Usavršavanje – ZAVARIVAČ MAG/PPŽ postupkom – 2.

stupanj (KV)

PRIRUČNIK ZA PREDAVANJA

KV TEČAJ ZA ZAVARIVAČE

Tehnologija zanimanja str. 1 - od 68 „Uljanik“ Brodogradilište d.d.

Usavršavanje – ZAVARIVAČ MAG/PPŽ postupkom – 2.stupanj (KV)

SADRŽAJ :

1. TEHNIČKI MATERIJALI

2. DODATNI MATERIJALI ZA ZAVARIVANJE

3. POMOĆNI MATERIJALI ZA ZAVARIVANJE

4. PRIPREME RUBOVA

5. TEHNIKA IZVOĐENJA ZAVARIVANJA KUTNOG „T“ SPOJA

6. TEHNIKA IZVOĐENJA ZAVARIVANJA SUČELJENIH SPOJEVA PPŽ NA

KERAMIČKOJ PODLOZI

7. RJEŠAVANJE POVEĆANE ZRAČNOSTI U SPOJU

8. ZAVARIVANJE ČELIKA POVIŠENE ČVRSTOĆE, SPECIJALNIH ODLJEVAKA ,

ŠINA

9. ZAVARIVANJE KUTNIH „T“ SPOJEVA BAZIČNOM ELEKTRODOM

10. DEFORMACIJE I NAPETOSTI

11. POGREŠKE KOD ZAVARIVANJA

Tehnologija zanimanja str. 2 - od 68 „Uljanik“ Brodogradilište d.d.

Usavršavanje – ZAVARIVAČ MAG/PPŽ postupkom – 2.stupanj (KV)

1. TEHNIČKI MATERIJALI
Mehanička svojstva materijala
Skup karakteristika materijalnih tijela, koje uvjetuju njihovo ponašanje u uvjetima
mehaničkog opterećenja.

a) Čvrstoća materijala

• Vlačna čvrstoća
Vlačna čvrstoća je maksimalno naprezanje koje se može postići pri statičkom vlačnom
opterećivanju normirane epruvete.
Ispitivanje vlačne čvrstoće provodi se rastezanjem glatko ispolirane epruvete standardiziranih
dimenzija (kružnog, kvadratnog ili pravokutnog presjeka) do loma.

Tehnologija zanimanja str. 3 - od 68 „Uljanik“ Brodogradilište d.d.

Usavršavanje – ZAVARIVAČ MAG/PPŽ postupkom – 2.stupanj (KV)

Vlačnim pokusom ispitujemo : granicu elastičnosti, granicu plastičnosti, čvrstoću (na vlak), istezanje,
kontrakciju i modul elastičnosti materijala

• Tlačna čvrstoća
Tlačna čvrstoća je maksimalno naprezanje koje se može postići pri statičkom tlačnom
opterećivanju normirane epruvete.
Tlačnim pokusom ispitujemo sposobnost materijala za obradu u hladnom ili toplom stanju. Uzorak je
kod metala okruglog presjeka, promjera d0 i visine h0=2d0 .
Uzorak se tlači udarcima čekića ili prešom, prilikom čega se pojavljuje „tlačni stožac“, po kojem se
materijal širi u stranu.
Uzorak se tlači do propisane visine (u hladnom stanju do h0/2, u vrućem stanju do h0/3), odnosno dok
se na boku ne pojave pukotine.

• Naprezanje materijala
• Granica elastičnosti
Granica razvlačenja (elastičnosti) je najniže vlačno naprezanje koje izaziva trajno istezanje
normirane epruvete.

• Prekidna čvrstoća
Prekidna čvrstoća je naprezanje kod kojeg dolazi do loma normirane epruvete.

Tehnologija zanimanja str. 4 - od 68 „Uljanik“ Brodogradilište d.d.

Usavršavanje – ZAVARIVAČ MAG/PPŽ postupkom – 2.stupanj (KV)

• Hookov dijagram

Ovu krivulju dobijemo tj. snimamo na stroju za kidanje materijala (tj. kidalici).
Iz dijagrama F, ∆L (Sila, postotno produljenje) se dobije dijagram R,ε (naprezanje-istezanje).

R = F/S gdje je F-sila, a S-početni presjek epruvete ispitnog uzorka.

ε = ∆L/L0 x 100% gdje je ∆L=L- L0 (mjerna duljina – početna mjerna duljina) / L0 (početna mjerna
duljina)

Tehnologija zanimanja str. 5 - od 68 „Uljanik“ Brodogradilište d.d.

Usavršavanje – ZAVARIVAČ MAG/PPŽ postupkom – 2.stupanj (KV)

Tok rastezanja u ovisnosti o naprezanju je za različite materijale različit i za njih je karakterističan

pa prema tome razlikujemo žilave materijale, krhke materijale i plastične materijale koji se gotovo
uopće ne rastežu (asfalt) ili se rastežu samo neznatno (olovo).

b) Žilavost materijala

Žilavost je sposobnost materijala za deformaciju u uvjetima udarnog opterećenja. Materijal plastičnom

deformacijom razgradi naprezanje i tako povisi otpornost materijala na lom.

• Promjena žilavosti kod promjene temperature

Tehnologija zanimanja str. 6 - od 68 „Uljanik“ Brodogradilište d.d.

Usavršavanje – ZAVARIVAČ MAG/PPŽ postupkom – 2.stupanj (KV)

• Ponašanje feritnih i austenitnih čelika

• Ispitivanje (Charpiev bat)

Ispitivanje se obavlja na Charpyevom uređaju , a na uzorku propisanog oblika i dimenzija (sa

utorom u obliku slova U ili V). Otpuštanjem njihala njegova se potencijalna energija pretvara u
kinetičku.
U najnižem položaju njihalo nalijeće na epruvetu i lomi je, pri čemu gubi dio energije (na slici razlika h-
h') . Udarna radnja loma epruvete (KU) očitava se na skali uređaja. Ispitivanje se provodi na sobnoj
temperaturi , osim za čelike na sniženim temperaturama (-20 0C,-40 0C,…).

ISO-V pokusni uzorak

DVM pokusni uzorak

Tehnologija zanimanja str. 7 - od 68 „Uljanik“ Brodogradilište d.d.

Usavršavanje – ZAVARIVAČ MAG/PPŽ postupkom – 2.stupanj (KV)

c) Istezljivost materijala

• Standardna ispitivanja na kidalici

1.2 Kemijska svojstva materijala

a) Čisto željezo

• Struktura
Sirovo željezo je tehnički neupotrebljivo zbog izrazite krhkosti koja je posljedica visokog
masenog udjela ugljika i fosfora.
Ono uvijek sadrži ugljik (C) i neznatne primjese preostale u procesu proizvodnje, a to su stalni
pratioci Mn (mangan) i Si (silicij) te nečistoće P (fosfor) i S (sumpor).
Ugljik koji ima najveći utjecaj na nelegirano tehničko željezo, već u dijelovima postotka ima
snažan utjecaj na svojstva tehničkog željeza .
Talište čistog željeza je 1.534°C. Pri zagrijavanju čistog željeza primjećuju se 3 temperaturne (tzv.
stojne) točke u kojima određeno vrijeme zastaje porast temperature (zbog unutarnjih kristalnih
promjena).

Tehnologija zanimanja str. 8 - od 68 „Uljanik“ Brodogradilište d.d.

Usavršavanje – ZAVARIVAČ MAG/PPŽ postupkom – 2.stupanj (KV)

Stojne točke pojavljuju se na temperaturama:

A2 - 768°C do koje je željezo magnetsko tzv. alfa željezo tj. modifikaciju željeza do te granice
nazivamo alfa, a iznad te granice beta nemagnetsko.
A3 - 911°C naziva se modifikacijom iz beta u gama (koja je nemagnetična)
A4 – 1.392°C kod te točke pretvorbe gama se pretvara u delta nemagnetsko željezo
Iz ovoga se može zaključiti da čisto željezo u čvrstom stanju kristalizira u 2 oblika:
1) Kao alfa željezo (koje obuhvaća kristalno jednake modifikacije alfa, beta i delta) koje je
magnetsko do 768°C, nemagnetsko između 768 i 911°C te između 1.392 i 1.534°C
2) Kao gama željezo (nemagnetsko između 911 i 1.392°C)

Dok se u delta željezu otapa vrlo malo ugljika, u gama željezu se može otopiti do 2,06% ugljika
(C) pri 1.147°C.
Čisto je željezo pri temperaturi okoline (Fe-alfa) razmjerno vrlo otporno prema koroziji, prilično
mekano (45...55 HB), male je čvrstoće (180...250 N/mm2) i vrlo rastezljivo (40...50%). Zbog male
čvrstoće i skupog dobivanja (postupkom elektrolize) njegova je primjena u tehnici neznatna.

Prema sadržaju ugljika tehničko željezo se dijeli na:

1) čelik sa ugljikom C <= 2,06%
2) lijevano željezo sa C > 2,06%

Tehnologija zanimanja str. 9 - od 68 „Uljanik“ Brodogradilište d.d.

Usavršavanje – ZAVARIVAČ MAG/PPŽ postupkom – 2.stupanj (KV)

• Mehanička svojstva

b) Čelik

• Struktura
Čelik je metastabilno kristalizirana legura željeza i ugljika (≤ 2%C) , uz prisutne pratioce (Si,Mn) i
nečistoće (P,S,…) i uz eventualni dodatak jednog ili više legirnih elemenata.

• Mehanička svojstva
Kod konstrukcijskih čelika – visoka granica razvlačenja povezana s dovoljnjom plastičnom
deformabilnošću – istezljivošću. Poželjno je da površina ispod dijagrama „sila-produljenje“ bude što
veća radi sigurnosti od pojave krhkog loma.

• Utjecaj legirnih elemenata

Nelegirani č. , legirani č. (niskolegirani – do 5% legirnih elemenata, visokolegirani – barem jedan
element >5%)
Mangan – dezoksidirajuće djeluje, veže na sebe sumpor. Povisuje granicu elastičnosti , a povoljno
djeluje i na žilavost. Znatno poboljšava prokaljivost čelika.
Silicij – dezoksidator. Povisuje čvrstoću i otpornost na trošenje. Povisuje granicu elastičnosti i
dinamičku izdržljivost. Blago povećava prokaljivost čelika.
Krom – tvori tvrde karbide od cementita. Karbidi povisuju otpornost na pritisak i otpornost na pritisak i
na abrazijsko trošenje. Smanjuje toplinsku vodljivost i rastezljivost. Sa više od 12 % Cr dobiva se
korozijska postojanost.
Nikal – povisuje žilavost i pri niskim temperaturama. Smanjuje toplinsku vodljivost i rastezljivost
čelika. Najviše se koristi kod nehrđajućih čelika, čelika za povišene i niske temperature, vatrootpornih,
nemagnetičnih čelika.
Molibden – u pravilu se kombinira s drugim elementima. Utječe na povišenje granice razvlačenja,
vlačne čvrstoće i granice puzanja.
Aluminij – najčešće se koristi kao element za dezoksidaciju. Veže na sebe dušik i time smanjuje
opasnost od pojave starenja. Ne pridonosi povećanju mehaničkih svojstava čelika.

Tehnologija zanimanja str. 10 - od 68 „Uljanik“ Brodogradilište d.d.

Usavršavanje – ZAVARIVAČ MAG/PPŽ postupkom – 2.stupanj (KV)

c) Dijagram stanja

Na intervale temperatura ravnoteža faza (Fe-C dijagram) značajno utječe sadržaj ugljika u čeliku. Na
primjer, austenit je ravnotežna faza čelika s 1 % C u intervalu temperature od oko 800 do oko 1300
°C (ϑjezgreaustenita, 1%C). Međutim, pri grijanju/hlađenju ravnotežne faze se formiraju samo ako su brzine
grijanja/hlađenja manje od brzina faznih transformacija.

α – BCC rešetka
γ – FCC rešetka
δ – BCC rešetka
Fe3C – cementit

Cw – maseni
postotak
ugljika
Few – maseni
postotak
željeza
Fe3Cw – maseni
postotak
cementita

T – talina
F – ferit
A – austenit
P – perlit
L – ledeburit
C – cementit
C'' – sekundarni
cementit
S porastom sadržaja ugljika značajno se mijenja građa metalnog materijala na bazi željeza – ugljik se
u sve većoj mjeri izdvaja iz kristalne rešetke željeza. Čelicima se nazivaju željeza s wC = 0,1 ÷ 2 %
dok se lijevanim željezima nazivaju željeza s wC = 2,5 ÷ 3,7 %.

• Fe3C za čelik sa 0,2%C

• Točke prekristalizacije

Tehnologija zanimanja str. 11 - od 68 „Uljanik“ Brodogradilište d.d.

Usavršavanje – ZAVARIVAČ MAG/PPŽ postupkom – 2.stupanj (KV)

• Stanje kod beskonačno sporog hlađenja i kod brzog hlađenja

• Utjecaj brzog hlađenja 800/500 0C

d) Čelični ljevovi
Taljevina ( lijev ) se ulijeva u kalupe i poprima konačan oblik, čime dobivamo odlijevak koji se
još eventualno dorađuje obradom odvajanjem česticama ( blanjanje, brušenje, bušenje, i sl. ).
Odljevci se prvenstveno primjenjuju kada tehnički nije izvodljivo ili nije ekonomično oblikovanje na
drugi način – npr. kovanjem, obradom odvajanjem čestica iz poluproizvoda, zavarivanjem i sl.
Čelični lijev (ČL) je metastabilno kristalizirana legura koje teorijski sadrže 0…2 % C, a kod nelegiranih
vrsta do 0,5 % C. Čelični lijev je zapravo lijevani čelik koji se podvrgava samo obradi odvajanjem
čestica.

PRIMJENA ČELIČNOG LIJEVA:

- ako nije dovoljna čvrstoća sivoga i temper lijeva
- za najveće dimenzije i mase ( zbog dobre žilavosti )
- dijelovi otporni na trošenje

Dijelovi iz čeličnog lijeva znatno su skuplji od onih od sivog ili temper lijeva i to zbog visokih zahtjeva
na čistoću i točnost sastava litine, visokog tališta ( potrebne su posebne peći ), potrebne su naknadne
toplinske obrade, kalupi za lijevanje izraditi od debljih stjenki zbog slabog ispunjavanja kalupa i
visokog toplinskog stezanja ( skupljanja ), što uzrokuje velika zaostala naprezanja i povećava
opasnost od stvaranja pukotina.

Tehnologija zanimanja str. 12 - od 68 „Uljanik“ Brodogradilište d.d.

Usavršavanje – ZAVARIVAČ MAG/PPŽ postupkom – 2.stupanj (KV)

KLASIFIKACIJA
- nelegirani ČL
- niskolegirani ČL
Vrste nelegiranog i niskolegiranog ČL klasificiraju se na temelju vlačne čvrstoće i ostalih mehaničkih
svojstava , dok kemijski sastav nije garantiran.
Za legirane vrste ne postoje norme nego samo preporuke proizvođača.
Kod legiranih toplinskom obradom (i legiranjem) se postižu neka posebna svojstva:
- povišena žilavost i vlačna čvrstoća
- mehanička otpornost na povišenim temperaturama ( 300 – 600 oC )
- otpornost na udarno trošenje
- otpornost na opću koroziju
- otpornost na djelovanje agresivnih medija
- vatrootpornost

• Struktura
Čelični lijev se sastoji od Widmannstattenove feritno-perlitne strukture ( 50 %F i 50%P ) koja
daje nisku istezljivost i žilavost. Da bi se dobila mikrostruktura slična čeličnoj, lijev se najčešće
podvrgava toplinoskoj obradi normalizacije, pri čemu dolazi do usitnjenja lijevane mikrostrukture i
izjednačenja veličine zrna.

• Mehanička svojstva
Primjer atesta materijala GS20Mn5N sa izdvojenim mehaničkim svojstvima:

Tehnologija zanimanja str. 13 - od 68 „Uljanik“ Brodogradilište d.d.

Usavršavanje – ZAVARIVAČ MAG/PPŽ postupkom – 2.stupanj (KV)

• Vrste i svojstva čeličnih ljevova

Vrste nelegiranog i niskolegiranog ČL klasificiraju se na temelju vrijednosti vlačne čvrstoće i
ostalih mehaničkih svojstava (tabela) , dok kemijski sastav nije zajamčen.

• Čelični otkivci

Slika – Otkivak za sekciju 414

(nosač pilona)

Primjer zahtjeva iz dokumentacije na otkivak :

Tehnologija zanimanja str. 14 - od 68 „Uljanik“ Brodogradilište d.d.

Usavršavanje – ZAVARIVAČ MAG/PPŽ postupkom – 2.stupanj (KV)

e) Brodograđevni čelik

• Čelici normalne čvrstoće

Kategorija Sastav (%)

čelika Cmax Mnmin Simax Pmax Smax Almin
A 0,21 2,5xC 0,5 0,035 0,035 -
B 0,21 0,8 0,35 0,035 0,035 -
D 0,18 0,6 0,35 0,035 0,035 0,015
E 0,18 0,7 0,35 0,035 0,035 0,015

Tehnologija zanimanja str. 15 - od 68 „Uljanik“ Brodogradilište d.d.

Usavršavanje – ZAVARIVAČ MAG/PPŽ postupkom – 2.stupanj (KV)

• Čelici povišene čvrstoće

Cilj razvoja ovih čelika je postignuće više granice razvlačenja i više vlačne čvrstoće, a time i
višeg dopuštenog naprezanja u radu. Primjenom ovih čelika smanjuju se nosivi nosivi presjeci kod
jednakih opterećenja, tj. smanjuje se masa i volumen konstrukcije, nadalje je zadržan povoljan omjer
Re/Rm tako da u slučaju preopterećenja prije dolazi do plastične deformacije, a ne do loma.

f) Ostali čelici
• Čelik sa povećanim sadržajem mangana

• Termomehanički visokočvrsti čelik

Čelici koji se izrađuju termomehaničkim procesom (kontrolirano valjanje + prisilno/ubrzano
vodeno hlađenje).
Termomehaničke čelike (TM) karakteriziraju slijedeće prednosti :
- visoka čvrstoća
- odlična žilavost
- dobra zavarljivost
Termomehanička obrada daje čelike visoke čvrstoće sa niskim nivoom legiranja (nizak ekvivalent
ugljika), dobre otpornosti na vodikove pukotine, smanjuju potrebu za predgrijavanjem i daju izvrsnu
zavarljivost preko širokog raspona unosa topline.
Korištenje visokočvrstih TM čelika reducira troškove zavarivanja, transporta i rukovanja.
Primjer termomehaničkog valjanja TM čelika:

Tehnologija zanimanja str. 16 - od 68 „Uljanik“ Brodogradilište d.d.

Usavršavanje – ZAVARIVAČ MAG/PPŽ postupkom – 2.stupanj (KV)

Primjer kemijskog sastava TM čelika:

Ekvivalent ugljika TM čelika :

Tehnologija zanimanja str. 17 - od 68 „Uljanik“ Brodogradilište d.d.

Usavršavanje – ZAVARIVAČ MAG/PPŽ postupkom – 2.stupanj (KV)

• Hardox čelik (čelik otporan na trošenje)

Hardox – je čelik otporan na abrazijsko trošenje (sa dobrim mogućnostima za hladno savijanje).Koristi
se za dijelove izložene abrazijskom trošenju (damperi, kontejneri, rubovi reznog alata , konvejeri,
ležajevi, noževi,…).
Karakteristike na primjeru Hardox 450 :
Re= 1200 N/mm2 ; Rm= 1400 N/mm2 ; A5= 10% ; Tvrdoća= 425-475 HBW ; Žilavost= 40 J (na -40 0C)
Predgrijavanje limova do 20 mm nije potrebno,za debljine lima preko 20 mm (zagrijati na 125 0C) a
preko 40 mm (zagrijati na 150 0C).

Preporučeni unos topline u ovisnosti od debljine lima:

Tehnologija zanimanja str. 18 - od 68 „Uljanik“ Brodogradilište d.d.

Usavršavanje – ZAVARIVAČ MAG/PPŽ postupkom – 2.stupanj (KV)

Preporuke za zavarivanje hardox čelika :

- koristiti pravilnu temperaturu predgrijavanja i međuprolaznu temperaturu
- ne prelaziti maksimalni zadani unos topline
- koristiti dodatni materijal sa niskim sadržajem vodika
- ne koristiti dodatni materijal za zavarivanje sa većom čvrstoćom od potrebne
- prirediti redoslijed zavarivanja tako da se zaostala naprezanja minimiziraju
- zračnost u spoju maksimalno 3 mm (zbog naprezanja-mala istezljivost 10%)
- koristiti pravilan zaštitni plin (ovisi o primjeni najčešće Ar; CO2 ili mješavina Ar/CO2)

g) Čelici otporni na koroziju

• Svojstvo antikorozivnosti
Nehrđajući čelici svoja svojstva visoke korozijske postojanosti duguju prisutnosti pasivnog
oksidnog filma bogatog kromom na njihovoj površini koji nastaje spontano, prirodnim procesima
oksidacije u sredinama – medijima koji sadrže dovoljno kisika. Iako izuzetno tanak, približno 1-5
nanometara (1 – 5×10-9 m) i oku nevidljiv, ovaj zaštitni film čvrsto prianja i kemijski je stabilan u
uvjetima koji osiguravaju dovoljnu količinu kisika na površini. Dodatno, obzirom na prirodu i spontano
formiranje, zaštitni oksidni film, ima i važno svojstvo samoobnavljanja – čak i kada se, npr. u
postupcima mehaničke strojne obrade, ukloni s površine, u sredinama s dovoljno kisika, gotovo
trenutno, sam će se obnoviti .

Cr2O3

• Tipovi korozije čelika otpornih na koroziju

- Rupičasta korozija
- Korozija u procjepu
- Napetosna korozija

Tehnologija zanimanja str. 19 - od 68 „Uljanik“ Brodogradilište d.d.

Usavršavanje – ZAVARIVAČ MAG/PPŽ postupkom – 2.stupanj (KV)

• Vrste – austenitni, feritni, martenzitni, duplex (miješane čelične strukture)

Nehrđajući čelik (eng. stainless steel) danas označava široki raspon različitih vrsta i kvaliteta čelika
otpornih na koroziju. Obilježava ih minimalni udio kroma od 10,5 % kao i dodatak ostalih legirajućih
elemenata poput nikla, molibdena, titana, dušika, kojima se bilo modificira njihova struktura, ili postižu
svojstva veće korozijske postojanosti, poboljšava obradivost, čvrstoća ili pak žilavost na sniženim
(kriogenim) temperaturama.
U osnovi, danas, poznajemo četiri osnovne grupe – vrste nehrđajućih čelika, pri čemu je podjela
izvršena na osnovi njihovih mikrostruktrunih obilježja. Tako postoje martenzitni, feritni, austenitni i
dupleks (austenitno – feritni) nehrđajući čelici (slika 1). Dodatno, navedena podjela može se proširiti
ako se uzme u obzir i mogućnost očvršćavanja, pa tako postoji i peta skupina nehrđajućih čelika -
tzv. precipitacijski očvrstivi čelici.

feritni martenzitni

austenitni dupleks

Slika : Karakteristične mikrostrukture pojedinih grupa nehrđajućih čelika

Austenitni nehrđajući čelici

Austenitni čelici zbog svoje dobre korozijske postojanosti, dobre obradljivosti, izvrsne
zavarljivosti, mehaničkih svojstava te estetskih karakteristika najčešće su korištena vrsta nehrđajućih
čelika. Osnovni austenitni nehrđajući čelik je UNS S30400 (AISI 304) ili 18-8. To je legura na osnovi
željeza koja sadrži nominalno 18% kroma i 8.5% nikla, uključujući manje količine ugljika, dušika,
mangana i silicija.
Od osnovnog 18-8 austenitnog čelika razvijeno je desetak novih legura, a bazira se na dodavanju npr.
molibdena i dušika radi bolje otpornosti na koroziju. Njihovu upotrebu donekle otežava mogućnost
pojave senzibilizacije prilikom postupka zavarivanja što može imati za posljedicu pojavu interkristalne
korozije, fenomena koji se na zavarenim konstrukcijama javljao često u početnom razdoblju korištenja
ovih materijala i ograničavao njegovu širu primjenu. Senzibilizacija se može izbjeći odabirom
stabiliziranih čelika niskog sadržaja ugljika. Jednako tako, ovi materijali nerijetko su podložni i ostalim
lokalnim korozijskim fenomenima (rupičasta, napetosna, korozija u procjepu), te odabir pojedine vrste
– tj. kvalitete austenitnog nehrđajućeg čelika treba pažljivo izvršiti.

Tehnologija zanimanja str. 20 - od 68 „Uljanik“ Brodogradilište d.d.

Usavršavanje – ZAVARIVAČ MAG/PPŽ postupkom – 2.stupanj (KV)

Feritni nehrđajući čelici

Čvrstoća na povišenim teperaturama slabija je nego kod austenitnih čelika. Prednost ove
skupine čelika je otpornost na koroziju i oksidaciju uz relativno nisku cijenu, pa se tako koriste npr. u
uvjetima izloženosti dušičnoj kiselini, u obradi voda, preradi hrane i arhitekturi.
Ugrađuju se u postrojenja u kojima je otvorena opasnost od pojave napetosne korozije, gdje ne mogu
zadovoljiti austenitni čelici.

Martenzitni nehrđajući čelici

Martenzitni nehrđajući čelici sadrže 11-13% Cr te do 1,2% ugljika, feromagnetični su i mogu

očvrsnuti postupcima toplinske obrade. Male količine nikla dodaju se za poboljšanje korozijske
otpornosti, a sumpor i selen za obradivost. Najveći nedostatak martenzitnih čelika je osjetljivost
prema vodikovoj krhkosti posebno u sulfidnim okolišima. Također imaju lošu otpornost na udarni lom
kod sniženih temperatura.
No, zbog otpornosti na koroziju te visokog sadržaja ugljika koji osigurava otpornost na trošenje
koriste se za izradu kotrljajućih elemenata kugličnih ležajeva, oštrica noževa, kirurškog i zubarskog
alata, turbinskih lopatica i dijelova za rad na visokim temperaturama (npr. cijevi generatora pare).

• Duplex čelici
Struktura je miješana austenitno-feritna ( ≈ 50:50%)
Karakteristike duplex čelika:
- otpornost na opću, napetostnu, pitting koroziju i koroziju u rasporu,
- otpornost prema kavitaciji i eroziji,
- visoka čvrstoća i žilavost,
- povoljna cijena ( ako se uzme u obzir čvrstoća ).

Oznake duplex čelika - SAF 2205, prema DIN-u W.Nr. 1.4462, ASTM S31803.
Karakteristični kemijski sastav :
C Cr Ni Mo Si Mn N
0.02 22.0 5.5 3.0 < 1.0 < 2.0 0.14

Mehanička svojstva:
Rm (N/mm2) Rp02 (N/mm2) Produljenje % PREn
min.680 min. 450 min. 25 34

Otpornost na pitting koroziju ( PREn ): PREN= %Cr +3,3x%Mo+16x%N.

Zavarljivost duplex čelika:

Duplex čelik 2205 odlikuje se dobrom zavarljivošću.Zavarivanje se mora izvoditi uz strogo poštivanje
tehnologije zavarivanja. Jedan od bitnih zahtjeva je da u zavarenom spoju, postotak ferita bude od
25-70% ( idealno 50% ).
Sadržaj ferita u direktnoj je svezi s:
A/ unosom topline ( zadano Q =0,6-2,5 kJ/mm )- postupak zavarivanja, parametri zavarivanja
B/ brzinom hlađenja - za duplex čelik ( hlađenjem zavarenog spoja ) u području temperatura od
1200-800 0C zbivaju se najvažnije strukturne promjene a to vrijeme hlađenja ovisi o debljini
materijala, obliku spoja i parametrima zavarivanja.
B/ odabranom vrstom dodatnog materijala za zavarivanja - potrebno koristiti dodatni materijal koji
ima veći sadržaj nikla od osnovnog materijala odnosno cca. 9% ( time se proces feritizacije
smanjuje).

Tehnologija zanimanja str. 21 - od 68 „Uljanik“ Brodogradilište d.d.

Usavršavanje – ZAVARIVAČ MAG/PPŽ postupkom – 2.stupanj (KV)

• WRC dijagram, Schafflerov dijagram

Slika : Schaefflerov dijagram

Prikazuje kako struktura
nehrđajućih čelika ovisi o
omjerima krom i nikl-ekvivalentnih
legirnih elemenata.

KROM EKVIVALENT = %Cr + %Mo + 1.5 ×% Si +0.5×%Nb

NIKL EKVIVALENT = %Ni + 30×%C + 0.5×% Mn

WRC dijagram

Tehnologija zanimanja str. 22 - od 68 „Uljanik“ Brodogradilište d.d.

Usavršavanje – ZAVARIVAČ MAG/PPŽ postupkom – 2.stupanj (KV)

1.3 Zavarljivost čelika, čeličnih lijevova, otkivaka

a) Utjecaj %C i ostalih legirnih elemenata, Cekv

Preduvjet dobre zavarljivosti je što manja vrijednost ekvivalenta ugljika Cekv.

Formula Cekv= %C + %Mn/6 + (%Cr+%Mo+%V)/5 + (%Ni+%Cu)/15
Iz gornje formule je vidljivo da će zavarljivost biti bolja ukoliko je što manji %C i što je manji stupanj
legiranosti.

b) Utjecaj debljine materijala

• Brzina hlađenja

Što je veća debljina materijala to je i brzina odvođenja topline veća , što nepovoljno djeluje na
zavarivanje (predgrijavanje,unos topline)

• Krti lom
Krti lom je stanje u kojem je plastična deformacija jednaka nuli, a granica popuštanja se poklapa
sa čvrstoćom (nema tečenja materijala) – tj. ne može doći do pojave tečenja materijala (lom bez
plastične deformacije).

c) Utjecaj procesa zavarivanja

• Unos topline

Formula za izračun unosa topline:

. I (A) x U (V) x 6 .
Q= ηx (kJ/mm)
v (mm/min) x 1000

gdje je:
Q – unos topline ………………..… (kJ/mm)
I – jakost struje zavarivanja ….…. (A)
U – napon el. luka ……………..… (V)
v – brzina zavarivanja …………... (mm/min)
η – koeficijent iskoristivosti el.luka (REL i MAG 0,65-0,85 ; TIG 0,5-0,6 ; EPP 0,85-0,95)

d) Temperatura predgrijavanja
• Glavni faktori izračuna :
- Postotak pojedinog kemijskog elementa (tj. CEKV)
- Debljina materijala koji se zavaruje
- Količina difuzijskog vodika u metalu zavara (ml vodika/100g depozita metala)
- Unos topline Q
- Upetost

Tehnologija zanimanja str. 23 - od 68 „Uljanik“ Brodogradilište d.d.

Usavršavanje – ZAVARIVAČ MAG/PPŽ postupkom – 2.stupanj (KV)

Temperatura predgrijavanja u zavisnosti

od Cekv i debljine limova (Seferian)

1‘- deblji lim bez predgrijavanja

1 – deblji lim sa predgrijavanjem
2‘- tanji lim bez predgrijavanja
2 – tanji lim sa predgrijavanjem

Utjecaj predgrijavanja na brzinu

hlađenja u zavisnosti od
pogonske energije luka i debljine
osnovnog materijala

• Svrha
Svrha predgrijavanja je izbjegavanje nastanka hladnih pukotina :
- smanjivanje brzine hlađenja – smanjenje količine tvrdih faza
- omogućavanje izlaska difuzijskog vodika (pri višim temp. kristalna rešetka se
širi i omogućuje lakši izlazak vodika)
- smanjuju se zaostala naprezanja (zbog više temp. područja zavara, ∆l)

Tehnologija zanimanja str. 24 - od 68 „Uljanik“ Brodogradilište d.d.

Usavršavanje – ZAVARIVAČ MAG/PPŽ postupkom – 2.stupanj (KV)

Tipični slučajevi predgrijavanja

• Načini predgrijavanja, dogrijavanja, rizici

- uz pomoć plinova propan-butan, acetilen, zemni plin,…

REGULATORI PROPANA I KISIKA

GUMENE CIJEVI

BOCA KISIKA GORIONIK

PROPANA
BOCA PROPAN- CIJEV
BUTANA SAPNICA
- elektrootporno SAPNICA

- induktivno

e) Zavarljivost i načini zavarivanja raznorodnih čelika

Faktor miješanja = B/(A+B) x 100 (%)

A
A- depozit DMZZ
B- osnovni materijal B

REL = 20-30%
MAG= 20-40%
TIG = 10-100% ( zav. sa i bez DMZZ)

Potrebno razmotriti intenzitet miješanja kako bi se izbjegle krhke strukture. Uz intenzitet miješanja
važan čimbenik je odgovarajući DMZZ.

Tehnologija zanimanja str. 25 - od 68 „Uljanik“ Brodogradilište d.d.

Usavršavanje – ZAVARIVAČ MAG/PPŽ postupkom – 2.stupanj (KV)

U svakom slučaju treba nastojati izbjeći da se nađemo u području martenzitne strukture (izbjeći
zakaljivanje – pukotine).
Ostali problemi su : - korozijska postojanost, - visokotemperaturna stabilnost , - toplinske dilatacije.
Problem se uspješno rješava odabirom odgovarajućeg DMZZ, koji je različitog kem.sastava u odnosu
na oba osnovna materijala (najčešće su prelegirani- često legure na bazi nikla).

Primjer:
• Kad zavarujemo „crno-bijelu“ kombinaciju čelika sa elektrodama za „crni“ čelik – rezultat je
visokolegirani martenzit (krhka struktura) na strani „bijelog“ čelika
• Kad zavarujemo „crno-bijelu“ kombinaciju čelika sa elektrodama za „bijeli“ čelik – rezultat
je visokolegirani martenzit (krhka struktura) na strani „crnog“ čelika
, a sve rezultira pukotinama.
Za gornju kombinaciju su DMZZ dodatno legirani – u klasi 309 ili 309Mo ili 312, te nikl legure kojima
se osigurava duktilnost metala zavara.

Ako se zavaruju čelici otporni na koroziju između sebe:

- konzultirati Schafflerov dijagram
- birati DMZZ tako da se ne uđe u martenzitno područje. Ako se uđe u
visokoaustenitno područje očekivati probleme sa toplim pukotinama.

1.4 Bakar i bakrene legure

• Svojstva i primjena u brodogradnji

Najvažnije svojstvo bakra je njegova dobra električna vodljivost (najbolja poslije srebra) i dobra
toplinska vodljivost. Zavarivanje bakra otežano je zbog njegove dobre toplinske vodljivosti.
Čisti bakar ima nisku čvrstoću. Čvrstoća bakra može se povisiti dodavanjem malih količina legirnih
elemenata.

• Legure
a) Mjedi – legure bakra s cinkom (>50%Cu i <44%Zn)
b) Posebne mjedi - (54-62%Cu , 7% ostalih elemenata, ostatak Zn)
c) Novo srebro – legure bakra s niklom i cinkom (10-30 %Ni)
d) Kositrene bronce – legure bakra s kositrom (<15 %Sn)
e) Aluminijeve bronce – legure bakra s aluminijem
f) Olovno-kositrene i olovne bronce – legure bakra s kositrom i/ili olovom (<10%Sn i/ili <25%Pb)
g) Berilijeve bronce – legure bakra s berilijem (<2%Be)
h) Legure bakra s niklom (<45%Ni)

Tehnologija zanimanja str. 26 - od 68 „Uljanik“ Brodogradilište d.d.

Usavršavanje – ZAVARIVAČ MAG/PPŽ postupkom – 2.stupanj (KV)

2. DODATNI MATERIJALI ZA ZAVARIVANJE

Dodatni materijal – odnosno žica sudjeluje zajedno sa osnovnim materijalom u stvaranju zavarenog
spoja (rastaljuju se) , te svojim kemijskim sastavom utječe na zavarivačke i metalurške procese.
Direktno utječe na kvalitetu zavarenog spoja.

2.1 Žice za MAG zavarivanje

Standardni oblici pakiranja žica za MIG/MAG zavarivanje:

Oznaka koluta Vanjski promjer Širina koluta Promer rupe Težina žice
(mm) (mm) (mm) (kg)
D100 100 45 16,5 1,0
D200 200 55 50,5 5
D300 300 103 51,5 15

Tehnologija zanimanja str. 27 - od 68 „Uljanik“ Brodogradilište d.d.

Usavršavanje – ZAVARIVAČ MAG/PPŽ postupkom – 2.stupanj (KV)

Usporedba produktivnosti zavarivanja obloženom elektrodom , punom žicom i punjenom žicom

Produktivnost predstavlja količinu proizvoda u jedinici vremena (kod DMZZ izražena je u

kg/h). S povećanjem produktivnosti smanjuju se ukupni troškovi.
Na produktivnost zavarivanja uz primjenu pune ili praškom punjene žice utječe veliki broj faktora, na
prvom mjestu parametri zavarivanja, kao i duljina slobodnog kraja žice.
Ako bi se zavarivalo pri istim parametrima i istim duljinama slobodnog kraja žice, zavarivanje praškom
punjenom žicom dalo bi veću produktivnost nego zavarivanje punom žicom.
Razlog leži u tome što je jezgra PPŽ slab vodič el.struje pa je tok struje ograničen na relativno malu
površinu (velika gustoća struje zavarivanja), što omogućava zavarivanje uz veliku brzinu dovođenja
žice, a stabilnost luka pri toj brzini dovođenja žice u procesu zavarivanja osigurava jezgra (što nije
slučaj kod pune žice.
Uz povećanje jakosti struje zavarivanja produktivnost raste, ali je prirast produktivnosti uz povećanje
jakosti struje kod PPŽ veći nego kod pune.
Obzirom da CO2 nije inertan na temperaturi koja vlada u električnom luku da se izbjegnu
negativne posljedice disocijacije CO2 – dodatni materijal se legira sa elementima (Mn,Si) koji imaju
veći afinitet prema kisiku nego željezo. Ovi elementi djeluju dezoksidirajuće na talinu čime se postiže
kvalitetan zavar bez poroznosti.

Tehnologija zanimanja str. 28 - od 68 „Uljanik“ Brodogradilište d.d.

Usavršavanje – ZAVARIVAČ MAG/PPŽ postupkom – 2.stupanj (KV)

a) Pune žice
Oznaka postupka MAG (EN 135) – dodatni materijal puna žica, zaštitni plin CO2 ili mješavina.
Standardni promjeri punih žica
∅ (mm) 0,6 0,8 1,0 1,2 1,6 2,0 2,4

Pune žice – izrađuju se izvlačenjem. Moguće zavarivanje u svim položajima.

Tipični sastav punih žica

Cmax Mn Si Smax Pmax Cumax
0,12 0,9-1,6 0,9-1,2 0,03 0,03 0,2

Vrste žica : - ovise o materijalu (grupi materijala) koji se zavaruje

b) Praškom punjene žice

Oznaka postupka MAG (EN 136) – dodatni materijal praškom punjena žica, zaštitni plin CO2 ili
mješavina.

Standardni promjeri praškom punjenih žica

∅ (mm) 0,8 1,0 1,2 1,6 2,0 2,4 2,8 3,2

Po obliku presjeka PPŽ razlikuju se :

U principu razlikuju se PPŽ u obliku zatvorene cjevčice i PPŽ u obliku profiliranjem formirane
cjevčice koja nije potpuno zatvorena. Još postoje PPŽ u obliku traka koje služe prvenstveno za
navarivanje. Žice se izrađuju iz čeličnih traka ili bešavnih cijevi, te se nakon punjenja , valjanjem i
provlačenjem dovode nakonačan promjer.

Tehnologija zanimanja str. 29 - od 68 „Uljanik“ Brodogradilište d.d.

Usavršavanje – ZAVARIVAČ MAG/PPŽ postupkom – 2.stupanj (KV)

Troska i
samozaš.
• Rutil, magnezit, željezni oksidi, itd - stvaranje troske
Legirni Stabilizatori • Legirajući elementi - Cr, Ni Mo, ...
elementi elek. luka • Dezoksidanti - Si, Mn, Al
• Cs, K, Ca ili drugi elementi koji imaju nisku energiju
Fe prah Dezoksidanti ionizacije - stabilizatori el.luka

Sastav praškom punjene žice (PPŽ) – primjer :

U ovisnosti o tipu žice i materijalu ovisi i profil pogonskih kotača (npr. puna žica – glatki kotači, PPŽ –
„nazubljeni kotači).

Karakteristike PPŽ (općenito):

- kvaliteta zavarenog spoja jednaka je kao kod REL postupka, a bolja nego kod MAG postupka
zavarivanja punom žicom
- produktivnost pri zavarivanju PPŽ veća je nego pri zavarivanju punom žicom
- s obzirom na svojstva jezgre PPŽ (brzo skrućivanje troske) moguće je opterećivanje velikim
jakostima struje , a time i postizanje velikog koeficijenta taljenja (veća produktivnost)
- manja je vjerojatnost pojave pogrešaka u zavarenom spoju (npr.poroznost i naljepljivanje kod
zav punom žicom)
- u odnosu na punu žicu PPŽ je manje osjetljiva na nečistoću žlijeba, ima bolju produkciju
zašt.plinova i troske kroz kupku zavara kao i bolje protaljivanje
- zbog tlačnog utjecaja troske i sporijeg ohlađivanja ljepši je izgled površine zavara izveden
PPŽ, nego izveden punom žicom.
- visoka stabilnost el.luka u procesu zavarivanja
- dobro provarivanje i premošćivanje kod zavarivanja korijena zavara, bez opasnosti
naljepljivanja
- dobra zavarljivost korijena zavara na keramičkoj podlozi
- široko područje i jednostavno namještanje parametara zavarivanja

Tehnologija zanimanja str. 30 - od 68 „Uljanik“ Brodogradilište d.d.

Usavršavanje – ZAVARIVAČ MAG/PPŽ postupkom – 2.stupanj (KV)

Parametri zavarivanja kod PPŽ:

Jakost struje zavarivanja – ovisi o debljini i vrsti materijala koji se zavaruje, obliku spoja,
položaju zavarivanja i promjeru žice. Jakost struje utječe na količinu rastaljenog metala u jedinici
vremena, dubinu protaljivanja, oblik zavara i količinu unesene topline.

Napon električnog luka – utječe na dubinu protaljivanja, širinu i nadvišenje zavara i može se
poistovjetiti sa duljinom luka pa tako većem naponu el.luka odgovara veća duljina luka.
Povećanjem napona uz istu jakost el.struje pri prijenosu metala kratkim lukom povećava se i broj
kratkih spojeva. Učestali kratki spojevi znače kraće održavanje el.luka i hladnije zavarivanje.

Tehnologija zanimanja str. 31 - od 68 „Uljanik“ Brodogradilište d.d.

Usavršavanje – ZAVARIVAČ MAG/PPŽ postupkom – 2.stupanj (KV)

Brzina zavarivanja – utječe na dubinu protaljivanja, širinu zavara te na količinu unesene topline.
Optimalna brzina se određuje u skladu sa drugim parametrima zavarivanja.

Promjer žice za zavarivanje – utječe na gustoću struje tako što ista jakost struje i manji promjer
žice daju veću gustoću struje koja uzrokuje veću dubinu provarivanja, uži zavar i veću brzinu
dovođenja žice.

Tehnologija zanimanja str. 32 - od 68 „Uljanik“ Brodogradilište d.d.

Usavršavanje – ZAVARIVAČ MAG/PPŽ postupkom – 2.stupanj (KV)

Duljina slobodnog kraja žice – je ona duljina koja se nalazi izvan kontaktne cjevčice pištolja za
zav., a ovisi o udaljenosti kontaktne cjevčice pištolja od mjesta zavarivanja. Povećanjem duljine
slobodnog kraja žice pri konstantnoj brzini dovođenja smanjuje se jakost struje zavarivanja, a
kako ona mora ostati konstantna povećava se brzina dovođenja žice.
Time izravno utječe na produktivnost kroz smanjenje ili povećanje brzine dovođenja žice.

Tehnologija zanimanja str. 33 - od 68 „Uljanik“ Brodogradilište d.d.

Usavršavanje – ZAVARIVAČ MAG/PPŽ postupkom – 2.stupanj (KV)

Izbor parametara (za žicu ∅1,2 mm):

Vrste PPŽ (punjenja):

• Rutilne PPŽ
Rutilne PPŽ sadrže više od 50% rutila (TiO2) , koji je vrlo dobar ionizator i stabilizator el.luka.
Kod zavarivanja čelika povišene čvrstoće i legiranih čelika potrebno je koristiti žicu sa 1-2,5% Ni da bi
zavar imao zadovoljavajuću žilavost i pri niskim temperaturama (-20,-40,-50 0C – ovisno o primjeni).
Osnovne karakteristike rutilnih žica:
- lako namještanje parametara zavarivanja
- brzo skrutnjavanje troske koja se lako skida (pogodna za zavarivanje u
prinudnim položajima)
- prijenos metala štrcajućim lukom uz malo prsanje
- zavar ima lijepu i glatku površinu
- stabilan i miran el. luk
- kvalitetno provarivanje korijena (i bez primjene podloge)

• Bazične PPŽ
Bazične PPŽ punjene su najčešće TiO2, CaO, CaF2 . Pri zavarivanju bazičnim PPŽ postiže se
bolja kvaliteta zavarenog spoja nego pri zavarivanju rutilnim PPŽ. Najveći doprinos kvaliteti daje
bazična troska koja iz rastaljenog metala odstranjuje nečistoće i komponente koje štite kupku zavara
od utjecaja atmosfere (sprečavanje nastanka poroznosti).
Osnovne karakteristike bazičnih PPŽ:
- usko područje odabira parametara zavarivanja
- vrlo doba mehanička svojstva zavara
- mala vjerojatnost pojave pukotina i poroznosti
- stabilan el.luk
- prijenos metala u obliku krupnih kapljica
- otežano zavarivanje u prisilnim položajima
- zahtjeva korištenje mješavine plinova

Tehnologija zanimanja str. 34 - od 68 „Uljanik“ Brodogradilište d.d.

Usavršavanje – ZAVARIVAČ MAG/PPŽ postupkom – 2.stupanj (KV)

• PPŽ punjene metalnim prahom

Sadrže metalni prašak kemijskog sastava istog kao osnovni materijal koji se zavaruje.
Pretežno se koriste za zavarivanje visokolegiranih čelika.
Osnovne karakteristike PPŽ punjenih metalnim praškom:
- mala količina troske
- cca. 20% veći učinak taljenja nego pri zavarivanju ostalim PPŽ
- veća dubina provarivanja zbog veće jakosti struje zavarivanja
- visok koeficijent iskorištenja (85-95%)
- širok i stabilan električni luk
- prijenos metala finim kapljicama (štrcajući luk) je moguć i kod nižih struja
zavarivanja
- mogućnost zavarivanja u prisilnim položajima
- dobro premošćivanje zračnosti u žlijebu

• PPŽ za čelike otporne na koroziju

Tipovi ovisno o osnovnom materijalu koji se zavaruje. Vrste žica za zavarivanje čelika otpornih
na koroziju međusobno i za zavarivanje „crno-bijelog“ spoja.

• Samozaštičujuće žice
Većina samozaštičujućih žica ima jezgru bazičnog tipa. Jezgra mora vršiti slijedeće funkcije:
- ionizacija i stabilizacija električnog luka
- zaštitu rastaljenih metalnih kapi i kupke zavara od utjecaja atmosfere
- stvaranje troske za dezoksidaciju i zaštitu rastaljenih kapi metala
- legiranje kupke u procesu zavarivanja (kao obloga kod REL-a)
Komponente jezgre proizvode plin i trosku. Nastali plin (CO2) štiti električni luk i rastaljeni metal od
utjecaja atmosfere, dok troska veže nečistoće iz rastaljenog metala zavara (dobra mehanička
svojstva zavara).
Koeficijent iskorištenja je niži nego kod drugih PPŽ (od 75%-85%).

Tehnologija zanimanja str. 35 - od 68 „Uljanik“ Brodogradilište d.d.

Usavršavanje – ZAVARIVAČ MAG/PPŽ postupkom – 2.stupanj (KV)

2.2 Obložene elektrode

Obloga elektrode u procesu zavarivanja vrši tri složene funkcije: električnu, fizikalnu i metaluršku.

Funkcije obloge :
• Električna funkcija
– gorenje luka (daje stabilniji el.luk , u oblozi stabilizatori Cs,K,Ca koji imaju nisku
energiju ionizacije) – uspostavljanje i održavanje el.luka

• Fizikalna funkcija
– sile kod prijenosa kapi (olakšava i omogućava zavarivanje u prisilnim
položajima)
– stvaranje zaštitne atmosfere (štiti zavar od štetnih plinova iz zraka)
– troska (štiti rastaljeni metal zavara, smanjuje brzinu hlađenja zavara i zaglađuje
ga – napetost površine i viskozitet)

• Metalurška funkcija
– legiranje (dolegiranje elemenata koji izgaraju u el.luku),
– dezoksidacija (Al, Si,Mn) ,
– vezanje vodika (smanjenje opasnosti od hladnih pukotina),
– rafinacija metala zavara (odstranjivanjem S i P koji isplivavaju u trosku) ,
– smanjenje kr.zrna (Ti,Al – stvaraju puno klica kristalizacije – fino zrno)
– povećanje proizvodnosti (depozit - dodavanje Fe praha)

Utjecajni parametri su:

- jakost, vrsta i polaritet struje
- dužina el. luka
- brzina zavarivanja
- nagib elektrode
- poprečna kretanja elektrode
- uspostavljanje i prekidanje el. luka
- položaj zavarivanja

Tehnologija zanimanja str. 36 - od 68 „Uljanik“ Brodogradilište d.d.

Usavršavanje – ZAVARIVAČ MAG/PPŽ postupkom – 2.stupanj (KV)

Jakost struje zavarivanja ovisi o tipu i promjeru elektrode, vrsti spoja, debljini osnovnog
materijala i položaju zavarivanja. Povećanjem dimenzije (promjera) elektrode povećava se i jakost
struje zavarivanja, jer je potrebna veća količina topline za taljenje elktrode. Ako je točka taljenja
obloge elektrode viša, potrebna je veća jakost struje za zavarivanje. Obično se za elektrode
normalnog stupnja iskorištenja uzima jakost struje oko 40 A/mm promjera elektrode.
Visokoučinske elektrode trebaju veću jakost struje nego elektrode normalnog stupnja iskorištenja.
Jakost struje koja će biti potrebna za neku visokoučinsku elektrodu ovisi o količini željeznog praha u
oblozi elektrode. Pri zavarivanju u vertikalnom položaju uzima se 10 do 20 % manja jakost struje
nego pri zavarivanju u horizontalnom položaju.
Pri zavarivanju visokolegiranih čelika također je potrebna manja jakost struje zbog visokog omskog
otpora visokolegiranih čelika. Zbog toga se visokolegirane elektrode lakše pregrijavaju nego
elektrode za zavarivanje nelegiranih i niskolegiranih čelika.
Vrsta stuje ovisi o tipu obloge elektrode. Bazične elektrode najčešće se upotrebljavaju na
istosmjernoj struji i plus (+) polu.
Ostali tipovi elektroda mogu se upotrebljavati na izmjeničnoj i istosmjernj struji. Pogrešno odabrana
vrsta struje ili polaritet dovode do pojave poroznosti u zavaru, povećanog prskanja materijala i manje
stabilnosti električnog luka.
Dužina elektičnog luka je udaljenost jezgre elektrode od osnovnog materijala, a ovisi o vrsti
elektrode.
Kod kiselih i rutilnih elektroda dužina električnog luka je približno jednaka promjeru elektrode. Kod
bazičnih elektroda, visokolegiranih elektroda i elektroda za zavarivanje obojenih metala dužina
električnog luka je nešto manja. Pri prekomjernom povećanju dužine električnog luka zagrijavanje
materijala je slabije, slabija je i zaštita rastaljenog metala, a povećava se gubitak materijala zbog
prskanja. Kratak električni luk dobro zagrijava osnovni materijal i daje dubok uvar.
Brzina zavarivanja ovisi o tehnici rada, vrsti i dimenzijama spoja, vrsti osnovnog materijala i
tipu obloge. Ako se za vrijeme zavarivanja izvode poprečna kretanja elektrode, brzina zavarivanja je
manja. Pri zavarivanju rutilnim i mineralno kiselim elektrodama postižu se veće brzina zavarivanja
nego pri radu bazičnim elektrodama. Zavarivanje visokolegiranih Cr_Ni čelika izvodi se u većim
brzinama zavarivanja, jer se tako manje topline unosi u osnovni materijal.
Nagib elektode utječe na dužinu električnog luka i penetraciju. Ako je elektroda više nagnuta,
dužina električnog luka je veća, što naročito štetno utječe pri radu bazičnim elektrodama. Ako je
elekroda okomitija luk je kraći, snaga luka je veća, pa je veća i penetracija. Pri zavarivanju u prisilnim
položajima, npr. u vertikalnom položaju , nagibom elektrode pridržava se talina i time utječe na oblik
zavara.
Poprečna kretanja elektrode su ona okomito na smjer zavarivanja. Veličina poprečnih
kretanja utječe na širinu zavara i količinu unesene topline u osnovni materijal. Ako su poprečna
kretanja veća, veća je širina zavara i više se topline unosi u osnovni materijal.
Uspostavljanje i prekidanje el. luka - kod uspostavljanja el. luka u završnom krateru prve
kapljice još nedovoljno zaštićenog metala elektrode padaju na hladni metal inače problematičnog
završnog kratera (najčešći problem kod bazičnih elektroda). Zato je osnovno pravilo u izvođenju
nastavaka da se el. luk nikad ne uspostavlja u završnom krateru.

Elektrode se moraju uskladištiti u suhoj prostoriji koja se zimi treba zagrijavati.

Zahrđale, masne, oštećene ili nepoznate elektrode ne smiju se upotrebljavati u zavarivanju.
Elektrode dobro zatvorene od pristupa zraka, u nepoderanoj najlonskoj vrećici ili u limenoj zalemljenoj
kutiji ne treba prije upotrebe sušiti, naročito pri zavarivanju konstrukcija koje zahtjevaju visoke
kvalitete zavarenog spoja.
Ako se zavarivanje obavlja u vlažnom prostoru, elektrode treba držati na suhom mjestu. Bazične
elektrode koje su u otvorenoj kutiji više od 4 sata smatraju se vlažnima i treba ih sušiti.
Sušenje elektroda vrši se u posebnim pećima za sušenje s mogućnosti regulacije temperature
sušenja. Osim tih peći, zavarivač bi, pri zavarivanju s bazičnim elktrodama, trebao imati na radnom
mjestu posebnu prenosnu peć (tobolac). U toj peći održava se jednaka temperatura (60-100 o C), tako
da za vrijeme rada ne dođe do vlaženja elektrode.

Tehnologija zanimanja str. 37 - od 68 „Uljanik“ Brodogradilište d.d.

Usavršavanje – ZAVARIVAČ MAG/PPŽ postupkom – 2.stupanj (KV)

Elektroda se ne smije uzimati masnim rukavicama. Masnoća na elektrodi uzrokuje poroznost u

zavarenu spoju.
Temperaturu sušenja elektroda preporučuje proizvođač elektroda. Kisele i rutilne elektrode sušimo na
temperaturi 100-120 o C a bazične 200-300 o C.

2.3 Vrste elektroda u bodogradnji

Osnovne vrste elektroda koje se primjenjuju u brodogradnji (u Uljanik-u) su:

a) Bazične elektrode
Bazične elektrode - daju zavareni spoj dobrih mehaničkih svojstava (posebno izduženje i
žilavost), a zbog manje prisutnosti štetnih plinova i nemetalnih uključaka (sastav troske veže O2, H2, S
i P) , manja je sklonost pukotinama i poroznosti.
Zbog svojih dobrih svojstava koriste se kod zavarivanja zahtjevnih zavarenih konstrukcija.

Nedostaci primjene bazičnih elektroda su:

- teže čišćenje troske („šljake“)
- poroznost u korijenu zavara ako je el.luk dulji (zavarivanje pod 900)
- nešto grublji izgled lica zavara
- slabija stabilnost električnog luka kod zavarivanja (zbog visokog sadržaja CaF2)
- velika ovisnost svojstava zavara o zavarivaču

Bazične el. - „standardne“ (npr. EZ 50B, EZ 60B, EZ 65B, Conarc 49, Conarc 49C)
Bazične el. – visokoučinske (npr. Conarc L150, Conarc V180, Conarc V250)

Standardni promjeri bazičnih elektroda su: ∅2,5 ; ∅3,25 ; ∅4 ; ∅5 mm (∅6 mm).

b) Rutilne elektrode
Rutilne elektrode – se koriste zbog dobrih mehaničkih svojstava zavara (iako slabijih od
bazičnih), stabilnosti električnog luka, mogućnosti korištenja DC i AC struje zavarivanja, lijepog
izgleda zavara, lakog čišćenja troske.

Nedostaci primjene rutilnih elektroda:

- zavarivanje čelika sa višim sadržajem sumpora
- mogućnost nastajanja toplih pukotina
- slabija žilavost zone taljenja u odnosu na bazične elektrode

Rutilne elektrode – „standardne“ (EZ 8RC, Gricon 33)

Rutilne elektrode – visokoučinske (Ferod 135T, Resistens 160, Gonia 180)

Standardni promjeri rutilnih elektroda su: ∅2; ∅2,5 ; ∅3,25 ; ∅4 i ∅5 mm

Tehnologija zanimanja str. 38 - od 68 „Uljanik“ Brodogradilište d.d.

Usavršavanje – ZAVARIVAČ MAG/PPŽ postupkom – 2.stupanj (KV)

c) Elektrode za čelik otporan na koroziju

Elektrode koje se koriste za zavarivanje čelika otpornih na koroziju međusobno i za
zavarivanje raznorodnih čelika.
Primjeri upotrebe ovog tipa elektroda u brodogradnji:
- EZ-KROM 30 R – rutilno obložena elektroda za zavarivanje istovrsnih i sličnih čelika otpornih
na koroziju (npr. AISI 316L, 304)
- EZ-KROM 40R – rutilno obložena elektroda za međusobno zavarivanje raznorodnih čelika
(brodograđevni čelik-AISI 316L)
- Arosta 316L – rutilno-bazična elektroda za zavarivanje istovrsnih i sličnih čelika otpornih na
koroziju (npr. AISI 316L, 304)
- Arosta 309S – rutilno-bazična elektroda za međusobno zavarivanje raznorodnih čelika
(brodograđevni čelik-AISI 316L)
- Nichroma 160 – rutilno-bazična visokoučinska elektroda za međusobno zavarivanje
raznorodnih čelika (brodograđevni čelik-AISI 316L) u položenom položaju

d) Specijalne (navarivanje, reparatura)

Specijalne elektrode – kao što im naziv kaže koriste se u manjim količinama i u posebnim
(specifičnim) slučajevima kao što su razne reparature (odljevaka, otkivaka, šina, …) i navarivanja
(prelazni slojevi – šine, tvrdi slojevi otporni na trošenje).

Tehnologija zanimanja str. 39 - od 68 „Uljanik“ Brodogradilište d.d.

Usavršavanje – ZAVARIVAČ MAG/PPŽ postupkom – 2.stupanj (KV)

3. POMOĆNI MATERIJALI ZA ZAVARIVANJE

3.1 Keramičke podloge (svojstva) - podloga se izrađuje iz keramike jer je to netaljiv materijal
sa zanemarivom toplinskom dilatacijom.

a) Keramičke podloge za ravne (standardne) žlijebove

Feature Dimension

Feature Dimension

b) Okrugle keramičke podloge

Feature Dimension

: 5, 7, 10, 12, 15mm

c) Specijalne keramičke podloge – za skošenja „blanje“

Feature Dimension

Tehnologija zanimanja str. 40 - od 68 „Uljanik“ Brodogradilište d.d.

Usavršavanje – ZAVARIVAČ MAG/PPŽ postupkom – 2.stupanj (KV)

Specijalne keramičke podloge –„ trokutaste“

Feature Dimension

0 0 0
Koristi se za X, K pripremu. Dostupni kutevi 30 , 60 , 90 .

d) Keramičke podloge - radijusi

Feature Dimension
R : 100, 150, 172, 200, 250, 300mm

3.2 Zaštitni plinovi i njihov utjecaj na zavareni spoj

Osnovna zadaća zaštitnih plinova je stvaranje zaštitne atmosfere u kojoj će se moći sigurno
uspostaviti i stabilnim održavati električni luk, zaštićen od štetnih utjecaja plinova iz atmosfere.
Ako se usporede najčešće upotrebljavani plinovi, može se uočiti da argon (Ar), koji ima nisku
toplinsku vodljivost, daje usku zonu jezgre luka za razliku od ugljičnog dioksida (CO2), koji ima veću
toplinsku vodljivost i prema tome daje širu jezgru luka. Ova svojstva se odražavaju na dubinu
protaljivanja i izgled zavara.

Karakteristični zaštitni plinovi:

a) 100% CO2
b) Ar/CO2 – 80/20 ; 82/18
c) Ar 100% - TIG + N („formir plin)
d) Ar + CO2 + O2 90/5/5
Zaštitni plin utječe bitno i na slijedeće:
• Način prijenosa metalnih kapljica
• Stabilnost el. luka
• Brzinu zavarivanja
• Geometriju zavara
• Površinski izgled zavara
• Emisiju dima i plinova u atmosferu

Tehnologija zanimanja str. 41 - od 68 „Uljanik“ Brodogradilište d.d.

Usavršavanje – ZAVARIVAČ MAG/PPŽ postupkom – 2.stupanj (KV)

Uz gore navedeno zaštitni plin npr. mješavina (Ar/CO2) djeluje pozitivno na mehanička svojstva
zavara (tj. poboljšava ih) u usporedbi sa zaštitom samo npr.CO2.
Isto tako mješavina plinova povoljno utiče na smanjenje površinske napetosti taline, što smanjuje
gubitke rasprskavanjem.
Slika – prikaz utjecaja promjene plina (sastav u mješavini) na oblik zavara i penetraciju.

Ar+CO2

Tehnologija zanimanja str. 42 - od 68 „Uljanik“ Brodogradilište d.d.

Usavršavanje – ZAVARIVAČ MAG/PPŽ postupkom – 2.stupanj (KV)

4. PRIPREME RUBOVA

Tehnologija zanimanja str. 43 - od 68 „Uljanik“ Brodogradilište d.d.

Usavršavanje – ZAVARIVAČ MAG/PPŽ postupkom – 2.stupanj (KV)

4.1 Priprema rubova limova prema SB 71271

Tehnologija zanimanja str. 44 - od 68 „Uljanik“ Brodogradilište d.d.

Usavršavanje – ZAVARIVAČ MAG/PPŽ postupkom – 2.stupanj (KV)

Tehnologija zanimanja str. 45 - od 68 „Uljanik“ Brodogradilište d.d.

Usavršavanje – ZAVARIVAČ MAG/PPŽ postupkom – 2.stupanj (KV)

Tehnologija zanimanja str. 46 - od 68 „Uljanik“ Brodogradilište d.d.

Usavršavanje – ZAVARIVAČ MAG/PPŽ postupkom – 2.stupanj (KV)

Tehnologija zanimanja str. 47 - od 68 „Uljanik“ Brodogradilište d.d.

Usavršavanje – ZAVARIVAČ MAG/PPŽ postupkom – 2.stupanj (KV)

Ovisnost pripreme zavara i depozita :

Tehnologija zanimanja str. 48 - od 68 „Uljanik“ Brodogradilište d.d.

Usavršavanje – ZAVARIVAČ MAG/PPŽ postupkom – 2.stupanj (KV)

4.2 Stanjenja rubova („blanja“)

Svi zavareni spojevi bitnih elemenata strukture moraju biti tako izvedeni da omoguće što blaži
raspored naprezanja bez značajnih koncentracija naprezanja i naglih promjena krutosti.
Ako je razlika debljina limova na spoju koji je okomit na smjer glavnog naprezanja veća od 3 mm (u
nekim slučajevima 4 mm), potrebno je brid debljeg lima skositi, i to s omjerom najmanje 1:3. Spoj
limova kojima je razlika manja od 3 mm može se izvesti bez skošavanja.

Primjeri izvođenja stanjenja rubova (jednostrano i dvostrano stanjenje/“blanja“):

4.3 Specijalne pripreme

Primjenjuju se kada je zbog specifičnih potreba potrebno izvesti specijalnu pripremu (zbog
pristupa, smanjenja utroška dodatnog materijala, smanjenja deformacija, …).

• Vrste

„Uski“ žlijeb
„U“-priprema

Tehnologija zanimanja str. 49 - od 68 „Uljanik“ Brodogradilište d.d.

Usavršavanje – ZAVARIVAČ MAG/PPŽ postupkom – 2.stupanj (KV)

• Pripreme rubova na odljevcima

Primjeri sa gradnje 480:

Priprema odljevka okretne točke u krmi broda

Priprema odljevka okretne točke u kopaču

Priprema sklopa točke morskog veza u kopaču

Tehnologija zanimanja str. 50 - od 68 „Uljanik“ Brodogradilište d.d.

Usavršavanje – ZAVARIVAČ MAG/PPŽ postupkom – 2.stupanj (KV)

5. TEHNIKA IZVOĐENJA ZAVARIVANJA KUTNOG „T“ SPOJA

5.1 Tehnika rada i parametri zavarivanja kutnog „T“ spoja – u nadglavnom položaju (žica
E81 T1-Ni1) – prema WPS/SPZ 166-1

Tehnologija zanimanja str. 51 - od 68 „Uljanik“ Brodogradilište d.d.

Usavršavanje – ZAVARIVAČ MAG/PPŽ postupkom – 2.stupanj (KV)

6. TEHNIKA IZVOĐENJA ZAVARIVANJA SUČELJENIH SPOJEVA PPŽ NA KERAMIČKOJ

PODLOZI
6.1 Tehnika rada i parametri zavarivanja sučeljenog „V“ spoja na keramičkoj podlozi – u
zidnom položaju (prema TUZ 055)

Tehnologija zanimanja str. 52 - od 68 „Uljanik“ Brodogradilište d.d.

Usavršavanje – ZAVARIVAČ MAG/PPŽ postupkom – 2.stupanj (KV)

7. RJEŠAVANJE POVEĆANE ZRAČNOSTI U SPOJU

7.1 Povećana zračnost u spoju kod kutnih „T“ spojeva
Primjeri iz standarda IACS :

Tehnologija zanimanja str. 53 - od 68 „Uljanik“ Brodogradilište d.d.

Usavršavanje – ZAVARIVAČ MAG/PPŽ postupkom – 2.stupanj (KV)

Tehnologija zanimanja str. 54 - od 68 „Uljanik“ Brodogradilište d.d.

Usavršavanje – ZAVARIVAČ MAG/PPŽ postupkom – 2.stupanj (KV)

7.2 Povećana zračnost u spoju kod sučeljenih spojeva

Primjeri iz standarda IACS :

Tehnologija zanimanja str. 55 - od 68 „Uljanik“ Brodogradilište d.d.

Usavršavanje – ZAVARIVAČ MAG/PPŽ postupkom – 2.stupanj (KV)

Tehnologija zanimanja str. 56 - od 68 „Uljanik“ Brodogradilište d.d.

Usavršavanje – ZAVARIVAČ MAG/PPŽ postupkom – 2.stupanj (KV)

7.3 Pravilan odabir i uporaba različitih keramičkih podloga za rješavanje povišene

zračnosti

8. ZAVARIVANJE ČELIKA POVIŠENE ČVRSTOĆE, SPECIJALNIH ODLJEVAKA, ŠINA

8.1 Elementi koji utječu na kvalitetu zavarivanja

e) Unos topline, parametri, brzina zavarivanja, širina njihanja

f) Temperatura predgrijavanja

g) Upetost konstrukcije

Tehnologija zanimanja str. 57 - od 68 „Uljanik“ Brodogradilište d.d.

Usavršavanje – ZAVARIVAČ MAG/PPŽ postupkom – 2.stupanj (KV)

9. ZAVARIVANJE KUTNIH „T“ SPOJEVA BAZIČNOM ELEKTRODOM

9.1 Tehnika rada i parametri kod izvođenja kutnog „T“ spoja u vodoravnom položaju (PB)

Tehnologija zanimanja str. 58 - od 68 „Uljanik“ Brodogradilište d.d.

Usavršavanje – ZAVARIVAČ MAG/PPŽ postupkom – 2.stupanj (KV)

9.2 Tehnika rada i parametri kod izvođenja kutnog „T“ spoja u vertikalnom položaju (PF)

Tehnologija zanimanja str. 59 - od 68 „Uljanik“ Brodogradilište d.d.

Usavršavanje – ZAVARIVAČ MAG/PPŽ postupkom – 2.stupanj (KV)

10. DEFORMACIJE I NAPETOSTI

10.1 Mehanizam nastajanja toplinskih deformacija
Deformacije nastaju prilikom zagrijavanja i hlađenja materijala. Kod nejednoliko zagrijanog
metala dolazi do širenja toplog dijela, dok se hladni dio tome opire, uslijed čega nastaje plastična
deformacija toplog dijela. Nakon hlađenja zagrijani dio se skraćuje, što izaziva zaostala naprezanja i
deformacije.
Lokalno zagrijavanje metala izaziva plastičnu deformaciju kada toplinska dilatacija premašuje veličinu
elastičnog produljenja.
Deformacije prate sve procese zavarivanja. Kod zavarivanja ploča sa jednog kraja na drugi , javlja se
nejednolika poprečna deformacija, što se može smanjiti pravilnim redoslijedom zavarivanja.
Općenito se može smatrati da će se lokalno zagrijano područje stegnuti pri hlađenju i izazvati
deformaciju prema unutra.

10.2 Faktori koji utječu na pojavu deformacija

• Unos topline
Općenito vrijedi – što je veći unos topline to su deformacije veće.
Procesi koji daju mali unos topline daju i manje deformacije. Deformacije se pojavljuju kada unesena
toplina izazove toplinsku dilataciju koja je veća od veličine elastičnog produljenja

• Debljina lima
Što je lim tanji to je podložniji deformacijama.

• Vrsta čelika

• Ukrućenje
Pomoću raznih ukrućenja moguće je spriječiti ili smanjiti pojavu deformacije. Osnovni uvjet je da
ukrućenja budu „jača“ od sila koje djeluju kod pojave deformacija.

10.3 Napetosti u materijalu i zavarenom spoju

• Uzroci nastanka, načini smanjenja, posljedice
Za vrijeme i nakon zavarivanja, termičkog rezanja ili žlijebljenja javljaju se zaostala
naprezanja.
Uzrok nastajanja zaostalih naprezanja je lokalno unošenje topline. Kada se pri zagrijavanju
javljaju naprezanja u bilo kojoj zoni preko granice razvlačenja Re dolazi do trajnih deformacija, tada će
se nakon potpunog hlađenja u tom dijelu javiti zaostala naprezanja.
Reaktivna zaostala naprezanja nastaju uslijed onemogućenog stezanja zagrijanih dijelova i prostiru
se većim dijelovima konstrukcije. Zaostala naprezanja mogu izazvati deformacije u tankim
konstrukcijama, dok kod krutih konstrukcija mogu uzrokovati pukotine na mjestima koncentracije
naprezanja.
Vlastita zaostala naprezanja nastaju pri zavarivanju slobodnih komada i lokalizirana su uz sam zavar
(dalje od zavara se brzo smanjuju).
Materijali kojima se zavarivanjem izazovu strukturne promjene sadrže mikrostrukturna zaostala
naprezanja zbog promjene volumena. Ovakva naprezanja popuštaju se dovođenjem materijala u
ravnotežno stanje toplinskom obradom.

Tehnologija zanimanja str. 60 - od 68 „Uljanik“ Brodogradilište d.d.

Usavršavanje – ZAVARIVAČ MAG/PPŽ postupkom – 2.stupanj (KV)

11. POGREŠKE KOD ZAVARIVANJA

11.1 Vrste pogrešaka

Slika . Zavareni X-spoj u presjeku sa različitim tipovima grešaka

Tehnologija zanimanja str. 61 - od 68 „Uljanik“ Brodogradilište d.d.

Usavršavanje – ZAVARIVAČ MAG/PPŽ postupkom – 2.stupanj (KV)

1B-gnijezdo poroziteta; 1D-uključci u nizu; 2A-uključci troske; 3-naljepljivanje; 4-nepotpuna penetracija;

5-ugorina; 6-nepotpuna popunjenost zavara; 7-preklop-naljeplivanje; 8-laminacija; 9- otvorena
laminacija zbog poprečnih naprezanja; 10-laminacija; 12A,12D-Uzdužna pukotina; 12B-poprečna
pukotina; 12C-krater; 12F-korjensak greška; 12E-pukotina; 12G-pukotina u ZUT-u

a) Pukotine
• Tople pukotine
Tople pukotine kod zavarivanja nastaju na visokim temperaturama tijekom hlađenja
taline do čvrstog stanja. Prostiru se po granicama zrna materijala, najčešće po dužini u sredini
zavara, ali moguće su i u zoni utjecaja topline.
Glavni uzrok nastajanja toplih pukotina je gubitak sposobnosti metala zavara da izdrži
naprezanja nastala skupljanjem u posljednjoj fazi skrućivanja kod visokih temperatura.
Pojava toplih pukotina je posebno povezana sa nečistoćama u materijalu.

• Hladne pukotine
Hladne pukotine nastaju nakon izvršenog zavarivanja na temperaturi nižoj od 300°C.
One se mogu nekad pojaviti i više sati poslije zavarivanja. Pojavljuju se uglavnom kod
zavarivanja čelika povišene i visoke čvrstoće. Mogu biti položene uzdužno i poprečno na
zavar ili na prijelazu u osnovni materijal. Također, mogu biti vidljive (na površini zavarenog
spoja), ali i nevidljive u zavarenom spoju. Po veličini su – od mikropukotina za oko kao i za
mnoge o nerazornih ispitivanja, nevidljive – do makropukotina koje su vidljive ili se nekom od
metoda lako otkrivaju.
Glavni uzročnici nastajanja hladnih pukotina su:
- prisustvo vodika u zavaru
- struktura zavarenog spoja
- djelovanje naprezanja

Pojednostavljeno se mehanizam nastajanja hladnih pukotina može prikazati: vodik koji je difundirao u
talinu zavara kod visokih temperatura nalazi se u atomarnom stanju. Pri hlađenju vodik prelazi u
molekularno stanje i smješta se u materijalu na mjestima sitnih pogrešaka, pri čemu nastaju vrlo
visoki tlakovi koji dovode do pukotina. Vodik dolazi u zavar razlaganjem vlage (u oblozi elektrode ili
praška ili u zaštitnom plinu) na visokim temperaturama, te iz drugih nečistoća kao hrđa, okujina,
masnoća, vlaga, koje se nalaze na površini mjesta zavarivanja.

- IZBJEGAVANJE NASTAJANJA HLADNIH PUKOTINA:

Navedeni utjecaji, koji uzrokuju pukotine kod zavarivanja metala taljenjem, ne mogu se
potpuno izbjeći, ali se mogu smanjiti i djelomično otkloniti.
U prvome redu treba izvoditi konstrukcijska rješenja zavarene konstrukcije sa što manjom ukrućenosti
zavarenog sklopa, uz izbor oblika spoja sa što manje unesenog dodatnog materijala. Pri tome je
važan i izbor postupka zavarivanja, parametara i unosa topline. Premali unos topline povećava
sklonost hladnim pukotinama, a preveliki pogrubljenje zrna, smanjenu žilavost pa i sklonost toplim
pukotinama. Isto tako važno je smanjiti mogućnost ulaska vodika u zavar, što znači održavanje
čistoće mjesta zavarivanja od vlage, masnoća i drugih nečistoća uz pravilno skladištenje i sušenje
dodatnih materijala za zavarivanje.

Tehnologija zanimanja str. 62 - od 68 „Uljanik“ Brodogradilište d.d.

Usavršavanje – ZAVARIVAČ MAG/PPŽ postupkom – 2.stupanj (KV)

b) Poroznosti
Porozitet u metalu zavara su mjesta ispunjena stlačenim plinom. Različitih su veličina, od vrlo
sitnih, okom nevidljivih , pa do veličina nekoliko milimetara. Poroznosti nastaju zbog toga jer metal
zavara u rastaljenom stanju može upiti znatne količine plinova. Vodik i dušik se upija izravno, a kisik u
spoju sa ugljikom. Ohlađivanjem taline plinovi naglo izranjaju i metala u obliku mjehurića. Ako je
brzina izlučivanja plinova manja od brzine skručivanja metala, plinovi ostaju zarobljeni u zavaru.

Tehnologija zanimanja str. 63 - od 68 „Uljanik“ Brodogradilište d.d.

Usavršavanje – ZAVARIVAČ MAG/PPŽ postupkom – 2.stupanj (KV)

c) Nemetalni uključci (šljaka)

Čvrsti uključci, kao strano tijelo u metalu zavara, mogu biti nemetali kao troska i prašak, a
mogu biti i metali kao npr. uključak volframa ili spojevi (oksidna kožica u zavaru aluminija).
Uključci troske u zavaru najčešće nastaju uslijed nedovoljnog čišćenja među slojevima zavara. Troska
se ponekad teško čisti, naročito u dubokim žljebovima i oštrim uglovima. Neiskusan ili
površan zavarivač pokušava takva mjesta pretaliti uporabom pojačanih jakosti struje, međutim to
obično ne uspijeva. Pravilno je ta mjesta izbrusiti prije zavarivanja slijedećeg sloja.
Osim ovakvih grubih uključaka, koji se mogu otkriti kontrolom prozračivanjem ili prozvučivanjem, u
metalu zavara može biti još niz drugih sitnih uključaka koji su posljedica kemijskih reakcija u procesu
zavarivanja, kao to su: silikatni, sulfidni, itd.

d) Naljepljivanje , nedovoljna protaljenost

Naljepljivanje je pogreška nepostojanja čvrste strukturne veze u zavarenom spoju ili navaru.
Kod zavarivanja taljenjem nastaje «nalijeganje» taline dodatnog materijala na «hladnu» nepretaljenu
površinu spoja ili prethodnog sloja zavara. To se događa i kod navarivanja. Pogreška je tim
neugodnija što se teško pronalazi postojećim metodama kontrole. Nedovoljni provar je nedovoljno
protaljivanje po cijelom presjeku zavarenog spoja, odnosno neprovarivanje korijena zavara.

Tehnologija zanimanja str. 64 - od 68 „Uljanik“ Brodogradilište d.d.

Usavršavanje – ZAVARIVAČ MAG/PPŽ postupkom – 2.stupanj (KV)

Tehnologija zanimanja str. 65 - od 68 „Uljanik“ Brodogradilište d.d.

Usavršavanje – ZAVARIVAČ MAG/PPŽ postupkom – 2.stupanj (KV)

e) Pogreške oblika
Pogreškom oblika zavara smatra se svako odstupanje od zadanog oblika zavara. Pogreške
oblika zavara nisu samo estetske prirode već je njihov utjecaj u smanjenju nosivosti zavarenog spoja
vrlo značajan, naročito kod dinamički opterećenih konstrukcija.

- Ugorine uz zavar - nastaju nepravilnom tehnikom rada i nepravilnim parametrima zavarivanja.

- Preveliko nadvišenje zavara
- Prevelika ispupčenost kutnog zavara
- Preveliki provar
- Prokapljina
- Oštar prijelaz zavara
- Nesimetričan kutni zavar
- Preklop zavara
- Neravnomjerna mjerna površina zavara
- Nepravilno izveden nastavak

f) Karakteristične pogreške kod zavarivanja na keramičkoj podlozi

11.2 Spriječavanje nastajanja pogrešaka i njihova sanacija

a) Procedure uklanjanja

Pravila za izbjegavanje uzroka pojave poroznosti:

- čistoća mjesta zavarivanja, naročito kod visokih zahtjeva kvalitete zavarivanja
- odmaščivanje spoja neposredno prije zavarivanja nehrđajućih čelika
- osušiti spoj prije zavarivanja
- pravilno uspostavljanje i prekidanje električnog luka
- pravilno održavanje duljine električnog luka, itd.
- sušenje elektroda i praška prije zavarivanja, itd.

Izbjegavanje nastanka čvrstih uključaka u zavarenom spoju:

- pravilna priprema spoja za zavarivanje, ispravan kut otvora žljeba
- čiščenje troske među slojevima
- kod većeg ispupčenja prethodnog sloja je potrebno brušenjem odstraniti oštre zareze prije
zavarivanja prethodnog sloja
- zavarivanje izvoditi ispravnim parametrima i ispravnom tehnikom rada
- kod zavarivanja aluminija i aluminijskih legura treba oksidnu kožicu otkloniti četkanjem

Izbjegavanje grešaka naljepljivanja i nedovoljnog provara

- posebnu pozornost valja obratiti MIG / MAG zavarivanju, jer su tu najčešće pogreške
naljepljivanja
- zavarivanje MIG / MAG postupkom kratkim lukom (male jakosti struje) debljih materijala treba
isključiti
- kod zavarivanja većim jakostima struje u vodoravnom položaju, posebnu pozornost valja
obratiti brzini zavarivanja, tako da talina ne «bježi» ispred električnog luka, naročito u uskom
žlijebu
- kod zavarivanja debelih materijala i debelih kutnih zavara bolje je, i od naljepljivanja sigurnije,
višeslojno zavarivanje, vezanim slojevima. To se odnosi na sve postupke zavarivanja.

Tehnologija zanimanja str. 66 - od 68 „Uljanik“ Brodogradilište d.d.

Usavršavanje – ZAVARIVAČ MAG/PPŽ postupkom – 2.stupanj (KV)

Slike : Primjeri grešaka

Tehnologija zanimanja str. 67 - od 68 „Uljanik“ Brodogradilište d.d.

Usavršavanje – ZAVARIVAČ MAG/PPŽ postupkom – 2.stupanj (KV)

Tehnologija zanimanja str. 68 - od 68 „Uljanik“ Brodogradilište d.d.