Tradicijska Kamena Kuća Dalmatinskog Zaleđa PDF

Tradicijska kamena
kua dalmatinskog
zalea
prirunik za obnovu
i turistiku valorizaciju
Tradicijska kamena kua dalmatinskog zalea

prirunik za obnovu i turistiku valorizaciju
izradio
Zdravko ivkovi, dipl.in.arh
Kazalo
TRADICIJSKA KAMENA KUA DALMATINSKOG ZALEA
prirunik za obnovu i turistiku valorizaciju
Autor:
Zdravko ivkovi
Lektura:
Tomislav Salopek
Nakladnik:
Ministarstvo turizma Republike Hrvatske
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova
Prijevod saetka:
Ana Iliji, engleski
Antonija Drmi, njemaki
Za nakladnika:
Darko Lorencin, ministar
Vesna Pusi, ministrica
Grafiko oblikovanje:
Ivan Antonovi
Urednitvo i recenzija:
Vesna Rajkovi
Manda Horvat
Fotografije:
Fototeka Ministarstva turizma
Fototeka Ministarstva kulture
Crtei:
Zdravko ivkovi
Ivan Antonovi
Tisak i uvez:
DENONA d.o.o.
Naklada:
1000 primjeraka
CIP zapis je dostupan u raunalnome katalogu Nacionalne
i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 000903416.
ISBN 978-953-55529-4-9
Zagreb 2015.
PREDGOVOR ............................................................................................. 4
RAZVOJ RURALNOG TURIZMA U DALMATINSKOM ZALEU ........ 6
PREDGOVOR AUTORA ........................................................................... 9
A OSNOVNA OBILJEJA GRADITELJSKOG NASLJEA ......... 10
A1 OSNOVNA OBILJEJA NASELJA .......................................... 12
A2 OSNOVNA OBILJEJA TRADICIJSKE KUE ..................... 15
01 KUE - ZADARSKO I IBENSKO ZALEE ................... 16
02 KUE - SPLITSKO I DUBROVAKO ZALEE ............ 18
A3 GRADITELJSKI ELEMENTI TRADICIJSKE KUE ................... 20
01 ZIDOVI .................................................................................. 20
02 KROVITA I KROVNI POKROVI ...................................... 22
03 SOLARI ............................................................................... 26
04 PROZORI I VRATA ........................................................... 28
05 UKRASI .............................................................................. 30
06 OGNJITA ......................................................................... 32
07 KRUNE PEI .................................................................. 34
08 DIMNJACI .......................................................................... 34
09 BUNARI I GUSTERNE ................. ..................................... 36
10 SEOSKI AMBIJENTI ........................................................ 38
B SANACIJA OBNOVA I UREENJE
TRADICIJSKIH KAMENIH KUA .............................................. 40
B1 POSTUPCI PRI SANACIJI I OBNOVI
TRADICIJSKIJSKIH KAMENIH KUA ................................... 43
01 TEMELJI ........................................................................... 44
02 ZIDOVI ............................................................................... 46
03 IZOLACIJA OD VLAGE .................................................... 50
04 TOPLINSKA IZOLACIJA .................................................. 51
05 PODOVI I STROPOVI ...................................................... 52
06 SANITARNI VOROVI ..................................................... 53
07 VRATA I PROZORI ............................................................ 54
08 OSTALI ELEMENTI NA KUI ......................................... 56
09 BUKANJE I UVOENJE INSTALACIJA ...................... 57
10 POKUSTVO ....................................................................... 58
11 UREENJE DVORITA/OKUNICE ................................ 61
C KAKO DO DOBRIH REZULTATA .................................................. 62

C1 KAKO DO DOBRIH REZULTATA OBNOVE/GRADNJE ......... 64
01 SAVJETI I PRIMJERI IZ PRAKSE ..................................... 65
02 KAKO GRADITI U TRADICIJSKOM AMBIJENTU ............ 74
C2 PREDUVJETI ZA REALIZACIJU PROJEKTA ......................... 77
01 ZAKONSKE ODREDBE ZA OUVANJE BATINE ......... 77
02 KAKO PREPOZNATI POTENCIJAL PROSTORA .......... 78
C3 DOBRO REALIZIRANI PROJEKTI ........................................... 80
01 UVAAVANJEM SVIH PARAMETARA DO USPJEHA ... 80
02 DOGRADITI NOVO NA TRAGU TRADICIJE ..................... 86
03 KAKO DANAS GRADITI U RURALNOM PROSTORU .... 89
C2 DOBRO UREENJE PROSTORA .............................................. 76
01 UREENJE UNUTARNJIH PROSTORA .......................... 76

D ZATO SEOSKI TURIZAM? ............................................................ 90
D1 SEOSKI TURIZAM IMA BUDUNOST ....................................... 92
01 TO NUDI PRIRUNIK ZA BAVLJENJE

SEOSKIM TURIZMOM ......................................................... 92
D2 MINISTARSTVO TURIZMA - PRIMJERI
KATALOGIZIRANE PONUDE .................................................... 96
D3 RURALNI TURIZAM I FONDOVI EU ........................................103
E LJEPOTA KAMENA ......................................................................... 104
E1 KAMEN DALMATINSKOG ZALEA .......................................... 106
01 ZADARSKO ZALEE ........................................................ 106
02 IBENSKO ZALEE ........................................................... 108
03 SPLITSKO ZALEE ........................................................... 110
04 DUBROVAKO ZALEE ................................................. 112
LITERATURA ........................................................................................... 114
SAETAK ................................................................................................. 114
SUMMARY ................................................................................................ 115
ZUSAMMENFASSUNG ........................................................................... 115
3
PREDGOVOR
Razvoj ruralnog turizma u Hrvatskoj jedan je od prioriteta Vlade Republike Hrvatske, gdje Ministarstvo turizma i
Ministarsvo vanjskih i europskih poslova ovim prirunikom ele dati dodatni doprinos i poticaj.
Program bespovratnih potpora u Ministarstvu turizma provodi se od 2000. godine s ciljem zatite, obnove i reafirmacije graditeljske batine kroz turistiku valorizaciju. Njime se potie razvoj turistiki nerazvijenih podruja kroz
obnovu i prenamjenu tradicijskih stambenih i gospodarskih zgrada, kao i poljodjelstva i tradicijskih obrta, ouvanje
i njegovanje atraktivnih prirodnih lokaliteta i njihovo koritenje u turistike svrhe.
Osnovni ciljevi razvoja turizma u turistiki nerazvijenim krajevima jesu zaustavljanje depopulacije stvaranjem
novih radnih mjesta i dodatnih izvora prihoda, uz nuno ouvanje prirodne i kulturne batine. Pritom su svi sudionici,
od dravne vlasti i lokalnih zajednica do lokalnog stanovnitva, obvezni svoje aktivnosti provoditi uz najvee uvaavanje postojeih vrijednosti i naela odrivog razvoja.
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova pokrenulo je program Razvoj ruralnog turizma u dalmatinskom zaleu - Zadarske, ibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovako-neretvanske upanije, koji planirane
programske aktivnosti provodi sa drugim resornim ministarstvima i u suradnji sa predmetnom lokalnom i regionalnom samoupravom. Cilj programa je poticanje razvoja dalmatinskog zalea i susjednih prekograninih prostora
Bosne i Hercegovine i Crne Gore kroz razvoj seoskog turizma, razvoj inovativnih turistikih proizvoda, stvaranje prekograninih turistikih mrea usmjerenih na razmjenu iskustava, specifinih znanja i informacija, te dodatno jaanje
prekograninih veza s dravama u regiji.
Ministarstvo turizma ukljueno je u program Razvoj ruralnog turizma u dalmatinskom zaleu kroz svoje kontinuirane aktivnosti koje provodi u cilju razvoja turizma na turistiki nerazvijenim podrujima kao to su programi
potpora, edukacija, marketinga i promocije. Jedna od planiranih aktivnosti predmetnog programa je izrada prirunika za obnovu i turistiku valorizaciju tradicijske kamene kue dalmatinskog zalea.
Prirunik Tradicijska kamena kua dalmatinskog zalea trei je u nizu prirunika kojim Ministarstvo turizma, uz
strunu pomo konzervatora, arhitekata, etnologa i starih majstora, nastoji pomoi da se kvalitetno obnovi i ouva
kulturna graditeljska batina i identitet turistikih destinacija. Prva dva su vezana za tradiciju graenja u drvu i opeci,
dakle, uz gradnju u naim kontinentalnim ruralnim predjelima. Ovim izdanjima nastojimo pokazati da se pravilnom
obnovom graditeljske batine moe utjecati na razvoj kvalitetne i autohtone ponude u ruralnom turizmu.
U nastojanju da se pridrava preporuka UN-WTO i Strategije razvoja turizma do 2020. (u kojima se navode najvanije karakteristike odrivog turizma: optimalna upotreba resursa iz okolia, potivanje drutvenih i kulturnih
znaajki zajednice domaina uz ouvanje postojee graditeljske i kulturne batine i osiguranje dugorone ekonomske
odrivosti svih interesnih skupina drutva), Republika Hrvatska ima dobre preduvjete za razvijanje ruralnog turizma.
Prirodna i kulturno-povijesna raznolikost

regija, bogata resursna osnova turistikih atrakcija, ouvani okoli, te vie od
160 tisua upisanih poljoprivrednih gospodarstava omoguuju plasman bogate
ponude za razliite segmente potranje
na turistikom tritu. Razvojem posebnih oblika turizma vezanih za ruralni prostor gradi se izrazito lukrativno turistiko
podruje, jer se u ovome dijelu ponude
pruaju velike mogunosti za produljenje
turistike sezone to daje novu kvalitetu
ukupnom hrvatskom turizmu.
Ministarstvo turizma
5
RAZVOJ RURALNOG TURIZMA U DALMATINSKOM ZALEU
Program Razvoj ruralnog turizma u dalmatinskom zaleu zamiljen je kao niz aktivnosti (projectpipeline) kojima
e se potaknuti razvoj dalmatinskog zalea i susjednih, prekograninih prostora Bosne i Hercegovine (BiH) i Crne Gore.
Tim e se programom pokuati pozitivno utjecati na drutveno-gospodarski razvoj ciljanoga prostora i na demografska
kretanja. Sam geografski poloaj, prirodna i kulturna dobra
spomenutoga prostora, blizina dobro razvijenih, turistiki
orijentiranih obalnih sredita, uz pretpostavku povezivanja
cijeloga prostora prema ostatku Hrvatske i BiH kroz bolje
razvijenu prometnu infrastrukturu, ine vrlo kvalitetnu osnovu i priliku za razvoj dalmatinskog zalea. Iako razvojne
mogunosti lee u brojnim gospodarskim sektorima, spomenuti se program primarno fokusira na razvoj turizma i za
turizam vezane djelatnosti kao to su poljoprivreda, proizvodnja hrane i pia, ugostiteljstvo i dr. Program je zamiljen kao strateki odgovor na strukturne probleme, te katalizator uinkovitijeg iskoritavanja komparativnih prednosti
prostora.
Razvoj turizma jedan je od prioriteta razvoja etiriju hrvatskih jadranskih upanija koje su obuhvaene ovim programom - Zadarske, ibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske
i Dubrovako-neretvanske - ali i susjednih podruja u BiH i
Crnoj Gori. Iako ve postoji niz kvalitetnih inicijativa razvoja
turizma u zaleu Jadranskoga mora, njihov je opseg esto
ogranien, ponuda turistikih sadraja disperzirana, a nedovoljno je iskoriten sinergijski potencijal koji je ostvariv kroz
uu suradnju vie upanija u zaokruivanju turistike ponude
i njezinu stratekom razmatranju na irokom, organski povezanom prostoru.
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP) idejni

je zaetnik ovoga programa, a jedna od vanih dimenzija
programa jest prekogranina suradnja. Naime, ekonomska
i politika stabilnost susjednih zemalja jedan jr od vanjskopolitikih prioriteta RH, pa se putem toga programa nastoji
postii prekogranina suradnja hrvatskih i bosanskohercegovakih partnera, ime bi se postigao spillover efekt, odnosno pozitivan uinak na gospodarski razvoj prekograninog
podruja. Upravljanje je programom definirano na principima
inkluzivnosti i multidisciplinarnosti, pa su tako, osim MVEP-a,
u rad Meuresorne radne skupine ukljueni predstavnici:
Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU-a, 2. Ministarstva zatite okolia i prirode, 3. Ministarstva poduzetnitva
i obrta, 4. Ministarstva gospodarstva, 5. Ministarstva kulture,
6. Ministarstva poljoprivrede, 7. Ministarstva turizma, a usko
se surauje i s dalmatinskim upanijama i JLS-om.
Realizacija programa obuhvaa i izradu dokumentacije
koju je koordinirao MVEP u uskoj suradnji s obuhvaenim
upanijama i resornim ministarstvima, a ine je prije svega
Studija predizvodljivosti i Analiza trokova i koristi (Cost &
Benefit Analysis). Nadalje, provedba programa Razvoj ruralnog turizma u dalmatinskom zaleu dijeli se u nekoliko faza.
I. faza - soft aktivnosti ukljuuje aktivnosti podizanja
svijesti lokalne zajednice o potencijalima podruja, edukaciju lokalnih dionika o nainu i raspoloivim alatima za
realizaciju tih potencijala, razvoj prepoznatljivog identiteta zalea te razvoj stratekog okvira i konkretnih
projekata ruralnog turizma u obuhvaenom podruju,
ukljuujui razvoj projektne dokumentacije potrebne za
kandidiranje za bespovratna sredstva Europskih struk-
turnih i investicijskih fondova 2014. - 2020. (ESI fondovi);

II. faza - investicijske aktivnosti ukljuuju tehniku pripremu i provedbu investicijskih projekata (primarno infrastruktura) uz uporabu bespovratnih sredstava ESI-a;
III. faza - privatne investicije kroz realizaciju I. i II. faze
stvorili bi se preduvjeti (gospodarska aktivnost i infrastruktura) za privlaenje izravnih investicija iz privatnoga
sektora, kao zadnje faze ostvarenja ciljeva programa.
Tijekom razdoblja od 2012. do 2015. godine u provedbi je I.
faza Programa:
a) Izrada Stratekoga projektaRazvoj ruralnoga turizma
u jadranskom zaleu Hrvatske, BIH i Crne Gore - 1. faza
koji je zavren i uvrten u IPA trilateralni program prekogranine suradnje Hrvatska - BIH - Crna Gora za razdoblje
od 2014. do 2020. godine. Strateki je projekt sastavni dio
IPA prekograninoga programa suradnje, koji je upuen Europskoj komisiji na odobrenje i koja u ovome trenutku provodi procjenu. Nakon to ga odobri EK, moi e se pristupiti
provedbi Prekograninoga programa, pa tako i stratekoga
projekta. Ukupna je vrijednost prijedloga stratekoga projekta 1.259.312 eura, a financira se 85 % iz EU fondova, a 15
% ini nacionalno sufinaciranje uz trajanje od 36 mjeseci.
Vodei je partner na projektu Zadarska upanija uz predstavnike etiriju jadranskih upanija te BiH i Crne Gore.
b) U suradnji MVEP-a i Ministarstava turizma, kao i lokalnih
zajednica, u tijeku su i Pilot-aktivnosti u sklopu programa
Razvoj ruralnog turizma u dalmatinskom zaleu tijekom
travnja o. g.: u etirima dalmatinskim upanijama odrat e
se 4 edukacijsko-informativne radionice. Svrha radionica,
koje su primarno namijenjene obiteljskim poljoprivrednim

gospodarstvima (OPG), LAG-ovima i predstavnicima regionalne i lokalne samouprave, jest lokalnim dionicima ponuditi konkretna znanja i vjetine vezane za ruralni turizam
i koritenje EU fondovima. Usto, lokalnim e se zajednicama predstaviti mogunost koritenja obnovljivim izvorima
energije, a priprema se mogunost donacije OIE generatora
domae proizvodnje predstavnicima regionalne razine kao
dodatni konkretni poticaj odrivom razvoju dalmatinskoga zalea i Dalmatinske zagore. Konano, izraen je i ovaj
prirunik/katalog koji e zainteresiranim gospodarstvenicima posluiti kao praktian alat za planiranje i provedbu
ulaganja u svoja kuanstva. Fokus je prirunika na revitalizaciji prostora kroz konverziju iz tradicionalne farme u
obiteljsko turistiko-poljoprivredno gospodarstvo, odnosno
ouvanje batine/tradicije stavljanjem u gospodarsku funkciju dalmatinskoga zalea i Dalmatinske zagore.
c) Aktivnosti u sklopu bilateralne suradnje s Kraljevinom
Norvekom - u razdoblju 2015./2016., ako se pilot-aktivnosti pokau uinkovitima i svrsishodnima, nastavit e se intenzivirati njihova provedba. Naglasak e biti na promociji
ruralnoga turizma i obnovljivih izvora energije na podruju dalmatinskoga zalea, kroz organizaciju veega broja
tematskih radionica i praktinih treninga vezanih za ruralni turizam, koritenje bespovratnih sredstava EU-a te koritenje obnovljivim izvorima energije kao sastavnim dijelom odrivoga ruralnog turizma na prostoru dalmatinskoga
zalea. Projektni je prijedlog u vrijednosti od 100 000 eura
pripremljen.
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova
O TRADICIJSKOM GRADITELJSTVU
Veina graevina naseljenoga prostora u svijetu pripada
tradicijskom graditeljstvu, to povijest graditeljstva uglavnom
zanemaruje. Rije je o graevinama nastalima u prostorima
namijenjenima stanovanju i gospodarskoj djelatnosti seoskoga
stanovnitva. Umijee gradnje i konstrukcijska rjeenja ovisili
su o znanju kojim je raspolagala odreena drutvena zajednica.
Samouki majstori razvijali su svoja graditeljska umijea, radili
za potrebe svoje najue zajednice, obitelji, a poslije i za potrebe
drugih. U tehnolokome smislu graditelji jesu bili amateri, ali su
dobro znali da treba graditi onako i onoliko kolike su bile ekonomske mogunosti, da grade materijalom kojega ima u prirodi i
da sve bude funkcionalno, s mjerom.
Vrijednost je tradicijskoga graditeljstva to poiva na prirodnim resursima odreenoga kraja i na graevinskom materijalu
koji nudi i stavlja na raspolaganje okolna priroda. U sebi nosi sva
obiljeja prirodno nastalog (reklo bi se, ekolokog) graditeljstva.
Konstrukcijska rjeenja, materijal i funkcija zadrali su se i ouvali
tijekom dugih razdoblja i daju peat tipu kua i seoskih naselja.
Trajalo je to u naim krajevima do II. svjetskoga rata, kada
nastupa prekid s tradicijom, tradicijskim znanjima i vjetinama u graenju, a time i s dosegnutom estetskom razinom. Ima
tomu vie razloga. Drutvena klima (nakon II. svjetskog rata)
nije bila naklonjena tradicijskim vrijednostima. tovie, sve to
je bilo tradicijsko smatrano je nazadnim, dok su urbanizacija,
industrijalizacija, elektrifikacija... put u sretniju budunost.
To je imalo za posljedicu da su se sami seljaci poeli sramiti
svoje batine. Bilo je to ono najgore to se moglo dogoditi
jer je znailo ruiti staro i graditi novo. Kako novo? U tome
je bio problem. U novim uvjetima, kao to je mogunost dobivanja kredita, novih materijala (cement, beton, betonski
bloketi, crijep...) kojima se moglo graditi bre..., uzori se trae
u prigradskim naseljima, seljacima najbliskijoj socijalnoj skupini, kod susjeda koji su netom otili sa sela. Grade se loe
kue, loih termikih svojstava, s mranim hodnicima, uskim
dugakim (i nepotrebnim) balkonima itd. Budui da je kua
8
uvijek bila, a i danas je statusni simbol njezina vlasnika, status

se pokazuje nepotrebnom veliinom, brojem soba, trokrilnim
ormarima i sl.
Je li to sve tako trebalo biti? Nitko ne misli da se moglo i trebalo ivjeti u zadimljenim kuinama, kuama bez vode, struje i
osnovnih higijenskih uvjeta. Mnogo se toga potrebnim adaptacijama moglo uskladiti, pomiriti staro i novo, i to na veem dijelu
podruja, tj. tamo gdje su naslijeene vee kue katnice - kule.
Tee je to (bilo) izvesti u graditeljski skromnim sklopovima kao
npr. u Bukovici, primotenskom zaleu... Uvijek su siromaniji
gradili skromne (manje), a imuniji (ma to to tada znailo) bogatije (vee) kue.
U prolosti, kada su graene, kako ih danas zovemo - tradicijske kue, bile su one sklonite obitelji za ivot, egzistencijalno
vane kao voda i zrak. Nama danas one imaju drukije znaenje,
drugaiju konotaciju. One su danas - kulturna batina sa svim
to taj pojam podrazumijeva, one su svjedoanstvo naina na
koji su se nai predci u vjenoj borbi za opstanak domiljali da bi
minimalnim sredstvima udovoljili ivotnim potrebama, pri emu
su njihove tvorbe gotovo srasle sa svojim okoliem. Nije nama
danas ognjite samo mjesto vatre i okupljanja obitelji, nije guvno
samo ploha na kojoj se vri ito, nije bunar samo mjesto gdje se
skupljala i uvala voda ... Svi su oni neto vie od toga ... zlatne
niti tkanja koje zovemo - zaviaj.
Podrujima na naem planetu posebnosti daju ovjekove tvorbe, od graditeljstva do zahvata u pejzau (terase, suhozidi...),
kako bi zemlju oteo eroziji, priveo je svrsi i od nje ivio. Te posebnosti zovemo - identitet. U dananjemu, globaliziranom svijetu
posebnosti su pojedinog podruja to dragocjenije. I prostor dalmatinskog zalea ima svoj identitet koji mu je dao ovjek. Danas
je znatno naruen, ali, ako ga ne budemo uvali i njegovali, trajno
moe biti izgubljen. Izgubljeni identitet znai i izgubljeni zaviaj.
Svrha je ovoga prirunika da se strunim savjetima i prijedlozima sanacije i ureenja dotrajalih i zaputenih kamenih kua
provede kvalitetna obnova za potrebe kojima su namijenjene.
9
OSNOVNA OBILJEJA
GRADITELJSKOG NASLJEA
A
10
11
OSNOVNA OBILJEJA NASELJA

1. Zaselak Popovii u Biskupiji
kod Knina, inae jedinstven
po graditeljskim obiljejima
2. ain dolac (omiko
zalee)
3
12
3. Konavle
4. Bast u makarskom primorju
Motiv za naseljavanje nekog podruja bila je uglavnom

gospodarska osnova, a to je plodna zemlja za obradu te
zemlja za ispau. Rije je uglavnom o spontano nastalim
manjim aglomeracijama obino srodnikih skupina tzv.
zaselaka. Osnivala su se i pojedinana kuita, i to uglavnom u potrazi za ispaom, a rijetke su i vee aglomeracije kakve su nastajale uglavnom uz vanije prometnice.
Teko je govoriti o odreenim pravilima naseljavanja,
ali o naelima svakako. Bitno je naelo da se gradnjom
ne zauzima plodno tlo, nego se gradi na prvim prisojnim
slojnicama. Od naela se moralo odustati kada su neki
drugi uvjeti bili primarniji. Odreene neloginosti pa i
zbrku u organizaciji nekih seoskih aglomeracija unosila
je dioba obitelji. Neke se graevine dijele meu braom,
a neke dograuju ili nanovo grade, to razbija onu, prvotnu logiku organizacije obiteljskog nukleusa. Ograda, Primjeri organizacije seoskog kuanstva, gdje sklop kua
odnosno ograenih dvorita (avlija) uglavnom nije bilo pa ini zatvoreno ili poluzatvoreno dvorite: u Ravnim kotarima
se privatni i javni prostor proimaju. U Bukovici i Ravnim gore), u primotenskom zaleu (dolje).
Kotarima, primotenskom i rogoznikom zaleu, ali i drugdje, kao to je makarsko zalee, nalazimo forme zatvorenih dvorita. Obino su dvorita (dvori) dijelom zatvoreni graevinama, a dijelom visokim zidom u kojemu
su ulazna vrata esto s malim natkrovljem (tezom).
U jadranskoj zoni karakteristine su grupacije kua koje
pripadaju jednome rodu, prezimenu ili nadimku, a nazivaju ih dvori, u Istri korte, to znai da su nastali razvijanjem i dijeljenjem obitelji oko matice. Zbijenost grupacija kua ini da su kuita mala ili zajednika, skuena, ali odgovaraju gospodarskoj osnovi i stambenoj
funkciji.
Gospodarske su zgrade (pojate, gumna), svinjci, kokoinjci, kukuruzane, mlinovi-vodenice sa stupama za
sukno. Stoarski stanovi smjeteni su u planinama.
13
A1
OSNOVNA OBILJEJA TRADICIJSKE KUE

Dalmatinsko zalee u geolokom je smislu krevito, dok je u
kulturnome smislu proeto dinarskom i jadranskom kulturom.
Svako tradicijsko graditeljstvo obiljeuju dvije skupine imbenika:
skupina prirodnih i skupina drutvenih. Jedan iz skupine prirodnih
imbenika jest kamen kao najvaniji materijal za gradnju. To je
metarijal kojeg ima posvuda u prirodi i on je obiljeio tradicijsko
graditeljstvo ove regije. Kamen je, reklo bi se, zajedniki nazivnik
- poveznica tradicijskoga graditeljstva ovoga kraja. Na drugi (suprotan) nain graditeljstvo je obiljeilo i drvo kojega je u prirodi
malo.
Iz skupine drutvenih imbenika navest emo za ovaj kraj
karakteristine povijesne prilike vezane za turska osvajana. To je
bilo turbulentno podruje s brojnim migracijama stanovnitva pa
se stoga pojedini graditeljski elementi nisu razvili kao oni u junim
krajevima dalmatinskog zalea, a napose priobalja i otoka, gdje
je situacija u povijesti bila mirnija. Tako su npr. u krajevima koji
su pripadali Dubrovakoj Republici kue gradili i bili im vlasnici
feudalci, a ne seljaci, pa su te kue bile kvalitetnije, naprednije...
To se odrazilo i na kasnije razdoblje od stoljea i pol, kada su kue
gradili seljaci sami.
Za najstariju tradiciju gradnje kamenom vezana je gradnja
u suhozidu, koju jo i danas u vrlo prorijeenim primjerima susreemo u poljskim sklonitima (bunje, poljarice, emeri, kauni)
torovima itd. Neobraeni kamen slagan je u suhozid bez veziva
(morta) - kao ograda oko polja i dolaca.
Kamen za gradnju kua vaen je u okolici sela, u manjim kamenolomima, kavama. Kamen nije svagdje bio iste kvalitete. Za stambene ga se kue nastojalo bolje obraditi, dok je za gospodarske
i pomone graevine obrada esto bila jednostavnija. Obrada
kamena varirala je od priklesanog do u pravilne pravokutnike
obraenog (klesanog) kamena. I struktura je kamenog zia (slog,
vez) raznovrsna, a ovisila je o razliitim imbenicima kao to
je vrsta kamena (vapnenca), njegova podatnost za obradu, ekonomska mogunost vlasnika i njegova elja za iskazivanjem.
14
Uporaba drva (ime je krako podruje oskudno) kao graevnog materijala svedena je samo na najnunije, a to su
stropna i krovna konstrukcija, podovi, poneka pregradna
stijenka, unutarnje stube
Kako je izgledala seljaka kua u daljoj prolosti, o tome
nema pouzdanih podataka. Prema opisima putopisaca i drugoj povijesnoj grai seljaki dom ne samo na ovom nego na
cijelome hrvatskom podruju i ire bio je skroman. Bila je to
jednoprostorna kua s ognjitem kao sreditem ivota i okupljalitem obitelji. Znala je na jednoj strani biti stoka, a na
drugoj ognjite, odvojeni tek kakvom pregradom.
Uslijedio je razvoj kue i u horizontalnom i u vertikalnom
smislu, od jednoprostorne u vieprostornu kuu. Na prizemnicu se dograuje kat i takva se katnica na veem dijelu podruja naziva kulom. U prizemlju takvih kua katnica u vinorodnim su podrujima konobe, a u stoarskim tale, dok
je na katu spavanje. Vertikalna veza izmeu prizemlja i kata
ostvaruje se pokatkad unutarnjim drvenim, a ee vanjskim
kamenim stubama (sular, balatura). Kadto katnice imaju i
visoko potkrovlje i u tom je sluaju vertikalna veza iz prvog
kata unutarnje drveno stubite.

Glavna kuna prostorija ostaje prostorija s vatrom, tj.
ognjitem (kominom), a to je - kuina (vatrenica, siditnja
kua). Ona je redovito prizemnica smjetena uz katnicu radi
lake komunikacije. Dva su vana razloga za to. Jedan je da
dim s ognjita moe kroz dimnjak pa i kamene ploe pokrova
izlaziti u atmosferu, a drugi je razlog nain seljakog ivota
koji je vezan za dvorite (pojate, tale i drugi gospodarski
sadraji). U priobalju i na otocima, gdje su se zbog opasnosti
s mora (od gusara) sela zbijala radi lake obrane, nije bilo
mjesta za kuinu na razini tla pa se ona smjetala na ufit
(potkrovlje). Mana takve organizacije bila je oteana komunikacije s dvoritem.
15
A2
Graditeljstvo u Bukovici i u Ravnim kotarima slinih je

obiljeja: od elementarne prizemnice opasane visokim zidom do kule (katnice). Kukuruzane (kuruzane), kakvu
ima gotovo svako domainstvo na odreen nain obiljeuju graditeljstvo ovoga kraja.

A2
KUE - ZADARSKO I IBENSKO ZALEE
01
Koprno (Unei)
iroke (Primoten Burnji)
Vrpolje kod ibenika

16
Vinovo Gornje (Unei)

17
Na podruju nekadanje Dubrovake Republike (do

1808. god.) seoske su kue gradili vlastelini i bili njihovi
vlasnici. Bile su kvalitetnije i dotjeranije od kua u drugim ruralnim krajevima, a takvo se stanje zadralo jo
mnogo godina nakon propasti Republike.
18
Gornji Tuepi (makarsko primorje)
Dubrave (omiko zalee)
Vid kod Metkovia
Zmijavci (Imotski)
A2
KUE - SPLITSKO I DUBROVAKO ZALEE
02
19
GRADITELJSKI ELEMENTI TRADICIJSKE KUE
A3
ZIDOVI
01
Kameno zie, odnosno slogovi ovisili su o

vrsti i kvaliteti kamena kakvog je u prirodi u odreenom kraju bilo, o mogunosti
vlasnika, a i o drugim imbenicima. Ovdje
su prikazani samo neki.
U suhozidu su se gradile sporedne zgradice kao

to je ova sjenica za ovce (gore).
Pregradne su se stijenke izvodile od pletera
(prua), a taj se pleter onda omazivao ilovaom
ili bukao (gore desno).
Kantuni
arm kamenim kuama daju uglovi (kantuni)
koji su se izvodili veim i bolje obraenim
kamenim komadima. Razlozi su konstrukcijski (povezivanje zidova na najosjetljivijem
umjestu), a ovdje je prikazan jedan od eih
primjera u tradicijskome graditeljstvu, kada
je konstrukcijski razlog ujedno i estetska
kategorija.
20
Kod najstarijih kua zidovi su bili

iroki i do 1 metar, ali su se s vremenom stanjivali do optimalne
irine od 50-ak cm. Zidani su s dva
lica, uz napomenu da je u vanjtini uvijek kvalitetniji slog. Kameni
slog (vez) na vanjtini kua bio je
razliit, a to je uglavnom ovisilo o
vrsti kamena te o njegovoj obradi. Za uglove (kantune) rabili su
se vei i bolje obraeni komadi.
Zidovi su zidani u vapnenom mortu s ispunom od sitnijih komada
kamena u sredini. Na vapnu se tedjelo, a pijesak je esto bio loe
kvalitete pa je vezivo bilo loija
strana. Sljubnice su se obraivale
dersovanjem, to znai obradom u ravnini lica zia.
Sporedne graevine (upe, kolnice...) zidale su se bez veziva.
Tanke su se pregradne stijenke
izvodile od pletera (prua) i obostrano omazivale ilovaom, odnosno bukom.
21
Slog pokrivanja kamenim ploama u Bukovici i u Ravnim kotarima.

Ovdje letvanje nije potrebno zato to veliki formati ploa (kakvi se
nalaze u prirodi) prekrivaju i tri roenice. Spojevi su omazivani vapnenim mortom da se sprijei prokinjavanje i propuhivanje (dolje)
Slog pokrivanja (u redove) kakav zatjeemo u itavom kraju (i u veini Sredozemlja). Roenice letvane (najee) raspolovljenim granama (jasena), to osigurava trenje i sprjeava klizanje kamenog pokrova.
A3
KROVITA I KROVNI POKROVI
02
KROVITA su jednostavne konstrukcije, roenikog tipa, pri malo veem rasponu pojaana pajantom. Uz rijene su se tokove sadili jablani (u Konavlima empresi) koji su se onda upotrebljavali kao graa za krovita i stropove. Kako se postupalo ondje gdje toga nije bilo, najbolje ilustrira jedno
tumaenje pri naim istraivanjimaa u Konavlima (Gornja banda) sedamdesetih godina prologa stoljea. Na upit koji je razlog da su kue relativno
uske, a dugake, objanjenjeno nam bilo da je drvena graa bila problem
pri gradnji i da se najprije ona nabavljala, a onda su se prema duini grae
udarali temelji kue.Zbog toga, tj. zbog nestaice krovne grae, manji su
se prostori presvoivali kamenim svodovima. Nagibe krovnih ploha diktirale su vrste pokrova.
Krovita su po formi na ovom podruju uglavnom dvostrena (dvoslivna),
Koliki je bio problem drvene grae, vidljivo je na a rijetko jednostrena, i to na manjim prizemnim pomonim zgradicama.
Oito je da dominantni pokrov, a to su bile kamene ploe, nisu doputale
ovom raskrivenom krovitu (gore).
drukije forme (npr. etverostreni krov). Poluskoenja (na zabatnim straKrovini pokrov (neomazane kamene ploe) sa uvarnama) pojavljuju se tek u novije vrijeme (nakon Drugoga svjetskoga rata), i
kuom - kultnom biljkom dalmatinskog zalea (dolje).
to kada se pokrivalo pokrovom od crijepa.
KROVNI POKROV od kamenih ploa bio je glavni i najzastupljeniji te ga nalazimo na cijelome ovom podruju. Kamene su ploe teak pokrov i stoga nezahvalan za gradnju jer su pod njihovim teretom krovita najee
stradavala. Relativno gusto postavljene roenice letvale su se najee
raspolovljenim jasenovim granama.Tako je stvarano potrebno trenje kako
pokrov od kamenih ploa ne bi skliznuo.
Postoje dva naina ili, bolje reeno, dva sloga pokrivanja kamenim ploama. Prvi, u horizontalnim redovima, uobiajen je na Mediteranu, a drugi,
s dijagonalnim redovima, primjenjuje se u Bukovici i Ravnim kotarima te
ponegdje u dubrovakom primorju. U ovim se krajevima u prirodi nalaze
ploe koje se vade u velikim formatima te kao takve prekrivaju dvije do tri
roenice (prlja) pa letvanje i nije bilo potrebno. Kamene su se ploe omazivale vapnenim mortom kako bi se sprijeilo propuhivanje i eventualno
procurivanje. Nisu se uglavnom omazivali pokrovi kuina kako bi i kroz
reke kamenih ploa bio omoguen izlazak dima.
22
23
A3
KROVITA I KROVNI POKROVI
02
Pokrov od kamenih ploa u gornjoj zoni krova zamijenjen crijepom,

ime je krovite znatno olakano.
Ostale vrste pokrova: kupa kanalica, slama, trstika (dolje).
24
Poetkom dvadesetoga stoljea za pokrivanje kue

poinje se rabiti i crijep. Uglavnom je to utoreni crijep, a rjee kupa kanalica s kojom je pokrivanje dosta sloenije. Crijepom se pokriva stambena kua,
a uz to to je laganiji i tehniki savreniji pokrivanje crijepom ima i statusni karakter. I na ve ranije kamenim ploama pokrivenim kuama skidaju se
kamene ploe s gornjih zona krovita koje se onda
pokrivaju crijepom. Time se rastereuje krovna
konstrukcija, a krovitu se produljuje vijek trajanja.
Uz opisane, u prolosti su se upotrebljavali i biljni
pokrovi. Raena slama (krovina) na itavom podruju, a trstika (evar) tamo gdje ga je u prirodi
bilo. Slamom i trstikom pokrivale su se sporedne
graevine. To su lagani pokrovi koji ne iziskuju jau
krovnu konstrukciju, ali je potreban strmiji nagib
krovnih ploha (bar 45) kako bi oborine to prije
otekle s krova.
25
A3
SOLARI
03
SOLARI (sulari, slari, balature, volte) najmarkantniji su elementi kamene kue uope.
Osnovna mu je funkcija povezivanje sadraja
u prizemlju s katom, ali je akumulirao i nekoliko sekundarnih funkcija. U pravilu, na junoj
je strani kue (iznimno na istonoj ili zapadnoj) pa mu je glavna sekundarna zadaa bila
tititi vrata konobe od prekomjerna zagrijavanja. S druge strane, zimi, kada je sunce nisko i njegove zrake prodiru u dubinu prostora
pod solarom, ene su tu sjedile, sunale se i
radile svoje uobiajene zimske poslove (prele
preu, plele...).
U korijenu rijei solar jest - sunce (sole sunce). Na terasi solara pred vratima kata uz
ogradu su obino bile kamene klupe, gdje se
odmaralo, a esto je s toga mjesta bio pogled
na polje. Terasa je pokatkad bila natkrivena, a kadto i same stube, to je bila dodatna kvaliteta. Terasu solara od sunca je znala
tititi i loza (odrina, odrna).
26
27
Prozori su uvijek bili i prozori u svijet, a vrata, glavna kuna ulazna vrata s pragom, naravno, granica izmeu kunog, obiteljskog, i vanjskog, javnog svijeta.
A3
PROZORI I VRATA
04
PROZORI su u tradicijskome graditeljstvu bili mali.

Za to je bilo vie razloga kao to je brana od moguih provala, problem nabave stakla. Za seljaka
je sve to je trebalo kupiti bilo problem. No ini se
najvaniji razlog malog formata prozora proizlazi
iz naravi seljalog ivota i rada. Seljak je, naime,
svakodnevno vezan za rad na otvorenome prostoru izloen vremenu i nevremenu, suncu, kii,
vjetru i on se u svojemu domu eli maksimalno
ograditi od njih pa mu vei prozori i nisu trebali.
(Antipod tomu jesu dananji urbani ljudi koji radni dan provode u zatvorenim prostorima pa se u
slobodno vrijeme ele maksimalno otvoriti, suncu,
prirodi, pa na vikendici grade nepotrebno velike
prozore i sve ono vezano za to (ljeti pregrijavanje,
zimi oteano zagrijavanje...). Prije upotrebe stakla bili su to otvori malog formata s jednokrilnim
kapkom (kurom) koji se otvatrao prema unutra.
Kasnije, potkraj 19. ili poetkom 20. st. prozori su
neto veeg, uvijek pravokutnog, uspravnog formata, jednostruki, dvokrilni, a krila tankim prljcima podijeljena na 2 ili 3 okna. Uz takve su prozore
redovito i kure s horizontalnim ukladama.
VRATA, i to vanjska ulazna (na konobi, kui, kuini) ne razlikuju se od vrata na cijelome jadranskom podruju. To su najee vrata s horizontalnim ukladama. Uklade su irine 20 - 25 cm pa ak i
razliitih irina, to vratima daje odreeni arm.
Zatvaraju se drvenim mandalama, kraunima, antarelima....
I vrata i prozori, ako su bojeni, uglavnom su bojeni
zelenom, a ponegdje (ee u priobalju) sivom bojom. Zato ba zelena boja, nije ustanovljeno.
28
29
A3
UKRASI
05
ovjek stalno tei ukraavanju svoje odjee uporabnih predmeta, svojega tijela pa
i svoje kue. U skromnim ivotnim uvjetima kakvi su u prolosti vladali u dalmatinskom zaleu i ukraavanja su bila skromnija. Po prirodi stvari, kua od drva bila je
podatnija za ukraavanje, ali i ovjek kra nastoji ukrasiti svoju kamenu kuu. I na
onoj drvenoj i ovoj kamenoj ukrasi se izvode na zabatu kue. Svaki ovjek osjea da
je trokut kao lik, a zabat (somi) jest trokut, jo k tomu konstrukcijski neutralan (ne
nosi nita osim sebe samoga), podatan za ukraavanje. Od dananjih ete batinika
dobiti odgovor da su te rupe sluile za golubove, tj. da su to golubarnici, premda
osobno u tim rupama nisam nikada vidio goluba. Pretpostavljam da je u uvjetima
siromatva svaka stvar trebala imati svoje (funkcionalno) opravdanje, a da je u bti
to plod ljudskog poriva za ukraavanjem. I u tome se uspjelo.
30
31
Mehanika naprava vitlo iznad komina kojom domaica lako smie lonce i
kotlue s vatre za domaicu je civilizacijska steevina. Nisko ognjite za
domaicu je nezahvalno (zbog saginjanja), ali je povoljno za one koji se uz
vatru griju.
A3
OGNJITA
06
OGNJITA (komini) najprije su bili na sredini

prostorije (kuine, vatrenice). Razvojem kue,
kada ona vie nije bila jednoprostorna, ognjite
se pomie prema jdnome kraju (zidu), ali i dalje
Uobiajeni namjetaj i posue oko ognjita (gore).
ostaje sredite okupljanja, simbol obitelji. KuiRaspolovljeno deblo s lagano uzdignutim uzglavljem i prekom za jastuk na kao glavna kuna prostorija u veini se hrkao mjesto za bolesnika ... (dolje).
vatskih krajeva naziva kuom.
Ovo je kraj s niskim ognjitima. Nalazimo ih u
razini samoga poda. Znalci kau da je trebalo
i stoljee mirnoga ivota (bez ratova) da bi se
ognjite podiglo za koji centimetar. Ovo podruje dalmatinskoga zalea pravi je test za
ovu temu. U sjevernim podrujima kraja koja
su bila izloenija turskim osvajanjima i upadima, a povezano s tim i migracijama, ognjite
je na razini poda. Junije je podignuto desetak
do dvadesetak centimetara,. a u Konavlima je
visoko do 60-ak cm, tj. na radnoj visini kako
bi domaici bio olakan rad.
Sama radna ploha ognjita (na kojoj se loila
vatra) znala je biti od nabijene gline, zatim od
pune opeke (matuna) ili je pak bila metalna
ploa na podlozi od tucanoga kvarcnog kamena zvanog vrsta.
32
33
A3
KRUNE PEI
07
KRUNE PEI rijetko su sauvane, ali su tragovi njihova postojanja ei. Ili su
samostalne male graevine ili su bile uz stranji zid kuine tako da su se loile iz
kuine. Samostojee krune pei bile su vlasnitvo vie obitelji ili cijeloga komiluka. Davno su izvan funkcije pa su ve i sjeanja na razloge njihova postojanja
prilino nejasna. Naime kruh se pekao npr. dva dana u tjednu, u emu bi se izredale sve obitelji suvlasnici, pa se moe se zakljuiti da je jedan od razloga bila
tednja drva. Funkcija im se gasi kada se (poetkom 20. st.) pojavljuju peke
(ripnja, sae) pa se kruh pee na ognjitu, svaka obitelj zasebno.
DIMNJACI
Oblici ispusta dima na sljemenu kuine (lijevo).

Kominata - kraljica dimnjaka u Konavlima
(dolje).
DIMNJACI (fumari, vumari) vezani
su iskljuivo za prostoriju s ognjitem, dakle kuinu i slue za odvod
dima u atmosferu. Najjednostavniji je oblik izdignuta kamena ploa
pokrova na sunanoj strani, pri sljemenu krovita. Bila je uglavnom fiksna, ali katkada i pomina, tj. posebnom se motkom (vidalicom) mogla
po potrebi podizati i sputati.
Razvijeniji je oblik onaj na sljemenu
(na vrhu) krova. Razliitih su, gotovo
skulpturalnih, oblika. I na kraju svojevrsni dimnjaki kreendo imamo
na krajnjem jugu podruja u Konavlima sa svodom iznad cijele prostorije
- zvane kominate (kuminate) s dimnjakom na vrhu.
34
35
08
to se sve ini za vodu? Mali bunar u primotenskom vinogradu

(lijevo).
Naplovi (povrine za skupljanje
vode) u razliitim okolnostima, razliitih oblika i grae.
A3
BUNARI I GUSTERNE
09
Mali je broj seoskih naselja koja su u blizini imala izvor pitke vode. Veina ih je morala graditi bunare,
gusterne i lokve kako bi se osigurala voda za sebe
i stoku. Potrebne su bile prirodne pogodnosti, kao
to je nepropusno (ilovasto) tlo, naplavne plohe itd.
Gradili su se otvoreni, redovito kruni bunari, ali i
zatvoreni s (kamenom) krunom, to je bio veliki napredak. Bili su u vlasnitvu vie srodnikih obitelji, a lokve (pojila za stoku) i ire seoske zajednice.
Kasnije, u 20. st., grade se individualne, obiteljske
gusterne uz kuu, a voda se hvatala s krovova.
Finu venecijansku krunu bunara nalazimo i u

ruralnim podrujima nekadanje Dubrovake
Republike.
36
37
A3
SEOSKI AMBIJENTI
10
U tradiciji zatvorenih ili poluzatvorenih dvorita boravak

obitelji je gotovo redovito u hladu loze (odrina, odrna...)
SEOSKI AMBIJENT jest kameni ambijent s kamenim zidovima, kamenim podovima, kamenim klupama (sopama),
s karakteristinim mirisom kamena u ljetnim veerima. Za
to je redovito vezana hladovina, najee kotele (kostela, kosteli) ili murve (duda), ali i loze koja je najee uz
samu kuu (pridvrae). Blaga klima omoguuje bar pola godine ivot na otvorenom. U krajevima s tradicijom sklopova
sa zatvorenim dvoritima, dvorita su bila potpuno intimni, obiteljski prostori, pri emu su u selu postojali i posebni prostori za okupljanje. U krajevima bez dvorita privatni
(obiteljski) i javni prostori se proimaju.
U zbijenim zaselcima bez dvorita gdje se javni i privatni prostor

proimaju prostor okupljanja i zajednitva sjedenja na kamenim
klupama (sopama) je u hladu kotele, murve ...
Mjesto druenja na platou oko gusterne

na kamenim klupama u hladovini
38
39
SANACIJA, OBNOVA I UREENJE

TRADICIJSKIH KAMENIH KUA
B
40
41
POSTUPCI PRI SANACIJI, OBNOVI I UREENJU TRADICIJSKIH KAMENIH KUA
U obnovi tradicijskoga graditeljstva vano je, uz primjereno

ouvanje tradicije graenja, tankoutno provesti integraciju suvremenih nunih sadraja potrebnih za suvremeni ivot. Vano
je obratiti pozornost na svaki element i detalj kako graevina
ne bi izgubila izvornost, ono dakle to je ini batinom.
U dosadanjoj su se praksi iskristalizirala odreena naela
koja se mogu formulirati na slijedei nain:
- ne izmiljati tradiciju
- ne kopirati tradicije drugih sredina i kultura
- ne prilagoivati tradicijske graevine novim sadrajima,
nego sadraj prilagoivati postojeemu prostoru
- upotrebljavati prirodne materijale koji su se i
prije upotrebljevali.
Tradicijsko graditeljstvo pa tako i kamena kua imali su razvoj, mijene, usavravanja sukladno vremenu i civilizacijskome
dosegu. Taj je prirodni slijed prekinut sredinom 20. st., a danas
(uz polustoljetni vakuum) imamo specifinu situaciju, tj. da je
jedan dio prostora i ureaja tradicijskoga gospodarstva izvan
ivotne neposrednosti (izvan funkcije), da se upotrebljava malo
ili nikako. Da se to dogaalo u prolosti, vjerojatno bi se ti prostori i ureaji adaptirali za druge svrhe ili bi pak bili poniteni.
Dananji ovjek na te stvari gleda drukije...
Kao primjer uzet emo kuinu (vatrenicu), dakle glavnu
kunu prostoriju s kominom, dakle vatrom, gdje se spremalo
jelo, blagovalo, gdje se okupljala obitelj. Odavno kuina vie
nema te atribute, odnosno od vremena kada se poeo upotrebljavati tednjak (50-ih - 60-ih god. 20. st.), za to se dograuje, adaptira novi prostor - kuhinja. Kuina s vatrom se
zaputa, ali se ne ponitava. Slui uglavnom za peenje kruha,
suenje mesa, pripremu jela na aru, pod pekom itd. Kad ljudi iz
42
ovih krajeva osnivaju svoje domove na novim mjestima pa ak

i u prigradskim naseljima, negdje u kutu dvorita grade manju
kuicu s ognjitem neto kao kuinu ili punicu. Prilog je ovo
tezi kako je ognjite, vatra, (otvorena vatra) neto vie, neto
to pripada duhuvnoj stranu ljudske prirode.
Mislimo da ne bi trebalo biti nikakve dvojbe oko toga da
e svatko tko kani krenuti u obnovu tradicijskoga kuanstva,
a ima koliko-toliko sauvanu kuinu, i nju ukljuiti u projekt.
Ovo je tema koja ne doputa nikakve inovacije. Samo ureenje
i vraanje u izvorno stanje od ognjita do uvarkue na striji
iznad vrata. Jedino struja s kojom utinicom na skrovitu mjestu
te rasvjeta dobro su doli.
Ni guvno ni gusterna (ako u mjestu postoji vodovodna
mrea), a napose grupe bunara izvan naselja, nemaju vie
nekadanju ivotnu funkciju, ali ih treba uvati i njegovati.
Vrata i prozori, naravno, tradicijski, toliko su vani da ih treba uvati kao oko u glavi. Ako su toliko dotrajali da ih se ne
moe popraviti, onda ih treba izraditi prema postojeim. Svaki
je sular (balatura) dragocjenost i treba ga uvati u izvornom
obliku. Ispravan nain obrade fuga na vanjtini kamenih kua
moe biti veliki doprinos ugoaju ambijenta. Vano je njegovati
kamene klupe (sope) u dvoritu i ostale tradicijske elemente.

Ono to stare kamene kue nisu imale, a nuno je za suvremeni ivot jesu kuhinja i sanitarni vorovi (kupaonica, WC). Sve
se to adaptacijom moe izvesti u staroj kui pa i uz probijanje
novih otvora.
Sve ovo to je ovdje ukratko spomenuto, najei (tehniki)
postupci na sanaciji i obnovi starih kamenih kua, pokuat e
se objasniti na iduim stranicama te slikovno pokazati na primjerima dobre, ali i loe prakse.
43
B1
B1
TEMELJI
01
SANACIJA TEMELJA IZVEDBOM ARM. BET. TRAKE
Sluajevi su poputanja temelja starih kamenih kua rijetkost. Razlog je

tomu vrsto stjenovito tlo. Problem s
poputanjem temelja postoji kada su
temelji kue na nejednoliku tlu, tj. dijelovi tla na vrstoj podlozi (stijena), a
dijelovi na loijoj podlozi (zemlja). Koji
dio temelja poputa, moe se zakljuiti
po poloaju (kosih) pukotina uz otvore
i vrata, kako je vidljivo na skicama.
Temelji su izvoeni u temeljnim jamama kamenim lomljenjakom u vapnenom mortu, a pokatkad je to bio samo
kameni nabaaj.
S obzirom na to da je rije o manjim
graevinama, eventualno potrebno
ojaanje postojeih temelja jednostavan je zadatak. Ipak je potrebno
uiniti manje istrane radnje kako bi
se utvrdilo stvarno stanje temeljenja,
44
SHEME PUKOTINA PRI POPUTANJU TEMELJA
a to znai kakve je grae temelj, koja

mu je dubina i u kakvom je tlu. Gotovo
je redovito dovoljno da se uz sam temelj na jednom ili, ako je potrebno, na
vie mjesta iskopa (sondana) jama do
dna temelja. Openito se moe uzeti
da je dubina temelja od oko 1 m dostatna, osim ako se temelj oslanja na stijenu pa dubina moe biti manja.
Ako je temelj preplitak ili ako mu je graa
trona, najee je dovoljno po vanjskom
obodu izvesti tanji armiranobetonski
plat koji e obuhvatiti postojei temelj.
Pri tome nije dobro otkopati temelj u u
punoj duini, ve to initi u kampadama
u duljini od 3 do 5 m. to je slabiji temelj
i slabije tlo, kampade trebaju biti krae.
Malokad ovakav zahvat treba izvesti i s
unutarnje strane temelja.
Sljedei mogui nain ojaanja temelja
jest njegovo podbetoniranje. U kampadama duljine oko 1 - 1,5 m odstrani se
tlo ispod temelja do potrebne dubine i
SANACIJA TEMELJA PODBETONIRANJEM
ispod temelja se izlije beton. Ovakav se

zahvat ee primjenjuje u sluajevima
kada treba spustiti razinu poda prizemlja (podruma) kako bi se poveala visina te etae.
Iako se to na prvi pogled nekomu moe
uiniti sloenim zahvatom, svatko tko
ga primijeni uvjerit e se da je on sasvim prihvatljiv i da ga moe izvesti i
sam.
Ako treba ojaati strukturu grae temelja, onda se to najee ini injektiranjem. Budui da su tvorniki predgotovljene smjese pogodne za tu namjenu, a i relativno su skupe, za ovakve Vapno u odreenoj mjeri kompenzira
manje zahtjevne graevine mogu se is- mane koje su mogue pri upotrebi istog
(portlandskog) cementa.
koristiti smjese vapna i cementa.
45
Zidovi su ee izloeni oteenjima.
B1
ZIDOVI
02
Pojavljuju se u razliitim oblicima, i to kao:

- pukotine kose ili vertikalne
Razliiti su uzroci: poputanje temelja, djelovanjem

potresa, optereenje ...
- trbuaste izboine nastaju usljed poputanja

odnosno ispadanja veznog sredstva (morta), a ovo
pak djelovanjem vode koja ulazi u zie.
- nagnue zidova koje moe nastati ili poputanjem
tla ili poputanjem krovne konstrukcije, to izaziva
horizontalne potiske itd.
NAJEA OTEENJA ZIDOVA
46
Uvrivanje i/ili obnova zidova

Trone oslabljene ili nedostatno kvalitetne zidove
ojaavamo ovisno o karakteru oteenja.
Osnovni sanacijski zahvat ojaanja zidova jest odgovarajua obrada sljubnica (fuga). Kada vezno sredstvo
u sljubnicama nedostaje ili je ono izrazito trono, obnova je sljubnica mnogo uikovitiji sanacijski zahvat negoli se to na prvi pogled ini, i u smislu osiguranja trajnosti
zida, i u statikome smislu. Rad treba obaviti kvalitetno
i odgovarajuim materijalima. To zahtijeva da se sljubnice oiste u dubinu od 2 do 3 cm i u njih se ugradi
novo vezivo. To treba biti vapneni mort eventualno s
dodatkom bijelog cementa. Mort se u sljubnice ugrauje zidarskim licama, ali postoje i pomagala kojima se
mort utiskuje mlaznicom pod tlakom. Ovakva oprema
osigurava kvalitetnije ispunjavanje napose uskih sljubnica. (Vie o samom fugiranju, obradi i izgledu slijedi.)
Sljedei esto primjenjivani zahvat sanacije i ojaanja
zidova jest injektiranje. Njime se mogu sanirati i pukotine i cjelovita struktura grae zida. Katkada su to
odvojeni poslovi (pukotine - graa zida), a kadto se to
moe provesti istodobno.
Injektiranje se najee izvodi preko niza injekcijskih buotina rasporeenih po tzv. ah-shemi. Broj se
buotina rauna orijentacijski - jedna buotina na 1 -2
m2 zida. Smjese za injiciranje ne bi smjele biti smjese
na bazi cementa kao to je ve reeno u poglavlju o temeljima. Oekivani potroak injekcijske smjese kree
se od oko 3 - 6 % volumena zida. Kako se injekcijska
smjesa obraunava u teini suhe tvari, proizlazi da je
potrebno oko 20 do 25% vie suhe smjese izraeno
u kilogramima no to je njezin vulomen izraen u litrama.
Oslabljene uglove zidova njihovih sudara i sl. moemo efikasno ojaati ugradnjom tapnih sidara kako je
to shematski prikazano na skici. tapna sidra obino
izrauju od rebraste armature (treba se koristiti armaturom od nahrajueg elika, odnosno obinu armaturu odgovarajue korozivno zatititi). Obino su
to ipke promjera 14 do najvie 20 mm, a duljine oko 1
- 2 m (rijetko dulje kod ovakve vrste gradnje). Sidra se
ugrauju u prethodno izvedene buotine (promjere oko
20 - 30 mm, duljine oko 20 cm vie od duljine elinog
sidra). Buenje pogotovo veih duljina zahtijeva i odgovarajue builice - buai pribor. Nakon ugradnje sidra
buotina se zapunjava injekcijskim smjesama, i to obvezno odozdo prema gore. U tu svrhu treba uz elinu
ipku privrstiti odgovarajuu injekcijsku cjevicu.
Kad su oteenja kamenog zia izrazita i tamo gdje
nije nogue primijeniti opisanu metodu jedino preostalo rjeenje jest prezidavanje, tj. da se zid demontira
(porui) i nanovo nazida koristei se istim kamenom.
Mora se imati na umu da e biti potreban i dio novog
kamena. Pri prezidavanju treba potovati slog zidanja
starog, uklonjenog zida.
47
B1
ZIDOVI
02
Obrada sljubnica (fuga)

Kada smo u prethodnom poglavlju o zidovima govorili o obradi sljubnica, tj. o fugiranju, bilo je to u tehnikom smislu, tj. u smislu konstrukcijske sanacije staroga
kamenog zia. Ovdje se govori vie u estetskoj kategoriji, premda je obrada sljubnica uvijek i u funkciji sanacije zia. U tradicijskome graditeljstvu u kamenu, to
znai u sjevernim krajevima jadranskog podruja (Istra, Kvarner) kue su se u vanjtini bukale kako bi se zie bolje zatitilo od moenja, a to znai od vlaenja i svih
posljedica vezanih za to. Bile su to vapnene buke koje su s vremenom poprimile sivkasti ton. buke esto nisu bile osobite kvalitete, a da i jesu, bez prethodnog nabaaja cementnog prica loe prianjaju na kamen. To je bio razlog da je
fasadna buka esto otpadala. Kada su se prije desetljea-dva seoske kue poele
ureivati za suvremeni ivot, njihovi su vlasnici mahom obijali vanjsku buku i, ne
vraajui je, ponovno su istili sljubnice i obraivali ih (fugirali). Ako bismo bili
istunci, mo-gli bismo rei da to nije potovanje konzervatorskih naela, to se ne
Primjeri loeg naina fugiranja cementnim mortom
?
48
moe odrei. Meutim, vrijeme ini svoje i odnosi se mijenjaju... Suvremeni se

ovjek kree u urbanim prostorima sa
sve manje prirodnim, a sve vie umjetnim materijalima (poslovne graevine,
trgovaki centri, autosaloni...) i on bar
u svojemu privatnome ivotnom kutku
eli prirodni ambijent, a to je u jadranskom prostoru - kamen. (Ni buka mu
nije dovoljno prirodni materijal.) Isto to
oekuju i njegovi gosti iz Europe i svijeta (ako se bavi seoskim turizmom), i
interesi su se poklopili.
Kako su pak fugirali, druga je stvar.
Prvih godina pogreno i runo, cementnom, gotovo crnom smjesom, da bi se
to (i pod utjecajem struke) popravilo, pa se fugiranje izvodilo

vapnenim mortovima.
Ista se pogreka ponavlja i u drugim regijama pa stoga ovdje
na nju posebno upozoravamo. Cement, odnosno cementni
mort inkompatibilan je s kamenom u kemijskom, fizikalnom
i vizualnom (estetskom) aspektu. Pouzdano se zna da je djelovanje cementa na kamen na dui rok nepovoljno. Voda e
(kia) kroz kamen i kroz pukotine u fugama (koje se stvaraju suenjem) prodrijeti u zid, ali se zbog nepropusnosti cementne buke nee kroz sljubnice moi isparavati (to kroz
vapnenu buku moe), a to ima niz nepovoljnih posljedica.
Vlaga e se due zadravati u ziu, trait e putove isparavanja prema unutarnjem prostoru, a isparavat e se i prema
van, i to kroz kamen, to nije dobro zbog taloenja soli, nepovoljnog djelovanja hladnoe itd. Cementna je buka tvra
od osnovnog materijala kamena.
Stoga se za fugiranje kamenih zidova preporuuje uporaba

mekane vapnene buku koja je slabija od kamena. Tako
e se vlaga iz zida kroz fuge isparavati prema van, soli se
taloiti na fugama i one e bre propadati od osnovnog materijala (kamena), to je povoljnije jer se fuge mogu obnavljati.
Izborom boje pijeska moemo ton, odnosno boju fuge uskladiti s tonom kamena. Ako treba, moe se mortu dodati i bojilo. Netradicijski je i nije lijepo utiskivati fuge niti ih izvoditi
izboene prema van, nego se preporuuje jednostavno fugiranje, moda milimetar-dva uputeno od lica zida. Ako je lice
zida loije kvalitete, buka moe na manjoj povrini i prekriti
dio kamena.
Slike 1, 2, 3 i 4 - ispravni naini fugiranja.
Mort malo uvuen u odnosu na povrinu kamena.
4
49
Vlaga
Ako je rije o zemljanom podu (ilovaa,

gnjila) pa ga netko eli
sauvati, odnosno obnoviti, ne smije se ispod
takvog poda umetati
hidroizolacija ni bilo kakve druge podloge.
Takav pod mora ostati na istoj zemlji kako
ne bi ostao bez vlage iz
tla koja mu je potrebna
(da se ne bi poeo pretvarati u prainu).
50
Problem zemne (temeljne) vlage u starim je kamenim kuama est. Razlog je tomu nepostojanje
hidroizolacijskih materijala. Vlaga se iz tla kapilarno die u zidove i podove. Vie je problema kada
je kua ukopana u tlo (konoba) ili kada je na kosom terenu pa je jednim svojim dijelom ukopana. U
prolosti je ta vlaga, s obzirom na uporabu kue i nain ivota, imala manje reperkusije na ivot u
kui nego to moe imati danas, kada se stara kamena kua eli urediti za suvremeni ivot.
Ne preporuuju se nikakve radikalne metode sanacije kao to je podsijecanje zidova i umetanje
hidroizolacije (ljepenke, olovne ploe...). Svrha je, ako ne u potpunosti odstraniti, a onda bar optimalno smanjiti vlagu.
Za razliku od hidroizolacije zidova, izolacija podova je jednostavna. Ukloni se postojei pod (obino
kamene ploe) iskopa u dubinu oko 20-ak cm te izvedu slojevi kako je prikazano na skici (str. 49).
Budui da stare kue uglavnom
nisu imale ljebove i oluke, dakle kontrolirani odvod krovnih
voda (osim u novije doba, kada
se voda odvodila u gusterne),
krovna je voda namakala tlo
oko kue odnosno temelje.
Kontrolirana odvodnja krovne
vode u funkciji je isuivanja zidova. Dodatno je poboljanje
k tomu ako se uokolo kue izvede pasica u irini bar 80-ak
cm s nagibom od kue prema
kanalu.
Ako se vlaga u zidovima smanji na manju koliinu, postoje
naini da se smanji ili potpuno ukloni njezino prodiranje u
unutranjost. Jedan od naina
jest da se zidovi s unutarnje
strane obukaju jednom od
(sanir) hidrofobnih buka koje
upijaju dio vlage.
Ako je situacija s vlagom draPresjek kroz elementarnu prizemnicu pokrivenu kamenim
stina i ne moe se eliminirati
ploama, stranjom stranom ukopanu u tlo, kakva se susna navedene naine, postoje i
ree na cijelom podruju.
drugi naini kao to su drenae.
B1
IZOLACIJA OD VLAGE
03
TOPLINSKA IZOLACIJA
04
Toplinska izolacija
Jednostavan nain izolacije od vlage

DRENAA
Malo sloeniji ali sigurniji nain
izolacije od vlage koju
prouzrouje procjeivanje
obnorinskih voda.
Za vanjske kamene zidove starih kua debljine 50-ak cm i

vie moe se rei da su u termikome smislu dostatni. Termika svojstva moe umanjiti vlaga. Ako bi se htjela poboljati termika svojstva vanjskih zidova, termika bi izolacija
po fizikalnim naelima trebala doi s vanjske strane, dakle,
na vanjsko lice zida, to, naravno, ne dolazi u obzir. Toplinska izolacija s unutarnje strane donijela bi sa sobom vie
negativnih nego pozitivnih uinaka pa se ne preporuuje.
Podovi i stropovi nisu dostatno ni toplinski ni zvuno izolirani. Kako izvesti izolaciju opisano je u poglavlju Podovi i
stropovi.
Toplinska izolacija stropa
51
B1
PODOVI I STROPOVI
05
SANITARNI VOROVI
06
Podovi i stropovi
Mogunost kada je potrebna samo toplinska i

zvuna izolacija
Mogunost kada je, osim toplinske i zvune

izolacije, potrebno sprjeavanje vibracije stropa.
Cementni estrih uvijek slui i za izravnavanje.
Mogunost kada su potrebni samo zvuna

izolacija te izravnavanje poda i sprjeavanje
vibracija.
52
Osnovni tradicijski status podova, a to su Tradicijski naini izvedbe unutarnjih

kameni podovi u prizemljima i konobama, drvenih stuba veza kata i potkrovlja
a daani na katu, trebalo bi respektirati,
prije svega u prostorima u kojima se eli
zadrati dah starine. Vano je meu
takvim podovima sauvati od upotrebe
izlizane podove, to naglaava eljeni
ugoaj. Na podovima novih sadraja kao
to su kuhinja, kupaonica, sanitarni vor,
koje sadraje stare tradicijske kue nisu
imale, ne bi trebalo biti nekih ogranienja
u smislu upotrebe keramikih ploica, pri
emu uvijek treba imati na umu da je rije
o staroj kui.
Stropovi su u starim kamenim kuama
jednostavni, drveni grednici s daanim
podnicama. Uz temeljnu kvalitetu ovakvih
stropova, to znai da je rije o drvu,
dakle prirodnom materijalu, oni imaju i
odreene manjkavosti kao to je vibriranje poda, loa toplinska i zvuna izolacija,
oteano odravanje... Tamo gdje se to god
moe treba nastojati sauvati podgled
starog patiniranog drvenog grednika, a
eventualno trulu gredu zamijeniti novom
iste ili sline vrste i obrade.
Relativno jednostavnim zahvatom moe se
sauvati kvaliteta (podgled) i ukloniti manjkavosti. Ako se ele sprijeiti vibracije, na
postojei se pod poloi PVC ili neka druga
vodonepropusna folija na koju se onda izli-
je lagana armiranobetonska ploa debljine 5 - 6 cm, koja

se armira laganom armaturnom mreom. Ovim se slojem ujedno i izravnava postojei pod. Dobro je da ta nova
armiranobetonska ploa bude to manje optereenje za
stari drveni grednik pa se preporuije upotreba laganog betona (s dodatkon stiropornih kuglica npr.). Ovako
izvedena ploa djeluje kao ukruta, spreava neugodnu
vibraciju stropa, a donekle slui i kao zvuna i toplinska
izolacija. Na ovako izvedenu plou moe se polagati pod
ili po potrebi, odnosno elji jo dodatni toplinsko-zvuni
sloj ispod poda. Postoje i druge mogunosti (suhi postupak) koje su pokazane na skicama.
podgled - gips-karton ploe

izmeu greda
Ako je visina gornjeg prostora mala, toplinska se izolacija moe izvesti ispod podnice (meu gredama).
U izravnoj vezi s realizacijom podova/stropova stoje:
Sanitarni vorovi
Kupaonice i WC-i najzahtjevnije su inovacije u starim kamenim kuama. To su civilizacijske steevine bez kojih je
suvremeni ivot nezamisliv.
Kada se sanitarni vor izvodi
na katu, tj. na drvenom gredniku, nuno je na podu izvesti
vodonepropusnu armiranobetonsku plou kako bi se sprijeilo moenje i propadanje drvenog grednika, a odvodna
se cijev naee mora spustiti izmeu greda. Dakako, taj
zahvat podrazumijeva izvedbu adekvatne maske (sl. 1).
to se tie unutarnje obrade,

sanitarnih ureaja i sl., nema
posebnih uvjeta. Podove i zidove do eljene visine treba
obloiti keramikim ploicama, a u izboru ploica valja
se kloniti stilskih starinskih
motiva.
53
Vrata i prozori
Najei tip uklaenih

vanjskih vrata
Tip uklaenih vanjskih vrata

s nejednakim ukladama
Detalj spajanja
uklada
Najei tip unutarnjih
(sobnih) uklaenih vrata
54
Vrata i prozori vrlo su bitni elementi za uvanje vrijednosnoga

statusa tradicijske kue i treba ih uvati koliko je to god mogue.
Bilo bi najbolje ono to je praksa u zapadnoeuropskim zemljama
da se istrunuli dijelovi stare stolarije odstrane i zamijene novim,
naravno, u istom obliku kakav je bio odstranjeni dio. Ako je stara
stolarija dotrajala toliko da se mora zamijeniti, preporuuje se
izvesti kopija.
Nema ujednaenijih i jednostavnijih elemenata tradicijskoga graditeljstva nego li su vrata i prozori.
Postoje dvije vrste vrata, vanjska i unutarnja. Vanjska, da li
jednokrilna ili dvokrilna, ovisi o
njihovoj irini, od horizontalnih
su uklada. arm takvih starih,
uklaenih vrata jest u tome to Najei tip prozora sa kusu uklade iroke (20 - 30cm) pa rama i tankim prljcima.
ak i razliitih irina. Unutarnja
su vrata takoer uklaena, kako
je to pokazano na skicama.
Od okova najbolji su kovaki, ali,
ako se uporabljuju industrijski,
onda upotrijebiti jednostavne, a
ne one kvazistarinske, antiknih
oblika.
B1
VRATA I PROZORI
07
Proboji za vrata i prozore u kamenim zidovima

Pri nunim adaptacijama bit e potrebe za probijanjem novih otvora za
vrata i prozore koliko god bi to trebalo izbjegavati. Postoji mogunost
da se takvim probojima poremeti statika ravnotea graevine pa je
u tim sluajevima potrebna konzultacija sa strunjakom - statiarem.
Osim toga, treba voditi brigu o tome da novi otvori budu na mjestima
koja odgovaraju likovnosti, odnosno arhitekturi kue.
U tehnikome smislu proboj rupe (za vrata ili prozor) treba zapoeti u
gornjem dijelu, i to na jednom licu zida i tu umetnuti elinu poprenu
gredu (traverzu) ( I-profil). Zatim treba probiti i drugo lice zida, umetnuti
drugu traverzu te nastaviti probijanje prema dolje. U otvore (bilo da su
vrata ili prozori) valja umetnuti kamene erte, po obliku, obradi, veliini i
vrsti kamena sline ostalima na kui.
Tradicija ovoga kraja ne poznaje prozore (prozorske otvore) horizontalnog, nego iskljuivo vertikalnog formata i toga se i pri probijanju
novih prozora treba strogo pridravati.
Ako se moe govoriti o tradicijskoj boji vanjske stolarije (makar

se esto i nije bojila), preporuujemo zelenu i eventualno sivu.
Upravo zbog prije iznesenih (estetskih, ali i drugih) razloga, na
tradicijske kue nije prihvatljivo
ugraivati PVC i aluminijsku stolariju.
55
Dovratnici i doprozornici u prolosti su se zidali od neto veih, bolje obraenih kamenih komada.
Tek potkraj 19. i poetkom 20. st.
ugrauju se pravilni, fino klesani
dovratnici/doprozornici u jednom
komadu, to je (bio) i svojevrsni
statusni simbol kuegraditelja.
B1
OSTALI ELEMENTI NA KUI
08
BUKANJE I UVOENJE INSTALACIJA
09
bukanje
U tradiciji se nisu bukale unutranjosti kuina, znai prostorija s
ognjitem a to je i logino jer je unutranjost u skoro vrijeme bila
zacrnjena od dima.
Nisu bukane ni konobe (vinice) ali su se omazivale (bijelile) vapnenim mlijekom. Jedno je bilo radi dezinfekcije a drugo radi svjetla jer
je na konobi inae bio tek pokoji prozoroi vie radi izmjene zraka
nego radi svjetla.
Meutim, prostorije u kojima se boravilo (tineli, tineje, sale) i sobe
u kojima se spavalo nastojalo se obukati (inkartati). To je logino
jer je ovjek iz ovoga kraja bio okruen kamenom i on je u svojem
domu htio imati malo prisniji (finiji) ambijent.
Dananji, naroito urbani ovjek kao i onaj potencijalni gost iz svi-
jeta otuen od prirodnih materijala preferira kamen i

u interieru, dnevnom boravku, spavaoj sobi. U praksi
kojom se nastoji ugoditi gostima tu ima pretjerivanja
naroito kada su u pitanju loe fugirani kameni zidovi pa
to ostavlja dojam pilje, pa tu treba biti oprezan. Kombinacijom jedan do najvie dva zida da budu prezentirani
u kamenu a ostali bukani postie se bolji dojam.
Primjereniji nain bukanja unutarnjih prostorija starih
kamenih kua je bez izravnavanja i glatkih ploha, tj bukanja u dva sloja (gruba +likadina) s faama i ravnjaom,
nego bukanje naravno vapnenim mortom pod mistriju
ili fratunom pratei neravnine zida s vidljivim tragovima
alata. Da se dobije eljena boja u buku odnosno mort se
moe dodati bojila.
Uvoenje instalacija
Krovni prozori (luminari) rjea su pojava u dalmatinskom

zaleu, a ea u priobalju i na otocima, to znai da su potkrovlja rijetko sluila za stanovanje.
56
Obnova stare kamene kue pretpostavlja uvoenje

elektrine, vodovodne i kanalizacijske instalacije, kao
i grijanja. Odreena ogranienja mogu biti samo estetske naravi. To znai da se instalacije (struja, voda...)
na bukanim zidovima vode ispod buke, a na zidovima na kojima je vidljiv kamen treba paziti da vodovi ne
budu na eksponiranim mjestima.
to se grijanja tie, centralno grijanje radijatorima nije
nikakav problem bez obzira na vrstu goriva. Kada je
rije o ruralnom podruju, logino je oekivati da to
bude s loenjem na drva. To podrazumijeva dimnjak
koji tradicijska kamena kua nije poznavala. Najbolje je
da on u dijelu koji izlazi iz krova bude obukan i s jednostavnim zavretkom.
57
B1
POKUSTVO
10
Pokustvo
U domainstvima dalmatinskog zalea namjetaj i pokustvo su bili skromniji od onog na
priobalju i otocima koje je bilo pod utjecajem
graanske tradicije. Dijelom su ih izraivali seljaci sami, a veinom su ih kupovali na sajmovima (dernecima). Radi se uglavnom o predmetima svakodnevne upotrebe ali je bilo i predmeta
za ukraavanje prostora u kojima se boravilo.
Mnogo je imbenika koji su utjecali na gubitak
golemoga broja pokretne etnografske grae u
kojoj se oituju osnovna regionalna obiljeja.
Modernizacijom ivota na selu sve su manje u
uporabi tradicijski predmeti, a kuhinjski i sobni
mobilijar seoskih majstora zamijenjen je industrijskim.
58
Kuhinje, kuine u jadranskoj su zoni bile gotovo istovjetno opremljene.

Ognjite je centralno mjesto u kuhinji, oko njega su razni stolii (kamlii)
i klupe. Stolii tronoci (kamlii) jednostavne su grae, od njih se poslije
razvijaju stolice (katrige) s naslonima koji su ukraavani rezbarijama, a
bogatstvo rezbarenja oitovalo se u umijeu njihovih domaih majstora.
Klupe od tesane daske razvijaju se u stolarski obraenu klupu s naslonom
na kojemu su rezbareni ukrasi. Stolovi su bili niski, okrugli zvani sinije ili
stolice, najee objeeni na zid, a postavljali bi se posred kuhinje u vrijeme obroka. Tek poslije se stolarski izrauju stolovi s ladicama.
Posude za kuhanje ili su na policama (kancije) ili u kredencu. Zemljana
ili eljezna peka, ripnja, ispod koje se pekao kruh te brutulin za prenje
kave uvijek su bili u blizini ognjita, kao i gradele za prenje ribe ili mesa.
Pomagala za poticanje vatre - maice, mulete, lopatica - krevanac za
zgrtanje ara i prijeklad (priklad, zaklad) za naslanjanje drva neizostavni
su dio inventara oko ognjita. Kameno pilo, kaf, pod prozorom sluilo je
za pranje posua.
Predmeti kunog inventara i posoblja dragocjeno su kulturno bogatstvo

i stoga se preporuuje
sauvati ga i koristiti se
njime u opremanju adaptiranih tradicijskih graevina te ga iskoristiti za dananje potrebe stanovanja ili za turistike potrebe. To vie to se u
zadnjem desetljeu nae
tradicijsko blago nemilice
preprodaje i izvozi.
Ako je kua namijenjena za turizam, konoba , uz gospodarsku ulogu, moe biti atraktivan prostor za degustaciju hrane i pia - kuaonica!
Sobe, kamare u razvijenijim su kamenim kuama opremane namjetajem domaih majstora.
Uz postelje su najee noni ormarii (kambelini) i kolijevke za djecu, a uz zidove krinje za
robu. Jednostavnije, starije krinje bile su izraene od tesanih dasaka s rezbarenim ukrasima.
Kasniji, stolarski proizvodi od piljenih su dasaka. Uz obalu je uvijek bio namjetaj kvalitetnije,
stolarske izradbe. Roba se spremala u niske ormare, boro, s ladicama, kreveti su bili s visokim
rezbarenim uzglavljima, a stolovi i police stilski oblikovani.
Ako se kuanstvo bavi turizmom, preporuujemo zidove ukrasiti slikama ili fotografijama zanimljivih detalja kulturne i prirodne batine okolice, prizora iz tradicijskog ivota,
obiteljskim fotografijama.
Na vidno je mjesto dobro istaknuti i geografska kartu kraja/regije za snalaenje i orijentaciju posjetitelja, kao i turistike broure i promidbeni materijal ireg podruja i samog
kuanstva.
59
U kamenim kuama dalmatinskog zalea,

koje su skromnije grae i izgleda, najee
je do danas zadrano nisko ognjite s inventarom i skromnim namjetajem te je pri obnovi takvih kua dobro poneto, ako ne i sve,
sauvati.
U takvim je kuama ve odavno u uporabi

suvremeniji namjetaj, a uz zadrano ognjite rabi se bijela tehnika. Stoga potujmo
i dananju uporabu staroga i novoga.
Ne odbacujmo tradicijske predmete, nego ih
upotrebljavajmo u obnovljenim tradicijskim
kuama bilo da one slue za stanovanje ili
za turistiku namjenu.
Neprimjereno je predmete iz gospodarstva (to je est sluaj) rabiti za dekoraciju stambenih prostorija, kao npr. jaram
u dnevnoj sobi, kota zaprenih kola kao
luster.
Stambeni prostor nije potrebno pretvarati
u muzej i pretrpavati ga tradicijskim predmetima. Ako je kua u turistikoj funkciji, postoji opasnost od krae ili unitenja
takvih predmeta. Posjedujete li ih znatnu
koliinu, obratite se strunjacima koji e
vas savjetovati kako ih uvati i koristiti se
njima.
B1
POKUSTVO
10
UREENJE DVORITA/OKUNICE
11
Ureenje dvorita/okunice
Ureenje dvorita/okunice (i eventualno drugih zgrada) vano je izvesti primjereno tradiciji kraja i,
ponovit emo, ne izmiljati neto
nevieno ili kopirati neto vieno u drugim regijama Hrvatske ili
u inozemstvu. Treba nastojati da
se sauva i obnovi sav postojei
dvorini namjetaj (ali oien od
svih nespretnih intervencija - beton,
betonski blok i sl.).
Premda tradicija, osobito u podrujima koja oskudijevaju vodom, osim
uvarkue i loze ne poznaje uzgoj
ukrasnoga bilja - preporua se uzgoj
zelenila u dvorinom prostoru jer e
i domaima ali i gostima biti puno
ugodnije.
Ureenje kue i njezine unutranjosti treba

realizirati primjereno tradiciji kraja, a nikako
ne izmiljati novu modu ili kopirati vieno
u drugim regijama Hrvatske ili u inozemstvu.
Ouvanjem autentine batine i seoske

kulture ivot na selu bit e kvalitetniji
i privlaniji kako njegovim stanovnicima
tako i posjetiteljima.
60
61
KAKO DO
DOBRIH REZULTATA
C
62
63
U posljednjih petnaestak godina na podruju dalmatinskog zalea

ureeno je i obnovljeno nekoliko desetka starih kamenih kua (od
pojedinanih do sklopova jednoga domainstva) s nakanom bavljenja seoskim turizmom. Nije to nekakv znaajan broj ili koliina, ali je
ipak ona kritina masa i ujedno i pravi trenutak za izdavanje ovoga
prirunika, to znai da se na primjerima dobre i loe prakse moe
najbolje pokazati gdje smo, to je dobro, a to nije i kako dalje... A
praksa je takva da ima dobrih i manje dobrih, tipinih poetnikih
lutanja. I greke mogu biti od koristi, prema onoj izreci da se na
grekama ui, to je velika istina. I u Istri, gdje se s obnovom tradicijske batine poelo ranije, radile su se sline greke, a danas su na
tom planu postignuti zavidni struni i estetski standardi.
U uvodnom je dijelu reeno da graditeljstvo i ostale ovjekove
tvorbe u krajoliku ine identitet jednoga kraja, to je glavna sastavnica onoga to smatramo zaviajem, a same tvorbe kulturnom
batinom. Kako je batina posljedica spleta prirodnih i drutvenih
imbenika na jednome podruju bez ikakve mogunosti da su na
dvama mjestima na svijetu bili potpuno jednaki, tako je i identitet
svakog podruja (zaviaja) uvijek jedinstven (endemian). Zato u dananjemu, globaliziranom svijetu identitet znai resurs, potencijal, a
kulturna batina zlatnu polugu razvoja. Navodimo ovo kao obrazloenje onoga za to se struka zalae, a ovaj prirunik promovira, a to
je da svaku vrijednu staru tradicijsku kamenu kuu treba respektirati, uvati u to izvornijemu stanju, uz neporecivo potrebne prilagodbe koje omoguuju suvremeni komfor.
inimo to prije svega radi sebe samih, stvarajui ambijente poeljne za ljudski ivot, a onda i za druge (turiste) kojima e krai boravak biti doivljaj i nova spoznaja.
Ljudi zbog nekih razloga imaju potrebu korigirati, mijenjati dobru
tradicijsku praksu smatrajui je valjda siromanom, pa time inferiornom u usporedbi s nekima drugima pa je obino to to uine u
vrijednosnome smislu loije od postojeega, tradicijskoga. Vjeanjem kotaa zaprenih kola nagdje na istaknutom mjestu na vanjtini kue proteklih desetljea (vie na kontinentu nego na jadranskom podruju) smatrano je dostatnim za pokazivanje odreenoga
statusa u smislu da ta obitelj cijeni tradiciju i sve ono to je s time
povezano.
64
KAKO DO DOBRIH REZULTATA OBNOVE/GRADNJE
C1
SAVJETI I PRIMJERI IZ PRAKSE
01
Oblaenje u kamen
U posljednje vrijeme na jadranskom (kamenom) podruju oblaganje kame- Neprimjereni naini oblaganja kamenom
nom svega i svaega, na neprihvatljiv nain, smatra se pak rjeenjem za
ugoaj ambijenta.
Ponovit emo ovdje naela za postupanja pri sanaciji i

obnovi starih kamenih kua ali ovdje s obrazloenjem.
ne izmiljati tradiciju
ne kopirati tradicije drugih sredina i kultura
ne prilagoavati tradicijske graevine novim sadrajima nego sadraj prilagoavati postojeem
prostoru
upotrebljavati prirodne materijale koji su se i ranije upotrebljevali
U dosadanjoj su praksi vidljiva rjeenja preuzeta iz drugih hrvatskih regija

(npr. Istre). Na seoski turizam u Istri u mnogoemu se moemo ugledati, ali
ne i preuzimati (kopirati) graditeljska rjeenja, forme, detalje i materijale, a
napose ne one koji su i u Istri preuzeti iz nekih talijanskih regija. Ima zatim
sluajeva da stare kamene kue kupe ljudi iz kontinentalne Hrvatske, kao
i oni iz inozemstva (to samo po sebi nije prijeporno) pa u obnovi primjenjuju neka rjeenja iz svoje sredine neprimjerena kamenoj kui. I, to je
najgore, neka takva (neprimjerena) rjeenja, a ljudima vjerojatno privlana,
nekritiki se primjenjuju. Na taj se nain tradicija, posebnost i zaviaj razvodnjavaju i to nije dobro. Bukovica ja Bukovica, Zagora je Zagora, Konavle su Konavle i neprihvatljiva su mijeanja jedne s drugom i ovih, srodnih
tradicija, a kamoli s treima i etvrtima.
?
?
65
Kuina (vatrenica) - nekada glavna kuna prostorija, danas to

vie nije. Nakon to je desetljeima bila tek povremeno upotrebljavana i zaputena svaki e je domain koji kani obnoviti svoje kuanstvo (stare kue) respektirati i ukljuiti u obnovu. Ona
je sa svojim ureajima toliko elementarna da nikakve zahvate,
osim nunih popravaka, jednostavno - ne trpi.
Krovite i pokrov popraviti, a ako je potrebno i rekonstruirati (zamijeniti), ali uvijek istim ili slinim materijalima (drvena
graa - oblice, letve - raspolovljeni jasen, pokrov kakav je bio,
ako je od kamenih ploa, potovati slog).
Strop od pletera (lisu) opraviti ili rekonstruirati ako je
postojao.
Kuina u Veliu kod Trilja

najouvanija i namjetajem najraskonija kuina u ovome kraju.
C1
01
Komin (ognjite) se moe popraviti ali gdje je bilo nisko treba ostati nisko. Moe se popraviti ili rekonstruirati itav pod u matarijalu od kojega je bio (obino od nepravilnih
kamenih ploa).
U kuini niti je potrebno niti se moe oekivati odreeni komfor. Jedino na otvorenom ognjitu vatra uz toplinu daje i svjetlost, oivljava matu. Bilo kakva toplinska
izolacija kuine je izlina. Upitna je potreba ostakljivanja kojega malog prozoria koji
su obino imali unutarnji drveni kapak. Pucketanje vatre i fijukanje bure u zimskim
veerima jedinstven je ugoaj koji se moe doivjeti u kuini. Uz tradicijski niski namjetaj kao to su tronoci, sinija (niski stol za blagovanje - okrugli ili pravokutni), katrige i ostali tradicijski inventar u kuini u novim uvjetima, ovisno o prostoru, moe
biti i stol sa stolicama. Dim koji se s ognjita slobodno die u potkrovlje ima svoje lice i
nalije, tj. moe stvarati ugodu, ali i neugodu. Ako ga se eli kontrolirano odvesti iznad
komina, moe se izvesti jednostavna napa od daske ili pletera, kakvih je u ovim krajevima ipak bilo. Bio bi to mali prilog komforu.
Napa za odvod dima nad kominom

rijetka je naprava u ovome kraju, ali
se ipak susree.
Dakako, nae se dananje poimanje
kuhinje ozbiljno razlikuje od opisane
kuine. Stoga, poglavito u kuanstvima koja se bave turizmom, tamo
gdje je sauvana kuina, u pravilu
zatiemo neku niu ili kakvu pregradu - ak zasebnu prostoriju - gdje je
smjetena suvremena kuhinja s pripadajuim aparatima, to, ukoliko
je realizirano s mjerom, moe biti
dobro rjeenje.
66
67
Preputanje roenica (rogova) na strehama kontinentalni je motiv, dok je u

Dalmaciji (i u Sredozemlju
openito) netradicijski, nelogino i neprihvatljivo.
Jednostreni je krov (u
prvome planu) upitan, a
usto preblag za pokrov
koji je upotrijebljen.
Krovita
I u dalmatinskom zaleu, gdje u prirodi nije

bilo kamenih ploa pa
se pokrivalo drugim materijalima, nije bilo nikakva prepusta krova na
zabatima.
Postoje jo neke loe prakse vezane za krovita, bilo da se radi o obnovi starih kua ili o novogradnjama koje se grade kamenom, u duhu
tradicije.
Jedna je preputanje roenica na strehi, to
je kontinentalni motiv, a nikako mediteranski.
Streha je tipian primjer kako su u tradicijskome
Geneza (nastanak) prepusta na zabatima (somiima, lastavicama) je

pri pokrivanju kamenom
ploom. Sljeme je pokriveno kupom kanalicom,
Nagibi krovnih ploha pri
strehama su malo ublaeni, to krovu daje mekou i arm.
68
Postoji praksa da se na kuinama ili drugim

kuama krov obnavlja tako da se postojee
krovite skida, izvode kose armiranobetonske ploe i na njih polae pokrov, od kamenih
ploa ili kupe kanalice, crijepa, svejedno. Radi
ugoaja, tj. podgleda ispod tih ploa izvode se
roenice. Takva je praksa kriva i neprihvatljiva. Beton je kao materijal dobar, podatan, i bez
njega je graditeljstvo u zadnjih stotinjak godina nezamislivo. Oito je time u narodu zadobio
veliko povjerenje. No, u ovom sluaju, izvoenja kosih armiranobetonskih ploa znai veliko
optereenje za kamene zidove, paronepropusnost prostora itd., rijeju, nedopustivo.
Ublaenje nagiba pri strehi

nastalo je zbog konstrukcijskih razloga (debljine zida i
sustava krovita).
C1
01
graditeljstvu funkcionalni razlozi formirali estetsku dimenziju. U

kontinentalnoj Hrvatskoj za gradnju kua upotrebljavali su se
drvo, zemlja, erpi (prisna cigla), kanat..., sve materijali osjetljivi
na kiu, odnosno moenje. Izboena streha u podneblju gdje kia
pada uglavnom mirno (rjee s vjetrom) titi zidove od moenja. Na
mediteranu pak, gdje kameni zid nije toliko osjetljiv na moenje,
a kako kia veinom pada koso s vjetrom, ni vei istak strehe ne
bi sprijeio moenje zida. Tako su se formirale tradicije. Zbog tog
razloga, dakle razloga iste logike, preputanje roenica krovita
kamene kue (bilo stare ili nove) nelogino je i neprihvatljivo.
?
Druga je vezana za strehu, ali i za prepuste (istake) krovnih ploha
na zabatima (somiima, lastavicama), a u vezi je s upotrebom betona. Prepusti krovnih ploha na somiima posljedica su pokrova
od kamenih ploa kako bi se prevladao osjetljivi spoj krovne plohe
i zida. To je bio razlog za prepust, a ne eventualna zatita zabatnog zida (trokuta) od moenja. Na cijelome jadranskom podruju, (pa ponegdje i u dalmatinskom zaleu) gdje u prirodi nije bilo
kamenih ploa, nego se pokrivalo kupom kanalicom ili crijepom,
takvih prepusta nije bilo. U posljednje vrijeme postoji tendencija da
se ti prepusti izvode u betonu i posebno naglaavaju (poveavaju i
podebljavaju), a isto tako i strehe, to je nepotrebno i - runo.
Krovni pokrovi
Slina je situacija i s upotrebom crijepa, ukljuujui i kupu
kanalicu. Postoji tendencija da se stare kue, kao i novosagraene, pokrivaju pokrovima tamnih tonova (uvoznih), koji
su potpuno inkompatibilni ne samo s naom nego i sa svakom tradicijom. U ovim se krajevima ve stotinu godina kao
pokrov pojavljuje crijep, uglavnom utoreni (tlaeni) crijep,
a sporadino i kupa kanalica, opekarski proizvodi crvenkastonaranaste boje kakvi su se udomaili u tradiciji. Stoga je upotrebljavati danas nekakve druge, po boji i oblicima
drukije, nelogino i prava je teta.
Na manjem krovitu (dolje desno) upotrijebljena je stara

kupa kanalica (to je dobro) dok je na ostalom krovitu
(dolje lijevo) crijep s umjetnom patinom to nije dobro.
?
69
Isticanje i prenaglaavanja prozorskih okvira (tonom i veliinom) postaje trend, to nema uporita u tradiciji i ljepoti.
I u tradiciji su se ugraivale metalne

ograde, dodue, reducirane, jer je to u
prolosti za seljaka bio izdatak. Bolje ih je
slijediti nego ugraivati stilske (lijevo).
Ograde
Stube
Kamene stube znaju biti oteene. Preporuuje se oteeni dio zamijeniti masivnim kamenom, a nikako oblagati ga
kamenim ploama.
?
70
Upozorit emo na jo jedan lo trend, a to su prozori

kvadratina formata, pa i udvostrueni uokvireni naglaeno bijelim strojno obraenim (tokanim) okvirima (doprozornicima), to se doima udnim i nije
obiljeje ovog podneblja. Takvo to tradicija ne poznaje. Istina je da pravilni, finije klesani kameni okviri (erte) ulaze i u narodno graditeljstvo potkraj 19. st.,
a u dubrovakom kraju (zbog razloga koji su objanjeni u uvodu) i ranije, i oni su bili od iste vrste runo obraivanog kamena. Razumljivo je da su danas
u financijskome smislu najpovoljniji strojno obraeni
kameni okviri, ali format i udvostruivanje nemaju
nikakva pa ni estetskog opravdanja. Prava je teta da se, kada se gradi kamena kua (pa makar i
vanjsko lice u kamenu), doprozornici i dovratnici (bar
ponegdje) ne izvedu (ozidaju) na tradicijski nain, to
je i pokazano u prvom poglavlju ovoga prirunika.
C1
01
Postoji zatim sklonost da se ovakve

dogradnje grade u suhozidu (valjda
se smatra romantinim motivom ili
to zie asocira na starost). Istina
je da su se u prolosti neke manje
gospodarske zgradice zidale u
suho, ali kue za ivot i rad nikada pa makar kako bile skromne.
Kameni suhozid ima svoje mjesto
u ruralnome prostoru, u pejzau,
u ogradama vrtova, podzidima, bunjama, ogradama dvorita...
Nije dobro u seoski ambijent unositi urbane (gradske) elemente. Uzet

emo primjer eljeznih stilskih ograda, bilo dvorinih bilo na samim
kuama (sularima). U prolosti su bile rijetke i bile su jednostavne. Sulari
su znali biti i bez ograda, no u novim uvjetima ograde moraju postojati zbog sigurnosnih razloga, to zahtijevaju i propisi. Mogu biti dakako,
metalne, ali jednostavne, za to imamo primjera i u tradiciji.
Poljske kuice (emeri) zastupljene su u dijelu dalmatinskoga zalea, a graene su u suhozidu.
?
Graditelj ove kamene kue vjerojatno je imao dobre nakane. No
neprimjerenom uporabom kamena (zidovi oblijepljeni nepravilnim kamenim ploama na nain koji se izvodi na podovima,
stupovi nadstrenice u suhozidu) nije postignut eljeni rezultat.
?
Slino je i s upotrebom ciklopskog (poligonalnog) sloga kamenog zia i na ogradama i na samim graevinama. Taj se slog
upotrebljava na tehnikim graevinama (ceste, mostovi...), dok
je ruralnom ambijentu potpuno stran i ne treba ga koristiti.
71
I jo malo prakse
ini se da se u kuanstvima koja se bave seoskim turizmom izletnikog tipa
ili kao kuaonice vina pojavljuje problem smjetaja veega broja gostiju (2,
3 ili vie autobusa). Jasno je da nijedna tradicijska kua nema takav kapacitet. Maksimalno se moe smjestiti 40-ak osoba kada je rije o tipinoj kui
katnici, i to u nekadanjoj konobi kada je ona bila u cijelom suterenu kue.
Ima sluajeva da se taj problem rjeava tako da se grade posebne kamene
graevine koje su zapravo hale koje ni s tradicijom ni s arhitekturom nemaju
mnogo veze.
Prostor za prihvat veega broja gostiju na otvorenom prostoru, dakle u sezoni (toplom dijelu godine), rjeava se izgradnjom nadstrenica. To je novi
motiv u ruralnom ambijentu pa je vano kako izgleda. No ipak se preporuuje
prirodniji nain gradnje sjenice, tj. pod hladom loze ili koje druge adekvatne
biljke (brljan, divlja loza...). Konstrukcija ne mora biti zahtjevna: od drvenih
oblica, metalna ili u kombinaciji, a moe i s kamenim stupovima...
Nadstrenica za smjetaj (u sezoni) veega broja gostiju nego to je to mogue u samoj kui (Kuaonica vina Buljan u Zmijavcima).
este su situacije da je na starim kamenim kuama, odnosno sklopovima,

ako se u njima ivjelo u posljednjih nekoliko desetljea, dolo do promjena,
dogradnji, nadogradnji, preinaka..., to je
najee znailo devastaciju stare kue,
odnosno njezine vrijednosti.
Takva situacija ne bi trebala obeshrabriti.
Vano je ispravno postupati pri ureenja
staroga dijela kue, odnosno kompleksa, a onaj, noviji, eventualno nagrujui,
popraviti koliko se moe. Ako je rije o
betonskim zidovima, esto e biti bolje
obukati ih nego ih nekritino oblagati
nepravilnim kamenim ploama (kao na
podovima), to se esto ini, a loe je i
neprihvatljivo.
C1
01
?
Dalmatinsko etnoselo Solaris
?
Ako gdje postoji pokrov od valovitih salonitnih ploa (eternit), mora ga se zamijeniti.
Ovo su samo natuknice, a recepata nema.
72
Prijenos drvenih tradicijskih kua u kontinentalnoj Hrvatskoj bio je esta pojava. Prenosili su se i spomenici
kultrure u kamenu, a najei su razlozi bili izgradnja akumulacijskih jezera. Graevine su razlagane, kamenje obiljeavano i na novome mjestu slagano.
Ovo to je izgraeno unutar kompleksa Solarisa u ibeniku
pod nazivom Dalmatinsko etno selo specifian je sluaj.
Dopremljenim kamenom starih seoskih kua izgraene su
izmiljene kue s elementima i detaljima koji nemaju veze s
tradicijskim graditeljstvom. Svatko ima pravo izgraditi ono
to smatra atraktivnim za svoje goste uz potovanje procedure mjerodavnih tijela za poslove graditeljstva, ali svi oni
koji kane urediti svoje stare kue trebaju znati da ovakvo
to nije na tragu uvanja i njegovanja kulturne batine.
73
KAKO GRADITI U TRADICIJSKOM AMBIJENTU?

est je sluaj da staru kuu, odnosno sklop starih kua koji se
eli urediti za novu namjenu, odreenu djelatnost, stanovanje,
za ivot openito pa time i za bavljenje seoskim turizmom treba
poveati (dograditi, nadograditi...) pa i sagraditi novu graevinu.
To je i praksa pokazala. Tradicijska je kua u prolosti bila organika, mijenjala se, dograivala i nadograivala (u visinu), to
je i danas itljivo na mnogim zabatima (somiima). Po logici stvari, tako bi se moglo nastavljati i danas, na onaj nain kako se
(danas) gradi u ruralnim prostorima, a to nije dobro. U prolosti, sve do sredine 20. st., dok jo traje tradicijska misao, barata
se istim ili gotovo istim materijalima i tehnikama gradnje pa je
staro i novo bivalo usklaeno u materijalima i oblicima.
Praksa je iskristalizirala prihvatljiv nain dogradnje uz staru
kamenu kuu ili pokraj nje tako da se oponaa tradicija (replika,
citat, kopija, kompilacija...), tj. da se i u materijalima i u oblicima gradi po uzoru na tradicijsko graditeljstvo, ali uz sadraje
i unutarnje ureenje koje odgovara novim potrebama kako se
ureuju i same stare kue.
Kameno zie, odnosno njegovo vanjsko lice u tome je kljuni
motiv. Ispravno je koristiti se kamenom iz toga kraja, njegovom
obradom i, to je najvanije - slogom. Vana je zatim obrada
sljubnica (fugiranje), kao i upotreba (i za zidanje i za fugiranje)
iskljuivo vapnenog morta. Nikakav pa ni bijeli cement ne dolazi
u obzir. to se same tehnike izvoenja zida tie, najbolje bi ga
bilo izvoditi na klasian nain, tj. zidanjem, a to znai u debljini
do 50-ak cm. Takav je nain i najskuplji pa je prihvatljiv i drugi
nain, tj. kompozitni zid, zid s vanjskim licem zidanim kamenom,
dok je s unutarnje strane beton (zid u jednostranoj oplati) ili
opeka, to je termiki bolje. U ovom, drugom sluaju preporuuje se puna opeka u irini od 25 cm, radi homogenosti zida. Za
sve ostalo preporuuju se savjeti koji su dani u prethodnim poglavljima u vezi sa starom kue, kao to su vrata i prozori njihovi formati, krovovi i krovni pokrovi, strehe, prepusti krovnih
ploha na zabatnim zidovima,... itd., da ih ovdje ne ponavljamo.
74
C1
KAKO GRADITI U TRADICIJSKOM AMBIJENTU
02
Park prirode Vransko jezero

Vidikovac Kamenjak
Na vidikovcu Kamenjak iznad vranskog jezera odakle se prua jedinstven
pogled na Vransko jezero i Kornate trebalo je sagraditi graevinu s manjim sadrajima: prostor za goste, za uvarsku
slubu i sanitarni vor. Odlueno je da
to bude interpretacija (citat, kopija...)
tradicijskog, ravnokotarskoga ruralnoga sklopa. Sklop je izgraen novim kamenom, iz oblinjeg kamenoloma, a ne
kamenom poruenih starih kua.
75
PREDUVJETI ZA REALIZACIJU PROJEKTA
C2
ZAKONSKE ODREDBE ZA OUVANJE BATINE
01
Svaka promjena stanja u prostoru provodi se u skladu s dokumentima

prostornog ureenja, prema odredbama posebnih zakona te propisa donesenih na osnovi tih zakona.
Zakonske odredbe na odgovarajui se nain primjenjuju i na novu
gradnju i na rekonstrukciju postojeih graevina (promjenu namjene,
dograivanje, nadograivanje, uklanjanje i sl.), adaptaciju (sanaciju i
dr.); vidjeti Zakon o gradnji (NN, 153/13.) i Zakon o prostornom ureenju
(NN, 153/13.).
Zahvati na podrujima koja su zatiena kao kulturna dobra i/ili
prirodna vrijednost, provode se i u skladu s odredbama Zakona o zatiti i ouvanju kulturnih dobara (NN, 69/99., 151/03.), odnosno Zakona o
zatiti prirode (NN, 70/05.).
U parku prirode i u podruju zatienoga krajolika (prema definiciji podruja integralnih prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti) doputene
su gospodarske i druge radnje koje ne ugroavaju bitna obiljejai temeljnu ulogu te ne naruavaju znaajke zbog kojih je podruje zatieno.
Ako je kulturno dobro upisano u Registar kulturnih dobara RH, za sve
radnje za koje je prema posebnom propisu obvezna lokacijska dozvola potrebno je od nadlenoga konzervatorskog odjela pribaviti posebne uvjete
zatite kulturnih dobara.
Za radnje koje bi mogle prouzroiti bilo kakve promjene na kulturnom
dobru, odnosno naruiti njegovu cjelovitost, potrebno je takoer od nadlenoga konzervatorskog odjela ishoditi prethodno odobrenje.
Za odstupanje od nekih bitnih zahtjeva za graenje na kulturnom dobru upisanom u navedeni registar potrebno je pribaviti suglasnost Ministarstva za prostorno planiranje i zatitu okolia nakon prethodno pribavljenog miljenja Ministarstva kulture.
Vano je istaknuti da na graevini upisanoj u Registar kulturnih dobara
RH radove moe izvoditi samo izvoa koji zadovoljava uvjete odreene
posebnim propisima, odnosno ima licencu za radove, koju je izdalo Ministarstvo kulture.
76
77
TURISTIKA ATRAKTIVNOST KRAJA

1. Zdrava klima
2. isti (nezagaeni) zrak, tlo i voda
3. Odsutnost buke i vibracija
4. Odsutnost potencijalnih opasnosti od elementarnih nepogoda
5. Ouvana priroda
6. Ouvano graditeljsko nasljee
7. Ouvane socio-kulturne znaajke
8. Ouvan krajobraz
9. Mogunost slobodnog kretanja turista u prostoru
10. Uvjeti za sportsku rekreaciju, razonodu i posjete znamenitostima
11. Ugostiteljski objekti, osobito s ponudom regionalnih jela
12. Dobra cestovna povezanost naselja
13. Internetska povezanost
14. Udaljenost od prve ambulante i pote (ne vea od 15 km)
15. Udaljenost od prve trgovine i gostionice (ne vea od 5 km)
Za seoski turizam izazito su pogodni sklopovi kamenih kua prizemnica jednoga
domainstva koje ine zatvoreno dvorite - tzv dvori. Ovakav tip organizacije
prostora karakteristian je za Ravne kotare, te rogozniko i primotensko zalee.
PREDUVJETI ZA REALIZACIJU PROJEKTA
C3
KAKO PREPOZNATI POTENCIJAL PROSTORA
02
upanovia dvori bi u zatvorenom prostru mogli

ugostiti 15-ak gostiju, a u
dvoritu (u hladu loze) jo
tridesetak. Jedino bi bilo
potrebno neznatno proiriti nekadanji kokoinjac
gdje bi se mogao izvesti
potreban sanitarni vor.
Kao ilustracija dobro mogu posluiti:
upanovia dvori, Oglavci

(rogozniko zalee)
Ovo su vrlo skromni (naputeni) dvori, a ine
ga jednoprostorna kua s kominom gdje
je boravila obitelj, dvije talice, kokoinjac
i kruna pe. Dvor ima dva (vee i manje)
dvorita a opasana su visokim suhozidom.
U veem dvoritu je loza. Ovaj se sklop po
svojim (malim) prostornim mogunostima
s jedne i (velikom) ednom ljepotom s druge
strane, moe koristiti (jedino) za izletniki
turizam kako je to pokazana na priloenom
projektu.
78
79
Jurlinovi dvori, Draga,

Primoten Burnji
Sklop kamenih kua prizemnica jednog domainstva, tzv dvori koje ine zatvoreno
dvorite tipiana je pojava u primotenskom
i rogoznikom zaleu. Jurlinovi dvori su primjerak veih, bogatijih dvora. Ureeni su
za seoski turizam. Graditeljski su bili relativno dobro sauvani osim to je nad tinejom,
(glavnom kunom prostorijom gdje su se primali gosti a gdje je obitelj boravila i blagovala
u toplijem razdoblju godine) jo prije II svjetskog rata uklonjen krov i izvedena ravna arm.
bet. ploa. Bilo je to iz potrebe za suenjem
smokava i bajama. Prilikom ureenja vraen
je krov u prvobitno stanje, pokriven kamenim
ploama. Na drugim kuama vreni su (manji)
sanacioni radovi, kao to je zamjena trule krovne grae, preslagivanje i omazivanje pokrova od kamenih ploa itd.
80
DOBRO REALIZIRANI PROJEKTI
C3
UVAAVANJEM SVIH PARAMETARA DO USPJEHA
01
Izvorno se i danas, u novim prilikama koristi kuina gdje se pripravljaju odreena jela, konoba gdje se uvaju vino i maslinovo
ulje a tineja slui za posluivanje gostiju. Jedna spavaa soba
prezentirana je u izvornom obliku (sa starim namjetajem), a u
dvije prostorije koje su bile namijenjene gospodarstvu izloeni su
etnografski predmeti koji su se koristili u prolosti. Budui da je
vlasnik sveenik, jedna prostorija (izvorno spavaa soba) pretvorena je u kapelu, to je specifinost ovih dvora.
81
C4
01
Ranjevia dvori
Polaa (Benkovac)
Bilo je to veliko i za ono doba bogato kuanstvo s
reprezentativnim kamenim kuama opasanima visokom ogradom s dvoritem - avlijom. U prolosti je
ovaj kompleks bio pojam za neto veliko. Kompleks
je obnovljen i ureen i radi kao prvi difuzni hotel u
sastavu Hotelsko-ugostiteljskog poduzea Ilirija d. d.
iz Biograda. U kompleksu su tri apartmana s ukupno
14 kreveta, 55 mjesta za posluivanje hrane u trima
odvojenim prostorijama te oko 150 mjesta na otvorenom prostoru (dvoritu). Kompleks je obnovljen u balansu starog i novog. Izgraen je i bazen veliine 50
m2, a na parceli iza postojeega kompleksa planiraju
se izgraditi novi apartmani, to je potpuno prihvatljivo uz uvjet da arhitektonski budu u dobroj korelaciji
sa starim (postojeim) kompleksom.
82
83
C4
01
Varo
Starigrad Paklenica
Poetak obnove kompleksa
U zaselku kiljci-Dadii kod Starigrada Paklenice i ulaza u

Nacionalni park Paklenica ureen je ruevni podvelebitski
seoski kompleks kua koje su nastale sredinom 19. st. U sobama, apartmanima i studio apartmanu ima 12 kreveta, u
prizemljima su dvije kuhinje s blagovaonicama i ostalim pomonim prostorijama. Ovaj uzorno obnovljeni (rekonstruirani) i za novu namjenu ureeni seljaki kompleks djeluje
u sastavu ugostiteljskog obrta Marasovi kao depadansa
hotela Rajna na na Jadranskoj magistrali u Starigradu
Paklenici.
Zaselak kopljanci
Radoi
kopljanci su zaselak u Radoiu u katelanskoj zagori, gdje se
obitelj Boe kopljanca poela baviti seoskim turizmom (Bikijada je jedna od prvih manifestacija koju organizira spomenuta
obitelj). Prvo je obnovljena jedna kua za posluivanje gostiju pa
se krenulo dalje. Od dvadesetak kua u selu do sada ih je obnovljeno vie od polovice. Za posluivanje gostiju slue tri prostorije (kuina, konoba, punica), izloena je etnografska zbirka
s narodnim nonjama i uporabnim predmetima kraja i za sada
apartman s trima leajevima. U planu je obnova ostalih kua u
zaselku u kojima e se urediti apartmani za ukupno 15-ak osoba. Ovo je zasad jedinstven i poeljan koncept obnove tradicijske
batine. kopljanci su mali zaselak, stanovnitvo se iselilo, a uz
poduzetniku ivi jo samo jedna obitelj. I to je dobro da zaselak
nije lien seoskog ivota.
84
85
86
C4
DOGRADITI NOVO NA TRAGU TRADICIJE
02
Kameni dvori
Lovorno, Konavle
Kua za odmor Marina apina

Zmijavci (Imotski)
Lovorno je u Gornjoj bandi

Kovanavla. Obitelj se bavi poljoprivredom, vinogradarstvom
i maslinarstvom te izradom suvenira. Za potrebe agroturizma
obnovljena je stara kua (u prvom planu). Uz nju je dograena
volta (sular) nova kua, te bazen i zgradica s pomonim prostorima. Dograene graevine su
u tradicijskom i harmoninom
odnosu.
Dobro obnovljen sklop starih kamenih kua. Pred

ulaznim je vratima izveden novi trijem. Fugiranje je primjereno. Pokrov novi, opekarski proizvod. Kameno zie u dvoritu, nadstrenica (pergola) i kruna gusterne takoer solidno izvedeni.
87
Pitanje kako danas graditi u ruralnom prostoru aktualno je i trebalo bi biti tema prostorne, odnosno
graditeljske regulative i struke prije
negoli ovog prirunika.
Zakonodavstvo nekih regija i drava regulira to pitanje, dok se u
nas u tome smislu propisuje prostornim planovima, za to se ne
moe rei da postie neke rezultate. Ruralni je prostor desetljeima bio potpuno zapostavljen, a
rurizam kao disciplina koja se bavi
planiranjem ruralnih prostora potpuno je zanemaren. Gradilo se i
gradi se loe. To se najvie odrazilo (negativno) na podruja u kojima je gradnja bila najintenzivnija,
a to je priobalje. U zaleu je nova
gradnja bila manjeg intenziteta i to
mu je sada odreena prednost.
88
C4
KAKO DANAS GRADITI U RURALNOM PROSTORU
03
Razlog da se na kraju ovoga prirunika potie ova tema jest spoznaja da loa
nova gradnja (kakva je ova, dosadanja)
dugorono devastira i batinu i prostor i
identitet, a to znai i ovjeka samog. Obrnuto, kvalitetna gradnja uva i batinu
(obogauje) i prostor i ovjeka, a to je
gradnja na tradicijskome tragu. To je
gradnja koja, najkrae reeno, respektira
i uvaava potrebe i specifinosti suvremenog ivota i rada na selu, suvremene
materijale, komfor. S druge strane, koristi se iskustvima batine koja su nastala
iz onoga konstantnog, nepromjenjivog
spektra kao to su pejza, reljef, geologija, klima..., pridrava se ekolokih principa, reklo bi se, onoga najplemenitijeg
to smo batinili iz tradicije: ne zauzimati
plodno tlo, paziti na insolaciju, graditi racionalno, ne graditi preko stvarnih potreba obitelji, ne graditi uz ceste i putove, na
vjetrometini...
Ne oekuje se da kua na tradicijskome
tragu bude graena kamenom, ali ni ta
mogunost nije iskljuena ako netko za to
ima volju i mogunost. To je i kua graena suvremenim materijalima (blok-opeka

danas je najpovoljnija), bukana u vanjtini. Organizacija prostora u kui bit e
drukija nego to je to bilo u prolosti. Ne
treba oekivati da bi netko, pa makar to
bilo u stoarskome kraju, u suterenu kue
katnice imao talu, a pitanje je bi li i konobu itd. No ona e biti drukija nego u gradu. Nepotrebni su primjerice balkoni (ivot na selu umnogome se odigrava vani
na dvoritu), a o trokrilnim prozorima da
i ne govorimo. Kada je o prozoru rije,
glede njegove veliine, moe se rei da se
danas u odnosu prema prolosti promijenilo samo to da staklo vie nije skupo pa
bar, to se toga tie, prozor moe biti neto vei, naravno, ako je potrebno, a je li
potrebno, upitno je. Ne koristiti se idejom
sulara (balature) bila bi prava teta. Ono
to je izneseno u III. poglavlju glede krovova, pokrova, streha, prepusta na zabatima... neka bude inicijacija za temu gradnje
na tradicijskom tragu, kojom e se struka
i drutvo morati pozabaviti.
89
ZATO SEOSKI TURIZAM?
D
90
91
Onaj tko posjeduje

staru batinu, koja je
ostala od predaka, mora
je obraivati i uivati
i od nje ivjeti.
A nije asno da je
potrati i potroi bez
velike nevolje, ve
kako nalae stari zakon i
obiaj, da je ondje ostavi
gdje je i naao.
92
Jadan od stratekih ciljeva hrvatskoga turizma jeste razvoj

turizma u ruralnom podruju s ciljem ravnomjernijeg regionalnog
razvoja, motiviranja mladih za ostanak na selu kroz samozapoljavanje, poticanje proizvodnje organske hrane i autohtonih
proizvoda i njihov plasman kroz turistiku infrastrukturu.
Pri tome je seoski turizam znaajan imbenik u aktivaciji i
odrivom razvoju ruralnih podruja koji pomae ouvanju lokalnog identiteta, tradicije i obiaja, titi okoli, jaa autohtonu,
tradicijsku i ekoloku proizvodnju te pomae razvoju ruralnih krajeva na osnovu odrivog razvoja.
Zanimanje za bavljenje seoskim turizmom u stalnom je porastu s obzirom na atraktivnost ruralnih predjela koju ine bogati prirodni fenomeni, jo uvijek specifian nain ivota, raznovrsnost hrane i obiaji. Velika je potreba za ouvanjem takvih
predjela. Nastoji se poticati stanovnitvo da se zadre na svojim
tradicijskim imanjima te im omoguiti jedan nain prihodovanja
kroz turistike usluge i ouvanje izvornih usluga i proizvoda.
Svako gospodarstvo, koje svoje usluge i proizvode bazira na
kvaliteti i autentinosti, individualnom pristupu i kreativnosti,
moe oekivati dobru prou na tritu kreiranjem ponuda za drugaiji odmor.
U dananje vrijeme stresa, strke, nedostatka vremena za sebe
i pomanjkanja kvalitetnih aktivnosti, seoski turizam predstavlja
odlinu mogunost bijega iz takve stresom optereene svakodnevnice, te daje mogunost provoenja ugodnog odmora koji
pobuuje nostalgiju za vremenima naih baka.
SEOSKI TURIZAM IMA BUDUNOST
D1
TO NUDI PRIRUNIK ZA BAVLJENJE SEOSKIM TURIZMOM
01
Prirunik za bavljenje seoskim turizmom 1 sadri na jednome mjestu sva znanja i korisne informacije vezane za seoski turizam, odnosno
za uspjeno voenje jednog turistikog seoskog
obiteljskog gospodarstva, bez obzira na koji nain
ono bilo registrirano.
Od samih poetaka razvoja seoskog turizma u
Hrvatskoj, svi oni koji su na svojim gospodarstvima
pokrenuli turistike usluge suoavali su se s nedostatkom servisnih i detaljnih informacija i znanja o
seoskom turizmu na jednom mjestu. Poglavito su takove informacije potrebne za sve one koji se tek namjeravaju baviti seoskim turizmom. Ovim prirunikom se takva potreba zadovoljava.
Prirunik korak po korak, detaljno i na jednostavan i razumljiv nain obrauje sve teme vezane za
organizaciju i voenje turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva, ukljuujui izbor turistikih
usluga, ureenje domainstva, registracije, zakonske odredbe, porezne obveze, promociju,
marketing i mnogo ostalih tema i podtema.
autor Robert Baac

93
Seoski turizam je ui pojam od ruralnog turizma, a

istodobno iri pojam od turizma na farmi (turistikom
seoskom obiteljskom gospodarstvu) i vezan je uz ambijent sela i njegovu uu okolicu te sve njegove aktivnosti (poljoprivreda, manifestacije, gastronomija,
folklor, etnologija, ostala gospodarska aktivnost).
Turizam na seljakom domainstvu ili seljakom gospodarstvu ili turistikom seljakom obiteljskom gospodarstvu (TSOG) ili agroturizamu odnosi se iskljuivo na oblik turistike usluge koji je dodatna djelatnost na gospodarstvu sa ivom poljoprivrednom djelatnou, u sklopu koje se nude proizvodi proizvedeni
na takvom gospodarstvu.
Dakle, turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo ili
agroturizam pojavni je oblik seoskog turizma, dok je
seoski turizam pojavni oblik ruralnog turizma.
Pojavni oblici ruralnog turizma objanjeni su u

priloenoj shemi (lijevo)
Registracija turistikog seoskog obiteljskog

gospodarstva1
Ruralni turizam je najiri pojam koji obuhvaa sve turistike usluge/aktivnosti/vidove turizma unutar ruralnih podruja, ukljuujui npr. lovni,
ribolovni, turizam u parkovima prirode, zimski, seoski, ekoturizam,
zdravstveni, kulturni itd. Ruralni turizam nije nuno dopunska djelatnost
na svojem gospodarstvu kojom se stvara dodatni prihod, ve moe biti i
profesionalna djelatnost (npr. mali obiteljski hotel, konjiki centar, itd.). Pri
tome, sam pojam ruralnog podruja uglavnom nije strogo definiran, ve
podrazumijeva podruja u kojima prevladavaju: prirodno okruenje, seoski
okoli, mala naselja i sela, zaseoci, izdvojena poljoprivredna gospodarstva,
s poljoprivredom i umarstvom kao glavnim gospodarskim granama.
94
Gdje zatraiti registraciju (mjesto registracije)

Postupak registracije
Seljako domainstvo - agroturizam (izletite, kuaonica, soba, apartman, ruralna kua za odmor, kamp)
Privatni iznajmljivai: ruralna kua za odmor,
ruralni B&B, ruralni kamp
Hotel batina i hotel (ruralni obiteljski hotel)
Kamp odmorite (ruralno kamp odmorite)
Registracija obrta za hotel batina i kamp odmorite
Registracija poduzea za hotel batina i kamp odmorite
1
Prirunik za bavljenje seoskim turizmom ima za

cilj pomoi svim zainteresiranima za seoski turizam na nain
da ih dodatno motivira i pomogne u osmiljavanju poslovne
ideje, a potom - korak po korak - i u njenoj realizaciji do
uspjenog poslovanja.
SEOSKI TURIZAM IMA BUDUNOST
D1
TO NUDI PRIRUNIK ZA BAVLJENJE SEOSKIM TURIZMOM
01
Ako zatraite registraciju kao seljako gospodarstvo, tada morate zadovoljiti sljedee uvjete: da vam je obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo
upisano u Upisnik poljoprivrednih gospodarstva ili Upisnik umoposjednika i da podnositelj zahtjeva ima pravo koritenja objekta i/ili zemljita na
kojemu e pruati navedene turistike usluge. Ne zaboravite da ste pored
spomenutih uvjeta duni zadovoljiti i uvjete koje su propisani Zakonom o
ugostiteljskoj djelatnosti, a moete ih pronai u poglavlju 2.5.2.1.
Konano, sukladno vaeem Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti, ugostiteljske usluge za marketinki tip ruralni B&B, ruralna kua za odmor i ruralni kamp moete registrirati i kao privatni iznajmljiva, odnosno pruatelj
ugostiteljskih usluga u domainstvu; ruralni obiteljski hotel kao hotel, difuzni
hotel ili hotel batina; a ruralno kamp odmorite kao kamp odmorite.
U nastavku Prirunika za bavljenje seoskim turizmom moete pronai
informacije kako pojedini trini (marketinki oblik) seoskog turizma iz
prethodnog poglavlja 2.1.4 registrirati te gdje (na internetu) pronai zakonske propise za konkretnu kategoriju s minimalnim uvjetima kao i popis
minimalnih uvjeta koje morate zadovoljiti za svaku od kategorija.
Informacije o minimalnim uvjetima moete dobiti i u vama najbliem
(nadlenom) uredu dravne uprave, slubi za gospodarstvo, ali morate
tono znati koju vrstu registracije elite.
Valja napomenuti da ako elite registrirati hotel ili kamp, onda informacije o minimalnim uvjetima neete zatraiti u uredu dravne uprave na
vaem podruju ve u Ministarstvu turizma, Odjelu za kategorizaciju.
KORISTAN SAVJET
Za uspjeno voenje turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva nuan je
PRIRUNIK ZA BAVLJENJE SEOSKIM TURIZMOM
Korak po korak od ideje do uspjenog poslovanja
koji detaljno i na jednostavan i razumljiv nain obrauje sve
teme vezane za organizaciju i voenje turistikog seoskog

obiteljskog gospodarstva!
Prirunik se nalazi na www.mint.hr (dokumenti/publikacije) ili
nam se javite da Vam ga poaljemo potom. Naa adresa je:
Ministarstvo turizma, Prisavlje 14, 10000 ZAGREB
95
Marin Marasovi
F. Tumana 105, 23244
StarigradPaklenica
023 359 121
023 369 888
098 272 878
www.hotel-rajna.com
Kue za odmor Varo i Pojata
Kue predstavljaju sklop tipinih podvelebitskih

kamenih kua, sagraenih oko 1850. god. u
zaseoku Dadii kiljci kraj Starigrada Paklenice, u neposrednoj blizini Nacionalnog parka
Paklenice. Kue su obnovljene 2005. god. tradicionalnim nainom gradnje u skladu s ambijentalnom arhitekturom i okoliem. U dvoritu su
kameni stolovi i klupe, a iznad kue mali vrt s
predivnim pogledom na more. Zaseok Dadii

kiljici je mirna oaza, nedaleko mora, a do ulaza u Nacionalni park treba svega 15-ak minuta
etnje. U blizini je i pjeako-biciklistika staza
koja povezuje Starigrad i Seline. Posjetiteljima
se nude raznoliki programi kao to je Velebit fotosafari te upoznavanje s prirodnom i kulturnom
batinom podruja junog Velebita.
02
Na prostranom imanju smjeteno je est slikovitih kamenih kuica, ureenih u prepoznatljivom

dalmatinskom, tradicijskom stilu gradnje. Dio tih
kuica namijenjen je za smjetaj gostiju, dok je
drugi dio preureen u konobu s ponudom tradicionalnih dalmatinskih jela, vina i rakija. U dvoritu
je slikovit potoi te sjenica i puno vrsta cvijea i
bilja. Gosti se mogu domainima pridruiti u berbi

ljekovitog bilja, smokava i treanja iz organskog
uzgoja u sklopu objekta. Osim toga, gosti mogu
nauiti kuhati jedno od tradicionalnih dalmatinskih jela i kuati lokalni specijalitet, prut, a za
vedrih noi mogu uivati u miru i sjaju zvjezdanog
neba.
1000 m2
Ivan Kalpi
Kalpii 4,
22320 Drni
60 m/nmv
091 5845 520
01.01. 31.12.,
uz najavu
www.kalpic.com
43.766019, 16.036815
01.01. 31.12., samo
uz prethodnu najavu
5 ha
Ante upanovi
Kruevo 2, Kruevo,
22202 Primoten
022 578 266
023 663 053
260 m/nmv
022 578 266
192 m/nmv
091 389 1421
44.074722, 15.513889
099 7014 675, 091 126 5219
43.585344, 16.041508
sime.skaulj@zd.t-com.hr
01.01. 31.12.
rade.zupanovic@gmail.com
zoran.zupanovic@gmail.com
01.01. 31.12., samo

uz prethodnu najavu
4
2
ime kaulj
Nadin 23,
23420 Benkovac
023 663 053
96
Agroturizam Kalpi
agroturizam@gmail.com
rajna-paklenica@inet.hr
www.vinarija-skaulj.hr
Ekoloka vinarija kaulj
U srcu smo Ravnih kotara, u idilinom mjestu

Nadin smjetenom na vrhu brijega, ujedno i lijepom vidikovcu na itav kraj. Naa obitelj je
znanjem, dobrim djelom naslijeenim od predaka, ali i dodatnom edukacijom u podruju
vinogradarstva I vinarstva, poela proizvoditi
vrhunsku sirovinu za vrhunska vina. Vinariju
kapaciteta prerade 400.000 kg groa zapoeli
smo graditi 2009. god. Naa paleta proizvoda
sastoji se od est vina, od toga etiri crna, jedno

bijelo i jedno desertno vrhunsko vino. Poznati
smo po Cabarnet sauvignonu koji je ocijenjen
kao prvo vrhunsko vino proizvedeno u Zadarskoj upanije, a u Londonu 2012. godine osvojili smo srebrenu medalju. S obzirom na to da
Vinarija kaulj proizvodi samo ekoloka vina,
2011. god. dobili smo i markicu EKO koju nose
svi nai proizvodi.
D2
ibensko - kninska upanija I ibenik - Knin County
Zadarska upanija I Zadar County
MINISTARSTVO TURIZMA - PRIMJERI KATALOGIZIRANE PONUDE
Galjin Dvor
Gospodarstvo je tipian primjer autohtone arhitekture Primotena, sedam kamenih kuica

poredanih jedna do druge tako da zatvaraju cjelinu dvor. U sklopu je i stara kuina (komin)
iz 16 st. Gospodarstvo njeguje tradiciju vie od
500 godina. Dvor se nalazi u Kruevu, jednom
od najstarijih i najznaajnijih sela u primotenskom kraju, udaljenom svega nekoliko kilometara od Primotena, te 30ak km od NP
Krka i Kornati. Kod nas ete doivjeti stoljetnu

priu o dalmatinskom kamenjaru i krtoj zemlji
koja uva svoje blago, kuati tradicionalna primotenska jela i vina Babi i slatki proek, aromatizirane rakije, suene plodove autohtonih
voki te domae uzgojene sezonske povrtlarske
kulture. Okolica je raj za planinarenje, vonju
biciklom, lov, ribolov i ronjenje.
0,15 ha
97
Gospodarstvo obitelji Perkov nalazi se na

obroncima brda Jeljinak, u blizini ibenika te
Nacionalnih parkova Krka i Kornati. Kua i gospodarstvo njeguju tradiciju ve 35 godina. Ugostiteljska ponuda bazira se na lokalnim specijalitetima i tradicijskom nainu pripreme jela.
Takoer se mogu kuati vrhunsko vino i prirodni
Stipe Perkov
Draga bb, Primoten Burnji,
22202 Primoten
022 574 106
022 333 215
098 9391 906
info@jurlinovidvori.org
sokovi. Posebnost gospodarstva je certificirana

ekoproizvodnja, makrobiotika i dijetalna hrana.
Osim toga, u ponudi se nalazi kapelica, knjinica
te muzej sakralnih predmeta. U Jurlinovim dvorima mogua su vjenanja, krstitke, team building
te bilo koji oblik druenja.
EKO etno kopljanci
Gospodarstvo se nalazi u Dalmatinskoj zagori,

no samo je 15 km udaljeno od mora. Njeguje
tradiciju vie od 20 godina i znano je po velikoj
etnografskoj zbirci predmeta, prezentaciji starih
napjeva (ojkavica, ganga, rera), instrumentima
(gusle, diple), nonji i velikom broju organiziranja tradicionalnih manifestacija. Ugostiteljska
ponuda bazirana je na lokalnim specijalitetima
i tradicijskom nainu pripreme jela poput jela ispod peke, peene janjetine, domae juhe, pruta, sira i fritula. Takoer se mogu kuati domaa
vina i rakije te likeri. Gosti na gospodarstvu
mogu koristiti usluge konobe, djeje igralite,
teren za balote, obui se u narodne nonje uz
slikanje, pohaati kolu napjeva ojkavice ili se
druiti s domaim ivotinjama.
Boo kopljanac
kopljanci 57, Radoi,
21202 Leevica
www.jurlinovidvori.org
0,3 ha
021 805 666
200 m/nmv
021 805 777
098 173 3333
01.01. 31.12.,
pon ned
marko.skopljanac@gmail.com
98
Jurlinovi dvori
Primoten je zasigurno jedna od najljepih

destinacija za ljetovanje u Dalmaciji, ali je
prilino nepoznato koliko ljepote lei u njegovom zaleu. Jedna od takvih skrivenih oaza su
i arievi dvori. Predstavljaju vrhunski primjer
agroturizma i preobrazbe starih kamenih kua,
kojima je obitelj ari ponovno udahnula ivot,
i u njih vratila miris zaina dalmatinskih trava,
Zoran ari
Supljak .. 17
22202 Primoten
www.saricevi-dvori.net
150 m/nmv
098 1743 334
43.574083, 15.963917
saricevi-dvori@hotmail.com
01.01. 31.12.,
pon ned
0,15 ha
arievi dvori
stare recepte i izvorna jela koja se savreno sljubljuju s poznatim primotenskim vinom Babi.
U arievim dvorima uiva se u dobrom drutvu
uz domae vino i balote (boanje), jae na tovarima (magarcima) koji su jedini u ovom kraju i jo puno dobrih neobinih stvari koje ivot
znae.
30 ha
290 m/nmv
01.01. 31.12., samo

uz prethodnu najavu
Seosko domainstvo Ognjitar
Gospodarstvo se nalazi na obroncima brda

Mraaj, 10 km od Imotskog i Parka prirode Biokovo. Kua i gospodarstvo njeguju tradiciju vie
od 100 godina. Ugostiteljska ponuda bazira se
na lokalnim specijalitetima i tradicijskom nainu
pripreme jela poput pruta, kravljeg i kozjeg sira,
domaih jaja ispod peke te jela s rotilja uz razne
vrste voa i povra iz vlastitog vrta. Takoer se
mogu kuati vrhunsko domae vino i rakije te
prirodni sokovi. Smjetaj se nudi u 3 komforne,

tradicijski ureene sobe. Gosti mogu sudjelovati u poljodjelskim radovima, prepoznavanju i
sakupljanju ljekovitog bilja, branju plodova, pripremanju hrane i hranjenju domaih ivotinja. U
selu vrijedi posjetiti etnomuzej i crkvu Svi Sveti i
sv. Josipa. Na plivanje, kupanje ili masau gosti
se mogu uputiti u oblinju Makarsku
Sandra Karoglan
Ivana Raosa 7,
21266 Zmijavci
021 474 601
021 474 601
098 9383 585
sandra_karoglan@hotmail.com
D2
Splitsko - dalmatinska upanija I Split - Dalmatia County
ibensko - kninska upanija I ibenik - Knin County
www.ognjistar.com
12 ha
370 m/nmv
01.05. 01.10.,
sezonski otvoreno
99
Dubrovako neretvanska upanija | Dubrovnik Neretva County
Andro ari
Poljika cesta 47,
21252 Tugare
099 2404 199

andro.saric@st.t-com.hr
Obiteljsko gospodarstvo ari
U srcu smo drevne Poljike Republike u mjestu

Tugare. Stara kua na Umima ima svojstvo kulturnog dobra te se nalazi na tematskoj stazi koja
je vrlo specifina jer se du nje mogu vidjeti svi
elementi kra i posebno lijep kanjon Lisiina,
dio zatienog kanjona rijeke Cetine. Osnovna
djelatnost gospodarstva je poljoprivreda, a plasman svjeih i preraenih proizvoda ostvaruje se
agroturizmom. Gostima se nudi bijeg u jedinstvene ambijente starih obiteljskih kamenih

kua, doticaj sa zemljom sudjelovanjem u radu
na gospodarstvu tradicionalnim metodama u
poljoprivredi ili preradi kao to su tradunavanje, soljenje, peenje rakije, gradnja suhozida,
ali i predah od svakodnevnice uz au vina i poljiki soparnik.
Kompleks vile s bazenom i tradicionalne

konobe, spoj tradicijske arhitekture i visokih
standarda komfora, na mirnoj je lokaciji u konavoskom selu Lovorno, samo 30 minuta vonje
od Dubrovnika. Okruuje ga prostrana okunica,
veliki vrt i uma sa starim hrastom i vidikovcem.
Naa konoba mjesto je za uivanje u tradicionalnim konavoskim jelima pripremljenim po originalnoj recepturi, od biranih proizvoda uzgojenih
020 797 056
020 797 056
01.06. 31.10.,
pon ned
099 913 4758, 098 613 199

info@kamenidvori.com
10
100
Agroturizam Carevina
Agroturizam Carevina udaljeno je 1 km od

Zrane luke Dubrovnik, 5 km od Cavtata i 18 km
od Dubrovnika. To je mjesto okrueno pitoresknim krajobrazom i miran kutak za uivanje.
Prua odmor u ambijentu tradicionalne arhitek-
Luko Dikli
Moii 22,
20123 ilipi
154 m/nmv
carevinadiklic1@net.hr
u domaem vrtu. Za goste kontinuirano osmiljavamo nove i zanimljive programe aktivnog

odmora u prirodi, adrenalinske, povijesne i vinske ture, ali i kreativne radionice, jedinstvena je
kola kuhanja. Proizvodimo izvrsna crna i bijela
vina, likere, maslinovo ulje i originalne suvenire. Vedrina, srdanost i gostoljubivost domaina odlika su gospodarstva za va sadrajniji i
ugodan odmor.
Ivo Mujo
Lovorno 11,
20215 Gruda, Konavle
www.sonc.hr
12
098 579 150
Agroturizam Kameni dvori
14 ha
01.01. 31.12., samo

uz prethodnu najavu
ture i kuanje originalnih jela dubrovakog kraja, konavoskih vina i slastica. Moe se uivati
u proizvodima domaeg vrta vou, povru i
cvijeu.
11
www.holiday
villagekonavle.com
0.25 ha
230 m/nmv
01.01.31.12., samo
vikendom, po dogovoru
Izletite Bakievo i apartman u seljakom domainstvu Katarina
Obitelj Vukorep svoje je imanje pretvorila u malu

turistiku atrakciju gdje se gostima prezentira
ivot na selu, nudi obilazak imanja i vrtova s
poljoprivrednim proizvodima, domaih ivotinja
i konzumacija autohtonih domaih jela i pia.
Apartman je u kui iz doba Dubrovake Republike, u potpunosti obnovljenoj 2008. god. Kua
je udaljena oko 1,5 km od lokalnog, stjenovitog

kupalita Luka do kojeg se moe doi za 20
ak minuta hoda po ureenim pjeakim stazama. Ovo je jedinstvena lokacija za provoenje
aktivnog ili pasivnog odmora u mirnoj seoskoj
atmosferi.
Marin Vukorep
ilipi 11, Konavle,
20213 ilipi
020 771 636
098 940 5632

marin.vukorep@du.t-com.hr
D2
1 ha
143 m/nmv
01.01.31.12., samo
vikendom, po dogovoru
101
15
Josip Antunovi
Kuna 37,
20243 Kuna, Orebi
www.opgantunovic.hr
020 742 101
020 742 101
400 m/nmv
098 555 870
Domainstvo Antunovi postoji ve 10 godina,

i svake godine iri svoju djelatnost. U konobi,
unutar zidova starih vie od 300 godina, gostima se nudi domaa hrana. Na gospodarstvu su
tri farme, farma ovaca s oko 250 grla, 70 koza
i oko 45 magaraca, a proizvode se ak 4 vrste
mlijeka: ovje, kozje, kravlje i magaree mlije-
ko. Osim farmi ovaca, koza i magaraca, tu je i

15 tisua trsova vinove loze te oko 70 maslina.
Ono to privlai veinu gostiju je farma magaraca. Tijekom zime ive slobodno u prirodi, a ljeti se dovode na ran, gdje uivaju u druenju s
gostima. Njihovo mlijeko ima mnogo ljekovitih
svojstava.
16 Seoska kua OPG Novakovi
102
Niko i Pero Novakovi

Bistroe 2, ilipi
20213 Konavle
020 771 163
170 ha
020 771 163
120 m/nmv
099 2356 441
seoskakuca@du.t-com.hr
01.01.-31.12. pon ned
www.seoska-kuca-cilipi.hr
D2
RURALNI TURIZAM KROZ FONDOVE EUROPSKE UNIJE
D3
Seljako domainstvo Antunovi
01.01. 31.12., samo

uz prethodnu najavu
info@opgantunovic.hr
Seoska kua smjetena je u ilipima, samo 3

km od Cavtata i 17 km od Dubrovnika. Pogodna je za organizirane izlete s prezentacijom
ivota na selu u prolosti i danas. Mogue je
razgledati vrt s dijelom poljoprivrednih dobara
i stajom za domae ivotinje, mali etnomuzej i
konobu s vinskim podrumom. Sama kua je u
svom najstarijem dijelu stara nekoliko stotina
godina, a tijekom stoljea nadograivana je sve

do dananjeg izgleda. Veinu proizvoda obitelj
proizvodi sama, a meu njima se posebno istiu domai sir i prut, suene smokve, domae
vino, maslinovo ulje, rakija travarica, razni likeri
i proek. Svi se proizvodi, zajedno s poznatim
konavoskim vezom, mogu ovdje i kupiti.
RURALNI TURIZAM KROZ FONDOVE EUROPSKE UNIJE

Pored nacionalnih izvora financiranja projekti ruralnog turizma mogu se financirati kroz fondove Europske Unije u razdoblju 2014.- 2020., od kojih su za podruje dalmatinskog zalea
najinteresantniji:

PROGRAM RURALNOG RAZVOJA, kroz Mjere:
OPERATIVNI PROGRAM KONKURENTNOST I KOHEZIJA
- M06 Razvoj poljoprivrenih gopodarstava i poslovanja, kroz koji se mogu financirati razliiti projekti ruralnog
sa potporama za pokretanje nepoljorivrednih djelatnosti, turizma, posebice kroz Prioritetne osi: PO - Poslovna
te ulaganjem u stvaranje i razvoj nepoljoprivrednih djelat- konkurentnost kroz ulaganja u razvoj novih i inovanosti u ruralnim podrujima. Nepoljoprivredne djelatnosti tivnih turistikih proizvoda koji doprinose razvoju tuukljuuju: aktivnosti ruralnog turizma, preradu, marketing ristikih destinacija, PO - Promicanje energetske uinkoi izravnu prodaju lokalnih proizvoda, tradicijske, umjet- vitosti i obnovljivih izvora energije, PO - Zatita okolia i
nike obrte i izradu suvenira, te pruanje usluga u rural- odrivost resursa kroz prioritet - Ouvanje, zatita, promicanje i razvoj prirodne i kulturne batine, PO - Obrazovanom podruju.
nje, vjetine i cjeloivotno uenje.
- M07 Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim podruji- Za podruje dalmatinskog zalea do sada su bili interema, sa potporama za ulaganja u javnu turistiku infrastruk- santni programi prekogranine suradnje s Bosnom i Herturu, kao: info i kulturni centri, tematski putevi i parkovi, ob- cegovinom i Crnom Gorom, koji se nastavljaju i u novoj
jekti i infrastruktura za sport, rekreaciju, cikloturizam i dr.
programskoj perspektivi u okviru programa IPA II.
- M19 Potpore za lokalni razvoj LEADER, kroz jaanje lo- Dodatne informacije vezane za fondove Europske Unije
kalnih akcijskih grupa, te potpore njihovih aktivnosti i pro- moete dobiti na stranicama:
www.strukturnifondovi.hr
jekata.
103
LJEPOTA KAMENA
E
104
105
106
KAMEN DALMATINSKOG ZALEA
E1
ZADARSKO ZALEE
01
107
108
E1
IBENSKO ZALEE
02
109
110
E1
SPLITSKO ZALEE
03
111
112
E1
DUBROVAKO ZALEE
04
113
LITERATURA
Alaupovi Gjeldum, Dinka:
Dalmatinska Zagora nepoznata zemlja, Zagreb 2005.
Alaupovi Gjeldum, Dinka:
O nekim osobitstima tradicijskog graditeljstva Makarskog primorja,
Etnologica Dalmatica, vol. 1-Split, 1992.
Freudenreich, Aleksandar:
Narod gradi na ogoljelom krasu, Zagreb 1972.
SAETAK
ABSTRACT
ZUSAMMENFASSUNG
Horvat, Manda i Mutak, Katica: Graditeljstvo otoka Lastova,

Etnoloka istraivanja, Zagreb 2006.
Prirunik za obnovu tradicijske kue dalmatinskog

zalea nastao je kao rezultat suradnje Ministarstva
vanjskih i europskih poslova i Ministarstva turizma
Republike Hrvatske, te strunjaka u podruju tradicijske gradnje.
Na poetku prirunika prikazan je razvoj dalmatinske tradicijske kue temeljen na povijesnim oblicima
nase-lja i seoskog gospodarstva. Detaljno su predstavljeni, uz osnovna obiljeja naselja i tradicijskih
kua i njezini elementi graenja - temelji, zidovi,
solari, krovita i pokrovi, prozori i vrata, tradicijski
nain graenja i suvremene mogunosti obnavljanja
kao i sanacije svega navedenog. Sve tekstove prate
ilustrativni slikovni materijali.
U drugome dijelu prirunika prikazani su postupci
sanacije, obnove i ureenja kamenih kua, dobri i
loi primjeri, unutranje ureenje - savjeti kako najuspjenije obnoviti kuu i urediti je za koritenje u
turizmu ili stanovanju.
Prirunik sadri i poglavlje - Zato seoski turizam?
U tom poglavlju ukazuje se na Prirunik za bavljenje seoskim turizmom, autora Roberta Baca, koji je
nastao iz potrebe da se na jednome mjestu prikupe
i obrade sva znanja i korisne informacije vezane za
seoski turizam, odnosno za uspjeno voenje jednog
turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva.
I na kraju prirunika prikazano je nekoliko dobrih primjera domainstava registriranih za pruanje ugostiteljskih i/ili turistikih usluga.
The Handbook for Reconstruction of a Traditional House of the

Dalmatian Hinterland is a result of the joint cooperation of the
Ministry of Foreign and European Affairs, Ministry of Tourism
and experts in the traditional construction.
The Handbook opens with the overview of the development of
a Dalmatian traditional house based on the historical forms of
settlements and rural cooperatives. The elements of the construction of a traditional house are presented in detail, along
with basic characteristics of settlements and features of traditional houses, such as foundations, walls, sunbathed terraces,
roofs and coverings, windows and doors, traditional way of constructing and potentials for the contemporary reconstruction
and recovery. All texts are accompanied by illustrated pictorial
materials.
The second part of the Handbook comprises the procedures
of recovery, reconstruction and renovation of the stone-made
houses, either those of high quality and those of poor quality,
as well as their interior designs, i.e. suggestions for their most
successful reconstruction and renovation with the scope of
their utilisation for tourism purposes or for living.
The Handbook moreover contains a chapter entitled Why Rural
Tourism? which addresses The Handbook for Engaging in Rural Tourism by author Robert Baec. It resulted from the need
to gather in one place and elaborate all knowledge and useful
information on the rural tourism, i.e. on the ways for successful
tourist management of a family farm.
The final part of the Handbook demonstrates several good examples of family farms registered for the provision of catering
and hospitality services and tourism services.
Das Handbuch fr die Rekonstruktion traditioneller Huser

im dalmatinischen Hinterland ist in Zusammenarbeit mit dem
Ministerium fr Auswrtige und Europische Angelegenheiten,
dem Ministerium fr Tourismus sowie Experten im Bereich der
tradiotionellen Bauweise entstanden.
Das Handbuch bietet einen berblick ber die Entwicklung
der traditionellen dalmatinischen Huser auf Grundlage historischer Siedlungs- sowie lndlicher Wirtschaftsformen. Detailgetreu werden die Bauelemente traditioneller Huser mit
den grundlegenden Eigenschaften wie Fundamente, Wnde,
Terassen, Dcher, Bodenlnge, Fenster und Tren dargestellt.
Des Weiteren ist die traditionelle Bauweise sowie moderne
Restaurierungsmglichkeiten und die Sanierung erlutert. Alle
Texte sind mit anschaulichen Bildmaterial versehen.
Der zweite Teil des Handbuchs handelt von den Verfahren
der Sanierung, des Wiederaufbaus und der Renovierung von
Steinhusern, von guten und schlechten Beispielen, der Inneneinrichtung und ntzlicher Ratschlge wie man am erfolgreichsten ein Haus zur touristischen Nutzung oder zum Wohnen
sanieren kann.
Darber hinaus wird in dem Kapitel Warum Landtourismus?
auf das Handbuch Umgang mit lndlichem Tourismus von dem
Autor Robert Baac hingewiesen. Das Buch ist aus der Notwendigkeit entstanden, in einem Werk alles Wissen und ntzliche
Informationen ber den lndlichen Fremdenverkehr sowie
der erfolgreichen Beschftigung im lndlichen Tourismus auf
Familienbauernhfen zusammenzufgen.
Das letzte Kapitel zeigt konkrete Beispiele von buerlichen Familienbetrieben die sich mit lndlichem Tourismus beschftigen.
Milii, Mirko:
Nepoznata Dalmacija, Zagreb 1955.
Radovi, Ranko:
Osmehnuti arm narodnih kua i upotreba tih osmeha,
ovjek i prostor, br.5/1988.Zagreb 1988.
tambuk, Maja:
Selo u europskom iskustvu,
Prostor iza: Kako modernizacija mijenja hrvatsko selo,
Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb 2002 str. 361-390
ivkovi, Zdravko:
Graditeljstvo u ruralnom prostoru Hrvatske,
Hrvatska arhitektura u 20. stoljeu, MH., Zagreb 2009.
ivkovi, Zdravko:
Hrvatsko tradicijsko graditeljstvo, Zagreb 2013.
REFERENTNI DOKUMENTI
Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine, NN 55/13.
Strategija odrivog razvitka Republike Hrvatske NN 30/2009.
Program prostornog ureenja Republike Hrvatske,
Ministarstvo prostornog ureenja, graditeljstva i stanovanja, Zagreb, 1999.
Prirunik za bavljenje seoskim turizmom, Korak po korak od ideje do
uspjenog poslovanja, R. Baac, Ministarstvo turizma, Zagreb 2011.
Prvi nacionalni vodi - katalog ruralnog turizma Republike Hrvatske
Izradili Hrvatska gospodarska komora i Ministarstvo turizma, nalazi se na
web stranicama Ministarstva turizma, Hrvatske gospodarske komore i HTZ-a
114
115

Tradicijska Kamena Kuća Dalmatinskog Zaleđa PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Tradicijska Kamena Kuća Dalmatinskog Zaleđa PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Tradicijska kamena

Tradicijska kamena kua dalmatinskog zalea

Zdravko ivkovi, dipl.in.arh

C KAKO DO DOBRIH REZULTATA .................................................. 62

Prirodna i kulturno-povijesna raznolikost

RAZVOJ RURALNOG TURIZMA U DALMATINSKOM ZALEU

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP) idejni

turnih i investicijskih fondova 2014. - 2020. (ESI fondovi);

koje su primarno namijenjene obiteljskim poljoprivrednim

uvijek bila, a i danas je statusni simbol njezina vlasnika, status

OSNOVNA OBILJEJA NASELJA

Motiv za naseljavanje nekog podruja bila je uglavnom

OSNOVNA OBILJEJA TRADICIJSKE KUE

Graditeljstvo u Bukovici i u Ravnim kotarima slinih je

OSNOVNA OBILJEJA TRADICIJSKE KUE

KUE - ZADARSKO I IBENSKO ZALEE

iroke (Primoten Burnji)

Vrpolje kod ibenika

Vinovo Gornje (Unei)

Na podruju nekadanje Dubrovake Republike (do

Gornji Tuepi (makarsko primorje)

Dubrave (omiko zalee)

Vid kod Metkovia

OSNOVNA OBILJEJA TRADICIJSKE KUE

KUE - SPLITSKO I DUBROVAKO ZALEE

GRADITELJSKI ELEMENTI TRADICIJSKE KUE

Kameno zie, odnosno slogovi ovisili su o

U suhozidu su se gradile sporedne zgradice kao

Kod najstarijih kua zidovi su bili

Slog pokrivanja kamenim ploama u Bukovici i u Ravnim kotarima.

GRADITELJSKI ELEMENTI TRADICIJSKE KUE

KROVITA I KROVNI POKROVI

GRADITELJSKI ELEMENTI TRADICIJSKE KUE

KROVITA I KROVNI POKROVI

Pokrov od kamenih ploa u gornjoj zoni krova zamijenjen crijepom,

Poetkom dvadesetoga stoljea za pokrivanje kue

GRADITELJSKI ELEMENTI TRADICIJSKE KUE

GRADITELJSKI ELEMENTI TRADICIJSKE KUE

PROZORI su u tradicijskome graditeljstvu bili mali.

GRADITELJSKI ELEMENTI TRADICIJSKE KUE

GRADITELJSKI ELEMENTI TRADICIJSKE KUE

OGNJITA (komini) najprije su bili na sredini

GRADITELJSKI ELEMENTI TRADICIJSKE KUE

Oblici ispusta dima na sljemenu kuine (lijevo).

to se sve ini za vodu? Mali bunar u primotenskom vinogradu

GRADITELJSKI ELEMENTI TRADICIJSKE KUE

Finu venecijansku krunu bunara nalazimo i u

GRADITELJSKI ELEMENTI TRADICIJSKE KUE

U tradiciji zatvorenih ili poluzatvorenih dvorita boravak

U zbijenim zaselcima bez dvorita gdje se javni i privatni prostor

Mjesto druenja na platou oko gusterne

SANACIJA, OBNOVA I UREENJE

POSTUPCI PRI SANACIJI, OBNOVI I UREENJU TRADICIJSKIH KAMENIH KUA

U obnovi tradicijskoga graditeljstva vano je, uz primjereno

ovih krajeva osnivaju svoje domove na novim mjestima pa ak

POSTUPCI PRI SANACIJI, OBNOVI I UREENJU TRADICIJSKIH KAMENIH KUA

SANACIJA TEMELJA IZVEDBOM ARM. BET. TRAKE

Sluajevi su poputanja temelja starih kamenih kua rijetkost. Razlog je

SHEME PUKOTINA PRI POPUTANJU TEMELJA

a to znai kakve je grae temelj, koja

SANACIJA TEMELJA PODBETONIRANJEM

ispod temelja se izlije beton. Ovakav se

Zidovi su ee izloeni oteenjima.