CVJETNICA- NEDJELJA MUKE GOSPODNJE

Uvod
Danas slavimo blagdan Cvjetnice. Cvjetnica je dobila ime po poetnom slavlju, po cvijeu.
To je naziv za Nedjelju Muke Gospodnje. Na dan Cvjetnice, masa 'malih' oduevljenih ljudi u
Izraelu ila je za Isusom i pratila ga na njegovom putu iz Betanije u Jeruzalem. Nosili su
maslinove granice i klicali su mu: Hosana Sinu Davidovu. Blagoslovljen koji dolazi u ime
Gospodnje. Mi u procesiji, danas, ponavljamo gestu oduevljena naroda koji je pratio
Gospodina, pri njegovom ulasku u Jeruzalem. Nosimo maslinove granice, (dobijemo ih od
prijatelja s mora) uz cvijee procvjetalog voa naega kraja, pjevajui idemo za Isusom da mu
izrazimo svoju privrenost i odanost. Granicom koju smo nosili u procesiji, okitit emo
raspelo ili svetu sliku u naoj kui. To e nam biti znak da ostanemo vjerni Kristu, sve do
druge Cvjetnice. No, Cvjetnica ima dvojako znaenje. Prvo, mnotvo je Isusa slavilo kao
pobjednika. Ali na Veliki petak, samo pet dana poslije, ta ista masa, raspaljena krivim
optubama Isusovih neprijatelja, vikala je Raspni ga, raspni ga! Isus je dobro znao kako e
se mnogi za samo nekoliko dana okrenuti protiv njega. elimo li mu, doista i mi danas ostati
vjerni? Jer do uskrsnog slavlja, moramo ii putem Isusovim, putem kria, a teeg puta nema.
Prvi dio slavi Isusa s Cvijeem, a drugi dio s Trnjem. Tako nas Cvjetnica uvodi u tajnu
Velikog petka. Stoga je u novijoj liturgiji ova nedjelja dobila ime Nedjelja muke Gospodnje.
Mi ljudi trebamo rei, kako su blagdani Cvjetnice i Velikog petka otvorena suprotnost
opasnom stvaranju slike o nekom ovjeku, kao i svakom nametnutom planu. Cvjetnica i
Veliki petak dokazuju kako kriva slika koju zli ljudi stvore o nekom ovjeku, moe toga
ovjeka odvesti u smrt, kao i to da sotonski planovi mogu unititi i najveeg Pravednika. To
se obadvoje dogodilo Isusu!
Najava
Cvjetnica je blagdan nade u neto bolje za sve ljude kojima se ne priznaje ljudsko
dostojanstvo. Veliki petak je blagdan pravednike smrti koja se pretvara u Uskrsnue.
Takvu nadu u bolje treba ojaati idealom ljubavi prema Blinjemu. A nadu s ljubavlju
treba hraniti i zalijevati, ba kao i cvijee, svaki dobronamjerni ovjek, jer nada s ljubavlju
kao i samo dobro, ire od sebe svoj cvjetni miris i svatko ih moe udisati kao isti zrak.
Tumaenje itanja
Prvo itanje (Iz 50, 4-7)
Prorok Izaija spada meu proroke 8. stoljea prije Krista. Roen je u Jeruzalemu u bogatoj
obitelji. (Neki ak misle da je bio iz kraljevske obitelji). Bio je vrlo visoko obrazovn i s
kraljevima u bliskim odnosima. Izaija djeluje u Judeji u vrijeme etiriju judejskih kraljeva:
Uzije, Jotama, Ahaza i Ezekije, izmeu 740. i 701. god. pr. Kr. Za proroka Izaiju je Jahve,
Bog onaj koji otvara budunost. Jahve opunomouje proroka da pomou njegove rijei razlui
to je u narodu dobro, a to je zlo. Prema tome Jahvina rije stvara zdrave temelje ivota i
ubrzava povijesni tijek u pravcu dobra. Izaija je zapravo otvorio povijest Izraela prema
budunosti, stavljajui veliki dogaaj spasenja upravo na budunost. On govori o novome
spasiteljskom dogaaju. Taj dogaaj vee uz roenje Djeteta-Sina koje e imati posebne
znaajke i karizme, koje prije njega nitko nije imao. Njegovi uinci nosit e peat Bojega
djela. Izaija uvijek naglaava vanost vjere koja kod njega nosi povijesnu dimenziju. Zato
trai da Izrael, kralj i pojedinci trebaju svoje povjerenje staviti u Boga. No, kraljevi esto nisu
bili vjerni Bogu, pa ih je Izaija naputao. Izaija spoznaje kao su i mona carstva, kao asirsko i

egipatsko, u Bojoj ruci i kako on vodi i njihovu povijest. Po Izaiji treba graditi budunost na
istini, u koju treba vjerovati (osloniti se, pouzdati). Bez toga to bi za Izrael znailo vlastitu
propast. Prorok Izaija ima etiri velika spjeva koji se nazivaju Pjesme o Sluzi Jahvinu (42, 14); (49, 1-6); (50, 4-7); (52, 13-15). Dananji je odlomak, u 1. itanju, iz tree Pjesme. U njoj
Izaija u dalekoj prolosti navijeta muku i smrt Isusovu: Lea podmetnuh onima to me
udarahu, a obraze onima to mi bradu upahu i lica svojega ne zaklonih od pogrda ni od
pljuvanja. Gospodin Bog mi pomae, zato se neu smestii znam da se neu postidjeti. Iz
Pjesama izlazi misao: budui Mesija Patnik trpi, umire za druge za sav narod; svojom
mukom, smru i strpljivou, Sluga se zauzima za ovjeka i njegove grijehe (52, 14-15); Bog
jami (osigurava) dobar uspjeh Sluzi (53, 11-12); Sluga spaava ljude da bi proslavio Boga.
Sluga iz Izaijinih Pjesama je Isus Krist, koji ide kroz muku, smrt i kri do Uskrsa. Sve to
Sluga Boji ini iz nepokolebljive ljubavi prema Bogu i ljudima. U Sluzi Isusu, danas u
Crkvi, svaki kranin moe prepoznati i svoj poziv, a to je trpljenje iz ljubavi, koje posveuje
onoga koji trpi (trpnika), a time, spaava druge i proslavlja Boga.
Psalam (Ps 22, 8-9. 17-20. 23-24)
Psalam 22 je Davidov s naslovom, Patnje i nade pravednika. Krani ovaj Psalam 22
smatraju mesijanskim. Prorokuje Isusovu muku, ali i njegovu uskrsnu pobjedu: Opkolio me
opor pasa, rulje me zloinake okruile. Probodoe mi ruke i noge, sve kosti svoje prebrojiti
mogua za odjeu moju bacie kocku. Ali ti, Gospodine,..snago moja pohiti mi u pomo.
Boji Sluga podnosi nezamislive patnje, ali ne ostavlja zato Boga. Krist je na kriu veliki
blagovjesnik: s kria svima obznanjuje tko je Bog, koliko Bog ljubi svijet, svakoga ovjeka:
A sada, brai u svojoj navjeivati ime tvoje Ovi stihovi govore o Isusu naem bratu, a
brata trebamo voljeti i paziti na njega. Takav je on brat, da je za nas i umjesto nas trpio. On
nas poziva da u sebi oivimo, istinsko kransko bratstvo.
Drugo itanje (Fil 2, 6-11)
Zajednica u Filipima bila je miljenica apostola Pavla. Utemeljena je na njegovom 2.
misijskom putovanju. To je prva kranska zajednica na evropskom tlu.Vrhunac Poslanice je
potresni himan u ast Kristu. Krani su oni koje je Krist posvetio. Svetost je temeljna oznaka
Boga i svih koji od njega imaju ivot. Moralna svetost je injenica da nas je Bog prihvatio kao
svoje. A moralna svetost proizlazi iz darova Duha danih osobno svakom pojedincu. Poslanica
Filipljanima poinje s otajstvom druge boanske osobe prije njegova ivota u svijetu i
ljudskome tijelu: Isus Krist, trajni lik Boji, bio je kao Bog. Ali sam sebe oplijeni uzevi
lik sluge, postavi ljudima slian ponizi sam sebe, posluan do smrti, smrti na kriu. Kako
je u isto vrijeme Isus i Bog i sluga, postoji napetost izmeu Isusova dostojanstva i
samoponienja (kenosis = ispranjenje kojim Isus oplijeni sam sebe). Krist, sasvim
slobodno ulazi u ljudski nain ivota. On se sam stavlja na raspolaganje, on se predaje, jer kao
sluga nema pravo na ljudsko dostojanstvo. I kada netko ima lik ovjeka, a kae za sebe da
je Bog, zasluuje porugu, prijezir i smrt: Hotei ugoditi svjetini, Pilat im pusti Barabu, a
Isusa izbieva i preda da se razapne (Mk 15,15). Na to upuuju rijei uzeo je lik sluge.
Isusova poslunost moe znaiti da ne ostvaruje sebe. Pa ipak, postoji poslunost koju
shvaa samo ljubav. Isusova poslunost je, njegovo priklanjanje nama ljudima. Naa ljudska
slabost je da mi sumnjamo iako nas Bog ljubi. Istodobno to je Oeva volja da nam pokae
svoju bezuvjetnu ljubav. Nema jasnijeg znaka Boje ljubavi nago to je kri. Isusova
poslunost zahtijeva svu hrabrost i veliinu za koju je ovjek uope sposoban. Da bi uvjerio
ljude, Boji Sin je na sebe uzeo lik sluge, ponienja. Taj put Isus je izabrao svojevoljno sve
do smrti, smrti na kriu. Nakon toga dolazi divljenje, uzvienje koje je Boje djelo. Bog
ga je uzvisio u ime Gospodin. Ono je nad svakim imenom. U smrti Bogoovjeka lei
tajna ivota za sva stvorenja. Sva stvorenja se Kristu klanjaju njegovu ovjetvu.

Evanelje (15, 1-39)

Muka Gospodina naega Isusa Krista po Marku. Skraeno itanje.
Isus pred Pilatom
Odmah izjutra, glavari sveeniki zajedno sa starjeinama i pismoznancima cijelo Vijeeupriliili su vijeanje pa Isusa svezali, odveli i predali Pilatu. I upita ga Pilat: Ti li si kralj
idovski? On mu odgovori: Ti kae. I glavari ga sveeniki teko optuivahu. Pilat ga
opet upita: Nita ne odgovara? Gle, koliko te optuuju. A Isus nita vie ne odgovori, te se
Pilat udio.
Baraba
O Blagdanu bi im pustio uznika koga bi zaiskali. A zajedno s pobunjenicima koji u pobuni
poinie umorstvo bijae u okove baen ovjek zvani Baraba. I uzie svjetina te pone od
Pilata iskati ono to im obiavae initi. A on im odgovori: Hoete li da vam pustim kralja
idovskoga? Znao je, doista, da ga glavari sveeniki bijahu predali iz zavisti. Ali glavari
sveeniki podjare svjetinu da trai neka im radije pusti Barabu. Pilat ih opet upita: to dakle
da uinim s ovim kojega zovete kraljem idovskim? A oni opet povikae: Raspni ga! Ree
im Pilat: Ta to je zla uinio? Povikae jo jae: Raspni ga! Hotei ugoditi svjetini, Pilat
im pusti Barabu, a Isusa izbieva i preda da se razapne.
Isusa izruguju
Vojnici ga odvedu u unutarnjost dvora, to jest u pretorij, pa sazovu cijelu etu i zaogrnu ga
grimizom; spletu trnov vijenac i stave mu na glavu te ga stanu pozdravljati: Zdravo kralju
idovski! I udarahu ga trskom po glavi, pljuvahu po njemu i klanjahu mu se prigibajui
koljena. A poto ga izrugae, svukoe mu grimiz i obukoe mu njegove haljine.
Isusov krini put i razapinjanje
I izvedu ga da ga razapnu. I prisile nekog prolaznika koji je dolazio s polja, imuna Cirenca,
oca Aleksandrova i Rufova, da mu ponese kri. I dovuku ga na mjesto Golgotu, to znai
Lubanjsko mjesto. I nuahu mu piti namirisana vina, ali on ne uze. Kad ga razapee, razdijele
meu se haljine njegove bacivi za njih kocku to e tko uzeti. A bijae trea ura kad ga
razapee. Bijae napisan i natpis o njegovoj krivici: Kralj idovski. A zajedno s njim
razapnu i dva razbojnika, jednoga njemu zdesna, drugoga slijeva.
Na Kalvariji
Prolaznici ga pogrivali maui glavama: Ej, ti koji razvaljuje Hram i sagradi ga za tri
dana, spasi sam sebe, sii s kria! Slino i glavari sveeniki s pismoznancima, rugajui se
govorahu jedni drugima: Druge je spasio, sebe ne moe spasiti! Krist, kralj Izraelov! Neka
sad sie s kria da vidimo i povjerujemo! Vrijeahu ga i oni koji bijahu s njim raspeti.
Isusova smrt
A o estoj uri tama nasta po svoj zemlji sve od ure devete. O devetoj uri povika Isus iz
glasa: Eloi, Eloi, lama sabahtani? To znai: Boe moj. Boe moj, zato si me ostavio?
Neki od nazonih, uvi to, govorahu: Gle, Iliju zove. A jedan otra, natopi spuvu octom,
natakne na trsku i prui mu piti govorei: Pustite da vidimo, hoe li doi Ilija da ga skine. A
Isus zavapi jakim glasom i izdahnu. I zavjesa se hramska razdrije, odozgor do dolje. A kad
satnik koji stajae njemu nasuprot vidje da tako izdahnu, ree: Zaista, ovaj ovjek bijae Sin
Boji!
Na blagdan Cvjetnice krani ulaze u crkvu u procesiji, slavei tako Kristov ulazak u
Jeruzalem. Cvjetnica je liturgija cvijea palminih i maslinovih granica znak mira i
radosti. Isus ulazi u Jeruzalem, kako? Isus ne ulazi u Jeruzalem u bojnim kolima, niti na
gizdavom, stasitom konju. On u Jeruzalem dolazi na magarcu mladom magaretu, kako
izvjetava evanelist Matej. Isusa nosi ta smijena ivotinja, koja pokazuje njegovo shvaanje
moi. Za njega je mo: poniznost, sluenje, blagost, a ne sila. Evo kralj ti tvoj dolazi, krotak,
jaui na magarcu (Iz 62,11). Ovo govori starozavjetni prorok Izaija. Narod se spontano

pridruuje Isusovoj povorci, puni su radosti, uz povike: Hosana Sine Davidov. Isus dolazi u
svoj grad kao mironosac. Evanelist Marko opisuje Isusa kao Mesiju, koji doivljava
nerazumijevanje naroda. On nikoga ne eli ugroziti, dolazi samo dati: mir, radost i ljubav.
ovjek 'mali' ljudi, vide u Isusu Otkupitelja i Spasitelja. Ali, vladajui slojevi, svih 'boja,' ne
ele nikakve promjene, oni samo ele zadrati svoju vlast. A sada dolazi netko tko upravo
eli promjenu: eli promijeniti Zakone i u njih unijeti Boju ljubav, mir i sreu. Isusa ne ele
oni koji imaju mo, vlast i novac. Oni ne ele izai iz svojih grijeha, lai i zloga. Oni ga se
ele 'rijeit' osuditi, uhititi i ubiti. Naalost ne razumiju ga ni oni koje je ozdravio od raznih
bolesti. Ne razumiju ga ni njegovi uenici, koliko god dugo bili u njegovu drutvu. Tako
blagdan Cvjetnice, dobiva dvojako znaenje. Na jednoj strani narod koji slavi Isusa, prati ga s
maslinovim granicama mira i s pjesmom. A na drugoj, tuinska vlast, udruena s
pismoznancima, farizejima i sveenstvom, dakle sile zla. Ove sile zla su naalost pobijedile. I
samo pet dana poslije, ta ista masa, raspaljena krivim optubama Isusovih neprijatelja, vikala
je: Raspni ga, raspni ga! Dakle, Cvijee se brzo pretvara u Trnje, u Veliki petak, u smrt.
Cvjetnica i Veliki petak dokazuju da kriva slika koju zli ljudi stvore o nekom ovjeku moe
toga ovjeka voditi u smrt, kao i to da sotonski planovi mogu unititi i najveeg Pravednika.
To se obadvoje dogodilo Isusu. Eto, kako se ovjek, masa, brzo mijenja, ako neto nije po
njihovoj volji. No, Isus je mirno nastavio svoj put, bez obzira to je svjetina klicala i vikala.
Njegov put je bio zacrtan i od Oca odreen i on ga je morao prijei. Ljudska zloa je
sigurno ubrzala Isusovu smrt. Ali vjernik u njoj otkriva Boji plan spasenja, kojim upravlja
ljubav: Uistinu, Bog je tako ljubio svijet te je dao svoga Sina Jedinoroenca da nijedan koji
u njega vjeruje ne propadne; nego da ima ivot vjeni (Iv 3,16). Isusov kri je misterij!
Jedini odgovor na misterij kria, je Isusova predana LJUBAV!
Muka Gospodina naega Isusa Krista po Marku
1/ Zavjera protiv Isusa i pomazanje u Betaniji
Tek u Isusovoj muci i smrti Marko nam jasno govori tko je Isus, to on znai za zajednicu
onih koji vjeruju u njega. Po Marku, muka zapoinje u kui imuna Gubavca. (On moe biti
Isusov ozdravljeni gubavac). Tu se pojavljuje ena, koja izraava velikodunost, potovanje,
odanost, ljubav. Ona ga pomazuje skupocjenim uljem. Isus je proroki protumaio njezin in
kao samilosni obred ukopa. On e umrijeti u vremenu izmeu: Priprave i Velikog blagdana,
Pashe. Njegovo tijelo nitko nee pripraviti za ukop. Prisutni, a i uenici ne odobravaju enin
in. Govore o skupom i bezrazlonom prosipanju miomirisa. Ali Isus govori ono to on jedini
zna u danom trenutku. unaprijed mi pomaza tijelo za ukop. Evanelje ju nee zaboraviti.
2/ Judina izdaja
Uenik Juda izdaje Uitelja za novac. to je to bilo u njegovoj dui? Sigurno nije bio samo
novac. U njegovu duu, u njegovo srce ulo je zlo, Sotona, koja ga vodi u izdaju.
3/ Posljednja veera, Isusovi prijatelji
Imao je Isus i takvih prijatelja kojima je trebao samo poruku poslati i oni bi sve za njega
uinili. Takav je bio ONAJ, u ijoj je kui Isus proslavio Svetu veeru. Tu se dogodio jedan
od najveih misterija Kristove ljubavi, po kojemu e on zauvijek ostati meu nama, s nama i
u nama. Dok su blagovali, Isus im ree, da e ga jedan od njih izdati. Na te rijei ostali su svi
zaueni, ali su se ipak pitali: koji bi to mogao biti? Isus uze kruh, izree blagoslov pa
razlomi, dade im i ree: Uzmite, ovo je tijelo moje. I uzme au, zahvali i dade im. Svi su iz
nje pili. A on im ree: Ovo je krv moja , krv Saveza, koja se za mnoge prolijeva Zatim im
ree da pije posljednju au, ovdje s njima. Nakon veere krenuli su prema Maslinskoj gori.
Petar se kleo da ga on nikada nee sablazniti. No, brzo e se pokazati suprotno. Zatajio je
Uitelja tri puta jo iste noi, ali je ubrzo shvatio svoju slabost i iskreno se pokajao, plaui.
4/ Smrtna borba u Getsemaniju

Isus je s uenicima doao u Getsemani. Kae uenicima: Sjednite ovdje, dok se ne pomolim.
I povede sa sobom Petra, Jakova i Ivana. Bio je vrlo potresen te im ree: Dua mi je nasmrt
alosna! Ostanite ovdje i bdijte! Otiao je dalje od njih pao ma koljena i molio se Ocu:
Abba! Oe! Otkloni au ovu od mene! Ali ne to ja hou, nego to hoe ti! Kad se nakon
molitve vratio uenicima, naao ih je pozaspale, pa ree Petru: imune, spava? Jedan sat
nisi mogao probdjeti? Bdijte i molite! Ponovo se Isus otiao moliti, a kad se vratio opet ih je
naao pozaspale. Doe i trei put i ree im: Samo spavajte i poivajte! Gotovo je!... Evo,
predaje se Sin ovjeji u ruke grenike! Juda im se upravo pribliavao.
5/ Uhienje Isusa
Isus je uhien i osuen, zbog lanih optubi, lanog svjedoenja, u ime Boga i pravde na smrt
osuen i ubijen. Najtee je kad vidi da ga je predao njegov uenik Juda, s lanim poljupcem.
Vojnici ga okrue i uhapse. Isus jo ree: No, neka se ispune Pisma! I svi ga ostave i
pobjegnu. Krist ostaje uspravan na svom procesu, ostaje snaga: ne moli oprost, ne moli za
ivot, podnosi sve boli, uvrede, sva ponienja i na kraju smrt. Umire za Slobodu svih ljudi,
cijeloga ovjeanstva. Isus umire na kriu, ali ostaje kao uzor i kao onaj koji ponovo trpi u
svojim najodabranijim nasljedovateljima.
6/ Isus pred Velikim vijeem
Isus je pred Velikim vijeem i eka osudu. Glavari sveeniki i cijelo Vijee, traili su
svjedoanstvo protiv Isusa da bi ga mogli osuditi. Bilo je dosta lanih svjedoka, ali ne i
pravih. Tada ga Veliki sveenik upita: Ti li si Krist, Sin Blagoslovljenoga? A Isus im ree:
Ja jesam! I gledat ete Sina ovjejega gdje sjedi zdesna Sile i dolazi s oblacima nebeskim.
On je Bog! Ove Isusove rijei bile su dovoljne velikom sveeniku da ga osudi na smrt.
7/ Petar se odrie Isusa
Petar je bio u dvoru velikog sveenika i slukinja njegova ga je prepoznala i ree: I ti bijae s
Nazareaninom, Isusom. On zanijeka, ali uje pijetla gdje se oglasi. I drugi su ga prepoznali,
ali on zanijeka. Kada je uo drugi puta pijetla, sjetio se rijei koje mu je Isus rekao: Prije
nego se pijetao dvaput oglasi, triput e me zatajiti. Shvatio je svoj jad i gorko zaplakao.
8/Isus pred Pilatom
Odmah ujutro, glavari sveeniki i cijelo Vijee, svezanog Isusa, odveli su Pilatu. Pilat je
znao da su glavari sveeniki Isusa predali iz zavisti. Pilat upita Isusa: Ti li si kralj idovski?
On mu odgovori: Ti kae. Isus pred Pilatom vie nita nije rekao. Dostojanstveno je utio.
9/ Baraba
Pilat se cjenka sa svjetinom, pa ih pita: Hoete li da vam pustim kralja idovskoga? Ili
hoete da vam radije pustim Barabu. (Baraba je bio zatvorenik, kriminalac). Svjetina je traila
da im pusti Barabu. A na upit: to da uinim s ovim kojega zovete kraljem idovskim? A oni
povikae, vie puta: Raspni ga! Pilat im pusti Barabu, a Isusa izbieva i preda da se razapne.
10/ Isusa izruguju
Pilat preda Isusa da se razapne, preda ga vojnicima, koji su mogli initi s njim to su htjeli.
Spletu trnov vijenac i stave mu na glavu, ogrnu ga grimizom i stanu mu se rugati, klanjajui
se, kao kralju idovskom. Uz to su ga pljuvali i udarali.
11/ Isusov krini put i razapinjanje
Isus je dobio veliki drveni kri, koji je morao nositi i donijeti do Golgote, do mjesta gdje e
biti razapet. Kad ga razapee, njegove haljine razdijele meu sobom, bacivi za njih kocku. A
bijae trea ura kad ga razapee. Iznad glave napisan je i natpis, koji mu je dao Pilat: Kralj
idovski! A zajedno s njim razapeli su i dva razbojnika, jednoga njemu zdesna, drugoga s
lijeva. Jedan ga je vrijeao, a drugoga je blagoslovio i odrijeio od njegovih grijeha.
12/ Na kalvariji
Na Kalvariji, vojnici i masa su ga vrijeali i pogrivali: Ej, ti, koji razvaljuje Hram i
sagradi ga za tri dana, spasi sam sebe, sii s kria! Posebno su se rugali i govorili, glavari

sveeniki i pismoznanci: Druge je spasio, sebe ne moe spasiti!...Neka sad sie s kria da
vidimo i povjerujemo!
13/ Isusova smrt
O estoj uri tama nasta po svoj zemlji. A o devetoj uri povika Isus iz svega glasa: Eloi, Eloi,
lama sabahtani? To znai: Boe moj, Boe moj, zato si me ostavio? S ovim rijeima
oaja iz Isusa progovara ovjek. Nakon ovoga vapaja, ISUS IZDAHNU! A rimski satnik
koji je bio tamo i sve to pratio, ree: Zaista, ovaj ovjek bijae Sin Boji! Satnik je sigurno
postao prvi Kristov sljedbenik ispod Kria.
14/ Isusov pogreb
Meu svjetinom nedaleko pogubljenja, bile su i ene koje su Isusa pratile i dvorile ga.
Marija Magdalena i Marija, majka Jakova (mlaeg) i Josipa i Saloma i mnoge druge ene koje
su ga pratile na putu u Jeruzalem. Uveer, doe Josip iz Arimateje (ugledan vijenik, koji
takoer iekivae kraljevstvo Boje), doe k Pilatu i zatrai tijelo Isusovo. Pilat je darovao
Josipu Isusovo mrtvo tijelo. Josip skine tijelo s kria, zavije ga u platno i poloi u grob koji
bijae izdubljen u stijeni. Na grobna vrata dokotrlja veliki kamen i zatvori ih. A Marija
Magdalena i Marija Josipova promatrale su gdje je Isus pokopan.
Evanelist Marko vrlo jednostavno pie Isusovu Muku i Smrt. Bitno mjesto zauzima rimski
satnik, vojnik, koji u Isusu vidi Sina Bojega i komu povjerova. Mir ukopa, po Marku, uvodi
nas, priprema, na ono jedinstveno iznenaenje Boje, na Uskrsnue. Grob je dobro zatvoren.
Kamen je dokotrljan. Kristova je sudbina zapeaena. No, Bog ima svoja iznenaenja, kako
za svoga Sina, tako i za nas ljude. Imao ih je onda, a ima i danas. S tom milju uimo u Veliki
tjedan i pustimo da nas obuzme sam misterij smrti i uskrsnua Kristova.
Pitanja za razgovor
to je Cvjetnica i to blagdan Cvjetnica znai kranima?
Kakvog Mesiju navijeta prorok Izaija u dananjem 1. itanju?
Koga Psalam 22 navijeta? Pohiti mi Boe u pomo.
Kako apostol Pavao govori o Isusu Filipljanima u 2. itanj?
to znai Isus oplijeni sam sebe, uzevi lik sluge?
to rei o muci Gospodina, naeg Isusa krista po Marku?
Zato Isus odlazi u Jeruzalem, iako zna to ga eka: uhienje, muka i smrt?
to se dogaa u kui imuna Gubavca u Betaniji?
Na veeri pashe, to Isus ini i to govori svojim uenicima?
Kako i to Isus moli od Oca na Maslinskoj gori?
Zato Juda predaje Isusa Velikom vijeu i sveenicima?
Kako reagiraju uenici kada je Isus uhien?
Kako se ponaa Petar?
Kakva je uloga Pilata u Isusovoj smrti?
Kako se ponaa svjetina, a kako vojnici podno Isusova kria?
to svjedoi rimski asnik po Isusovoj smrti?
Tko, kako i gdje je pokopao Isusa?
Kakva je uloga ena u Isusovom ivotu, muci, smrti i uskrsnuu?
Molitva vjernika
Gospodine Oe, tvoj je Sin nepravedno optuen i osuen na smrt na kriu: po
njegovim zaslugama udijeli svojoj Crkvi milost odvanog i ustrajnog navijetanja
evanelja, molimo te!
Gospodine Oe, tvoj je Sin izdan i naputen od svih: po njegovim patnjama budi
blizu svima, koji nose teret samoe i zapostavljenosti, molimo te!
6

Gospodin Oe, tvoj je Sin ponien, izrugan i odbaen: Po njegovim zaslugama daruj
nam Duha mudrosti da se ne damo zavesti slavom svijeta, ve vjerno idimo
Kristovim putem prema slavi neba, molimo te!
Gospodine Oe, tvoj je Sin umirui na kriu oprostio svojim muiteljima: po
njegovim zaslugama podari nam snagu opratanja, svima koji su nas povrijedili,
molimo te!
Gospodine Oe, tvoj je Sin Uskrsli Gospodin, pobjednik nad smru: po njegovi
zaslugama obraduj svjetlom uskrsnua nae preminule sestre i brau, molimo te!

Oe nebeski, radi naega spasenja tvoj se Sin predao u smrt i uinio nas dostojnima tvoga
smilovanja. Primi, molimo te, nae molitve i pomogni nam ivotom nasljedovati predanje
tvoga Sina, koji ivi i kraljuje u vijeke vjekova. Amen!
Zakljuak
Stojimo pred tajnom kria, muke i smrti Isusove. To je najprije tajna ljudske nezahvalnosti,
ljudske nepravde i zavisti, tajna grijeha ovjeka i ovjeanstva, tajna zla. Isusa su izdali,
osudili i ubili ljudi. Oko njega je masa puna mrnje, njegovi prijatelji i uenici u strahu su
preplaeni i skriveni. Naizgled, Isus je bespomoan pred tolikom silom zla i grijeha. Ali ne
moe se zaboraviti injenica da je Isus govorio, da slobodno daje svoj ivot i da mu ga nitko
ne oduzima. Isus je slobodan u svojoj velikoj ljubavi. On je slobodan i kad su mu ruke
vezane, slobodan je i kada ga biuju i trnjem krune, slobodan je u predanju i kad ga pribijaju
na kri, te vie ne moe nainiti ni jedan pokret rukom ili nogom. Slobodan je od mrnje, od
osvete, od ogorenja. Slobodan je za ljubav i pratanje. Slobodan je i ostaje u ljubavi. Isus s
kria prata i ljubi. Ovo je stoga istinska pobjeda kria. Samo preko Kria Isusovog dolazimo
od prave i trajna sree, koju nam ne moe nitko nikada oduzeti. I konano samo po Raspetom
Kristu dolazi se i do vjenoga spasenja. Da, u kriu Kristovu nae je spasenje. Raspeti Krist
ea za spasenjem svih ljudi. Njegova ljubav sve obuhvaa i za sve trpi. Vjerojatno najvie
trpi radi onih, koji tu ljubav odbijaju i preziru, jer prezrena ljubav uvijek najvie trpi! U
Isusovoj smrti vjera uoava poetak i izvor naega ivota. Zato mi danas na Cvjetnicu, kri
kitimo cvijeem ili maslinovim granicama. Dakle, priznajemo kri kao stablo novoga ivota.
Slavljem Cvjetnice poinje slavlje Velikog tjedna. Mi elimo pozdraviti Isusa koji danas na
nove naine ulazi u nae vrijeme. elimo mu iskazati svoje divljenje za sve to je za nas
uinio i ini. Prihvaamo njegovo predanje kao hranu naega ivot. Kliimo mu hosana kao
zajednica, a ne kao 'masa', nego kao zajednica koja ga ispovijeda Bogoovjekom i koja ivi u
iekivanju njegova slavnoga dolaska kad e svaki jezik priznati: Isus Krist jest Gospodin!