Obk P8

ELEMENTI NAPREZANI
POPRENIM SILAMA
Graevinski fakultet u Rijeci

Izv.prof.dr.sc. Davor Grandi, dipl.ing.gra.
davor.grandic@gradri.uniri.hr
Osnovne postavke
poprene sile u javljaju se kao posljedica promjene momenta

savijanja uzdu grede (tapnog elementa)
ako se promotri odsjeak grede duljine dx uoava se da je:
(1)
Osnovne postavke
Opi postupak provjere nosivosti na poprenu silu

uvjet nosivosti na poprene sile glasi:
VEd VRd
(2)
VEd je proraunska poprena sila u promatranom presjeku

od vanjskog optereenja i prednapinjanja
nosivost na poprene sile VRd moe biti:
VRd,c -
proraunska nosivost na poprenu silu elementa bez

poprene armature
VRd,s -
proraunska poprena sila koja se moe preuzeti pri

poputanju poprene armature
VRd,max - najvea proraunska poprena sila koja se moe

preuzeti bez otkazivanja tlanih tapova
Osnovne postavke

u elementima s nagnutim pojasevima definiraju se
sljedee dodatne veliine:
Vccd -
proraunska komponenta poprene sile u tlanom

podruju, u sluaju nagnutog tlanog pojasa (ruba)
Vtd -
proraunska komponenta poprene sile u vlanoj

armaturi, u sluaju nagnutog vlanog pojasa (ruba)
Osnovne postavke
Mx
Vx =
tg x
dx
Osnovne postavke
nosivost na poprenu silu elementa s poprenom armaturom tada

je jednaka : VRd = VRd,s + Vccd + Vtd
u podrujima elementa u kojima je VEd VRdc proraunska
poprena armatura nije potrebna (VEd je proraunska poprena
sila u promatranom presjeku)
meutim, i u sluajevima kada proraunska poprena armatura
nije potrebna valja uvijek predvidjeti najmanju poprenu
armaturu
najmanja poprena armatura smije izostaviti kod ploa (pune,
rebraste, uplje) kod kojih je mogua poprena raspodjela
optereenja
doputeno je takoer izostaviti najmanju poprenu armaturu u
elementima od podreene vanosti koji znaajnije ne doprinose
ukupnoj nosivosti i stabilnosti konstrukcije
Osnovne postavke
primjer elementa od podreene vanosti je nadvoj raspona

manjeg od 2 m
u podrujima elemenata u kojima je VEd >VRdc valja proraunati
potrebnu poprenu armaturu
zbroj proraunske poprena sile i doprinosa nagnutih pojaseva,
VEd Vccd Vtd ne smije nigdje u elementu prekoraiti vrijednost
VRd,max
uzduna armatura mora biti sposobna preuzeti dodatne vlane sile
prouzroene poprenim silama
kod elemenata koji su preteno optereeni jednoliko
raspodijeljenim optereenjem, vrijednost proraunske poprene
sile za koju provjeravamo nosivost presjeka, moe se uzeti na
udaljenosti d od lica leaja
Osnovne postavke
svu proraunanu poprenu armaturu treba voditi do oslonca

dodatno, potrebno je provjeriti da poprena sila na osloncu (bez
umanjenja) ne prijee vrijednost VRd,max
kad se optereenje nanosi u blizini dna presjeka elementa, valja
predvidjeti dovoljnu dodatnu vertikalnu armaturu kako bi
prenijela optereenja s dna na vrh presjeka (u tlano podruje)
q
d
a
a/2
VEd
VEd '=VEd -qx
VEd '
x
Osnovne postavke
Posmina vitkost
posmina vitkost za gredu s koncentriranim

optereenjem:
a
=
d
(3)
posmina vitkost za gredu s kontinuiranim optereenjem:

(4)
sluajevi iz izraza (3) i (4) prikazani su na sljedeoj

stranici
Osnovne postavke
Posmina vitkost
10
Neraspucani elementi
11
Posmina naprezanja
naprezanja homogenog, tj. neraspucanog presjeka mogu se pronai

prema otpornosti materijala
Orjentacija posminih naprezanja
12
Posmina naprezanja
za odsjeak grede duljine dx prema slici a) na prethodnom

slajdu uz Vz = dMy/dx vrijedi:
(5)
(6)
uvjet ravnotee sila u smjeru osi nosaa (x-smjeru) dan je
formulom:
(7)
13
Posmina naprezanja
kad se u izraz (7) uvrste normalna naprezanja

prema izrazima (5) i (6) dobiva se:
x(x) i x(x+dx)
(8)
sa
(9)
sumom momenata oko toke (1) (slika(c) na slajdu 6)

odreen je zakon o uzajamnosti posminih naprezanja:
(10)
14
Posmina naprezanja
statiki moment plotine presjeka iznad neutralne osi i

odgovarajue najvee posmino naprezanje u neutralnoj osi
za pravokutni presjek odreeni su izrazima:
(11)
15
Glavna naprezanja
glavna (vlana i tlana: 1> 2)naprezanja odreena su

izrazom:
(12)
nagib glavnih naprezanja u odnosu na os nosaa

odreuje se formulom:
(13)
Glavna naprezanja
Morova krunica naprezanja u nekoj

toki grede (nosaa)
16
17
Glavna naprezanja
kod grednih nosaa moe se naprezanje okomito na os

nosaa (naprezanje z) zanemariti zbog svoje male
vrijednosti s obzirom na x i xz, pa se dobiva:
1, 2
x 2
=
+ + xz
2
2
tg 2 =
2 xz
(14)
naprezanja z znaajna su samo nad osloncima i na

mjestima nanoenja koncentriranog optereenja (to su
tzv. D-podruja (D kao diskontinuitet) za razliku od Bpodruja u kojima vrijedi Bernoullijeva hipoteza ravnih
presjeka iz otpornosti materijala (B kao Bernoulli)
18
Glavna naprezanja
na slici su prikazane trajektorije glavnih naprezanja u gredi

savijanoj silama:
trajektorije glavnih vlanih naprezanja

trajektorije glavnih tlanih naprezanja
u neutralnom sloju (x = 0) podruja grede naprezane

poprenim silama nagib trajektorija prema osi grede iznosi
45 odnosno 135
trajektorije glavnih naprezanja paralelne su s gornjim i donjim
rubom grede na kojima je xz = zx = 0
19
Glavna naprezanja
glavna naprezanja na donjem i gornjem rubu su:
1,2 = x/2 |x|/2
(15)
na slici su prikazana normala i posmina naprezanja

pravokutnog presjeka i odgovarajua glavna naprezanja ((
oznaava kut izmeu glavnog vlanog naprezanja 1 i osi
grede):
Nosivost elemenata bez poprene armature na poprene sile
Ponaanje raspucane grede bez poprene armature
20
kada glavna vlana naprezanja dostignu vlanu

vrstou betona, pojavit e se pukotine
u podruju greda s konstantnim momentom
savijanja pukotine e biti okomite na os grede
u podruju greda s poprenim silama pukotine e
biti nagnute
na slici prikazanoj na sljedeem slajdu prikazana su
pet ispitanih greda (Leonhardt i Walther 1962.) s
razliitom posminom vitkou i pukotine
zabiljeene pri slomu
Ponaanje raspucane grede bez poprene armature
Popreni presjek
Uzorak
21
Oblici sloma
kod elemenata bez poprene armature mogui su sljedei
oblici sloma:
slom zbog poprene sile i savijanja kritina posmina
(kosa) pukotina prodire u tlano podruje u kojem dolazi do
prekoraenja tlane vrstoe betona, slom je iznenadan
vlani slom hrpta iznenadni slom profiliranih i naroito
prednapetih nosaa kosim raspucavanjem hrpta zbog u
trenutku kada glavna vlana naprezanja u hrptu prekorae
vlanu vrstou betona
slom zbog nedovoljnog sidrenja uzdune armature
zbog gubitka sidrenja armature pukotina od savijanja i
poprene sile se dodatno iri i dolazi do trenutnog sloma
grede
22
zdrobljeni beton
Nosivost elemenata bez

poprene armature
na poprene sile
Oblici sloma
a) Slom zbog poprene sile i savijanja

dijagonalne pukotine
pukotina se produljuje u pojasnicu
b) Vlani slom hrpta
c) Slom zbog nedovoljnog sidrenja uzdune

armature
23
Modeli i mehanizmi nosivosti
24
modeli nosivosti koji se koriste u proraunu elemenata

naprezanih poprenim silama razvijeni su na temelju
istraivanja mehanizma nosivosti
modeli nosivosti ukljuuju pojedine mehanizme ili njihovu
kombinaciju
osim istih modela luka sa zategom, vrlo su znaajni trodijelni
model nosivosti (Specht i Sholz 1995.) i zubasti model
(Fisher 1997., Zink 2000.)
paralelno mehanikim modelima egzistiraju i empirijski modeli
(Kordina i Blume 1985., Remmel 1994.)
u veini propisa, pa tako i u HRN EN 1992-1-1, prihvaeni su
empirijski modeli nosivosti
bez obzira na to u nastavku se prikazuju najvaniji mehanizmi
i odgovarajui predloeni modeli nosivosti
Nosivost elemenata bez popreene armature na poprene sile

Razupora ili luk sa zategom
25
ovaj mehanizam ne moe se u potpunosti ostvariti kod greda velike

posmine vitkosti
u tom sluaju osim mehanizma razupore ili luka aktiviraju se dodatni

mehanizmi nosivosti
a) Optereenje koncentriranim silama razuporno

djelovanje
a) Kontinuirano optereenje luno djelovanje
Zubasti model
zubasti model nosivosti za elemente bez poprene armature
odabrali su mnogi autori (Kani 1964. i 1966., Fenwick and
Paulay 1968., Jungwirth 1970., Taylor 1974., Hamadi i
Reagan 1980. i Reineck 1990.)
a) zubasti model
b) jedan betonski zub
26
Zubasti model
27
nosivost na poprenu silu elementa bez poprene prema zubastom

modelu sastoji se od sljedeih dijelova (doprinosa):
Vcc
doprinos tlanog podruja
Vcr
doprinos uklinjavanja zrna agregata
Vd
doprinos uzdune armature kao trna
a) kinematika pukotine od savijanja i poprene sile
b) kinematika uklinjavanja zrna agregata
Zubasti model
28
na slici je prikazan mehanizam nosivosti ipki kao trnova preko pukotine:
pukotina od
savijanja
pukotina od djlelovanja ipki

kao trnova
pukotina od
djlelovanja ipki
kao trnova
odlamanje sloja betona

iznad armature
irina pukotine
a) naprezanja u betonu
b) vlana naprezanja u razini armature
c) pukotina od djelovanja ipki kao trnova u
razini armature
d) ovosnost izmeu nosivosti trna i irine
pukotine u razini armature
Zubasti model
javlja se i savijanje zuba i dorinos nosivosti na poprenu silu podruja

betona u procesu vlanog loma, na slici:
podruje loma
podruje loma
utjecaj osne sile na nosivot je povoljan ako je osna sila tlana
29
Provjera nosivosti
30
proraun nosivosti provjerava se za dva oblika sloma:
razvojem pukotina od poprenih sila iz pukotina od momenta

savijanja (provjera za raspucani hrbat (rebro))
za profilirane i prednapete grede nastajanjem kosih pukotina

(provjera uz uvjet ogranienja glavnih vlanih naprezanja)
kod provjere za raspucani hrbat glavni su utjecajni parametri:
vlana vrstoa betona

( raspucavanje hrpta, nosivost zuba, djelovanje trna)
koeficijent armiranja uzdunom armaturom
( visina tlanog podruja, djelovanje trna, ogranienje
irine pukotina i uklinjavanje zrna agregata)
geometrija hrpta
( visina hrpta proces vlanog loma, irina hrpta popreni
presjek)
osna sila
( visina tlanog podruja, uklinjavanje zrna agregata)
Provjera nosivosti
31
proraunska nosivost na poprenu silu elementa bez poprene

armature VRd,c, odreena je izrazom:
VRd , c = CRd .c k (100 l f ck )
1/ 3
+ k1 cp bw d
(N)
(16)
ali ne manje od:
(v
min
+ k1 cp ) bw d
gdje je: fck u MPa,
l =
Asl
0,02
bw d
(17)
k =1+
k1 = 0,15
200
2,0 , d uvrstiti u mm
d
C Rd ,c =
0,18
min = 0,035 k 3 2 f ck1 2
Napomena: Navedene vrijednosti za Crd,c, vmin i k1 preporuene su u normi EN 1992-1-1. U

nacionalnim dodacima (NA) pojedinih drava mogu se odrediti i druge vrijednosti. U
hrvatskom NA prihvaene su navedene preporuene vrijednosti.
Provjera nosivosti
32
Asl je plotina vlane armature koja se od promatranog presjeka

protee za (lbd + d):
A - promatrani presjek
bw
je najmanja irina poprenog presjeka u vlanom podruju

(mm),
cp = NEd/Ac < 0,2 fcd

NEd je osna sila u poprenom presjeku od optereenja ili
prednapinjanja u N, NEd > 0 ako je tlana, Ac je plotina
betonskog poprenog presjeka u mm2
Provjera nosivosti
33
u podrujima prednapetih elementa s jednim rasponom bez

poprene armature i pukotina od savijanja (vlano naprezanje od
savijanja manje je od fctk,0,05/C) nosivost na poprene sile
ograniena je vlanom vrstoom betona:
VRd ,c
I bw
=
S
2
f ctd
+ 1 cp f ctd
(18)
koeficijent ovisan o vrsti prednapinjanja naveden u HRN

EN 1992-1-1,
f ctd = ct f ctk ,0,05 C
je proraunska vlana vrstoa betona
Provjera nosivosti
34
pomak dijagrama momenta savijanja kod odreivanja dijagrama

vlanih sila za postavljanje uzdune armature uzdu za elemente
bez poprene armature iznosi: al = d
kod elemenata s optereenjima koja djeluju s gornje strane
elementa unutar razmaka 0,5d av 2d od ruba leaja (ili osi
leaja u sluaju da je fleksibilan), doprinos tog optereenja
poprenoj sili VEd moe se umanjiti faktorom = av/2d
ovo umanjenje moe se rabiti kod provjere VRd,c
ovakvo umanjenje moe se primijeniti samo ako je uzduna
armatura potpuno usidrena preko oslonca
za av 0,5d, treba uzeti da je av = 0,5d
poprena sila VEd proraunana bez umanjenja s , uvijek mora
zadovoljiti uvjet:
(19)
V 0,5 b d f
Ed
cd
Provjera nosivosti
35
gdje je faktor umanjenja tlane vrstoe betona raspucanog od

poprenih sila (preporuena vrijednost u EN 1992-1-1, prihvaana je u
hrvatskom NA):
= 0,6 1
f ck
250
( f ck u MPa)
(20)
na slici su prikazani sluajevi optereenja u blizini oslonaca:
a) Greda s izravnim oslanjanjem
b) Kratka konzola
Napomena: Grede s
izravnim oslanjanjem i
kratke konzole mogu se
dimenzionirati i s
pomou tapnih
modela.
Dimenzioniranje elemenata poprenom armaturom

36
u nastavku izlaganja promatraju se elementi koji u kojima je

predviena propisana najmanja poprena armatura (Asw,min na
razmaku s)
razmatranjem toka vlanih i tlanih sila u elementu koje
predstavljaju rezultante polja vlanih i tlanih naprezanja dolazi
se do slike pukotina od savijanja i poprenih sila
Dimenzioniranje elemenata s poprenom armaturom

37
ovo razmiljanje dovodi do ideje reetkastog modela u kome

egzistiraju vlani ispunski tapovi (poprena armatura) i tlani
ispunski tapovi (betonski)
na slici je prikazan idealizirani tok sila u gredi s nagnutim
pukotinama:
Napomena: Tlani ispunski tap (eng. strut, njem. Druckstrebe) pojednostavnjeno

se naziva tlani tap ili tlana dijagonala. Dakle, kad se kae tlani tapovi u
definiranju pojma VRd,max ili kad se govori o nagibu tlanih tapova ,
podrazumijeva se da se radi o ispunskim tlanim tapovima.

38
na prethodnoj slici vidimo da djelotvorna poprena armatura

mora prolaziti preko nagnutih pukotina, slino kao to smo
vidjeli da u sluaju savijanja uzduna armatura prolazi preko
pukotina nastalih zbog savijanja u vlanom podruju elementa
postoje sljedei oblici poprene armature:
nagnute (kose) spone imaju idealan smjer s obziorm na
kose pukotine, ali oteana je izvedba elemenata s nagnutim
sponama
okomite spone kod armiranja greda danas prevladava
poprena armatura u obliku spona okomitih na uzdunu os
elementa
povijenih armaturnih ipki dio armature koji vie nije
statiki potreban u polju (zbog smanjenja poz. momenata)
koso se povija (pod 45) na krajevima greda u tlano podruje;

39
dio poprene armature moe se sastojati od dodataka za

preuzimanje poprenih sila u obliku koeva, ljestava itd. koje
su poloene bez obuhvaanja uzdune armature, ali trebaju biti
dovoljno usidrene u tlanom i vlanom podruju
najmanje 50% poprene armature mora biti u obliku spona
kut nagiba poprene armature ne smije biti manji od 45 niti
vei od 90 u odnosu na uzdunu os elementa
na slici su prikazani razliiti oblici poprene armature:
nagnute spone
uzduna armatura
okomite spone
povinuta ipka

Ponaanje greda s poprenom armaturom i raspucanim
40
hrptom
u podruju djelovanja poprenih sila otvaraju se kose pukotine
pod nagibom r 30 - 45 u odnosu na os grede
na slici je prikazana greda T-presjeka ispitivana u laboratoriju
optereivanjem do sloma, na slici vidimo sliku pukotina pri
slomu (Leonhardt i Walther 1962.):
irenje kosih pukotina izaziva deformacije u poprenoj armaturi

koja ide preko njih na taj nain poprena armatura se
napree i doprinosi nosivosti grede
najuinkovitije su kose spone vidjeti sliku na sljedeem
slajdu

Ponaanje greda s poprenom armaturom i raspucanim
41
hrptom
Oblici sloma
42
oblici sloma ovise o koliini i obliku poprene i uzdune

armature i o geometriji nosaa naroito o omjeru izmeu
debljine i visine hrpta, razlikujemo:
slom zbog savijanja nastaje pri normalnom armiranju
nosaa; naprezanje u armaturi dostie ili prekorauje granicu
poputanja, neutralna os se podie visoko ime se smanjuje
tlano podruje i nastaje slom betona (duktilno ponaanje)
pri jaem armiranju nosaa uzdunom armaturom, slom
nastaje drobljenjem betona (krhki slom)
vlani slom poprene armature nastaje kada nema
dovoljno poprene armature, dolazi do otvaranja irokih kosih
pukotina i znaajnog deformiranja nosaa
tlani slom hrpta kod nosaa tankih hrptova (I ili Tpresjeka) s jakom poprenom armaturom moe nastati slom
zbog dostizanja tlane vrstoe betona u hrptovima
Oblici sloma
43
... razlikujemo - nastavak:

slom zbog nedovoljnog sidrenja oituje se u nastanku
iroke kose pukotine u blizini oslonca
slom cijepanjem hrpta zbog povijenih ipki tlani tap
zamiljene reetke, koji djeluje po cijeloj irini grede, oslanja
se kod prijevoja na kosu ipku zbog ega dolazi do otklona
tlanih trajektorija pojave sila cijepanja, a s druge strane ipka
djeluje kao otrica na beton tlanog tapa i eli ga raskoliti
Oblici sloma
44
prijevoj
Klasina analogija s reetkom
45
ve je u ranom dobu primjene armiranog betona predloena tzv.

klasina analogija s reetkom prema Ritteru i Mrschu (Ritter 1899.,
Mrsch 1908.)
klasina analogija s reetkom zasniva se pretpostavci paralelnih

pojaseva reetke, zatim da su tapovi reetke zglobno spojeni, tlani
ispunski tapovi su nagnuti pod 45, a vlane ispunske tapove ini
poprena armatura
na sljedeoj slici (slajd 46) prikazan je model nosivosti zasnovan na

klasinoj analogiji s reetkom prema Mrschu i prijelaz na njegiv opis
s pomou polja naprezanja
valja razlikovati D-podruje (diskontinuitet, poremeaj) uz leaj i

ispod koncentrirane sile (tamnije osjenano na slici c) i B-podruje
(Bernoulli) (svijetlo osjenano)
u B-podruju hrpta grede formiraju se paralelena polja vlanih i

tlanih naprezanja
rezultirajue sile u poljima se tada mogu dobiti iz jednostavnog

statiki odreenog reetkastog modela sa zglobnim vorovima
Klasina analogija s
reetkom po Mrschu
46
s
a) jednostruka reetka
b) dvostruka reetka
c) model polja naprezanja

d) sile u pojasevima
sila u tlanom pojasu Fc
homogena greda
vlana polja
dvostruka reetka
jednostruka reetka
sila u vlanom pojasu Fs
Proirenje analogije s reetkom
47
na temelju ispitivanja dobivena su znatno manja naprezanja u

poprenoj armaturi nego to se dobiju proraunom po klasinoj
analogiji s reetkom prema Mrschu ( = 45)
razlog tomu je preuzimanje dijela poprene sile preko drugih
imbenika:
doprinosa tlanog podruja
uklinjavanja zrna agregata
djelovanjem uzdune armature kao trna
vaan uinak je i u tome da je stvarni nagib tlanih tapova

manji od pretpostavljenih 45
oblik presjeka takoer je znaajan (vidjeti sljedee slike)
48
na slici su prikazana naprezanja u poprenoj armaturi grede Tpresjeka (ispitivanje - eksperiment):

(naprezanje u sponama)
promatrane spone
proraunane
vrijednosti za
reetku s
= 45
Izmjerene
vrijednosti
(pojava kosih pukotina)
(izmjerne vrijednosti)
na slici su prikazani
rezultati ispitivanja
greda razliitih
presjeka
49
50
na temelju prikazanih rezultata ispitivanja moemo uoiti da bi se

dimenzioniranjem poprene armature prema klasinoj Mrschovoj
analogiji s reetkom ( = 45) dobila nepotrebno velika koliina
poprene armature
to drugim rijeima znai da se proraunom prema klasinoj

Mrschovoj analogiji podcjenjuje stvarna nosivost elemenata
za realnije dimenzioniranje openito su na raspolaganju dvije metode:
1) uporaba reetkastog modela s = 45 s izravno uraunanim

(zbrojenim) doprinosom drugih imbenika Vc (Vc se jo naziva i
doprinos betona) (to je standardna metoda prema starijim propisima i
amerikoj ACI 318 normi)
2) odabirom nagiba tlanih tapova prema osi elementa koji je blai
od 45
druga spomenuta metoda temelji se proraunskom konceptu teorije

plastinosti i prihvaena je u HRN EN 1992-1-1
Sile u ispunskim tapovima reetkastog modela
51
na slici su prikazane sile u ispunskim tapovima jednostruke

reetke (tj. reetkastog modela) sa zglobnim vorovima:
presjek B
z ctg
z ctg
ctg ctg
presjek A

u presjeku B na slici sa slajda 51 iz ravnotee vertikalnih sila
dobiva se sila u tlanom tapu:
(21)
na temelju ravnotee u presjeku A odreuje se sila u vlanom
tapu:
(22)
52
53
naprezanje u tlanom polju koje se idealizira tlanim tapom odreeno

je silom u tlanom tapu |Fcwd| te irinom tlanog tapa c i debljinom
hrpta bw
vlano polje naprezanja koje se idealizira vlanim tapom odreeno je

silom u vlanom tapu Fswd koju preuzima koliina poprene armature
rasporeene na irini c (ta koliina je asw c, asw = As/s (cm2/m), s je
razmak spona)
ctg
ctg
(23)
ctg
ctg
(24)
ctg2
ctg
ctg
ctg
ctg
ctg
ctg
(25)
(26)
Nosivost elementa na poprenu silu
54
uvjet ravnotee pri dimenzioniranju prema graninom stanju nosivosti

je VEd = VRd
nosivost mora biti zadovoljena prema kriteriju tlane vrstoe betona

(VRd,max), ali i prema kriteriju otpornosti poprene armature (VRd,s)
ako u izraze (25) i (26) uvrstimo vrstou betona (cw1fcd) i granicu

poputanja poprene armature fywd i uz VEd = VRd,max te VEd = VRd,s,
dobivamo nosivost elementa na poprenu silu prema kriteriju
otkazivanja tlanih (betonskih) (27) i vlanih (poprena armatura)
tapova (28):
VRd ,max
VRd , s
ctg + ctg
= cw bw z 1 f cd
2
1 + ctg
Asw
=
z f ywd (ctg + ctg ) sin
s
(27)
(28)
55
Asw je plotina presjeka poprene armature na razmaku s, a s

je razmak poprene armature u uzdunom smjeru elementa
cw je koeficijent kojim se uzima u obzir stanje naprezanja u
tlanom pojasu nosaa, a uzima se kao:
1,0 za neprednapete konstrukcije bez osne tlane sile
(1 +
cp
f cd
1,25
2,5 1 cp f cd
za
za
za
0 < cp 0,25 f cd
0,25 f cd < cp 0,5 f cd
0,5 f cd < cp 1,0 f cd
(29)
(30)
(31)
1 je faktor smanjenja tlane vrstoe betona raspucanog od

poprenih sila jednak je faktoru
prema izrazu (20)
Napomena: Navedene vrijednosti za cwi 1 preporuene su u normi EN 1992-1-1. U

nacionalnim dodacima (NA) pojedinih drava mogu se odrediti i druge vrijednosti. Prijedlog je
da se u Hrvatskoj prihvate navedene preporuene vrijednosti.
56
ako je proraunsko naprezanje u poprenoj armaturi manje od

80% fyk, 1 se moe uzeti kao:
1 = 0,6
za
f ck 60 MPa
(32)
1 = 0 ,9 f ck 200 za
f ck > 60 MPa
(33)
najvea djelotvorna plotina poprenog presjeka poprene

armature (koja se smije ugraditi) za ctg = 1 dana je
formulom:
Asw,max f ywd
bw s
1
cw 1 f cd
2
sin
(34)
Sile u pojasevima reetkastog modela
57
sile u tlanom i vlanom pojasu reetkastog modela su:
H cwd = Fcwd cos = VEd ctg
(35)
H swd = Fswd cos = VEd ctg
(36)
H wd = VEd (ctg ctg )
(37)
hvatite horizontalne sile Hwd je na polovici udaljenosti izmeu tlanog

i vlanog pojasa, tj. na z/2
zbog toga se sila u vlanom pojasu poveava, a u tlanom se

smanjuje:
M
V
Fsd = Eds + N Ed + Ed (ctg ctg )
z
2
M
V
Fcd = Eds + Ed (ctg ctg )
2
z
(38)
(39)
Sile u pojasevima reetkastog modela
58
u izrazu (38) moemo uoiti da je poveanje vlane sile u

vlanom pojasu:
Fsd = 0,5 VEd (ctg ctg )
(40)
umjesto poveanja vlane sile mogue je pomicanje dijagrama

MEd/z za veliinu:
al = 0,5 z (ctg ctg ) 0
(41)
za ostvarenje nosivosti prema na poprene sile prema

kriterijima (27) i (28) kao i reetkastog modela nosaa u cjelini
nuno je poveane sile u vlanom pojasu (40) preuzeti
odgovarajuim armiranjem vlanom armaturom pri emu se
moe koristiti postupak (41) !
Elementi s okomitim sponama = 90
vrijede svi izrazi od slajda 51 do 58, s time da se u njih uvrsti kut

nagiba poprene armature = 90, tako da se dobiva:
cw bw z 1 f cd
(ctg + tg )
(42)
Asw
z f ywd ctg
s
(43)
VRd ,max =
VRd , s =
Asw,max f ywd
1
cw 1 f cd
2
(44)
Fsd = 0,5 VEd ctg
(45)
al = 0,5 z ctg 0
(46)
bw s
59
Elementi s okomitim sponama = 90
60
ako se pri proraunu okomite poprene armature (spona)

pretpostavi promjer (tj. plotina presjeka jedne grane
spona, A1sw) i reznost m (Asw = A1sw m), potrebni
razmak spona proraunava se prema formuli (za VEd =
VRd,s):
s=
1
m f ywd z
Asw
VEd
ctg
(47)
Odabir nagiba tlanih tapova
61
ve smo spomenuli da se odabirom nagiba tlanih tapova prema osi

elementa koji je blai od nagiba pukotina r uzima u obzir poveana
nosivost elemenata na poprene sile u odnosu na nosivost prema klasinoj
Mrchovoj analogiji s nagibom tlanih tapova = 45
najmanja koliina poprene armature dobila bi se smanjivanjem dok se

ne dobije da je VRd,max jednako predvienoj veliini VEd
tada iz jednadbi (28) i (43) proizlazi da se za VEd=VRd,max=VRd,s dobiva

najmanje poprene armature, ali s druge strane prema (40) i (45) sa
smanjenjem poveava se sila u vlanom pojasu, to dovodi do veeg
utroka uzdune vlane armature
VEd=VRd,max=VRd,s je uvjet ravnotee, uvjeti kompatibilnosti nisu njime

uzeti u obzir, k tome odabir vrlo malog moe biti nepovoljan za
sigurnost elementa ...
zbog toga se u HRN EN 1992-1-1 nagib tlanih tapova ograniava, to jest

moe se slobodno odabirati u sljedeim granicama (to su preporuene
vrijednosti u EN 1992-1-1 koje se predlae prihvatiti u nacionalnom
dodatku (NA) budue hrvatske norme HRN EN 1992-1-1):
1 ctg 2,5
(21,8
45o
(48)
62
za elemente istodobno naprezane savijanjem i osnom vlanom

silom, uzima se: ctg = 1 (u hrvatskom NA)
na slici se vidi utjecaj nepodudaranja nagiba tlanih tapova i
nagiba pukotina r na djelotvornu tlanu vrstou betona u
tlanim tapovima (Veccio, Collins 1983. i drugi):
a) neraspucani beton
b) tlani tapovi paralelni s

pukotinama
c) tlani proteu se preko pukotina
zbog gore prikazanog uinka u HRN EN 1991-1-1 tlana vrstoa

betona u tlanim dijagonalama umanjuje se s odnosno s 1
63
manji nagib i vea deformacija poprene armature pri njenom

poputanju dovode do izraenijeg umanjenja tlane vrstoe
betona tlanih tapova
oito je da ogranienje nagiba tlanih tapova ovisi o veem
broju imbenika
prema pojednostavnjenom postupku predloenom u
njemakom DIN EN 1992-1-1/NA doputa se uporaba sljedeih
vrijednosti nagiba :
ctg = 1,2
( = 40)
za isto savijanje (NEd = 0)
ctg = 1,2
( = 40)
za savijanje s osnom tlanom silom

(NEd < 0)
ctg = 1,0
( = 45)
za savijanje s osnom vlanom silom

(NEd > 0)
Najmanja poprena armatura armatura i najvei

razmaci spona i kosih ipki
elementi moraju po cijeloj duini imati najmanju poprenu
armaturu tako da se osigura nosivost neposredno nakon
pojave kosih pukotina
w,min je koeficijent armiranja najmanjom poprenom
armaturom:
w,min = Asw,min (s bw sin )
(49)
iz gornjeg izraza dobiva se najvei razmak poprene armature

za neki pretpostavljeni promjer i reznost poprene armature,
uz uvjet da poprena armatura bude jednaka najmanjoj (za
w,min):
1
Asw
m
(50)
sl ,max =
w,min bw sin
64

koeficijent armiranja najmanjom poprenom w,min proraunava se s

pomou izraza danog u HRN EN 1991-1-1/NA (hrvatski NA prema
uzoru na austrijski NA):
w,min = 0,15
65
f ctm
f yd
(51)
u normi EN 1992-1-1 predloen je sljedei izraz:
w,min = 0,08 f ck
(52)
f yk
u izraz (52) fck i fyk uvrtavaju se iskluivo u MPa
fctm je srednja vlana vrstoa betona:
Razred tlane
vrstoe betona
f ctm
[MPa]
C12/15
C16/20
C20/25
C25/30
C30/37
C35/45
C40/50
C45/55
C50/60
1,6
1,9
2,2
2,6
2,9
3,2
3,5
3,8
4,1

najvei uzduni razmak spona ili druge poprene armature
(sl,max ) odreen je ovim uvjetima (u hrvatskom NA):
Vrijednost proraunske
poprene sile VEd
Razred tlane vrstoe betona

C50/60
LC50/60
> C50/60
> LC50/60
Najvei uzduni razmak spona ili druge poprene armature sl,max
VEd 0,3 VRd,max
0,75d 300 mm
0,75d 200 mm
0,3 VRd,max < VEd 0,6 VRd,max
0,55d 300 mm
0,55d 200 mm
0,30d 200 mm
uzduni razmak povijenih ipki ne smije premaiti ovu

vrijednost:
sb ,max = 0,6d (1 + ctg )
(52)
66

najvei popreni razmak krakova spona (st,max ) odreen je
ovim uvjetima (u hrvatskom NA):
Vrijednost proraunske
poprene sile VEd
Razred tlane vrstoe betona

C50/60
LC50/60
> C50/60
> LC50/60
Najvei popreni razmak krakova spona st,max

VEd 0,3 VRd,max
0,75d 600 mm
0,75d 400 mm
0,75d 600 mm
0,75d 400 mm
0,3d 300 mm
67
Spoj ploe i rebra T-presjeka

68
dimenzioniranje se provodi tako da se kontrolira nosivost tlanih

tapova te prorauna armatura koja se postavlja okomito na rebro
tlani tapovi
propisno usidrena uzduna armatura

69
uzduno posmino naprezanje izmeu rebra i ploe:
vEd = Fd h f x
(53)
koliina armatura okomita na rebro po jedinici duljine Asf/sf:
(A
sf
f yd s f ) = vEd h f ctg f
(54)
uvjet da ne doe do sloma tlanih tapova u ploi glasi:
v Ed f cd sin f cos f
(55)

70
kut nagiba tlanih dijagonala u ploi ograniava se prema

uvjetima (preporueno u EN 1992-1-1 i prihvaeno u hrvatskom
NA):
1,0 ctg f 2,0 za tlanu plou (45 f 26,5)
1,0 ctg f 1,25
za vlanu plou (45
38,6)
u sluaju kombiniranog uinka savijanja ploe i posmika izmeu

rebra i ploe uzima se vea vrijednost od:
armature prema izrazu (54)
ili pola dobivene prema izrazu (54) plus armatura dobivena za
savijanje ploe okomito na rebro
ako je vEd manja ili jednaka od 0,4fctd nije potrebna dodatna

armatura na ve proraunanu za savijanje ploe

Obk P8

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Obk P8

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ELEMENTI NAPREZANI

Graevinski fakultet u Rijeci

poprene sile u javljaju se kao posljedica promjene momenta

Opi postupak provjere nosivosti na poprenu silu

VEd je proraunska poprena sila u promatranom presjeku

nosivost na poprene sile VRd moe biti:

proraunska nosivost na poprenu silu elementa bez

proraunska poprena sila koja se moe preuzeti pri

VRd,max - najvea proraunska poprena sila koja se moe

Opi postupak provjere nosivosti na poprenu silu

proraunska komponenta poprene sile u tlanom

proraunska komponenta poprene sile u vlanoj

Opi postupak provjere nosivosti na poprenu silu

Opi postupak provjere nosivosti na poprenu silu

nosivost na poprenu silu elementa s poprenom armaturom tada

Opi postupak provjere nosivosti na poprenu silu

primjer elementa od podreene vanosti je nadvoj raspona

Opi postupak provjere nosivosti na poprenu silu

svu proraunanu poprenu armaturu treba voditi do oslonca

VEd '=VEd -qx

posmina vitkost za gredu s koncentriranim

posmina vitkost za gredu s kontinuiranim optereenjem:

sluajevi iz izraza (3) i (4) prikazani su na sljedeoj

naprezanja homogenog, tj. neraspucanog presjeka mogu se pronai

Orjentacija posminih naprezanja

za odsjeak grede duljine dx prema slici a) na prethodnom

kad se u izraz (7) uvrste normalna naprezanja

sumom momenata oko toke (1) (slika(c) na slajdu 6)

statiki moment plotine presjeka iznad neutralne osi i

glavna (vlana i tlana: 1> 2)naprezanja odreena su

nagib glavnih naprezanja u odnosu na os nosaa

Morova krunica naprezanja u nekoj

kod grednih nosaa moe se naprezanje okomito na os

naprezanja z znaajna su samo nad osloncima i na

na slici su prikazane trajektorije glavnih naprezanja u gredi

trajektorije glavnih vlanih naprezanja

u neutralnom sloju (x = 0) podruja grede naprezane

glavna naprezanja na donjem i gornjem rubu su:

1,2 = x/2 |x|/2

na slici su prikazana normala i posmina naprezanja

Nosivost elemenata bez poprene armature na poprene sile

Ponaanje raspucane grede bez poprene armature

kada glavna vlana naprezanja dostignu vlanu

Nosivost elemenata bez poprene armature na poprene sile

Ponaanje raspucane grede bez poprene armature

Nosivost elemenata bez poprene armature na poprene sile

Nosivost elemenata bez

a) Slom zbog poprene sile i savijanja

pukotina se produljuje u pojasnicu

b) Vlani slom hrpta

c) Slom zbog nedovoljnog sidrenja uzdune

Nosivost elemenata bez poprene armature na poprene sile

Modeli i mehanizmi nosivosti

modeli nosivosti koji se koriste u proraunu elemenata

Nosivost elemenata bez popreene armature na poprene sile

Modeli i mehanizmi nosivosti

ovaj mehanizam ne moe se u potpunosti ostvariti kod greda velike

u tom sluaju osim mehanizma razupore ili luka aktiviraju se dodatni

a) Optereenje koncentriranim silama razuporno

a) Kontinuirano optereenje luno djelovanje

Nosivost elemenata bez popreene armature na poprene sile

Modeli i mehanizmi nosivosti

b) jedan betonski zub