, Kllji:;.el'trost nwslitllal!a BiH 1111 OIIJI.!IIIIIIIlinr i<:zctl/11,
Sv je tlos t, Sarajevo, s tr. 133.
JJ)

f
u U\odu s\oje glose na Bejdav.ijev 15) komentar poglavlja AI-Kahf iz
Qur'ii11a.
Prvo stepenovanje kola koje sprovodi veliki veZJir Muhmud1Jaa
u o manskom kol tvu, baziralo se na predmetima, o dnosno glavnom
djelu kljunog predmeta. 16) Prema ovoj raspo djeli postoja1i su slijedei
stepeni kola:
l - J1arid i dahil m edrese. U hru:id m edrese spadale su kole:
a - Sruh-i Miftal1 , najnii step en. Ime je dobila p o djelu
Sarll al-Mifttih iz podruja strilis tike od As-Sayyid aSarifa al-Gurganija,ll)
b arl;l-i Ma,akif, srednji stepen, po djelu Al-Mawliqif
iz apologetike od Gurgan.ija,
e - Keaf-i Zamal1eri, najvii kurs, po djelu Al-Katif
prava od Marginanija. 1B)
C dahil medrese spadale su:
a - Hidaye - nii kurs, po djelu Al-H idtiya iz islamskog
prava od Margina11ija,
b - TaJvih, srednji kurs, po djelu At-TalwUy_ liz po druja
usui al-fiqha od Sa'aduddin at-Taftazanija19) i
e - :1\:eeaf-i Zamaheri, najvii kurs, po dj elu Al-K atif
an)wqa'iq allanzH, iz podru ja egzegeze Qur'ana od
Zemah v erije.20)
b - Scepegovanje kola pre111a vakuf-namama - linim pri manjima i kamm-nami Sultana Fatiha M ehmeda.
Raz\Tstavanje kola u kategorije prema glavno m djelu kljun og
predmeta bie dopunjeno u cijeloj o manskoj Turskoj stepenovanjem
na bazi kanun-name i linih primanja profesora11) poevi od medrese
od 20 aki dnevno pa nadalje. Na toj osnovi kole su svr s tane u :
l - dvije harid medrese (i btida-i h arig i h areket-i harig)
2 - dYije dahil medrese (ibtida.,j dahil i ha reke t-i dahil)
3 - Musile-i sahn ili tetimme medresa i
~ Sahn-i seman kao najvea obrazovna institucija.
Kandidat koji bi htio studirati na Sahnu, morao je proi !Qroz
oYaj niz kola {1 - 3) i ako bi uspio, mogao je nastaviti s tudirati na
Sahnu.
1;) Na~rudclin

692 1291 J

Abu Sa'id 'AbdulHih b. 'Umar al-Bay<;!awi, aafi 'i, (umro

1) I H. Uzuncarsi1i, Osmanl:i Tarihi , svezak II, str . 585, (tree izdanje,

Ankara 1975)
17) 'Ali b. MuJ::Jammad al-Giinl;ani, (umro 816/1413).
18) Burhanudclin 'Ali b. Abu Baldr al-Marginani, (umro 593/11 96).
19) Sa'dudclin Mas'ud b. Umar at-Taftazani, (umro 792/ 1389).
.
1fiJ MuJ::Jammad b. 'Umar b. Muhammad b. Ahmad al-Hawarizmi az-ZamaMan, (umro 535/1144).
11 ) J H. Uzuncarili , Osmanli Devletinin Ilmiye Tekilati, Ankara 1965,
~tr

248

56.

P redmeti p rvog s tepena harid med rese bil i su:

a - al-h isab (raun - m atematika),
b - a l-hay'a (kosmografij a),
e - al-gada! (disputacija, d ij alekti ka)
Predmeti drugog ste;pena harid i dah il medrese bili su:
a - al-'uhi m a l-muqaddima (uvodne znanosti)
l - a!)-!)arf (gramatika arapskog jezika),
2 - an-na.J::lw (sintaksa),
3 - al-Wad' (nauka o pojmovima),
4 - a l-i tiqaq (etimologij a rijei),
5 - a l-handasa (geometrija),
6 - al-l)isab (raun - matematika) i
7 - al-m una~ara (disputacija)
b - Logika po djelima:
l - l sag6gi (arapska verzija eljela Eisagoge od PorphiniusJ,
napisao al-Abhari),
2 - Sari] al-Faniti (Komentar Isagogiya od AI-Fanarija)"l
3 - Husam-i Kifi (iz logike) i
4 - Matil'i ar/;1.7: (komentar Matalija).
P rimjeuj e se ela su u haricl kolama prvog stepena izuavani
predmeti tzv. a l-'ulii.m al-guz'iyya (osnovne ili parcijalne znanosti) a u
kolama drugog stepena (harid i dahil medresa) izuavani tzv. al-'uh1m
a l-muqaddima (znanosti vieg s tepena ili uvodne znanos ti).

I tetimme kole imale su dva stupnja koji

udbenicima izuavanih predmeta :

u se nazivali prema

kljunim

nii kurs - Miftah kola, po djelu /vli{ti/;1. al-'uli.im od A~

Sakakiya,23)
b - $ arh ai-Tallv"i/;1. (komen tar djela At-Taltv'i/;1. od At-Taftazaniya.
Izuavani su predmeti :

a -

2 -

3 -

logika, udbenik Sar/;1. a-Samsivva, osnovno djelo napisao

Al-Qazwiru"4)
retorika (al-baJaga), udben ici:
a - Sar/;1. al-Miftiil}., od Gurganiya,
b - Muhtasar al-ma'iin"i od Taftazaniya,
e - Al-Mutatvtva/ od At-Taftazaniya,
is lams ko. pravo (u!)fll al-fiqh) , udbenici:
a - AI-Tawd"i/;1. od 'Ubaydu lla h ai-Mas'flda,25)
b - $arh at-talll'l/;1. (komentar eljela At-Tal\\'i(l, od At-Taftazaniya)

22) Sa m s uddin MuJ:! ammad b. Hamza ai-Fnniiri, (umro 834 1430).

2J) Siraguddin Abii Ya'qiib Yiisur b. Abu Bak ir B. MuJ:!nmmad b. l \ t

as-Sakak i, (umro 62611228).

24) Mul)ammad b. 'Abdunahmiin b. ' Uma r al-QaLwini, (u mm /_N l ~.lS!
ZS) 'Ubaydullah b. Mas'lld ai-Bubiin, (um m 749 !346).

J
~

1 a
na o man
a -

b -

e d -

apologetika, udbenici :
a - ar?~ at-Taglid od At-Taftazaniya,
b - ar~ nt-Tall rl)t (komentar djela At-Talwih)
e ar?t at-Ta11tili (kom en tar at-Tawaliya od I sfal1aniya,
osnovno djelo 11a pisao Al-Qac;ii alBayc;iaw1) 26)
Salm-i seman kao 'n ajvioj obrazovnoj instituciji toga vremeke Tw-ske izuavani su predmeti:
at-taf ir (egzegeza Qur'ana), po djelu Al-Katif od Az-Zamah ariya,ll)
al-Kalam (apologetika) po djelu a1)2 al-Mawtiqif od AlGurganiya. Osnovno djelo je napisao Alau ddin al-Igi.28)
al-fikh Ceriat ko pravo), po djelu AI-Hidaya od AI-Marginaniya i komentarom od Akmaluddina ai-Bayburtliya,29) i
usul al-fikl1 (temelji islamskog prava), po djelu MuTJ, tasar
al-Mrmraha.3(j)

Studenti Sahna zvani danimend (uen ovjek) ako uspije .i dobije diplomu, tie novo zvanje >>mulazim (pri pravd1ik). Kao takav
on se registruje kod kazaskera i eka red da bi b io negdje postavljen.
To ekanje zO\e e nO\bet. Pravo postavljenje, za onoga ko ode u
proHjeru, bie na nekoj od ha rid medresa i primae plau od d vadeset aki dnevno. Dalji njegov napredak zavisi od njegovih s posobno ti.31)
0 Yaj skupni program bie kasnije p roiren na in terven ciju sultana Sulejmana Zakonoda\ca, koji je na sjevernoj strani svoje damije
podigao jo etiri kole (957- 963/ 1500-1556). Dvije su imale strogo
definisani program, jedna za izuavanja hadisa (predanja) i druga za
izuaYanje medicine. Njima j e sultan Zakonodavac dao najvi i s tepen,
dodijelhi profesorima medicine nagradu o d 60 aki dnevno, a profesorima Dar al-hadisa, 100 a ki dnevno.
Izgradnjom o\ih kola, sultan Sulejman Zakonodavac htio je ispuniti jednu prazninu u prosvjetnom sistemu o smanskog Carstva i
obezbijediti obrazovanje kadra iz oblasti matematike, kozmografije, i
1.ehnike medicine i hadisa. Kada bi neki uenik zavrio haricl ili da h il
kolu, a ne bi elio nasta\'iti obrazovanje n a Sahnu mogao bi nastaviti
na nekom od novootvorenih fakulteta uz pre thodno obrazova nje u dopunskim ~>kolama tzv. musila-i Sulaymaniya koje su n amjen ki bile
sline tetimmi kolama Sahna, ali razli6ite p o svom strunom i s trogo
definisanom programuY)
'Abdullah b. 'Umar ai-Bayc;lawi, (um ro 68511286).
'J ~1ul;lammad b. 'Umar az-Zamahari, (umro 53811143).
:!SJ 'Abdurral:).man b. Ahmad al-Jg], (umro 756/lJ55).
:!'lJ Akmaluddin Bayburul ti se smatra njegovi m najbolj im komenlalO
rom Vidjeti I. H. Uzuncarsili, Osma11l i Tarihi, str. 251 2 na pomena 2.
~'

~) Djelo je poznato pod gornjim imenom meu na u nim krugovima.

PrawJ mu je ime Mu111~ha ~s-su'al wa 'al-amal fi 'ilmay al-u~ill wa al-gaclal.
DJelo Jt: nap1sao Abu Amr Utman b. 'Umar, poznat pod imenom l b n alHalrib, (umro 646 1268).
J O. l\akievi, n. d. str. 129, osl a njaj u i sc na vakuf-namu sulta na
fatiha Mehmeda; Dr C. Baltaci, n. d. str. 56.
- O ~akievi, n. d. str. 130.

250

J edan drugi vid stepenovanja kola definisan je kanun-namama

sultana Mehmeda 1029. (poinje 08. decembra 1619), a to je najinteresantniji period za djelovanje kola u naim krajevima osmanskog perioda. Odredbe kanun-name su bile veoma decidivne, izmeu ostalog,
i kod definisanja lin ih primanja radnika u prosvjeti. Prema odredbama ove kanun-name najvia primanja mogu iznositi 50 aki dnevno.
Taj iznos je odreen za profesore Sahna. Neka vtia primanja ova
kanun-nama ne predvia .
U kanun-nami se obrauju tri vana momenta unutranjih propisa vezanih za a dministracij u:
l - rangiranje .i titulisanje,
2 - lina primanja ~
3 - kazne.
U njoj se govori, izmeu ostalog, da je ejhusilsam reis as-ulama;
preclsjednrik svih uenjaka. I uitelj sultana je takoer poglavar uleme.
Poeljno je da oni budu pod okriljem veEkog vezira. Muftije i ostali
uenjaci (ulema) imaju prednost nad vezirima.
Profesori Salma su u rangu natkadije jedne oblasti. Oni su svojim poloajima iznad svih sandak-begova. I profesori dabi! i harid
medresa su u rangu natkaclije. Profesori harid i dahil sahna primaju
po SO aki dnevno. I profesori Aya Sofiye su u istom poloaju i mogu
dos tii ista primanja.
Prvo zapos lenje pripravnika (mulazima) na nekoj koli donosi
mu dvadeset aki dnevno. Po zaprvetku pripravikog staa, primanja
se poYeavaju na 2S aki. Njegovo napredovanje se ogleda u linim
primanjima i prelascima iz kole nieg Lt kolu vieg ranga. Tako on
napredujui

30
3S
40
4S

ostvaruje primanja:

aki
aki

dnevno,

aki
aki
aki

SO
..
PPilikom pnJema kod sultana, prema ovoj kamm-nami, profesot i
od SO aki dnevno, sj edaju poslije kadije od SOO a ki dnemo. Kadija
od SOO aki dnevno moe postati samo profesor Salma, ako ode s
profesorske slube u sudstvo. Profesor Sahna, prema O\'Oj kanun-nami
moe zauzimati poloaj kazaskera, a profesori kola od 20 akci dnemo,
ako odu u s lubu s udstva, primaju kao kadije 45 aki dne\ no.
Profesori Sahna, to znai s primanjima od SO aki dnevno, ako
predaju u clahil medresi djeci velikog vezira primaju, prema i toj
kanun-nami, 60 aki dnemo, a ako predaju djeci ,ezira, po SO aki
dnevno.
Odredbe ove kan un-namc unijele su jo jednu novinu, neku vr tu
apa nae. Nju nisu ostva r ivali svi s lubenici, niti u jednakom iznosu.
Ka nun-namom sc odreduje:
- sinovi muftije (velikog mulc i uitelja -ultana - hode) rasp olau primanj ima od 60 aki,
- sinovi profesora Salma 20 aki, itcl.l-')
Jl)

I. H . Uzuncarsili, n. d. str. 588.

:?51

Odr dbe .f(anun-nam o Jinin1 primanjima profesora i studenat

u dno ' U na de idi, \'akuf-nama nekoliko kola na vj]J krajeva (Sara
je,a. 1o tara, Lirna, Banj Luke)~ zabim va,kuf-nama nekoJjko srednjil1
i ,Lokih ~kola o man ke Tu1 ke~ tabelarno prikazane daju nam priblimo ~liku o ~ tepeno,anJu tih vkola.
Prilog broj 3: Lina primanja profesora i studenata
A i-

Prafe-

God.

ten t

B 9~-9:.

50-60

Student

I z v or i:

(uenik)

Tro ko vnik Fa tih

damije i imareta
M. T. GO'kbilgin, Edirne
11e paa livasi
tr. 30-f.

ahn-1 aman

-J.hn-

aman

1029 h.

50

K anun-nama . M ellmed-hana 1029. (poi'!Jje

50

08. 12. 1619),

Muhamed En veri
Kadi, Zbornik
124-138/ I G. H. Biblioteka, Sarajevo
I. H. UZJunr;ar$ili,

Osman/i lari/u~

tr. 584-585/2
J\lusila-1 ahn
Teri:nme
I\1edre a
BaJazida II.
Jedrena
:\1edre a elduke majke
Gaz1 Husre\
-bega

erez

Gazi H usre\ -beg,

Saraie\o
-

20

40

Is to, s tr. 184--186.

mjese.

50

I to, tr. 585.

M. T. Gokbilgin,
n. d., s tr. 91-95.

II

Vakuf-nam a Gazi
H usrev-bega, Spomenica
G. H . eiirisio
-godinjice, XXX.
Sarajevo, 1932.

Dar al-J:!aclis,
LiYnO

40

M.edrt:!>a M.alko(.e\a, dahil,

Sarajt:\'u

40

Karauz-beguva
mt:dre~a Mostar

aki
e.

12

m je

M . E . Kadi, Zbornik, 3
s tr. 73 Vakuf-n ama
Mustaf-bega b . l b r ahimagia GHB.
Sarajevo
Vidje ti zbirk u : 119, 12 1,
5312 od J 114/ 1702,
Knjiga 2, s t r. 128 u
prevodu A . Polimac,
GH B .

20

Za sve u enike d nevn o,

Vakuf-na ma Kara oz
-bega, broj 175 GHB.
Sarajevo.

S kole:
Kema l-begova
medresa,
Sarajevo

God.

iProfe\SOr

20

Fi ruz-begova

medresa u
Sarajevu

Asistent

Student
6

1 L. v or i:

Za sve uenike dnevno.

Vakuf-nama Kemal-bega, Sidili Sarajevskog suda iz XVI vi jek~
GH B, str. 28.
Berat o postavljenju
Fadlullaha kao profesora sa platom od
20 aki , M. Enveri
Kadi , Zbornik
~t r. 298. GHB.

Buq'a, a kasnij<.:
darul-}.ladis,
Banja Luka
Buq'a Sarajevo

15-25
ail<i

dnevno
20 grosa
god.

Vakuf-nama F. Sokolovi, rukopis br 209

str. 16. GHB.
Vidj..:ti M. E. Kadi,
Zbornik, str 120-124 5.
GHB.

Dervi-pai na
medresa u
Mostaru

10
drahmi
dnevno

Vidjeti H. Hasanded!L,
Kultunzo-istorijski
spomemci u Moscaru.

POF. X-XI, str 163,

Sarajevo, 196 J.

Prema ovim odredbama vidi se da su profesori Sahna, Bajazidije i Gazi Husrev-begove medrese ima li ista primanja (po SO aki:i
d nevn o), a sludenli sve tri kole is te s tipe ndije (po dvije ake dnevno),
- profesori ostalih kola od 10-40 aki pa i manje,
- s lubeno pos toje asistenti samo u tri ko le (Sahnu, Bajazidiir
i Gazi Husrev-begovoj m e dres i) sa po 5 ak i dnevno, odnosno u Bajaz idij i po sedam aki d nevno,
- sve kole su imale svoj e inte rnate (osim buq'a medresa), a
d jeca s u primala i s tipendije.
I maj ui u vidu ove brojne faktore, n uno je bilo po tajanje u'>t<~
ljcnih kriterij a pri izboru kandidata i po tavljanju na mjesto defin.._ano vakuf-namom, a u granicama tru no ti i teine predmeta.
III MJESTO GAZI HUSREV-BEGOVE MEDRESE U OKVIR
STEPENOVANJA KOLA OSMANSKO-TURSKOG PERIODA

Po poimanju s tepena Gazi Husrc\-bego\'e medrese ponekad ,,.

do lazi do nesigurnih p odataka iji se uzroci mogu S\'esti na:
- pogreno shvatanje pojma vie il i visoke kole i
- ne poz nava nje nad leno ti pri pos tavljanju profe~ora u O\ im
ko la ma.
Po laze i od izloenog s te penovanja ' kola (naclldnosti po-. t.\\ l j~
nja profesora i kadija, svrs tavanju linos ti osnivaa kola n:1 pr.:m> mk
s to u dru lvenoj hijerarhiji, s tcpenovanja ko la prema li nim priman t
ma prosvjetnog kadra i najzad stepcnovnnjc kola prema pr~dn1l'l 1111.t
ko ji su izuava ni na tim ko lama) saznajemo ela su ahn i uk,m.llllJ.l

'
a voji.h n ekoliko odsjek~1 (fa kulte ta), zatim medresa Aja Sofija i medresa E jub, bile visoke kole (mada se u vrijeme Fatiha ove d vije poljednje ' k ole ubt-ajaj u u le limme koJe), zatim ela se kole koje su
o niYali p rince\i, emiri, princeze i veziri, kao i nekoliko starijih kola
koje u osnhali sultani u J cd reni i Bz-usi ubrajaju u vie kole. Dobrim
dijelom te koJe su osnivane u provincijama, a i u ve i m mjes tima evrop ke Turske, pored Jedrene, kao na primjer u Plovdivu, Skoplju,
araje\ll itd. Meu takve kole pada j Dar a l-hadi u Jedre ni i Dar
al-hadi u Limu.
o,dje e po lavlja i p ilanje k o i k ad ima pravo ela bude postavljen za profesora medrese od 20 ak i dnevno p a nada lje. I zvori nam
gomre da bi vako ko zan-i Salm-i seman i Sulejmaniju dobio diplomu i z,anje mu.lazim i k ao takav, on bi se r egistrovao kod kazaske ra
1 cekao nainlenO\anje. To ise ki va nje zvalo sc k ao to je reeno na v.rbat. Ako bi e ueni k o,ih Yisokih kola opred ije lio za s lu bu u
sud t\ll, on bi poeo raditi s platom od 25 aki dnevno i napredova ti
bi. ako po roje i \i drugi uslo\'i, dok ne bi dostigao vis inu primanja od
1.50 akc1 dnemo. Po ta\'ljenja u lubu sa pla to m do 150 a ki bila s u
u nadlenosti kaza kera. Poloaj ili grupu Od 150-500 aki dnevno
mogli u dobiti amo profesori Sahna, i to a ko bi se s profesor s ke
~luzbe opredijelili za udstvo.3~) Naime novanja o d 150-500 aki d n evno
bih su u nadlenosti velikog vezira.
Na to se nadovezuje i pitanj e ela li je Gazi Husr ev-begova m edresa, kao \'ia, odno no visok a kola mogla ko lovati ta ka v kada r
koji bi bio ra,an kadru visokil1 kola osmanske Turske o kojima je
bilo rijeci. Da bi to dokazali , neki dobrona mje ni is tra iva i navode i
dokaze, za koje, naalost, moemo rei da nisu pouzda ni. Ia ko np r .
\1uhamed Emin Dizdar, t\'rdei da je o\a kola bi la vi okog s tepena,
kae: ... \'jedoi nam jedna vije t iz doba b osans kog val ije Jegen
!\1ehmed-pae. On nareuje da ne ki kandida t za er iat sk og su ca mora
u Husre\iji najprije (svriti) zavriti sve propisane nau ke, pa e te k
onda moi biti imenovan kadijom.35) To isto is ti e i M. Bei rbegovi 3").
!\eki ukazuju na \'isinu primanja profesora ove kole (50 aki dnevno),
a drugi 1 na to to se ona jedno vrije me zvala Seldukija, po njegovo j
majci Seldi.ukl. Posto je Seldzuka ki sultana Baj azida II, zna i , zakljuuju od , da se kola pribliavala gornjoj ljestvici u h ijerari1i j i vlas ti
osmanskog Carstva.
b) Mjeszo Gazi Husr ev-begove medrese u kolskom sist emu tursko-osmanskog perioda.
l. Proswmi smjetaj i lina priman ja p rosvj e111.il1 r adnika.
Po osnomim koncepcijama, Gazi Husrev-begova m ed resa je bila
utemeljena kao obrazovna institucija u ran gu vie ko le. Tom nivou
odgO\arao je prostorni smjetaj, lina primanja za.posle nog osoblja i
;oJ J. H l!zuncarsili, n. d. str. 588.
1' )
1'J

l H. l";zuncarsili, Osman/i D ev/e/inin flm iye Takilat i, s tr. 98.

M. E. Dizdar, Gazi Husrev-begova medresa, Spome11 ica Ga z.i f-luret begove etiris to-godin j ice, Sarajevo, 1932. str. SO.
ji,J M. Beirbegovi, Prosvjetni objekti islamske al'l1 itektu re, POF, XXXXI 1970- 71 , Sarajevo 1974. str. 279.
254

izuavani

predmeti. Kod ova tri osnovna faktora, Gazi H usrev-begova

medresa se pribliava Sahnu. To pribliavanje jednoj od kola sahna,
odraava hijerarhiju vlasti, moi i vel iine pokrovitelja. Tako nalazimo
da Gazi Husrev-beg podie svoju kolu sa 12 odjeljenja, a sultan Fatih
Salm-i sem an (osam kola) sa po 19 odjeljenja za svaku kolu, ukupno
152 odjeljenja, bez dopunskih kola (tetimme).
P ored toga, stepen Gazi Husrev-begove medrese poblie je ozakonila i kakmm-nama sultana Mehmeda iz godine 1029 (poinje 08. 10.
1619), koja je tano definisala da kole koje su podizali veziri i emin,
nis u m ogle biti u rangu kola koje su podizali sultani. To je moralo
uticati i na lina primanja zap oslenog osoblja u prosvjetnim institucijama. Pa ipak, poredei podatke o linim p rimanjima murtezike Gazi
Husrev-begove m edrese s primanjima murtezike Sahna, odnosno Bajazidije u Jedreni, m a da su nastali u vremenskom slijedu od oko pola
vijeka, u korist Sahna i Bajaziclijc, vidimo da su gotovo isti. Samo u
dvije ko le od osam kola ili dva [akulteta Sahna, profesori imaju
neto vea primanja. J edan od njih ima 80 aki dnevno, za koga "e
kae d a m u j e posebnom odredbom dodijeljena razlika od 30 aki.
Bio je to Mewlana Qassam-Qadi-zade. Drugi, Mawlana 'Arap imao je
deset aki vie od ostalih, to je moglo biti odreeno takoer posebnim
aktom kao i kod Mawlana Qassam Qac;II-zadea.
(Vidi prilog Lina primanja u prosvjeti institucija: Sahna, Bajazidije i Gazi Husrev-begove medrese.)

Tabela broj: 4- Lina pl-imanja u prosvjeti

~

....
~-M

Salm-i seman sa svojih osam kola (fakulteta)

894, 89S -

profesor
asistent
student
portir
ista

so
5

II

so
s

15x2 15x2
2
2
2
2
2
2

1488. J.J89.

III

IV

80

60

15x2

15x2
2

posluitelj
2
svjetlar
bibliotekar 2x5 (za sve kole Sahna)ll)

2
2

so
5

Bajazidija
893 H87.

VI

VII

50

50

15x2 15x2
1
2
1
2
2
2

1
1
1

VII
50
50
7
5
2 18-:2
1
2
:!
2
2
2

ll'l

e::~
JI

.,.. ",

o-5

-o
.j

11-:2
2

ll) T. M. Gokbilgin, Edirne vc Pa~a Li vasi, Fatih.. c:u:ni. n: imareti {fsta.nbul'cla) vakfi, Istanbul, 1952. tr. 300-304; T. M. Gokbllgm, n. d., Ba\':tzJd
II vakufleri, s tr-. 1-8 (1-148); Vakifijn Gazi Husre1-bcgo1'C damije, rvm cnica Gazi Husrcv-bcgovc e tiristo-goclinj il:e, arajCI'O, 1932, str. l- Xl.
XXV- XXXI.
~55

'
2. Ime kole

eki dobronamjerni istraivai ukazuju da se Gazi Husr ev-bcgO\a medre a nekada znla Seldukija, to j e tano, u namjeri da ukau
na znaaj kole i njen rang, jer je Selduka, majka Gazi Husrev-bega
bila kcerka sultana Bajazida II.
Odmah elimo ukazati, da davanje imena ko li, veui ga za hijerarhijsku Jjeshicu ,-)asti, kao to j e Gazi Husrev-beg prema ovoj
,-erziji, dao ,ojoj medresi ime Seldukija, ne znai odreivanje stepena
koli. Gazi Husrev-beg kao namjesnik imao je i bez toga pravo da
osniva kolu ,-ieg tepena, kao to i naglaava u svojoj vakufnami:
, .. da se od pomenutc svote (400.000) aki sagradi uzviena i veli an
stvena medre a ... vrs ta , iji bi a rhitekton ski izgled odgova rao n ::~
mjeni, kako je to definisano odredbama o m edresama koje podiu veziri i emiri.cc 38) U prothnom, kako bi se hvalilo da su medrese koj e
su osnhali ultani u Brusi i J edreni imale nii s te pen od Salma. Izriito se pominje da je Dar al-hadis koji podie sultan Murat II u J edreni
'kola do -!0 aki dnevnocc a na zemljak Ibrahimagi39) osniva istu kolu
u Limu i u uredbi o koli (vakufnami) odreuje prima nja profesora-muhaddi a 40 aki dnevno. Ovo jasno ukazuje da visoke li nos ti i njihovR
djeca ni u uvijek podizali vie ili visoke kole.
Ako je to tako, onda se moe postaviti pitanje pa zato Gazi
daje ime s,ojoj koli po majci Selduci, d a li iz ljubavi i
po;w,anja prema roditelju, ili pak, zbog politikog pres tia i ugleda
Hu~ re' -beg

~kole'

Pri odabiranju imena ovoj koli, svakako je ljubav prema roditelJu bila pri utna, a druga moguno l ili pretpostavka ne moe se
prihvauu iz d,a razloga:
- Sto je Selduka, majka mu, odred ila za n adzornog organa njena ,-akufa (91 4 /poinje 02. maja 1508) u Serezu, upravo njega rijeima:
.. svome smu, koga je na grudima othranila, slavnom ponosnom , sretnom i plemenitom Husrev-begu ... dnevno deset dirhem a, da prati s tanje njena Yakufa.~)
- Sto i sama Selduka podie svoju m edresu u Serezu sa dvanaest uionica u kojoj e predavati profesor racionalne i tradicionalne
nauke Za taj posao isplaivae mu se 20 aki dnevno, a uenicim a,
koji stanuju u navedenoj medresi i ue, 40 aki mjeseno svakom pojedincu.'1)
Prema tome, davanje imena nekoj kol i veui j e za odreenu
da bi se time pribliila gornjoj ljestvici u kols tvu i obezbijedino njen odreeni nivo, nije sasvim pouzdano.

lino~t.

JCW;

38 1 Uporedio Spome11icu Gazi H usrevbegove eriris to-godinjice, SaraJ932, str. XXV Il.
39) Vidjeu O. Nakievi, n. d. str. 231 rpa dalje; M. E. Kadi Zbornik

~tr 71-78 3, prepis iz rukopisa broj: 286. GHB. Sarajevo.

J M. T Gokbilgin, n. d. strana 185-191.
') \1 T Gokbilgin, n. d. str. 185 pa dalje.

256

'

3. Program kole i predmeti

Poredei programe ob razovanja iz raznog podruja i raznih vrem enskih period a, izloene u vakufnamama kola, saznajemo da irina
program a ko la trai i ir inu horizonta ob razovanja profesora. Profesor
je znao kakvi se uslovi t rae, a kazasker, odnosno veliki vezir, znao je
i li ne kvalifikacije kandidata i p rofil kole. Do proteiranja je moglo
doi, ali n e i osjetno, jer postojao je itav niz odredaba koje su onemoguavale bilo kakvo o dstupanje od opte prakse, npr.
- regis tracija kandidata po zavretku Sahna iti druge njoj ravne
ko le kod k azaskera R umelije,
- s tepen nap red ovanja kandida ta u slubi posredstvom iste L"ls titucije,
- preporuka ejhulislama i
- zahtjevi programa i potrebe kole, a potrebe kole, prema
namjeni i s lovu vakuf nama, mogu biti razliite.
Tako npr. u programu kole sul tana Bajazida II u Jedreni odre
duje se linost profesora ovim rijeima:
>> da bude savren, kompletan, s truan, uen i spreman. On e
predavati prema obiaju ... Predavae racionalne i tradicionalne nauke,
erijatsko-pravne i ostale nauke iz podruja arabistike. On e d rati
predavanja i konsultacije, pridravaj ui se pedagokih i metodskih principa izloenih u d jelu Ta'lim al-muta'allim. Za taj po ao isplaivae
mu se 50 aki dnevno; da asistent bude vrijedan i plemenit od koga
e svi studenti imati koristi. Od njega se trai da je visoko obrazovan
i stvarno Bogu predan. On j e obavezan da radi . .. predano i ozbi l jno,
ponavljajui preeno gradivo.
U medresi e se smjestit osamnaest uen ik a sposobnih za uenje
i usavravanje. Izuavae vjerske i erijatske znanosti (al-ulum ad-diniyya vva a-ar'iya) i u savravati se na princiJpima lijepog ponaanja.
Oni e se usavravati danonono, koristei profesora koji im moe pomoi . .. Oni e izuavati i pripremati se da s..: uvrste medu ue njake.
Takvim uenicima, njima osamnaestorici, davae se 36 :~ki dnevno . . .
svakom po dvije ake d n evno.~~)
Gazi Husrev-beg je neposredno odredio profil uenika, ocrtao
strunost profesora, uobliio program kole i predmete koji se imaju
izuavati. U formulaciji koja se direktno odnosi n:~ program kole :
n jen stepen , Gazi Husrev-beg j e bio precizan. To je obuh\'atio odredbama:
... da se od s pomenu te svote (400.000 aki) sagradi uzvi~cna 1
ve l i ans tvena ko la koj a e biti cijenjena meu odab ranicima i dostojans tven icima (... ) koj a e imat i dvanaest soba, u kojoj e ~tanov:Hi
s tude n t i (uenici) a ne nevaljale neznalice, vrs ta zgrada, iji bi arhitek tonski izgled odgovarao namjeni kako je to definisano odredbom u
kolama koje podiu veziri i em iri; (...) da u "koli, koju hoe (on Gazi
Husrev-beg, naa primjedba) da izgradi, uvrsti i uzdigne, a koju i'
uva ku fio oni m s tudenti ma (uenicima) koji izuavaj u racionalne' i trJdi cionalne nauke (al-'ulum al-'aqliyya wa al-'ulum an-n:~qliyya) i koji ,,.
~Z)

M. T. Gokbilgin, n. cl. str. 9+--95.

257

'
oplemenjuju , bude profesor ovjek uen , plemenit, savr en , is kusan,
koji pted~wanjcm i pisanom rij eju die zas tore s is ti na, osoba ije
obrazO\anje obuhvata spotedne i tem elj ne nauke, osoba koja je sposobna da p redaje i racionalne i ttadicionalnc disci pline. On e p reda,ati:
- aH af ir,
- al-harus,
- al-ahkam.
-al-usui,
- al-ma'ani wa al-bayan,
- al-kalam i
- ostalo to bude zahtijevalo mjesto i obi aj.
o,om po ljcdnjom odredbom kola je m ogla da os:wrem cni svoj
program i U\'Odi no\'e predmete koje bude zahtijevalo novo vr ijem e.
O<im toga. profc~or mora izdavati fetve (miljenje ili u,pute) date u
~mi~lu odgoYOra. kako da se rijei izvjesno p itanje u s kladu s islam~kim ucenjem.
Prema tome, Gazi Husrev-begova medresa j e mogla primi ti ! 2
u.:cnika (studenata), Bajaziruja 18, a svaka kola od osam kola Sahna
nu 15 ucnika (studenata), bez pripr avnika u d o pun kim kolama (teiimama a njih je \'aka ' kola Sahna imala po osam u Yakoj p o 12
uenika.

4. Profil linos ti nas tavnog osoblja

\'akufname kola su defini aJe pored visine li n ih p r iman ja murtezike t profile li nosti koje se trae za odreen o rad no m jesto. P r i
definis:mju profila linosti nastavnog osoblj a, ,eoma esto su zastupljena etiri bitna elemen ta:
- moralni lik,
- halifikovanje i obrazovanje,
- melodinost i pedagoka sposobnost i
- opis radnog mjes ta (ta e pred avati).
Tako se u Gazi Husre\-begovoj vaku fn ami zahtijeva d a p rofesor
bude uten plemenit, kompletan i iskusan, koj i e u smeno i p isi~1e no
otkmati koprene s istine, koji posjeduje znanj e iz glavnih i s porednih
nauka, koji ,Jada racionalnim i tradicionalni m znanos t ima, znai da su
sadrane pr\'e d\'ije kategorije. Od profeso ra se trai da svoji m p red aYanjima Usmeno i pismeno omoguuje sluaocima d a spoznaju istinu izua,ane grae. Time je obuh ,aena i trea kategorija. Au tor se
pono\'o \Taa na treu kategoriju - pedagoke kvalitete profesora.
Profe5or mora odravati predavanja svakim d anom , osim u da ne uob iajenih praznika. PoHemeno dolaenje na predavanje, bilo pro[esora
bilo studenata, odraava se negativno na kvalite t nas tave i usvajanje
gradiva. Zato osniva kole i insistira: ... Niko od s t udena ta niti p rotesara ne smtje izostati sa predavanja. Sa predavanja profesor moe
,zo~'i.ati jedino kada postoji za to opravdani razlog, zako nsk i, a s tudt:nti, prazni(:n,m danima i u vrijeme o dmora, kako je to pozna to i to
nema potrebe obja.Snjavati.43)
1

258

Spomemca Gau f-l usrevbegvve e tiristo-godi 11jice,

str. XXVJ L

Profesor izdaje i erijatska pravna m ilje nja na pitanja koja mu

budu graa ni pos tavljali, koris tei se stavovima pravnih kola i m iljenjima izloenim u djelima o raznim pitanjima. Njemu e se dodijeliti
i s luba poa snog nadzora nad vakufima za svo vrijeme i vjekove.-14)
Time bi bil a upo Lpunjena t rea kategor ij a dok je etvrta definisana predme tima k oji se ima ju izu avati .
S. Registracija svrenika visokih kola kod kazaskera i
postavljanje p rofesora
Da bi n eka k ola b ila visoka, ona mora im a ti nekoliko elemenata.
Svi elem enti moraju biti prisutn i. J edan od t ih elemenata jeste i nain
pos tavljenja. Turs ka administ r acij a je tano odredila ko moe biti kadija a ko profesor na r enomiranoj koli. Da bi to ostvarila ona vrlo
rano unos i novinu regis tra cije k andidata kod kazaskera, a poto se
a p solventi Sahna i kasnije Sule j manije, po zavret ku studija registruju
kod k azaskera i koji ih upuuje n a odreene poslove, u kolstvu ili
sudstvu, o vis no o strunoj sklonosti k andidata i izraenoj elji, a druge
ko le se i ne sp ominju ko d tog regist rovanja, zakljuujemo da druge
kole nis u ni b ile u rangu ovih.
To kom X VI i XVII vij eka, a to je p eriod procvata prosvjete u
osmanskoj T urskoj, svrenici odnosno diplomirani na drugim kolama
n isu m ogli b iti p os tavljeni ni na kolu Od 20 aki dnevno<< . Kadar potreban za takve kole kolovao se na Sahnu i Sulejmaniji. I to zakljuujemo n a osnovu izbora kandidat a za postavljenje i samog postavlje
nja koje stie isklj uivo iz Istanbula. Ovo znai da je prethodno kandidat m orao biti registrovan kod kazaskera.

Najzad, ono to je naj tipinije za napredovanje profesora i vis ine s tep ena jedn e k ole j este to to nismo nali n i jednog profesora
da je doao sa Sahna za profesora Gazi H usrev-begove medrese, to je
i logino, jer bi njegova primanja bila manja, a on sam na neki nain
degradiran. N jihova kretan ja u slubi id u od nieg k a viem, od 20 aki
dnevno u k olstvu, odnosno 2S u sudstvu , pa n agore.
IV Z a k l j u

ak

Gazi Husrev-b egova m edresa nije bila u rangu visokih kola to

se ela zakljuiti n a osnovu n e ko liko e lemen ata koji bi se mogli svesti
na s lij edee:
l - to su svren ici Salma i Sulejm anije po zavretku visokog
ob r azovanja r egist ro vani kod k azaskera u Istanbulu i ekali postavljenje u prosvjeti ili suds tvu, m ak ar se rad ilo i o malom mjestu, a
s vrenici Gazi Hus rev-b egove m e drese nisu;
2 - to su se svi n ai do sada poznati m is lioci toga perioda ugl::wno m k o lovali, u p eriodu sticanja visokog obrazovanja van Saraje,a,
to zn ai da u nj emu n is u pos toj ale ta kve visoke prosvjetne institucije;
3 - to je kazas ker post a vljao profesore (u ran gu od 20 aki
do J SO a ki dnevn o), to z n ai ela je takvo lice ve od ranije regi tro44) I s to, s tr. XXVIII.

:?59

l
,-ana k od kaza kera , za to nis u ima li prili ke s vrenici Gazi Hu srev-b~
gO\e medrese;

-l - to je Jica na poloaju s p latom od 150-500 aki dnevno

postad jao \'eliki \ezir, "to znai da s e dosije ta kviJ1 lica prenos i iz nadleno- ii kazasker a u nadlenost velikog vezira ;

5 - ' to \Thovna ad minis tracija os m a n ke Tursk e n ije nikada

htjela ispu titi ko nce iz svoji11 ruku kod pos tavljenja na kljuna mjera pros\'jete i udstva, n ego je inila sve da bi mogla imati to bolji
U\i d u zbiYanj in1a na terenu i pos tavljenje prosvjetara i kadija, pa j e
i defini aJa 0\ako t rogi k ri terij kod naimenovanja u ovom sektoru.
a m i razlog da bi in1ala bo lj i u vid u zbivanjima na terenu govori
oe\i dno da je adminis tr acija osmansk e Turske u Istanbulu h tjela tacno zna ti koga irna na tere nu n a tim poloajima , od najnieg do naj\ieg.

Pa ipa k, na osno,u s tepe novanja kola ptema prostornom smjetaju, prema izu aYanim klj u ni m p red metima, prema odredbi kanunname sultana Mehmeda, prem a li nim p r ima njima profesora, a s is tenata i studenata, i najzad prem a odredbi samog vakifa, moemo zaklj uiti da je Gazi Husrev-begova m edresa s vrs tavana u red viih obr azovnih in titucija osma nske Tur ke, da s u Sah n, Sulej manij a i Aja Sofi ja
u Rurneliji (evropsko m dije lu Turs ke) kolovale visoko obrazovni kad~u
pOtreban za ud tvo (kadije, muftij e) i prosvje tu (od 20 ak i dnevno p a
nadalje), a ost a le kole da su bile lien e tog prava za cij elo vrijeme
osmanske Ylasti u naim b-a jevima, da s u svr enic i svili os talih kola
koji su nastojali nastaviti obrazovanje u I s ta nbulu n a visokim kolama
morali sticati dopunsko o br azovanje u Te timmi (dopuns kim kolam a
Sahna ili SuJej manije) meu koj ima i s vrenici Gazi Husrev-begove m edrese u Sar aje\'u, a po zavr etku o vih visokih kola napredova! i prema
Tabela broj : S
PROFESOR
profesor s platom od
20-50 aki dnevno,
kole

KAD lJA

MUFTIJA

l btida-i haric
Hareket-i ha-ri<;

25-15()45)

l btida-i dahil
Hareket-i dahil
Mu sila-i Sahn

45
)

~udstvo,

kad ija s platom od

a,ki dnevno
u va roiti
kadij a s pla tom od
150-300 a ki dnevno
u veem m jes tu
kadija s pla tom od 300
aki d nevno (u 32 velika mjesta)

I. H. Uzun<;ar~ili istie da apsolvent Sa hna ko ji sc op redije lio ta

startuje s 25 akoi primanja dnevno, a ne 20

a ki

kao to navodi

H l naldik u djelu Osma11kso Car st vo u prevodu Milice M i hajlovi , S rps ka

knjievna zadruga, Beograd, 1974, s tr. 243. Uporediti I. H . Uz un <;a r~ ili , n . cl.,
5''w..ak I J, str 588.

26()

PROFESOR
profesor s platom od
50-60 aki dnevno
kole ............................................ :

K ADIJA

MUFTIJA

Sahn-i sem an
a - l bbida-i aHm i!?li46) i
b - H a r eket-i

kadija s platom od SOO

aki dnevno (kadija
Meke, Jedrene, Medine,
Bruse, Kaira, Damaska,
Alepa i Jerusalema, zalim Srajeva, koje ostvaruje lo pravo 1581. postavljanjem Ridwana
(Rizvana) efendije muflijom Sarajeva u rangu
Od SOO aki).47)

a l tmi~ li

Profesor s platom od
60-100 aki d nevno,
kole .......................................... .

Musila-i S uleymaniya, Suleymaniya,

Dar al-Hadis

Carigradski kadija
Kazasker Anadola
Kazasker Rumelije
Seyhulislam

46) Kanun-na.ma s ultan Mehmeda od 1029. h. ne poznaje ibtida-i altmi!?li pri Sa hnu, niti H areket-i altmi~li, nego haric;: i dahil Sahna to
odgovara optem programu osmanskog kolstva. Uporediti M. E. Kad i.
Kanun-nama S ultana Mehmeda, Zbomik, str. 124-138/I, GHB, Sarajevo.
47) H. Inaldik je svrstao i Sarajevo u gradove u kojima k adija prima
300 aki. Mec1utirn, kadija Ridvan, koji prima 300 aki dnevno postaje kadij.l,
pmfesor i muftija Sarajeva s p rjma njem od SOO aki dnevno, jer je Sarajevo jo od ranije pos talo kadiJuk od SOO aki dnevno. Poto je Sarajevo
bilo odranije u rangu od SOO aki (kadiluk m awJawiyya t), to se u pismu
objanjava da e p11i.manja ovog R:idvana biti SOO aki. Vidjeti M. E. Kadi.
Zbornik, knjiga 3, str. 66. GHB, Sarajevo; H. Kreev1jakovi, Spome11ica
Gazi Husrevbegove etiristo-godinjice, s tr. 148, Sarajevo 1932.; L H. Uzuncarsili, u svom djelu Osman/i Devletini11 !lmiye Tnskilati, st!'. 96, i tie da
je Sarajevo postalo kadi luk: od SOO aki dnevno, 1S8l. godine.

261

G.4.ZI HUSREFBEG,S MEDRESA IN THE

OTTOMAN-TURKISH SCHOOL SYSTEM

The tolni sy tcm of education a it was in the Arab world was

tranferred for tl{e mo t part to the non-Arab territories of the Isla mic
" orld , e peciall) after the example of the N i a mia sch ool at Baghdad.
o there came into exi tence a who le cries of sch ools in Ottoman
Turkey. The popularity of the e schools was diminish ed by the bui lding of the ,, almi cman c hool (eight schools) in I s tanbu l. This
chool became the model la r the chools later built in the Ottoman
Turke\ . l n thi:. studv and comparison wc notice that the curriculum
of the Gazi Hu rerbeg's medre a contained a ll ubjec ts t h a t were
tudied at the Sahnu school, as the highes t educational institu tion of
Ottoman Turkey, tha t the incomes oi the employed personal e t Gazi
Hu refbeg~ medere a were in the range of the personal in com es of
the taff at the Sah nu (50 aki daily) and that the number of rooms
a\aiiable for at Gazi Hu refbeg' medre a approache o ne of the eight
ahn ~chool.
Those who completed their studies at Gazi Hu refbeg's m edre:.a
had to pas through upplementary sch ool at Sahn or Sulejmania, it'
they wanted to continue their educa tion at the e two hi gh sch ools.
After completion of the e schols they had the right to be appointed
at schools of 20 aki daily, or in the judiciary, the ad ministra tion o r
to ad,ance according to the fixed order.

262

Prof. Kasim

Hadi

GAZI HUSREVBEGOVA MEDRESA U SARAJEVU

(u razdoblju od 1920. do kraja 1982.)
Gazi Husrevbeg je u glavnom gradu nekadanjeg vilajeta Bosna

osnovao dvije s voje kole: medresu, za ope obrazovanje i hanikah, derv i ku strunu kolu. Obje ove kole postojale su kao zasebne ustano\e
vc do unazad ezdesetak godina. Nakon niza reorganizacija i reformi
nas talih u drugom desetljeu ovog naeg s tolj ea, dolo je u kolskoj
1920/21 godini do spajanja ovih dviju Gazi Husrevbegovih kola, pa je
zajednika kola prozvana Gazi Husrevbegova medresa. U prethodnoj
godini i Kurumlija m edresa i H anikah b ili su ostali bez u enika, kako
to tvrd i Dizdar Muhamed Emin ef. u svom radu o Gazi Husrevbegovoj
medres i, objavljenom u Spomenici Gazi Husrevbegove etiris t o-godi
nj ice, Sarajevo 1932. Obzirom na takvo s ta nje u novoformiranoj Gazi
Husrevbegovoj medresi u Sarajevu poe lo se otpoetka- s primanjem
u enika u I razred. U prvim dvjema kolskim godinama primani su ue
ntc.l u I razred , a li k ako su pros torije b ile nedovoljne (u ulaginom
dvoru, koj i nije imao drugog kata, bio je smjeten mekteb), to se nil
godina (u 1924/ 25, 1926/ 27 i 1929/ 30) nisu primali novi uenici. U kolskoj 1928/ 29 nije otvoren IV razred (kako tvrdi Dizdar, a prije e biti
da nije otvoren V razred i da se rad i o ta mparskoj greki), jer su
uenici preli u eriatsku kolu. Zna se, medutim, da su u Seriatsku
s ud aku ko lu priman i ue ni c i najmanje
malom maturom, dakle, nako n zavren a et ir i razreda m edresa i eria tske gimnazije i poloene
ma le matu re.

Kasnije promjene
U a ugus tu 1925. Va kufs ko-mearifski sabor, na prijedlog Ulema-mcd lisa odo brio je Pravilnik o Gazi Husrevbegovoj medresi u Sarajevu. Taj je Pravilnik sadravao: ope p ro pise, nas tavni plan i di ciplins kc propise. Pre ma tom Pravilni ku bilo je zamiljeno da Gazi Husre\begova med tesa bude via m ed rc ::t (Alija). Da bi e pripremili kandidati za Alij u p l'ivremc no u otvorena dva teaja, oba e po ctui
godine traja nja. Uen ici su bili unutranji (dah ilijje) i vanj ki (hariclijje), koj i s ta nuju izvan zavoda.

:?63

U I razred prip1avnog teaja mogli su se primati uenici koj i

u nan-i!i 10, a nisu prekorail i 14 godina, d uevno i tjelesno potpuno
zdra1i, koji su uspjeno zavriti osnovnu kolu i koji dokau pred nasranlikom medrese da znaju razgovje tno uiti Kur'an.
Poto tare zg1ade Kur umlije i Hanikah a nisu bile do voljne, a
ni podesne za kolu i in ternat, to se u kolskim godinama 1927/ 28. 1
1928/ 29. morala drati nastava u nekim ra zredima poslije podne u
prostorijama Gazi Hu revbcgova m ektreba u ulaginu d voru (Dizdar,
u istom radu). U 1930. mekteb je preseljen u zgradu u Hrg i a ulici,
a njego1e u pro torije preuzete za Gazi Husrevbegovu m edresu . U
godini 1931. na ul aginu dvoru dograen j e drugi kat, dok je s tara
zgrada Hanikaha preuraena za jeme k-odaju , banju i druge pomon e
pro torije (i to, str. 5-+).
Alija je bila smjetena u s taroj zgradi Kurumlije. Meutim ,
ona je bila kratka vijeka. Zavrila ju je samo jedna gener acij a, u kupno
o morica rudenata. O tome vidjeti opiran rad hafiza Mah muda Traljia u Gla niku VIS-a, broj 3/ 1978, str. 255-267. Nakon osnivanja
\ 'ie islamske eriatsko-teoloke kole u Sarajei'U, koja je otpoe la
rad ujesen 1935, nije l'ie bilo ni potrebe za >>Alijom<<. U daljnjem toku
svoga postojanja Gazi Husrevbegova medre a je osmorazredna srednj a
' koJa poput Velike medre e u Skoplju, Gazi I sabegove med rese u Skoplju i eriat ke gimnazije u Saraje1-u.
Treeg ap rila 1939. Vakufsko-m earifski abor u Sarajevu , n a prijedlog Ulema-medlisa, usvojio je Uredbu Gazi Husrevbegove medrese
u Sarajem. Gredba se astojala od ukupno 175 paragtafa, a imala je
o1aj sadraj: Ope odredbe, Nastava, kolska godina, Bmj u enika,
Medre anski red, Ocjenjivanje u enika, Prevo en je ue n i ka, Popravni
ispiti, Ispiti, kolska uvjerenja i svjedodbe, Uenika udruenja, Nastal'nici, Raznstavanje nastal'nika, Postavljanje nastavnika, Ispiti nastamika, Posebne duno li nastavnika, Broj sedmini h asova za n astam.ike, kolska administracija, Razredne starje ine, Razredna vijee, Nastavniki savjet, Lijenik medrese, Nadzor, P ravila inte rnata i
Prelazna nareenja.
Li n01oj je Jugoslaviji Gazi Husrevb egova medresa morala b iti
reorganizirana i reformirana prema novonastalim p rilikama. Osnovn o
je kolol'anje produeno sa etiri na osam godina, a srednje s u ko le
postale etverorazredne . Tako i osmorazredne Gazi H usrevb egove m edrese postupno nestaje, a umjesto nje (poput u itelj ski h kola) pojal'ljuje se petorazredna medresa s novim programom . Usp ut spominjemo da je i nekadanja erialska sudaka ko la u Sa rajevu ta koe
bila petorazredna i prema propisima o ra ngu kola i teajeva i to su
postojali u staroj Jugoslavij i, u novoj je Jugoslavij i svrenicima ove
kole priznavana via stru na sprema.
U ~kolskoj godini 1961/ 62. upisani su prvi u eni ci I razred a p etorazredne Medrese. Zadnja generacija to se u Medresi kolovala osam
godina maturirala je u kolskoj 1964/65.
U kolskoj 1949/ 50. zgradu ulagina dvora p reuzeo je F ilozofski
fakultet u Sarajevu (kasnije: Prirod no-matematiki) , a Medresa j e preselila u nekadanj u zgradu internata Ser iatske gimnazije u Dobrovo-

264

lja koj ulici. Kako je iz godine u godinu interes za Medresu postupno

rastao, I s la m ska je zajednica u godinama 1960. i 1961. dogradila novi
dio uz tu zgradu, pa su nastale mogun os ti primanja sve veeg broja
ueni ka . Kasn ije su vrhovni organi Islamske zajednice u SFRJ traili
povraa nje zgrade ulagin a dvora i kada je do toga konano dolo, pristupilo se njenoj adaptaciji i renoviranju u koju su svrhu utroena velika s reds tva. Kada s u, kon ano, svi graevinski radovi bili dovreni,
u jesen J976. Medresa se vratila u ul agin dvor i za njeno djelovanje
nastali su mnogo povoljniji i bolji uvjeti.

Nastavni planovi
Kroz proteklih est desetljea nisu u Medresi predavani uvijek
isti p red meti, ni ti je postojao stalni nastavni plan. Potovala se volja
velikog Dobrotvora i udovoljavalo se vremen._u i prilikama.

Nekoliko se predmeta ipak s talno predavalo. To su: Akaid, Arapski, I sla m ska kaligrafija (spoetka: Crtanj e i krasopis, prema Uredbi iz
1939. b ila s u dva predmeta: Husni hat i Krasnopis, te Crtanje, dok
je sada: Islamska kaligrafija i ornamentika), Fikh, Kiraet (sada: Kur'ani
-kerim), Povijest opa, Srpskohrvatski jezik, Zemljopis (sada Geografija).
I prije i sada, ali ne uvijek, predavani su predmeti: Ahlak (nije
ga bilo prije Uredbe iz 1939), Filozofija (prema Uredbi iz 1939. i sada),
Gimnastika (prema Uredbi iz 1939, sada: Fiziko i zdravstveno vaspitanje, Gospodarstvo (prema Uredbi iz 1939. i sada), Hadis (prema Uredbi iz 1939. i sada, !mamet (prema Spomenici u 193 1/ 32. u dva gornja
razreda srednjeg teaja predmet: !mamet-administracija, prema Uredbi
iz 1939. i sada: !mamet, hatabet i va'z), Logika (poslije 1925. i sada),
poslije 1925. predaje se: Pedagogija kroz svo vrijeme, pa i sada, PJvijest islama (po Uredbi iz 1939. i sada), Psihologij a (iza 1925. i sada, a
nema je prema Uredbi iz 1939), Tefsir (prema Uredbi iz 1939. u VI1
i VIII razredu svega 4 sa ta, a sada u III, IV i V, ukupno S sati. Turs ki
se ranije stalno predavao, a u zadnjim ga godinama ponekad nije bilo,
Gospodarstvo (iza 1925. i sada, a nema ga prema Uredbi iz 1939).
Predm e ti koji se sada predaj u, a ranije nisu predavani: Biologija,
Engleski j ezik, I slamska filozofija, Metodika, Openarodna obrana, Osnovi nauke o drutvu, Osnove prava, administracije i knjigovodstva,
Usuli-fikh, te Da've i Upo redno prouavanje religija.
U osmorazrednoj su Medresi predavani, a sada se ne predaju ovi
predmeti: Fizika, G raanske (pravne) nauke, Higijena, Kemija, Latinski jezik, Matematika, Mikat (islamska kronologija), Njemaki, Prirodopis, te Tesavvuf.
Broj

uenika

I brojno stan je uenika se mijenjalo. Najmanje ih je, izgled:~,

ne ra un aj ui sami poe tak djelovanja kole, bilo u kolskoj 1955/ 56
- s vega 84. Prema Spomenici u godini 1932. bilo je ukupno 177. ue
nika. Izmeu nj ih 125 je ima lo besplatan stan i hranu, samo je 6 pia
alo punu opskrbninu od Din. 600.-, njih 15 1
pola opskrbnine, a vanjskih
je ueni ka bilo svega 31.
265

U godini .1973. od ukupno 269 ueni ka u interna tu u Dobr ovoljackoj ulici bilo je svega nji h JO? i li 40%, u priva tnom j e smjetaju
bilo 134 il i sooo, kod mru telja je tanovalo 17 ili 6% j kod rodbine
ll ili -! 0 o.
C 110\'Cmbru 1982. U .Medrcsi ima ukupno 319 ueruka: 315 ih
je u internatu, a samo su et1orica vanjski, kod rod itelja u Sarajevu.
Mjesena opskrbnina je iznosila Din . 3.000.0siguranjem smjetaja i preh1ane za sve uenike u in ternatu
kole mnogo je uinjeno. U renoviranom ulaginom dvoru sve je zna tno
bolje i sreenije, nego je to bilo u kol i i internatu u Dobrovoljakoj ul.
Blizu 2J3 ueni ka stanovalo je van internata, e to u nehigijens kim i
zimi hladnim prostorijama. Bilo je pojedinil1 uenika koji su vie tro'ili na tan nego na hranu, jer su obu, a jo ee krevet u zajednikoj
obi, morali platiti, pa za hranu koliko im ostane, onoliko su i tro ili.
Bilo je i slu:aje1a da se pokatkad za hran u imalo samo toliko da se
moglo kupiti hljeba i aja. Dogaalo se da vanjski uen ici esto ne do
rukuju, pa bilo il1 je i da ne veeraj u. O m a terija lnim prilikama i neprilikama uenika Medrese Preporod je p r ijanj ih godina es to pi~ao. To je pisanje pod taklo mnoge pojeru ncc, a i odbo re I s lamske zaj ednice da kroz stipenruranje i putem dobrovoljnih priloga pomau
uenicima , pa kroz to i da njihovim roditeljima s manje brige.
Od epohalnog je znaaja za opstanak nail1 medresa i osnivanje
Islam kog teolokog fakul teta bilo usmjeravanje zekata, sad eka tul-fitra
i kurbana u Fond za izdravanje ovih naili pros1jetnili ust anova.
Koliko ili je zavrilo Medresu ?
Cini mi se da dosad nije rutko objavio podatke o tome, koliko
je ukupno uenika zavrilo Gazi H usrevbegovu rnedresu u Sarajevu u
Hemenu od 1920. pa do ove, 1982. godine.
\'e

srno istakli da je Gazi Hskrevbegova m edresa

otpo ela

rad

u kolskoj 1920/ 21. godini. Prl'e dvije generacije su , izgleda, nakon

zaiTenog IV razreda kompletne prele u eriatsku s udaku kolu u
Saraje1u. Trea generacija, koja je zapoela kolovanje u Medrcsi u

kolskoj 1922/ 23 , maturirala je 1930-e. Bilo ih je svega osam. To je bila

I generacija maturanata. Stanje je u narednim god inama, to se m a turanata tie, bilo ovako:
II generacija (u 1933)
III generacija (u 1935)
IV generacija (u 1936)
V generacija (u 1938)
VI generacija (u 1939)
VII generacija (u 1940)
Svega izmeu dva rata:
VIII generacija (u 1941 )
IX generacija (u 1943)
X generacija (u 1944)

9
12
14
18
22
25
108
34
20
12

S1ega za vrijeme rata:

\1atura nije bilo u godinama 193 1, 1932, 1934, 1937, 1942.

266

66
1945.

dc~ i

U novoj J ugoslaviji broj maturanata u Gazi Husrevbegovoj mebio je s lijedei:

(najmanji broj)
XI (ili I poslijeratna) generacija (1946)
XII (ili II poslijeratna) generacija (1947)
XIII (ili III gen eracija ( 1955)
X IV (ili IV) generacija (1956)
XV (ili V )generacija (1 957)
XVI (ili Vl ) generacija ( 1958)
XVII (ili VII) gen eracija (1959)
XVIII (i li VIII) gen er acija (1963)
X IX (ili I X) generacija (1964)
XX (ili X) generacija (1965)
zadnja sa 8 razr.
XXI (ili X I ) generacija (1966)
prve sa S. razr.
XXII (ili X II) generacija (J 967)
XXIII (ili XIII) gene racij a (1968)
XXIV (ili XIV) generacija (1069)
XXV (i li XV) generacija (1970)
XXVI (ili XVI) generacija (1971)
XXVII (ili XVII) generacija (1972)
XXVIII (ili XVIII) generacija (1973)
XXIX (ili XIX) generacija (1974)
XXX (ili XX) generac ija (1975)
XXXI (ili XXI) generacija ( 1976)
XXXII (ili XXII) generacija (1977)
XXXIII (ili XXIII) generacija (1978)
XXXIV (ili XXIV) generacija (1979)
XXXV (ili XXV) generacija (1980)
XXXVI (ili XXVI) generacija (1981 )
XXXVII (ili XXVII) generacija (1982)
Svega u novoj Jugoslavij i:
Sveukupno od 1930-1982.

4
6

12
12
ll
13
27
14
lO
14
18
18
25
24
30
37

S4
47
49

59
36
42
Sl
Sl
64

37
39

SO.J
978

Maturanata nije bilo ni u ovim godinama : 1948, 19-19, 19-0, 1951.

1952, J 953. i 1954. (sedam godina uzas topno), tc u godinama: 1960, 1961.
i 1962. ( tri godine uzastopno), odnosno u 10 po lijeratnih godina, to
sa on ih prijanjih est ini svega 16 godina u kojima nije bilo mature
Kao to sc iz pregleda vid i u 37 godina u koj ima su po lagane malure, najmanje je maturanata b ilo u 1946. - svega 4, a naj 1i e u 19r.
-59.
Iz jedne ranije objavlj ene analize (Takvim za 1973) saznali ~mu
ela od u kupnog broja upisanih ue n i ka do mature u redovnom roku
dospijeva j edna polovica.
U novoj Jugoslaviji je ukupno maturi ralo u Gazi Husrc1 bego1oj
mcdrcsi u Sarajevu 804 kandidata, izmeu kojih je 802 muk:m.:a t
samo 2 ene. Ma tlllanata u poslijeratnom periodu nije bilo u godinama
1948, 1949, 1950, 195 1, 1952, 1953 i 1954 (sedam godina uzastopno), fl'

f
godinnm a: 1960, 1961 i 1962 (tri godine uzastopno), to sa on ih p rija.5njih est cini ukupno 16 2odina u kojima nije bilo m ature. Od uk upno
o;s ITenika njih 297 e kolmaJo u Medtc i po 8 godina, a 681 p o
pet godina.
Inae u sl'ih 37 generacija ukup no je m a tudralo 876 matura nata
i 2 maturantice k oje su vamedno polagale r azred po razed, pa n a
koncu i maturu. Meu onih 876 m a turana ta ima ih prilian broj ko ji
su se ,anredno pl'ipremali i polagali, kako poj edine r azred e, tak o i
maturu. Radi se obino o imam ima koji nisu imali zavrenu punu
.\1edresu. a ima i takvih koji u se kroz svo kolovanje va nredno p ripremali i nisu bili redovni u e ni c i .
Najbrojnija je 35. generacija, ona to je m aturirala 1980. Nj i l1
je ukupno bilo 64. Najmanja je, pak , bila generacija .i z J 946. (jed a~aes ta). i\j il1 j e bilo vega 4. In ae 13 je generacija u kojima j e bilo
od 11 do 20 kandidata. Na d rugom su mjestu gener acij e i zm eu 22
1 30 kandidata: takl'iJ1 j e bilo est. Po pet j e generacija bilo onih najmanjih od -t-10l kandidata i onih sa po 34-39 kandida ta . Na e tvr
tom u mje tu cetiri generacije a 51-59 kan didata (u godinam a 1972,
1975. J978 i 1979). a petom su mjestu tri generacije i z m eu 42 i 49
kandidata i na estom mje tu ona najb rojnija generacija iz 1980. sa
()l kandtdara. To je i jedina generacija sa preko 60 kandida ta. Os ta lih
36 bile >ou ~~e ispod toga broja (od naj m anje u 1 9-~6. cio naj vie 59
kandidata u godini J9r J.
enska medresa
l Saraje\U je od 1933. do 1949. postojala ens ka m edresa. kospoetka

je u ovoj koli trajalo pet godina, a od kolske 1939/

kao i u Gazi Husrevbegovoj (m ukoj ) med resi. Pril ikom
je ko la nazvana I slamska enska vje r ska kola<<. U Glasniku I \z , broj: 9/ 1938. insistira se:
0Yaj za1od bi trebalo d a promijeni ime u ens ka med resa,
kako je u narodu i poznata, jer sada nji nazi v Islamska enska vjer !>ka kola _1e zbog duljine nepraktian.
Iz i5tOg broja Glasnika saznaje se da je u j unu 1938. u en skoj
medresi u Saraje1u bilo ukupno 237 u eni ca, a da je zavr n om i s pi ~u
pristupilo njih 16.
I nakon to je dobila novi naziv - Gazi Husrevbegova enska
medresa, nije ova kola bila u sklopu Gazi Husrevbegove (mu ke) m edrese. Ye je bila odvojena od nje.
t; je~en 19i8. ponovo je otvorena Zenska m edresa u Saraj evu, ali
oyaj put kao odjeljenje Gazi Husrevbegove m edrese u Saraj evu. P rJc
maturantice (nakon etiri godine kolovanja) polagale su maturu u
junu 1982. O njima je u >>Preporodu oci 1. j una 1982., na s tr ani 18.
pisao Bajro Pena .
10\anje

lL o_am,
o~nutka o1a

Razne vankolske aktivnosti

Brojne su \anskolske aktivnosti kojima su se bavili, pa se i sada
ba e uenici Gazi Husrevbegove med rese u Sarajevu.
(ini mi se da je od posebne vanosti ram a z a n s k a pr a k s a
u~.;enika

268

Dok sam predavao u Medresi godinama sam , nakon Ramazana,

ankelirao uenike o njihovim aktivnostima tokom ramazanske prakse.
R ezultati ti h anketa objavljivani su u Preporodu i Zemzemu. Tako
u "zemzemu, b roj: 7-12 za decembar 1974. Haso Popara na dvije
s tranice objavlj uje svoj rad o ramazanskoj praksi u 1979. Iz priloenih se tab ela vidi ela je u pet godina (od 1970-1974) prosjeno 225
uenika boravilo na ramazanskoj praksi. Pro sjeno su imali po 43
dematlije koji su za njima obavljali namaze, obuavali su u prosjeku
po 16 djece, odrali prosj eno po 16 vazova i po etiri mevluda.
U spomenutom svom r adu H aso Popara pie i ovo:
Pored naprijed navedenih aktivnosti: imamsko-hatibske dunosti, odravanja vjerske obuke, m evluda i predavanja, ue nici Medrese
se is tiu i u mnogim drugim aktivnostima kao to su: sakupljanje zekata i sadekaifitra, prodavanje i rasturanje vjerske literature. Osim
toga, nije im bilo t eko ni zasukati mkave, uzeti lopate i krampove
ela bi uestvovali u izgradnji dam ija, puteva, mostova, vodovoda itd.
a takvih j e bio prilian broj. Neki su uestvovali u ograivanju grobalja, mirili su zavaene i podsticati na gradnju damija gdje god se
za to ukazala potreba i gdje su postojale objektivne mogunosti.
Te je godine jedan uenik izmirio dvojicu brae koji sedam
god ina nisu govorili.
Nakon citiranja nekih akih izjava Popara konstatira:
Ovakvih i slinih izjava o r amazans kim aktivnostima mogli bismo navesti jo dosta, ali je, smatramo, i ovo to je navedeno dovoljno
da se shvati i uvidi koliko je ova praksa neophodna tim prije to se
uenici upuuju

da djeluju u irokim narodnim masama kojima su,

svakako, i najpotrebniji.
Uenici Gazi Husrevbegove medrese u Sarajevu imaju i s\oje
ako dru tvo kome s u dali ime >>Gazi Husrevbeg<<. I u okviru ovog
drutva odvijaju se razne aktivnosti, meu kojima u najvanije svakako spada izdavanje vlastitog takog lista od 1968. pa nadalje, o
emu e posebno biti rijei.
Uz razne druge sekcije u okviru drutva Gazi Husre\beg<< po tojala je i Sekcija Saveza protiv alkoholizma, nikotinizma i clntgih
toksikomanija. Iz >>Zemzema<<, broj 6, j uni 1978., na s tr. 19. saznajemo
kako ta sekcija odrava redovne sastanke srijedom, na kojima lanovi
sekcije sumiraju rezultate postignute u koli na suzbijanju puenja
i i taj u raz ne lanke to ih jugoslavenska tampa objavljuje protiv
puenja . Iznosi se i to da j e nakon tree klasifikacije kolu moralo
napustiti desetak uenika, uglavnom zbog slabog uenja, a dijelom i
loeg vladanja. Konstatira se da su svi ti uenici odreda bili pu "ai,
dok gotovo nema odl inog uenika u koli koji pui. Prema tome, puenje i n euspjeh u uenju idu, ob ino, pod r uku. Sa puaima sc u
to vrijeme r azgovaralo i savjetovala im sc da prestanu puiti, pogotmu
sa onima to su opetovano na j avnom mjestu pui ti i Zaraivali<< nie
ocjene iz vladanja. U lanku se istie primjer tadanjeg prvog razreda
za ij e se u enike veli:
Oni ne samo to su prvaci, jer su PRVI RAZRED, ve su pnaci
i u tome to s u uspjeli ela im u razredu VISE NITKO NE PUi. a i

J
nojbolji u u uccnju. Go,on, uko liko koji puo iz ll razreda bude
ponavljao, pa naj~sen doe s njim a da bude u razred u, ne ka se odiek
ne pusenja. jer ga inae ne e prim iti u svoj razred.
\ 'azna aktimost starijih uenika Medrese je tc odravanje hutbi
petkom u arajc, kim damijama u kojima dum u klanjaju u en ici.
Dok je Medresa bib u ta roj zgradi u DobrovoJja koj u lici, u eni ci :;u
odrzmali hutbe i klanjali dw11e u obaniji damij i, j er im j e on a
bila najblia.
Godinama e uen iCI Mcdre e pridru uju opoj akciji clobrovolj
ni h da\ alaca kn-i StO je za S\alm pOh\a lu.
Niz godina je bila veoma ak tivna i esper antska sekcija u JV[e.
drei. Pni kur odran je 1968. dok je bio direktor ra h m e tli MuhammedHazim ef. Tu li . I nakon njegove smrti od1a.no j e u ko li vie kurseva
esperanta. koje je sa u pjehom zaH'ilo osamdese tak u enika. Ta ak
rimo t zapaena je i van kole, pa u tako 1973., kada je u Sarajevu
odra,an meunarodni kongres esperan tsk e o mladine cije loga svije ta,
u organizacioni komitet kongresa unila d vojica uenika Medrese (Ko,ae\ i Ibrahim i Bajri Arif).
s,ake godine novi m aturanti prireuju veoma uspjele akademije
na kojima se oprataju od kole, profesora i mlaih k olega. O tim
uspjelim maturant kim priredbam a redO\rjto pie Prepo rod .
i\a kraju svake kol ke godine tak m ie se u Sar aj evu i u ai
Kurana iz Medrese. I to su veom a uspjele i pos jeene priredbe, kao i
medudi w ih prireuju uenici Medrese u Sarajevu i irom nae do
mO\ine.
aki

list Zemzem

\ec srno spomenuli da aki lis t Zemze m pos toj i od 1968 ,

oper iz nemena, kada je d irektor bio rahmetli Tuli .
O tome kako se ra ao i rodio Zemzem pisao sam u >>Zemzcmu<, broj 3 iz 1978. M eu tim , >> Zemzem nije bio ni prvi ni jedini
list to su ga izda\ali uenici Med rese u dugoj p ovijesti svoje kole.
Pisao sam i o tim predzemzemskim listovima (>>Razonoda, >>Mlal.li
polumjesec, >>Softa, >>arpelj i >>Bosanac), i to opel u >>Ze mzemu,
u broju: 2- 3 za 1981., str. 27.
Do konca 1981. Zemzem je iziao u kupno 56 p uta n a 1.660
stranica, ne raunaj ui korice, na koji ma, takoer ima t e kstova. Od
~arnog poetka izlaenja lista. njegovi su glavni i odgovorni ured ni ci
stalno uenici, i to s jednogodinjim mandatom .
Prvi urednik ,,z emzema u 1968. bio je tadanji u e nik IV razreda OMERIKA Adem. On je izdao 2 broja n a 32 stra n ice. Sada j e
vjersko-prosYjetni referent i imam u Nevesinju.
Slijedio ga je razr edn i kolega KASUMOVI I smet u k. 1968/69 .
.'\akon Medrc~e Ismet je zavrio studij e u Kuva j tu, a onda n as tavio
postdiplomske studije u Sarajevu, gdje je i magis trirao. Radi u Orije n
talnom insti tutu u Sarajevu. J edno je vrijeme u Gazi Husr evb cgovoj
medresi predavao pedagogiju i retoriku. Izdao je tri broja >>Zem zem a
na ukupno 48 ~uan ica .
270

Trei je urednik bio KADi I slam (u 1969). U vrijeme njego\'a

ureclnikovanja izila su tri broja Zernzema. Po zavretku Medrese
s tudirao je u Ubiji, gdje i sada ivi i radi kao prevodilac u OOUR-11
GOSE, iz Smedereva.
U kolskoj 1970/71 (e tvrti) urednik je bio .Saban IMAMOVlC .
U njegovo je vrijeme izilo est brojeva lis ta na ukupno 144 stranice.
Nakon Medrese zavrio je Fakultet politi kih nauka u Sarajevu. Sada
ivi i r adi u Pucarevu.
Peti je urednik bio BILALi Reid (u k. 19i l / 72.) u njegovo
se vrijeme ,,z emzem pojavio e tiri puta. Reid je kasnije studirao na
El-Ezheru u Kairu. Po zavretku studija vratio sc u domovinu i sada
je imam i h atib u Goradu.
Dok s u bili urednici Imamovi i Bilali tehniki je urednik lista
bio RADONCi Muhammecl ef., dugogodinji odgajatelj u Medresi, a
n iz godina j e predavao akaicl u I i II razredu . Od b roja 1-2/ 72 i kroz
naredna e tiri broja tehniki je urednik bio KADi Islam.
U k. 1972/73. godini urednik je, esti po redu, bio KAR[
Fikre t. U njegovo se vrij eme Zemzem poj avio sedam puta na ukupno
) 96 stranica. Fikre t j e kasnije zavr io Pravni fak ultet u Sarajevu i sada
j e asis tent na Is la mskom teolokom fak ultetu u Sarajevu.
Sedmi urednik Zemzema bio je EMAN Mirsad. U njegovo je
vrijeme Jis t iziao tri puta na ukupno 72 stranice. Iza Medrese Mirsad
j e zavr io Pravni faku lte t i sada je pravnik u Skuptini optine Teanj.
Tehni ki u rednik lista u 1974. bio je uenik PERVA Bajro, koji je na ~
lijedio emana i bio osmi glavn i i odgovorni urednik lis ta (u 1975).
U Pervino j e vrijeme "zemzem iziao tri puta na 96 stranica. Po zavretku Medrese Perva j e neko vrijeme bio imam i muallim u Konjicu.
Kasnij e j e preao u redakciju Preporoda gdj e i sada radi kao novinar. Zavrio je Novi na rsku kolu u Beogradu .
U k. J 975/76. (deveti) urednik Zemzema je bio HAJDAREVI
Hadem . U njegovo je vrij eme list iziao svega dva puta na 36 stranica.
J o kao uenik Hadem se afi rmirao kao pjesnik, pa ga je to opredijelilo da kasnije s tudira jugoslavensku knjievnost u Sarajevu. ada
je na odsluenju vojnog roka u JNA.
Deseti i najuspjeniji urednik Ze mzema<< (u k. 1977 /78) bio je
KARi Enes. Izdano mu j e pomagao njegov razrednik pror. Ferhat
ef. ETA, sadanji dire ktor Medrese. U Enesovo vrijeme Zemzem<<
j e iziao d e v e t puta na ukup no 368 stranica. To j e bio, do ad nepremaen i, r ekord. I s tovremeno j e Ka ri poslije Medrese studirao n:t
I slamskom teolokom faku lte tu u Sarajevu i na urnali tici u ok\'iru
Fakulte ta politi kih nauka u Sarajevu . urnalis tiku je zmTio u rcdo\'nom roku, a ITF ak prije roka, za tri godine, to je takoer rekord.
Na I sla mskom teolo kom fak ulte tu u Saraje\'Lt, iako u upisao tek u
drugoj godini njegova postojanja, postao j e prvi diplomirani ::.tudent
Jedno je vrij eme r ad io u r edakciji Preporoda<<. Nakon ITF-a izabran
j e za as is tenta na I slamskom teolokom fa kultetu. Trenutno je na
ods luenju voj nog roka u JNA.
Karia Enesa nas lijedio je (kao j edanaes ti urednik) njego' inwnjak LJEVAKOVIC Enes. On j e uredio erir.i broj a u k. 1978 79. ~ad..1

:?71

1
.k na :>tud ijama i liJmistikc u Rijad u, S:lUclijska Arabij a. Stariji mu
brat Zijati takoer je za\'rsio .i\ ted resu (J 972) i studirao u Libiji, a ta ko
i mlai AJnm, koji je sada na E I-Azlleru u Kairu. Otac im hadi haf.iz
\!uharem cf. bio je imam i hatib. Sada je u p enziji.
D1anaesti urednik Zemzem a (u kolskoj 1979/80) bio je HOOLi DeYad. Jo kao uenik Medrese pisao je pjesme. Sada je vanredni studen t I -ma kog teolokog fa kulteta i .i mam je na podruju
Odbom ll Zenici.
t: koLkoj 1980/ 81 (trinaesti urednik) Zemzema bio je PASA.'\On Fikret. Izdao je ukupno e tiri broja lista. S arapskog je preYodio jo kao uenik Medre e. Trenutno je na odsluenju vojnog roka
ll JX ~BAJRAMOnC Kemal je bio e trnaes ti urednik >>Zemzema (u
1981). l" njcgo\"0 su nijeme izila dYa broja lis ta. I on je sada na
odsluenju 1ojnog roka u J TA.
Sada::,nji (petnaesti) urednik Zemzem a (u k. 1981/ 82 iza Kemala i na poetku k. 1982/83) jeste OGi Osman. On je u 1981.
izdao d1a broja li ta. U vrijeme pisanja oviJ1 red aka (decembar 1982)
jedini broj Zemzema u 1982. nalazio se u tampi.

l. Zemzemu uenici l'iebaju s1oja pera, piui strune radove

iz predmeta sto ih ue ll .1\"ledresi. Objavljuju zatim prijevode sa arapskog. kao i pjesnike sasta1 e, pripovjetke i humori s t i ke sastave (Mur to-ekurl. lJ listu je zastupljena i enigmatika, kao i radovi profesora.
Dosta je prostora posyeceno i ivotu u Medresi, kao i uspj ehu uenika,
maturanata. Buduim po\'jcsniarima kole ))Zemzen1 e veoma dobro
doci Sluzit ce im kao 1aan iz1or informacija .
Bavljenje Kur-anom
C uiieme dok je bio direktor kole, rahme tli Muhammed Hazim
d. TlLi podsticao je i stimulirao u enike ela n apa me t ue Kur-a n.
Tahi su imali besplatan smjetaj u internatu. Svojevremeno je najvie
napredoYaO sada~nji hafiz Fadil ef. FAZLi, sar ajevski imam i mualli m.
Kandidate za hafize preslial'ali su profesori h afizi: hadi hafiz Ibrahim
ef. TREBI\JAC, hadi hafiz Sinanuddin ef. SOKOLOVI (obojica merhumiJ i hadi.i hafiz amil ef. SILAJDi, sada u penziji. S ada to ini
profesor hadi hafiz I smet ef. SPAHi . Meu uenici ma Medr ese sada
ima nekoliko hafiza to su hifz zavrili prije upisa u Medresu. Uskoro
e 1m se pridruiti i novi hafiz uen~k CANCAR. On je prije tri !i pol
godine. zapoeo hifz u Medresi i zavrit e ga, inaellah, u Medresi.
Kau, bit e ih jo.
Poboni sarajel'ski mus]jmanski svijet ve niz god ina trai od
direkciJe kole da im uenici ue hatme umrli m , to se organizirano
cini . .!\akon prouenih hatmi jednom sedmino sc na svean nain
pr<Jui dova u amfiteatru kole. Prisutnom sluateljs tvu tom se prilikom rJd.i i prigodan va'z. Cesto bavljenje Kur-anom svakako doprinos i
njegrJ\um buljem uenju, a i boljem upoznavanju, to je veoma vano,
er Kur-an je osnovni i glavni izvor islamske nauke.
272

Sta se sve studiralo i studira?

Za predratne svrenike Gazi Husrevbegove medrese u Sarajevu
i za one u toku rata, najlake se bilo, to se studija tie, upisati na
t ada postojeu Viu islamsku erlatsko-teoloku kolu u Sarajevu, koja
je bila u rangu fakulteta. Evo, abecednim redom, popisa svrenika GHM,
kasnijih vitovaca:
Ajanovi Izet, 2. Alimajstorovi Sulejman Hamdija, 3. Avdi
4. Bajraktarevi H asan, 5. Bali Smail, 6. Bejti Alija, 7. Beirevi Hamid, 8. Boji Mustafa, 9. Busuladi Mustafa, 10. Camdi
Asim, ll. Cengi Ejub , 12. Efendi Adem, 13. Hadiabdi Naim, 14.
Hadi Galib, 15. Hajdarevi Raid, 16. Handi Adem, 17. Hasandedi
H ifzija, 18. Hasanefendi Hasan, 19. Kabil Ejub, 20. Kari Seid, 21. K:l.rovi Mehmed, 22. Kauklija Muhamed, 23. Kebo Muhamed, 24. Kovaevi Jusuf, 25. Lon arevi Salih, 26. Magli Ekrem, 27. Mahmutovi
Asim, 28. Mahmutovi Raziro, 29. Mai Kasim, 30. Mehmedovi Ejub,
31. Merdani Alija, 32. Merzi Mehmed, 33. Muj ezinovi Mehmed, 34.
Muj ezinovi Muhamed, 35. Muji Muhamed, 36. Prao Seid, 37. Rajkovi
Mehmed, 38. Rami Omer, 39. Redepagi Hasan, 40. Salihagi Fadil,
41. S arajli Muhamed, 42. Sinanovi Safet, 43. abanovi Hazim, 44.
abanovi Salih, 45. kalji Mustafa, 46. kapur Hasan, 47. Topi
Alija, 48. Trako Salih, 49. Tralji hafiz Mahmud, 50. Trebinjac hafiz
Ibrahim, 51. Viteki Husejn i 52. uni Ismet.

l.

amil ,

Oni kasnije upisani nisu mogli diplomirati, jer j e kola prestala

s r adom k. 1944-45. godine.
Na nastavak kolovanja u Kairo otilo je iz Gazi Husrevbegove
m edrese prije rata dese t njenih uenika (neki, a da prethodno ni u
zavrili Meclresu; njih, razumljivo, ne ma u listi maturanata). To su,
prema sj eanju hafiza Mahmuda Traljia:
l. Avdi ami l (nakon VIT-a), 2. Dervi evi Abdulah (nakon
Alije), 3. Dobraa Kasim (nakon zavrene eriatske sudake kole, u
Medresi zavrio m alu maturu), 4. Hadiali Salil1, 5. Handi hafiz Akif,
6. Merhemi hafiz Husejn i 7. brat mu Merhemi hafiz Osman (oba
Merhemia n akon zavrene eriatske sudake kole), 8. Sahai hafiz
Mus tafa, 9. Trebinjac hafiz Ibrahim (prekinuo studije u Kairu i vratio
se u Saraj evo, te se upisao na VIT), te 10. Vlteki Husejn .
Upada u oi ela s u polovica od ovih predratnih uenika GRM tu
je otila na kolovanje u Kairo - hafizi.
Nakon to je napustio VIT ranije svrenik GRM Bali Smail
otiao j e na studij orij entalis tike u Vroclav, a kasnije u Be.
Stotinjak svrenika GHM s tudiralo je ili jo uvijek studira u
raznim ar apskim zemljama. Evo ili po pojedinim zemljama i abecednim
redom:
KAIRO (Egipa t): l. Adilovi Zuhdija, 2. Ali Enver, 3. Arui Muhamed, 4. Begi H a mdija, 5. Beria Ahmed, 6. Bilali Reid, 7. Brodlija
Kasim, 8. Ceri Mus tafa, 9. Crnac Kemal, 10. ani Salko, 11. Dautonc
Ej ub, 12. Dokso Midhat, 13. Hadiabdi Halid , 14. Hadibaaue,k
Muris, 15. Hafizovi Mesud, 16. Halilovi Alija, 17. Hodi A\do, 18. Husejni Nasir, 19. Jakubovi Ibrahim, 20. Jus ufspal1i Ha mdija, 21. Kndric
273

l
Nazii. 2-. LjeyakO\i Ad\'an, 23. Mahmudi Sabah udin, 24. Maovi Habib,

25. ~deh::mo~ic Hali!, 26. Mdtiovac Rcdtif, 27. Muja lo Salih, 28. Mu inbegO\ic 1\ Tuhamed , 29. Mutapci Omer, 30. ak ievi Omer , 3 1. Omerdi

Ibrahim. 32. O ma11ovi Mc:fai l, 33. Pr.lj aa Mus t::~fa, 34.Ram i JusJf.
elimo, ki Jakub, 36. kcndcrovi Aif, 37. maji Adem, 38. Smaji
Hu ejn, 39. majlO\ ic Ahmed, -tO. u bai H anlZa, 41. Teu fik Tahsin,
-+2. \ 'amki Mcnsur. B. \'ejzagi Merzuk i -t-4. uo Zijad .
BEJDA (Libija): l. Ajvazi Scmsi , 2. Ca mcli Edhem, 3. Dreca
Hu ein, -t . HalilO\'i Ahmed, 5. Kadi I s lam, 6. K01ycki Adam, 7. Koso\'a Mehmed , 8. Kuba t Abdulah, 9. Ljevakovi Zijad, JO. Nczovi
Ran1o, ll. Omerba "ic Sefko, 12. Omerdi Mu ta fa, 13. Pek ari Osman,
1-t. Pre\'ljak Dafer, 15. Prolaz Enver, 16. Sejdinovi Selim, 17. S il aj di
Hari i l '. Tulic Aziz.
TRIPOLI (libija): l. Dautovic I met i 2. Had rovi Avdija.
RIJAD ( audijska Arabija): Hu i Ibro, 2. Kapo H asib, 3. Kauko,ic ead, -L Lj e,ako,ic Ene , S. Makic Ha an, 6. Maki Vehbija, 'i.
~1e'i Mehmed, e. Pu ' ka
abrija, 9. Ra mi ukrija , 10. Sedi Fuad, ll.
edie Mir:>ad i 12. tulano\'i Muharem.
MEDI~A (Saudij ka Arabija): J. Avdibegovi 1 us ret, 2. Jaarevi
~1 unir 3. Karali Mahmud , -t. Kma\'di
asih i S. M a hmuto,i Mirsad.
BAGDAD (I rak) : l. Bristri Senahid, 2. Colakovi Salih , 3. DananO\ic Ibrahim, -t. Gai Teufik, 5. Jelovac Selim, 6. Lu gav i Muha med,
7. Mrahoro\'ic Muhamed, 8. Sm ajki Seid, 9. Sui Mustafa, 10. Seta
Ferhat 1 l J. ukri lij az.
KUVAJT (Kuvaj t): l. Ahmedspahi Mw1ir, 2. Efcndi ra Azam , 3.
Fejzullahi Zulhajrat-Zuhri, -t. Kaswnovi I met i 5. Pai Edhem.
FES <Maroko): l. Bukari Salih, 2. Efendi Ibra him, 3. Had i
\1ehmedalija i 4. uki Omer.
HARTUM (Sudan): l. Maljoku Selim, 2. Sehi E sad i 3. Toki
Safet.
TEHERAN (I ran): J. Cehaji Demal i 2. Daka Beir (u Te hera nu
doktonrali).
DYojica svrenika GHM s tudiraj u u Evropi: l. Had i Salim , u
Beu 1 2. OkO\i Mujo, u Parizu.
"C najno\'ije vrijeme u SAD su kao imami dvojica svren ika GHM,
koj1 su poslije Medrese zavrili studije na El-Ezheru u Kairu. To su :
J. Ceri Mustafa u Cikagu i 2. Hod i Avdo u Cedar Rapidsu. Obojica
su se namjera\'ala upisati na postdiplomske studije.
Prema podac1ma ~ to ~am ih dobio od sekretara Is lamskog teolokog fakulteta u Sa rajevu Mustafe Sjenara trenutno (decembar 1982)
na ITF studiraju O\'i S\ rsenici GHM :
35.

I GODINA: l. Ahmedspahi Halim, 2. Beirovi Mus ta fa, 3. CaMidhat, 4 Cato Ahmed, S. Hasand i Dema l, 6. Heri Sa lkan i
- linjak Sefko.
kalovi

ll GODINA: J. B rdar Mensur, 2. Brda r Vahid, 3. Gadara Demal,

Mehmed, S. Lavi Osman i 6. Si si Hadib.

~ h.kubo\i

III GODl~A: J. Husi Halim.

274

IV GODINA : l . elebi Abdulah , 2. H ajdarevi Omer, 3. Mcmis

Ramiz i 4. Metrovac Omer.
Dosad su diplomirali: J Kari Enes, 2. Hafizovi Reid, 3. Silajdi Adnan, 4. engi Hasan, S. Omerd i Muharem, 6. Mehti Halil,
7. Di lo H asan, 8. Suljevi Has ib i 9. Rebronja Harun.
Apsolvirali s u: l. Osmanovi I zet (u k. 1980/81) i jo etvorica
u k. 1981/82: l. Bri Raici, 2. eli kovi Sulejman, 3. Kureli Sefik
i 4. Terzi I zet.
Uz redovne na ITF j e upisano i 56 vanrednih s tudenata koji su
prethodno zavrili Gazi Hus revbegovu medresu u Sarajevu.
Sai Muzejini, koja je maturirala u GHM u 1981. pridruilo sc
u narednoj godini jo desetak djevojaka, prvih maturantica nove enske medrese u Sarajevu . Tako uz mladi e na I slamskom teolokom fakultetu u Sarajevu studiraju i djevojke, to nije bio sluaj na nekadanjoj Vioj islamskoj eriatsko-teolokoj koli u Sarajevu, na kojoj
su s tudirali samo m ukarci.
Nekoliko se godina (poevi od kolske 1970/71. godine) veliki
broj svrenika GHM upisivao n a Fakultet polit iki h nauka u Sarajevu.
Diplomiralo ih je pedesetak. Jedna je treina od njih u slubi Islamske
zajednice (na ITMF-u, u GHM, imami i dr.). etrdesetak je, pa moda i
vie, s tudiralo ili jo studira orijentalistiku (u Beogradu, Sarajevu, il
najvie u Pritini). Znatan broj orijentalista slue kao prevodioci u nai m preduzeima to rade u raznim araps kim zemljama, a ima ih i
u slubama u Islamskoj zajednici.
Dos ta j e svrenika GHM studiralo i pravne nauke, zatim ekonomiju, r ilozofiju, Viu socijalnu, Viu upravnu i drugdje. I izmeu njih
ima zaposlenih u I slamskoj zajednici.
Iako ne raspolaemo lanim brojem, sigurno je da je najYci
broj svreni ka Gazi H usrevbegove medrese u imamskoj i muallimskoj
slubi. Zatim je s igurno i to da ih je najvie u Sarajevu, to je i razumljivo kada se zna da je u Sarajevu i najvie islam kih ustano\'a
U d\'a tarjeinstva (Vrhomom i Republikom), zatim na I lam kom
teolokom fakultetu, u Gazi Husrevbcgovoj medre i (mukoj i en kojl .
u sarajevskom Odboru I lams ke zajednice, Gazijinu vakufu, u redakcijama is lamskih lis tova, tc u Izdava koj djelatnosti tarjein tva, ima zaposleno ukupno pi-eko ezdeset nekadanjih uen ika najstarije nae
ko le.
Gazi Husrevbegova medresa je dala i sadanjeg reis-u1-ulemu
hadi Naim efendij u Hadiabdia, predsjednika Starjeinstva za Bosnu,
H er cegovinu, H rvatsku i Sloven iju prof. dra Ahmeda SmajJovia , direk tora Bibio teke Gazi Husrevbegove prof. dra Jusufa Ramia, koji
je ujedno i redovni profesor na I slamskom teolokom fakultetu, zatim
zna ta n broj profesora i as is tenata na Islamskom teolokom fakultetu
u Saraj evu, velik u vei nu sada nj il1 profesora u Medresi, nekoliko rukovod ilaca u I slamskoj zajednici za Makedoniju u Skop.lju, kompletne
ada nje redakcije Preporoda i I Jamske misli, a dala je i znatan
broj orijentalis ta (cira Hazima abanovia, in. arh. Aliju Bejtin, H:~
sa na kapura, dra Adema Hand i a, Muhameda Muji a, Hifziju Ha~:ln
d ecli a. Sal iha Traku i dr.).

l .

Ditektol"i i pmfesol"i

Od 19::!0. pa do na ih dru1a (konac 1982) izredalo se dos ta d irektora u Gazi H u Ie,begomj m edtcs i u Sarajevu.
Pn i j e bio I braJ1im ef. IMiROVI (1892-1967). Im irovia j e
na poloaj direktorn Aledrcse postavio ondanji reis-ul-u lema hadi
,\leluued DemaJuddin ef. au ' evi u vrijeme u koje jo nije imao
ni 30 godina, neposredno nakon to je zavrio eriatsku sudaku ko lu
u arajent. Bio je direktor od 1920 do 1924. godine.
Dr ugi direktor Medrese bio j e Muh amed-Emin ef. DIZDAR (1 8801939). koj i je prethodno bio umirovljen u dravnoj slubi 15. novembra
192-1. Bio je direktor Medrese neto preko 13 godina, do a prila 1938.,
kada se opet \Tatio u dranlLI tubu i postao r ektor Vie i Jam s ke
,eriatsko-teoloske u araje1u.
Dizdara je naslijedio Ahmed ef. B UREK (1876-1948). Direktorsku
dunost oba1 ljao je od 1938-1946, kada je poeo pobolijeva ti .
Bureka je na~ l ijed io Muham ed ef. PAi (1891-1980), dugogodi"nji profeor eriatske gimnazije u Sarajevu i j ed an od pisaca Arap~ke gramatike. \ "rilac dunos ti direk tora GHM ostao je do p m lje a
19-t9.
Hadi Sulejman ef. KE MURA (1908-1 975), kasniji r eis-ul-ulem ct,
bio J~ clirektor GHM od l. IV 19-t9. do godine 1958.
:\a~lijedio ga je hadi Mustafa ef. E VA. Os tao je na dunost i
direktOra do l. I 196.5., kada je um irovljen.
Prof. hadi 2\tuhammed-Hazim ef. TULi (1 908-1968) bio j e direktor GH!Vl od poe tka 1965. pa do d an a smrti 7. decembra 1968.
Abdullah eL DERVI E\' I (1909-1981) bio je n a duno ti direktOra GHM od poe tka 1969. do kraj a 1972.
Ka lijedio ga je Mehm ed ef. M ERZi (1920-1 980) i bio direktOr od l. I 1973. do l. X 1976.
Prof. Dicma! ef. SALI HSPAHi (roen je 193.5) bio je d irektor
GH\t od l. X 1976. do 31. marta 1980.
Sadanji direk tor Gazi Husrevbegove m ed rese u Sara jevu j este
prot. Ferhat ef. ETA (ro en je 1946).
Dulje nijeme vrilac dunosti dir ektora bivao je p rof. hadi
hafiz Ibrahim ef. Trebinjac.
Opirnije o direktorima Medrese vidje t i u rad u prof. Me hm ed
ef. 1'vl.erzia u Islamskoj misli za februar 1979.
Prema podacima objavlj enim u Spom e nic i Gazi Husrevbego ve
Sarajevo 1932. i u jedinom izvj e taj u medrese (za
;kolsku 1939 40 godinu) nas tavno su o soblje s ainjava li :

etiristogodinjJCC,

ABDi Salih, BAJRAKTAREVI Mahmud , B ERBEROV I hafiz

Harndi, BuREK Ahmed, ATi Salim, DEMIRO V I Fahrudin, DERVlSEVI Abdulah, DIZDAR Muhamed , DOBRA A Kasim, DRLJEV I
~1.lli>tafa, DZINl Musta [a, HADlHALILOVI Abdulah , HADiJAHi
hafiz Di:emaludin, H ADiJAMAKOVI hadi Ah med , HANDi hadi
'v1ehmed, IMSIROVI I brahim , JALOVi Mehmed Ali, KANTARDl
\1uhammed, KAPIDi Hamdija, KREEVLJAKOVI H am clija, LOGA

276

LJUBUNi Salih, MESIHOVI air, MUFTi dr Asim,

Hilmija, MUFTl Salim, MUHi Jusuf, MULAHALILOV I
Ahmed , MUSIC hafiz Omer, NAMETAK Alija, OMERHODi Osman,
PAi Muhamed, POLi dr Ahmed, RAKOVI Miralem, REPOVAC
Nasih, RIZVANBEGOVI dr Ahmed, SIKIRi dr air, SPAHO Mustafa, iLJKOVI Mehmed, TREBINJ AC hafiz Ibrahim, TULi Muham ed-Hazim, TURKOVI dr Kasim i TUZLi dr Ahmed.
U poslijeratnom periodu (od 1945-1982) bili su nastavnici 11
GHM, a sada t o vie nis u:
AJANOVI Sadeta, ALECKOVI Murat, ALICi Ahmed, BALTi Zagorka i suprug joj, BEiRBEGOVI Edah, BOJi Mustafa,
BUKVI Dihan, CERi Munib, DANANOVI Ibrahim, OZO hadi
Husejn, HADiBAJRi hadi Fe jzullah, HADi Kasim, HADi Mehm edalija, HADiJAMAKOVI Muhamed, HAFIZOVI Mesud, RAULBEGOVI Mehmed , HANDi Mustafa, HARLAC emsudin, HASANEFENDi Hasan, H ASANOVI Bilal, I-lUKOVI dr Muhamed, HUMi
Mustafa, IBRULJ Enver, IDRIZOVI dr MLLris, IMiROVI Ibrahim,
JOKS IMOVI M ilutin, KASUMOVI mr I smet, KEMURA hadi Sulejman, KREHi Hazim, KREHi Suada, LICEN Teodora, MAi Ahmed,
MERZi Mehmed, MUFTl Hi lmija, MUJE ZIN OVI Mehmed, MUJOVIC Ismet, MURSEL Vezira, NANi Sena, NAKICEVIC dr Omer, Neimarlija Hilmo, NIKOLi Milena, PODOAK Zdravko, RAMi dr Jusuf, RIDANOVI hadi hafiz Ibrahim, RIDANOVI dr Midhat, SALAHOVI Jusuf, SILAJDi h adi hafiz amil, SIRO hafiz Asim,
SJENAR Mustafa, SJERAN Stojan, SMAJLOVI dr Ahmed, SOFRADiJA Hamid , SOKOLOVI hadi hafiz Sinanuddin, SUi dr Hasan,
AHMANOVI Abdulah, KALJIC Mus tafa, UKRi mr Nijaz, TERZi
Hazim, TOKi SAFET (sada je upravnik internata Medrese), TRALJi
hafiz Mahmud, TOPOLOVAC Simo, TREBI NJAC hadi hafiz Ibrahim,
VASILJEV Slobodan , VEJZAGi hadi Merzuk i VEJZAGIC Sena.

Ibrahim,
MUFTi

Najvie s u se prezimena i imena nekadanji11 profesora sjetili

sekret ar kole Murat Hadimei i bibliotekar Muhamed Radoni.
Ako se koga nis u sjeti li, sigurno to nije bilo namjerno, pa neka im
dotini opros te.
Nastavniko

osoblje u 1982.

Njihova prezimena i imen a uzeta su s Rasporeda asova u Zbornici kole. Evo i h redom:
AFGAN Kem a l, AHMED SPAHi Munir, ALIHODi Fatima, BEGi Hamdija, BRISTRi Senahid, OZi Ahmed, HAD iABDIC Halid.
HALILOVIC AJm1ed, KADRIC Raif, KARI C Muhamed, KASUMOVI
Azra , KOVAEVI mr Eref, KRECO Me!iha, LATIC Demal, MRAHOROVI C Muhamed , OMERDIC Muharem, RESIC Idriz, SALIHSPAHit
Dcmal, SKENDEROVI Akif, SPAHi hafiz I met, ETA Ferhat.
OSE Zeh ra i VELADiC Ismet.
Pre teno s u to m!acle osobe, a esnaestorica ih je prije studij,l
zavrilo Gazi Husrcvbegovu m edresu. Zato sc gotovo moe rei da
Medt-esa ima svoj vlas titi nas tav ni ki kadar koji je sama kolm::thl
prij e nego to s u o ti li na s tudije.

277

f
Vlastiti udbenici
Gazi Husre,bego,a medre a, uz vlas titi nas tavni ki kadar, ima
i zna tcm broj da titih udben ika. To je n a pevom mjestu Arapsk.'l
gr~unatika i sitaksa to su je napi a li trojica n ekada nj ih profesor a
O\C 'kole ( ikiric, Paic, H andi). Davno je Tursku gmmatiku napisao
dr Hazim abano\'ic, a u no\"ije vrijeme Mehmed Merzi , obojica nekadanji ucenici on' kole. Tedvid s u napisali profesori Silajd i i
Trebinfac. Uvod u tef irsku i haclis ku nauku napisao je Ha ndi. Dva
\kaida i tri llmul-hdama, t c etiri Porijest is lama napisao j e Hadi.
Od DzananO\ia je: eriatsko bra no pravo, Tc tamen talno i vaku fsko
pram, te U uli fikh. etin je: Tefsir, l-ladis i Ahlak, a Pedagogija od
Resica.
Na kraj u
Od nekadanje dvije kole, to ih je osnovao Gazi H usrevbeg:
Hanikaha, 1531. i Medrese, 1537. na tala je u kol koj 1920/ 21 jedna
kola, koja je proz,ana: Gazi Hu revbegova medre a u Sar ajevu. Kroz
,;e od e t desetljeea postojanja u JVIeclresi je m aturirala ukupno
976 uenika i 2 uenice, ne uzimajui u obzir ensku m edresu, koju
treba posebno obraditi. Pored savladavanja kolskog programa, koji
e mijenjao i dopunja,ao, uenici se bave i brojnim vankolskim
aktimo tima, pa i izdavanjem listova, od kojih je najtrajniji >>Zemzem
koji izlazi punil1 15 godina. Do konca k. J 960/ 6J Medresa j e bila osmorazredna. U k. 196 1/ 62 bio je poetak r ada pe torazrcdne Medrese.
Posljednja generacija to sc u Medresi kolovala osam god ina maturirala je u 'kolskoj J964/ 65. U poetku svoga djelovanja ko la je raspolagala skueni m prostorom. Kasnije je taj prostor poveava o preuzimanjem i dogradnjom ulagina dvora. Prelaskom u k. 1949/50 iz
ulagina d\ora u biYu zgradu eriats ke gimnazije u Dobrovo!jakoj
ulici mjeri za rad postaju tei. Konano u jesen 1976. na kon vraanj a
ulagina d\'ora I slamskoj zajednici i nj egove adaptacije u vjeti s u
mnogo pO\oljniji.
\eliki broj svrenika Medrese je u raznim s lubama I slamske
zajednice. Preko 50 suenika medrese kolovalo e kasnije n a VI T-u
u SarajeYu, yE,e od stotine kolovalo se ili se jo koluje u raznim
islamskim centrima i na raznim sveuil i tima. B l.izu s totine je i broj
onih s\Tenika Medrese to su sc od 1977. pa dalje upisivali na novootvoreni Islamski teoloki fak ultet u Sarajevu s koj ega su u 1981. i
1982. izili i prvi diplomirani islamolozi. Veliki j e broj i onih to s u
studirali ili studiraju na raznim drugim fakultetima (or ijentalisticl ,
politikim naukama, pravu, ekonomiji i dr.). Prilian broj diplomiranih orijentalista, sociologa, pravnika, ekonomis ta i dr. ranijih svrenika Medrese zapoljavaju se i rade u us tanovama I slam ske zajedn ice.
Gazi Husrevbegova medresa danas u velikoj vein i ima nas tavniki kadar, koji se prije studija kolovao u Medresi. U enic ima s to je
na raspolaganju i brojni udbenici to su ih pisali profesori Medrese,
prijanji i sadanji.
I ranije i u nase Yrijeme Medresa je davala i daje stru nj ake
koji su svojim radovima dopri nosili i doprinose i Is lams koj zajedn ici
i dru!.tvenoj zajednici.
Obzirom na svoju dugu povijest i znaaj Gazi Husrevb egova
medres.a za!>luuje da se o njoj m nogo i jo vie pie.
278

GAZI HUSREFBEG MEDRESA IN THE PERIOD

from 1920 tili present day
The author p resents h istory and ach ievements of Gazi Husrefbeg's m edresa in Sarajevo, i n which he llimself was a teacher for ll
years.
This educational institu tion has worked under name GAZI HUSR EFBEGOVA ME DRE SA s ince the school year 1920/ 21 , but it is a
continuation of th e Hanika h fou nded in 1931 and the Seldukija, later
K u rmnlija Medresa founded 1537.
T he school was without a final examination for 16 years, but
in 37 years it took place. Because of certain circumstances the first
students with final examination came later in the school year 1929/ 3J.
A complete list is provided of the names of s tudents of all with final
examination 37 generations as well the names of headmasters and
teachers. Curricula, which were changed and supplemented are discussed. Various extracu rricular activities of the students are mentioned
e. g. the publication newspaers, among which the journal nZemzem
h as b een appearing for 15 years. It i concluded that the Gazi Husr efbeg m edresa has produced a considerable number of important
persons among the present Reis ul Ulema Hadi Naim ef. Hadiabdi.
It is pointed out that a good deal of the present teaching staff
had completed the Gazi H usref beg Medresa before proceeding to
Universities, and t hat the majority of the text books are written by
teachers of the Medresa.
It is concluded that it is necessary to write more about thi
oldest of our educational institution, because the Gazi Husrefbeg medresa deserves it.

279

Nerm ina

Jaarevi

GAZI HUSREV-BEGOVA ENSKA MEDRESA U SARAJEVU

U p e riodu od 1933- 1949. god . i od 1978. god. do danas

Gazi Husrev-beg j e Sarajevu, pored drugih bajrata, podario i

m ed resu koja i dan as koluje kadar za potrebe I slamske zajednice.
To je tzv. muka m edresa ali koliko se zna u njoj se nisu nikada kolovala enska dj eca.
Meutim, vremen a su se m ijenjala i u jednom istorijskom trenutku pitanje islama u naim krajevima nije vie mogla biti samo
stvar sorta koje s u se kolovale u Kurumli medresi. I ne samo to,
nego se dotada poslovino pokorno i posluno muslimansko enskinje
poelo pomalo odroavati od vjere i njenih vrijednosti i pronalaziti
neke druge interesantnosti u ivotu.
Zazvonili su alarmi kod dobronamjerne i napredne muslimanske
inteligencije. Javila sc potreba za osnivanjem zavoda u kome bi se
kolovalc djevoj ke-musliman ke. Postojale su ve, istina, tzv. djevojake
kole, u kojima su se kolovale uglavnom m uslimanke, koje su radile
po progr amima graanske kole, ali je tr ebalo ponuditi i kolovanje
u nekom m uslimanskom zavodu sa planom i programom proetim
islamom.
Cilj osnivanja takve ustanove, prije svega, bio j e: ustuk razvratnom ivotu koji se uvlai meu nae enskinje i da njene uenice
i svrenice budu i drugima uzor is lam ke solidarnosti u svakom pogledu, jer e one u toj medresi vidjeti i nauiti ono ega nemaju prilike
vidjeti i naui ti nj ihove drugarice koje pohaaju druge zavode. 1)
Ideja je p ostojala due vremen a i napokon 1933. god. 18. 9. kancelarija Ulema-me li sa raspis uje konkurs kojim se vri upis u prvi
razr ed I slamske enske vjerske kole - kako je kola dobila naziv.
Pot rebno j e bilo donijeti svj edod b u o zavrenoj osnovnoj koli i ljekarsko uvj er enje.
Da bi se ueni ce koje nisu zavr ile i mektebi-ibticlaijju mogle
lake u kljuiti u praenj e nas tave organizirani su dvije kolske godine,
1932/33. i 1933/34, i j ednogodinji pr ipravni teajevi za kandidatkinje
1)

Hikme t, V/53, 9. l l. 1933. god. str. 150-152.

281

'
koje su eljele upisati prvi 1azred. Teajem je 1ukovoclio Va reanovi
Mu"tafa.
kola je prve d\ije godine bi la s mjetena u bis trikom m ekte bu
u Ulici 6. no\embra (De nc tia Os man-bega m ekte b). Kasnije su adarptirane prostorije damije Kadi Ba li ef. u blizi ni Sinanove tekije.
Prvi razred. upi an .1 933/ 34, bio je sastavlj en uglavnom od ue
nica iz araje\a ali ih je bilo i iz drugil1 krajeva Bosne i He rcegovine,
npr. Banja Luka. Biha , Konjic, Li,no, P r ijed or , Sanski Most.
Po"w skala u poetku nije imala internat, ueni ce su bile s mjetene kod bolje 10jecih mu Iimanskil1 porodica u Sarajevu. Godine 1936.
\"akuf ka direkcija alje ra pi
reskim ,akufsko mearifskim povj erent\"ima da e poradi na prikupljanju dobrovoljn iJ1 priloga za izgradnju
internata za potiebe I slamske en ke vjer ke kole. Postojao je privremeni internat od 1935. koji nije ni po emu odgovarao potre bama
"kole. C Jo,; za bora,ak u njemu su bi li vrlo, vrlo nepovoljni.
0Yaj za,od nosio je nazi\' I Jamska enska vjersk a kola do
193 . kad je promijenjen u enska medresa. Kako je b ilo planira no
'kola je trebala biti petogodinja. Dvjj e generacije 1938 . i 1939. su i
maturirale nakon pet godina "kolovanja. Ulema-medlis 1939. god. do
nosi odluku da e "ko]O\anje i u tad ve ens koj medres i produi
na osam godina (puna srednja stru na sprem a). Tako je te god ine III
generacija upisanih ueruca nastavila VI razred i 1943. god. su m a turirale kao pne S\'r enice osmogodinje enske medrese.
Od 1947- 1949. nastava se odvijala u Gazi-Hus rev-begovom m ektebu u Sagrdijama i u mek tebu Skender-pae II u Halilba ia ulic i.
I te 1949. god. kola je prestala da radi.
Goto\"0 30 godina Islamska zajedn ica nije imala zavoda koji bi
skolo\ao djemjke-mu limanke i davao im islamsk u naobrazbu. I s li
razlozi koji su rukovodili muslimane 1933. da otvore odjeljenje enske medrese rukovodili su i Islam sku zaj ed nicu danas ... elja ela njene
ueruce budu uzor islan1ske olidarnosti u S\'akom pogledu ... >>Mogle
bi se pridodati tome jo i potrebe I slamske zajednice za ob razovan im
enskim kadrom. Proteklo je 35 godina od kada je maturira la posljednja generacija uenica prea nj e medrese do prole godine kad je m aturirala pna generacija d ananje enske medrese. Praznina t e d ugogodinje pauze i te kako se osjea.
S\Tenice pne medrese dale su svoj doprinos ou vanj u islama
u naim krajevima, buenju i jaanju islamske svijesti . Mnoge su
djelovale, a i danas djeluju, kao muallime i bille, i direktno rade sa
enskim dijelom demata. Mnoge su poel e da rade u mektebima (neke to i danas rade). Meutim , mogu nos ti a i broj nos t svtenica nisu
bile dovoljne i za ono to su iziskivali dananje vr ijeme i po trebe .
Potom, djelovanje uenica, svrenica medrese (1933/ 49) uglavnom se
osjealo u Sarajevu i donekle u Visokom do k su drugi k rajevi prilino
zapostavljeni.
fdeja o obnavljanju enske medrese bila je sve prisutnija. Trebalo je iznai sredstva za podizanje zgrade i opr em u is te. Poto d anas
Islamska zajednica podmiruje svoje potrebe uglavnom iz fond a ze kata

282

i drugih fondova (pr iloga, poklona ...) odatle je i finansirano podizanje zgr ade dan anje enske medrese.
Zgrada dana nje Gazi Husrev-begove enske medrese - kako
kola nosi nazi v - je novoizg ra ena i savreme no opremljena. Nalazi
se u ul. Dobrovoljaka SO. kolovanje u njoj traje etiri godine i ona
je j edins tven a kola te vrste kod nas.
Poela je r ad 1978. kada je upisana prva generacija uenica. TJ
sklopu kole n alazi se i internat u koj i su do prole godine bile smjetene sve uenice. Ove kolske 1982/83. zbog pretrpanosti kapaciteta
kole u eni ce k oje su iz Sarajeva stanuju kod roditelja. U koli danas
ve boravi p e ta generacija uen i ca.
Brojnost uenica:
Tabelarni p regled brojnosti uenica u enskoj med resi 1933-1949.

Sk. godina
1933/34
1934/3S
J93S/36
1936/37
1937/38
1938/39
1939/40
1940/41
1941/42
1942/43
1943/44
1944/4S
1945/46
1946/47
1947/48
1948/49

I r. II r. IIIr. IV r. Vr. VI r. VII r. VIIl r.

67
S8
49
4S+44 63
33
29
S6 39+40 S4
Sl
S2 34 +34 48
25
37
so 48 3-l+32 38
44
34
4S
40 30+28
41
33
39
39
4S
kola nije radila
nema podataka
42
23
+
27
34
13
24
24
19
28
21
18
15
23
20
17
ll
lO
41
22
12
16
7

Ukupan b r.
67
107
18.5
218
244
239
222
197

7
8
9

12
23
6
7
8

95
88
83
90
81
98

Iz ovog t abelarnog pregleda vidi e ela je broj nost ueni ca bila

z natna. Svakako treba imati na umu ela veliki broj upisanih u I razred
nije dolazi lo do m alurc to se vid i iz broja ueni ca u V, odnosno u
VIII razredu.
Iz tabe le sc vidi da se tri godine nije upisivao prvi razred, 19-lO/
41, 1941/ 42, 1942/ 43. zato to se kola produila na osmogodinju, a

n i r a tne 1941/ 42. kola nije radila. Za kolsku 19-l2/ -l3. podaci nisu
pronaeni , upisn icc s u zagu b lj ene. Najvie upisani11 bilo je 1937/ 38
244 i t e je godi ne ko la rad ila punim kapacitetom. Prvi i jedini put
upisan a s u elva razreda u prvi, 193S/36, a li iz t e generacije od 89 upisanih do mature je dolo samo 23 uenice. Najvjerovatnije je produetak ko lovanja na osam god ina ali i ralne godine omelo O\'u generaciju pa ela d o m a ture doe lako mali broj. Po tabeli bilo je sedam
razreda m a turanata, elva prije re.~orme i pe t poslije al i e matur:t odravala es t puta. Godine 1945. n ije bi lo mature iako je bilo maturnntica
te neke su p o lagale maturu 1946. god ine.
:?83

,
Gazi Husrev-begova enska medresa od 1978. god.
Tabela brojnosti
'k. godina

taz.

19/S 79.

'?
.)_

1979 "0.
JOSO Sl.
1981 8.?.

3!

TT raz.

32
30
30
33

u eni ca:

raz.

IV raz.

20

32
63
87
125

31

129

27

34
25

Brojno
slanje

ka medresa ve dvije godine radi punim kapacitetom sa s1e etiri generacije. Prole godine imala je i prvu generaciju ruaturantica. Ove (1982/ 83) gocline ima i najvei broj upisanih ue
nica u pni razred. Treba naglasiti da svake godine broj in teresanata
raste i da kola ima pro tornih mogunosti po broju podnesnih molbi
za upi \'ake godine mogla bi upisa ti po dva razreda.
Te>ko je, gotO\o nemogue, pronai podatke o broju uenica
smjetenih u internat u prijanjoj rnedresi ali to se ti e sadanje m edrese do prole godine S\'e su u enice bile smjetene u internat. Ove
godine od 129 koliko ih ima u koli 121 je u internatu a 8 u enica
sranuje kod roditelja u Saraje\U.
Mjesta iz kojih su ue nice :
broj uenica bio je, svakako, iz Sarajeva, a li ih je bil o
1 IZ drugih mjesta Bosne i Hercegovine, pa i iz drugih repub lika . I ako
su zenska djeca predstadjala ,-eu b rigu i boj azan roditeljima i tee
se slala na kolo\'anje, pogoto,o u udaljena mjes ta, bilo j e djevojaka
i iz n-lo udaljenih mjesta. Nabrojaemo neka od n jih : Biha, Bije ljin::J,
Bos. Dubica, Cazin, akO\ica, Fazl agia Kula, H erceg-Novi, Loznic.:~,
:\0\i Pazar, Osijek, Skoplje, Peigrad. Bilo ih je jo iz: Ba nj e Luke,
Bilee, Bos. Krupe, Bugojna, Derven te, Doboja, Do njeg Vak ufa, Foe,
Glamoa, Gornjeg Vakufa, Jajca, Livna, Ljubukog, Maglaj a, Mos tara,
Prozora, Prijedora, Stoca, Trebinja .. .
C dananju medresu uenice dolaze iz skoro svih krajeva Jugosladje. Ima ih iz svih republika i autonomnih pokrajina. Uos ta lom ,
i prilikom prijema, Konkurs na komisija vodi rauna o zastupljenosti
kraje\'a iz kojih uenice dolaze. Najbrojnije su uenice sa podruja
Saraje,a, Visokog i Zenice. Neka od mjes ta iz kojih su uenice su: LjubIJana, Bos. Kostajnica, Beoin, Brko, Prozor, Sjenica, Roaje, N. Pazar,
Skoplje, Debar, Prizren, Tutin, Oraje, Breza, Bratunac, Janja itd. kolske 1979/80. u prvom razredu kolovala se i jedna uenica iz Polj ske,
Tamara abanovi koja je sluala nastavu u prvom razredu i predmete
polagala kao 1anredna uenica. Bila je samo jednu kolsku godinu.
:\ajYei

Nastavni plan
u rnedresi 1933/ 49:
U en!>koj medresi kao, uostalom, ni u mu koj za vrijem e njihova p<J!.tojanja nisu se uvijek predavali i sti predme ti. I prema Gazijiuoj
varufnami u koli treba, pored utvrenih , da se predaju i predme ti
284

koje iziskuje vrij em e i obiaji. Kad je kola produena na osam godina (1939) u njoj su se predavali isti predmeti kao i u mukoj medresi.
Predm e ti koji su se predavali : Kiraet, Akaid, Ahlak, Fikh, Arapski jezik,
Turski jezik, Nj em aki jezik, Sr ps kohrvatski, Geografija, I storija, Matematika, Fizika, Biologija, R e mija, H adis, Tefsir, I storija islama, Runi
rad, Lijepo pisanje, Crtanje, Domain s tvo , Pedagogija sa Psibologijom,
Metodika vjerske nas tave, Ahvalun-nisa i Postupak oko umrlog, Vaz
i Higijena.
Predmeti koji se predaju
u medresa od 1978:
Nastavni plan i program u dananjoj e nskoj medresi identian
je sa programom Muke medrese. Predaju se isti predme ti osim predmeta Domainstvo kojeg nema u nastavnom pla nu Muke medrese, dok
u nastavom p lanu enske medrese nema predmeta Imamet i Hatabet.
P red aju se slijedei predme ti: Kiraet, Akaid, Fikh, Ahlak, Istorija islama, Da'wet-ul-islamij je, Kaligrafija, Srpskohrvatski, Arapski,
E n gleski, Istorija, Geografija, Biologija, Dom ainstvo, Odbrana i zatita,
Tefsir, Had is, Sociologija, Psi hologija, Logika, Filozofija, Vaz, Islamska
filozofija, Metodika vjeronauke.
Predmeti koji se sada predaju a nisu se predavali od
Turski jezik-uveden 1981 /82. god.

poetka:

Predmeti koji su se predavali a vie se ne predaju:

Konver zacija arapskog jezika, Uvod u komparaciju religija, Usuli
fikh i Organizacija islamske zajednice.
Predmeti Organizacija islamske zajednice sada se obrauje :1
okviru predmeta Da'vetul islam , a Usuli fikh u predmetu Fikh. Od ove
kolske godine uveden j e i jedan as Hadisa i Tefsira u II razred.
Koliko je

uenica

maturiralo:

U odnosu na broj upisanih mali j e broj uenica koje su maturirale. U prethodnoj enskoj medresi maturiralo se: 1938, 1939, 1943,
1944, 1946. i 1947.
1938. god. I generacija m a turantica,
maturiralo =
23
1939. god. II gene1acija maturantica,
m aturiralo =
36
1943. god. III generacija maturantica,
matu rirala =
12 (osn1ogodinja
medresa)
1944. god. I V gener acija m a tura ntica,
ma tu rirala =
19
1946. god . V generacija matu rantica,
m a tu rirala =
8
1947. god. VI generacija m aturantica,
m a turira la =
6
Sv ega: 104 maturantice

285

l
Od lo generacija koliko -e upisalo u medresu m aturiralo j e 7 generacija a matm-ki i pit od ta,a se es t p uta. Taime, generacija 1945.
godine koja je bila osm i razred na ma turu j e izala 1946. godine. U godinama 1 9~ 0. 194!. i 1942. nij..: bilo m a ture j e r j e kola p rodu ena na
osam godina. U godinama 1948. i 1949. nema os mog r azreda j er nis u
19~ 0. i 19~ 1. godine upisani p n i razredi.
D\ije uenice , Foak Fatima i Mu i Rabija izlazile su na maturu
d\a puta . .1\aime. pr\'a je upisa na u prvu gen eraciju i maturi rala j e
1938. a druga u drugu generaciju i ma tur ira la j e 1939. god. Ali, k ad je
kola produena na osam razreda obe s u se 1940. upisale u VI r azred
i ponO\'O maturirale 19-B. godine, za\Tivi osam razreda .
Xa maturi su se polagali slijede i predme ti: Ki rae t, Ar apski,
rp kohnat ki, Akaid, Fikh, I torija islam a . Kad je o drana matura
1943. polagao se Hadis i Tefsir jer j e kola b ila osm ogodinja .
Direktori i profesori:
Direktor predratne enske medrese za svo vr ijeme njenog postojanja bio je Munib ef. Ceri koji je ujed no bio i predava. Meutim ,
izmijenilo se dosta profesora i jedino je Mun ib ef. Ceri bio p red ava
koji je bio od pnog do posljednjeg dana postoj anj a kole.
U kol koj 1933/ 34. bili su sljede i profes01i:
Ajano\'ic Mustafa ( rpskoh rva t ki), Ce ri Munib (arap ski jezik i
Yjerski predmeti), Kre " eyJjakO\i Hamd ija (Geografij a), Koari Fata
(domainsno), Midi Devahira (run i raci) i Muh i Jus uf (lij ep o ptsanje i crtanje).
Profesori

(preda,ai)

koj i su pr edavali u enskoj medresi

1933-1949:
l. Arnauto\'i Fadila - mate matik u
2. Ajano\'.i Mustafa - srpskolu-v at sk i
3. Berbe ro,i Eref - lijepo pisanje
-t Busuladi Mustafa - vjerske predm ete
5. Ceri Munib - arapski i vjerske predme te
6. Cauevi Ismail Haki - turski
7. ati Salim - srpskoh rvatski i nac. istoriju
8. Dreca Sair - tur ski
9. Dobraa Kasim - vjerske predmete
10. uri Ljuba - srpskohrvatski
ll. Foak Muhamed- vjerske predmete, m atema tiku , s rpskohrvat.
12. Foak Fatima - tedhizu tekfi n , ah valun-nisa'
13. Hadibegi Hamid - vjerske pred mete
14. Hadibajri Fejzullah - metodiku vjers ke nast ave, ped agogiju
15. Hadali Salih - arapski jezik i vjerske predme te
16. Hadijabi hfz. Demaludi n - kiraet
17. Husi Muhamed- matem at iku
18. Hodi Saban - vjerske p redmete
19. Islamovi Mustafa - vjerske p red mete
20. Imamovi Ibrahim- srpskoh rvat ski
21. Kulenovi hfz. Mustafa - turski
22. Kosari Fata - runi rad
286

23. Kaj taz Halid - matematiku

24. Kreevljakovi Ha mdija - geografiju i istoriju
25. Ko rkut Seid 26. Mujezi novi hfz. Mus tafa - kiraet i vjerske predmete
27 . Midi Devah ira- domai nstvo
28. Muli H amdija - pedagogija i metodika
29 . Mufti dr Asim- turski, ruski, njemaki
30. Muj ezinov i Meh med - arapski i vjerske predmete
31. Mufti Enver - biologiju i matematiku
32. Muhi Jusuf- lijepo pisanje i crtanje
33. Mui bEz. Omer - arapski i vjerske predmete
34. Proho hfz. Ibrahim - kiraet
35. Redi h fz. Ibrahi m - vjerske predmete
36. R izvi Hu sejn - husni-h at
37. Skoplj ak Ferhi ja38. ami B ahrija 39. erifovi Razija 40. Tuli Mubamed-Hazim - srpskohrvatski, nac. istoriju
41. T rebinjac hfz. Ibrahim - arapski jezik, vjerske predmete
42. Tuzli d r Ahmed - srpskohrvatski, istoriju, geografiju
43. Tralji Edhem- kiraet
44. Tralji Mahmud - vjerske predmete, is toriju, geografiju
45. Vareanovi Mustafa- vjerske predmete
Direktor dananje enske medrese je prof. oe Zehra koja se
na dunosti nalazi od 19 . 3. 1979. godine. Prije oe Zehre direktor
je bio prof. Melm1ed Merzi koji je vrio t u dunost od osnutka kole
19. ll. 1978. godine do februara 1979. godine kad se zbog bolesti povukao. Od februara iste godine do marta vr ilac dunosti direktora
bio je prof. Demal Salil1spahi, tadanji direktor muke medre e.
Nastavno osoblje za ovih pet godina

sainjavali

su:

l. Afgan Kemal - odbrana i zatita

2. Ahmetagi Sabaheta - psihologija s logikom, met. vjer. nast.
3. Alihodi Fatima - s rpskoh rva tski
4. Beirbegovi Edah - organizacija Islamske zajednice
S. Begi Hamdija - kiraet
6. Bri s ti Sen ahid - akaid
7. erimovi Lejla - engleski
8. Dananov i I bra him - fikh, cla'vetul-islam
9. ozi Ahmed - geografija
10. Hafizovi Mesucl - i Jamska filozofija
l l. Hafizovi Habiba - fikh, akaid, ah lak,
12. Hasanovi Bi lal - te(s ir
13. Isanovi Nusret - fi lozofija, sociologij a
14. Ize tbegovi Ha lida - domainstvo
15. Ize tbegovi Sabina - engleski
16. Jaarev i Nermina - is torija islama, ahlak, uvod u komp. rel.
17. Kari Mu hamed- biologija
18. Kara l i MaJ1mud - h adis
19. Kovaevi Eref- kalig rafija
:!87

'
_o_

.Krajini

Halima-

dom ain

~l. .Kas~mo,"i Azra - twski

12. Kreo Melil1a - engleski

tvo

_3 _ Lati Demal rpskohrvatski

Mai Ahmed - sociologija
25. Mrallorod Muhamed - i Ja mska fi lozofija, h adi s, tefsir
16. Mujalo ali.h - kiraet
_7_ Mujmi I me t - srpskohrvatski
~ . iki Mejra- domain n o
~q- Omerdi Muharem vaz
30. Resic Idriz - filozofija
31. Salibspahi Demal- da 'vetul-is lam, istorija
32. ilajdiic hfz. Kami! - k:iraet
33. Skendcro\'i Aif- ahlak,
3-1. Skende rovi Subhija - arapski jezi k, i torija islama
35. pahi I met - kiraet
36. oe Zehra - istorija, geografija
37. \ 'ejzagi ena - komerzacija arapskog j ezika
' S. \ eladi:i I met - filozofija, sociologija
3Q. \"eli Ajten - tur ki
2-1.

Profesori

(predavai)

koji predaju u kolskoj 1982/ 83:

Ahmeta~ri

Sabal1era, Af~ran Kema l, Alihod i Fa tima, oz i Ah

med, Hafizmi Habiba, Hasan~>Vi Bilal, Jaa red ermina, Kari Muhamed. Karali Mahmud, Kovaed E ref, Kraji ni H alima, Kasumovi
Azra, Kreo Meliha, Mrahorod Muhamed , Mujalo Salih, Niki Mejra,
Omerdic Muharem, Resi Idriz, Salihspal1i Demal, Ske n derovi Subhija, o~ Zehra i Veladi I smet.
to se studiralo i ta se studira?
koje s u maturirale na osmogodi njoj m ed resi od 1943.
god. mogle su upisivati studij kao i one koje su zavr ile druge srednje
kole. Studirale su:
Cenice

Farm aciju:
Kasummi

Naziha

Medicma:
Alajbegovi
D edo,i

Aziza,
Behija.

PranJ
Demirmi

Izeta,
Asifa,
Hasan efend i Zum reta.
Orijentalistika:
Nurudinovi Bisera,
Mui Rabija,
auevi Halida,
Korkut Muniba,
KrJrkut Bi ~era.
Kuuk

288

VII generacija rnalurantica enske medrese ili I generacija dananje Medrese prole godine imala je 20 svrenica. Sedam od njih
u pisalo je I slamski t eoloki fakultet: Avd i Safija, Bekto Aia, edov1
Zumre ta, Imamovi Nezira, Jabuar Rabija, Karaman Hasija i Pojata
Samija. Dvije su upisale vanredno: Srna Suada i Atiba i Hamida.
Os tale su se zapoljavale kao muallime.

GAZI HUSREV-BEG MEDRESA FOR GIRLS

in the period from 1933 till present-day

This work discusses t he Gazi Husref-beg Girl's Medresa in two

periods, from 1933 til! 1949 and from 1978 lill present-day, giving data
for both period s.
It has been d ifficul t to find a uthentic data about the period
1933-49, because a great m a ny of the fi les have been lost. Many of
these documents are to be found in the fi les of the Ulema mediUs,
but only a fter they have been set in order.

Tabular statisticals about pupils a nci the names of places they

come from show grea t inter est in the school.
Because of the subjects ta ught at the Medresa, the pupils wh0
completed it could to enroll any facul ty. It was because the will of
the wakif h as been respected: ln Medresa should be taught al so that
which custom and the place demand.
The teaching staff in the Medresa were mo tly teachers who
lectured also in the Boy's Medresa.
The Gril 's Gazi-Husrefbeg Medresa of today i con iderably different in everything from the previous one, e. g. in its excellent working
conditions , its organizastion of living of the pupils, because they are
a lmost all boarders whi le in the pre vious m edresa o nly the pupils who
we re not from Sarajevo boarded . Boarding provides the same conditions in education and upbringi ng and the same conditions of work.
The Girl's Medresa h ad a significant role in maintaining islamic
thought and therefore it deserves further s tudy.

2'0

Mr Nijaz

~ukri

GAZI H USREV-BEGOVA BIBLIOTEKA*)

Doprinos uva kufljene knjige obrazovnom procesu kod nas Kad je Gazi H usrev-beg, veliki dobrotvor Sarajeva, svojom vakufnamom od 25. red eba 943/8 j a n uar 1537. godine, podijelio u vakuf! jenu
svotu o d 700 hiljada srebrenih aki, odredivi da se od jaeg dijela
(400 h iljada s. a.) sagr ad i asna medresa i kupe vrijedne i poune
knjige za njen e polazn ike (talebu) i one koji su zainteresovani za nauku
i zn anje, a manji d io (300 hiljada s. a.) da se obrtom uveava, nije
mogao pred vidjeti rezultate ove svoje odredb e. Malo nakon toga je
umro 1541. godine u Sarajevu, os taviv i vremenu i ljudima u amanet
ela uine svoje.
Evo n akon 450 godina od tog, za kulturni ivot, tadanjeg Sar aj eva, istorijskog momenta, pokazalo se da j e, ipak, najdjelotvornije
u loiti u ovjeka, u obrt njegova uma, znanja, stvaralatva i odgoja.
Koliko je generacij a ljudi utolilo svoj u intele ktu alnu glad i e
u njegovoj m ed resi i b iblioteci, za protekle vjekove, teko je utvrditi ,
a li je injenica da ih je bilo mnogo. Jesu li dale vie obrazovanih ljudi
ili knjiga je pitanje n a koje j e teko odgovoriti, ali je sigurno, bar to
se tie kvalite ta, jednog i drugog, da s u dale (i daj u) i svojih originala,
kao i blij edih kopija.
Nas ta le, prema vakfiji, istovremeno sudbina m edrese i biblioteke
je vjekovno ostala povezana. B ilo da su brojem bogatiJe ili sirornaile,
pre mj eta ne il i obnavljane, on e od osnutka ne p rekidaju svoju kulturnu
misiju.
Bez ob zira na prom je ne u njim a i oko njih, zajedniko im je ostaj a lo:
a. v a k uf kao m aterij a lno-finansijska podloga i briga za opte
dobro. 1)
'') O Gazi Husrevbegovoj bibliol.eci u Sarajevu postoji dosta ,~Iik:i b!-_<l)
radova, od novins ki h lanaka do kraih i duih studija. O ovom vidt: Tralitc.
M. Prilog bibl.iografiji o Gazi Husrevbegovoj biblioteci. Anali G. Husrevbegove bib lioteke, Sarajevo, 1972, knj. I, str. 159-160.
l) S pomenka Gazi Husrcv-begove 40tJ..goclinjice, Sarajevo, 1932, :.rr.
XXVI- XXVI II (vak ufna me).
:?91

I
b . e i Jj sluenje naucnom i ku.llurnom uzdizanju ovj eka. 2)
K:~ko su gornji zahtjevi provoeni u djelo zru1imljivo j e ispita ti.
Za Biblioteku se moe rei ela to postie preko:
3. knjige i
b. ljudi koji se brinu i rade na knjizi.

Knjiga
Izumanju i podjeli knjinog fonda Biblioteke se moe pri i vie trru1o i to:
l. Rukopisna i tampana knjiga
~- Jezici:
- Orijentalni (ruap ki, turski i perzijski) ;
- Lokalni i enopski (SH, nj emaki, engleski, francus ki, ruski,
ma arski i dr.);
3. Temat ka podjela:
- razne Yjerske, filozofske, naune i k njievne discipline;
- udbenici , opta literatura i arhivska graa;
.f. Starost i porijeklo knjige.
Formiranje om g fonda, njegov razvoj i kori enje je u vezi sa
nizom poli ti kih, ekonomskih i vjersko-kultmnih faktora, kroz koje j e
prolazila ne samo bosaJ1sko-hercegoyaka, nego i ira jugoslavenska dru~nena stYarnost u proteklih pet stoljea.
G 0\'0111 srni lu se ja no uoavaju dvije faze, kroz koje prolazi
Gazi HusreYbegma biblioteka.
Pr\'a je orijentalno-islamska, koja zapoinj e osmanskom vladavinom u BiH (pol. XV st.) i njenim ulaskom u krug is lamske kulture i
ci,ilizaciie.
Druga faza je vezana za prest anak politike dominacije Osm anli ja
1878. godine i zapoinje \'lada\'inom Austro-Ugarske monarhije, zatim
osamostaljenje u zajednici junoslovenskih naroda, kad je primjetno
zraenje zapadne kulture i pismenosh, na raun orijentalno-islamske.
Om je, pored ostalog, e\'identno nastankom i brzim rastom evropskog < latini ca-irilica) fonda knj iga i asopisa u Biblioteci.
Moe se rei da rukopisni dio fonda Biblioteke, uglavnom, pripada
pnoj fazi, a tampani veim d ijelom drugoj. Ovo ne iskljuuje i izvjestan prelazni period. Razlog je kasno prihvatanje arapskog tampanog
sloga u Osmanskoj carevini, t ek 1725. godine3), a u B iH 1866. godine.4)

Rukopisi
u u ijeme kada nai krajevi direktno upoznaju orijentalno-islam~ku pisanu rij e, koncem XIV s t., ona j e iza sebe imala ve osmovjekomo is-kustvo, tradiciju i sadrajno bogatstvo.
2 ) l bi.d, str. XXVIII, Mujezinovi M., Is lamska epigrafika, V. Mas lea,
Saraje,o 1974, l. str. 296.
3) Arapski rjeni k Sahih al-Gavhari, turski prevod Muhammed b. Mu~tafa Al-Wani al-Wankoli (1591), I stanbul, J14l /l 728 (Uvod) GHb biblioteka
br 0-!16
'1 Kreevlj akovi, H ., trunparije u Bosni za vrij eme turske uprave
E29-JS78J Zagreb, 1920, 16--23.

292

I z duhovnog pod s ticaja 5) i praktinih po treb a u islamskom svije tu j e vrlo rano poel o prikupljanje, uvanje i umnoavanje pisane rijei.6) M jes ta njene koncen tracije su d amije, m ekt ebi, m edrese, tekije,
b olnice i privatne kue.
U viajui korisnos t knjige za d r utvo, osmanska uprava, jo u
svom razvoj u, pod rava osnivanje bib lio teka, pri mnogim vjer sko-prosvjetnim i humanitarnim i ns ti tu cijama. Ma terijalno se s timuliu iz brojnih vakufa.?)
S) Prepoznatljiv uticaj u razvoju islamske pismenosti i irenju knjige
(kitab) imao je Kur 'an, prvi izvor islamskog uenja.
Prvo pod s tie lj ude na koritenje pisane rij e i i njeno itanje (qira'aJ
i s po minje izraze: su huf-lis tovi, Kur'an"kitab-knjiga koja se ita, qalem i
m idad-pe ro i tinta, satr-redak (al-Ala' 18, 19, al-Baqara 2, ai-Anbiya' 10-!,
al-Bajjina 3, a i-Qalc m l, al-Kalli 109).
Upuuje ljude na traenje znanos ti, to se postie i pisanom rijeju.
Trai pisanje oporuke-lll-Wasiyya (an-Nisa', 12).
Drugo ukazuje da je koritenje >> knj,ige-ai-Kitab, koja se objavljuje
>>Svemu svijetu, pravo svih ljudi, a ne privilegija samo nekih (al-Qalem 52).
Dobraa, K, Uticaj Kur'ana na irenje pismenosti, kaligrafije i ornamentike
medu is lamskim narodima, Glasnik VIS, Sarajevo XIII/1962, br. +-{;, str.
120-123.
6) Muhammecl (a. s.) poslanik islama, odreuje pisanje kur'anske objavc (611-632). Njegove rijei i eljela, kao i pos tupci i miljenja njegovih drugova - ashaba, bie takoder pr edmetom pisanja i izuava nja.
Upoznavanje mlaih sa islamom, kao i novopridolih u islam, na
jednom irem geografskom pmstoru, od Kine do Allantika, iziskivalo je
p isanje udbenika i potrebne literature iz mnogih islamskih i drugih zna
nosti.
Ulazak mnogih naroda u sastav is lamskih dravnih granica i drutva
a l'Umma, sa raz liiti m religijskim, filozofskim i etikim uenjem, zah tijevalo je od islamske uleme izuavanje ove sredine, a esto i voenje dijaloga i rasprava s njima. Ci lj je bio pridobini ih za svoju ideju, ili pak, odbraniti islamsko u enje od napada i kritike.
Zivei u jeclnoj etniki i vjerski heterogenoj sredini, mus limani su n
nekim krajevima uLicali i padali pod uticaj raznih f ilozofsko-religijskih ue
nja. Ovo e izazva ti estoke duele ortodoksnih muslimana i o tome e se
pisati itave rasprave razliite naune vrijednosti.
Borba za vlast i m eu sob no rivals tvo pojedinih islamskih naroda
(Arapi, Perzijanci, Berberi, Turci i mnogi drugi), u t i cae na izuavanje porijek la porodica, plemena i itayjh naroda, njihove povijesti, uz opis mjesta,
vjersko-kulturnih i ekonomskih m ogunosti, pa ak i psiho-fizikih osobina.
Obzirom da je za OI'O trebalo imati i neke vjerske argumente, to c.e
izazvati mnoge istraivae is lamskog prava (fik11), apologetike, elike, filozofije, lingvistike, knjievnosti i drugih naun iJ1 eli ciplina, ela aktil'no uzmu
uea u rjeavanju niza mtmetnutih problema u sredini u kojoj ile.
Oivljavanje starih kul turn ih centara (Damask, Aleks:mdrija, St:mcrkand, I sfahan), j izgradnjom novil1 (MecLina, Kufa, Basra, Bagdad, Kairo,
Fes), gdj e se vri koncentracija kapitala, ljudi i ideja, dolazi do iz1jesnog
materijalnog blagos tanja, to omoguava s tanovni tvu lih mjesta i regija
bavljenje knji c1rno u, filozofijom, umjetno u i mnogim zanatima, o emu
se takoer pie i raspra vlja.
Upravo dio ovih radova i ra prava arap kog, turskog i perzijskog
izraza dola zic ri u nae krajeve, prepis ivati sc, ita ti i izuavati u medr.:sama i raspravlja ti i preda vali po damijama, teklijama i kua ma .
') H . I naldik pr ocjenjuje ela sc u t uz-s kim bi bl io td.nma, dn nas, u 1 a
preko 200 hiljada mko pisa. Naravno, u ovaj broj ne ulaze razneseni i uni teni man us krip li. Inalci7Jk, H , Osmansko carst\'0, KZ, Bc'<>grad, l'Jl-1,
s tr. 248.

l
Na o,nj nain s u nastale i prve orijentalne zbirke rukopisa i knjiga kod na u Bitolju , Skoplju. Oh !'idu, Prizrenu, N. P azaru 8) , zatim
arajen1, Foi, Mostaru, Tra \'niku, Graanici, Poitelj u i dru gim mjeslima"l.
Po nepisanom pravi lu, ove b ib.liotek e u .is la ms kom svije tu, p a i
Osmanskoj caredni bile u podijeljene na:
l. i a' n e ('akuf ke),
:?. p o l u j a\' n e (d mr ke) i
3. pr i ,. a t n e"').
Na~i kraje\'i su, uglavnom, zna li za j a v n e (samos talne ili u z
neku instituciju) i pri,atne biblioteke. Polujavne biblioteke s u mahom
bile d\orske biblioteke u metropoli. pri h a lifinom ili ul tanovom dvoru,
ili dYoru nekoe- ,-ezira. One su se, takoer, kor is tile, a li uz dozvolu.u)
Zah,alju]uci injenici da u javn e biblioteke osniva n e i izdravane
uYakufljenjem sredstaYa i knjiga jedne, ili Yie osob a, te da s u polujame i pri' at ne zbirke knjiga neme nom, takoer, posta jale javnim,
orijentalno-islan1~ka knjiga nije ostala u zat,orenom krugu ko ris ni ka.
Konkretan p1imjer za ovo nam je upravo Gazi Hus revbegova biblioteka i njen knjini fond. Tjena rukopisna zbirka bazira na je n a u vakufljenjima. sa rijetkim otkupom, za razliku od s li nih ori jentalnih
zbirki u BiH pa i ireY)
lJ \Temen u od osnutka 1537. do 1980. godine u Gazi Husrevbegovu
biblioteku u se slili rukopisi 75 islamskih institucija (damija, mekteba,
medre a, tekija i amostalnih biblioteka) i 120 privatnih lica. 13)

s,

J...:alci, H. Pn-e 01ijentalne biblioteke u jugo lavenskim zem ljama,

Bibliotekar, Beograd, 1961, XIII, br. 4 str. 279-282, Kale i, H, Prizren kao
kulturni centar za \Tiieme turskog perioda, Albanoloka istraivanja, Filozofski fakultet, Pri 'tina, 1962, br. l su. 92- l J 5.
0
l abanO\'i, H, Husre,-begO\a biblioteka u Saraje\'lt, Bibliotekar,
Beograd, 1956, br. 1-2, tr. +5-62.
1) Poznate jaYne biblioteke u islamskom svijetu su bile u Bagdadu
Bayt ai-Hikma os. 830, al-Mustansiriyya os. 1234), u Kaint (Dar a l-Hikmaal'ilm os. 1005. ai-Azhar os. 975), KordO\i (biblioteka Hakema II (961-976).
Poluja,ne biblioteke su bile pri dvorovima nekih muslimanskih clina<:tija: Omejada (Damask i J...:ordova), Abasida, (Bagclacl, Samera), Samanicla
rSemerkand i Buhara), Gazne,ida (Gazna), Fatimida (Kairo), Ejubida (Damask), Idrisida (f es), Osmanlija (Istanbul).
Pri,atne biblioteke su posjedovali neki veziri ovih clinastija, kao i
u,eni islamski uenjaci, pravnici i knjievnici, ali i obi an svijet trgovaca
i zanatlija. U svoje vrijeme veliku ljubav za knjigom svojim pisanjem je
raz\'ijao u,eni arapski prozaista ai-Gahiz (umro 868).
Selebi, A, Tarih at-terbiyya al'islamiyya, Kairo, 1966, str. 180-205, Hiti,
F. Istorija Arapa, V. Maslea, Sarajevo, 1967, str. 374-377, 480, 560.
ll) Tako se Ibni Sina koristi dvorskom bibliotekom Samanidskog vladara Kuha ll (976-997) u Buhari, Selebi, op. cit, 194, Hi ti, op. cit. 420.
t:!) Ovako su u Sarajevu nastale orijentalne zbirke u Orijentalnom
institutu (5.000 kodeksa 7.000 djela!, Is torijski arhiv (1.300 djela). Narodna
i unin:rzitetska biblioteka (478 kodeksa 518 djela). u Mostam - Arluv Hercegovine, u Zagrebu orijemalna zbirka JAZU, u Beogradu (SANU), tc po
regionalnim arhiYima u BiH i drugi m republikama. Gazi, L, Orijentalne
zbirke u Sarajevu, POF, Sarajevo, 30/l980, str. 153-157, E rcn, l , Pri lozi
bibliografiji obja,ljenih radova o orijentalnim bibliotekama u Jugoslaviji,
AnaE. GHb biblioteke, Sarajevo, 1974, knj. II-Ill, str. 249-258.
, Inventarna knjiga GHb biblioteke Salih Sidki-Muvekita br. 189 i
SuY.ri( !\., Rukopisi prinovc u GHb biblioteci, Anali GHb biblioteke, SaraJt:~'1 kni Vlf-V !IJ , 1982, str. 266-268.
294

elj u ela k njiga bude to v1se i to bolje kori ena sreemo '.l
svako j vakufn ami gdje se spominje uvakfl jenje knjiga.14) Slino je i sa
biljekom o uvakufljenju n a samo, knjizi.1S)
Jako vakif stavlja i n eke svoje poseb ne uvjete, kao npr. - da
se Jmjiga ne prodaje, pokla nja, zalae ili iznosi iz zgrade i mjesta uv.lk uf\je n ja, ova k n jiga je b ila u ir okoj upotrebi.
Kva litet i ir ina upotrebe ove uvakuflj ene knj ige, kod nas, uveliko je ovisila od niza subjektivnih i objektivn ih faktora i uslova u
k ojima se je nalazila. Na prvom mjes tu je irina pismenosti i kulture
mjesnog stanovn itva, te poznavanja jezika, pisma i discipline koju
knj iga obrau j e.
U vri jem e kad Gazi H usrev-beg pie svoju vakufnamu (1537) i
od reuje kupovin u kn jiga, pred sob om oito ima dva cilja:
l. Omogu iti norma la n nastavno-obrazovni proces medrese, koju
osniva, to je donek le odredilo i profil ove knjige, kao udbenika i po
mone lite rature p redme ta koji su se u njoj izuavali. 16)
2. Opte kultu rno uzdizanje s tanovni tva regije u kojoj je medresa o snova n a dozvoljavajui da se ono m oe koristiti ovim knjigama
itanjem i prepisivanje111.
Na ovaj nain j e, irenj e m kruga koris nika, knjiga postajala broinijom, a zbog razlika u interesovanj u italaca i tem atski raznovrsnijom .
Dozvola p repisivanja u vakuflje ne knjige otkriva nam izvore nastanka
i popunjavanja naih orijentalno-islamskih zbirki.
Pored kupovine-uvoza manuskripata iz starijih islam skih centara
(Meka, Medina, Damask, Jerusalem, Bagdad, Kairo, Semerkand, Bruo,
I s tan bul), te p isanj e domaih autora, prepisivanje je bilo znaajan izvor.
Naslanjaj ui se na izvjes nu sreclnjevjekm nu tradiciju u BiH ova eljela tnos t e se u osmansko doba potpuno razviti, kao privatna ili institucionalizovana aktivnos t (pri m eclresama i dr.)Y)
ak i poslije Osmanlija, i irenja tampane knjige, ova tradicija
se n e pr ekicla. 1S)

U nedostatku izvora, n em ogue na m je utvrditi koliki je bio pofond knjiga Bib lioteke, jer ne znamo koliko sreds ta,a je preostalo
o d gradnje medrese.
etni

1 ~) Ergin, O, Tmkiye mami[ larihi, I tanbul 1977, I-II, str. 2-12- 2-13.
(Izvodi iz Sultan Fatihove va kfije za njegovu bibliotek u u Istanbulu).
IS) Dobra a, K, Ka talog a rapskih, turskih i perzijskih rukopisa, GHb
biblio teka, Sarajevo, 1978, II br. 1059, 1260 i 1316, Hasandedi, H, Katalog
arapskil1, turskih i pc1-zi jskih rukopisa, Arhiv Hercegovine, Mostar 1977,
br. 393.
16) Osnovni predme ti G l-lb medrese su prema vakufnami bili: Tds ir
(komentar Ku r'ana) Hadis (Islamska tradicija), Ahkam (eriatsko pravo).
Usii1 (Osnovi crials kog pr ava), Ma'ani (Stilistika), Bajan (Re todka), Kaltim
(Apologelika), kao i "znanosti koje budu u za htjevu ''remena i mjesta ...
Spomenica GHb .. , sll'. XXV CI! (vakufname).
17) Do braa, K, Skl'iptorij u Foi, u XVT stoljeu, Anali GHb biblit~
teke, Sarajevo, 1972, knjiga I , str. 677.
lB) Prof. M. Hand i , (i dn1gi) je u vremenu od 1926-19-12 prL'pis:w
vie risala na arapskom jeziku, Do b raa, Katalog... J 553, IT l-19t>--97, !$9.j,
IT/16 17.

Poc:'et.ni fo nd Bi blioteke ne bi trebao bit i mali, obzirom n a broj

p redmeta i u ' enika u m cd re i, njen ni1o 19, te ostale Gazi Hlls revb egove
pros1jctne u taJ101c (d a m ija, m ekteb , h a ni ka h) i zaposlene ll nj ima .
Prema bilje' ci na ru kopisnoj zbirci fe tvi (al'GWJya IT a l'fetawa) 10, koj a
kae da j~ djelo uva1:ufio sam Gazi Hus rev-beg (prije 1541), moglo bi
"e zakljuiti da je i a m vakif ima o uvida u izbor knjiga za s voj u bibho t~ku .
.Kako nam ~e nije sauYao n i jed a n r anij i popis knjiga Biblioteke,
to o njenom fond u imam o pod a tke te k iza 1863. godine k a d e i fi ziki
od1aja od medrese i bi1a smjetena ll pose b no p odig nutoj zgradi za nju
(7 :; uz mu na ru Beg01-c d a mije.21)
l. \Tcmcnu od 186+------1888. godine, k ad j e Sa lih Sidki ef. H a d ihu::,einOii .\1mekit bio d rugi hafiz-i k u tllb Bibliote ke 21, sainio je popis
knjiga 01 e biblioteke.:;)
Po omm popi u njen knjin i fo nd e sastoj ao iz:
a. rukopisa c-10,
b ~tampan ih knjiga 321.
ukupno: 1.1 55 djela .
Gaz; Hu. re1beg01u Yakufu pripadaju 30~ rukopisa i vie od dv ij e
trecme $tampanih knjiga, o~talo s u k n jige dru gih Yak ifa pri Biblio teci.n)
Stradanja koj in1 s u , za protekla stolj ea, bile i:: loene i ns ti tucije
Gazi Hu~re1-beg01a 1akufa, k ao i SarajeYa u cjelini, poev o d poara ,
ncpla1a. rawe pljake i krae"5 ) , d o n em a ra i n eb r ige ljudi, nis u mog le
mm1oic1 ni makuflje:ne knj ige u n jima . N a roito j e b ila p ogu b n a pro lala Eugena Sa1oj~kog u Sar aje\'o 1697. godin e , k a d j e un.i ten o i o dne~eno pored ostalog. i dos ta knjiga iz Bib lic teke ."6)

l P:-<:ma 1akufn::m,i (Str. XXV II I GHb m edresa je pripadala rangu

mada ris al-11 uzara' 11 a al-u mara' 1isokim kolama m inista ra i p rin eva,
,a 50 akc:i dneme plate profesoru. a 922 158~ . godine un-s tie se u m ed rese
ud ou a;,.l dn~:me plate muderisa. Obzirom da su profes01-i ove Medrese
?~1: \ !<c.ku ubraw,ani ljudi, esto pl'iznali pra m ici (kadije i muftij e) i d a
su 1mali asistenta - al'mu'Id, Lo sc midom u predm e te i nji hovu li teralum ,
to: dipiO"JJt;. kuju su s1rscnici dobiva li moe zaklj u iti da se radi lo o viso ko,t:tuc:ii'. Sa njenom diplomom se je upisivala na visoki s tud ij
Jbr:uu,nJ
u Istanbulu. Baltaci, C, XV-XVI Asrlarda Osman li med reseleri, I s ta nbul ,
19;6, ~tr. 50~ .
:.; Dvbraa, Katalog ... II, br. 16, 80.
Spumenica ... s t r. 74.
- Tralji, M, Hafizi-kurubi GHb bibl io teke, Ana li GHb bib liolc kl!,
':>a a)o.:
19- 8 knj. \'-VI , str. 47.
:_ 0\2. inn:ntama knjiga nalazi se u zbirci kodeksa GHb biblioteke
;>'Jd br 189 (\el. 48r'i x 18). :\e~ to saHemcni ji i op irniji popis ovog fon da
acmw ic M.uYekito1 >in AkiE (1888-1937), Had zib ajri, F , O i nvcn talima
YJ i;ga .. str. 55--57.
,_ lmcntarna knjiga br. 189.
- Dobraca Katalog ... JJ br. 1536. Na ovom rukopisu postoj i bilje b
.z 115- 17-14. godine u kojoj se kae da je ovaj ru kopis nes tao prije n ekolike>
~A-' Tid iZ Hu :c1bego1e biblioteke i po lo m se naao u rukama knj iara;>'-ltn".a Baba Jusu!a od k'Jga ga je o tkupio nazir H usrevbegova vakufa .
~J :-.1uJezlno\'i, M, i Tralji, M. Gazi Husr evbegova biblio teka, Sara J~ 'J, l'Jc2, ~tl 13-14

Obnavljanje je vreno d al jom kupovinom knjiga iz sredstava

vaku(a27), p r episivanjem 28), ali i prikljuenjem Biblioteci drugih javnih
l priva tnih biblioteka iz raznih dijelova BiH.29)
Godine 1912, imala je Gazi Husrevbegova biblioteka 1800 djela,
od toga blizu hiljadu r ukopisa . P r ipaja njem Sehdine (1914), Mustajbega
Denelia (1930) i Muhamed Enveri Kadi a (1931) biblioteke, Gazi Husrevbegova biblioteka je svoj k njin i fond podigla na 3.000 knjiga.v)
U p eriodu rada prof. M. Handia u Gazi Husrevbegovoj biblioteci
1937- 1944. godine, ocije njenog k a o veoma plodnog, samo orijentalni
fonc\ se sastoj ao od J .919 rukop isa i 2.109 tampanih knjiga, ukupno
4.028 cljela .31 )
P rema podacima Popisne komsiije Biblioteke iz 1950. godineJ2J,
biblioteka je r aspolagala sa:
l.
2.
3.
4.
S.

6.
7.
8.
9.
10.

r u kopisi na is tonim jezicima .

tampana eljela n a is ton im jezicima
tampana d jela n a evrop skim jezicima
n ovin e i asopisi
kodeks i za ist orijsku grau
dokumenti
d efteri
zemljopisne karte
fotografije
leci
S veg a:

4.301
6.026
3.703
343
159
2.810
197
84
1.174
236
19.036

Prava vrijednost jedne biblioteke, pa i Gazi Husrcv-begovc, je u

sadraju nj enog fonda i stepenu razvijenosti odnosa knjige i italaca
- korisnika .
Prema chclinom popis u knjiga njegove biblioteke (1270/ 1853) i
starijim popisima Gazi Husrevbegove biblio teke (1864 i 1888) podje la
orijentalno-islamskih zbirki kod nas bila je tematska na 16, odnosno 25
razliitih disciplina.3l)
27) Iz sau\ani h Deftera izdataka Gazi H usrev-bego1a 1akufa pod stal'kom mesrufat-i kutubhane nalazimo da je 12831866. godine kupljeno .JO
knjiga za 3.659 groa i lO para, a sl ijedee 128411867. godine nabavljene su
samo 4 knj ige u iznosu od 183 groa i 20 para. Defteri iz ostalih godina
( 1868, 187-1, 1877, 1878 j 188 1) pokazuju da su izdaci za biblioteku mali. Odnos.!
se n a oprnvku zgrade i potreba'!l pribor zn pisanje (defteri i mastilo) ,t
knjige sc ne spominju. Defte1j jz spomenu tih godina su u Arhi\'u GHI->
biblioteke bez brojeva.
28) GHb mde1esa i njena biblioteka u vrlo rano razvile prcpi~i1nku
djelatnost, posebno potrebnih udbenika i literature, J\lujezinovi \1 , J\cl,:oliko rukopisa p1episanih u GHb medresi u Sarajc\'u, Anali GHb biblioteke,
Saraj evo, 1976, knj. IV, s tr. 21-32.
29) Sa banovi . H usrcvbee:ova biblioteka ... s tr. .JB-62.
JO) Spnho, F. GHb knjin~ica, Spomenica ... str. Sl.
ll) Tral ji, L-lnfizi-kut ubi . . . slr. 49-50, Hndibajri, O imentanma
knj iga, str. 58-59.
32) Hacli bajri , O inventa.dma ... str. 60.
33) Arhiv Gl-lb biblioteke, 121, 189, Had:l ibajri, O inventnrima . su
57-58.

::~nemena podjel::l fonda o,e Biblioteke ( ta mpan::~ i r u kop isna

djela. orijentalna i evropska, pe1iodika, dokumenta i drugo) n ovijeg j -::
datuma i poinje doi:J- kom M. Hand ia za prvog h a fiz-i ku tuba (gla vnog
bibliotekar::~). odno no upravitelja Gazi Hus revbegove biblioteke, 1937 .
do 19N. godine.")

Koritenje rukopisno-dokumentacionog fonda

Danas o\aj fond zauzima z naajno mje to u boga ts tvu Biblioteke,
a sastoji sc od:
l) 7. -oo kodeksa a oko 15.00 djela;
2) 3.910 dokumenata;
3) 1.-100 vakuina ma, origina la i prepisa;
.J) 86 idil a ' eriatskog uda u Sarajevu od XIX stoljea.
I trai,anja orijentalno-i .lam ke pisane rij e i , kod nas, je u toku.
Izradom Kataloga rukopisa, naro ito Gazi H usrevbegove biblioteke,
otkrit ce nam niz bitn ih elemen ata u ku lturnom ivotu j edne e poh e
one sredine koja je tu knjigu posjedova la i koristila . Svakako da samo
poswjanje Ye!ikog broj a sauvanih i sl am kih r ukopisa, pored onih r azne enih i uni'teni h, ve ukazuje na j edan kulturni zamah nos ilaca ove
pismenosti .
.'\e ka od do ada ' njih istrai,anja su n a m otkrila da je u s tvaranju, sirenju, wnnoa,anju i oboga enju ove orijentalno-is la m s ke pisane rijei, domai ovjek imao Yidno mjes to. Bi lo kao kupac, nabavlj a,
prepisiYa, komentator, ili pisac on je pri u tan ne samo u tad an j im bosansko-hercegmakim granicama, n ego i dalje, esto u dale kim dijelo\'ima Osmanskog car t\a, pa i islamskog svijeta.3;)
Primanjem islama relati\'Do brzo je prebrodio j ezi nu b arijer u i
uzeo ue'e u ,jersko-filozofskom, naunom, literarnom i uop te umjetnikom snaralat,u o manskog drutva.
Rukopisi Gazi Husrevbegme, kao i d rugih o rijentalnih zbirki kod
nas nam pokazuju da na ovjek nije zab oravljen, u tom mno tvu , vlastiti identitet, bilo da je pi~ao, prepisi\'ao ili posjedovao knj igu. esto
pored s,og imena sta,lja i S\'Oju regionalnu i mjes nu pripaclnost.36)
Rukopisi ukazuju da nosioci OYe orijentalno-isla m ske p isan e rijei, nisu bili samo ueni krugo,i-ulema, nego i obia n svije t trgovaca,
zanatlija, \'Ojnika, hadija, zemljoposjednika i seljaka, mukaraca i
ena.3i)
1\alazimo ih da piu, prepisuju ili kupuju knjigu za sebe , mjesnu
damiju, mekteb i medresu. Ovako knjiga dolazi i u najzabitije predjele nae zemlje, gdje je mijeaj ui se sa domai m sloven k im (a negdje
i albanskim) duhom stvarala udnu simbiozu isla m skog i lokalnog h rianskog duha, ublaujui tako ot rinu stolje tnih nerazumijevanja i sukoba nastalih na marginama doticaj a o rijentalne i zap adne kulture.
~l Tralji,

HafiLi-kutubi ... str. 50.

S, Pisana rije na orijentalnim jezicima u BiH,
prvgram Radio Sarajo:,o, Sarajevo, 198 J, br. 34, str. 442--446.
J Dvbraca, Katalog .. , llbr. 1443, 1121 12, 1772, 1062, 1691.
J Grozdani, Pisana ri jc. . str. 442.
''J

298

Grozdani,

trei

Upravo fondovima provincijski h javnih (vakufskih) i privatnih

b iblio teka B iH (Foa, Mos tar, Travnik, Graanica, Poitelj , B. Luka,
S tolac, Kon jic, Cazin , Zvornik, Tuzla) rukopisni fo nd Gazi H usrev-bcgove biblio teke je dosegao pomenutu cifru .3B)
Analiziraj u i porijeklo rukopisa, es to nailazimo na podatke, da
su neki od njih , itani, kupljeni, p isani ili prepisivani u Sarajevu, upravo
u G. Hus revbegovoj biblio teci i m ed res i, i da se nakon vie godina, pa
i s tolj ea p onovo vraaj u u Sar ajevo u ovu bib lio teku.39)
Sam a in j enica da se knj ige uvakufljuju pri vjersko-prosvjetnim
ins titucija m a up u uj e na njenu obrazovnu ulogu. Pogledamo li samo
tem ats ki sadraj r uk opisnog fonda Biblioteke , uoit emo mnogu literaturu, ko ja je izvan i iznad ta d an j ih kolskih p rograma med resa B iH
i sp ad a u domen ireg i opteg obrazovanja. U ovom pogledu je, primjetno, ispred s rednjevjekovne knjige u naim krajevima, koja je pret eno vj ersko-crkvenog karaktera sa malo svjetovnog.40)
Bilj eke, k omentari n a marginama, i imena Ylasnika rukopisa
j asno govor e o ir ini njihove upotrebe . esta prom jena mjesta od mo
m enta pisanja i li p repis ivanja do dolaska drugom itaocu , ukazuje da
ova knj iga nije znala za geografsku udaljenost i p rometne prepreke.
Mnogi rukopis i nastaj u u naj udaljenijim dijelovima tadanjeg
islam s kog svijet a (Se merkan d u , J em en u, Fesu) i nalaze itaoca u Anaclolij i, Sarajevu, Nevesinju, KrueYcu ili Bitolju.
Preko ovih rukopisa suavali su se i vrem enski prostori meu
gen eracija ma koji s u ih u po trebljavali. Nekad su te razlike od nas tankct
knj ige, do prepisivanj a i naeg itaoca u BiH, po vie vijekova. Na pone ko m r uko pisu nalazi mo ela j e eljelo napi ao Arap (u Bagdadu), pr.:pisao ga Turin (u Anaclolij i), a u vakuf io ga Bosan ac u Sarajevu .~ 1 )
T u su i rukopisi p repisani u meclresama Bagdada, Damaska, Jerusa lema, Ka ira (Al-Azhar ), Istanbula i Bru se~2) , ili u nekoj lokalnoj bcsan skoj m edresi. Oni do laze u Biblio teku, nj ima se slue uenici Gazi
Husr ev-begove m edrese, m ekteba, hanikaha i uopte ljudi od nauke 'l
ovim krajevima. Ovo bi se, uslovno, moglo uzeti kao neka \'rsta regiona lne i meuna rodne saradnje n a n a unom i bib lio tekom polju.
N ije zanem arlj iva inje ni ca ela j e rad no vrijeme Bibliott'ke bilo
puno, od ranog jutra do sat-d va po zalask u sunca svakim elanom, o im
p e tka .
R a di boljeg kor i tenj a k nj ige Biblioteka j e od osnu tka imala ljude
ko j i s u se b r inul i o njoj . Za sigurnos t od poara i krae zaduen jt'
bio vrat ar - be vvab, za objanj enj a i d ruga upu tstva m uderis-profe or.
38) Dobraa , Kata log ... It Uvod, str. XII- XIII, uk ric, Rukopisi prinove ... Anali VU- VIIl, s ir. 267-268.
39) Do b raa, Ka talog .. . I, br. 298, 488, 512, 550, 610, 678-79, ll SJ <l.

953.
40) Ja ne, Z, Islamski rukopisi iz j ugoslovenskih kolekcija, P. luzej pnmcnjcne umetnos ti, Beog.racl, 1956, s tr. 7-8.
' 1) Do b raa, Ka talog . .. U /br. 11 40.
42) Dobra a, Katalog .. , I/530, 551, 617, IT br. lll5, 13+1.

j
a n-lo rano u XVII sto ljeu dobiva i pose bnog s lubenika, bibliotekara."')
Fizickim od1ajanjem Biblioteke od m edrese 1863. godine ona d obi,a d1ojicu hafiz-i kulllba (bibliotekara), koji imaju i s voje za m jeni ke
- ,e kile, ' to ukazuje na pojaanu aktivnost Biblioteke i itaoca. )
Od osnutka Biblioteke, do danas, njeni bibliotekari s u bili u eni
alimi, obrazo,ani nauni radnici to se dovodi u vezu i sa vi sokim rangom same medre e.43) Zah1aljuj ui i njima veza itaoca i knjige ove
Biblioteke je mogla biti halitetnija i vra, je r o ni s u bi li ti koji s u
naballjali knjige, pni ih ital i i mogli itaocu pomoi u t raenom.
!\!eutim. knjiga nije angao,ala amo itaoca i bibliotekara, n ego
i irok krug drugih ljudi, r aznih zanimanj a, poev od prod avca papi ra
i pisaceg pribora , do prepis ivaa, knj igovesca, trgovca ili prep rodavca
knjiga. Zato je po tajanje ovih mkopisa i uop te knjiga, u jednom mjeo;ru, pored kulturnog oil'lj a1anja, bila vana karika i u lancu privrednog
iiYota nekog mjesta, to je l uaj i sa Gazi Husrevbcgovom bibliotekom
u Sarajclu."')
to se ti e tampane orijentalne i Jamske knjige ne znam o s igurno kad je ula u fond Bib lioteke. Vjerovat no je to bi lo prije 1864.
godme, jer u Salih Sidki-Mmekitovom popisu nalazimo 315 ta m panih
djela.'" l
Gazi Hu re1beg01a b iblioteka ima i prvo izd an je Vankolij evog
!Urskog pre1oda Sahal1 al'Gawari, tampanog 1728. godi ne u prvoj
IUrskoj tampari ji I brahima Muteferike u Is tanbulL1.~8) eh di na biblioteka u Saraje\'U je im ala prije 1853. god. 28 tampanih knjiga.
Danas Biblioteka ima 11 ."00 tampanih knj iga orijentalist ike, pored iz1jesnog b roja periodike na tim jezic ima.
h ropski knjini fond Biblioteke je rela tivno m lad. U spomenuta d\'a popisa (Salih Sidkij a i Akifa-Muvekita) nema s po me na knjiga
na srpskohnatskom ili drugim e\Tops kim jezicima.49) Ipak, Bibliot eka
je za posljednjih 100 godina, tj. od vremena Austro-Ugarske okupac ije
(1878) do danas, formirala znaaj an fond na naem i ne kim e vropskim
jezicima (njemaki , fran cuski, e ngleski , ruski i dr.). To s u uglavno m
knjige i literatura s p odru ja islamistike, orije ntalistike i k ulturne
batine Muslim ana i drugih naroda BiH, i ire.
44

' 3) Spomenica GHB .. , str. XVIII (vakufnama) , T ralji,

M., Hafi zi
kmubi . , str. 46.
"" J T ralji, Ha fizi kutu bi .. , 46-49.
''l Tralji, Hafizi kut ubi .. , 46-51 .
"') Kree1Jjakovi, H .: Esnafi i obrti u staro m Sarajevu, Sarajevo,

1958. m

23~238.

,.) Inventarna knjiga, br. 189 (GHB biblioteka).

,.J GHB biblioteka, 0--116.
"! Prema saoptenju Mahmuta Traljia, nekadasnjeg bibliotekara GHB
b:bliuteke, pne knjige na latinici odnosno irilici je, kao poklon ovoj biblioteci, d!Jnosio poznati n au n i i kulturni radnik H. Kreev l jakovi. Ovaj [one!
je znatno ojaao uvakufl jenjem M. E . Kadia s voje biblioteke (193 1 g.), u
lwjrJj je bilo dosta tampanih knjiga i periodike na naem i evro pskim
;e-t.icima
300

E vropski fond sc sas toji od:

a. ta mpanih knjiga (domaih i s tranih) .
. 21.642 jedinica
b. p eriodika (domai i s tran i asopisi i novine) 1.000 jedinica.
Ovaj fo nd j e dosta p o mogao Bib lioteci u kontinuitetu rada i
irenju veze sa savrem e nim itaocem , obzirom da se u postosmanskom
p e riodu n aglo s m anjuje broj onih ko ji se mogu ko ristiti orijentalnom
knjigom , p osebno r ukopisima .
Nepoz navanjem o rijentalno-is lam skih jezika i pisma, veeg dijela
n aeg n emuslima nskog s tan ovnitva, te izraeni konfesionalni karakter
ove pisan e rijei, za osm an ske up rave, neminovno je suavao irinu
nje ne up o t rebe pa i ko risn ika Gazi Husrev-b egove b iblioteke, kao i
drugih orijent alnih biblio teka kod n as. Samo ovo ne znai da su se
i svi mus limani m ogli j ednako koristiti njome, zbog jezike prepreke
ili n epismenos ti. Ovo je k od m us lim ana donekle ub laavane postoj\nje m tzv. alhamijad o litera tu re, i irom upot r ebom ku r'anskog teksta,
zbog n jegove svetosti u m u sliman skoj sr edini.
U novije doba orijen talni r u kop isni fond BibLio teke su meta istraivaa, zbog svog clokumentacion o-h istorijskog, knjievnog i religijskofilozofskog sadraja vanog za izuavanje kulturne batine naroda BiH
i re.50)
Mogunos ti

i zadaci
Na koncu treba se zapitati da li Gazi Husrevbegova biblioteka u
cijelosti ispunjava svoj emane t i kakve su joj stvarne mogunosti u
tome?
Od osnutka do danas Biblioteka je promijenila vie smjetajnih
prostora. Zajednitko im je bilo da s u p r uali m inimalne uvjete za
ouvanja knjikog i c\mgog blaga.
Oboljeli i z ubom vremena nagrieni r ukop isi (vlaga, pra ma i
mikroorganizmi) iz dana u dan s u sve ugroeniji. Prostorije u bile
(a i danas su) n enamj enske, ne samo za knjige, nego i za one koji
ih koriste. J o prije SO godina (1932) se j e uviao ovaj prob lem i go1o50) Tralji, M, Koriten je fondova Gazi Hus rev-begove biblioteke, Anali
GHB biblioteke, Sarajevo, 1972, I, str. JS.J-.-159.
Broj korisnika f011dova GHB biblioteke je u stalnom porastu i
prosjeno godinje iznosi 2.500 opsluenja knjigom i dokumentima, a postoji m eu i t aocima i 250 staln ih l anova bi bl ioteke.
Ovim fondovima sc slue nau ni radnici niza ustanova. Meu njim~
su:
- Islamski teoloki fakul tet u Sarajevu ,
- Odjenta ln i ins titu t u Sa rajevu,
- Zavod 2a za ti tu spomen ika SR BiH u Sarajevu,
- Filow[ski fakultet u Sarajevu,
- Pravni fakultet u Sarajevu,
- I ns titut za istotiju BiH u Sarajevu,
- Narodna i univerzitetska biblioteka u Sarajei'U,
- Akade mija zna no li i um je tnosti SR BiH u Sarajel'lt,
- Nauni radn ici osta lih nlwnih i obrazovnih insLitucija u zemlji
..
(Beograd, Zagreb, P ri tina, Skoplje i dru~i),
- I nosua.ni na u ni radnici i inslttucije (Turska, AustnJa, i\lanr<b,
Fra ncuska, SSSR, Engleska, SR Njemaka, Japa n, Libija, Kuvejt, Tral-, Egtpa t, Saudi At-a bija, Alir, Maroko, Si1ija i dr.).

301

1
rilo da se gr,1di odgova mj ua zgr::tda Bibliote ke, a li s ve je ostajalo
samo puka ze lja.
Omm problemu se pridru uje i nedosta tak savremenih tehnikih
pomagala za mikro-film01a nje r u kopisa, mikm-ita, te s r ed s tva za
lijeenje i uvezivanje knjiga. Pa i pored svih ovi h nedostataka, Biblioteka j e uspjeb, zahva lj uj ui naporu u e (IZ-e) i ire dru tve ne zajednice, napose onih koji rade u n joj, ela se afirmie kao kulturno-n a una
institucija u zemlj i i ino tnm ti'U.
01a aktimo L se naroito ogleda u:
l. prikupljcnju i identifikacij i preo talih o rijentalno -islamskih
rukopi a na podruju BiH.
- izda1anju dvije knj ige Ka taloga arap kih, turs kih i p e r zijskih
ru kopisa (I/ 1963 i II/ 1979) i r adu na d::t ljoj obr adi i kata logizaciji ostalih rukopisa;
- pokretanje i izda1anje VI knjiga Ana la (1972-1978) , VII- VIII
knj1ga u tan1pi ;
nimanj u kratkometranog filma o Biblioteci u a radnj i sa
ur.ieska fil mom iz Sarajeva;
- izdanje knjige akie1i O. >>H a an Kj a fij a Pru ak (1977) ,
1odia >Gazi Hu re1bego\'a biblioteka i prevod na srpsko-hrvatski
.\llllekitO\e > Historije Bo ne (1982).
2. saradnja i i pomo zapos lenih nauniJ1 radni ka u Biblioteci,51)
koji s1akodnemo prua j u razne informacije u 1ezi rukopisnog i do;1) Od XVII stolj ea , kad se pomjnje prvi bibliotekar kao sa mos ta lni
slui:beruk Ol"e Biblioteke, do naih dana, 0111 us lu no-n au nu djela tnos t, prema raspoloZ11'im podacima, vrilo je e trde se t sedam osoba.
Obzirom na injerucu da su o1i bibliotekari i njiho1i p om on ici , pNcd
brige o knjizi i radu a i taoci m a , i sami bili prosvjetni, j avni i ku lturni
radnici, s1oje sredine, te SYojim pisanim radovima u ve::l va l i fo nd GHB
bibiloteke, to zaneuje da im se imena i 01dje s pomenu.
Hronoloki gledano, njihov stalni, ili povremeni rad u biblioteci bi
iz!!ledao 01ako:
l. Muhammed ef., otac istoJ1jara XVll s t. Husejin e f. Sarajlije (Koda
MuerrihJ
- Od X\"II st. do poetka d ruge polovine XIX s l. nem amo poda taka
o s1im slui:benicima. Vjer01amo su m eu njima bili neki od pm[esora
lmuderisa) GHB medrese uz a istcncij u uen ika, jer su se u GHB ins titucijama, esto znale spojiti po chije slube u jednoj osobi.
B a~eskija, sara jevski hroru a r XVIII s t., u svom Ljetopisu spominje
neke umrle bibliotekare u Sarajevu, ali n e kae u kojoj su biblioteci radi li .
2. Hafiz Abdullah Ajni ef. Hasagi (1864-1872), I hafizi kutub (glavni
bibliotekar) ,
3. Salih Sidki ef. H adZ1 hu sei no vi - Muvekit (1864-1888), II hafizi
kutub,
~.Abdullah ef. Hatibo1i (Zagorjeli) (1868-1892), vekil (zamjen:hlc) h afizi
kutuba
5 Sulejman ef. Hasagi (1877-1 882) vekil l h a fizi kutu ba,
6. Akil eL H adi huseinovi - Muvekit (1 888-1937), II hafizi kutub,
J hafizi kutub od J897 godi ne,
7. Ibrahim el. M uj alovi (Habibija) (1897- ?), vekil l haCi?Ji kutuba,
a docnije i IJ hafii kutub ,
8. Hafiz Muhammed ef. Muha rema gi (1 917-1951), II hafiz! kutub,
9. Hadzi Mehmed ef. H an di (1937-1944), I haf,b.Ji kuLub i upravnik
B!bl!rJteke

302

k umentacionog fonda zainlcresovanom domaem i stranom itaocu, ili

pos j e tiocu.
Pored ve uloenog truda i napora i ostvarenih rezultata ne moe
se biti zadovoljno postoj eim stanjem. Ako bi se uporedila Gazi Husre'tb egova b iblioteka sa nekom dru gom bibliotekom sline starosti i bogatstva fonda, uooie se da u Gazi H usrevbegovoj biblioteci u Sarajevu
n edostaj e:

adekvatr1a bl'iga za rukopise, dokumenta i muzejske ekspo-

nate;
- izuavanj e fonda, katalogiziranje rukopisa i podmlaivar1je
kadra, bre i adekvatnije;
- otvaranje p rema ita lakoj publici putem povremenih izlobi
i predavanja o fondovima Biblioteke;
- praenje izdanja, izlobi i naunih skupova s
mistike i orijentalistike kod nas i u svijetu.

podmja

is/a-

Sigurno je ela Gazi Husrev-begova b iblioteka, go:rnjim zahtjevima

n e moe sama udovoljiti. Neophodna je pomo i saradnja svih zainteresovanih s trarna, posebno kad je u pitanju innalaenje rjeenja adekvatnih prostorija za knjige i ljude, izgradnjom nove ili adaptacijom
s tare zgrade. Na ovaj nain bi se oduili Gazi Husrev-begu i svim znanim i neznanim vakifima knjiga, i pokazali razumijevanje za dio bosansko-hercegovake, pa i optejugoslavenske k,ulturne batine.
pomoni slubenik,
ll. Hafiz Mahmut ef. Tralji (194+-1 947), I ha fizi httub i upramik
Biblioteke,
12. Had,i Fejzullah cf. Had ,ibajri (1947-1954 i 1977). I hafizi
kutub - bibliotekar,
13. dr Hazim abano\'i (1948-1950), bibliotekar- upramik Biblioteke,
14. dr As im Mufti (1948). na ispomoi Biblioteci,
15. dr a i r Si kiri (1949) obt-aivao je perzijske rukopise,
16. Muhammed ef. Pa i (1950-1952) upravnik i (1952-1958) bibliotekar,
17. Hadi Mustafa cf. Seva (1952-1959) upravnik Biblioteke,
18. Ahmed e f. Selimovi (1952-1972) pomoni slubenik,
19. prof. Kasim ef. Dobraa (1956-1979). bibliotekar,
20. Hafiz Halid ef. Hadimuli (1961-1982), bibliotekar,
21. Ibra him Kemma (1963- 1976), bibliotekar,
22. Sulejman Hasa novi (1963-1964), bibliotekar,
23. Fatima Kunto (1963-1964), bib liotekar,
24. Ferija! Avdagi (1963-1964), bibliotekar,
25. Halid De lali (1 964- 1967), pomoni s lubellJik,
26. Zejni! Fa ji (1971), bibliotekar,
27. Selim Jelovac (1975), bibliotekar,
28. Azra Kadi ( 1975l, bibliotekar,
29. Abdu rrahman cf. Huki (1964-1967) i (1975-1982), direktor Biblioteke,
30. H adi Naim ef. Hacliabcli (1967- 1975) 1. cl. direktor Biblioteke,
3 1. Sulejma n Cuprija (1976). pomo6n i sl u benik,
32. mr Nijaz ukri (1977-1981), bibhiotekar,
33. dr Omct- Nakie1ri (198 1-1982), bibliotekar,
34. dr Jusuf Ramri (198 1), direktor Biblioteke,
35. !-!a lima KoPlwt (1982), bibliotekar.
36. Osman Lavi (1982), pomoni slubenik,
37. Mustafa Jah.i (1982), bibliotekar-.

10. Hadi Mehmed ef. Potogija (1938-1947),

GAZI HUSREFBEG'S LIBRARY

With it fund of books and documents Gazi Husrefbeg's l ibrary

has been acti1e educationally and culturally for 450 years, not only
in Sarajem and B&H but far beyond them.
lt was founded as a med resa library (943 H = 1537 A. D.) . lt
de1e!oped its activity with readers out of school even in the XV II
cemury and became an independent pub lic vakuf library. In its developement the library passed through two p hases. The firs t one is
oriental-I Jamie and the econd t he post Ottom an phase (from 1873)
cbaracterized by the influence of the we tern culture a nd writing at
rhe expense of oriental-i Jamie.
The basic fund of thi library was in the pas t cen turies darnaged
b1 1rars, fi re and carelessnes , but it was supplemented by other collection of other vakufs or private collections of the books and tr an>Cripts in B&H.
The fund of Gazi Husrefbeg' library consists of:
l Transcripts and documents
l. 7.500 Orienta i-Islamic transcript codexes with
15.000 works
2. Documents
3.910
3. Vakufnamas in original and tra nscrip t
1.400
4. Sidils of Sheriat Court in Sarajevo (XVI tili XIX e . 86)
.5. Levhas & Epitaphs
SO
II
11.500 works
a. Oriental printed books
60 uni tes
6. Oriental periodicals (journal s and papers)
III European fund
L Printed books (home and foreign )
21.640
2. Periodicals (home and foreign)
1.000 unites
The present day activity of the library is directed to:
L Study of existed transcripts and documents, as well as co llecting of oriental-islamic transcripts in B&H.
2. Permanent contatcts with readers, vis itors and researcher s.
The library issues catalogues, anniversaries and specia l editio ns
from the cultural heritage of Moslem of B&H.
The hbrary has difficulties such as: Schortage of a dequate r ooms, technical devices for the microfilming of transcripts and their
protection, and providi ng for the needs of the s taff.

304

Nedad Kurto
OBJEKTi GAZI HUSREV-BEGOVA VAKUFA l
NJIHOVE REVITALIZACIJE

MOGUNOSTI

Razvoj i rast gradova nisu nikada rezultat ravnomjerne adicije

elemen a ta urbanog mozaika, ve periodi ne etape na presjecima dru tvenih promjena i vremena. Grad-cjelinu prihvatamo kao
kumulativni efek a t itavog niza karakteristinih presjeka koji svoj poseban urbani izgled duguj u u slovu nas tanka. Iz tog razloga se i urbana t ip ologij a bazira n a analizi i vrednovanj u uslova nastanka u irem
sm islu, te odreen i tipovi nose kroz svoju istoriju doslovne opise vremena svog raanja.
Razvoj bosanskih grado va usko je vezan za ins tituciju vaku fa,
to je u materijalizaciji u rban og tkiva imalo znaajan likovno-estetski
upliv. Vakuf i razvij enost ove ins tituc ije neosporno je presudni inilac
razumijeva nja urbanogeneze ve ine bosanskih gradova. A posebno je
znaajno da su Bosanci pune 52 godi ne zauzimali poloaj velikog vezira,
a li prilian broj zadub,i na potie i od m alih ljudi (obrtnika, sitnih
trgovaca, domaica .. .).
Svoje prve urbane funkcije Sarajevo dobija objektima vakufa
I sa-bega Ish akovia, ij a zadubina ne samo da predstavlja prve obj ek te gradskog ka raktera, ve i vie od toga; svjesno i planerski se
postavljaj u u rban i orij entiri bud u eg grada - osovine daljnjeg razvoja . Prem da je S arajevsko polje kontimd rano naseljeno jo od neolita, tek obj ektim a - zad ubinama Isa-begovog vakufa ovo podruje dobija s tvarne utbane fLmkcije. U narednih pola vijeka daljnjeg razmja
Sarajevo postaje jako privredno St"edite o emu svjedoi i postojanje
tri damije pod kubeto m (do 1528), ali taj razvoj iskljuivo prati ve.:
u spostavljene urbane orij enti re.
poj edinanih

Druga e tapa u rbanog razvoja grada Sarajeva ponovo je obiljeen a vakufom - o bj ektima zadubine Gazi Husrevbega. jegov va.h:uf,
kojj j e kroz 400 gocLina izgubio j edan dio svojih prvobitnih dobara.
ipak j e naj bogat iji u Bosni i H er cegovini, a svojevremeno je predsta,ljao duhovni, kultumi, socijalni, ekonomsk i, praktino urbani cent.1r
ireg r egionalnog zn aaja . Time o n z,na i poe tak nove etape LLrbanog
razvoja koja traj e od 30-ih do 70-ih godina XVI st., tj. najznaajnijeg
perioda teritorija lnog irenja grada Smajeva. Po povrini j e to bio pru305

.k sainja,ao teritoriju g1ada do auslm-ugarskc okupacije

Bosne i HercegO\inc 1878, s tom razlikom to ovaj pros tor nije bio
sa-,im izgraen popunjen. 1 jegovo naseljavanje i izgraiva nje zavreno je tokom po ljcdnjc tri ili e tiri decenije XVI s t.
Prema lome, u urba nogenezi Sa rajeva, prve dvije, ujedno i veom3 znaajne e1ape, direktno su vezane za instituciju vakufa. Objektima I a-bego,a va kufa uspo tavljeni su ishodi "n.i elementi urbane cjeline, 3 objektima Gazi Husrevbegovog va kufa iniciran j e takav razvoj
da araje,o doinJja,a najvei arhi tektonski i kulturni uspon . I dok se
u lsabegomj i Ajaspasinoj \'a kufnami ovo mj esto zove kasaba, u Gazi
Husre,bego,oj ,akufnami se zove medine.
Pored isticanja optih kulturno-is torijskih zna ajki objekata Gaz i
Hu re,begO\og Yakufa, neophodno je kons ta tova ti ,j pojedin an e a r h itekton ke vrijednosti. Veina objekata pripada klas i nom stilu osm a nko-tur kog gradi!Cijstva, te predstavlja pa ralelnu .i umj etn i ki j ednako
\'rijednu pojavu u poreenju sa drugim cen trima cm-stva . Manj e mjerilo 0\ih objekata ne ini umjetniku pojavu manje vrijednom , ve je
w. pnJe s,ega, znak odmjerenosti i shvatanja materijalnih mogu no s ti
redine u kojoj e gradi.
Pna grae\ina iz Gazi Husrevbegove zadubine bila je B egova
d:amija. ZaHena je ljeta 1531, a vjerova tno je graena vie godina,
premda podatke o rome imamo samo iz 1529 i 1530. Naime, o vih godina na objektu rade dubrovaki majs tori koje a lje Republika sv.
\"Jaha po Husre\begO\om traenju. Ovdje se radi o klesari ma za fine
rado\'e u kamenu. Od svih danas pos tojeih obje kata Gazi H us revbegO\og vakufa kao kompoziciono ostvarenje i konstruk tivn o rjeenje,
S\'akako je najujednija damija. Ona je najmarkantniji izraz vr em ena
d\'adesetih i tridesetih e-odina XV I st. kada se Vrhbosna uvrstil a kao
najznaajniji zapadni c'entar osmanskog cars tva. Nj en nepoznaLi grclditelj je sigurno bio istaknuti predstavnik kole glasovitog arhitekta
Hajrudina , uitelja mimara Sinana, naj,eeg turskog graditelj a svih
\Temena. Po arhitek tonskim karakteristikama Gazi Husrevbego va damija se izdvaja od svih potkupolnih damija nastalih prije i poslij e
u Bosni i Hercegovini. !\ljeno konstruktivno rjeen je je s loenije i
smjelije, tlocrt razvedeniji, prostori harmonino povezani, a po dreeni
su gla\'nome. Dekoracije i detalji pokazuju visoko p oznavanje s til a ,
to sve skupa odaje jedno veoma zrelo arhitektonsko os tvarenje. Snani minaret nosi obiljeja ranocarigradske ko le. Moemo s lobodno kon5tatovan da bi Gazi Husrevbegova damija bila znaajna osman s ka
graevina S\'og doba ak da je podignuta i u Carigradu .
~101 koji

Medresa, nastala samo 5edam godi na poslije izgradnje damije,

unato

svojim skromnim dimenzijama, nosi peat umij ea izvrsnog

graditelja. Po svojoj arhitektonskoj vri jednosti ni ta ne zaostaj e za
diamijom, a kako na~taje jo za ivota Gazi H usrevbega, nije iskljue no
da ~e radi o istom neimaru. Ovaj objekt ima uobiaj enu dispozic iju
05manske medre5e. Potkupolni prostori rijeeni su oko unutarnjeg dvori~ta. povezani su trijemom, takoer pod k u polama, a na centralnom
mjestu dvorita je mali adrvan. Visoki i n aglaeni dimnjaci izvueni
1z svake 5obt predstavljaju posebnu arhitekton sku vrijednost. Svo bo306

gats tvo de koracije koncenlrisalo sc na porlalu, slalaklilno clekorisanom,

j ednns tvenom meu osmanskim g ra ev in ama u Bosni.
Por ed damije i m edrese, elva najvrjedni ja do danas sauvana
obj ekta su h amam i bezistan , grae vin e impozantnih dimenzija, pa
iako su z.n aajn e arhitektonsk e realizacije, nemaju onu arhitektonsku
vrije dnost kao p reanj e dvije.
Gazi Husrevbegova ban ja saZJidana je poslije 1537. jer se ne spominj e nri u jednoj vakfiji (pouzdano se zna da je postojala prvih godina XVII s t.). Vei popravalc obavljen je 1898. kada su napravljeni
duan i pred zg.r adom, i kada je uvedena voda iz gradskog vodovoda.
Svojoj svrsi je pres tala da slui jo 1914. godine.
Talihan, koj i j e graen vjerovatno kada i bezistan (obadvije
gra evine s u postojale 1557) potpuno je s tradao u velikom poaru 1879.
i nikada vie nije obnovlj en, a njegovi posljednji ostaci su zatrti 1912.
godine. Podaci kojima danas raspolaemo su nedovoljni da bi se mogla
dati siguma ana liza arhite ktonskih vrijednosti ovog objekta. Iz do t upnih podataka m oemo zaklj u iti . da se ovdje radilo o karakteristi
nom ka r avan-saraju, e tvorou gaon og oblika sa dvoritem. Po tome da
su u prizem lj u bile trgovine, na sp ratu prostorije za smjetaj gostij u,
u s r edi.ni dvori ta paviljon sa es mama u prizemlju i darnijom na
pratu, to u kazuje n a sloenu funkciju objekta, te na osnovu injenice
da j e bio graen od tvrdog materijala - kamena, moemo slobodno
izvesti zaklj uak da se ovdje radilo o najvrednijem karavan - saraj u u
Saraj evu, a sigurno i u Bosni.
Pored Talihana u posjedu Gazi Husrevbegovog vakufa bilo je
i vi' e han ova.
!111aretski han je stajao uz sahat kulu i po svoj prilici se raZ\ io
od nekadanje musafirhanc. Pou zda no se zna ela je postojao u XVII
st ., zatim ela je do temelja izgorio 1697, ponovo je obnovljen, ali nakon
poara 1831 vie nikada nije o bnavljan.
Novi han se spominje u vakufskom obraunu iz 1760- 65, te se
sm ij e pre tpos taviti ela j e izgraen neposredno prije tog vremena. Izgorio je 1766, o bnovljen je 1768, ponovo izgorio 183 1, a 1833 je obno,ljen iz temelja. Po svoj prilici je to bio vei han, jer se zna da j e
imao 92 sobe za gos te pored veeg broja magaza i duana. Pro tirao
se jzm eu dananj e Titove ulice i Saraa, a glavni ulaz mu je bio iz
ulagi ne ulice. Pored glavn og u laza, i mao j e jo dva sporedna, iz \/:tro i i Saraa . Od 1808. po zas tupniku ul agi, zvao se ulov han. 1 akon
poara 1879. god. nije vie o bnovlj en, a nema ni podataka o njegovom
izgledu.
Drugi novi han - Moria han je u vlasnitvu vakufa od kraja
XVIII do poe tka XIX s t. Ne zna se vrije me njegol'og nastanka, niti
se n a os novu pos toj eeg s ta nja moe i ta pouzdano utvrditi, jer je
ovaj h a n godine 1831. izgorio do temelja. Dvije godine ka nije je obnol'ljen, a1i j e 1852. znatno o tee n . Kas nije je popravljen i dograen, ela
bi 1957. izgorio do temelja, ::t 70-ih godina je rekonslruisan. 1 jeg01c
dimenzij e, kapacite t, a vjerovatno i arhitekton ka vrijedno t u cjelini
j e znatno ispod vrij ednos ti Taliha na ili ovog bana, a li je za i t01iju
z n a aj an jer preds tavlja posljednji o u vani arhite ktonski tip ta.kl'og
ha na u Bos ni i He rcegovi ni .

H,miknfl koji je na tao jo pl"ij e 1532. za dervie l1alve tijskog reda

obnm ljan je 1i'e pula. a dana je a uvan samo u 6ragmentima, le
je n.' o ma ne igurno dati ud o njegO\oj arhitektons koj vrijednos ti.
Gorio j e 1697, 1755, 183 1, a obna vljan je 1769, zatim 1831, a 1852 napr:nljena j e no1a zgrada. PonoYo je s ruen 1931. godine pri likom g radnje no\'e zgrade medr ese.
J o za i1ota Husrev-bega j zgraena su dva m auzolej a - klasi ni primjeri zat101enog pot.kupolnog turbeta. Vei , Gazi Husrevbe!W I, ima osmerokutnu osnO\u, a manj i, Mura t-bega Tardia j e na esto~!!aono i osnol'i. Na ovaj nai n i jedan i drugi su u m asi izvanredno
p;oporcioni ani. a jedan pored drugog in e skladnu cjelinu, te se manji
ne dohlja la kao manjenje veeg. To pokazuje izvanredno rafiniran
~misao za proporcij u objekta i pr imj er ka ko se moe pos tii mon umemalnos! u malom mjerilu.
Jmarer i musafi rlzana su izgraeni p r ije 1531. godine. Zna se da
su obadl'iJe zgrade izgorjele do temelj a 1697, t ako da imaret r.ije r adio
s1e do l 7~0. Zgrade u tra davale i u ka snijim poarima, naroi to 1831,
18~~ . l 5~ i l 79, ali u brzo obn avljane. Tako je 1831. vatra u ni ti! :-~
objekte do temelja, ali je ve 1836. i zgraen imare t, musafirha na i
pri\Temeno hanikah. Iz s1ih ovih razloga dananj i objekti nemaju n ikakm i rorijsko-arhitektonsku Hijedno t, a li nose s naan pea t is torinosti mje ta, te su u 0\om sl uaju vrijednosti k ultu rne, dokumentarne, pa i emotime. Npr. uprava vak ufa ima oduvij ek s voj u kance::~riju u imaretu.
Salw1 k ula je pored imareta najdomina nt ni j i o ri jentir an sambla
Gazi HusreYbegoYih zadubina. Ona, prije s vega, ima visoku ambij entalnu ITijednosr. e zna se kada j e sagraena , ali joj pn' i spomen
nalazimo u jednom djelu atib - el ebije, tur kog geografa iz prve
polo1ine X\' II st. U poaru 1697. stradala j e i ova k ula, ali j e o bnovliena. PonoYo je st radala u poaru 1831, a popravlje na je prij e 1834.
Gomii dio kule prezidan je 1874. ko iom priliko m je pos tavljen i novi
at.

Iz sredsta1a Gazi HusreYbegovog vak ufa podignu ta j e 1859. muYekithana koja u okviru cjeline ansambla i ma izvjesnu ambijenta lnu
uijednost.
Sadnan, kojeg imamo danas, napr avljen je 1893 . godine , a po
uzoru na adrvan u UJu-damiji u Br usi i to od b ijelog kren j ak a sa
Braa. Prije njega, postojao je ad rvan iz 1772, o kruglog oblika , od
bosanske mil jeYine, visok l ,5 m., a 4 m. u preniku. Iznad je b io zat;-oren gvozdenom reetkom u obliku kupole. B ono je b ilo p os tavlj eno
16 esama. Poznato je da je Husrev-beg doveo vodu za a drvan iz vrela
Crnila, ali nam je izgled jo starijeg adrvana sasvim nepozna t. Da nanji 5adrvan, sa drvenim baldahi nom i krovom koj i je na sr edini u
kube sveden, predstavlja bogat doprinos kompoziciono m skl adu svih
rJbjekata ansambla.
Mekleb u samom dvoritu damije sagra en je p rije 1531. Posbje p<Jara 1697, 1766, 1788, 1831 i 1842 svaki put je obn avljan . Danania zgrada sagraena je 1843, ali od 1897. vie ne slui svojoj s vrsi.

308

Objekt danas ne predstavlja nikakvu arhitektonsku vrijednost, ali mu

se ne moe odre i izvjesna ambi jentalna vrijednost i to kroz kontra~t
sakralnog i profanog.
Tokom duge is torije ovog vakufa !pOStojao je jo veliki broj
objekata u njegovom vlasn i tvu, koji danas rili ne postoje ili im je
arh itektonska ili kulturno-istonijska vrijednos t znatno ispod gore pomenutih objekata (200 du ana preteno u Saraim a, Vakufska bolnicn
iz 1855, Vojni ka bolnica iz 1866 ...).
P remda ovi objekti nastaju u relativno kratkom vremenskom
razmaku , njihovi pros torni odn osi ukazuju da se isti smjetaju u ve
po s toj ee urbano tkivo i to preteno na slobodnim lokalitetima potuj ui zateenu plan sku osnovu . Ovi objekti e u ticati na prestrukturiranje pos toj eeg urbanog tkiva (s tvaranj e novih mah ala - Gazi Husrevbegova m ahala koja se s pominje tek 1562, formira se ulica Mudeliti
jo 1530 ...).
Pr egled arhitekton ~kih o bje ka ta koj i su pripadali, ili jo pripadaju Gazi Husrevbegovom vaku fu, elat je na os novu vrednovanja prvens tveno arhitekt onskog, pa onda k ultu rno-istorijskog znaaja. Meutim,
daleko vei z n aaj za k ul turnu istorij u, od ve in e ovih objekata ima
Gazi Husrevbegova bibl iote ka koja j e osnovana zajedno sa medresom
1537. godine. Danas je to ve specijalizovana i jedinstvena orijentalna
b iblio teka koja preds tavlj a bogato vrelo naunih zasnanja o kulturnom
nasljeu J u l.nih Slavena, prvenstveno iz osmanlijskog doba. To su izuzetno vrijedni izvori za pro uavanje privred ne i kulturne istorije naih
naroda za per iod od itavih 400 godina. Da nanj-i fo nd iznosi oko 50.000
svezaka od ega je oko 7.000 rukopisa i 4.500 dokumenata. Biblioteka
j e kao zadubina Gazi Husr evbega p rvobitno bila s mjetena u Kurumli m edresi, a kasnije u posebnoj zgradi prizidanoj za munarom uz
samu damij u. To je bila ma la prostorija 7x.5 m. koja danas ne po toji.
Bib li o teka d anas k oris ti potpuno neus lovne prostorije u dijel u koji je
(1911. godine) p 1igralen ispred harema u Carevoj damiji.
Vrijednosti objekata zadubine Gazi Husrevbega su dl'ostruke.
K ul t urno-is torij ski zn aaj proizlazi iz presudne uloge u oblikovanju
d u hovnog i dmtveno-eko nomskog razvoj a .
Ar h i tekton ske vrijednosti pojedinan i h objekata, kao i urbane
vrijednosti ansa m b la kao cjeline, svr tavaj u ove objekte uz bok vremensk i paralelni m pojavama u d rugim krajevima car tva. a izuutk om mjeri la, koje je svakako bi lo pri l agoeno mjestu i potrebi 1og
nas ta nka, ova arh ite ktonska ostvarenja nis u nimalo inferiorna ' to b!
se m oglo oe ki va ti u j ednoj p rovincij i.
To ko m ne to vie od 400 godina trajanja Gazi Husre1 beg01og
vakufa, broj o bjeka ta jz njegove zadub ine je znatno smanjen. Analizu
uzrok a degra dacij e vakufs kog fonda moemo izvesti proua1anjem
tros tr u kog djelova nja v1emena, ovje ka j prirode
jedne ~trane, a '
d n1ge uzroka koji proizlaze .iz socijalnih promj ena. Upravo ovakl'e an:1lize mogu u kazali na mogu nos t i revita lizacije utvreni h vrijednosti.
Uticaj v remena j e moda na jj a e izraen ob1.i ro m na materijJk
koj ima s u ovi o bj e kti gratlcni. Svi du::t n i - preteno od clr\l'tl stra
30')

d:lii su od poara . pa ak i Talihan mu nije odolio 1879. god. Novija

atmosfer.ka zagaenja imaju pogub:m uticaj na kamen, to je izuzetno
rdak problem u prak i za tite.
Razorna djelm:lllja o,jeka. koja se najdrasti nije izraavaj u u
rato1ima, bar s to e tie ovih po ljednjih, po tedjela su ve inu ovih
objekata, ali je nedostatak obrazovanja imao za posljedicu gu bitak
po~w,anja 'rijednosti nasljea i vanosti njegove zatite. Pri dodavi
omme promjene hiro1a ljud kog uk usa de ilo se ela su neki objekti
potpuno uniten i, a drugi, transformacijama znalno o bezvrijec1eni. Iako
je razumije1anje i prihvatanje ireg pektra estetskih vrijednos ti karakreristika sa\Temene kulture, injenica da se pojedine a rhitektonske
forme i urbani odno i procjenjuju kao runi ili neinteresantni, r ezulta t
'u e\TOpt:iziranog mi ' ljenja po kome je sve ek centri n o istovr em eno
i mferiorno. Tako su neka djeloYanja u smi lu promjena fizikog stanJa objekata ili ambijenata znaila i negaciju sam og njihovog izraza.
Razoma djclo,anja prirode, a izuzetkom manji h zem ljotresa,
ni;;u bitno uticala na degradaciju ovih objekata.
Promjene u ocijalnim i dru tve nim odnosima koj e n aj ee imaiu za po<;ljedicu pomjeranje osnomih grad ki h funkcija, u s luaju
an~ambl:t objekata zadubine Gazi H usre1bega ni su bile b itne j er ~e
di~tribucija osnomih funkcija po glavni m zonama ostala uglavnom n epromijenjena do danas.
Prethodnom analizom relevantni h injeni ca uoavaju se kontu re
ohira u kojemu treba sagledati potrebu, u slove i mogunosti revit al izacije objekata Gazi HusreYbego\'Og \'aku(a. Kultumo-istorij ska v r ijednost cjeline, kao istorijskog dokumenta nastanka grada ukazuje na
potrebu rje"enja problema u cjelini, tj. tahom pristup u koji e i
dalje in!>i~tirati na pro tornokompozicionoj kvaliteti i re zon e oko
Begoye dzamije, kao centralne take ansambla. To ujedno zn ai ela
reYitalizacija pretpostal'lja obezbjeenje (u gran icama mogu n os t i)
kontinuiteta funkcije u smislu istorijskog dokumenta, jer je to jedini
naein da J~ta bude uspjena.
\'riJednosti pojedinanih objekata obavezuju na pristup koji j e
1eoma blizu restauracij i istorijskog s tanja, i lo onog kojeg poznaje m o
i kojeg smatramo k\'alitetom ili istorij skim dokumentom.
Ono to je sa stanol'ita revitalizacije bitno uoiti je to ela arh itektura, kao i druga umjetnika eljela, predstavlja d vos mjern i komunikacioni proces koji se moe pratili u vezi sa istorijskim kret a nj im a i
raznim nemenskim dimenzijama. Tako i s misao i koncept j ednog
umjetnikog djela vrednujemo kroz presjek drutva i v remena. P rem a
tome, Yelika opa~nost pri revitalizaciji ar hi tektonskih djela proizlazi
!Z injenice da !>e O\'a mogu ispuniti i pogrenim znaen j ima. Ovo iznevJeraYanje originalne komunkacione funkcije, to se ogleda u njenim
neprikladnim promjenama, znai ne samo negaciju s misla obje kta, ve
i njegoYog st\arnog izraza. U dananje doba, to praktino zna i ela sc
moramo opredijeliti za taka, nain aktivne zatite koji e b iti u s tanju
ne samo da produi \i jek objektima dokazanih arhitekton ski h vrijedno~tl, \e 1 da istakne i one vrijednosti koje imaju znaenj e is to rij~ko2 dokumenta. Sa stranovita urbane istorije grada Sarajeva, poj e310

dinani

objekti imaju vnijednost u ansamblu, tj. cjelini, te se problem

rcvitaljzacije ne moe svesti na zbir poj ed inanih problema, ve na
cjelinu. Razumljivo je da su poj edin ani objekti ove cjeline razliitih
arh itektonsk<ih vrijednos ti, ali to ne onai da panja mora biti usmjerena samo na one najvrednij e; poj edina n a valorizacija odreuje vie
s tepen intervencije, n ego prioritet.
Uz ovako pos tavljene p rinc ipe zatite, odnosno revitalizacije objekata Gazi Husrevbegove zadubine, uslovi bi se mogli svesti na:
l. primjenu n aune metodologije zasnovane na analizama i dok umentaciji pos tojeeg s tanj a,
2. osigurati svim objekLima takve funkcije koje prate savremene
ivotne tokove,
3. potrebno je potovali sve objektivno vrijedne doprinose ovoj
batini, a koji n astaju tokom njene 400-godinje istorije,
4. sva savremena rjeenja koja se pojave kao rezultat ovovremcn ih p o treba treba da vode rauna o optem skladu ansambla koji
nosi istorijske odlike, i to je u konkretnom sluaj u najvaniji uslov,
S. rjeenje treba biti kompleksno, tj. pored arhitektonskih, ambijentalnih, kullumo-istorijskih vrijednosti treba istovremeno sa 0\ima
obezbjectivali i u s love daljnje duhovne i kulturne egzistencije.
Neki od obj el<ata koji su tokom 400 godina postojanja Gazi
Husrevbegova vakufa njemu pripadali, revitalizirani su, te sa obnoYljenom funkcijom danas predst avljaj u znaajne urbane sadraje, a
svojom pojavom znae obogaenje ambijenta i dokaz njegovog kontin ui tela.
Gazi Husrevbegov hamam je jedan od prvih uspjeno restaurirani h obj eka ta. Svi bitni arhitektonski elementi objekta su briljivo
1estaurirani, a li su promjenom funkcije (u ugostiteljsku) morali biti
rtvovani neki m a nje vani detalji.
Gazi Husrevbegov bezistan je uspjeno restauriran, te je i dan;Js
ponovo u funkciji zanatstva i trgovine.
Rekonstrukcijom Moria ha na eljelo se auvati trag po ljednj eg tipinog hana na stubovima, atr ijalnog rjeenja. Njego,o stanje
poslije poara 1957. kada je bio got0\'0 potpuno uniten nije omogua
valo postupak res tauracije, ve se stoga pristupilo rekonstrukciji uz
gotovo apsolut no poto,anj e originalnog mjerila. To je danas ugo titelj ski obj ekt, tc je u irem s misl u rijei u izvornoj funkciji.
Za mnoge obj ekte danas vie ne postoji mogunos t bilo kak\'e
vrste obnove. To se, prJje svega, odnosi na imar etski han i Novi han
ijih t ragova ne samo da nema, ve su im lokacije ve dugo pokrivene
drugim o bjektima. J edina, a li vie hipotetina mogunost za obiljeavanje pozic ije i dijelova s iluete gabarita postoji na mjestu Taliho.na,
j er j e ova povrina neizgraena. Ovdje se jedino moe pretpostmiti
pnimjena raz.li it ih scenografskih rjeenja i djelimino arheolo kog
tre tmana us tanov lj enih fragmena ta. Pri tome bi prostor mogao zadrati is tu funkciju - otvoren e lje tne bate.
Pr oblem r evita lizacije ima rc ta i musafirhane je iwzetno slolc:n,
ka ko u smislu funkcije, tako i fizikog s tanja objekta. Ta funkcija da-

'"

1
nos ima kulturno-socijaln i znacaJ, te je dovoljno da bude sa mo na
neki naein obiljeena, kao istorijski dokwnen t n jenog postoj anja, dok
su objekti brojnim poarima i preg1adnj ama izgubili svaki trag autentitno!!", a uz to u i arhitektonski obezvnijeeni. Tako se i sa ovog
stano~i " ta problem rel"italizacij e svodi .n a problem istorinos ti mjesta,
re se jedino moe insistirati n a kontin ui tetu znaenja. To p rakri no
znaci da adraji kao pekara, j avni 'vVC ili u prava vakufa imaju dugu
tradiciju s,og po tojanja unutar ovog bloka, te bilo kakvim interve ncijanJa O\U injenicu treba i dalje potovati.
Danas je ,akako najl'ea \Tijednost Gazi Husrevbegove zad ubine omana cjelol"itost ansambla oko Begove da mij e. jega sa i nja
,aju objekti i prostori u neposrednoj okoli ni damije: zid oko clvo.rit~ i ~d objekti unutar njega (abdesthana, m uvekithana, adrvan , Gazi
Husre,begoYO turbe, Muratbegovo turbe, mekteb, podna ravan , zel~
nilo. !obodni prostor iza dam.ije a haremom, mali h a rem zapad no od
damije). zatim medresa i hanikah na sjevernoj s trani kao i cijeli blok
objekata na zapadnoj strani. Veza meu ovim objek tim a i zonama je
manj funkcionalna, a Yie pro tomo vizuelna, te e prob lem r evitalizacije ne bi mogao \"esti amo na jednu od ovih povr"ina ili zona, bez
uo.:ayanja postojeih meuuticaja.
I pranta rel"italizacija pretpostal'lja, pored zatite fizickog stan j a
objekata. re\"italizaciju i onih u tanovljeni h nematerijalnih vrijednosti
koje mogu biti ,eoma razliite, od kulturno i torijskih, socijalnih , pa
do emotin1ih. I toli nost mjesta u avremenom urbanizmu postaje
,,e lanija \Tednota "to nas upuuje da i pitanje lo kacije Gazi I-l usI eybegO\e biblioteke a kao zadubine, rjeavamo u s klo pu ovog ansambla.
Rad na studi j ko-projektnoj dokumentaciji revitalizacije ansambla i objekata Gazi Husrevbegove zadubine traje gotovo ve tri godine, a baz1ra e kako na studiju i torij skih inj enica vezanih za ove
objekte, tako i na konkretnim istraivanjima fizikog i konstruktivnog
~tanja objekata. 1\ajop eniji istrai,aki rado,i (geodets ka snimanja,
ispiti\anja konstrukcija i materijala , geomehan ika is traivanj a t la i
sl. iz\Tem su za najyaniji objekt ansambla - damij u . J o uvijek
su u toku istrai\'aki radovi bojene dekoracije u enterij eru. Do sada
su ustano,Jjene etiri faze, ukljuujui i ovu posljednju, te e se va lorizacijom pojedinih faza ustanoviti kriterij njihove prezen tacije u
enterijeru.
0Yako detaljni is traivaki radovi dae nove poda tke za rasvjetljaYanje kulturno-istorijskog znaaja ovih objekata, kao i vrste elemente za opredjeljenje ka odreenoj naunoj metodi u postu pku revitalizacije.

312

BUILDINGS OF GAZI HUSREFBEG'S VAKUFS AND

POSSIBILITIES OF THEIR REVITALIZATION

The develop ment of Bosnia<n towns was closely connected to the

in s titution of the vakuf, wh ich always determined the structure of
urban settlements .
Th e first u rb an functions of Sarajevo were provided by the
buildings of I sab eg Ishakovi (1462). The line of development of the
(-utuxe city was p lanned and laid down, and in the next half-century
it became an center.
The second phase of development of the town of Sarajevo is
denote d b y the vakuf-endowment buildings of Gazi Husrefbeg (the
m ost significa nt were built between 1529-1557). It is the beginning
of a new phase which lasted from the 30s to the 70s of the XVI century, the m ost s ignificant period of the growth of the town of Sarajevo.
Most of the buildings of Gazi Hus ref-beg's vakuf belong to the classical style of Ottoman-Turkish c ivil engineering. Of greatest architectural value ar e the mosques and medresas, while hamam and bezistan
may be considered to be significant architectural achievements.
In t h e course of more than 400 years the number of buildings
of this vakuf was grea tely reduced. Among them there were such
buildings of significant cultural and hi torica! value as the great number of hans and especially Talihan, the most valuable caravan-saray
in Sarajevo, an d certainly in Bos na.
The value of this vakuf as a his torical document concerning the
founding of the town points to necessity of revitaJization of the butldings on t he terri tory surrounding the Beg's mosque.
Some objects of this vakuf have been revitalized. The hamam
and b ezistan have been s uccessfuly restored, and by the reconstruction
of Moria han the last example of the typical atrial han on pillars
was saved. Work is in p rogress on plann ing the revitalization of the
territory near the Beg's mosque, a well as on determining a location
for the Gazi Hus refbeg's libr ary.

Mahmud

Tralji

FORMA I SADRAJ IBADETA U GAZI HlJSREVBEGOVOJ DAMIJI

To je
ljudi.

kua

pravovjernih i zah1alnih

(Iz tariba nad vratima damije)

Gazi Husrevbeg je u vaku fnami za svoju damij u propisao da se
uz p et dnevnih namaza, dumu i dva baj rama, u njegovoj damiji obavljaju j o n eki iba deti i za njihovo izvravanje od redio i dnevna prim a nja, a u n ek im sluajevima i poblie ukazao, kakve kvalifikacije,
odnosn o s trunu s premu, trebaju imati oni, koji e te duno ti oba\'lja ti.
Tako j e vakufnamom propisano da se u Begovoj damiji, kako
se obino njegova damij a u narod u naziva, vre i ove dunosti: 1)
l. Devrihan. Svakog pe tka jedan sat pred dumu namaz petorica
hafiza imaj u uiti Ku r'an. Za nj ih sc u vaku.fnami pored hifza trai
da budu i u godna glasa. Od tada, pa do danas, vodilo se uvijek rauna,
kao i u drugim sluajevi ma , da e po tupa po vakufnami i da ~e ni
u emu n e odstupa od propi a navedenih u njoj.
2. H atma. Poslije podne namaza

1a ki dan trideset ljudi imaju

prouiti u damiji cijeli Kur-an (hatma) i zajedniki uiniti dovu. Se1ab

od prouene hatme pokloniti Mul1amedu a. s., njegovoj porodici, dru-

govima njegovim, zatim vak if u i \'ima o talim muslimanima i mu limartkama.

3. T evhid-T esbih. Tak o e r svaki dan poslije obavljenog podne
namaza pe torica ljucli-m usebb iha imaj u prouiti tevhicl i evab od toga
pok loniti vakifu i os ta lim um rlim muslimanima.
4. Kid1-aer. P reci amo podne vaki dan (osim petka) ima se
n a mahfi,lu Surct-ul Mulk (Tcbareke), a pred ikindiju, takoer
n a ma hfil u Suret-un Ne be' (Amme).
u iti

l) Gazi Hus rc vbegova vakul'nam a za d .lanli ju, ima re i haniJ,.ah. - Spc.>m c n ica Gazi Hus n:vbcgo ve e ti ri s to-godi njice. amje1o, 1932, s tr . .XVIll

315

l
5. T,1'rifa. Pred poetak hulbc u petak "muarrif ima prou i ti
- lc.k 1 na prezijskom jeziku u kome se, izmec1u ostalog, .nJjaYljuje ime o nil'aa d:l mije Gazi Hu revbcga. Ta'l"ifa se u i u carskim, n~zir kim i gbmim damijama. U arajevu se ona u ila jo
u C:~re,oj i Cekreki Mu libuddinovoj damiji, a danas samo u Bego' oj.:) K o i<' :~st3\ io tek t Ta'rife, dana e ne z na. I s tina, prof. Hamdija Krd~djakO\-ic namdi3) da ju je sa tavio muderris Kurumlije
medrese, !llchmed R fik ef. Muft i (185-l. - 19 16.). Meutim , prof.
Ka. im Dobra:t je naao dl'a prepi a tek ta ove Ta'rife iz vremena
prije nego ju je mog:~o a ta\iti Mehmed ef. Mufti. Tako je j edan
prcpi Ta'rife iz godine 1276/ 1859., a dmgi iz 1278/ 1861.4)
o. .lftmadi . alati-d;.uma. Pred ezan za dumu namaz u petak sa
mw1are se obj:~dj uje al3\atima d a e prib liava vtije me dume-namaza.
7. \fcl'iud. \ 'a kufnamom je odreeno , ko liko se ima utro iti n o' aca za uenje .1\le\'luda s\ake godi ne u njego,oj damiji (300 dirhe ma).
Pored O\'Oga. ,-akufnamom odreenog Meduda, u Begovoj damiji du gi
"1iZ god.na uio .e uoci 11. rebiul-enela i Mcvlud iz evla dijje t vakufa
\1uhameda Fadil-pae erifoYia. I u veanim pri li kama u Begovoj
~z:1m. i -.e u~io. a i danas se ui takoer le\'lud. Tako je prouen svecani 'dedud kad ~e 1885. godine renO\irala Begova damija . Prilikom
pr '-''< -1110-godi njice Gazi Husre,bego,e damije u oktobru 1932 .
~od:ne. prouen je Me,lud posebno za mu ka rce, a p osebno za ene.
To ie, koliko se zna. pni put da je u Begol'oj dam iji prireeno n eto
za mu;. liman ki zen ki ,ije t. Od godine 19.J 7 ., o tk ad a se u Begovoj
dzamiii predaje no\oizabranom rei -ul-ulemi m en u ra, prireuj e e u
tom po,odu i !\1eYlud.;) I prilikom ot,aranja Islamskog teo lo kog fakulteta ujesen 1977. godin e, u a t toga doga aja prirec1en je i 1\ll.evlu ~l.
l u drug1m nekim prilikama uen je Me vlud u Begovoj damiji.
Vremenom ~u u Gazi Husre,begO\'U vakufu kre irana neka zvan ja
. u~po,ta\ljene slube, kojih nije bilo prilikom gradnje Hus revbegovih
hairata i p'>anja njegO\ih \'akufnama. Tako su i ll damiji u stanovlje ne
'lui:be \aiza der,i-'ama i mude\'Yida.6)
_ l a:. Begoya damija je imala ~ taJnog \'aiza, koji j e petkom
IZa <iZume namaza i prije bajram-namaza redovno odravao vaz. Tokom
ramazana u oYoj d.i:amiji \'az je drzan svaki dan. Dugi niz godin a i
poslije ikindije namaza u obad,ije te timme damije " kazivan je vaz.
To 1e trajalo SYe do iza osloboenja 1945. godine. l tako su u Begovoj
d&miji tokom cijelog ramazana odravana po tri vaza dnevno. Uz
ramazan su ce,to bili angairani posebni vaizi, pa su oni vazili svaki
T:~rifu,,

1 Tel:>t Ta'rik do danas, koliko \e zna, ni je nigdje objavljen. Radi

d0n'J>imo 'Adie u prilogu njen tekst.
l H KrewYijakovi, Muderisi Husrevbegove medrese. - Spomenica ... ,
tr. Fl-152
'l Ka!>im Dobraa, Katalog arapskih, turskih i perlijski h rukopisa Gazi
Husre\btl!ove biblioteke u Saraje\'U, svelak J. Saraj~.:vo , 1963 , str. 553.
1 \knsura sc ranije predavala novoizabranom reis-ul-ule mi u Ca revoj
rl/.;,m1p Jedinu j~.: Hadi.i hafi7 lbrahim ef. M agl aj l i u Mcnu r::~ pradata u
Bt '"radu 1930 g0dm~.: ]Cr Je od te godine pa do 1936. sjedi te Vrhovnog
.... r ,_..,mst\a hlamske ,jerske zajednice u Jugoslaviji bilo ll Beogradu.
H Kre''" !jakovi, Gazi Husrevbegov vakuf. - Spomenica ... , st r. 100.

t{)~a

316

dan poslije podne namaza osim petka, k ad j e vaz drao stalni diamij ski vaiz.
Za vaize su birani ponjavtse najistaknutiji ali.mi toga vremen~.
Meu vaizima Begove damije u zadnjih stotinu godina bil i su Hadi
hafiz Sakir ef. Panda, Hafiz Sulej man ef. Sarac, Hadi Mehmed Dfemaluddin ef. Cauevi, Hafiz Hamdi ef. Berberovi, Hafiz Muham<::d
cf. Pa.nda, Hadi Meluned ef. Handi, Hadi Kasim ef. Dobraa i dr.
9. Dersi-am. U Sara.jevu je vie damija imalo i svoga stalnog
predavaa za odrasle dersi-ama. Pod konac XVII stoljea oko 20
damija u Sarajev u imalo je svoga dersi-ama.7) Jedna od takvih damij a bila j e i Gazi Husrevbegova. Dersi-am je bar jednom sedmino
drao u svojoj damij i predavanj e - vaz. l to mu je bilo stalno zaduenje. Poslj ednji dersi-am Begove damije bio je Hadi Mehmed cf.
Potogija. Godine 1933. Ulema medlis u Sarajevu dokinuo je slubu
dersi-ama u ovoj darr. iji, a Potogiju postavio za dmgog stalnog vaiza
Begove damije. Potogija je do smrti, 1953 . godine, obavljao ovu dunost. Poslije njegove smrti nije postavljen niko za drugog vaiza u ovoj
damiji.
10. Mudevvid. Uprava Gazi Husrevbegova vakufa kreirala je
1868. godine mjesto mudevvida - uitelja za pravilno uenje Kur-ana.
Mudevvid j e svoja predavanja drao u Begovoj damiji, a kojima su
u z ue ni1ke medresa mogli prisust vovati i drugi zainteresirani. Mnogi
su to koristili i otuda je u Sarajevu ranije bilo dosta ljudi, koji su
potpuno pravilno i po svim tedvidskim pravilima ui li Kur-an. Kad
je umro prvi mudevvid H adi hafiz Muhamed Emin ef. Hadijahi
1892. godine, sluba mudevvida pre la je na njegova sina Hafiz Husni
ef. Kako se on u to vrijeme nalazio u Istanbulu na naukama, u mudevvidskoj du ,nosti zamjen jivali s u ga do njegova povratka iz Istanbula Hadi hafiz Mustafa ef. Cadordija i Ahmed ef. Paralija, trgovac
po zanimanj u, a koj i je tu vjetinu sigurno nauio pred starim Hadijahiern. Kad je u Gazi Husrevbegovoj meclresi 1921. godine provedena
reforma, ota da je i m udevvid pos tao s ta lni n a tavnik medrese, a
kireact se uveo u medresi kao redovan predmet.
Pored navedenog u Begovoj damij i se odraju i drugi ibadeti.
ll. I' likaf. Dok j e ranij e u mnogim damijama u Sarajel'u, naroito arijskim, uspostavljao uz ramazan i'tikaf, sada se on uspostavlja jedino u Begovoj damiji (ne ratmaj ui p rigradska naselja).
Nastojalo sc uvijek ela u i'tikaf idu (>>za tvaraju se) poboni ljudi, koji,
izmeu os ta log, znadu lijepo i pravi lno u iti u Kur-anu, jer s u mu
'tekifi trebal i, dok borave u i'tikafu, pored dmgib ibadeta, 'to vie
uiti i u Ku r-a nu.
12. Mukabele. Uz ramazan se, kao to je poznato, u mnogim damijama ue muka bele u razno vrijeme preko cijelog dana. U Bego,oj
damiji nekada s u se u i l e i po etiri mukabele: na ehur, pred po Ine.
pred ikin diju i iza ikindije. Uz to uila se mukabela i u Gazi Husn~l
bcgovu turbe tu j edan sat pred iftar. Bilo je godina kad se mukabeb
7) A. Bej ti , Pjes nik Sabit Ala uddin Uiiia nin kao s<trajev li kadi;.1 1
bosa nski mulJa. - Ana li Gazi Hus revb...:govc biblio lck...:, knjiga Il- fli , 197~.
str. 13-27.

u.'ila i u .\luradbegon1 turbetu u \Tijcmc izmedu mukabclc iza ikind ijc

u d ::~miji i mukabclc u Hu rc' begO\u tu1bctu. Mukabclu pred ikindij u
u.:io je obicno jedan. en~ntualno dva hafiza, dok j e m u ka be la iza ikinJ:je bib, da tako k:tzemo, naj veanij a. Tu su mu ka belu uila gotovo
: ~.io' nu ~cdmorica. nekad oam, a bilo je godina i devetorica l1afiza.
Pu:-cd ;.a"::tje,skih u\ u mukabelu u uili i hafizi musafiri, koji su preko r::tmazana borm ili u Samjent. U Gazi Hus revbegovu turbet u mukabelu su uili obino hafizi, koji u bi li i ka rije. H a fizi, k oj i s u ui li
mukabelu na "chur, jedili u ranije uz m inber, a kasnije i sada izm eu mihrabJ i minberJ, pred podne iz meu mihraba i minbera, pred
1kindqu na mahfilu. a po lije ikindije izme u mihraba i gornjeg Lusa
J.lamiJskog. Dok se mukabela uila i pred podne, lj u di su je naziva li
mukabelom malih hafiza, jer u je uili uglavnom mla d i sarajevski
hafizi "amo im je er (ba) bio stariji. Dana. e u ovoj damiji u~
dd je mukabt>le. na seh ur i pred ikindiju.
13. Ztian:li a'ri se'adel. Godine 1876. tadanji ui tan Abdul-Aziz
pod.:~rio je arajeYu amanet, koji e sa tojao od jedne navodne d lake
iz bradt> \luhameda a. . i komada vezcnog za tora, kojim se ob lau
zidoYi obe u kojoj se nalazi kabur Muhameda a. s. Ovaj amanet dopremljen je u araje,o a ,-clikom ceremonijom, a u Sarajevu je p r imlien sa ,eliklm po'tomnjem i panjom. Amanet je donesen u B egovu
Jami;u J.:a nije je smjeten i uva e u Gazi Husrevb egovu turbetu.
'\alazi ~e u posebnoj zastakljenoj krinji, koja je privrena n a
Ptocnom zidu turbeta. Amanet je tigao u S a rajevo 26. augus ta , a su tradan. Ti., obadjen je pni zijaret ovoga a m ane ta. Kako je to onda
uba' ljanu, mi danas ne znamo. Iza toga je jo n ek oliko godina ob av-

ljan ziiaret da onda jedno vrijeme pre tane. Tek od 1904. godine
zijaret je obno\"ljen i obadjan je \'ake godine 26. dan ramazana, oclno~no uYecer. na Lejletul-Kadr, iza jacije namaza. Zijaret je obustav.lj cn
godine 1965 .. nai'Odno to e ne moe odravati red prilikom samog
zi jareta. Kad je zi j are t obnovljen J 904. god ine, sarajevs k i tr govac Mujaga enm dao je napi ati jednu Je\"l1u, na kojoj je n a tu rsko!T' jeziku
pbalo: '\oas je zijaret dlake hazre ti Pejga mberovc. Neka Bog to
-Yujom milm.cu primi~ . LeYha je uram ljena i ustakljena. Cuva se 11
turbetu Gazi Hu reYbegmu. o,adcset e ti da n ramaza na levha bi bila
po~tadJena tznad ulaza u turbe.
Sam zi j are t obadjao se na sljedei nain: Pos lije jacije nam aza,
mute1elija Gazi Husre\begoya Yakufa otvorio bi krinju i iz nje izvadio dYJje manje krinje u kojima sc nalaze amaneti, dlaka i vezeni
dijelm 1 zastora. Cz uenje tekbira skri nje bi dao imami ma Begove
damije ili nekom drugom od saraje,ske uleme, koji bi ih uz uenj e
tekbira, digli iznad glave i tako unijeli u damij u. U damiji je ve
bio posta\ lj tn jedan dui stol ispred mihraba, vie prema sredini damije. Tu b1 skrinje bile sputene, otvorene i lanovi ilmije bi u vali
la~'cu s dlakom 1 komade zastora, a svije t bi u redu mimo Loga pro:az:o. amanete ljubio ili samo mimo njih pro lazio. Za svo vrijem e
7: a reta haf:zi bi ui li Kur-an ili ilahije i sala vate naizmjenino M.norri
pv~t<J ~i fJbaYiu zijaret, povlaio bi se u koju od dvije Letim~e i t~
K.anjarJ vbi(;no kaza jeta", to jest naklanjavao bi namaze, koji su mu
j)f'Jm Akv to nije radio, sjedio je i s luao uenje h a fiza ili napu tao

.31 ~

damiju. Poslije obavljenog zijalcta, amaneti su na isti nain vraeni

u tu rbe i pohranjeni u krinju.
14. Sa lla. Oglaavanje ncije smrti ranije Je bilo putem telala i
salle. Salla se ui l a obino na munari Begove damije. To su obavljali
muezini, uei salavate. im bi oni poeli uiti salavatc, znalo se da
je ne ko um ro i svij et bi dolazio u harem damije i raspitivao se, ko
je umro i kad e biti denaza. Otkako sc daju osmrtnice i oglasi u
novine, mamje se trai da se ui salla, premda i danas toga ima.
15. I krar. J avno oglaavanje da neko hoe ii obaviti had, vrilo
se putem ilkrara. Poslije podne ili ikindije namaza imam damije proui
aere, to jest odlomak iz Kur-ana u kome se govori o haddu kao vjerskoj dunosti. I za aereta prou i se prigodna dova. I to je bilo javno
oglaavanje da j e dotini odluio obavi ti had. Ikrar se ranije obavljao
skoro r edovno u Begovoj damiji. Kasnije se to poelo raditi i u dr ugim, kako arij s kim tako i mahalski m damijama. U zadnje vrijeme
to se radi i u !privatnim kuama.
16. H afiska clava. Sveano proglaavanje nekog za hafiza obavlja
e takoer u damiji. Poto neko pred svojim hodom zavri ezbellcjsavanje<< i po to se komisijski utvrdi ela je dotini nauio Kur-an napamet.
zakae se dova u damiji. To se ran ije takoer obavlj alo uglavnom u
Begovoj damiji. U zakazani dan damija se uredi za tu sveanost i
onda, obi no iza ikindijc namaza nekoliko hafiza, obino istaknutijih,
proue po aere (odlomak iz Kurana). Potom novi hafiz proui malu
h atmu<< (Suretul-Ihlas, Muavizctejn, Falihu i poetak sure el-Bekare).
Iza toga jedan od hafiza proui dovu. Time je novi hafiz i slubeno
proglaen za h afiza. U zadnje vrijeme i ha[iska dova obavlja se, makar
i u manjoj mjeri, i u drugim damijama.
17. Instalacija 1eis ul uleme ili davanje menure. Do 1947. godine svean o davanje men ure novoizabranom ili posta\ljenom reis-ul-ul cmi obavljano je u Carevoj dzamij i. Prvi puta to je uraeno u Bc:govoj da miji 1947. godine. Od tada pa do danas jo j e dva puta, 1957. i
1975, sveano davanje menurc obavlj eno u Begovoj damiji. I u toj
prilici ui se aere i sveana dova.
18. Takmienje 11 uenju Kur-ana. Uenici Gazi HusreYbegon:
m edr ese unazad nekoliko god ina p ri reuju u Begovoj damiji jm110
natjecanje u pravi lnom u enju Kur-ana. 1 jihovo uenje pobuuje \.!Jiki interes kod vj ernika i svake godine broj prisutnih na takmienju
j e brojniji. Posjeti laca bude i izvan Sarajeva, naroito djeiji.h roditelja.
19. Delzrij ja. Uoi muba1ck noi i u drugim sveanim pri likama
muezini Begove damije Ajc lc l-kju rsiju i tcsbi h ue naglas naizmjenino
ili zaj edno. Dok se dova u i oni j edan za drugim glasno izgovaraju
Amitn! . Za vre tak dove takode r glasn o i zajed niki izgovaraju. Ovo
n cob i.On o lijepo dj eluje na prisutne i nwogi naro i to u te dane dodu
u da miju ela ovo uju.
20. PriFatn e /wtnze i teFhidi. I ranije poneko davao je da e z..1
njegove um r le proui ha tma j[j tevhid u Begovoj damiji. l\Iedut im
poslij e 1 9~5. godine to se radi sve u veoj mjeri. Hatmu ue o~obc,
koje .ue ha tmu i Gazi Husrcvbcg u. I tcvhid ue is ti, koji ga ue i ve-

likom ,akifu . 1-h tmi ili Lc,hidu esto prisus tvuju i roclaci i prij a te l ji
kome se uti h a tma, odnosno tcvhid. To se radi odma h poslije
har~e i teYJJida Gazi Husre\begu.
21. Hat111ei-llad:eoan. Sve do prije kojih 15 godina srijedom iza
aksam namaza jedna grupa pripa dnika akibendijskog tarika, ogranka
Halidijja, uila je u Bego,oj damiji tevhid, koji se zove Hatmei-h a
degan. Q,aj rerh id razlikuje se od kod nas uobiajenih te vhida po
tome, to e u njemu p o lij e is tigfara odreeno vrijeme u ti i razmi.lja (Rabitai-meYt). I u samom tevh idu u e se pojedini dijelovi po
d'e puta, nego j e to s luaj u redovnom tevhidu. On ima i dvije dove,
jednu krau, drugu d uu. Kraa e ui u toku tevhida, a d uom sc
za\Ta,a te\hid. Po lije te\hida klanjaju se dva rek ata, koji se zovu
alatul-lejle. C zadnjil1 70-80 godina ovaj s u tevhid vodili Ibrahim ef.
Tramianin, zatim Ra id ef. U tov:i, pa Hadi Meh em ed ef. Mul1i .
Po ljednji je bio Hadi AU ef Mai. S vi s u oni bili poznati k ao veliki
taha- al1ibije (neobino poboni) i nadasve poteni ljudi, koji su ovo,jetskim (\arima pridavali vrlo malu panju i vrijednost.
matralo e ranije ,elikom asti biti u bilo kakvom hizmetu u
Gazi Hu re,begodm institucijama, p osebno u damiji. Za to m n ogi i
kad je zauzeo kaka, ,ii poloaj u I la m skoj vjerskoj zajednici (pro
fe or na medre i, lan Ulema medlisa, pa ak i poloaj r eis-ul-ulem e )
nije napu;tao slubu, koju je imao u damiji ili k ojoj drugoj Gazi
Husre,begoYoj instituciji.
ono~a.

FORM: AN D CONDITIONS OF PRA YERS IN

GAZI HUSREFBEG'S MOSQUE

Gazi Husrefbeg in his Ya kufnama for his m osque, imaret and

hanikah ordered besides the five daily p rayer s, o ther prayers to b e
made (ibadet). From then tili the present day Kura n has been reci ted
IDe\Tihan) on Friday, eYery day thirty p er sons recite the w h o le Kuran
(Hatmal and five other men m ake o ther p rayers (tevhidtesbih). Every
year a celebration is prepared in honour of the birth of Muhamed a . s .
(meYlud). With time several o ther p rayers h ave b een induce d into th e
mosque. These are done regularly either every day, or once a year,
or on !>et occasions. This work makes mention o f twenty such prayer:s ,
that are made today or used to be m ade.

320

- -------------------------------

-------------------------------

Prof. Fejzullah

Hadibaj ri

VREDNOVANJE SLUZBI U GAZI HUSREVBEGOVU VAKUFU

(Bodovanje i povezivanje slubi)

Gazi Husrevbegov vakuf u Sarajevu utemeljen je na tri vakufname i to: pt-voj iz 938/1531. godine o damiji , hanikahu, imaretu, mektebu i musafirhani, drugoj iz 943/januar 1537. godine o medresi i treoj iz 944/ novernbar 1537. godine o dodatnom u vakufljenju gotovog
novca. U Spomenici Gazi Husrevbegove eti ristogodi njice, izdate u Sarajevu 1932. god. doneseni su faksirnili sudski ovjerenih prepisa svih
triju vaku(nama i dati prevodi na srpskoh rva tskom j eziku, 28 radova
vezanih za vakufname, iskaz posjeda, budet i imenik s lubenika za
1932. god. Danas ta Spomenica p redstavlja zbirku podataka o Sarajem
i njegovoj prolos t i, prosvjeti i k ulturi. Gla vni nosilac tih radova bio je
akademik rahmet li H a mdija KreevJjakovi.
Po iskazu iz Spomenice, Gazi Husrevbegov vakuf je 1932. godine
imao 2 18 o bjekata sa 128 gruntovnih uloaka lociranih u 21 ulici,
3,063.571 d inar u kasi blagaj ne i 6,017.500 dinara u vrijednosnim papirima. U budetu je iskazano 65 s lubi, a u imeniku je nabrojeno 121
slubenik. Slube i s lubenici grupisani su u ovih pet grupa: uprava
- 6, damija - 64, imare - 8, medresa - 26, m ekteb - 4 i Sumska
uprava u Tenju - 13 s lubenika.
U teks tu vakufnama slube su s trogo definisane, kompletirane i
meusobno v tem ens ki usklaene. Svaka sluba je posebno radno mje
s to, sa odteenim dnevnim ili mjesenim iznosom, a tano je kazano
koje se slube mogu vezati za j ednog s lubenika.
Prije neko li ko godina, kad je izvr eno usklaivanje nagraivanja
za pojedine s lube, dra mi iz vakufuame uze ti su kao bodovi.
Is kazaemo slube i dnevne iznose nagraivanja drama kako ih
je o dredio p lem en iti vakif. To su:
1. mutevelija (upravitelj ) - 30,
2. nad ziratelj - 10,
3. a tib (knjigovoa, administr ator) - 7,
4) ha tib (propovjednik p etkom u damiji) - 8,
5. imam (p redvodnik u pet dnevnih molitvi - namaza) - 6,

3 ,.

l im:1m i h:1lib t1cba da potpuno znaj u criatske propise, da mogu

,.lubc po eri:1ts kim propisima tano i valjano obavljati a prednost ide onome koji je ha fi zi-Kur'an. Ujed no ne mije reen i im am 1
hatib biti nibb1 haki m ki ili valijski s lubeni k (u dravnoj slubi), d a
nt' bi damijsku . lubu zanemario.
o. D1ojici mujezim dncmo po 4 drama. Oni trebaju bili sposobn i
i dor:~sli ,ojoj lubi i ima ti lijep gla .
- . Munadi salati dum 'a munadija (muezina p etkom) dne1no l drama.
S. Cet1orici hafiza koji e petkom prije dume glasno u i ti K ur':m i koji u lijepa glasa, svakome dnevno - po 3 dram a .
9. Reisul-mahfil (starjeini u aa Kur'an a pe tko m), dn evno -i drama.
JO. Dmjica musafira koji s u hafizi i kurrai, dnevno po 4 drama.
ll. D1ojici mu afira-muezina, -,akome dncmo po 2 drama.
\lu;,afirima se o1o daje dok u mudmiri u ovom gradu (privremeni
bora1akl a ako bi se oni stalno na elili, ima se to podij e li ti drugoj
dmjici mu afira. ako budu do. li ili a iiima (stalnim sluben icima) po,ecatJ.
12. Muarrif, koji petkom pred hutbu ui (recituje) tarifu po 2
drama dnemo. Tarif-a je naroiti sasta1 u kome se spominje ime s ulLana i Yakifa (hair sahibije) koji je pod igao doti nu d a m iju. Tarifa
..,e ui u car kim. yezirskim i drugim velikim damijama.
13. \'aziun-nokta nokiadija, e viden ti ar (duzhana) po l dram
dnenw.
14. D\'Ojica kajima (pmtira-sluitelja) po 3 drama dnevno svakome.
15. Mukidus-sirad, slubeniku koji e na od reenim mjes tima i
u odreeno \Tt jeme irake, Sl'ijee i kane! ilje pali Li , dnevno 3 dram a.
16. Kurraul-mude1vidin, 30 osoba, koji e svaki dan poslije podnelskog namaza u damiji prouiti po jedan duz Kur'ani azimuana
te u skupu u damiji hatmu uiniti a el'ab od toga namijeniti Muhamedu, a. s .. njego1im ashabima (drugovima) i d u i plem en i tog vak i fa
1 sYim muslimanima i m uslimankama za svakog pojedinog duzh ana
uaa dluzaJ mjesena plaa po 40 dr ama.
Hatib, imam, muezin i (dva), munadij a, uai Kur'ana pe tkom,
reisi mahfil, muarrif, vaziun-nokta, spadaju m eu one koji e u iti
dzuz01e (d:i:uzhane).
17. Pet musebbiha, koji e poslije podnevskog namaza uiti tesbih, s1akome od njih dnemo po 1 dram. Za ove se slube u prvom
redu imaju upotrijebiti dYa kajjima i p alitelj kandilja (svjetla).
18. Kari-i aser postavljen da na ursu u reenoj damiji ui Kur'an, neposredno pred podne i iskindiju - 2 drama dnevno. Ovu slubu
ima ubadjati reisul-mahfil.
19. Slubeniku adrvana pred damijom (H avcl u l-ma il-dari) s vaki
dan 3 drama.
2u. Za hasure, svijee i kandilje, odreuju se dnevno 3 dram a.
Pr e tri sluzbe po svojoj prirod i spadaju u upravu a os tale su
'"zane za dzamiju. Slube pod lO i l J su specijalne, to je dru tvenorden~

322

socijalno s tara nje za s trance, p reko damije. Nagraivanje duzhana

je paua lno.
Sluba musebbiha po Gazi Husrevbegovoj vakufnami posluila
je u Sarajevu za ue nj e tevhida umrlim, to nije obiaj u nekim drugim mjestima Bosne i H ercegovine. To je sluilo i za eriatsku podlogu
na ih dananjih Zikir-medlisa u damijama.
Korisno je napomenuti i koncentraciju slubi koje predv ia vakufnama u pogledu duzhana i musebbiha. To je briga o boljem mat erijalnom obezbjeenju slub enika Gazi Husrevb eova vakufa.
21. Sejh Hanikah a - mjeseno 20 drama.
22. Muridi Hanikaha - svakom po 10 drama mjeseno.
23. Mualim (mekteb a) - 5 dram a dnevno.
24. Kalfa (pomonik mualima) - 2 drama dnevno.
25 . Musalli-salati-nefl, dva slub enika koji e svaki dan klanjat i
po 4 rekata nafile namaza, nakon svakog od pet dnevnih namaza ,
sevab poklanjati dui p lemenitog vakifa - svakom S drama dnevno.
26. Za uenje Mevluda u rebiul-evvelu, godinje - 300 drama.
27. Starjeini imareta- 8 drama dnevno.
28. Dvojica nakiba - svakom po 2 drama.
29 . Dvojica pometaa - po 2 drama dnevno svakom.
30. Vekil haru (blagajniku) - po 4 drama dnevno.
31. injaru, koji e penicu pripremati (initi) - 2 drama dnevn:J.
32. Mlinaru, dnevno - 2 drama.
33. Dvojici pekara, svakom dnevno po 2 drama.
34. Posluitelj u u konjunici, dnevno - 2 drama.
35. Dvoj ici kuhara, svakom dnevno po 3 drama.
36. Dvojici pekara, svakom dnevno po 3 drama.
37. egrtima, svakom dnevno po l dram.
38. istau zah oda, dnevno l dram.
39. Vrataru imareta, dnevno 2 drama.
40. S udoperu, dnevno 2 dra ma.
41. Nosau (za kuhinju i pekaru), dnevno l dram.
42. Dabij i (ubi rau kirija), dnevno 5 drama.
Slube vezane za imare, (kuhinju i pekaru) donosimo sarrio kao
p odatak o nagra i va nju zanatskih i uslunih djelatnosti toga vremena.
43. Muderis u medrese, dnevno 50 drama.
44. Muidu (suplenlu), 4 drama.
45. U eni c im a, svakom poj edina no (24), po 2 drama dnevno.
46. Bevvabu (vra taru, s luitelju), po 2 drama dnevno.
Va lij a i kadija nadziru i trae obraun svake tri godine. Za ro
nadziranje odre uj e se i valiji i kadiji po jedan dram dnevno kroz
cijelu godinu. Ovo j e mjera da se po vakufnami striktno postupa i da
pri mj enu nadzire i dravna vlast i sud .
3.?3

~luzbc i bodo,anjc lubi , kako smo ih gore prikazali, iz Gazi

Husre,bcgo,ih \'akufnn mn, imaj u dosta zaj edni kog sa dana njim s tatutimn i prmilnicimn o nagra i v~mju s lubenika (r adnika).
Vp:Jd:J u oi ,elika r azlika u vrednovanju s lube muderisa (prolesara medtese) i mualima u mektebu (u itelj a), 50 i 5 dra ma dnevno.
Toliku razliku je te'ko pravdati, osi m rangom medrese.
Treb:J n::~gfniti da je za svaku slubu bilo vezano i ima re tj .
1ari,o i hJjeboli. J ta kol iina kevija (k u llj aa) i po 4 hljeba, tzv. trun.
Hljeb ::.e daje i dann Sl'im lubenicima preko mjeseca r a mazan a kad
mute\elijn u. pije klopi ti ugovor sa p ekaro m.

\ 'AIXATION OF SERVICES IN GAZI HUSREFBEG'S VAKUF

Gazi Husrefbeg' ,akuf in Sarajevo is based on tluee endowments (te tament

vakufnama ). The firs t of 1531 a11d the later
or JST. The original Arabic text of these vakufnamas and t he Serbocro:Jtian tran actions are quoted in the Commemorative volume of
Gazi Husrefbeg's 400 anniversary, Sarajevo ! 932. In these vakufnamas
are citied the related in titutions, all sen ices are represented and valuated and all property quoted. The managing of vakuf and court
and state supenision is detailed. Conditions and education of the
candidates for employment are given in some cases in de tail. The
exuencc. and work of the mo que, model themselves upon the Emperor's mosque, and the list of services is the same. Nothing is out of
date. In the text of the Yakufnama for Gazi Husrefbeg's m edresa it
is stressed that new knowledge is to bc included into the curriculum.
There are quoted 42 serl'ices and the value of every ser vice is d e termined. From 400th anniversary tili the 450th anniver sary (1932-1982)
only two officers remained: one recitator of the Ku ran (duzhan) a nd
one recitator with tesbih (musebbih).
Gazi Husrefbeg's vakuf is today a part or the Management of
the Islamic Community for B&H, Croatia and Slovenia in S ara j evo,
which follows and supenises its work and life.

324

III
Osvrti

Mahmud

Tralji

Prof. MEHMED ef.

MUJEZINOVI

Na prvih n ekoliko pripremnih sastanaka u vezi odravanja simpozij uma o ulozi vaku fa u vjerskom, prosvjetnom i kulturnom ivotu
muslimana k ao i 450-godinjici institucija Gazi Husrevbegova vakufa
prisustvovao je i Hadi Mehmed ef. Muj ezinovi, ivo sudjelovao u
razgovorima i najavio i svoj referat: Pokloni Ca l.i H usrevbego\'U mkufu i njegovim institucijama. Meutim nije mu bilo sueno doekari
odravanje simpozijuma. Umro je, iznenada, 1-1. maja 1981. godine.
Tako i njegov referat nije odran.
H a di Mehmed ef. je roen u Sarajevu 29. VII 1913. godine. Po lije m ekteba i osnoV'ne kole upisao se u Gazi Husrevbegovu medresu.
koju j e. zavrio 1935. godine. Potom se upisao na Viu islamsku eriatsko-teoloku kolu na kojoj je diplomirao 1939. godine. Kao profesorkateheta sluio je do 1945. godine na sarajevskim srednjim kolama,
a od le godine do polovine 1949. prvo na enskoj, a poslije i mu koj
Gazi Hu srevbegovoj m edresi u svojstvu muderisa. Tada se zaposlio u
tadanjoj Dravnoj ta mpariji kao korektor. Ujedno je uio i lagarski
zanat. Na nagovor profesora Hamdije Kreevljakovia prelazi 1951. godine u Zavod za zatitu spomenika ku lture i prirodnih rijetkosti Bo ne
i Hercegovine, gdje ostaje do odlaska u mirovinu l. I 1980. godine.
Kroz svo to vrijeme vrio je i imamsku i h atibsku duno t, najduZe
(preko 35 godina) u Vekii-Har ili Hadijskoj damiji.
Ni poslije zavrenog naukovanja u koli Mehmed ef. nije pr~
s tao pro irivati i usavravati svoj e obrazovanje. Mnogo je itao a uz
to i p o h aao tzv. >> privatne dersove, to u ih svojevremeno u Sarajevu odravali Muhamed ef. Tu fo, Ahmed cf. Burek, hadi Mehmed
ef. Hand i, Ka si m ef. Dobraa, hadi Mujaga Merhemic. Tim putem
je, iz m eu ostalog, usavrio i svoje poznavanje sva tri orijentalna jez ika, arapskog, tur kog i perzijskog, to mu je ka nije u slubi veoma
koris tilo.
Kao referent za orij entalnu, odnosno is lam sku, epigrafiku . l
Zavodu za za titu s pomenika kultu re BiH, Mehmed ef. je sakupio ,eli::i
i vanr-edan materija l. U tu svrhu proputovao j e Bosnu i Hercegodnu
uzdu i poprijeko nekoliko puta. Brojne natpise prepisao je i zabilj,~
io u zadnji momenat, j er uslj ed nagle urbanizacije, mnogi objekti s~r
otili u nepovrat, p a tako i natpis i, koji s u se na njima nalazili. ,11
taj p ri kupljen i ma terija l on j e s redio, pa ga onda poeo i objavljivati.

Na tali :;u tako brojnj Mujezi novicv i tadovi, koje je on tampao u

gla iJu Zavoda za zatitu pomenika k uJture BiH Nae starine, zatim
u Prilo::.ima ::.a orije111alnu filologiju Orij en talnog ins ti tuta u Sarajevu
i drugim li to\ima i edicijama.
Naj,aniji i najobimnjji rad iz tog podru ja je bez su mnje l slam_,ka epigrafika 11 Bos11i i Hercegovini, u tri .klnjige, u izdanj u Izdavakog
preduzeca Veselin Maslea, u etiji Kultwno nasl jee. Knjiga p rva
obuh,ata grad arajem (197-1., stt. 558+6), knjiga dr uga iston u i centralnu Bo nu (197 ., tr. 515 + 5), a trea knjiga sadri natpise iz Bosan ke Krajine, zapadne Bosne i Hercegovine (1982., str. 474 + 1). Na preko
1500 uanica u ,.e tri knjige doneseno je bl izu 1500 n atpisa u cjelini
i to u originalu (prepi u) i prevodu, a b lizu 1800 nat-pisa je obj avljeno
djelimino. Tek t je popraen i broj nim fotografijama, od kojih su
neke i za objekte, kojih \"i e nema, dok neke prikazuj u objekat, kakav
je bio u pnobitnom obliku. Iekih objekata je davno nestalo, a li je
.\1ujezin0\ic natpi na ao u Kro ruci M. E. Ka dia ili na nekom drugom mje tu, pa ga je un- tio na odre enom mjestu i tako ga ui ni o
pri !Upanim za ' iru upotrebu.
Prikupljajuci natpise MujezinO\ri je tragao i za epigrafiari ma
i kaligrafima. I u tom pogledu imao je velikog uspjeha. I o jednim i
o drugim dao je ,.ie p r iloga. Obrailio je, ta ko, epigrafiare Mehmeda
.\1ejliju - Sarajliju, ejh Sejfudina Kemuru, Muhamed Enveri Ka di a,
haadi.i .\1ujaga Merhemia, te kaligrafe Mejl iju i Husej n Rakima I slamo\"ia. O 1akom od njih dao je poseban rad, dok je u I slam skoj
epigrafici dao naj,anije podatke o preko 100 pjesnika-epi grafi ara .
Interisarala ga je pisana rije, nasta la ili sauvana na tlu Bosne
i Hercegol"ine. I o tome je ostavio vie obj avljenih radova: Iekoliko
rukopisa prepisanih u Gazi Husrevbegovoj medresi, Biblioteka MehmedRazi \"elihodi.ia, ejha i muderi a Husrevbegova Hanikah a, Tri s tara
orijentalna rukopisa u jugosla1en kim zbirka ma prepisan a u I raku,
\ 'akufuama iz 1630. godine o o nivanju biblioteke Mevla H usamudina
Bonjaka u Banjoj Luci . U dva na\Tata je pisao i o Gazi H u srevbegovoj
biblioteci. Bio je poeo prikupljati grau i o muslimanskim bibliotekama u Bosni i Hercegovini osmanskog perioda.
Kao Ye istaknuti i priznat strunjak za islam sku epigrafiku, Mujezino,i je pozivan i u druge republike i pokrajine radi davanja stru
ne pomoi. U1ijek se odazivao i pruao traene savjete i strunu pomoc. Ali ne samo to. On je skoro svaki put ostavio i p isana traga o
mjestima u kojima je boravio i radio. Tako imamo nj egovih radova
iz Prizrena, Pei, Kaanika , Novog Pazara, Bijelog Polja, Bara i dr.
C pismenoj ,ezi je bio sa znanstvenim radnici ma u Tu rskoj , Egiptu.
Iraku, Holadniji, Poljskoj, Madars koj. S mnogi m od nji h izmjenj ivao
je objavljene radove, kao to je i boravio u nekim od ovih zemalja (Tu rska, Egipat, Irak) u svrhu istraivanja ili u razmjeni kulturni h radn ika
izmeu na5e i tih zemalja.
Hadi Mehmed ef. je poznat i kao prevodi lac s orijentalnih jezika. Prevodio je najvge s turskog. Medmu-u (Ljetopis) Mula Mus tafe
Ba~eskije izdalo mu je Izdavako preduzee Veselin Maslea u ediciji Kulturnu nasljee 1968. godine. Prevod j e popraen brojnim b ilje328

kama, koje s u sam om prevodu podigle vrijednost. S tu rskog jezika je

Muj ezinovi preveo i elva putopisa na had. Jedan je Hadi Jusufa iz
Livna, a d rugi Hadi Mustafe iz Skopja. H adi Jusuf je putovao na
h ac\ 1615. godine i taj svoj put je opisao. To je ujedno i najstariji, do
danas poznati opis puta na had od muslimana u Bosni i Hercegovini,
a ujedno je i naj stariji p oznati b osanski putopis. U drugom pu topisu,
kojeg je Muj ez i.n ov i preveo, opisani su konaci oci Skopja do Meke i
natrag. U rukopisu je ostao prevod jednog djela s arapskog jezika, a
iji je a utor Mus tafa Siclki ef. Saraj l i, muderis i muftija u Mostaru
(um ro 1847. god.). Preveo je i ob javio i blizu 2000 tariha sa sakralnih,
profanih i m emorijalnih spomenika. I pored svega navedenog nisu spom enuti svi prevodi iz pera ovog naeg vrijednog kulturnog poslenika.
J-o prije dolaska u Zavod za zatitu spomenika kulture, Mujezinovi je objavljivao svoje radove u Glasniku IVZ (kasnije VIS-a), zalim u EI-Hi c\aji, glasilu istoimene organizacije nae ilmijje. U Glasniku
je objavio ukupno 12 radova, u El-Hidaji 17. I kasnije, pored Naih
s tarina i P riloga za orijentalnu filologiju, suraivao je i u sljedeim
listovima i edicijama: Starine Kosova i Metohije, Novopazars.l<..i zbornik, Takvim, Preporod, I s lamska misao, Zemzem, Odjek, Anali Gazi
Husrevbegove biblioteke, zatim u ed icijama S tari Bar, Lepota i zname
nitosti Bosne i Hercegovine, ebi-arus i sl. B io je suradnik i u enciklopedijama Jugoslavenskog leksikografskog zavoda: Enciklopediji Jugoslavije, Opoj enciklopediji i Enciklopedij i likovnih umjetnosti. U suradnj i
sa ing. Demalom eliem napisao j e knjigu Stari mostovi u Bosni i Hercegovini (Sarajevo, 1969.), a sa dr Muhamedom Hadijahiem Uloga damije M ehmed-bega Stoanina o formiranju Gomjeg Vakufa. - Povodom
novo izgraene damije (Gornji Vaku f, 1971.).
Mujezinovi

j e bio

lan

Redakc.i onog odbora Al"lala Gazi Husrevpoeli izlaziti. Ujedno

j e bio i nji hov tehniki urednik do s mrti (urecl..io je knjige I-VI). Bio
je i stalan suradnik AnaJa. Objavio je u njima sedam priloga. Bio je
dugi niz godina i lan Savj eta ove Biblioteke. Inae, bio je na u !uzi
ovoj u s tanovi, kad god je za tre bala kakva informacija ili njegova strubegove biblioteke od kako su oni 1972. godine

na pomo.

Iz priloene bibliografije o bjavljenih radova moi e se bar priblino vidjeti, kol iki je doprinos Hadi Mehmed efendijin naoj kulturnoj
i knjievnoj historiji i koliki j e gubitak nj egova smrt za muslimane
Bosne i H ercegovine i njihovu k ul turnu batinu. Radovi u u bibliografiji doneseni po lis tovima, o dnos no eclicijama, u kojim s u radovi
o bjavljeni. Un u tar jed nog nas lova radovi s u doneseni kronolo.kim reelom . Monografije su donesene na kraju bibliografije.
Glasnik IVZ (Glasnik VIS-a) :
novosagraenog mekteba
VII/ 1939, br. 11, str. 421-422.
2. Kurba n (Uclhijje). - IX/ 1941, b r. l , s tr. 2-4.
3. Dam ij a bo bovakog Dizd ara Os managc u Janjii m:t. Iz istor ij e naih vaku fa.- XVI/ 1953, br. 5-7, str. 141-143.
4. Mcrhttm ejh Sejfuclin Fel1mi ef. Kernura kto cpigr:tfiar. -

l. Nj. PL Reis ul ulema na otvorenju

Peigra du .-

'\ \. 1 JQSS. br. 3-5. str. 158-167. br. 6-8, str. 285-308.
5. ~ ! u hamed Emeri ctendi Kad i kao epigrafiar. - XXII/ 1959,
br. __", s tr. 175-176, XXIII/ 1960, br. 1- 3, stt. 12-19, br. 7-9, str.
31 o-32~ . br. Jll-12, s tr. ~66--JSJ.
~- araje,skc hadije di'Uge polovine XVIII vijeka. XXVII/
jQ~~ br. 1-2. >tr. ~2--18. br. 3-4, s tr. 148-151 , br. 5-6, str. 221-;-228,
br. /-l), str. 333-338.
-..\!erhu m -\bdulah ef. Foa k (Nekrolog). - XXVII/ 1964, br.
.<--J,

~tr. 102- JO~ .

S. \ 'akufnama iz 1630. godine o osni vanj u biblioteke Mevla Hu'amuddina Bosnja ka u Banjoj Luci. - XL/ 1977, br. l , str. 28-39 (u
LJ Jednici s 2\l ahmuda m Tralj icem).
9. Hazreti Mevlana MuJ1an1ed Demaludin Rf1mi. - XLII/ 1979,
br. 3, str. 2~5-251.
JO. Hadi Jusufovo putova n je na had 1615, godine. - XLIV l
l 9SI br. I. str. 65- 70.
ll. .\!jesto i,ota. Kronogram iz 11 29. (1716-1717) godine o obno' 1 teki _Je '13 iz\'Oru Bune u Blagaju. XLIV/ 1981, b r. 4, s tr. 428-432.
12. 0\a autograma E\lije Celebije u Fo i iz 1074. ( 1664) godi ne.
-XLI\ JOSI. br. ~. str. 433-437.

El-llidaje:

P. Hafiz (Muhamed emsudin ). - TV/ 1940-41 , br. 7-8, str.

ql-201
1- Jedna urjelji,a konstatacija. - JV/ 1940-41 , br. 12, str. 288-2 9.
J.< Post -V 1941- E , br. l , tr. 1-3.
16. Ko je m ut tekija ? (Vaz). - VI/ 1942-43, br. 3, s tr. 54-56.
17 D\ a dogaaja iz i,ota MuJ1ameda a. s. prije posla nstva.
\I 19~2--13, br. 6-8, st r . 174- 176.
18. Borba na Boijem put u. - VI / 1942-43, br. 12, str. 333-335.
19. Hazreri Medana Mullarned Delaludi n Ru mi. - VII/ 1943-44,
br 1-1, str. 28- 35.
20. GoYor Boijeg poslanika Muh ameda a . s. na Tebuku.
\JI 19~3_1~ br.~ - - , str. 120-121.- Prevod s arapskog.
21 ~1erhum Sulejrnan-Hamdi ef. Alimaj s torovi (Nekrolog) .
\Il 1943--J-1, br. 11-12, st r. 369- 370.
22. Hamdija Muli: Iz ivota Muhameda-a lejh isela m (Odgojne c rtice - \'II ]9,3-44, b r. 6, s tr. 193. - Pri kaz.
13. Hafiz Mullamed Pa nda: Hutbe. I knj iga. - VII/ 1943-44, b r.
--8, str. 247. - Prikaz.
24. "En-ami-erif (Hamajlija). - VII / 1943-44, br. 9-10, s tr. 312-313. - Prikaz.
15. Sud.- VJII /1944-45, br. l , s tr. 12-14.
26. Posljednji knj ievni radovi Hadi Mehmed e f. Ha ndia.
\JI! 1944-45 br. 2-3, str. 95-99.
27 Kurban-bajram. - VIII / 1944-45, br. 4-5, s tr. 130-132.
2R. Tahim za godinu 1945. (Hidretsku godinu 1364-65.) .
VIli lY-\4-45 br. 7-8, str. 288. - Kra tak osvr t.
2Y. Omladma i vjerski ivot.- Vlll/1944-45, br. 6, s tr. 229-231.
330

P rilozi za orijentalnu filologiju:

30. Tursk i na tpisi u Sarajevu iz XVI vijeka.- ll/195 1, str. 95- 114.
31. Turs ki na tpisi XVI vijeka iz nekoliko mjesta Bosne i Herce
govi ne. - III- I V l 1952-S3, str. 455-484.
32. Tursk i na tpisi iz XVI vijeka u Bosni i Hercegovini. - Vlll- I XI 1958-59, s tr. 181- 191.
33. Turski na tpisi iz XVII vijeka u nekoliko mjesta Bosne i Her
cegovine.- XU -XIII I 1962-63, s tr. 175-208.
34. Na tp is i na nadgrobnim spomenicima Suzi-Celebije i Neharija
u Prizre nu. - XII- Xlll l l962-63, s tr. 265- 268.
35. Turski nat pis i u T ravniku i njegovoj okolini. - XIV-XV l
1964-65, s tr. 141- 187; X VI- XVII11966- 67, str. 213-306.
36. Kronogram n a novopazar skoj banj i. - XX-XXII 1970-7 l ,
s tr . 437-440.
Nae starine:
37. Obnova n a tpisa na Sokol ovievu mostu u Viegradu. 111953, s t r. 183-188.
38. Damija u Us tikolini. - III 1954, s tr. 137-144 (u zajednici sa
E vangelosom Dimitrijevie m) .
39. NekoJ<iko nevj erodos toj nqh turskih natpisa u Sarajevu. III 1954, str. 217-220.
40. Sumer, A Journal of Archeology in Iraq, vol. IX, No l,
Baghdad 1953, 40 str. 113-189 strana arapskog teksta. - III 1954, str.
278-279 (u zajednici sa Dragom. Vidoviem).
41. Musafirhana i tekija Isa-bega Is h akovia u Sarajevu. - IIII
1956, str. 24S-252.
42. Epigrafika i kaligrafija pjesnika Mehmeda Mejlije. - IVI 1957,
s tr. 131- 168 .
43. Autogr a m Evlij e Celebije u trijemu dam ije Alade u Foi . JV11957, s tr. 291-293.
44. Posj e ta lanova Udruenja i s toria ra Bosne i Hercegmine pri
jateljskoj Tu rs koj.- I V11957, s tr. 318-319.
4S. Kaligrafski zapis i u Sinanovoj te kiji u Sarajevu i njihova
konze rvacija. - V11958, st r. 95- 104 .
46. Izloba is lams ki h rukopisa u Beogradu. - VJ1958, str. 152.
47. Konzer vacij a Ha di S ina nove tekije u Sarajevu. - VI/ 1959,
s tr. 161-1 66 (u zajednic i sa Matom B ikom).
48. Konzervacija nadgr obnog spomenika Ferhada, sina Skenclcro
va u Tenju. - VI/ 1959, s tr. 247-250.
49. Sta ri Alifa kovac u Sar ajev u. - VIII/ 1962, str. 119-138.
SO. Groblja nacl Kovaima u Sarajevu i p i tanje njihova uredenja.
- I X/ 1964, s tr. 123-132.
Sl. Ka ta log arapsk ih, turs kih i perzijskih r ukopisa Gazi Husre1
begove b ib lio te ke u Sarajevu. - X / 1965, s t r. 261.- Prikaz.
S2. Bibliogra fija tampani11 radova u Naim s tar inama I-X po
a utorima . - X/ 1965, s tr. 267- 274.
53. Bib liografija radova tampanih u Naim s tar inama I- X po
m a teriji. - X / 1965, str. 275-283.

5-1. Ferhadija dam ija u Sa1ajevu - U povodu konzerva torskih

radm-a n a obj ektu inT enih u 196-1-1 965. godini. - XI/ 1967, str. 59-66
(u zajednici sa Smailom Tihi 'em).
Starine Kosma i Metohije:
--. Kole kcija orijenralni11 1ukopisa biblioteke Mehmed-paine d.la
mije u Prizrenu. - II-111/ 1963, tr. 197-203 + 4 lis ta fak simila .
6. Tar:pi na inan-pa inoj dam ij i u Kaaniku iz 1003. (1594- JQ ' 9. e:odine). - IV- V/ 1971, t1. 323- 326+ 1 list faksi m ila .
5f . a tpi i na nadgrobn im spomenicima Ha lil-bega iz 1545. i defterdara Hadi Muhamed efendije iz 1623 . godine u Pei. - IV-V/ 1971,
tr. 327- 330- 3 li ta fak imila.
Anali Gari Husrevbegove biblioteke:
- e. Diplome kali grafa Islamovi a u Gazi Husrevbegovoj biblio
tec1. - Knjiga I , 1972, str. 91-94 + 3 lista fa k imila .
59. :\eobjavljeni natpis i sa Gazi HuSI'evbegovih graevina u $ ft rajem. - Knjiga II-III, 1974, str. 185- 191.
60. :\ekoliko Iukopi a prepi ani h u Gazi H us re\begovoj m edresi
u arajen1. - IV 1976, str. 21- 32.
61. Biblioteka Mehmed-Razi \ 'elihodia, "ejha i muderisa Husrebego\a Hamkaha u Sa rajem. - Knj iga V-VI , 1978, s tr. 65- 82.
62. Tri tara o rijentalna rukop i a u j ugos laven kim zbirkama pre
pbana u Iraku. - Knj iga V- VI, 1978, s t r. 205-215.
63. :\ekoliko kronograma i zapisa na objektima Gazi Husrevbe
goYa \akufa u Saraje\u. - Knjiga VII- VIII, 1982, s tr. 41-55.
64 Pmodom izlaska iz tampe II sves ka Kata loga rukopis a Gazi
Husre\ begoYe biblioteke. - Knj iga VII-VIII, 1982, s tr. 287-289.
Takvim:
65 Prona en zagublj eni nia n Mula Mes t\,ice. - 1970, s tr. 149- 154
6 1\atpis na nianu hafiz Saliha G aevi a.- 1973, st r. 134-141.
67. D\a autograma E \'lije el ebije u Foi iz 1074. (1664) godine.
- 1976 str. 226-231.
68. Mjesto i\'ota - Kronogram iz 1129. (1 716-1717) god in e o
obnO\i tekije na izmru Bune u Blagaj u . - 1979, s t r. 235- 241.
Preporod :
69. O islamskoj umjetnos ti kod nas. - III/ 1972, br. 34, str. 10
70. P repisi\'anje Kur-an a. - I V/ 1973, br. 3, s t r . 10.
il. :\ekoliko kronogram a Muhamed Fadil-pae Ser i fovia .
\'II 1976, br 3, str. 6.
Bakije -

Almanah :

72. Sauvani natpisi na ms anima Sarajl ija pogi nulih 19. VIII

1878. godine. - 1972, str. 92- 95.

73 Muhamed efendi E nver ija Kad i. Islamska misao :

1972, s tr. 123- 128.

74. Hadzi Mustafa Skop ljak : Od Skoplja do Bej tulla ha. S turskog
pre;eo .\1ehmed Mujezinovi. - II / 1980, br. 24, s t r. 24-40.
75 1\atpis na Sarenoj - Painoj dam iji u Te tovu . - III/ 1981,
br. 30, str 44-47.
332

,,
*

.'r

76 . Dunosi prema djeci. - Islamski obiteljski ivot. Sarajevo.

1942, s tr. 41-51. - Nepotpisan (u zajednici sa Kasimom Dobraom ).
77 . Muslimanske nekropole na Kovaima i Alifakovcu u Sarajevu.
- Bulletin Zavoda za likovne u mjetnosti JAZU u Zagrebu. Ill , 1964. (u
zajednici sa drom Samilom Tihiem).
78. Had,i Jusuf Livnjak : Putopis sa hada 1615. godine. Preveo
s t urskog Mehmed MujeZ!inovi. - ivot. XXIII , knjiga XLV, br . .\,
april 1974. s ~r. 439-477 .
79. H adi Mujaga Merhemi - H ajri kao mesnevihan i epigrafiar. eb i-arus. Povodom 700 godinjice smrti Mevlana Delaludina
Rumije (17. XII 1273. - 17. XII 1973 .). Sarajevo. 1974, strana 20- 30.
80. I slamski epigrafski s-pomenici Novog Pazara. - Novopazar ski
zbornik. I , 1977, s tr. 137-155.
81. I slamski rukopisi u Bosni i Hercegovini i njihovo ukraa
vanje.- Zemzem. XIV/ 1981, br. l , str. 11-15.
82. Zajedniko blago. Bogata r iznica Gazi Husrevbegove biblioteke. - Odj ek. XXXIV / 1981, br. 10 (15-31. maj ), s tr. 9.
POSEBNO JE TAMPANO:
l. Mula Mustafa evki Baeskija: Ljetopis 1746-1804. Prevod
s turskog, u vod i komentar Mehmed Mujezinovi. Sarajevo. Veselin
Maslea. 1968. Stran a 490+2. Biblioteka Kulturno naslj ee.
2. Gazi Husrevbegova biblioteka. Sarajevo. Drutvo konzenratora
Bos ne i Hercegovine. 1968. S trana 12 (nepaginiranih).
3. Stari mos tovi u Bosni i Hercegovini. Sarajevo. Veselin Mas lea . 1969. Strana 290. U zajednici sa Dema1om Celiem. Biblioteb
Kulturno n aslj ee.
4. Uloga dami je Melm1ed-bega Stoanina u formiranju Gornjeg
Vakufa. - Povodom nove izgradnje damije. Gornji Vakuf. Odbor
I slamske zajednice. 1971. Strana 48. U zajednici sa Muhamedom Hadijahiem.

5. I slamska epigrafika u Bosni i Hercegovini. Knjiga I-III. arajeva . >>Veselin Maslea. Hib l~o teka Ku lturno nas lj e e.
Knji ga
I : Sarajevo. 1974. Strana 558 + 6+ l p11ilog.
II : Is tona i Centralna Bosna. 1977. Strana 515.
III: Bosanska kraj ina, zapadna Bos na i Hercegovina. 1981. Strana 474 + 2.
6. Ha di Ju s uf Livnjak : Odazivam Ti se, Boe ... - Putopi sa
h ada 1615. godine. Prevod s lLuskog Mehmed Muj ezinovi. Sarajc\'o
Starjeins tvo I slamske zajednice za Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i
Sloveruju. 1981. Strana 86.
7. Gaz:i Husrevbegova biblioteka. Sarajevo. 1982. S trana 40. U z:~
j ednici s Malmmdom Traljiem .
Rad je objavljen i na maps kom i engleskom jeziku.
333

BIBLIOGRAFIJA OBJAVLJENIH RADOVA U DESET KNJIGA (I-X)

ANALA GAZI HUSREVBEGOVE BIBLIOTEKE
Anali Gazi Hus revbegove biblioteke poeli su izlaziti 1972. godine
i do danas je izi lo deset knjiga u est svezaka. Knjiga jedan je tamp an a J972. godine, dva-tri 1974, etiri 1976, pet-est 1978, sedam-osam
J982. i devet-deset 1983. Radovi jednog autora. su poredani kronoloki,
kako s u objavljeni . Rimski broj evi iza naslova rada oznaavaju knjigu ,
odnosno svezak, u kome se rad nalazi. Araps ki brojevi pokazuju na
kojim s tranicama je odnosni rad tampan.

AFIFA ABU SAFIJA:

O jeclnom sek solokom djelu u Gazi Husrevbegovoj biblioteci. II-III , 153-158.
BEiRBEGOVI,

EDAH:
i n ain u spos tavljanj a vakufa u naem pravnom sis temu sa osvrtom na praksu o rgana Is lamske zajednice. - IX-X,
163-169.
Mogunost

BEJTi,

ALIJA:
Pjesnik Sabit Alaudclin Uian in kao sarajevski kadija i bosanski
mulla. - II-III, 3-20.
Kasida I brahima Bioaka. Spomenik aljamiado literature and akih Muslimana.- IV, 155-176.
Iz Drni lijina Zbornika bosanskih m emorijala 1672-1719. - IV.
177-186.

B ULJINA, HALID:
Osnovn i uzroci osiromaenja
cegovini.- I X-X, 155-162.

propadanja vakufa u Bosni i Her-

AUEVI,

HALID:
Pravni i socioloki aspekti ins titucije vakufa-zaklade (s posebnim
obzirom na njezin razvoja u Bo ni i H e rcegovini. - IX-X, 129-140.

ULi,

BRANKO:
Jedan zanimlji v bib liografs ki p rojeka t . - I , 1J3- l.l7.

EHAJi,

DlEMAL:
Gazi Husr evbegov Haneka h u Sarajevu. -IV, 3-8.
B ektashis and Is lam in Bos nia and Hercegovina. - V-VI, 83- 90.
B ekta ije i is lam u B os ni i Hercegovini.- V- VI, 91-98.

DOBRAA,

KASIM:
Skriptorij u Foi u XVI tolj eu .- I, 67-74.
Tuhfe tul-musallin ve zubdetul-hai'in od Abdul-Vehaba IJhamijt!.
- II- III, 41-69.
Jedno pis mo (arzu hal) na araps kom jeziku poslalo iz .Kanie:!
po tkraj XVII s to lj ea. (U kodeksu Gazi Husrevbegovc biblioteke.) JI- III, 131- J39.
Kaside i-burdei-bos nev i (Kasidei-Burda na bosanskom jeziku). IV, 9-20.
335

'
-

\ "akufname u Gazi Husrcvbegovoj biblioteci. - I V, 41-47.

,\lehmed Refik cfcndi Hadiabdi ' ej hul-islam. - V-VI, 99-115.
Orijenta lni medic in ki rukopisi u Gazi Husrevbegovoj bib lioteci.
\"II- \"III, 57-76.

DZ.ANANOVIC, IBRAHIM:
\ 'ak-uf u '"jetlu i lamskiJ1 propi a. -

IX-X, 9-16.

EREN, ISMAIL:
Prilozi bibliografiji objavljenih radova o orijenta lnim bibliotekama u Jugo -ladji. - II-III, 249- 258.
FAJIC, ZEJNIL:

Mala h1~tonja dogaaja u H ercegovini. (Iz Bra kovi eva a u tografa u Gazi Hu;.n?\ begovoj biblioteci.). - II-I II, 97-108.
Fragmenti iz Kronike Hadi Husejn efenclije Muzafe rijc. - IV,
33- 39.
Popi Yakufnama iz Bosne i H e rcegovine koje se n a laze u Gazi
Hw.re,begmoj biblioteci u Sarajevu . - V-VI , 245- 302.
Stanje ;;akra lnih i pro vjetnih objekata u Sarajevu razo re nih za
Hijeme prmale Eugena s a,ojskog. - VII-V III, 89-108.
Original i p repi i 'akufna ma a u va nih do da nas . - IX-X ,

..,:;_,

HADiBAJR IC, FEJZULAH:

l"\odne te a,uf ke interpretacije Abdulaha Bonjaka . - I , 35-47.
Tesan"Uf ko-tarikatska poema Abdulah a Bo njaka. - II-III,
21 -~2.

Risala sej h Mustafe Gaibije. - IV, 95-101.

O innmtarima knjiga Gazi Husrevbegove biblioteke. - V-VJ,
3S-6J.
Omer Lutfijin Tahmis na Bo" njakovu kasidu o Fus u ul-hikemu .
- \ "-\"I . l 7-20-t.
Bajtamame - orijentalne ,eterinarske k njige. VII-VI II,

77O arhim Gazi Husrevbegove biblioteke. - VII-VIII, 255- 263.

\'rednmanje lubi u Gazi Hu srevb egmll vakufu . - I X- X, 32 1
- 324
HADi,

KASIM :
Gazi Husrc,begma medresa u Sarajem (u razdoblju od 1920. do
:.:ra;a 1982.). - IX-X , 263-279.

HADlJAHIC, M HAMED :

ln memoriam m. M . Korkut, F. B ajrak tarevi , A. .S i m ik, H .

Sabano' i, D. ButuroYi, O. A. Sokolovi, F. Bab inger , A. Schumau s, A.
Su:c.J\jP\ - I . 131-148.
ln memoriam CE. Salihagi, M. Kamari, A. S. T veritinova). I I-III, 259-261.
Bad11jamje u Saraje,u i Bosni. Prilog h is toriji duhovnos ti u
na~.- VII-VI II , 109-133.
Uloga i z naaj Gazi Hus revb ega i nj egova vakufa. - I X- X,

336

HADiJAMAKOVI,

MUHAMED:
Dvije pjesme ejh Sejfudina

Iblizovia.

VII- VIII, 29-33.

HADiOSMANOVI,

LAMIJA:
Jedna stara verzija (autogr a E?) Kaimijine k aside protiv duhana.
II- III, 125-130.

HAJDAREVI,

RASID:
Zaostav tina iza Ahmed Munib efendije Gloe, mutevelije i dabije Gazi Hus revb egova vakuEa. - II- III, 193-224.
Prihodi i rash odi Gazi Husrevbegova vakufa u Sarajevu za per iod 1248-1251. (1832-1835.). - V-VI , 23-43.
HAJDARHODi,

HAMDIJA:
Dva podatka o prometu i prodaji papira u Bosanskom paaluku.
-II-III, 156-160.
Vijesti o muslimanskoj publici u dubrovakom teatru na poetku
X IX vijeka. - V-VI, 231-236.
Lujigji Ferdunando Marsilji i jugoslavenske zemlj e od 1679. do
1684. godine . (Ulomak iz vee cjeline.). - VII-VIII, 241-251.
HANDi,

ADEM:
Gazi Hus revb egovi vakufi u Tean jskoj nahiji u XVI stoljeu. II-III , 161-174.
Vakuf kao nosilac odreenih dravnih i drutvenih funkcija u
Osmanskom cars tvu. - I X-X, 113-120.
Husr evbegov vakuf na prelazu iz XVI u XVII sto ljee. - IX-X,
207-217.

HASANDEDi,

HIVZIJA:
Muslimanske biblioteke u Mostaru . - I, 107-112.
Djela Mus tafe Ojubovia (ejh Juje) i Ibrahima Opij aa koja
se nalaze u Arhivu H ercegovine u Mos taru. - II-III, 57-68.
Djela i krai litera rni sastavi mus limana Bosne i Hercegovine,
koji su napisani na orijentalnim j ezicima i koji se na laze u Arhivu Hercegovine u Mostaru.- IV, 117-130.
Nekoliko rulw pisa iz orijentalne zbirke Zaviajnog muzeja He:cegovin e u Mos taru. - V-VI, 181-186.
Nekoliko r ukopisa iz Orijentalne zbirke Provincijalata hercegovakih franjevaca u Mostaru. VII-VIII, 161-176.
Hercegovaki va kufi i vaJkifi.- IX-X, 29-73.
HUKi,

ABDURAHMAN:
N unos t j edins tvenog sistema transkripcije arap kog pisma.
V-VI, 3-5.
Socijalne i humanitarne us tanove Gazi Husrevebgova vakuf:~.
IX- X, 233-240.
JASAREVI ,

NERMINA:
Gazi Husrevbegova en ska medresa u Sarajevu u periodu od
1933. - J 949. god. i od 1978. do danas. - IX-X, 281-289.
337

l
JO\'.\ TO\ ' ) . JOVAl'll:

Reogo,anje mu limana u Rusiji i mus limans ke tampe u Bosni

ru,odom mrti La\'a ikolaje,ia Tolstoja. - I, 125-130.
Pno knjigo iz obla ti stvarala t va mu limana u Bosni i H e rce~O\ ini rampano la tinkom. Povodom 90-godi nj icc nje nog tampanja
(lSS3-J073.l. - II-III , 231-2~0 .
KADRIBEGOVI .

AZIZ:

l\ eke opa. ke o naem a lham ijado p je ni tvu. -

M STAFA:
PO\odom pr\'Og broja AnaJa. -

IV, 143-154.

K..UL\ Ri ,

I , 3-4.

K\XTARDl ,

MUHAMED:
Gazi Husre,eb!!O\'a sahat kula i muvekithana
Hemena. - IT-III, ir-184.

nain

m jerenja

K\RCIC, FIKRET:
\leunarodnopravno

-k-m zemljama. -

regulisanje vakuf kih pita nja u jugoslovenIX-X, P1-153.

KBKRA, IBRAHIM:
\1alie,a kolekcija u Gazi Husrevbegovoj biblioteci. -

I, 103-

!Ob
Pi mena zaosta,' tina knjievnika Husej na
Hu re,bego\'Oj biblioteci.- II- I II, 241-248.
KORKl'T, HALIMA:
O \akufima u

je,eroistonoj

Bosni. -

Kl'RTO . ~"EDAD:
Objekti Gazi HusreYbeeoYa vakufa
1 zac ~ IX-X, 305- 313.

Dubravia-oge

u Gazi

I X - X , 95-102.

mogunost

njihove revita-

\1AH.'\1't:TEHA.Ji,

RUSMIR:
Zap1s o muzici iz 1767. godine kodeksa iz Gazi Husrevbegove biblioteke u S\jetlu nekih karakteristika muzi kog folklora Bosne i H ercegonne - II-III, 141-151.
Ibrah1m Vehbi - kadija, pjesnik i epigrafiar. - IV, 77-94.
MASOVI,

SULEJMAN:
Uloga 1 znaaj vakufa u razvoju islamske doktrine
IX-X, 121-128.

!\.1EHDit;, FETI:
O albanskim pre\'Odima Kur-ana. -

danas. -

V-VJ, 237-244.

!\.1EHI~AGl,

IBRAHIM:
O vrt na tivot i pisana djela Ali Fehmi ef. Dabia . -

tl-~1\

338

II- III,

MU.TEZINOVI,

MEHMED:
Diplome kaligrafa Islamovia u Gazi Husrevbegovoj biblioteci u
Sarajevu. - I , 91-94 + 3 tabele.
Neobjavljeni natpisi sa Gazi Husrevbegovih graevina. - IIIII, 185-191.
Neko liko rukopisa prepisani h u Gazi Husrevbegovoj medresi u
Sarajevu. - IV, 21-32.
Biblioteka Mehmeda Razi Veli hodia ejha i muderisa Gazi
Husr evbegova Hanika h a u Sarajevu. - V-Vl, 65-82.
Tri s tara orijentalna rukopisa u jugoslavenskim zbirkama prepisana u I raku. - V-VI, 205-215.
Nekoliko kronograma i zapisa na objektima Gazi Husrevbegova
vakufa u Sarajevu. - VU-VIII, 41-55.
Povodom izlaska iz tampe Il sveska Kataloga r ukopisa Gazi
Hus revbegove b iblioteke. - VII-VIII , 287-289.
MUJi ,

MUHAMED:
Neke vakufname iz Bosne i Hercegovine (XV-XVII
forme, jezik i s til.- I X-X, 17-24.

stolje<!)

MULAHALILOVI,

ENVER:
Knjievni rad Ali efendijc
1936.). - VII-VIII, 191-207.

Sadikovi a

na arapskom jeziku (1872-

MUl,

OMER:
Medmua Mula Muhameda Mestvice s posebnim osvrtom na popis h adija. - IV, 109-116
H adi Muhamed Sej l uddin , ejh Sejfija - pjesnik iz Sarajeva. VII-VIII, 5-27 .
NAKiEVI,

OMER:
Rukopisna djela bosansko-hercegova kih pisaca i mislilaca ! tJ
orijentalnim j ezicima koja sc uvaju u biblioteci Sulejmanijji u I ta,~
b ulu. - VII-VIII, 223-239.
Mj esto Gazi H esrevbegove medrese u sist<:mu osmansko-tLu- kog
kolstva. - I X-X, 241-262.

NAMETAK, ABDURAHMAN:
Muhamed Rudi (uz ! SS-godinji cu
-VII-VIII, 209-217.

roenja

i 75-godinjicu smrti).

NAMETAK, ALIJA:
Margina lije iz nae k ul turne his torije. (Prema podacima iz
s veska Kataloga Gazijine biblioteke.). - I, 95-102.
Gazi Hus revbeg u bosa nskoj literaturi. - II-III. 225-119.
Margina lije o ivotu i radu muftije Ali Fehmi efendije Dabica
- IV, 187-199.
Tri rukop isa Makbu li-arifa (Potur-ahidije). - V-VI. 1~5-164.
Jedan bosansko-tu rs ki aljamiado ru kkopis. - VII- VIII, 177189.

Jo o 1abkuli-ndftt ili Potur-Sa hidiji. -

VII-VIII, 219--

21L

NA-\lETAK, FEHIM:
Pre\odi laki rnd Fehima Spa he. I , 119- 123.
TrnktnL o izrazu elebi od Hasana Kafije Pru aka
ka nija
upotreba te rijei. - II-III, 33-40.
U\'odni stihovi Knimijina Divana. - II- III, 71-79.
Doprino. Omcm Mu ia izuavanju na eg kulturnog naslj ea. n. 103-10 .
Rukopi i Di\'ana Fadil-pae Serifovia. - VII-VIII, 35-39.
ejhulblam Jahja i njegovi gazeli. - VII-VIII, 135-154.
RU1IC, JUSUF:
Pozdra\ !ja

rije.

IX-X , 5-6.

RIZH,

ISMET:
Iluminirani rukopi i u Gazi Hu revbego\'oj biblioteci. -

I, 75-

SALTHSPAHi,

DEMAL:
arajc\'O do Gazi Hu re\bega. -

IX-X, 181-205.

S.\1AILBEGOYIC-KULENOVIC, AlA:
\'tdt: Afifa abu Safija.
SOKOLO\' IC, OSMAN A.:
PJesnik Aga-dede iz Dobor-grada o svome
mana II - I , 5-3~.

zaviaju

pogibij i Os-

SPAHO, FEHIM D. :
Dzamije i njihO\i \'akufi u grado\'ima Kl ikog andaka poet
kom X\'II 'ijeka.- V-VI, 217-230.
\ 'akufi i Yakifi u jugozapadnoj Bosn i i Dalmaciji. - IX-X,
~ --94.

St: IC, HASA N:

Platonma DrLa\'a

al-Farabije,a a l-Madina a l-Fadi la. -

IV, 69--

UKRIC, NIJAZ:
Prinme rukopisa u Gazi Hus revbegovoj biblioteci. - VII-VIII,
265-271.
Gazt Husrevbegova biblioteka - Doprinos uvakufljene knjige
ob~aazomom procesu kod nas. - IX- X, 291-304.
TA..'\ASKOVI,

DARKO:
Onomasticon arabicum projekat

budunosti

arabis trike. -

I V,

~Y-'i6.

TRAKO, SALIH:
Kronogrami sarajevskog muftije Muham ed Sakir ef.
- r. 49-65.

340

Muidovia.

Mudmua pjesnika Sakira. - U-III, 109-123.

Dura rul-hukkam sa marginalijama beogradsk()g muftije Ali efenclije.- IV , 131-141.
Sar!l.i Wasiyyetname-i Bergiwi sa prevodom na srpskohrvatskom
j ezik u. - V-VI, 117- 126.
Nat pisi na amadanima Kizlaragine damije u Mrkonji Gradu.
- VII-VIII , 155-160.
Yuzo Nagata, Materials on the Bosnian notables copyright 1979
by Institute for the study of languages and cultures of Asia and Africa,
Tokyo, s. 1- 153. -VII-VIII, 291-293.
Znaaj niji vaku fi na podruj u j ugoistone Bosne. IX-X,
75-85.
TRALJi ,

MAHMUD:

I z prolos ti Gazi Husrevb egove biblioteke. - I , 149-151.

Stampa o prvom svesku Kataloga arapskih, turskih i perzijskih
rukopisa. - I, 152-153.
Koritenje fondova Gazi Husrevbegove b iblioteke. - I , 154-159.
Prilog bibliografiji o Gazi Husr evbegovoj biblioteci. - I. 159160.
Prof. Omer Mui. - II- III, 261-263.
Hafizi-kutubi Gazi Husrevbegove biblioteke. (Prilog historiji Biblioteke.). - V-VI , 45-54 .
In memoriam (Hasan Kalei, Hafiz Ibrahi m Mell.inagi, Muhamed
Tajib O ki, Sulejman Bajraktarevi, Raid Hajdarevi, Muhamed Pa i). - VII-VIII, 273-279.
P rof. Kasim ef. Dobraa. - VII-VIII, 281-285.
Hivzija Hasancledi, Katalog arapsk ih, tlllskiJ1 i perzijskih rukopisa. Mostar, Arhiv Hercegovine, 1977. Strana 330. - VII-VIII, 295298.
Osvrt na dosadanju literaturu o vakufima. - IX- X, 171-178.
Forma i sadraj ibadeta u Gazi Husrevbegovoj damiji. - IX-X,
315-320.
Prof. Mehmed ef. Mujezinovi. - IX-X, 327-333.
Bibliografija objavljeil.ih radova u deset knjiga (I-X) AnaJa
Gazi H esrevbegove biblioteke. - IX-X, 335-341.
TRALJi,

SEID M.:

H usrevbegov b oravak i rad u Dalmaciji. -

V-VI, 7-21.

ZLATAR, BEHIJA:

Osvrt na srednje i ma11je vaku fe u Sa1ajevu u XVI stoljecu. I X-X, 103-112.

DRALOVI,

MUHAMED:

Abdulvehab ibni Abdulvehab epevi-B osnevi (Ilhamija).- \ '- \ ' f.

127-144.
Medmua Abciu lkerima
V- VI, 165-180.

teanjskog kadije iz XIX stoljeca. -

J~

SADRZAJ
Strana
3

UVODNA NAPAMENA
Jusuf Rami
Pozdravna rij e
I

I brahim Dananovi
Vakuf u svjetlu vjerskih p ropisa
Muhamed A.

Muji

Neke vakufname iz Bosne i Hercegov.ine (XV-XVII) _ forme,

jezik i s til
Zejnil Faji
Originali i prepis i vakufnama sauvanih do danas
Hivzija

17

25

Hasandedi

Hercegovaki

vakuf.i i vakifi

29

Salih Trako
Znaajniji vakufi na podruju jugoistone Bosne .

7)

Fehim D. Spaho
Vakufi i vakifi u jugozapadnoj Bosni i Dalmaciji .

87

Ha!ima Korkut
O vakufima u sjeveroistonoj Bosni

95

Behija Zlatar
Osvrt na srednje i manje vakufe u Sarajevu u XVI

s toljeu

103

Adem Handi
Vakuf kao nosilac odreenih dravnih i dru tvenih funkcija u osmanskom carstvu

lJ3

Sulejman Maovi
Znaaj i uloga vakufa u razvoju is lamske doktrine

121

Halid a uevi
P ravni i socioloki as-pekti institucije va,lntfa-zakla de (s posebnim
ob2lirom n a n jezin razvoj u B osni i Hercegovini) .

12Q

Fikret

Ka ri

MeunarodnOfiJravno

regulisanje valkufski.h pitanja u jugosloven-

skim zemljama
Halid Buljina
Osnovni uzroci osiromaenja i propadanja vakufa u Bosni i Hercegovini

Hl

155

S trana
Edal1 BeiJbegovi
Mogucno U i Jlain u p o tavljanja vakufa u naem pravnom sis163
temu a osvrtom na prak u organa I Jamske zajednice
Muhamed Tlalji
Os\Tt na do ada ' nj u literaturu o va ku fima .

171

II

Demal Sal ibspahi

Sarajem do Gazi Hu revbega

181

Adem Handi
Husre,begO\ Yakuf na prelazu iz XVI u XVII

toljee

207

Muhamed Hadijahi
Uloga i znaaj Gazi Hu revbega i njegova vaku fa .

219

Abduralunan Huki
Socijalne i humanitarne u tanove Gazi Husr evbegova vakufa .

233

Omer l':akievi
fl1jesto Gazi Husrevbegove medrese u sistemu
kog kolstva

241

}(...asim

osmanskog tur-

Hadi

Gazi HusreYbego,a medresa u Saraje\'U (u razdo blju od 1920. do

kraja 1982.)

263

:\ermina Jaare\i
Gazi Husre,begoYa enska medresa u Sarajevu u p eriodu od 1933.
- 1949. god. i od 1978. do danas

281

~:ijaz urki

Gazi Husrevbegova biblioteka - Doprinos u vakufljenc knjige obrazomorn procesu kod nas .

291

Nedad Kurto
Objekti Gazi Husrevbegova vakufa
zacije .

305

mogu n os t

njihove revita!.i-

Mahmud Tralji
Forma i sadraj ibadeta u Gazi Husrevbegovoj damiji

315

Fejzulah Hadibajri
Vrednovanje slubi u Gazi Husrevbegovu vakufu

321

III
Mahmud Tralji
Prof. Mehmed ef. Mujezinovi
Bibliografija objavljenih radova u deset (l -X) knjiga Anala Gazi
Husrevbegove biblioteke

327
335